Moj planet veljaca 2015

POŠTARINA PLAĆENA HP-u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

2015 • VELJAČA

6

JE ISTRAŽIVAN MJESEČNIK • GODINA 9 • cijena za pretplatnike u školi 18 kn, za individualne naručitelje 18 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 22 kune • TISKANICA

njiga.hr

@mozaik-k

moj-planet

O

JE ZABAVN

Životinjska inteligencija

N 2O – plin smješkavac Najstrip Pokusi Papuk

ovaj mjesec

POSTER

U ovome broju

4 LIJEPOM NAŠOM Papuk – slavonski planinski ljepotan

Dragi planetovci,

Ljubav je u zraku!

istina, ljubav je u zraku! samo No naša prevrtljiva veljača nije o neg nja uka mija i avi ljub sec mje ipak – sec zapravo i najzabavniji mje avu! zab i bal ken je to vrijeme za mas titi pus pre nje kira mas put Ovaj ćemo će ah odm et plan Moj a a, vam se “baciti“ na zabavu! Najbolje bi bilo da naša zabava počne sa smijehom jer – kako stari mudraci kažu – smijeh je pola zdravlja!

Smijeh mogu pobuditi aktivnosti poput škakljanja,humorističnih priča ili misli, no jeste li znali da i plin nas na smijeh može potaknuti plin… an čud smješkavac. Kakav je to jte! čita hmmm? Brzo pro tinje Ako ste dosad vjerovali da živo ne sob spo nisu da , ntne lige inte nisu ičito razl ti osjećati, rabiti i izrađiva oruđe te da nisu svjesne sebe i svijeta oko sebe, grdno ste se ravo prevarili. Saznajte koliko su zap , ntne naše životinjice intelige . snalažljive, spretne i suosjećajne om Lijep nju ova put Na novom Našom posjetit ćemo Papuk – najljepšu slavonsku planinu, bili a u arheo(b)logu saznati tko su za i je me Vrije ! nici put prvi svjetski te kuje oče jivo trpl nes svi što ono – rezultate nagradnog natječaja za najstrip temu Uzbudljiva pustolovina u prirodi! Čestitamo nagrađenima i zahvaljujemo svim našim mladim autorima/autoricama koji su nam poslali brojne stripove! Želimo vam ugodnu zabavu uz Moj planet!

Pozdrav do sljedećeg broja!

veljača 2015 8 ŽIVOTINJSKI SVIJET Inteligencija životinja 12 ZNANOST Plin smješkavac

4

14 POKUSI Promatraj svoju sjenu 16 OVAJ MJESEC Veljača 17 SIVE STANICE 18 ARHEO(B)LOG Svjetski putnici 22 ZOO KUTAK Patuljci Zoološkoga vrta

8

25 ORIGAMI 26 FOTOGRAFIJA MJESECA 27 POSTERI Slonovi, Komodski varan

TINA, MISLIM DA JANU NIJE JASNO ŠTO TREBA UČINITI.

28 DR. VETKO 30 VELIKE BITKE Avarsko-slavenska opsada Carigrada 626. godine

14

33 NAGRADNO PITANJE Tko sam?

34 ČUDA SVIJETA 36 LJUDSKO TIJELO Žlijezde i hormoni

22

25

38 MOJ PLANET PREPORUČUJE 40 NAJSTRIP Rezultati nagradnog natječaja 42 PLANETOV STRIP Mastercheef

16

46 MOJ TEST Jesi li nagle ili blage naravi?

48 VAŠA POŠTA 50 NAGRADNI KVIZ 51 KOMARAC

Lijepom Našom og svoje Papuk je najljepša slavonska planina. Zb m je Uneska: izvanredne ljepote i vrijednosti pod zaštito zapadni dio gotovo cijelo područje planine Papuka i kom prirode. susjedne planine Krndije proglašeno je par

Pap u K

U papučkom su gorju najstarije stijene u Hrvatskoj – starije od 400 milijuna godina. Tu je i Rupnica – geološki spomenik prirode te prvi hrvatski geopark. No vulkanske stijene i vapnenački oblici samo su neke od ljepota koje je oblikovala priroda. Prekrasna Park-šuma Jankovac još je jedan od dragulja toga kraja, zatim arboretum Lisičine, pa srednjovjekovna utvrda Ružica-grad i još šest drugih ”starih gradova”, prirodni termalni izvori koji pune bazene u Velikoj ...

A tu je i izletište koje se zove kao tvornica čokolade – Zvečevo.

slap Skakavac

Rupnica

Kad je Papuk bio otok ...

U davna vremena, prije 17 milijuna godina, Slavoniju je prekrivalo Panonsko more. Papuk i okolne planine tada su bili otoci. Na sjevernom dijelu Papuka pronađene su stijene sačinjene od morskih školjki te brojni fosili morskih životinja kao što su koralji, ježinci, morske spužve i alge.

Znanstvenici tvrde da su se nekoć Papukom šetale životinje poput golemih nosoroga, a u okolnom su moru živjele morske nemani, kao što su divovski morski psi, velike ribe i dupini. Obilje vode, drveta i kamena privlačilo je ljude na Papuk od davnina. To je jedino područje u Hrvatskoj koje je bilo neprestano naseljeno još od kamenoga doba. Tu su boravili lovci na mamute i bizone: u blizini Papuka pronađeni su ostatci drevnih logora starih oko 12 tisuća godina.

Tijekom srednjega vijeka tu su se podizale utvrde koje su služile za obranu od neprijatelja. A danas tu uživaju ljubitelji prirode, izletnici, planinari i skijaši.

4

Rupnica Rupnica leži u eruptivnim stijenama blizu Voćina.

To je prvi hrvatski geološki spomenik prirode, proglašen i zaštićen davne 1948. godine zbog jedinstvene pojave: vulkanskih stijena u obliku četverostranih i šesterostranih stupova.

Grof koji je volio Papuk utvrda Šarengrad

Na sjevernim obroncima Papuka nalazi se jedna od najljepših gorskih dolina, bogata hladnim izvorima i bistrim potocima te okružena stoljetnom bukovom šumom. To je Park-šuma Jankovac.

Ime je dobila po grofu Josipu Jankoviću, koji je bio istinski zaljubljenik u Papuk zbog lijepe prirode i mira koji pruža. Godinama je tu gradio svoje utočište.

Mjesto na kojemu se nalazila oronula njemačka staklana uredio je u krasnu livadu. Iskoristio je potok da napravi dva jezerca za pastrve, preusmjerio ga preko stijena i tako je nastao slap Skakavac.

Zahvaljujući Skakavcu, grof je imao pitke vode tijekom cijele godine i uživao u pogledu na vodu koja se obrušava s visine od trideset metara. Marljivo je uređivao pješačke i konjičke staze te sagradio lovačku kuću. Tu je i njegovo posljednje počivalište – u špilji ispod slapa.

Na ploči koja se nalazi u Parku prirode Papuk uklesane su ove riječi grofa Jankovića:

i studenom ”Tko se jednom okrijep iznova se vodom papučkih dubina, ovim oje vraća pomladiti tijelo sv ksirom.” eli im neiscrpnim prirodn 5

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK

– slavonski planinski ljepotan

životinjski svijet žuželke

Inteligencija životinja

Na koje bi nas mjesto stavile životinje kad bi poput ljudi sastavljale različite liste najpametnijih, najsnažnijih, najljepših?

Vjerojatno bismo se na njihovu popisu najvećih neprijatelja i razarača prirode našli na prvome mjestu. Većina ljudi ne vjeruje da su i životinje inteligentne, da su sposobne osjećati, rabiti i izrađivati različito oruđe, da su svjesne sebe i svijeta oko sebe.

Životinje uspoređujemo sa sobom, a već je Charles Darwin ljudsku inteligenciju opisao kao dio “raspodjele spoznajnih sposobnosti različitih životinjskih vrsta”.

Na jednom su kraju najjednostavniji jednostanični organizmi, a na drugom delfini, čimpanze i ljudi, koji žive u složenim zajednicama i sposobni su za zahtjevno učenje, izrađuju i rabe oruđe, pomažu si, suosjećaju...

8

Čovjekoliki majmuni

Slonovi I najveći kopneni sisavac služi se oruđem: pomoću grana koje otrgne rastjeruje muhe. Pri tome mu pomaže surla kojom drži granu i maše.

Taj organ spretno upotrebljava dok se umiva. Najprije se po cijelom tijelu prelije vodom, a potom se pospe prašinom i tako zaštiti kožu od jakoga sunca. Velike uši na velikoj vrućini služe mu kao lepeze i njima se hladi. Slonovi žive u krdima u kojima vlada matrijarhat. U podizanju mladunca sudjeluju mama, tete, sestre, bake, rođakinje... Iznimno su suosjećajni i spremni pomagati ostalim članovima obitelji.

Naravno, i oni se međusobno sporazumijevaju, vrlo su pristojni i imaju nevjerojatno pamćenje. Istraživači su uočili da slonovi i tuguju. Ostaju neko vrijeme u blizini poginulog člana obitelji, dodiruju ga surlom i kao da se od njega pozdravljaju.

sigurno su jedna od najpametnijih životinjskih vrsta. To nisu samo čimpanze, orangutani i gorile; moramo spomenuti i druge majmune, na primjer japanske makake ili kapucinere, koji se znaju služiti različitim oruđem kako bi došli do hrane.

Kamenje rabe kao kladivo za razbijanje tvrdih orahovih ljuski, grane i grančice oblikuju tako da njima love termite, čimpanze znaju izraditi jednostavno koplje i rabe ga za lov na mladunce malenih polumajmuna. Viđene su i gorile koje su pomoću štapa prelazile rijeku i mjerile dubinu vode. Naravno, te se životinje međusobno sporazumijevaju, ali i s ljudima, prepoznaju se u zrcalu, međusobno si pomažu, suosjećaju...

9

znanost N2O, PLIN SMJEŠKAVAC? HA, HA, HA,HA ...

Smijeh je pola zdravlja, kažu stari mudraci.

I doista, kad smo sretni, kad napravimo nešto dobro i kad uspijemo napraviti nešto što smo priželjkivali, osjećamo se dobro. Naše je tijelo zadovoljno a da zapravo ne znamo zašto.

Svojstva i učinci

Plin smješkavac ima zabavna svojstva. Nema boje, ne gori i nježno je slatkasta mirisa i okusa. Ako ga udahnemo, postat ćemo blago omamljeni, zbunjeni i počet ćemo se smijati. Zvukovi će se promijeniti, dobit ćemo blago iskrivljenu sliku svijeta, koji više neće izgledati onakav kakav on zapravo jest. Više nećemo osjećati bol ili ćemo je osjećati puno blaže.

P l i n s m j ešk a v a c

Život na našem planetu (između ostalih tvari) omogućuju nam plinovi. Neki su posvuda oko nas i ne možemo ih vidjeti. Kisik, o kojem smo potpuno ovisni, plin je kojeg u zraku ima jednu petinu, a ostatak zauzima uglavnom dušik.

U zraku svaka molekula kisika oko sebe ima četiri molekule dušika.

TAKOĐER JE POZVAO PLIN SMJEŠKAVAC...

12

HMM... JESAM LI ZATVORIO BOCU U KABINETU?

ZANIMLJIVO! RISTI M NISA ZNAO DA SE KO M SKI BIL MO I U AUTO MOTORIMA I KAO POTISNI PLIN...

Charlie Chaplin je 1914. godine u SAD-u snimio 16-minutni nijemi film o plinu smješkavcu.

Molekule

su sastavljene od atoma. Dva atoma kisika spajaju se u molekulu kisika, dva atoma dušika u molekulu dušika. Atomi kisika vrlo se rado spajaju, a oni dušika baš i ne. Zato se kisik, kojeg udišemo plućima, spaja u ugljični dioksid kad ga izdišemo. Udišemo i dušik! No on se ne spaja ni s čim pa ga izdišemo u istom obliku u kojem smo ga udahnuli. Katkada se atomi spajaju međusobno. Čak se i izbirljivi i samodostatni dušik ponekad spaja s kisikom. Tako nastaju različiti plinovi. Neki su otrovni, neki potpuno neopasni. Ako se dva atoma dušika spoje s jednim atomom kisika, nastat će zanimljivi plin koji nazivamo smješkavcem.

Kemijski simboli

Kemičari plinove ne zapisuju samo imenima, nego im daju i kemijske simbole. Kisik označavaju slovom O (lat. oxygenium), dušik slovom N (lat. nitrogenium), ugljik slovom C (lat. carboneum). Ako žele zapisati molekulu kisika, napisat će O2 – to znači da su u molekuli dva atoma kisika. Plin smješkavac sastoji se od dvaju atoma dušika i jednog atoma kisika. Njegov je simbol N2O. S obzirom na to da se u njemu nalaze dva atoma dušika i jedan atom kisika, nazivaju ga didušikov oksid.

Prefiks “di” znači da se u molekuli nalaze dva atoma dušika. Jednako kao što se u molekuli ugljičnog dioksida, koji okružuje našu Zemlju, nalaze jedan atom ugljika i dva atoma kisika.

AUUU. KAD BI GA BAR IMAO MOJ ZUBAR!

umrtvile pa bi on zaspao bez bolova, a kirurzi su ga mogli nesmetano operirati. Postupak pri kojem se uz pomoć različitih kemikalija čovjeka umjetno uspava nazivamo anestezija. Nažalost, u prvim godinama primjenjivanja tog postupka neki su nesretnici dobili previše plina i zaspali bi vječno. Postupak anesteziranja značajno se razvio, pa se to danas događa iznimno rijetko.

Ta svojstva plina smješkavca otkrivena su 1799. u Engleskoj, gdje su bogataši priređivali zabave s plinom smješkavcem. Za početak su jeli i pili, a onda bi udisali plin smješkavac, zabavljali se, smijali i radili dvorske lude od sebe. U to je vrijeme taj plin bilo teško nabaviti pa su si ga zato mogli priuštiti samo najbogatiji.

Protiv bolova

Ako didušikov oksid smanjuje bolove, mogli bi ga upotrebljavati i liječnici. Tako je prvi razmišljao američki stomatolog Horace Wells, koji je 1844. plin smješkavac prvi put dr. Horace Wells upotrijebio prilikom vađenja zuba. Do tada su zubari ljudima vadili zube samo s kliještima, i to je naše praprapradjedove jako boljelo. Prilikom vađenja zuba iz ordinacije se razlijegalo zastrašujuće vrištanje nesretnika koji je sjedio na zubarskom stolcu i široko zijevao svoj “aaaaa”.

Nakon što je zubar iskopao zub, pacijent je urlikao od bolova. Ubrzo nakon toga, plin smješkavac počeli su upotrebljavati i kirurzi kad su nekom pacijentu morali odrezati zagnojenu nogu ili ruku. Kasnije su plinu smješkavcu dodali još neke tvari koje su pacijenta

Plin smješkavac N20 upotrebljava se kao anestetik prilikom operacija.

Povećava snagu motora

Plin smješkavac koristi se i u raketnim i automobilskim motorima za povećavanje njihove moći. Motor ne radi bolje zato što se smije nego zato što s plinom smješkavcem dobiva dodatni kisik. Kad su se počeli izrađivati raspršivači (sprejevi), za potisak tvari koristio se plin smješkavac. On istiskuje boju, lak za kosu ili šlag iz limenke kroz tanku mlaznicu za raspršivanje.

Nažalost, dokazano je da plin smješkavac uvelike šteti našoj atmosferi i uzrokuje globalno zagrijavanje našeg planeta. U nekim industrijama već je zabranjen.

13

arheo(b)log Neki ljudi vole putovati, neki ne vole. Danas je to prilično jednostavno: sjedneš u automobil ili u neko drugo prijevozno sredstvo, i putuješ.

Još ne tako davno putovanja su bila povezana s brojnim poteškoćama i opasnostima. A možemo samo zamisliti koliko su nepredvidljiva morala biti prva putovanja, kada putnici zaista nisu mogli ni zamisliti što ih putem očekuje.

O njima uglavnom možemo samo spekulirati, no neke podatke odaju nam naši arheološki nalazi, spomeni u pisanim izvorima te slikovni prikazi.

Putovanja u davna vremena uglavnom su bila potraga za hranom i resursima.

Katkada je put zapravo značio preseljenje, a odlazak vrlo neizvjesnu budućnost.

Veliki šetač

mnogo prije a započela su Prva putovanj Naš davni šnjeg čovjeka. nastanka dana živio prije je erectus, koji predak, Homo prvi veliki je o bi godina, na ju ili m 9 1, o ješačio je ok j povijesti. Prop e Afrike putnik u ljudsko nj ljine – iz središ nepregledne da Sredozemljem, stigao lim proširio se cije o? Pa, Homo donezije. Zašt In i ne Ki do e sv koštanim ivno se koristio erectus intenz o lov u em, te je svlada i kamenim oruđ toga je živio u priličnom og skupinama. Zb lacija počela njegova popu se te u, ilj ob iz trošili svi ko se ne bi po povećavati. Ka skupine no su se manje se resursi, postup ra at ti i ići dalje. Sm počele odvaja dile ije sl a tih skupin da su migracije a jim era ko kretanja biljožd . io se hran

Homo sapiens Homo neanderthalensis Homo erectus

i k s t e v j i c i n t u p S

alat homo erectusa

I plivač?

kosti s lokaliteta Isernia La Pineta 18

MIGRACIJA HOMO SAPIENSA

O tim kretanjima govore nam arheološki nalazi.

U Europu je stigao prije oko 700 000 godina.

Najznačajniji lokaliteti su Isernia La Pineta u pokrajini Molise u Italiji i Terra Amata pored Nice u Francuskoj. Na oba su pronađene velike količine koštanih i kamenih alatki te životinjskih kostiju. Homo erectus nije samo pješačio tim nepreglednim prostranstvima. Sličnosti između kamenih alatki u sjevernoj Africi i južnoj Španjolskoj otvaraju mogućnost da je prije između 500 000 i 300 000 godina prešao iz Afrike u Europu najkraćim putem, preko Gibraltarskoga tjesnaca. Čak i pri najnižim razinama mora ondje je postojao tjesnac širok oko 10 kilometara!

Potraga za hranom i resursima

I prva putovanja prvih pripadnika naše vrste, Homo sapiensa, najvjerojatnije su slijedila puteve biljoždera kojima su se hranili. Tako su naši predci iz Azije prešli u Sjevernu Ameriku, preko kopnene veze između Sibira i Aljaske. Do prije 12 000 godina to nije bio tako veliki problem, ako izuzmemo hladnoću i s njom povezane poteškoće. Nakon tog razdoblja razina mora raste i veza se kida – nastaje Beringov prolaz. Od tada se u Ameriku moglo doći samo plovilima, a ti novi kontinenti ponovo su otkriveni tek mnogo tisućljeća kasnije.

19

Opsidijan

Kako se izrada alatki specijalizirala i poboljšavala, uskoro su neki počeli putovati ciljano, baš na određena mjesta gdje se nalazila potrebna sirovina. Tako su još u kamenom dobu ljudi bili spremni prevaliti goleme udaljenosti kako bi pribavili posebne vrste kamena.

Zanimljiv je primjer vulkansko staklo – opsidijan.

To je prvi materijal za koji imamo dokaz trgovine. U Egejskome prostoru izvori opsidijana pogodnoga za izradu predmeta nalaze se na trima grčkim otocima: Melu, Antiparu i Gialiju. Analize su pokazale da se opsidijan s otoka Mela koristio na grčkom kopnu i na Kreti već u neolitiku. To znači da su najkasnije tada, u mlađem kamenom dobu, morala postojati plovila pogodna za daleke plovidbe.

Kako su ona izgledala, nažalost ne znamo jer niti jedno nije sačuvano. Iz kasnijih razdoblja poznati su nam nalazi brodova stradalih u brodolomima, koji su služili kao trgovački brodovi.

nož izrađen od opsidijana

Thule

Plovidba morem ubrzano se razvijala od brončanoga doba.

Svoj vrhunac doživjet će u dobu velikih zemljopisnih otkrića u 15. i 16.stoljeću, s Kolumbom, Vespuccijem, Magellanom, Cookom i ostalim veliki moreplovcima. U antici su Sredozemljem vladali Krećani, a nakon propasti njihove civilizacije Feničani (i njihova kolonija Kartaga), pa Rimljani.

U potrazi za novim tržištima i dobrima poduzetni pojedinci pustolovnog duha istraživali su krajeve sjeverno od Sredozemlja. Ostala su nam sačuvana imena nekih od njih. Tako je jedan Grk iz Masilije (današnji Marseilles), grčke kolonije na francuskoj obali, odlučio krenuti prema današnjoj Velikoj Britaniji. Zvao se Pitea, i oko 380. pr. Kr. isplovio je iz Bretanje te oplovio Veliku Britaniju, a zatim je otplovio dalje na sjever i stigao do najudaljenijeg od svih otoka, legendarnog Thulea (Islanda ili norveške obale).

Nastavio je dalje – sve do blizine Arktičkoga kruga! Ondje more više nije bilo pogodno za plovidbu, te se vratio na jug.

REKONSTRUKCIJA BRODA EKSPEDICIJE KRALJICE Hatšepsut

Punt

LUBANJA HOMO ERECTUSA

• L ubanja Homo erectusa pronađena na Javi

stara je 1 900 000 godina, i starija je od afričkih nalaza koji dosežu do 1 500 000 godina. Neki smatraju da lubanja s Jave pripada drugoj vrsti, koju su nazvali Homo ergaster. Homo erectus ostavio nam je i prvi crtež. To su urezane cik-cak crte na jednoj školjki pronađenoj također na Javi.

•N alazišta opsidijana najbliža Hrvatskoj nalaze

EKSPEDICIJA KRALJICE Hatšepsut

Da bi došli do Punta, Egipćani su prvo morali osam dana pješačiti preko pustinje do suhe i vruće obale Crvenoga mora. Sa sobom su nosili građu za izradu cijele flote i sve potrebne stvari i namirnice za dugotrajno putovanje!

Ni plovidba nije bila jednostavna zbog opasnih vjetrova i stjenovite obale. Trud se isplatio, i preostali brodovi vratili su se u Egipat nakrcani dragocjenim teretom.

kraljicA Hatšepsut

Zanimljivosti

se u Karpatima. Opsidijan se intenzivno koristio do brončanoga doba, kada ga zamjenjuje bronca. I kasnije se koristio za izradu zrcala, skupocjenih posuda i ukrasnih predmeta, kipova. Čini se da njegova uporaba u Europi prestaje s padom Rimskoga Carstva.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI

Drevni Egipćani ostavili su nam zapise o putovanjima u legendarnu zemlju Punt. Još se i danas raspravlja o tome gdje se točno nalazila; sigurno je da je bila na istočnoj afričkoj obali. Neki su predložili da je to bio naziv za cijeli obalni pojas, od Bab-el Mandeba do Somalije i dalje na jug istočnom afričkom obalom, sve do ušća rijeke Zambezija.

Ti su mitski predjeli bili izvor egzotičnih namirnica i aromatičnih biljaka. Ekspedicije su tamo povremeno odlazile još u trećem tisućljeću prije Krista. Najpoznatija je ona egipatske kraljice Hatšepsut, koja je oko 1500. pr. Kr. ponovo tamo poslala ekspediciju, a cijeli pothvat zabilježen je na zidovima Amonova hrama u Karnaku.

• J edan od najpoznatijih brodoloma u

brončanom dobu svakako je onaj broda pronađenog kod Uluburuna u današnjoj Turskoj.

• E gipćani su poduzimali putovanja u središnju Afriku. Tako je između 2280. i 2240. pr. Kr. jedan stanovnik Asuana, Hirkhouf, sa svojih putovanja doveo “patuljka koji pleše” – Pigmeja.

Rosana Škrgulja 21

Devetopasni pasanac (Dasypus novemcinctus ) obitava na jugu SAD-a, u području Meksika, Ka riba, Srednje i Južne A merik e. On je najčešća vrsta pasanca. Tijelo mu je po tpuno oklopljeno: košta ni oklop i tvrda koža čine 1/6 težine tijela. Prehra na mu je raznovrsna, što znači da uključuje sve: od mr av ai ptica do plodova i korijen ja. Tko zna što li je pron ašao u duplji drveta?

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

fotografija mjeseca

dr. Vetko

Imaš pitanje?

Pošalji ga na adresu za MOJ PLANET (Mozaik knjiga) , Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb ili na moj-planet@mozaik-knjiga.hr.

Dragi dr. Vetko, imam psa Čupka koji ima godinu i sedam mjeseci. Za razliku od svojih vršnjaka, on je divlji, i kad smo u šetnji, on skače na druge ljude, na mene i moju obitelj. Kako da to riješim i kako da ga izdresiram npr. da ne skače po drugima i da uhvati šišku kad je bacim? Ne bi to trebao raditi nakon kastriranja. Također imam mačka. Zašto on danju spava i izležava se, a noću vani lovi ptice i miševe. Kad ga uzmem u krilo maziti, prede (sretan je), ali ako nakon nekog vremena npr. počnem gledati tv ili pričati s mamom, odmah me grebe. Imam još jedno pitanje: on je vrlo debeo – je li to loše?

P.S. Budući da ti prvi put pišem, bilo bi mi drago da mi odgovoriš u idućem broju.

FOTOGRAFIJE, ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK

d.

Dragi dr.Vetko, ja imam kornjaču koja ne jede svoju hranu. Možeš li mi pomoći?

A koliko mogu živjeti bolesne papige? Unaprijed hvala.

Dino

D

H

vala ti na zanimljivim pitanjima. Odgoj psa iznimno je važan. Počinje od dana kada pas dođe u kuću. Savjetujem ti da svog psa Čupka učiš dobrom ponašanju pomoću hrane koju on najviše voli. Nagrađuj njegovo pozitivno tj. dobro ponašanje. Za početak ga nauči da sjedne na naredbu i tada mu daj omiljenu hranu. Kada počne skakati po tebi i drugima, reci mu da sjedne i nagradi ga kada posluša.

Tvoj je pas jako živahan i zbog toga treba puno kretanja i šetnje. Psi često pokazuju znakove lošeg ponašanja kada imaju previše energije koju nisu potrošili na igru i trčanje s drugim psima. Zajedno sa svojim roditeljima povedi svojega psa u duge šetnje – sigurna sam da će se pas smiriti i bolje ponašati. Spomenuo si i bacanje šiške psu. Možeš naučiti psa da ti donese šišku, lopticu, štap… također nagrađujući ga njegovom omiljenom hranom.

Mačke su životinje koje imaju takav životni ritam. Po noći love, a po danu odmaraju. Mačke su također vrlo karakterne i svojeglave životinje. Kada se više ne žele maziti i dragati, one to pokažu tako da ili odu npr. iz tvog krila ili da te ogrebu, ugrizu. Poštuj svog mačka kakav on jest jer se najvjerojatnije neće promijeniti. Debljina kod mačaka, kao i kod ljudi, nije dobra za zdravlje. Savjetujem ti da mačka staviš na posebnu prehranu za pretile mačke. Takvu hranu možeš kupiti u pet-shopu. Puno sreće i veliki pozdrav.

28

Na pitanja odgovara Ivona Jagar, dr. vet. me

ragi Dino, hvala ti na zanimljivim pitanjima.

Kornjače često ne jedu zbog preniske temperature u terariju. Stoga ti savjetujem da provjeriš uvjete koje imaš u nastambi za kornjače. Temperatura u nastambi ne bi smjela biti niža od 25 stupnjeva Celzijevih. Temperatura u nastambi regulira se grijačem. Također je iznimno važno sunčevo svjetlo, koje povećava otpornost organizma i poboljšava apetit te dovoljan unos vitamina i minerala. Vitamin A vrlo je važan, jer u nedostatku vitamina A dolazi do smanjenog apetita. Kornjače mogu provesti duže vrijeme bez hrane, međutim ako kornjača ne jede duže vrijeme, npr. duže od tjedan dana, potrebno je istražiti uzrok zbog kojeg kornjača ne jede.

Teško mi je odgovoriti na tvoje drugo pitanje vezano uz dužinu života bolesnih papiga.

Ptice mogu imati razne vrste bolesti. Mogu imati bakterijske, virusne, parazitarne bolesti, problema s krilima, nožicama, itd., također probleme s hranjenjem, nedostatkom vitamina i minerala. Različite bolesti su i različito opasne za papige, od nekih bolesti brzo ugibaju, a od nekih ne. Puno pozdrava i sretno.

Dragi dr. Vetko!

Imam hrčka koji se zove Theo. Već nekoliko mjeseci Theo grize svoju bočicu. Zanima me grize li ju zato što je glodavac ili iz nekog drugog razloga.

I imam još jedno pitanje. Mogu li Thea pustiti van iz kaveza? Ima šest mjeseci, ali se bojim da bi se mogao, ako ga pustim van, negdje zavući ili bi mogao nešto pregristi.

Unaprijed hvala! Ana

D

raga Ana, hvala ti na zanimljivim pitanjima. Tvoj hrčak Theo grize svoju bočicu najvjerojatnije zbog toga jer želi oštriti svoje zubiće. Savjetujem ti da hrčku u njegovu nastambu staviš mineralni kamen ili grančicu drveta kako bi glodao odnosno da može trošiti svoje zube. Sigurna sam da tvoj hrčak, kada mu nabaviš mineralni kamen, više neće gristi opremu u nastambi. Puno pozdrava i sretno.

29

velike bitke Avarsko-slavenska opsada

ILUSTRACIJA: TOMISLAV ZLATIĆ FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI

§ 626. godine Kada su u ljeto 626. godine avarske i slavenske čete zajedničkim snagama opsjele Carigrad, tada glavni grad Bizantskoga Carstva tj. negdašnjega Istočnoga Rimskoga Carstva, izgledalo je da će napokon propasti i posljednji ostatak nekoć moćnoga Rimskoga Carstva. Posebice zato što je avarsko-slavenskoj vojsci u pomoć pristigla i perzijska mornarica, koja je zapriječila prilaze gradu s mora, te se svaki trenutak očekivao pad Carigrada. No, u kritičnom trenutku u pomoć opsjedanom gradu pristigla je bizantska mornarica, kojom je zapovijedao car Heraklije, negdašnji upravitelj bizantske provincije Kartage u sjevernoj Africi. Bila je to potpuno neočekivana pomoć koja je slomila avarsko-slavensku opsadu Carigrada i produžila život drevnome carstvu za više od osam stotina godina. Bila je to do tada najveća kriza Bizantskoga Carstva, no postavlja se pitanje tko su bili Slaveni, a tko Avari, te zašto su 626. godine opsjeli Carigrad – koji su zamalo i osvojili.

Slaveni pripadaju indoeuropskoj skupini naroda čija je pradomovina bio prostor današnje istočne Europe između dviju velikih rijeka: Visle na zapadu i Dnjepra na istoku.

30

U vrijeme velike seobe naroda i Slaveni su krenuli na zapad i jug u potrazi za novom domovinom. Tako se na početku 6. stoljeća dio Slavena doselio sjeverno od Dunava na prostore današnje Rumunjske i Mađarske.

Ubrzo su počeli prelaziti rijeku Dunav, tada sjevernu granicu Bizantskoga Carstva. Bili su to pljačkaški pohodi na koje su skupine Slavena polazile svake godine na početku proljeća te su se do jeseni iste godine vraćali preko Dunava noseći sa sobom bogati plijen i vodeći brojne zarobljenike. Tek sredinom 6. stoljeća skupine Slavena započele su prelaziti Dunav s namjerom da se na prostoru južno od te rijeke, tj. na prostoru Balkanskoga poluotoka, i trajno nasele. Tako je započelo slavensko naseljavanje i osvajanje prostora na kojima i danas žive.

Gotovo u isto vrijeme, 558. godine, na dvoru bizantskoga cara Justinijana pojavilo se neobično poslanstvo. Bili su to poslanici avarskoga kagana Kandiha, koji su caru ponudili pomoć u ratovima protiv barbara, u prvom redu Slavena, a zauzvrat su tražili od cara plaću i dopuštenje da se nasele na području Bizantskoga Carstva. Tu je ponudu car Justinijan prihvatio jer je bila riječ o konjaničkom narodu iz središnje Azije koji su bili poznati kao izvrsni vojnici. No, nakon što su Avari porazili Slavene, i sami su počeli pljačkati prostore Bizantskoga Carstva. Stoga je novi bizantski car Justin II. raskinuo savez s Avarima, koji su sve češće provaljivali na bizantska područja. U idućim desetljećima Avari su uz pomoć Slavena, koji su u zajedničkoj vojsci služili kao pješaci, osvajali sve više bizantskoga teritorija. Tako su 582. godine Avari osvojili Srijemsku Mitrovicu, najvažniji bizantski grad u Panonskoj dolini.

Uzalud su bizantski carevi vodili vojsku na sjever protiv Avara i Slavena – u tim su ratnim pohodima doživjeli niz velikih poraza. Jedan od najvećih poraza bizantske vojske u ratovima protiv Avara i Slavena dogodio se 610. godine sjeverno od rijeke Dunava. Štoviše, nakon toga poraza smijenjen je bizantski car Foka te je na njegovo mjesto postavljen novi car Heraklije, dotadašnji upravitelj Kartage, bizantske provincije u sjevernoj Africi. Na prijestolje su ga postavili njegovi vojnici jer su vjerovali da će upravo on moći zaustaviti avarsko-slavenske provale u Bizant sa sjevera i zapada te perzijske provale s juga i istoka.

31

Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle.

novo

• 310 stranica, meki uvez

1

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

Najbolji dar koji možete pokloniti svojem djetetu je ljubav prema čitanju.

3

BLJAKBURGER

15 minuta čitanja dnevno dovoljno je da dijete:

69 kn

89 kn

1.

2.

3.

4.

5.

Bljkaburger Kako nac. životinje na jedn. nač.

Poštarska bajka Grga Čvarak Kako živi Antuntun

kom kom kom kom kom

6. Vlak u snijegu 7. Čudnovate zgode šegrta Hlapića 8. Kiki i ostali 9. Gorski dnevnik Pauline P. 10. Mali Jan ima plan

kom

11. Mala Ema straha nema

kom

kom kom kom kom

Ime i prezime roditelja i djeteta: Ulica i kućni broj: Broj pošte i mjesto: E-mail:

Datum rođenja djeteta:

NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!

Potpis roditelja:

Poštarina iznosi 25,00 kn.

Plaćanje gotovinom u cijelosti, uplatnica će Vam biti poslana na kućnu adresu zajedno s naručenim knjigama.

KAKO ŽIVI ANTUNTUN

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

39 kn

Cijena: 49 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 132 stranice, meki uvez

39 kn

Ivana Brlić-Mažuranić

VLAK U SNIJEGU

ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA

7 Cijena: 69 kn

Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

Cijena: 69 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

novo • 302 stranice, meki uvez

9 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

• 84 stranice, tvrdi uvez

Mato Lovrak

6 NARUDŽBENICA VI. /4530 revije – prodaja knjiga

NAJBRŽA NARUDŽBA: Narudžbenicu pošaljite na adresu: Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili naručite telefonom NA BESPLATAN BROJ 0800 10 13.

39 kn • 124 stranice, meki uvez

KAKO NACRTATI ŽIVOTINJE NA JEDNOSTAVAN NAČIN Mog planeta

Grigor Vitez

GRGA ČVARAK Cijena: 49 kn

NAGR GRIGO ADA R ZA SLIK VITEZ O GODIN VNICU E 2010 .

novo

• 144 stranice, meki uvez

Cijena: 99 kn

DA, naručujem sljedeće knjige:

Cijena: 59 kn

• 18 stranica, tvrdi uvez

5

Ratko Zvrko

POŠTARSKA BAJKA

Mog planeta

Cijena za pretplatnike

4

Karel Čapek

Cijena za pretplatnike

2

• 18 stranica, tvrdi uvez

• 36 stranica, tvrdi uvez

David Walliams

Cijena: 79 kn

• vježba moždane stanice.

• poboljšava komunikacijske vještine.

• uči o svijetu oko nas.

• uči nove riječi.

• razvija maštu i kreativnost.

• postaje bolje u školi.

• zabavlja se, opušta i nasmije.

• izgradi bolje međuljudske odnose.

NAGRADA KIKLOP ZA SLIKOVNICU .

GODINE 2010

Sanja Pilić

KIKI I OSTALI

8 Cijena: 79 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

59 kn

novo • 138 stranica, meki uvez

• 128 stranica, meki uvez

Sanja Polak

Sanja Polak

Sanja Polak

GORSKI DNEVNIK PAULINE P.

MALI JAN IMA PLAN

MALA EMA STRAHA NEMA

69 kn

10 Cijena: 49 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

39 kn

11 Cijena: 49 kn Cijena za pretplatnike

Mog planeta

39 kn

najstrip

aj

atječ

je n pisao

ras

mu

ip te

jstr za na

em

ar juje b l v a j po a. otinj oj se u koj jedna živ

Poštar nas je razveselio s brojnim stripovima mladih autora iz cijele Hrvatske. Svim sudionicima zahvaljujemo na poslanim radovima.

RODE

Tročlani žiri imao je težak zadatak jer su svi autori uložili puno truda u svoja djela. Nakon detaljnog pregledavanja svih radova, odabrali smo najbolje stripove koje ćemo nagraditi. Sve ostale stripove možete pogledati na mrežnoj stranici www.mozaik-knjiga.hr/moj-planet.

najbolji strip SUPER PILE I ZOV PRIRODE Nagradu za najbolji strip – tablet – osvojio je

Antonio Jelić iz Komletinaca.

Utješnu nagradu – Zabavni dječji atlas životinja – osvojili su: Agnes Uglešić iz Vukovara (RODE) Mirko Eleni iz Gradaca (UZBUDLJIVA AVANTURA U PRIRODI).

“ Stripovi koje nam je Antonio poslao vrlo su zanimljivi, duhoviti, dinamični te lijepo nacrtani.”

RA U PRIRODI

UZBUDLJIVA AVANTU 40

41

Planetov strip

Masterchef Kako romantično!

Prvo opera, zatim večera.

24. dio

Ovdje poslužuju samo vrhunsku sporu hranu*.

Hrana je bila jako ukusna. Šteta što je toliko spora.

Da, nešto nije u redu s mojim kuharima, ali ne znam što.

Puževi?

Njih ne podnosim.

restoran

A ugust Fruštuk

Marijeta, imam ideju.

Tesla može kuhati za nas.

Vjerujem da će biti brzi kuhar.

Bojim se da su jedini puževi ovdje moji kuhari i konobari.

Baš šteta! I to upravo sada kad bismo trebali dobiti još jednu zvjezdicu za našu izvrsnost.

Ovo je zbilja spora hrana.

Katkada mislimo da nas je netko urekao!

Čudno miriše.

Augustu Fruštuku oduzeli sve nagrade za sporu hranu.

42

Marijeta, ovdje piše da mu prijete zatvaranjem restorana. A hrana mu je izvrsna!

Gospodine Fruštuče, imam brzog kuharskog pomoćnika za vas.

Hvala vam, gospodine Nikola.

Upravo to mi je potrebno.

Ako otkrije zašto su toliko spori, nagradit ću vas!

*spora hrana – SLOW FOOD, ZDRAVA HRANA

43

Tesla je otkrio prisutnost tvari koja uspavljuje mozak i polako vodi u smrt!

To objašnjava sve!

Ovo je kraj tvoje kulinarske karijere.

Nedužna sam!

Sve što zna o kulinarstvu naučila je kod nas, a onda nas je htjela uništiti.

Da bi mogla otvoriti vlastiti restoran.

Stara priča!

A sada jedite u miru i polako. U slast!

Tesla, super si!

Brzina je kao u dobra stara vremena.

Tesla zna sve. Posudit ću vam ga dok se kuhari ne vrate.

Ah, kako je romantičan ovaj tvoj Tesla.

A tko će kuhati dok se moji kuhari oporavljaju?

He-he, pa ja sam ga programirao.

Ti! Nećeš mi uništiti plan!

44

NAPISALA: NELI KODRICˇ FILIPIc´, NACRTAO: DA­MI­JAN STE­PAN­CˇICˇ

45

vaša pošta

Zahvaljujemo svima na trudu, a praktična Moj planet torbica u ovome broju odlazi Ledi Krstulović iz Zagreba.

Naša adresa je: Mozaik knjiga (za časopis Moj planet), Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb.

48

Pisati nam možete i na e–adresu: moj–planet@mozaik–knjiga.hr

MOJ PLANET • Časopis s kojim se zabavljam i istražujem svijet • e-mail uredništva: moj-planet@mozaik-knjiga.com • Izdavač: Mozaik knjiga d.o.o. po licenci slovenskoga časopisa Moj planet • Za izdavača: Bojan Vidmar • Glavna urednica: Željka Crnogorac • Grafička urednica: Antonija Sarjanović • Lektura: Ivanka Šenda • Adresa uredništva: Mozaik knjiga, Karlovačka cesta 24 a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 130 • Voditeljica prodaje: Dragica Pavličević • Referentica prodaje: Vesna Kralj • Tajnica redakcije: Lovorka Galić • Cijena primjerka je 22 kune. • Cijena primjerka za pretplatnike je 18 kuna. • Godišnje izlazi 10 brojeva. • Narudžbe časopisa: Mozaik knjiga d.o.o., Karlovačka cesta 24a, 10 020 Zagreb, tel.: 01/63 15 236, 01/63 15 105, fax: 01/61 78 948 − 24 sata na dan. • Najbrža narudžba na besplatni telefon 0800 10 13. • Žiro-račun: 2360000-1101418407 • Nenaručene rukopise, crteže i fotografije ne vraćamo. • © Mladinska knjiga Založba, d.d., Ljubljana, (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb (deseta godina izdanja). Sva prava pridržana. • Bez pisanog odobrenja izdavačke kuće Mozaik knjiga zabranjeno je reproduciranje, distribuiranje, javno prikazivanje, preoblikovanje i bilo kakvo zadiranje u autorska prava časopisa u cijelosti i bilo kojeg njegovog dijela. To uključuje i fotokopiranje, tiskanje i pohranjivanje u elektroničkom obliku.

• Grafička priprema: Miš, Zagreb • Tisak: Grafika Soča d.o.o., Slovenija

VAŠI SU PODACI KOD NAS ZAŠTIĆENI

ZAOKRUŽITE KVAČICU i pretplatite se na

:

POLUGODIŠNJA PRETPLATA 5 brojeva (od veljače do lipnja)

Naručitelj u školi

Individualni naručitelj

80 kn

80 kn + 15 poštarina

Ime i prezime djeteta

Ime i prezime jednog od roditelja

Ulica i kućni broj

Datum rođenja jednog od roditelja

Broj pošte

Mjesto

OIB jednog od roditelja

Datum rođenja djeteta

OIB

E-mail

Datum naručivanja

Telefon

Potpis roditelja

Molimo da ispunjenu narudžbenicu pošaljete najkasnije do 28. 2. 2015.

NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!

AKO ČASOPIS ŽELITE PRIMATI U ŠKOLI, NARUDŽBENICU PREDAJTE UČITELJICI! AKO ČASOPIS ŽELITE PRIMATI NA KUĆNU ADRESU, NARUDŽBENICU POŠALJITE NA:

Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Prvi izbor), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili faksom na broj 01/6178 948 Časopis možete naručiti i mailom na adresu: casopisi@mozaik-knjiga.hr ili na broj telefona: 01/6053 965

Odgovorom na našu ponudu pristajete da Mozaik knjiga d. o. o. koristi Vaše osobne podatke radi njihove obrade te u svrhu marketinških aktivnosti, a s ciljem dostave novih promotivnih materijala i ponuda za kupnju knjiga i ostalih proizvoda Mozaika knjiga d. o. o., povezanih društava i poslovnih partnera te sudjelovanja u nagradnim igrama. Podaci će se čuvati dok sami ne zatražite suprotno. Ako u bilo kojem trenutku više ne budete htjeli primati naše ponude, možete pismenim ili telefonskim putem zatražiti brisanje svojih podataka iz naše evidencije. Vaši su podaci zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka (“Narodne novine”, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 160/11) i Zakonom o zaštiti potrošača (“Narodne novine”, broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12).