Mp za web

!

ČASOPIS S KOJIM RASTEM!

AT L P

T RE

P

2014 • RUJAN/LISTOPAD

1/2

E! S I

POŠTARINA PLAĆENA HP-u d.d. u SORTIRNICI 10 200 ZAGREB

OZNAČITE KVAČICOM Ime i prezime djeteta

Ime i prezime jednog od roditelja

Ulica i kućni broj

Datum rođenja jednog od roditelja

Broj pošte

Mjesto

OIB jednog od roditelja

Datum rođenja djeteta

OIB

E-mail

Datum naručivanja

Telefon

Naručitelj u školi

Individualni naručitelj

POLUGODIŠNJA PRETPLATA 5 brojeva (od rujna do siječnja)

85 kn

85 kn + poštarina

GODIŠNJA PRETPLATA 10 brojeva (od rujna do lipnja)

160 kn

160 kn +

:

poštarina

VAŠI SU PODACI KOD NAS ZAŠTIĆENI

Potpis roditelja

Molimo da ispunjenu narudžbenicu pošaljete najkasnije do 20 10. 2014.

NARUDŽBENICU BEZ IMENA, PREZIMENA I POTPISA RODITELJA NE UVAŽAVAMO!

AKO ČASOPIS ŽELITE PRIMATI U ŠKOLI, NARUDŽBENICU PREDAJTE UČITELJICI! AKO ČASOPIS ŽELITE PRIMATI NA KUĆNU ADRESU, NARUDŽBENICU POŠALJITE NA:

Mozaik knjiga d.o.o. (za časopis Prvi izbor), ), Karlovačka cesta 24 A, 10 020 Zagreb ili faksom na broj 01/6178 948 Časopis možete naručiti i mailom na adresu: casopisi@mozaik-knjiga.hr ili na broj telefona: 01/6053 965

Odgovorom na našu ponudu pristajete da Mozaik knjiga d. o. o. koristi Vaše osobne podatke radi njihove obrade te u svrhu marketinških aktivnosti, a s ciljem dostave novih promotivnih materijala i ponuda za kupnju knjiga i ostalih proizvoda Mozaika knjiga d. o. o., povezanih društava i poslovnih partnera te sudjelovanja u nagradnim igrama. Podaci će se čuvati dok sami ne zatražite suprotno. Ako u bilo kojem trenutku više ne budete htjeli primati naše ponude, možete pismenim ili telefonskim putem zatražiti brisanje svojih podataka iz naše evidencije. Vaši su podaci zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka (“Narodne novine”, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 160/11) i Zakonom o zaštiti potrošača (“Narodne novine”, broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12).

NARUČITE NA BESPLATNI TEL. 0800 10 13

MJESEČNIK • GODINA 9 • cijena za pretplatnike u školi 36 kn, za individualne naručitelje 36 kn + poštarina, u slobodnoj prodaji 44 kn • TISKANICA

JE ISTRAŽIVAN

i pretplatite se na

njiga.hr

@mozaik-k

moj-planet

O

JE ZABAVN

Moj TEST

Obvezno kucaj!

Veliki zeleni Iegvan SVIM PRETPLATNICIMA

RUKSAK NA DAR

Životinje Hrvatske Gladijatori

3D POSTER

Privjesci za vrata

Obvezno kucaj!

Izrežite privjeske po isprekidanim crtama.

U ovome broju

rujan/listopad 2014 4 FENEK Fenek – pustinjska lisica 6 KUĆNI LJUBIMCI Veliki zeleni legvan 10 LIJEPOM NAŠOM Dugi otok i Park prirode Telašćica

Dragi planetovci, lijepo ste se odmorili i uživali u om bezbrižnim ljetnim danima tijek me vrije je a sad školskih praznika, a i svak je da ući Bud ! za novi početak ! dno zaje imo kren k, teža početak a Školske torbe već su spremne, s a ček jivo Moj planet vas nestrpl ! ama tem ivim novim i zanimlj og Za početak ćemo upoznati jedn kog neobičnog kućnog ljubimca – veli miti udo li e učit zelenog legvana. Odl čitajte toga simpatičnoga guštera, pro iti. rem prip ate mor sve se na što Osim mnogih egzotičnih životinja koje vas čekaju u ovom broju, upoznat ćete i bogat životinjski oj svijet koji se skriva upravo u naš u domovini. Možda niste znali, no oko čak eno Hrvatskoj je zabiljež 24 000 životinjskih vrsta, a više. pretpostavlja se da ih je mnogo tali Sigurno su mnogi od vas maš da će jednog dana postati slavni u glumci, i ne biste vjerovali , ali i go mno toji pos tu svije kom životinjs koje o dobrih glumaca – pa saznajm to životinje tako dobro glume i savršeno oponašaju svoj okoliš.

Osim što ćemo upoznati slavne vas životinjske glumce, Moj planet uta. ona astr i ra vodi i u svijet gladijato su o kak i lo eda izgl oć Kako je to nek li, sve se slavni gladijatori borili i živje )logu. eo(b vas to čeka u još jednom Arh tati pos a dan A poželite li jednog avo astronaut, provjerite zašto je upr od o jedn as dan i nje ima to zan najljepših na svijetu. vam Uživajte u čitanju, a Moj planet lsku ško u nov nu sret i u želi uspješn godinu!

14 OVAJ MJESEC Rujan

8

4

16

18 ENDEMI Tobolčari i čudnovati kljunaši 22 MORE Svadbeni ples na pijesku 26 zanimljivosti iz svijeta 28 JESTE LI ZNALI? Superjunaci 32 FAUNA Životinje Hrvatske

10 41

18

44

36 ZOO KUTAK Glumci u životinjskome svijetu 26 FOTOGRAFIJA MJESECA 27 POSTERI 3D Saturn i Zemlja, Mrav 46 DR. VETKO 48 SIVE STANICE 50 ČUDA SVIJETA 52 ARHEO(B)LOG Kruha i igara 60 KUKCI Opaki mravić 64 LJUDSKO TIJELO Nasljeđivanje 66 SVEMIR Lijepo je biti astronaut

64

70 ZANIMLJIVOSTI Kompas 72 PLANETOV STRIP Povrtnjak

HEJ, PRIČEKAJ! SLIKAJ JOŠ NA S!

Pozdrav do sljedećeg broja!

16 EKOSUSTAV Šuma

66

76 MOJ TEST lzvanškolske aktivnosti – znaš li što ćeš odabrati 78 VAŠA POŠTA 82 NAGRADNI KVIZ 51 KOMARAC 3

rekorderi

a ic is l a k s j in t s u p Fenek -

Rekordi mogu biti raznih vrsta. Da bi se postigao rekord, ne treba biti ni najbrži ni najveći ni najsnažniji.

Rekorder možeš postati, na primjer, tako da si... najmanji.

Baš poput feneka – najmanje lisice.

Potomstvo

Pari se u siječnju i veljači, a mladunci (obično od dvoje do četvero) okote se nakon 52 dana. Ženka jednom na godinu ima mlade. Za njih se brinu oba roditelja: mužjak donosi hranu i vrlo srčano i hrabro brani leglo od grabežljivaca. Pustinjske su lisice monogamne – par ostaje zajedno cijeli život. Za najmlađe se brinu i starija braća i sestre, a tako proširena obitelj čuva svoj teritorij.

Prehrana

Živi

u sjevernoj Africi, više prema istoku, sve do Kuvajta.

Znaš li?

Kakva je?

4

t, obrnuto ne Ne rade štetu ljudima. Nažalos a i love zbog krzn g zbo aju ubij ih i vrijedi: ljud vinama trgo i a vim prodaje zoološkim vrto . ima imc kućnim ljub

• Znanstvenici se ne slažu u pogledu toga pripada li fenek lisicama ili ima svoj rod – Fennecus?

Fenek ima samo 32 para kromosoma, a prave lisice imaju tri do sedam pari više.

• Imaju toliko dobar sluh da mogu čuti bubu koja hoda po pješčanom tlu.

• U nekim američkim i kanadskim državama dopušteno je uzgajati feneke. Kao kućni ljubimci veoma su ugodni i društveni, iako ih se ne može u potpunosti pripitomiti. Neumorni su u igri, što može postati naporno ostalim domaćim životinjama. Budući da imaju jak nagon za kopanje, često si iskopaju prolaz do slobode.

Jasna Merc

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

i rajem na Zemlji.

Saharu zbilja ne možemo smatrat vrućina, velika hladnoća na nos Pogotovo ako si sisavac! Nes sak, pijesak, fatamorgana noću, posvuda samo pijesak, pije u daljini neka karavana pa opet pijesak... Možda negdje oni koji su se odlično deva. No i među sisavcima postoje nim trem prilagodili životu u tako eks d Sahare životnim uvjetima. Ako ti se usre ušiju, par o trča pro tebe raj učini da je pok Manja je od domaće mačke i teži najviše jedan i pol kilogram. a žrtv si ili : osti ućn mog e dvij postoje U dužinu izraste do 40 centimetara, a dodamo li tome rep, koji ku tinjs pus toplinskog udara ili si vidio je na kraju crn, dobit ćemo još kojih 20 centimetara. Uspješno se lisicu. Zovemo je i fenek. nosi s pustinjskim okolišem: gotovo svu potrebnu vodu dobiva iz biljaka. Velike uši, koje mogu biti dugačke i 15 centimetara, pomažu joj u hlađenju, a njima čuje plijen koji je skriven pod pijeskom. Čak je i žuto-bijela boja njezina krzna takva da je u pustinjskom pijesku ne možemo vidjeti iz zrakoplova. Na vruće pješčano tlo prilagođena su i dlakava stopala.

Hrane se termitima, Pustinjske su lisice noćni lovci. i lišćem, voćem i čak , gušterima, jajima, pticama tinji ne idu baš pus u t živo i ost korijenjem. Izbirljiv koriste njuhom i zajedno. Tijekom lova najviše se tim skokom. Ako sluhom, a plijen obično love vješ za kasnije. Od sunca je ju hrane ima dovoljno, sprema a koje same iskopaju. se skrivaju u brlozima s više ulaz

5

ekosustav rađuju Gljive u šumi razg ojim . Sv vo otpalo lišće i dr aju ar micelijima proš debla, a a ul šumsko tlo i tr izbacuju – e plodove – gljiv na površinu.

Šuma

Ako pročeprkamo po otpalom lišću, pronaći ćemo puževe, stonoge, paukove… Mnoštvo živih bića koja žive u šumi ne možemo vidjeti jer su sitna. Njihova uloga u šumi svejedno je velika: organske tvari razgrađuju u mineralne, koje su potrebne drveću i drugim biljkama za rast.

Više od 30 posto teritorija Republike Hrvatske pokriveno je šumom. Šume imaju važnu ulogu u prirodi: proizvode kisik, štite tlo od ispiranja padalina i vjetra, zadržavaju vodu, blagotvorno djeluju na lokalnu klimu, sprječavaju odrone…

ve šume U grmlju boro . e rastu borovnic

Šume su prepune života: živa bića pronalazimo u tlu i grmlju, na deblima i u krošnjama. Od šumskih biljaka najpoznatija su stabla. Osim njih, u šumi raste različito grmlje, zeljaste biljke, paprati, mahovine i lišajevi.

Bukov žir važan je izvor hrane za šumske životinje.

, trebamo ostati Ako u šumi sretnemo medvjeda nikada ne smijemo g; tra mirni i polako se povući una tio ugroženo. biti iznad njega da se ne bi osje 16

Raznovrsne životinje traže hranu i sklonište među šumskim biljkama. Po deblima stabala penju se sitni kukci i pauci. Vjeverice, puhovi i različite vrste ptica traže plodove, sjemenke i drugu hranu u njihovim krošnjama. U grmlju i na šumskom tlu skrivaju se žabe, daždevnjaci, sitni glodavci i ježevi. U šumama žive i veće životinje poput jelena, srna, divljih svinja, medvjeda i vukova. Njih ne srećemo često dok se šećemo po šumi jer izbjegavaju ljude.

Brgljez u pukotinama drveća traži paukove i kukce. Zna se penjati po stablu glavom okrenutom prema dole.

Istraži

• Prošeći se šumom i pokušaj skupiti što više šumskih plodova. Pokušaj otkriti kojim vrstama drveća i grmlja pripadaju.

Dalekozorom promatraj životinje koje se kreću po deblima i u krošnjama.

• Noću je u šumi veoma uzbudljivo, ali i zastrašujuće. U pratnji odrasle osobe prošetaj se noću obližnjom šumom. U tišini osluškuj noćne zvukove. Koliko različitih zvukova možeš raspoznati?

Ljudi iskorištavaju šume, najviše zbog dobivanja drvne građe. Tragove rezanja stabala možemo vidjeti u većini hrvatskih šuma. Neke šume ljudi ne iskorištavaju, niti su ih ikad dirali. Takve šume nazivamo prašume, i one se razvijaju kako određuje priroda. I u Hrvatskoj postoji nekoliko prašuma i šuma gdje je ljudski utjecaj u prošlosti bio neznatan. Najviše ih ima u dinarskomu dijelu, a dvije su u panonskom dijelu Republike Hrvatske.

Ukupne su površine 859,95 ha (Ramino korito, Čorkova uvala, Muški bunar, Klepina duliba, Devčić tavani, Nadžak bilo, Macura, Prašnik, Kriva lisina, Debeli vrh, Javorov kal, Plješevička uvala, Bijele i Samarske stijene, Gaćešin varićak (sekundarna prašuma), Velika Plješivica-Drenovača, Velika Plješivica-Javornik-Tisov vrh i Medvjeđak.) Europske prašume razvile su se nakon posljednjeg ledenog doba. Stare su oko 10 000 godina.

Znaš li?

• Šume prekrivaju približno trećinu Zemljina kopna.

• Šume rastu posvuda gdje postoji primjereno tlo, dovoljno padalina i dovoljno visoka temperatura.

• Ugrubo, šume dijelimo na bjelogoricu, crnogoricu i mješovitu šumu. U bjelogoričnim (listopadnim) šumama prevladavaju bukva, hrast, kesten i grab.

U crnogoričnim (zimzelenim) rastu smreka, jela, ariš i bor. U mješovitim šumama rastu podjednako i bjelogorica i crnogorica.

• Golosjek je prostor na kojem je šuma posječena tako da ni jedno stablo nije ostalo. U Hrvatskoj je takav način gospodarenja šumom zabranjen.

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Voliš li se šetati po šumi?

Koja ti je šuma najdraža?

Možda šuma kestena u kojoj u listopadu beremo plodove? Svijetla borova šuma gdje uspijevaju borovnice i orlova paprat? Šuma smreka u kojoj je tlo prekriveno iglicama i češerima? Ili možda bukova šuma u kojoj u jesen beremo gljive?

Tinka Bačič

• Istraži svoju omiljenu šumu. Posjećuj je u različitim godišnjim dobima i promatraj kako se mijenja. Pokušaj otkriti i fotografirati ili nacrtati što više različitih životinja.

17

zanimljivosti iz svijeta

Rekorderi med u Alpama, Dunavom i Jadranom

Najočuvanije riječno ušće u Europi Rijeka Dunav druga je najduža europska rijeka. Izvire u Schwarzwaldu u južnoj Njemačkoj, a nakon 2888 kilometara ulijeva se u Crno more u Rumunjskoj.

Moćni se Dunav ulijeva u more kroz tri glavna rukavca i tvori najljepše očuvanu riječnu deltu u Europi. Iznimno zanimljiva močvarna pokrajina isprepletena je brojnim jezerima i kanalima koji su obrasli trskom i poplavnim šumama. Na ušću rijeke Dunava živi više od 300 vrsta ptica, pelikana, čaplji i gakova te oko 45 vrsta slatkovodnih riba. Dunavsko se ušće prostire na 5800 km2 i proglašeno je svjetskom prirodnom baštinom.

U talijanskim Alpama blizu švicarske granice nalazi se gorski prolaz Stelvio. Asfaltirana cesta na tom prijelazu povezuje dolinu Valtellina i Adige s mjestom Merano.

Stelvio se nalazi na 2757 metara nadmorske visine i najviši je gorski prolaz u istočnim Alpama i drugi najviši u cijelim Alpama. Planinska cesta ima oko 60 oštrih zavoja ili serpentina. Ljubitelji alpinizma, motociklizma i planinskog biciklizma tvrde da kroz prolaz Stelvio vodi jedna od najljepših planinskih cesta na svijetu. Vozeći se tom spektakularnom cestom, puca veličanstven pogled po planinskom kraju s vrhovima višim od 3000 metara.

Katkada tuda prolazi i biciklistička utrka Giro d’Italia.

Željeznička i poštanska stanica iznad 3000 metara nadmorske visine Željeznička pruga Jungfrau (što na hrvatskom znači djevica) prolazi po istoimenoj planini u švicarskim Alpama. Vlak pokreće električna energija, a vozi po posebnim zupčastim tračnicama za prevladavanje strmog terena. Panoramska planinska željeznica duga je devet kilometara i zavija po strmoglavim planinama do posljednje postaje Jungfraujoch na nadmorskoj visini od 3454 metara. Jungfraujoch je najviša željeznička postaja u Europi, gdje se nalaze vidikovci, restorani, hoteli, ledena palača i poštanski ured na najvišoj nadmorskoj visini u Švicarskoj. Tom se željeznicom svake godine preveze oko 750 000 turista iz cijelog svijeta.

26

Najsunčanije europske obale Jadransko je more zaljev dugačak oko 800 i širok 150 kilometara koji dijeli Apeninski i Balkanski poluotok.

Najsjeverniji je dio Sredozemnoga mora koji ulazi u europsko kopno, pa je zato i važan pomorski put.

Na jugu se spaja s Jonskim morem kroz 72 kilometra široka Otrantska vrata. Jadransko je more veliko oko 160.000 km2. Njegov sjeverni dio rijetko prelazi dubinu od 50 metara, a u velikom podmorskom bazenu kod Dubrovnika dosiže najdublju točku od 1460 metara.

To je more poznato po čistoj vodi i prelijepoj razvedenoj obali, uz koju je nanizano više od 1700 otoka, otočića i grebena. Ima iznimno blagu mediteransku klimu s 2400 do 2800 sunčanih sati godišnje. U jedinstvenom životnom okolišu uspijeva alga jadranski bračić, koju možemo pronaći samo u Jadranskomu moru.

Vlasta Mlakar

27

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Najljepša planinska cesta na svijetu

Jeste li znali?

Tri najveća superjunaka svih vre

mena

SUPER

i uspješni.

Oni su vrlo inteligentni, sposobni obični ljudi. kao aju Kad nisu na zadatku, izgled vrline i mane, ao, pos Imaju svoje obično ime, običan baš kao i svi mi. ju supermoći No oni su po nečemu iznimni. Ima zlih i moćnih koje im pomažu spasiti svijet od vi" posao, njihovo neprijatelja. A kad rade svoj "pra et pa, osim im odijelo osigurava tajni identit gotovo nitko ča, nekolicine prijatelja i pomaga zapravo ne zna tko su oni. na strani dobra.

I, na kraju krajeva, baš su uvijek slabije, a njihove e Pravedni su i pošteni, uvijek štit zločince. I stalno im supermoći pomažu pobijediti oni, moramo nam pokazuju da i mi, baš kao i i biti uporni iskoristiti sve svoje potencijale ari. da bismo postigli izvanredne stv

– prvi među superjunacima

Superman je prvi, najstariji i najpopularniji superjunak na svijetu.

Prvi se put pojavio 1938. u američkome stripu.

KRIPTONIT

Stoga nije nikakvo čudo da nas toliko zadivljuju i privlače te da jednostavno obožavamo pratiti njihove pustolovine. a zajedno Na sljedećim ćemo se stranicam a, o kojima nak prisjetiti najomiljenijih superju u crtićima i ste čitali u stripovima ili ih gledal ili filmovima.

Podrijetlo Rođen je na planetu Kriptonu, a njegov ga je pravi otac još kao bebu poslao na Zemlju, nekoliko trenutaka prije eksplozije Kriptona. Odrastajući, on otkriva svoje supermoći i odlučuje ih iskoristiti kako bi se borio protiv zločina.

Tko su najomiljeniji

S

28

upe

r

MAN

Supermoći Superman ima svu silu supermoći, pa ćemo

nabrojiti samo najvažnije. Osim što je supersnažan i gotovo neranjiv, može se i kretati brzinom svjetlosti. Ima supersluh i rendgenski vid, koji mu omogućuje da vidi kroz sve osim kroz olovo. Može letjeti i regenerirati se, a iz očiju može odašiljati i laserske zrake koje rabi kao oružje.

KRIPTON

Tajni identitet Superman je u svakodnevnome životu Clark Kent. Živi u gradu Metropolisu, gdje radi kao novinar Daily Planeta, a ima i djevojku – kolegicu Lois Lane.

JUNACI i zašto ih toliko volimo?

Slabosti Na njega negativno djeluju različiti minerali preostali od planeta Kriptona, transformirani u radioaktivan materijal kriptonit. Neke vrste kriptonita mogu ga čak i ubiti.

Odijelo i simbol Svima nam je dobro znano Supermanovo plavocrveno odijelo s crvenim plaštem i velikim crvenim slovom "S" na grudima, koji je ujedno i njegov simbol.

Misija Superman je veliki zagovornik pravde i istine, koji se bori protiv zločina na cijeloj zemaljskoj kugli.

Glavni neprijatelj Iako ima poveći broj neprijatelja, najpoznatiji je Lex Luthor.

29

MAN

Uz Supermana, Batman je jedan od najpopularnijih superjunaka današnjice. Samo je godinu dana mlađi od svog starijeg kolege i ništa manje uspješan u borbi protiv zločina.

Podrijetlo Rođen je kao Peter Parker, dječak kojem su roditelji nestali, pa su ga odgojili njegovi ujak i ujna. Nakon što ga je ugrizao radioaktivni pauk, njegovo se tijelo počelo mijenjati: počeo se pretvarati u čovjeka-pauka.

Odijelo i simbol Sivocrni oklop maskiranog borca za pravdu prati specifičan plašt, maska koja mu prekriva veći dio lica s dva šišmišja uha i karakterističan pojas oko pasa. Odijelo mu pomaže i u borbi protiv kriminalaca jer je načinjeno od materijala koji ga štiti od vatrenog oružja i sličnih napada.

Supermoći Za razliku od tipičnih superjunaka, Batman nema nikakve posebne moći, nego se oslanja na raznovrsne uređaje, svoje veliko znanje i inteligenciju te vrsne atletske vještine. U borbi se koristi nizom specijaliziranih uređaja, a većinu ih drži u svom pojasu. Vozi crni automobil batmobile, s dodacima koji podsjećaju na krila šišmiša. Zanimljivo je i to da se odbija služiti vatrenim oružjem jer su njime ubijeni njegovi roditelji.

Tajni identitet Batman je u svakodnevnom životu Bruce Wayne, bogati poslovni čovjek iz grada Gothama, koji uživa plodove naslijeđenoga bogatstva i tvrtke Wayne Enterprises.

JOKER Glavni neprijatelj Batman ima brojne neprijatelje, od kojih su najpoznatiji Joker, Pingvin, Poison Ivy i Ženamačka, a najbolji prijatelj mu je Robin.­­

30

MAN

Iako pauci kod mnogih ljudi izazivaju strah i gađenje, ovog pauka svi jako volimo. Nastao je kao stripovski junak davne 1962. godine.

Podrijetlo Priča o Batmanu počinje kada Bruce Wayne kao osmogodišnji dječak postane siroče. Naime, vraćajući se iz kina, njegovu tročlanu obitelj na ulici presretne ulični razbojnik i ubije mu roditelje. Bruce se zaklinje na osvetu, a kad odraste, život posvećuje borbi protiv lopova i kriminalaca.

BATMOBILE

SPIDER

Slabosti Batman je ipak samo običan čovjek, sa svim ljudskim slabostima. Potrebni su mu hrana i san, a bez svog odijela jednako je ranjiv kao i svaki drugi čovjek.

Misija Taj multimilijunaš i industrijalac jedan je od najutjecajnijih ljudi u gradu Gothamu. Danju vodi sasvim normalan život, a noću se pretvara u hrabroga šišmiša koji se uspješno bori protiv kriminala, čineći svoja herojska djela i ostavljajući iza sebe svoj karakteristični simbol.

Supermoći Nadljudska snaga i refleksi.

Superbrzo se kreće i može skakati na velike udaljenosti te se primiti za većinu površina i kretati se po njima. Može izbacivati paukovu mrežu, a ima i posebno "paukovo osjetilo" koje mu pomaže da izbjegne opasnost. Ima supervid, a sposoban se i brzo iscijeliti nakon ozljeda. Otporan je na drogu i otrove.

Tajni identitet Spiderman je bez maske samo običan, nesiguran i osamljen tinejdžer. Ime mu je Peter Parker, a kako nije imao iskusnoga mentora, sam je morao naučiti da "s velikom moći dolazi i velika odgovornost".

Odijelo i simbol Njegovo crveno-plavo odijelo podsjeća na akrobatske kostime. Po njemu je iscrtana paukova mreža, a ima i rukavice ispod kojih ispaljuje mrežu. Na sredini grudi iscrtan mu je lik crnog pauka. Maska ima plastične leće za oči, koje mu štite oči i jamče tajni identitet.

Misija Pravednik koji se bori protiv sila zla.

Glavni neprijatelji Najpoznatiji Spidermanovi protivnici su Zeleni Goblin, Doktor Octopus i Venom.

ZELENI GOBLIN

Slabosti Nije otporan na alkohol, koji utječe na njegovu ravnotežu, reflekse i koordinaciju, niti na bolesti i viruse, ali se od njih oporavlja brže nego obični ljudi. Nije otporan ni na uobičajeni pesticid koji se koristi u borbi protiv insekata.

Drugi poznati superjunaci…

Hulk

Iron Man

Thor

RoboCop

U stripu se 1962. prvi put pojavljuje lik Brucea Bannera, vrijednog, poniznog i samozatajnog znanstvenika koji se u stresnim i opasnim situacijama razbjesni i pretvara u golemu i neuništivu zelenu neman po imenu Hulk!

Ovaj omiljeni stripovski superjunak nastao je 1963. godine. Njegovo "pravo" ime je Tony Stark. On je milijarder i genijalac koji ima neprobojno energetsko oklopno odijelo koje mu pomaže štititi svijet od terorizma i korporacijskog kriminala kao Iron Man. Ujedno je i jedini superheroj koji ne krije svoj identitet.

Lik Thora nastao je prema istoimenom mitološkom nordijskom bogu koji se protiv zlih trolova i divova bori vlastitom snagom i raznim oružjem poput mačeva. Prvi se put pojavio u stripu 1962. godine, a njegovo "obično ja" predstavlja mršavi i hromi liječnik Donald Blake.

Ovaj superjunak nije nastao u stripu nego je glavni lik američkoga znanstveno-fantastičnog filma iz 1987. godine, koji govori o Alexu Murphyju, policajcu iz budućnosti koji se, preobražen u čovjekarobota, bori protiv kriminala.

Margareta Cvitanović 31

FOTOGRAFIJE: WIKI

BAT

fauna 24 000 U Hrvatskoj je zabilježeno čak oko ogo mn i je ih da se lja stav tpo vrsta, a pre toga od , više. Najviše ima beskralježnjaka ih odn kov slat , 000 je kopnenih više od 15 ogo mn Iako 0.

565 oko h oko 1850, a morski a: vrst je man ima jaka ježn poznatiji, kral kovodnih morskih riba ima 442 vrste, slat gmazova a, vrst 20 oko 150, vodozemaca zdarice). gnje 233 su h koji 41, ptica 387 (od

Taj se broj u nekim skupinama povećava jer se otkrivaju nove vrste i za Hrvatsku i za znanost uopće. U posljednjih je nekoliko godina zabilježeno dvjestotinjak novih vrsta beskralježnjaka, oko 150 vrsta slatkovodnih beskralježnjaka te 20 vrsta morskih beskralježnjaka. Godine 2008. otkrivena je i opisana nova vrsta ribe za znanost – jadovski vijun, a godine 2011. opisana je i kapelska svjetlica. Biospeleolozi također redovito u špiljama otkrivaju nove vrste poput sjevernog špiljskog školjkaša, opisanog 2013. iz podzemnih voda Like, ili velebitskog golemaša.

� Z ivotinje Hrvatske

Hrvatska je među rijetkim zemljama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u većini zapadnoeuropskih zemalja nestali. To svjedoči o njezinu izuzetnu prirodnom bogatstvu. Šupljikavo krško podzemlje ispod gotovo polovice Hrvatske pravo je biološko blago, a toga je svjesno vrlo malo ljudi. Svi znaju za iguane s Galápagosa, no ne i za ono što je hrvatskim građanima doslovno pod nogama.

32

Više informacija o brojnim životinjskim vrstama u Hrvatskoj pronađite u knjizi Životinje Hrvatske (Mozaik knjiga), autora Gorana Šafareka.

33

naestak vrsta koje Samo među ribama imamo pet niji hrvatski žive samo u našoj zemlji. Najvaž xinellus te vrste Pho endemi jesu vrste iz roda sval, oštrulja, a, tlic svje cetinska ukliva, vački glavočić i viso , trva pas sna mekou potočne endemske podvrste primorske zemna pod a atsk Hrv . pastrve, gaovice o jedn ma emi end ogim fauna s mn e ošk biol išta sred h tski svje od je raznolikosti. Od 500 vrsta čak 70% su endemi!

U Hrvatskoj su životinje ugrožene ponajviše nestankom staništa i urbanizacijom. Posebno su ugroženi vodni ekosustavi. Primjerice, vrlo rijetka mala čigra nestaje s dravskih sprudova, ali i raširena bregunica. Iako iznimno vrijedne za našu prirodnu baštinu, slatkovodne ribe istodobno su jedna od najugroženijih skupina životinja. Do sada je izumrlo šest vrsta, i to moruna, jesetra, som i pastrva te atlantska jesetra i gatačka gaovica. Još je 14 vrsta kritično ugroženo pa taj popis izumrlih vrsta vjerojatno neće biti i konačan. To je vrlo zabrinjavajuće zato što su to većinom endemske vrste jadranskog slijeva s malim područjem rasprostranjenosti i vrlo osjetljive na bilo kakve promjene staništa. Još je 20 vrsta riba ugroženo, a 29 osjetljivo.

tinja nismo ni svjesni da potječu Iako su uz nas, za mnoge od živo odnosno "strane” vrste. Neke su daleko odavde. To su alohtone, oljih vjesno. Mungos je jedan od najb unesene namjerno, a neke nes blem. pro tala proširila, ali i kako je pos primjera kako se unesena vrsta ljivi bež gra j ova se ijebila poskoke, ali Unesena je na Mljet kako bi istr ma. tinja živo aćim dom te a jim sisavcim sisavac okrenuo pticama i man od c, eša Pelj k oto polu te ka pet oto S vremenom se proširio na još i putem i drugdje. Iz Azije unesen im nen kop i rijet dop lako je g koje ju, dan i e bod jer ima, posebice zato tigrasti komarac prijetnja je i ljud 4.

200 vio poja se oj atsk ca. U Hrv što ne rade domaće vrste komara u crnomorski slijev uneseno 12 je o Tak širi. o ješn usp se godine te iz ljka raznolika trokutnjača potječe vrsta riba, a u jadranski 14. Ško re. ultu nok mo te gus Dravom i stvara Kaspijskog jezera, a sada se širi .

Još ima mnogo takvih primjera

(Vrste kojima je procijenjen stupanj ugroženosti navedene su u crvenim popisima i crvenim knjigama. U Hrvatskoj je 16 crvenih popisa (ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca, slatkovodnih riba, morskih riba, danjih leptira, vretenaca, trčaka, obalčara, špiljske faune, koralja, kopnenih i slatkovodnih puževa, lišajeva, gljiva, vaskularne flore i morskih algi cvjetnica, a uskoro bi trebao biti objavljen i popis slatkovodnih rakova). Iz njih je dosad nastalo osam crvenih knjiga (ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca, slatkovodnih riba, morskih riba, vretenaca, špiljske faune i danjih leptira).)

FOTOGRAFIJE: GORAN ŠAFAREK

Neke životinje geografski obitavaju samo u pojedinim državama i regijama i nigdje drugdje, a zovemo ih endemima. Hrvatska je poznata po endemima riba naših krških rijeka te krškog podzemlja, i to zbog specifičnosti tog staništa, posebice vodenih ekosustava koji su mali i izolirani, a za ledenog su doba bili izvan domašaja ledenjaka te služili kao utočišta vrstama koje su bježale od leda.

vidna stanja većine, mnoge su Zbog velike ugroženosti, ali i općenito neza Posrijedi su strogo zaštićene divlje vrste zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. ajne udomaćene vrste. Tako je vrste, zaštićene divlje vrste i zaštićene zavič zemci i gmazovi, sve ptice osim zaštićeno mnoge vrste. Zaštićeni su svi vodo šišmiši, ris, vuk, medvjed, svi lova, ni onih za lovne vrste, i to samo u sezo . vrste e drug ge brojne ribe, mekušci te mno

Goran Šafarek 34

35

otvorite

Natječaj za poštansku marku RH “NOVA GODINA 2015.”

KREIRAJ MARKU BAJNU I OSVOJI NAGRADU SJAJNU!

6 pritisnite

Učenici! Nacrtajte najljepšu novogodišnju marku!

Učitelji! Odaberite 10 radova svojih učenika i pošaljite nam ih najkasnije do 15.10.2014.!

Krenite!

7

Tema: blagdanski stol Nagrada: prijenosno računalo i pisač!

8

Origami

Više informacija potražite na www.posta.hr

Iisica 9 otvorite njušku

2

1

3

4

5

ljudsko tijelo Kromosomi

Samo stanice koje zovemo crvena krvna zrnca nemaju kromosome. U jezgrama svih ostalih stanica koje su proizvodnjom bjelančevina odgovorne za rast, obnovu i zdravlje svakog pojedinog dijela tijela nalazi se 46 kromosoma. U spolnim stanicama ih je samo 23. Nakon što spermij oplodi jajašce, kromosomi spermija udružuju se s kromosomima jajne stanice. Na taj način oplođeno jajašce dobije 46 kromosoma, koji će se (po)brinuti za rast i razvoj novog ljudskog bića.

Spolni kromosom

Jajašce i spermij imaju poseban kromosom koji nazivamo spolni kormosom. U ženskoj spolnoj stanici to je uvijek kromosom X, u muškoj može biti ili kromosom X ili kromosom Y. Upravo je spermij taj koji odlučuje o djetetovu spolu. Ako jajašce oplodi spermij s kromosomom X, na svijet će doći mala princeza; ako ga oplodi spermij s kromosomom Y, dobit ćemo malog princa. Dakle, otac odlučuje o djetetovu spolu, a ne o njegovim karakteristikama, kao što je mislio Aristotel.

Nasljeđivanje

Jedan od najpametnijih ljudi svih vremena, grčki filozof Aristotel, bio je u zabludi kad je mislio da nasljeđujemo fizičke i psihičke osobine samo od oca. Hipokrat je također bio znameniti znanstvenik, a liječnici dandanas na kraju studija prisežu zakletvu koja nosi njegovo ime. Bez mikroskopa je zaključio da muško i žensko tijelo sadrži međusobno različite tekućine koje se međusobno miješaju i na taj način odlučuju koja svojstva će dijete naslijediti od roditelja. Danas znamo da miješanje tekućina nije toliko važno kao što je spajanje muškog spermija i ženskog jajašca.

NIJE NAM VALJDA OVA J U RODU?

Oplodnja

dioba oplođene stanice

Nakon što spermij prodre u jajnu stanicu, dolazi do oplodnje. U tom je trenu sve što se nasljeđivanja tiče odlučeno i konačno. Spolne stanice, očev spermij i majčina jajna stanica posebne su vrste stanica.

U usporedbi s drugim tjelesnim stanicama, njima nešto nedostaje. Moguće je da je upravo to razlog što se međusobno traže i stvaraju novo živo biće koje će možda naslijediti majčinu boju očiju, a očevu veličinu nosa.

No čega to spolne stanice imaju manje od ostalih?

64

Kromosom podsjeća na ispleteni par kobasica.

U njemu se nalazi čudesna, tajanstvena receptura života.

DNK

Kromosomi tvore nevjerojatnu, skoro beskonačno dugu dvostruku spiralno zavijenu molekulu: deoksiribonukleinsku kiselinu.

Toliko je duga da je ukratko zovemo DNK. U mikroskopski malenoj stanici doseže dužinu od dva metra. Dužina cjelokupne DNK u našem tijelu iznosi svemirskih 300 bilijuna kilometara. Svaka molekula DNK izgleda poput zavijenih ljestava od špage. Prečke na ljestvama sastavljene su od baza koje su međusobno povezane. Te baze su adenin, citozin, gvanin i timin. Adenin se povezuje s timinom, citozin s gvaninom.

Raspodjela tih parova stvara vodič po kojem stanice proizvode bjelančevine.

Mješavina gena

O našim fizičkim odlikama, brojnim karakternim crtama i nekim nasljednim bolestima odlučuju geni koje smo dobili pri oplodnji od svojih roditelja.

Oplođeno jajašce sadrži 46 kromosoma, odnosno 23 para kromosoma. U svakom paru jedan je kromosom majčin, a drugi očev. Zbog toga čovjek dio svojih karakteristika JOJ, KAKO JE nasljeđuje od SLIČAN TATI! majke, a dio od oca. Ljudski su geni mješavina majčinih i očevih gena, a time i mješavina gena njihovih roditelja. Upravo smo zato često sličniji baki ili djedu nego vlastitim roditeljima.

Znaš li?

• Genetika je znanost. Genetičar je biolog koji proučava gene.

• Gen je nositelj nasljednih svojstava i dio molekule DNK. • Životinje i biljke imaju drugačiji broj kromosoma od ljudi.

• Neke ljudske karakteristike dobivamo samo nasljeđivanjem (npr. krvna grupa); na mnoga naša svojstva, osim gena, utječe i okoliš u kojem živimo. Zbog toga čak ni jednojajčani blizanci nisu međusobno potpuno jedanaki.

Krištof Dovjak

ILUSTRACIJE: DAMIJAN STEPANČIČ, FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Ali znaš pokazati jezik?

Znaš li pokazati To ni nobena jezik? umetnost.

Kaj To nije nikakva pa to: ali znaš umjetnost.

Azviti uvitijezik? jezik?Ga Možeš ga lahko lispremeniš pretvoriti v žlebič?uTega žljebić?

To ne ne zmore vsak. može svatko.

Sposobnost Sposobnost zvijanja jezika uvijanja jezika je namreč vjerojatno je podedovana naslijeđena od od enega od nekog pretka nagajivih šaljivca. prednikov.

Planetov strip

POVRTNJAK 20. dio Ah, gospođ ice Marijeta, baš sam mislio na vas.

Lažljivac!

Nikola, ovaj vrt treba urediti! Uzgoj vlastite hrane je važan!

Sva sreća pa se hranim strujom.

Zar zbilja?

Trebat će sve prekopati, posaditi…

Kako je moguće da ovaj problem nisam predvidio!?

Ta-daaam! Naš novi vrtlarski pomoćnik!

72

Nešto sam pogrešno napravio.

Ku-ku! Mogu li vam se pridružiti?

Dome, slatki dome.

Tulipani, tratinčice, salatice, korabice…

Gotov sam!

Ovo je kraj moje karijere!

din NIKOLA I T ESLA gospo

Kako?

Ne radi?

Zašto?

Zbilja.

Hranu uvozimo iz Južne Amerike, Afrike…

Ovdje će biti rotkvice, pa tikvice, korabice...

Dragi Nikola, ako vaš stroj ne radi, ja ću urediti vrt.

Uh, dobro je.

Raste.

Ne odaziva se. Kao da je u komi.

Juhuuu, kod kuće ste! Kako je sve zeleno!

Robot je živ, ali se ne odaziva.

Kao da ne želi živjeti.

73

Gledajte, Nikola, kako je lijepo... i ništa nije otrovano. Sve je prirodno i zdravo.

Ah, moj Tesla.

Istjerivač zlih duhova

Tako, ovdje ćemo posaditi tikvice, ondje salatu...

Tesla, moj najbolji prijatelj. Šmrc.

Upomoć!

Voluharice!

Ajde, Tesla, pa ti voliš voluharice, zar ne?

Oprostite gospođ ice Marijeta.

Hoću, gospođ ice Marijeta.

Vrt će lijepo roditi. Što ćemo sa svim tim povrćem?

Piše: Neli Kodrič Filipić Crta: Damijan Stepančič

Što ja to radim?

Pa ja vjerujem u znanost!

Gospodine Nikola, odmah mu maknite te motike. Pogledajte što je učinio.

Pa, smislit ćemo nešto.

Živ je! Samo mu je trebao pravi poticaj!

74

75

6.

5.

4.

3.

2.

1.

Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

Petak

Četvrtak

poslijePODNE nastava Utorak

slobodne aktivnosti:

Ponedjeljak

Srijeda

Četvrtak

1.

Ne smetaj, ˇ c itam

Ne smetaj, ˇ c itam

2.

3.

4.

5.

6.

Privjesci za vrata

Izrežite privjeske po isprekidanim crtama.

nastava

prijePODNE

slobodne aktivnosti:

Petak

sat

sat