Motocikli

Motivi prometnih vozila svrstavaju se među najčešća izdanja maraka i jedna su od najpopularnijih tema u filateliji. Razlog tomu treba tražiti prije svega u promidžbi dostave pošiljaka prometnim vozilima, od kočija i motocikala, preko brodova, pa sve do zrakoplova. Sudeći prema broju izdanja koja prikazuju motocikle zaključuje se kako postoji velik interes skupljača za motive ovih motornih vozila na dvama kotačima čija je ukupna masa do 1000 kg. Motociklu na dva kotača može biti pridodana bočna prikolica s jednim kotačem. Suvremeni motocikl na dva kotača sastoji se od sljedećih glavnih dijelova:

Slika 1. Motocikl je motorno vozilo s dvama kotačima, kojega je radni obujam motora veći od 50 cm3, s bočnom prikolicom ili bez nje i/ili koje na ravnoj cesti može razviti brzinu veću od 50 km/h Slika 2. Vojni motocikli svoj su vrhunac doživjeli za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, a svoju su ulogu uglavnom zadržali i u idućim sukobima

Slika 3. Sportska grana koja obuhvaća brzinska i ocjenska natjecanja na motociklima naziva se motociklizam

okvir, prednja i stražnja vilica s kotačima, pogonski motor, koji u pravilu čini jedinstvenu cjelinu sa spojkom i prijenosnikom snage, kočni sustav, električna oprema, spremnik goriva i sjedalo. S obzirom na najveću brzinu, masu, broj kotača, obujam motora, motocikli se prema europskim homologacijskim pravilnicima dijele u jednu od pet kategorija (L1 do L5), a prema namjeni uobičajena je njihova podjela na skutere, mopede, cestovne i terenske motocikle. Radni dio motocikla čini okvir s upravljačem i kotačima, a pogonski dio najčešće benzinski motor, iznimno elektromotor. Prvi motocikl u današnjem smislu, moderne konstrukcije i masovno proizveden bio je Hildebrand & Wolfmüler. U razdoblju od 1894. do 1897. proizvedeno je više od dvije tisuće primjeraka. Postizao je brzine od 45 km/h uz snagu motora od 1,9 kW te bio mase 50 kg. Motociklima

TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE

sve više raste popularnost, pa tako u Kini svako peto kućanstvo posjeduje motocikl. Azija i Južna Amerika vodeća su tržišta skutera, mopeda i lakih motocikala koji služe kao primarno prijevozno sredstvo. Najveći svjetski proizvođači motocikala su Honda Motor Company, Yamaha Motor Company i Hero MotorCorp. Osim za osobni prijevoz jedne ili dviju osoba, motocikli služe za sport i razonodu, ali i za ophodnju u nekim službama kao što su vatrogastvo, policija i vojska. Prema nekim procjenama, do sada je izdano preko petsto maraka s prikazom različitih vrsta motocikala. Gotovo da i ne postoji zemlja koja nije izdala jednu ili više maraka s motivom nekog motocikla. “Motociklističke” marke pružaju priliku za stjecanje mnogih obavijesti o povijesnom razvoju motocikla (npr. njemački inženjer G. W. Daimler izradio je 1885. prvi motocikl,

marka Urugvaja iz 1984.), tehničkim karakteristikama (npr. kao pogonski stroj primjenjuje se Ottov motor, marka SR Njemačke iz 1964.), uporabi (npr. dostavno poštansko vozilo, Slovenija 2009., vojno vozilo tijekom II. svjetskog rata, Malta 2007.), modelu (npr. Puch 175 SV, marka Austrije iz 2002.) i sl. Sakupljanje ovih maraka razvija također kod filatelista i neke pozitivne navike, npr. preciznost, sustavnost, estetski ukus i sl.

To je Švicarska

Confederatio Helvetica ili Švicarska, s više od osam milijuna stanovnika s tendencijom rasta, podijeljena teritorijalno na dvadeset kantona i šest polukantona, danas je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu. Odlikuje je nevjerojatna uređenost i urednost. Bruto društveni proizvod (najrelevantniji kriterij životnog standarda neke zemlje) u samom je svjetskom vrhu. Švicarska je zanimljiva i po tome što u njoj postoje četiri službena jezika: njemački, francuski, talijanski i retoromanski. Tako se naziv Švicarske na ovim jezicima piše: Schweiz/Suisse/Svizzera/Svizra. Švicarska je ipak najpoznatija po svojoj višestoljetnoj neutralnosti koju velike sile poštuju čak i u najtežim vremenima pa su u njoj smještene mnoge najuspješnije svjetske financijske korporacije i međunarodne udruge, kao što su: ITU (Međunarodna telekomunikacijska unija), Međunarodni crveni križ, WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), FIFA (Međunarodno nogometno udruženje) i dr. Švicarska je na referendumu odbila ući u Europsku uniju. Tek je od 2002. članica UN-a, a surađuje s NATO-om u Programu partnerstva za mir. Iako tek peti grad po veličini, glavni grad Švicarske je Bern u kojem živi nešto više od 120 tisuća stanovnika. I u njemu su sjedišta svjetskih institucija poput Svjetske poštanske unije (UPU). Nakon što je požar 1406. godine opustošio Bern, izgrađena je, između ostalih, i šest kilometara duga promenada s natkrivenim trgovinama, najduža u Europi. Najveći grad je Zürich s 500 tisuća stanovnika, slijede Ženeva, Basel i Lausanne. Zanimljivo je kako je bazelska zračna luka (Euroairport Basel Mulhouse Fribourg) udaljena šest kilometara od grada i nalazi se na području Francuske, i to ne predstavlja nikakav problem putnicima. Premda je neutralna, Švicarska ima moderno opremljene oružane snage s dugom tradicijom. Zbog neosporne borbene spremnosti švicarskih vojnika, europski vladari su unajmljivali Švicarce u svoje najamničke vojske, što je donosilo znatan izvor zarade pojedinim švicarskim kantonima. Ono po čemu su možda danas najpoznatije Švicarske oružane snage u svijetu je njihovo novačenje vojnika za Švicarsku ili Papinsku gardu koja služi Papi više od 500 godina. Kneževina Lihtenštajn je usko povezana sa Švicarskom pa i ona zaslužuje biti spomenuta u članku. Nalazi se između Švicarske i Austrije, i u njoj živi četrdesetak tisuća stanovnika. Glavni grad je Vaduz koji ima oko pet tisuća stanovnika. S obzirom na gospodarsku razvijenost, oko 65% zaposlenih u Lihtenštajnu su stranci, od kojih polovina svaki dan dolazi na posao iz susjedne Austrije i Švicarske. Lihtenštajn nema zračnih luka, najbliža je međunarodna zračna luka Kloten kraj Züricha. U monetarnoj je uniji sa Švicarskom pa je novčana jedinica švicarski franak.

Slika 4. Švicarska ima najgušću željezničku mrežu u Europi, više od 5,3 tisuće kilometara elektrificiranih pruga 4

Slika 5. Na švicarskim markama i kovanicama umjesto naziva države koristi se sinonim za Švicarsku na latinskom jeziku – Helvetia. Na prikazanoj marki motiv je otočića Visovac u proširenome dijelu kanjona rijeke Krke, koju Švicarci puštaju u promet početkom svibnja ove godine

Ivo Aščić