Vikend odredište Kaptol i Velika

Poljoprivredna ljekarna Kaptol

Kaptol panorama

U mirnoj sjeni Papuka Da su slavonske ravni i pripadajuća gorja nepresušan izvor atraktivnih vikend odredišta potvrđuje i srednjovjekovni grad Kaptol, ali i nekoliko kilometara udaljeno turističko odredišta Velika TEKST I FOTO: DAMIR PRITIŠANAC rvi kilometri od Osijeka prema Našicama prolaze lagano, tako reći turistički, po više-manje dosadnoj, ravnoj cesti. No, nakon izlaska iz Našica preostaje odraditi samo još nekoliko sela prije oznake za mjesto Zoljan, na izlasku iz kojeg se nalazi poznata Našička cementara o kojoj su u više navrata pisale sve dnevne novine. U ovom slučaju ona je samo signal za mijenjanje jedan ili dva stupnja prijenosa prema dolje i ulazak na zavojitoj dionicu. Prvi kilometri ceste nisu baš za pohvalu, no nakon njih kreće prava šumska pista. Poslije odličnih zavoja dolazi odvajanje ceste prema Požegi, nakon čega se strasti smiruju, vožnja poprima laganiji tempo, a počinje uživanje u predivnoj prirodi. Prizori su predivni, a Papuk gora svojim šumama gotovo terapeutski djeluje na čovjeka. Uskoro Kutjevo ostaje s desne strane, a nedugo potom uz cestu se nižu table koje upućuju putnike na vinarije, podrume i seoska gospodarstva. Svakako se na povratku isplati proći tim uskim cesticama i vidjeti sve to pobliže. Uskoro stižem u Kaptol. To je relativno malo mjesto čiju okosnicu čini srednjevjekovni ruševni dvorac na brežuljku u centru. Budući da su mu vanjske zidine gotovo u potpunosti očuvane, one zorno dočaravaju kako je Kaptol izgledao nekada. Dvorcu je moguće prići sa svih strana pa to koristim i stižem motorom do pred sam ulaz na prilaznom mostu. Tamo se fotografiram u stilu srednjevjekovnog viteza samo s nešto modernijom ikonografijom i prijevoznim sredstvom. Kaptolski dvorac je nastao oko 1500. godine. U naravi je to šesterokutni kasno gotičko - renesansni kaštel s kružnim polukulama i četvrtastom ulaznom kulom. Dvorac je okružen opkopom koji je nekoć bio ispunjen vodom. Kaštel su u svoje vrijeme osvojili Turci, a njime je tada vladao Dizdar Aga. Prije Turaka na ovom mjestu bilo je sjedište Pečujske biskupije do 13. stoljeća. Nakon progona Turaka dvorac je promijenio dvadesetak vlasnika, no nitko od njih ga nije vratio u prvotno stanje, a danas je u vlasništvu Požeške biskupije čija je namjera obnova dvorca te stavljanje istog u funkciju. Srednjovjekovne utvrde Nekada je Kaptol bio crkveni grad imenom Požega Kaptol, udaljen 10 km od kraljevskog grada Požega Var. Danas je Kaptol mirno mjestašce čiji se stanovnici uglavnom bave poljoprivredom i vinogradarstvom. U samom mjesnom centru nalazi se kulturni dom Čeha koji ovdje njeguju svoju kulturu, običaje i jezik. Kaptol se također ponosi i književnicima koji su ovdje rođeni, a to su Vilim Korajec, Napoleon Špun Strižić i Petar Marković. Dakle, podosta književnika za tako malo mjesto.

Crkva sv. Augustina Detalj u dvorištu

Velika - u pozadini stari grad

Nakon ovog atraktivnog mjestašca cesta vodi put Velike nekoliko kilometara na zapad. Dolaskom u ovu turističku meku na južnim obroncima Papuka okrjepu tražim u prvom kafiću. Nakon kave i kraćeg odmora krećem u temeljiti obilazak Velike. Prvo gdje se zaustavljam je željeznička postaja koja je zadržala svoj izvorni izgled kao i većina drugih u ovom kraju. Nedaleko od nje je napuštena betonska prizemna zgrada unutar koje je ranih 80-tih bio disko klub.

Cesta od željezničke stanice vodi k sjeveru u podnožje brda Lapjak na čijem se vrhu nalaze ruševine starog utvrđenog Veličkog grada koje dominiraju nad cijelim mjestom. Stara Velička utvrda vidljiva je iz svih dijelova grada i omiljeno je odredište planinara i izletnika. Do nje se dolazi markiranom planinskom stazom, no ja se danas, s kompletnom motorističkom opremom, nisam uspinjao do nje. Ovaj stari grad ili utvrda nastao je u 13 stoljeću kao vlasništvo Veličkih Befekijevaca. Po dolasku Turaka postao je vojnička postaja. Danas je utvrda samo djelomično sačuvana iako je vidljivo da se znatno razlikovala od svih građevina na ovim prostorima.

Ovdašnji lokaliteti općenito su poznati po srednjevjekovnim utvrdama. U dubini Papučke gore ima ih još mnogo. Jedna od njih je Pogana gradina s čijih se zidina nadzirao Kaptolski kaštel i veliki dio doline, zatim Voćinski stari grad, arheološko nalazište Rudine, Manastir Sv. Nikole kod Orahovice i mnogi drugi. Na putu prema Lapjaku s lijeve strane teče rječica Veličanka uz čiju se obalu u obližnjim brdima okupljaju izletnici. Ovdje je i poznati planinarski dom koji je glavna polazišna planinarska točka za Papuk goru (954 m).

Prekrasna priroda

U podnožju planinarskog doma smješteno je poznato termalno kupalište s tri otvorena bazena. Ljekovita voda iz ovih izvora prosječne je temperature oko 28°C, a pomaže u liječenju reumatskih bolesti. Velika je jedno od mjesta koje je aktivno cijele godine i otvorena je za mnoge načine rekreacije i zabave od kojih se mogu izdvojiti planinarenje, sportsko penjanje, skijanje i sanjkanje, jahanje, brdski biciklizam, paragliding, ali i mogućnost lova i ribolova. Dakle i najizbirljiviji ovdje mogu pronaći nešto za sebe. O gastronomskoj ponudi suvišno je govoriti, dovoljno je samo reći: kulen, kobasice, šunke, ribe i domaće vino.

Nakon Toplica koje ostaju s desne strane, pratim cestu uz rijeku Veličanku koja vodi u unutrašnjost brda i šuma kestena, bukve i hrasta. Ubrzo se zaustavljam, skidam kacigu i sjedam u podnožje male šumske kapelice nedaleko trošne vodenice. Ovdje svim čulima upijam mirise i boje ove jedinstvene i istinske prirode te osluškujem tišinu. Svi zvuci koji je povremeno prekinu odnose se na žubor brze Veličanke dok kotrlja kamenčiće u svom koritu, na skakutanje vjeverica po obližnjim granama ili na udarce kljuna djetlića o tvrdu koru kestena.

Ulazak u geopark Papuk

Kapelica uz potok

Vodenica u predgrađu

Kao što sam već spomenuo, po povratku koristim priliku i s glavne cesta koja povezuje Veliku s ostatkom svijeta skrećem na sporedne putove. Uskim cesticama krstarim uz plantažne vinograde mnogih seoskih gospodarstava koja kao da niču iza svakog brežuljka i zavoja. Među ostalima svoje mjesto ovdje je našao vinski podrum Požeškog veleučilišta i mnogi znani podrumi vrhunskih proizvođača vina. Vožnjom kroz ovaj predivan krajolik današnji dan privodim kraju. Ostaje mi još samo malo adrenalinske vožnje prema Našicama. Ipak od nje odustajem da ne bi poremetio unutarnji mir kojeg sam stekao ovim današnjim izletom.

U tom ozračju napuštam Papuk, podižem vizir na kacigi da udahnem još malo ovog posebnog zraka i razmišljam o tome kako je prelijepa naša Hrvatska i koliko je u njoj ovakvih divnih destinacija, te kako je Velika jedna od njih. Stoga je mogu preporučiti kao jedno od vikend odredišta koje svakako treba posjetiti. n