Vikend odredište: Županja

Cesta zlatnih niti od Vrbanje do Bošnjaka

Cesta zlatnih niti

Cesta zlatnih niti na svom putu povezuje slavonske bisere Drenovce, Vrbanju, Bošnjake, Županju, Štitar, Babinu Gredu, Gradište, Cernu i Šiškovce. Ime joj je istkano zlatovezom i šlingerajem koji su na ovim prostorima prisutni od davnina i daju prepoznatljiv biljeg slavonskoj ravni

TEKST I FOTO: NADA BLAŽEVIĆ I DAMIR PRITIŠANAC zmeđu dva proljetna kišna dana prelijepu Slavoniju obasjalo je sunce. Potaknuti tom činjenicom, stavljamo kacigu na glavu vođeni željom da kao rođeni Slavonci po prvi puta u životu, na našu sramotu, nakon brojnih europskih cesta i fantastičnih krajobraza motorom prođemo i Cestom zlatnih niti koja nam je na dohvat ruke, ali je uvijek bila u nekom budućem planu. Budući da je njeno ishodište u selu Drenovci do tamo smo se zaputili preko Vinkovaca. Cesta tom dionicom vijuga kroz nepregledne spačvanske šume te se stječe dojam da smo u nekom gorskom kraju, a ne u ravnoj Slavoniji.

Dolaskom u Drenovce valja započeti potragu za onim što ovu cestu čini tako posebnom. U prvom redu to se odnosi na kulturnu baštinu,očuvane tradicijske vrijednosti koje se u ovom kraju prikazuju kroz brojne stare zanate i rukotvorine. Neizostavno su to zlatovez i šlingeraj, koji uz ostale obrte simboliziraju način i stil života županjske regije. U Drenovcima treba posjetiti udrugu “Čuvarice“koja u svojim prostorijama čuva neke od najljepših i najvrjednijih primjeraka zlatoveza. Drenovci su pitomo slavonsko selo koje je zadržalo onaj stari „štih“mirnog i spokojnog života zlatne ravnice. Centar sela krasi crkva Arhanđela Mihaela od koje nastavljamo svoj đir prema Vrbanji.

Uz cestu se smjestilo nekoliko poljoprivredno-turističkih gospodarstava u čijim ograđenim koralima skakuću konji vranci. Cijelom dionicom postavljene su oznake koje obavještavaju putnika da se vozi Cestom zlatnih niti. Područje Vrbanje je sa spačvanskim bazenom jedno od najnižih u Slavoniji, a visinske razlike ovdje jedva da dosežu 3 m. Vrbanjski kraj naseljen je od davnina, a tome je pogodovalo izvanredno plodno tlo i obilje hrasta lužnjaka koji je rasprostranjen na ovom nekada močvarnom dijelu Slavonije.

Centrom Vrbanje dominira crkva Preslavnog imena Marijinog. Renesansu ovog panonskog izleta doživjeli smo vozeći se tek asfaltiranom dionicom ceste koja povezuje Vrbanju sa Bošnjacima. Savršen novi asfalt pravi je izazov kako za klasične bikere, tako i za cestovne trkače, koji ovdje mogu uživati vozeći se kroz šumu koja sa svojim gustim krošnjama stvara privid prirodnog tunela u koji se probijaju sunčeve zrake.

Dolaskom u Bošnjake poželjno je zaustaviti se u centru kod crkve Sv. Martina i udahnuti dio posebnosti ovog mjesta. Idila je to koja se rijetko gdje može doživjeti tako da se valja prepustiti trenutku i uživati u prekrasnom prizoru sklada i ljepote bošnjačkih ulica. Bošnjaci slove za najveće selo u Slavoniji, a kako mu i samo ime govori naseljeno je većinom ljudima iz susjedne Bosne.

Lopta je okrugla (koža)

prodaju po sajmovima, a ponajviše u Zagreb. Za njegove su žitelje vezle zastore, ručnike, stolnjake, jastučnice i drugo rublje. Uzrečica „Nema sela ko što su Bošnjaci, vridne žene ljudi veseljaci“ govori dovoljno o gostoljubivosti i srdačnosti kojom će vas dočekati i ugostiti ovi dobri ljudi. Glavno obilježje sela je već spomenuta crkva Sv.Martina nasuprot koje se nalazi šumarski muzej. Ovaj muzej predstavlja bližu i daljnju povijest šumarstva ovog kraja i čuva izloške starih šumarskih alata (sjekira, pila, strojeva...).

Do Županje je svega 6 km i ona je najveće mjesto na putu Ceste zlatnih niti. Sa svojim zemljopisnim položajem Županja je čvorište glavnih cestovnih pravaca u smjeru istok-zapad i sjever-jug. Bez obzira na to, Županja živi mirnim i opuštenim životom. Smještena na obali Save čovjeka je privlačila još od neolita kada su tadašnji „županjci“ ovdje živjeli u zemunicama. Zbog svog položaja i povijesnih okolnosti Županja je odu-

Agro-turizam u Vrbanji

Bošnjaci Županja

Cerna

vijek imala ulogu pograničnog mjesta. U samom gradu na rijeci Savi sačuvan je jedan od tzv. vojnih čardaka, koji su bili postavljeni duž njezina toka da bi čuvali granicu nakon poraza osmanlijske vojske kod Beča 1683.godine.

Puno je povijesnih zanimljivosti vezano za Županju, a jedna od njih je dakako i ona o prvoj nogometnoj lopti u Hrvata. Naime, u Županju 1880. godine dolaze devetorica engleskih industrijalaca kako bi započeli gradnju tvornice hrastovog tanina koji je služio za štavljenje kože. Ta ekipa je u slobodno vrijeme u čudnoj opravi trčala na sve strane za malom zbijenom okruglom kožom, odnosno loptom. Pritom su se gurali,vikali i smijali. To se dopalo mladim Županjcima pa su i oni počeli kratiti vrijeme na isti način. Englezi su ih brzo prihvatili i podučili pravilima igre. Tako je 1880. godine rođen nogomet u Hrvatskoj, a mala „okrugla koža“ kojom su se igrali sačuvana je do danas.

Treba podsjetiti da je tek 15 godina kasnije odigrana prva javna nogometna utakmica u Zagrebu. Spomenik prvoj nogometnoj lopti u Hrvatskoj postavljen je 1980. godine na glav-

Županja - spomenik prvoj nogometnoj lopti u Hrvatskoj Spomenik Kralju Tomislavu u Babinoj Gredi

nom županjskom trgu. Na taj način je tada obilježena stota obljetnica nogometa u Hrvatskoj.

Od ostalih zanimljivosti grada može se istaknuti Zavičajni muzej koji je smješten u već spomenutom vojnom čardaku na Savi. Taj konkretan čardak izgrađen je početkom 19. stoljeća kao središnji punkt na nekadašnjoj granici Austrije i Turske i jedini je sačuvani primjer te arhitekture u Hrvatskoj. Unutrašnjost tog zdanja čuva bogate tematske zbirke paleontologije, arheologije, etnologije i povijesti, dok je dio prostora pretvoren u umjetničku galeriju.

Isprobaj domaću „šljivu“

Jedan od prepoznatljivih simbola grada je i gradska knjižnica u Županji koja djeluje još od 1838. godine kao knjižnica i čitaonica. Od tada sve do danas gradska knjižnica je ostala centar kulturnog života, izobrazbe te nacionalne svijesti u ovom graničnom području gdje se susreću različite vjere i civilizacije. Nedaleko gradskog središta nalazi se prva županjska crkva, župa Mučeništva sv. Ivana Krstitelja. Njeni temelji postavljeni su 1800. godine, a izgradnja je trajala nešto više od dvije godine. Glavni oltar danas krase kipovi sv. Petra i sv. Pavla.

Županjska šetnica uz Savu omiljeno je okupljalište Županjaca, a proteže se nasipom od Zavičajnog muzeja (čardaka) do poznate Županjske sladorane (šećerane) koja je također jedna od znamenitosti grada. Posjet Županji završit ćemo stihovima nepoznatog autora koji kažu: „Kada prođeš pored nje, pored naše Županje, prođi kroz nju da saznaš kakav je to čovjek naš. Isprobaj slavonska jela, obiđi slavonska sijela. Isprobaj domaću šljivu, obiđi plodnu njivu. Slavonskom šumom kroči, s nama u lov pođi, a kraj rijeke Save dušu odmori slušajuć je kako žubori“.

Nakon Županje Cesta zlatnih niti vodi nas do Štitara, još jednog dragulja slavonske ravni. Najpoznatija građevina u mjestu je crkva Sv. Mateja izgrađena u neogotičkom stilu. Njenu unutrašnjost oslikao talijanski umjetnik Pelerini, a oltari od drveta izrađeni su u radionici „Ferdinand Stuflesser“. Eto malo talijanskog i austrijskog štiha usred slavonskog sela. Mjesnim centrom dominiraju drvene statue, djela umjetnika kiparske kolonije.

Cesta zlatnih niti od Štitara nas usmjerava k Babinoj Gredi. To nekada kmetsko naselje spominje se oko 1200. godine kao Gerenda. Sredinom sela teče rječica Berava dok sam centar obilježava župna crkva Sv. Lovre i spomenik na tisuću godina hrvatskog kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava. Spomenik je otkriven 1925.godine.

Nedaleko Babine Grede na putu prema Cerni tik uz cestu se uzdiže višestoljetna stara lipa koja je zaštićeni spomenik prirode ovog kraja. Pored Cerne Cesta zlatnih niti prolazi krajolikom nalik nizinskom dijelu francuske Provanse i očarava putnike svojom ljepotom.

Jedinstvenost prirodnih ljepota ovog dijela Slavonije ogleda se u Šiškovcima i zaštićenom krajoliku Utvaj kroz koji teče rijeka Biđ.

Nakon ovog gotovo terapeutskog meditiranja s prirodom vrijeme je za povratak kući. Cestom zlatnih niti danas smo provezli 220 km čiste ljepote prirode, slavonske tradicije i kulture, ovdašnjih običaja i povijesnog nasljeđa te je možemo preporučiti kao jedno od poželjnijih vikend odredišta naše lijepe domovine. n