VIKEND ODREDIŠTE y ŽUPANJA I OKOLICA
Cesta zlatnih niti Cesta zlatnih niti od Vrbanje do Bošnjaka
Cesta zlatnih niti na svom putu povezuje slavonske bisere Drenovce, Vrbanju, Bošnjake, Županju, Štitar, Babinu Gredu, Gradište, Cernu i Šiškovce. Ime joj je istkano zlatovezom i šlingerajem koji su na ovim prostorima prisutni od davnina i daju prepoznatljiv biljeg slavonskoj ravni TEKST I FOTO: NADA BLAŽEVIĆ I DAMIR PRITIŠANAC
zmeđu dva proljetna kišna dana prelijepu Slavoniju obasjalo je sunce. Potaknuti tom činjenicom, stavljamo kacigu na glavu vođeni željom da kao rođeni Slavonci po prvi puta u životu, na našu sramotu, nakon brojnih europskih cesta i fantastičnih krajobraza motorom prođemo i Cestom zlatnih niti koja nam je na dohvat ruke, ali je uvijek bila u nekom budućem planu. Budući da je njeno ishodište u selu Drenovci do tamo smo se zaputili preko Vinkovaca. Cesta tom dionicom vijuga kroz nepregledne spačvanske šume te se stječe dojam da smo u nekom gorskom kraju, a ne u ravnoj Slavoniji. Dolaskom u Drenovce valja započeti potragu za onim što ovu cestu čini tako posebnom. U prvom redu to se odnosi na kulturnu baštinu,očuvane tradicijske vrijednosti koje se u ovom kraju prikazuju kroz brojne stare zanate i rukotvorine. Neizostavno
128 y MOTO PULS lipanj 2017.
su to zlatovez i šlingeraj, koji uz ostale obrte simboliziraju način i stil života županjske regije. U Drenovcima treba posjetiti udrugu “Čuvarice“koja u svojim prostorijama čuva neke od najljepših i najvrjednijih primjeraka zlatoveza. Drenovci su pitomo slavonsko selo koje je zadržalo onaj stari „štih“mirnog i spokojnog života zlatne ravnice. Centar sela krasi crkva Arhanđela Mihaela od koje nastavljamo svoj đir prema Vrbanji. Uz cestu se smjestilo nekoliko poljoprivredno-turističkih gospodarstava u čijim ograđenim koralima skakuću konji vranci. Cijelom dionicom postavljene su oznake koje obavještavaju putnika da se vozi Cestom zlatnih niti. Područje Vrbanje je sa spačvanskim bazenom jedno od najnižih u Slavoniji, a visinske razlike ovdje jedva da dosežu 3 m. Vrbanjski kraj naseljen je od davnina, a tome je pogodovalo izvanredno plodno tlo i obilje hrasta lužnjaka koji je rasprostranjen na ovom nekada močvarnom dijelu Slavonije.
Centrom Vrbanje dominira crkva Preslavnog imena Marijinog. Renesansu ovog panonskog izleta doživjeli smo vozeći se tek asfaltiranom dionicom ceste koja povezuje Vrbanju sa Bošnjacima. Savršen novi asfalt pravi je izazov kako za klasične bikere, tako i za cestovne trkače, koji ovdje mogu uživati vozeći se kroz šumu koja sa svojim gustim krošnjama stvara privid prirodnog tunela u koji se probijaju sunčeve zrake. Dolaskom u Bošnjake poželjno je zaustaviti se u centru kod crkve Sv. Martina i udahnuti dio posebnosti ovog mjesta. Idila je to koja se rijetko gdje može doživjeti tako da se valja prepustiti trenutku i uživati u prekrasnom prizoru sklada i ljepote bošnjačkih ulica. Bošnjaci slove za najveće selo u Slavoniji, a kako mu i samo ime govori naseljeno je većinom ljudima iz susjedne Bosne.
prodaju po sajmovima, a ponajviše u Zagreb. Za njegove su žitelje vezle zastore, ručnike, stolnjake, jastučnice i drugo rublje. Uzrečica „Nema sela ko što su Bošnjaci, vridne žene ljudi veseljaci“ govori dovoljno o gostoljubivosti i srdačnosti kojom će vas dočekati i ugostiti ovi dobri ljudi. Glavno obilježje sela je već spomenuta crkva Sv.Martina nasuprot koje se nalazi šumarski muzej. Ovaj muzej predstavlja bližu i daljnju povijest šumarstva ovog kraja i čuva izloške starih šumarskih alata (sjekira, pila, strojeva...). Do Županje je svega 6 km i ona je najveće mjesto na putu Ceste zlatnih niti. Sa svojim zemljopisnim položajem Županja je čvorište glavnih cestovnih pravaca u smjeru istok-zapad i sjever-jug. Bez obzira na to, Županja živi mirnim i opuštenim životom. Smještena na obali Save čovjeka je privlačila još od neolita kada Lopta je okrugla (koža) su tadašnji „županjci“ ovdje živjeli u Oduvijek su bošnjačke žene vezle zemunicama. Zbog svog položaja i zlatovez i šlingeraje te ih nosile na povijesnih okolnosti Županja je odu-
