
9 minute read
OU Israel's Torah Tidbits Alija po Alija
Kohen/Rišon – prva alija – 16 p'sukim (23,1-16)
Sara umire u Kirjat Arbi (Hevronu). Proživjela je 127 godina.
Advertisement
Zadnja tema prošle paraše bila je akeda, a prva tema ove je Sarina smrt. To ide u prilog tvrdnji da je Sarina smrt bila posljedica akede Midraš kaže da je Satan obavijestio Saru o tome što Avraham namjerava učiniti s Jichakom kad su krenuli prema Har HaMoria. Šok je bio prevelik za Saru. Neki komentari obrću priču i kažu da je Sara izdahnula, ali ne iz straha da će Avraham prinijeti Jichaka kao korban, nego da ga neće prinijeti! Sjetila se Avrahamove reakcije kad mu je rekla da protjera Hagar i Jišmaela. Bojala se da će Avrahamova dobrota i ljubav prema Jichaku spriječiti ga da izvrši B-žju zapovijed i da će Avraham pasti na posljednjem testu. Kad je vidjela (ili čula) da se Avraham vraća s Jichakom, živim, pomislila je da su se njezini strahovi obistinili. I to je ono što ju je ubilo.
Sara je umrla u Kirjat Arbi – Hebronu (napomena: Kirjat Arba je Hebron) u dobi od 127 godina. Avraham dolazi (neki kažu sa akeda, sa Har Morija, drugi kažu iz Be’er Ševe) da održi posmrtni govor za Saru i da je oplače.
Livkota, i da je oplače, napisano je s malim kaf. Neki to smatraju podsjetnikom da je Saru oplakivao "malo" s obzirom da je živjela tako dugo. Više se plače kada netko umre mlad. Drugi kažu da nam malo kaf daje mogućnost da ponovo pročitamo tu riječ čitajući samo slova nor- malne veličine kako bismo dobili jedno drugačije shvaćanje na razini čitanja Tore pod nazivom remez (nagovještaj). I Avraham dođe da održi posmrtni govor za Saru u’l’vita, i njenu kćer. Ovo se podudara s mišljenjima da su Avraham i Sara imali kćer koja je umrla kada je Sara umrla. S ovime se ne slažu svi.
Avraham se mora pobrinuti za sahranu. Obraća se narodu Hetita (među kojima živi) i zahtjeva od njih (posebno od Efrona) da od njih kupi mjesto za ukop. (Predaja kaže da je Avraham znao da su tu sahranjeni Adama i Hava i upravo je za to zemljište pregovarao.) Nakon razmjene učtivosti i velikodušne (ali isprazne) Efronove geste da mu zemlju daruje, Avraham dobro plaća za taj teren i špilju Mahpela.
Pirkei Avot tvrdi da je Avraham testiran 10 puta. Ali ne kazuje nam koji su to testovi. Većina lista završava s akeda. Međutim, Rabeinu Jona pronalazi još jedan test nakon akede - Avrahamovo iskustvo u pribavljanju grobnice za Saru. Što je tako teško u vezi s time da se može okvalificirati kao test vjere - posebno nakon akede? Možda odgovor leži u činjenici da je nakon nje Avraham još uvijek morao proći par teškoća. Nije li akeda i sve što joj je prethodilo bilo dovoljno?
Čitavog života – sve do sada – B-g je testirao Avrahama. Avraham je postao vremešan, njegova životna družica je mrtva – dosta je bilo testova. Pa ipak, Avraham je podvrgnut još jednom testu. Taj test ne mora biti težak – što li je platiti ma- snu cijenu za komad zemlje u usporedbi s ostalim kušnjama i nevoljama? No pravi je test "kada će doći kraj tome?", "kada se mogu opustiti?"
Onome koji je preživio holokaust to nije jamčilo da će od tada nadalje živjeti mirno i spokojno. Neki su bili blagoslovljeni životom bez nevolja, ali većina je imala još mnogo poteškoća.
Mi ne znamo na koji način B-g djeluje. Zašto moramo trpjeti kušnje i nevolje na ovom svijetu? Na neki način je to povezano s time da nas to čini boljim ljudima. Stavljajući pred nas izazove. Stavljajući pred nas testove. Pripremajući naše duše za Svijet istine. I vjerojatno još puno više toga.
Levi/Šeni – druga alija – 13 p'sukim (23,17– 24,9)
Polje, špilja, stabla, itd., postaju zakoniti Avrahamov posjed nakon što je sahranio Saru.
Avraham je sad u poodmakloj dobi i B-g ga je bogato blagoslovio.
B-g blagoslovi Avrahama bakol –sa svime.
Postoji mnogo pretpostavki o tome što je ovaj dodatni blagoslov bakol. (Svaki put kad kažemo Birkat HaMazon, mi molimo B–ga da nas blagoslovi kao što je blagoslovio naše praoce - bakol...)
Brojčana vrijednost riječi bakol je 52, isto kao i riječ sin. To ukazuje na najveći blagoslov kojeg je Avraham dobio – sina Jichaka.
Rabin Meir kaže da je Avraham bio blagoslovljen time što nije imao kćer. U Avrahamovo doba i u datim okolnostima, za koga bi se ona udala? Što bi se dogodilo s njom?
S druge strane, rabin Jehuda kaže da je Avrahamov dodatni blagoslov bio to što jest imao kćer. (Kao otac kćeri, ja Vam mogu potvrditi da one uistinu jesu blagoslov.) Neki dodaju da je ime njegove kćeri bilo Bakol.
Rabin Eliezer HaModai kaže da je Avraham bio blagoslovljen umijećem/moći poznavanja astrologije i da su mnogi od njega tražili savjet.
Rabin Šimon Bar Johaj kaže da je Avraham imao dragi kamen s ljekovitim moćima. Taj kamen je mogao izliječiti svakog tko bi se u njega zagledao.
Ova dva mišljenja poistovjećuju bakol sa Avrahamovim istaknutim položajem na svijetu. To se slaže s njegovom ulogom "oca mnogih naroda."
Neki kažu da to što Esav nije griješio i to što se Jišmael pokajao, za vrijeme Avrahamovog života, su dodatni bakol blagoslovi.
Ima još nekih objašnjenja.
Iz raznih objašnjenja za bakol, posve je jasno da Avrahamov jedinstveni status kao onoga koji je svijetu obnovio uvjerenje o Jednom B-gu nije bez iznimke. Na ovom popisu blagoslova možemo vidjeti sve različite vrste blagoslova koji mogu biti naši, duhovni nasljednici Avrahama Avinu.
Jedan od velikih zadataka koji mu je preostao, i koji će tvoriti sljedeću vitalnu kariku u obećanju da će od njega nastati veliki narod i veliki lanac tradicije, jest pronalaženje primjerenog "šiduha" za Jichaka. Sada će dalje sve ovisiti o Jichaku. Koliko god da je Avraham bio velik, ukoliko nema "čvrstog" i pouzdanog kontinuiteta, sve će biti izgubljeno. U tu svrhu, Avraham traži od Eliezera da se zakune da će vjerno izvršiti svoj zadatak, da će se vratiti u Avrahamovu obitelj i tamo naći ženu za Jichaka. I da Jichak ne smije napustiti Erec Jisrael (pošto je bio posvećen na mizbe'ahu tijekom Akede).
Rama kaže da sin ne treba slušati svog oca, ako mu on zabrani da se oženi nekom ženom. Meshech Chochma ističe da je Avraham zakleo Eliezera da Jichaku ne uzme ženu iz Kanaana, ali nije to isto zapovjedio Jichaku. Ovo je u skladu s Raminom odlukom.
Šliši – treća alija – 17 p'sukim (24,10–26)
Eliezer s deset deva natovarenih prekrasnom robom putuje u Avrahamovo rodno mjesto. Po dolasku veže deve kraj bunara u vrijeme kad lokalne djevojke dolaze zahvatiti vodu. Eliezer moli B-ga da mu da znak - djevojka koja će mu ponuditi vode za njega i njegove deve, bit će ona koju je poslao B-g. Tek što je završio s molitvom, prilazi mu Rivka b. Betu'el iz Avrahamove obitelji.
Eliezer zatraži malo vode. Ona odmah daje i njemu i devama. Željan saznati je li ona "ta," Eliezer čeka da se deve napoje, a onda Rivki daruje nakit. (S jedne strane, on je zamijetio njezinu dobru narav i snažan hesed, a s druge strane, nije ju čak ni upitao tko je.) Kad mu Rivka kaže da je ona uistinu iz Avrahamove obitelji i pozove ga da dođe u njezin dom, on se pokloni B-gu u znak zahvalnosti.
Gemara kaže da Eliezer nije postavio pitanje kako treba, ali B-g mu je ipak odgovorio kako treba. Kombinirajući različita mišljenja o toj temi, recimo da je Eliezerov postupak bio na granici zabranjenog. Oslanjanje na znakove i predznake je zabranjeno. Ipak, Eliezerov postupak je bio opravdano testiranje djevojke. Ali, mogao je i doživjeti neuspjeh. Nije bilo b'seder, ali B-g mu je "poslao" Rivku.
Tora zabranjuje "donošenje odluka na temelju znakova" (Vajikra 19,26, Dvorim 18,10). Rambam u Zakonima o idolopoklonstvu (ll,4) ovu zabranu određuje s nekoliko primjera, poput "ne smije se reći 'pošto mi je lisica prešla preko puta ... ja ću danas učiniti ili neću učiniti tako-i-tako". On zaključuje da je sve slično prethodno navedenom zabranjeno, kao što je zabranjeno ono što je učinio Eliezer, sluga Avrahamov. Čini se da Rambam smatra Eliezerove postupke traženja i postupanja prema znacima od B-ga kako bi prepoznao Jichakovu buduću nevjestu grešnima. Mnogi se drugi komentatori ne slažu s njime i tvrde da je Eliezerov izbor znakova bio valjan pokazatelj karakternih osobina djevojke koju je tražio.
(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija
Nadalje, Eliezer je zatražio B-ga za pomoć. Problem sa znacima je da se osoba oslanja na njih, umjesto na B-ga. Gemara zauzima srednje gledište, da Eliezer nije bio toliko ispravan u svojim riječima, ali B-g mu je i pored toga iskazao naklonost dajući mu uspjeh.
R'vi'i – četvrta alija – 26 p'sukim (24,27–52)
Eliezer kazuje blagoslov B-gu jer nije napustio Avrahama niti mu je uskratio B-žansku dobrotu. Rivka trči kući reći svojoj obitelji što se dogodilo. Lavan (pun prikrivenih motiva, kažu nam naši komentari) hita pozdraviti Eliezera. Zlatni nakit koji krasi Rivku zapne Lavanu za oko i on "velikodušno" nudi Eliezeru svoje gostoprimstvo. Eliezeru poslužuju jelo, ali on odbija jesti dok ne dovrši "posao."
Govori im o Avrahamu i Jichaku i u ime svog gospodara traži Rivkinu ruku. Lavan i Betuel prihvaćaju (Lavan se gura ispred oca).
Hamiši – peta alija – 15 p'sukim (24,53–67)
Eliezer daje još poklona Rivki, njezinoj majci i bratu.
U jutarnjim satima traži dopuštenje da krene kući. Rivkina obitelj traži da ona ostane još neko vrijeme, ali Eliezer inzistira da ide s njim. Rivka pristaje otići odmah. S njom šalju i "sluškinju" (kasnije identificiranu u Tori kao Devora) i blagoslivljaju je. (Ovaj blagoslov se ponavlja bezbroj puta židovskim djevojkama kroz generacije.) I na kraju kreću u Kanaan. Kad Rivka u daljini ugleda Jichaka, ona skoči s deve, zapita Eli- ezera o njemu i pokrije lice velom kad shvati da je to njezin budući muž. Eliezer prepričava Jichaku sve što se događalo na putu. Jichak uzima Rivku za ženu i ona mu postaje utjeha nakon gubitka majke.
Nama ona postaje Rivka Imenu (ne još, puno godina kasnije).
Šiši – šesta alija – 11 p'sukim (25,1–11)
Avraham, nakon što je osigurao kontinuitet onoga što će postati judaizam, sada živi svoje preostale dane kao "običan građanin." Uzima sebi ženu po imenu Ketura (pretpostavlja se da je to Hagara) i postaje otac još (šestero) djece. Daje im darove, ali Jichak ostaje njegov ekskluzivni duhovni nasljednik. (Mi zapravo možemo reći da su na neki način drugi narodi svijeta slijedili Avrahamov primjer živeći monoteističkim životom, no prema definiciji Avrahamove loze koju daje Tora to je Jichak.)
Zanimljivo pitanje bilo je postavljeno na šiuru rabina Kesslera jednog Moc'e Šabata. Bilo je to pitanje temeljeno na paraši Vajera, ali se odnosilo i na ovaj dio Haje Sara. Avraham je bio utjelovljenje heseda. Dao je bogate darove Keturinoj djeci. Zašto je Jišmaela bio poslao samo s kruhom i vodom. Istina, morao je otjerati Hagar i Jišmaela. To je bila Sarina proročka zapovijed, a ne sa- mo njezina osobna želja. B-g je to potvrdio. Dakle, Jišmaela je trebalo poslati od tamo. Ali, daj mu nekoliko deva, lijep šator, opremu za kampiranje, hranu, itd. Samo kruh i voda? To ne zvuči poput Avrahama kojeg poznajemo.
Rabi Sholom Gold kaže da su kruh i voda bili dovoljni da ih održe na životu dok nisu stigli do odredišta na koje su krenuli. Više od toga se ne bi uklapalo u zapovijed od B-ga (preko Sare) - Gareš ... Protjeravanje se ne radi uz bon voyage proslavu.
Rabin Zacharia Dorshav dodaje da postoji ključna razlika između Jišmaela i Keturine djece. (Oni su bili ili prava braća, ili braća kroz Avrahama, ako Ketura nije bila Hagar. No, bilo kako bilo ...) Jišmael je poricao pravo Jichaku na njegovu baštinu. Tvrdio je (i na neki način to još uvijek tvrdi) da polaže pravo na Avrahamovo nasljedstvo. Kad je B-g rekao Avrahamu da posluša Saru, rekao mu je da ih protjera, jer će se u Jichaku prozvati tvoje potomstvo, tvoji nasljednici. Ovu stvar je trebalo učiniti, a oproštajna zabava i obilje hrane za put ne bi na to ukazivale.
Takvih problema nema s Keturinom djecom. Ona nisu postavljala takve zahtjeve. Ona nisu poricala Jichakovu ulogu. I ona su primila darove.
Avraham umire u "dubokoj starosti" od 175 godina (zapravo, ovo je pet godina manje od pune dobi od 180 godina koju je Jichak doživio –izneseni su razni razlozi za ovih "izgubljenih" 5 godina), nakon što je proživio dobar i ispunjen život.
(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija
Sahranjen je u spilji Mahpela gdje je sahranjena Sara. Sahranili su ga Jichak i Jišmael. (Podrazumijeva se da se Jišmael pokajao i postao pravedan. Što jednog oca može razveseliti više od toga?). B-g blagoslivlja Jichaka nakon Avrahamove smrti.
Iz činjenice da je Avraham uzeo Keturu tek nakon što se Jichak oženio, Baal HaTurim kaže da je to kako treba činiti - poženite svoju djecu prije nego li se ponovno vjenčate.
Š'vi'i – sedma alija – 7 p'sukim (25,12–18)
Nabrajaju se Jišmaelovi potomci. Jišmaela se u potpunosti identificira kao sina Avrahama i Hagar, Sarine egipatska sluškinje, koja je Jišmaela rodila "Avrahamu". (To je paralela opisu Jichakove "povezanosti" s Avrahamom kao što je navedeno na početku sedre od idućeg tjedna. To bi moglo dodatno ukazati na Jišmaelovu t'šuva u kasnijim godinama života.) Vrijedi napomenuti da je Jišmael rodio dvanaest sinova, ne poput Jichaka, već poput Jaakova.
Jišmael umire u dobi od 137 godina. Tekst u Tori podudara se s onim koji se odnosi na Saru i Avrahama, pa je to još jedan pokazatelj da je Jišmael učinio t'šuva prije smrti.
Haftara – 31 p'sukim – Melahim
Alef 1,1–31
Sedra govori o ostarjelom Avrahamu i njegovoj zadaći da se pobrine za nastavljanje svojih uvjerenja preko sina Jichaka (iako je bilo i drugih potencijalnih nasljednika). Haftara nalazi paralelu ove teme u priči o ostarjelom kralju Davidu i brojnim potencijalnim nasljednicima, ali i uvjerenje da će njegov sin Šlomo biti sljedeća karika u Davidovoj liniji. (Ispunjenje obećanja dato Šlomovoj majci Bat Ševi, slično kao i obećanje Sari da će njezin sin biti nasljednik.) Polazne točke su Avraham Avinu i David HaMeleh.
No, bez obzira na to koliko snažne bile njihove osobnosti, lanac završava s njima, osim ako sljedeća generacija ne bude snažna kao Jichak Avinu i Šlomo HaMeleh ■
Prevela i prilagodila Dolores Bettini