Alija po Alija

Kohen – prva alija – 13 p’sukim (28,10-22)

Jaakov napušta Be’er Ševu i odlazi u Haran.

Postoje različita tumačenja u "M’foršim" u vezi riječi koje se koriste u ovom pasuku. Kao na primjer, zašto Tora navodi Jaakovljev odlazak. Raši tumači da ugledna osoba ne samo da utječe na svoje okruženje, već se i njeno odsustvo s nekog mjesta osjeća, u negativnom smislu. Stoga nam Tora ne kaže samo da je Jaakov otišao u Haran; ona nam također kaže da je napustio Be’er Ševu, i njegovo se odsustvo osjetilo – čak iako je Jichak ostao tamo.

Drugo tumačenje – Napuštajući Be’er Ševu, Jaakov je ispunio želju svoje majke, Rivke, koja se plašila da bi Esav ubio Jaakova ukoliko bi on tamo ostao. Odlazeći u Haran, Jaakov je ispunio želje svog oca, Jichaka, koji ga je otposlao tamo da nađe prikladnu suprugu. Redak nam govori o Jaakovljevom odlasku iz Be’er Ševe i njegovom putovanju u Haran, kako bi nam pokazao da je bilo bitno ispuniti želje oba roditelja.

On nailazi na "Mjesto" (u samom tekstu ono nije identificirano, ali se tradicionalno smatra da je to bilo Har Moria, mjesto akeda, i pozicija budućeg Beit HaMikdaša) i ostaje tamo preko noći. On sanja ljestve podnožje kojih je učvršćeno na zemlji, a vrh kojih seže do nebesa.

Anđeli se penju i spuštaju tim ljestvama.

S’fat Emet ističe da su ljestve u Jaakovljevom snu prvo opisane kao ljestve čije su nožice zabodene u zemlju (što predstavlja svjetovnosti i/ili najosnovniju pristojnost) a potom njihova glava seže do nebesa (što predstavlja duhovne težnje). To je u skladu s poslovicom iz Pirkei Avot – Dereh erec kodma laTora, svjetovnost prethodi Tori.

Ovo predstavlja "smjenu straže". Anđeli koji su Jaakova pratili u Erec Jisraelu nisu isti oni koji su ga pratili van Izraela, kao što su i šabatni anđeli drugi, a ne oni od tjedna. Naš tjedni pandan Jaakovljevom snu je pjesma koju pjevamo u petak uvečer, Šalom alehem, koja govori o smjeni anđela.

Komentari ističu da je B-g "bdio" nad Jaakovom zato što je postojala praznina između uspinjanja anđela i silaska novih – olim v’jordim bo

Zanimljivo je da u petak uvečer pjevamo Šalom alehem, pozdravljajući anđele šabata i tek nakon toga se pozdravljamo s anđelima (radnog) tjedna uz ceithem l'šalom, tako da bi došlo do preklapanja, a ne praznine.

Čovjek treba shvatiti da bogatstvo nije neprolazno; ono se može izgubiti jednako tako lako kako ga se i steklo. Zato, ako je čovjek blagoslovljen bogatstvom, on ga treba koristiti mudro, konstruktivno, na dobrotvoran način. Tu ideju simboliziraju ljestve te uspinjanje i silaženje koje se na njima odvija – sulam, s anđelima olim v’jordim bo Sulam (ljestve) imaju numeričku vrijednost 60+6+30+40=136. Mamon (novac) također iznosi 40+40+6+50=136. A tako i oni (siromaštvo) 70+6+50+ 10=136. Nadalje… kol, glas (molitve) i com, post također daju zbroj 136, i možda nam na taj način kažu da molitva i prošnje B-gu mogu biti djelotvorne, rezultirajući blagoslovom bogatstva umjesto siromaštva.

U snu se B-g Jaakovu ukazuje s vrha ljestava i ponavlja mu obećanja data Avrahamu i Jichaku. Ova često ponavljana obećanja dosljedno obuhvaćaju posjedovanje zemlje i "bezbrojno" potomstvo. Ovo proročanstvo obuhvaća također i B-žje obećanje o zaštiti Jaakova na njegovom putu. Jaakov se prene iz sna i shvaća svetost tog mjesta. Kada se Jaakov ujutro probudi, on uzme kamen (o kojem se prethodno govori u množini) koji mu je bio pod glavom, i podigne ga kao spomenik koji potom pomazuje. On naziva to mjesto Beit El. Jaakov se zaklinje na vjernost B-gu.

Šulhan Aruh, na temelju Midraša, kaže da osoba može učiniti zavjet ili dati dobrovoljni prilog kako bi pojačala i poboljšala vršenje micvot i davanja cedaka u teška vremena. Primjer za to je Jaakovljev zavjet na ovoj "najnižoj točki" njegovog života.

Rambam kaže da B-g uvijek čuje molitve zajednice. (Slična garancija ne postoji za pojedinca.) Molitva zajednice je snažnija od osobne molitve. Ovu ideju simbolično nalazimo u riječima jednog retka ove sedre. "Vajikac Jaakov miš’nato vajomer (a Jaakov se prenu iz svog sna)…" Završna slova ovih četiriju riječi čine riječ cibur (zajednica). Redak se nastavlja: "te reče, doista je B-g na ovom mjestu…" Kada postoji cibur, B-g je tamo… i sluša.

"I vratit ću se domu svog oca i HaŠem će mi biti B-g." Ramban objašnjava vezu između Jaakovljevog povratka kući i njegova "stjecanja B-ga". Gemara u Ketuvot navodi da je onaj koji živi u Erec Jisraelu poput čovjeka koji ima B-ga, a onaj koji živi van Izraela je poput čovjeka koji je bez B-ga. Jaakovljev povratak iz Lavanove kuće natrag u kuću njegovoga oca bio je koliko fizička toliko i duhovna alija – kao što alija danas i jest za mnoge ljude.

Levi – druga alija alija – 17 p’sukim (29,1-17)

Uvjeren u B-žju zaštitu nakon što je napustio Zemlju (za to je Jaakov imao razloga da bude nesiguran), on ubrzava korak. Jaakov spazi zdenac u polju oko kojega su se okupila tri stada ovaca. Zdenac je pokriven velikim kamenom. Pastiri su imali običaj da se okupe kod zdenca u isto doba dana tako da imaju dovoljno neophodnog ljudstva da odmaknu kamen, a potom ga i vrate nakon što su napojili ovce. Jaakov upita pastire tko su i zbog čega se okupljaju tako rano poslijepodne da napoje ovce. Kada mu kažu da rade za Lavana, Jaakov upita za njegovo zdravlje. Pastiri mu pokažu na Rahel, Lavanovu kćer. Oni objasne Jaakovu da zajedničkim snagama moraju fizički ukloniti kamen. Upravo tada Jaakov spazi Rahel, svoju sestričnu, te priđe kamenu i sam samcat ga ukloni s otvora zdenca kako bi napojio ovce svog ujaka. Jaakov poljubi Rahel i gorko zaplače. (On plače jer Ru'ah HaKodešom vidi da njihova sud- bina nije da budu pokopani zajedno.)

Jaakov kaže Rahel tko je on – u kakvoj su vezi – a ona otrči da kaže svom ocu. Kada Lavan čuje, on istrči da pozdravi Jaakova i da ga uvede u kuću da mu ispriča "cijelu priču". Lavan "ponudi" Jaakovu posao i kaže mu "da si sam odredi plaću". Lavan ima dvije kćeri – Leu, koja je starija, i Rahel, koja je mlađa. Lea je imala "slabe" (osjetljive) oči, a Rahel je bila vrlo lijepa.

Š’liši – treća alija – 31 p’sukim (29,1830,13)

Jaakov zavoli Rahel i ponudi se da sedam godina radi u zamjenu za njezinu ruku. Lavan se složi i Jaakovu, u njegovu veliku zanosu, to vrijeme proleti. Na kraju sedam godina Jaakov zatraži da stupe u brak.

Lavan okupi sve mještane na svečanosti i zamijeni Rahel Leom.

Izvori ukazuju na to da je Rahel bila ta koja je omogućila zamjenu, motivirana ljubavlju i suosjećanjem prema svojoj sestri. Rahel je odala svoje skrovite "znakove" Lei kako bi je spasila od vjerojatnog braka s Esavom, Jichakovim biološki najstarijim sinom. Mnogo godina kasnije, Rahelina sućut bila je od velike pomoći, njenim potomcima, kada je posredovala pred B-gom nakon uništenja Hrama. Tradicija nam kaže da je B-g ublažio kaznu obećanjem o povratku iz egzila tek nakon što Ga je Rahel za to preklinjala. Avot i Moše nisu imali takvog uspjeha u svom preklinjanju B-ga za narod.

Kada se Jaakov konfrontira s Lavanom zbog prijevare, Lavan kaže da je neprilično udati mlađu prije starije. Jaakov pristane raditi još sedam godina za Rahel. Zilpa i Bilha su služavke Lee i Rahel. Jaakov je iskazivao svoju, očito, veću ljubav prema Rahel. Kao posljedica toga, B-g je Leu učinio plodnom, a Rahel neplodnom.

Dalje nam Tora brzo nabraja rođenja Reuvena, Šimona, Levija, i Jehude.

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

Lea nadjeva imena svim sinovima (Leviju je ime dao Jaakov ili možda anđeo) tako da ime odražava njenu zahvalnost B-gu i njene osjećaje u tim neuobičajenim okolnostima njenog života.

Rahel, ljubomorna na Leu, požali se Jaakovu kako ona nema djece. Jaakov se razljuti na nju, govoreći da je to B-žje djelovanje, a ne njegovo.

Rahel daje Jaakovu Bilhu kako bi imala djece koju će podići kao svoju. Rađaju se Dan i Naftali. Lea, shvaća da je prestala rađati, pa Jaakovu daje Zilpu . Gad i Ašer plod su toga.

Zapazite da se Tora koristi brzim stilom pričanja kako bi nam ispričala o izgradnji Jaakovljeve obitelji. Nakon Avrahama i Jichaka koji su tako teško dobili djecu, Jaakov je postao otac desetorice sinova u 16 p’sukim!

R’vi’i – četvrta alija – 14 p’sukim (30,14-27)

Rahel preklinje Reuvena da joj da posebno ljekovito bilje (za plodnost) koje je on nabrao za svoju majku, Leu. Kad se Lea pobuni zbog toga, Rahel Rahel joj daje obećanje da Jaakov može spavati s njom te noći u zamjenu za ljekovito bilje. Kada se Jaakov vrati s polja, Lea mu iziđe u susret. B-g usliši Leinu očajničku molitvu, i ona rodi Jisahara a potom i Zevuluna. Onda Lea rodi djevojčicu, Dinu. Konačno, Bg se "sjeti" Rahel pa i ona ostane trudna. Ona rodi i da svome sinu ime Josef, moleći se pritom da bi imala još je-dnog sina (kako barem ne bi imala manje sinova od sluškinja).

Kada se rodi Josef, Jaakov zatraži od Lavana da ode. On zatraži svoje žene, djecu i naknadu za sav posao koji je učinio za Lavana. Lavan prizna da je bio blagosloven zbog Jaakova.

Hamiši – peta alija – 32 p’sukim (30,28-31,16)

Dogovore se kako će Jaakov dobiti svoju plaću. Lavan više puta pokušava na najmanju mjeru svesti plodnost koza i ovaca koje će pripasti Jaakovu. B-g ima drugačije planove, te Jaakov postane vrlo bogat. Pojedinosti o pjegavim, prugastim, šarenim životinjama, i tome kako su rađale mlado, poprilično je neshvatljiva.

Konačan je rezultat da Lavan (ponovo) pokuša prevariti Jaakova, no u tome nema uspjeha. Lavanovi sinovi imaju osjećaj da je Jaakov prevario njihova oca. B-g kaže Jaakovu da se vrati u svoje rodno mjesto. Jaakov poziva svoje žene i objašnjava im situaciju. Kaže im da ga je anđeo uputio što da čini sa životinjama. Rahel i Lea se osjećaju tuđinkama u domu svog oca i spremne su učiniti kako B-g zapovijeda.

Šiši – šesta alija – 26 p’sukim (31,1742)

Jaakov se priprema za odlazak. U međuvremenu, dok joj je otac odsutan, Rahel uzima njegove terafim. Kada Lavan shvati da je Jaakov otišao, on krene u potjeru. B-g se pojavljuje

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

Lavanu u snu i upozorava ga da ne naudi Jaakovu ni na kakav način. Kada Lavan dostigne Jaakova, sukobi se s njime zbog nenajavljenog odlaska i terafim koji su nestali. Jaakovljev odgovor je ljubazan, on izražava svoj bijes zbog Lavanovih pokušaja da ga prevari. Što se terafim tiče, Jaakov dopušta Lavanu da ih traži i odvažno izjavljuje da onaj koji ih je uzeo neće živjeti. Lavan ne uspije pronaći terafim zato što ga Rahel uvjeri da ne pretražuje nju, niti njene stvari. Da me B-g nije štitio, ti bi me ostavio bez ičega. Š’vi’i – sedma alija – 15 p’sukim (31,43-32,3)

Lavan odgovara da su ove žene njegove kćeri, da su ova djeca njegova djeca, i da je stoka također njegova.

Jaakov i Lavan sklope sporazum i od kamenja načine humak, kao znak njihovog sporazuma. Jaakov prinese žrtvu B-gu i zakune se na savez. Ujutro Lavan izljubi svoju djecu i unuke, blagoslovi ih i vrati se kući. Jaakov nastavi svoj put i susretne se s anđelima (Erec Jisraela – sedra je ovime zaokružena) na svom putu.

Jaakov nazove to mjesto Mahanajim. Posljednja 3 p’sukim ponovo se čitaju kao Maftir.

Haftara – 28* p’sukim – Hošea 12,1314,10

* S’faradim čitaju odjeljak u Hošei koji prethodi Aškenaskom čitanju, 11,7-12,12 (17 p’sukim).

* Neki predlažu da se haftara završi s Joel 2,26-27, kako bi haftaru završili u pozitivnijem tonu od onoga kojim Hošea završava. (to bi bilo 30 p’sukim)

Završni dio knjige (knjižice) Hošee započinje spominjajem Jaakovljevog putovanja u Aram da si nađe (i radi za nju) ženu (žene) – eto veze sa sedrom. Prorok Izraelskom narodu naglašava njihove skromne korijene pokušavajući stvari vratiti u pravu perspektivu i obnoviti njihovu vjeru i oslonac na B-ga. Ova haftara sadrži šuva Jisrael… iz haftare za Šabat šuva.

Posljednji pasuk u Hošei veli: Tkogod je mudar, neka razumije ovo… Putevi B-žji su ravni, i pravedni će ići njima, a zli će posrnuti. Gemara primjenjuje ovaj kontrast na dvojicu ljudi koji su jeli korban Pesah, jedan je jeo al ha’sova, dok se najede ali ne i prejede, a drugi jede žrtvu Pesah, no sit je od obroka na Sederu. Zapanjujuće je da Gemara koristi dva čovjeka, od kojih su obojica ispunili micvot, da bi ilustrirala ovaj pasuk Pošei’a (ravnodušni) u ovom primjeru drži micvu. On kupuje janje, dovodi ga kao korban Pesah, peče ga na primjeren način – čini sve. Osim jednog malog detalja al ha’sova. I to ga čini grešnikom.

To je poruka Gemare njezinim izbo- rom za ovaj pasuk. Osoba koja inače ne drži micvot zna da ne čini dobro, ali je nije briga. Ona sebe uvjeri da Tora nije za nju. Nazovimo je "prostim pošei’a". Njega Gemara naziva "suptilnim grešnikom". Čini se tako nevažno. Posebno kad se usporedi s drugima. No pravilan način na koji se jede korban Pesah traži ozbiljan trud tijekom čitavog obroka koji prethodi korban Pesahu. Ono zahtijeva posvećenost koju mnogi "religiozni" ljudi nisu spremni dati. To znači postaviti granice jedenju čak i u vrijeme blagdanskog obroka.

To je tek jedan primjer te vrste grijeha. Uzmite naprimjer razgovaranje u šulu za vrijeme molitve Ljudi koji tako rade obično razviju stav – hej, pa ja se barem molim. Došao sam u šul. Zato to ne može biti loše. Prepuštam vašoj mašti što još to može obuhvaćati. Neka to bude hrana za vaše misli. A posebno je prikladno u svjetlu činjenice da haftara govori o t'šuva. ■

Prevela Anja Grabar