2-02 - Divrej Tora - Vaera 5784

Divrej Tora Godina 17 Broj 14

Zagreb, 13. siječnja 2024. - 3. švata 5784.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 14 divrejtora@gmail.com

Paraša Va’era

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Zašto je B-g dao da Aron pretvori štap u zmiju, što su vrači tako lako ponovili?

B-g je želio da Egipćani počnu misliti da mu mogu parirati, kako bi kasnije - kada će Mojsije i Aron činiti veća čuda - Egipćani u potpunosti uvidjeli B-žje ogromne moći.

Tako je i bilo. Nakon treće pošasti, ušiju, vrači se okreću faraonu, priznaju B-žju strašnu, beskonačnu moć i izjavljuju: "To je B-žji prst."

Talmud objašnjava da su uši bile presitne da bi faraonovi vrači mogli njima manipulirati. Na neki način, to je nalik našem današnjem svijetu.

Znanost stvara toliko veličanstvenih čuda - atomsku energiju, let u svemir, genetski inženjering... Ipak, sve se to temelji na korištenju postojeće energije i resursa. Odakle sva ta izvorna materija?!

Tu dolazimo do B-ga. Stvoriti nešto iz ničega - minijaturne gradivne elemente života - to je nešto što samo B-g jest, bio je i uvijek će biti u stanju.

Nemojmo to izgubiti iz vida! ■ 

Aronov štap proždire druge štapove, James Jacques Joseph Tissot - 1902., gvaš 22.3 × 29.4 cm, The Jewish Museum, New York , dar nasljednika Jacoba Schiffa

(Šemot 6,2-9,35) B-g se otkriva Mošeu. S "četiri iskaza

štap egipatskog vrača. B-g zatim nizom pošasti udara na Egipćane.

o izbavljenju" on obećava izvesti djecu

Vode Nila pretvaraju se u krv; gomile

Izraelovu iz Egipta, osloboditi ih iz rop-

žaba preplavljuju zemlju; uši napadaju

stva, spasiti i učiniti ih svojim izabranim

ljude i životinje.

narodom kod Sinajskog brda; zatim će ih

Horde divljih zvijeri upadaju u grado-

odvesti u zemlju za koju je obećao praoci-

ve, pošasti ubijaju domaće životinje, bolni

ma da će biti njihova vječna baština.

čirevi muče Egipćane. Sedma pošast se

Moše i Aharon uzastopno izlaze pred

pojavljuje kao vatra i led koji padaju s ne-

faraona i zahtjevaju u B-žje ime, "Pusti

ba u obliku ubojite tuče. Pa ipak, "srce fa-

moj narod da mi može služiti u pustinji."

raonovo otvrdne i on ne pusti djecu Iz-

Faraon svaki puta odbije. Aharonov štap

raelovu; kao što je B-g i rekao Mošeu". ■

se pretvara u zmiju i proždire čarobni

Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 12 p’sukim – 6,2-13 Dva najčešća B-žja imena u Tori su E-lo-him i A-do-noi (iz poštovanja prema B-žjim svetim imenima, ta se dva imena obično izgovaraju Elokim odnosno Hašem, kad ih se spominje mimo molitve ili čitanja Tore).

Elokim se obično smatra B-žjim imenom strogog suda, dok Hašem ima konotaciju B-žanske milosti. Zapazite da pri opisu Egipatske tlake prevladava B-žje ime Elokim (posebno u 2,23-25).

Egzil se uistinu povezuje sa strožom stranom B-žjeg tretmana Njegovog Naroda. Da je dominantna osobina milosti, možda bismo se previše naviknuli na situaciji i izgubili svoju čežnju za izbavljenjem. (Pogledajte što se događa u današnje vrijeme kada egzil prati B-žja Midat HaRahamim i ljudi žive prilično komotno, i nažalost, pomireni sa situacijom.)

U početnom pasuku ovotjedne sedre, nalazimo neuobičajenu kombinaciju oba imena. Elokim je Onaj koji razgovara s Mošeom, B-g Koji sudi i postupa s Narodom strogo i grubo.

(I B-g Koji isto tako grubo razgovara s Mošeom zbog njegovih ispada na kraju Paršat Š’mot). Međutim, Njegova je poruka Mošeu "Ja sam Hašem" (koje dolazi uz vajomer, blaži način za "reći", umjesto vaidaber, koje je strože "govoriti" i kojim započinje pasuk). I Njegove riječi nade i obećanja Narodu započinju istom izjavom, "Ja sam Hašem". U tom kontekstu, rečeno nam je da će B-g izvesti Narod iz Egipta, spasiti ih, izbaviti ih, uzeti ih Sebi, biti naš B-g i na koncu nas dovesti u obećanu zemlju. Ovi koraci izbavljenja rezimiraju se opetovanjem izjave, "Ja sam Hašem". To je kao da B-g kaže Strana 2

obeshrabrenom Narodu: "do sada ste Me doživljavali kao Elokima, ali budite uvjereni da ćete od sada vidjeti Hašema – B-ga Milosrđa – u punoj mjeri." S druge strane, Egipćani bivaju kažnjavani od ruke B-ga kao Elokima. (vidi 5,5).

Još jedan način na koji se početni stih ove sedre može sagledati je da će B-g reći (oštriji izraz) Mošeu kao Elokim (strogo ime) jer Moše je "prevršio mjeru" prigovorom B-gu kako njegov zahtjev Faraonu da pusti narod da ode nije polučio uspjeh (najblaže rečeno), kao što čitamo na kraju paršat Š'mot. Kada je "shvatio" (nazovimo to tako) da je Moše na umu imao samo najbolje za narod, On mijenja način govora u blaži vajomer i "blaže" B-žje ime – HaŠem.

Sedra započinje tako da B-g razgovara s Mošeom Rabeinu i govori mu o obećanjima koje je dao Avrahamu, Jichaku, i Jaakovu. B-g također kaže Mošeu da je čuo i da odgovara na povike Izraelskog naroda.

Drugim riječima, B-g će nas izvesti iz Egipta ne samo zbog obećanja koje je dao Avot, već i zbog osjećaja koje gaji prema nama.

Stoga će, B-g izvesti Narod iz Egipatskog ugnjetavanja, spasiti ih od ropstva i izbaviti ih Svojom Moći.

On će potom uzeti Narod Sebi za Svoj narod i biti naš B-g. Zatim će nas odvesti u Obećanu zemlju.

Moše iznosi to proročanstvo Narodu, koji je previše malaksao da bi slušao.

B-g zatim kaže Mošeu da ode Faraonu i od njega zahtijeva da pusti Narod. Moše pita kako se može očekivati od Faraona da posluša, kada ga Narod (Mošeov vlastiti narod)

nije uopće slušao.

B-g kaže Mošeu da ide razgovarati s Faraonom (u vezi puštanja naroda da ode. Moše se "nećka" koristeći se argumentacijom poznatom kao kal vahomer – ako me Narod Izraela (moj vlastiti narod) nije slušao, kako će me onda Faraon slušati. ■Zvuči logično, ali Tora nam je već rekla zašto narod nije slušao Mošea – bili su potpuno iscrpljeni od svog neuobičajeno teškog rada. Ako je tako, iz toga ne slijedi logično da Faraon neće slušati Mošea. Možda će ga slušati, budući da on nije iscrpljen. S druge strane, Mošeov kal vahomer se zasniva na njegovoj vlastitoj tvrdnji – "ja imam govornu manu".

Nastojeći razumjeti svoj neuspjeh da dopre do naroda, Moše grešku nalazi kod sebe, ne kod Naroda. To je način na koji se lider treba ponašati. Kada rabiner ili učitelj ne uspije prenijeti svoju ideju onima za koje se stara, on ne bi trebao zaključiti da je problem u njima – da su glupi, da im nije dovoljno stalo, itd. On bi umjesto toga trebao biti kritičan prema samom sebi – ja im vjerojatno nisam stvari dobro objasnio, nisam bio dovoljno strpljiv, itd. To je jedan od znakova poniznosti, koja je vrlo poželjna osobina kod vođe. To je jedna od osobina koje su Mošea Rabeinu učinile Vođom i Učiteljem bez premca.

(Na prethodno izrečene Mošeove primjedbe, nazovimo ih tako,) B-g

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: opetuje Mošeu i Aharonu, da oni moraju reći Narodu, a isto tako i Faraonu da će Narod otići iz Egipta.

Levi – druga alija – 15 p’sukim – 6,14-28 Tora počinje nabrajati plemena i obiteljske jezgre. Očito je da ovdje namjera nije napraviti smotru čitavog naroda, već se koncentrirati na Mošea i Aharona. Tora počinje popis s Reuvenom i Šimonom, a kada dođe do Levija, pojavljuje se mnogo više pojedinosti. U ovom kratkom odlomku susrećemo mnoge od "važnih osoba" ostalog dijela Tore. Tora nam uz to daje mogućnost da iscrtamo vremensku liniju Židovske povijesti, time što nam daje dob u kojoj su umrli Levi (već nam je poznata dob u kojoj su umrle tri prijašnje generacije, one Avrahama, Jichaka i Jaakova), njegov sin Kehat i njegov sin Amram. To nas dovodi do Mošea i Aharona. Upoznajemo, također, i Koraha i njegove sinove, te Aharona i njegovu obitelj.

Iako je svrha ove djelomične genealogije bila da utvrdi identitet Aharona i Mošea, Tora započinje s Reuvenom i Šimonom prije nego li dođe do Levija. Jedan od izvora ponudio je kao objašnjenje da s obzirom da je Jaakov Avinu kritički govorio o ova tri sina Tora ovdje navodi samo njih, da nas poduči da su to bila značajna plemena unatoč "pogreškama" njihovih rodonačelnika.

Zašto smo mi poznati kao Bnei Jisrael, a ne po imenu jednog od ostalih praotaca i pramajki? Jisrael se piše: jud (Jichak i Jaakov), sin (Sara), reš (Rivka i Rahel), alef (Avraham), lamed (Lea). Ime Jisrael, dakle, obuhvaća sva imena praotaca i pramajki. Ovo nije razlog, ali je zgodan način gledanja na naše ime.

Godina 17 3 Broj 14 Strana

Alija po alija

Šliši – treća alija – 9 p’sukim – 6,297,7 Nakon "digresije" prethodnog odjeljka, Tora sada ponavlja da B-g šalje Mošea Faraonu, i da Moše i dalje "prigovara" zbog svoje govorne mane.

Usput budi rečeno, aral s’fatajim u komentarima ima različita tumačenja. Doslovno, ja imam neobrezane usne, različito se tumači kao, "imam govornu manu", "jedva da mogu govoriti", i "nemam dovoljno samopouzdanja da bih govorio".

Raši kaže da B-g nije opetovao svoju zapovijed, niti je Moše ponovio svoj prigovor. Time nas Tora stavlja natrag na mjesto s kojeg smo otišli prije nego li su bili predstavljeni genealoški podaci.

B-g mu kaže da će Aharon govoriti, da će Faraon, jednog za drugim, odbijati zahtjeve da oslobodi Narod, i da će On (B-g) izvesti svoj narod, te da će Egiptu (i svakom drugom) biti jasno da je uistinu B-g Taj koji čini sve. Moše i Aharon učine kako ih je B-g uputio; njima je 80 odnosno 83 godine.

[Zapažanje] Kada Tora konkretno iznosi dob ljudi, to je obično stoga

da nam da mogućnost preciznog praćenja vremenskog tijeka. U ovom slučaju, možda nam Tora ukazuje i na još nešto, što smo vrlo rijetko susretali u knjizi B'rešit – isticanje mlađeg brata pred starijim.

Kako to da je Moše Rabeinu u stanju govoriti Izraelskom narodu za vrijeme svoje "karijere" vođe, u svjetlu činjenice da je prigovarao kako ima "problem s govorenjem"?

Kada je Moše govorio Izraelskom narodu, Š’hina je bila ta koja je govorila kroz njegova usta. On nije imao problema sa svojom govornom manom. Međutim, zabrinjavalo ga je kako će govoriti Faraonu.

Vidi 6,30.

R’vi’i – četvrta alija – 28 p’sukim – 7,8-8,6 B-g kaže Mošeu i Aharonu da kada Faraon zatraži znak, Moše će naložiti Aharonu da baci štap pred Faraona, i on će se pretvoriti u zmiju.

Moše i Aharon pojavljuju se pred Faraonom i čine onako kao im je B-g dao uputu.

Baal HaTurim napominje da pasuk kaže: Reče B-g Mošeu da kada faraon zatraži znak, ti ćeš (Moše) reći Aharonu da uzme tvoj štap i baci ga (na tlo) pred fara onom, te on posta-

■

Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: je tanin. Nije rečeno on će postati tanin. On tumači da je štap bio bačen na tlo i tada mu je bilo zapovjeđeno da postane tanin. I tako se i dogodilo, da se Faraonu pokaže moć riječi koju je B-g dao Mošeu.

Drugim riječima, štap se nije pretvorio time što je bio bačen na tlo. Pretvorio se na izrečenu zapovijed. Ovo Faraonu nosi jasnu poruku da njegovi vrači nisu iste klase kao Moše i Aharon.

S druge strane... Kada je B-g prvi puta dao Mošeu da baci štap, on se pretvorio u nahaš, zmiju. Ovdje, kod Faraona, on se pretvorio u tanin. Vrlo je moguće da ovdje govorimo o krokodilu, kojeg su štovali, pa čak i obožavali Egipćani. Mnogi su se faraoni poistovjećivali s krokodilom kao vladajućom životinjom Nila.

Baal HaTurim pridodaje da je ponovno pretvaranje tanina u drvo bilo poruka Faraonu da isto tako kao što se moćni krokodil pretvara u suhi komad drveta, tako će se i moćni Faraon pretvoriti u prah i hranu za crve.

Faraon poziva svoje vrače koji su u stanju učiniti isto što čini Aharon; međutim, Aharonov štap proguta štapove vračeva. Bez obzira na to, Faraon odbije poslušati Mošea i Aharona, kao što je B-g i bio rekao.

B-g potom upućuje Mošea da ode do rijeke (Nila) ujutro, kada će tamo biti Faraon, i da sa sobom ponese štap. Moše treba reći Faraonu: B-g me (Mošea) poslao da ti (Faraonu) kažem da oslobodiš Narod, a ti to sve do sada odbijaš. "Ovime ćeš znati Tko je B-g…" Moše (zapravo Aharon) udarit će po vodi rijeke, pretvarajući je u krv i time će ubiti sve ribe koje su njoj. B-g kaže Mošeu da kaže Aharonu da uzme štap i Strana 4

Alija po Alija

udari po egipatskim vodama. Moše i Aharon učine kako im je rečeno i voda se pretvori u krv, ribe pomru, a Egipćani ne mogu piti vode. Faraonovi vrači opet ponove ono što je bilo učinjeno, što izazove da Faraon ostane nepopustljiv. Egipćani su prisiljeni kopati da bi došli do vode (i/ili kupovati vodu od Židova).

Ova prva pošast potraje 7 dana.

Potom B-g uputi Mošea da ode Faraonu (u njegovu palaču) i upozori ga da ako ne pusti Narod da ode, Egipat će pogoditi pošast žaba.

Aharon treba podići štap iznad rijeke, što on učini, i zemlju prekrije žaba (žabe). Vrači opet mogu simulirati ovu pošast svojim čarobnjačkim moćima. Faraon poziva Mošea i Aharona da se pomole B-gu da žabe nestanu, obećajući da će pustiti Narod da ode u pustinju da prinese žrtve B-gu. Moše upita Faraona kada želi da žabe odu. (Neobično pitanje, na koje Faraon daje neobičan odgovor). Faraon kaže "sutra", na što Moše odvraća "neka bude tako. I to će poslužiti kao dokaz B-žje moći".

Zašto bi Faraon tražio da pošast bude povučena narednog dana? On i

njegov narod svakako su se napatili i htjeli bi se riješiti žaba što je prije moguće. Faraon (koji još uvijek odbija gledati na pošasti kao poslane s Neba, i smatra da je postojalo neko prirodno objašnjenje za njih) je mislio da je Moše došao pred njega kada je znao da će žabe otići. Moše bi time ostavio dojam kao da on (u ime B-ga Izraelova) ima moć nad žabama. Stoga je Faraon pokušao biti lukav s Mošeom, zatraživši ga neočekivano – učini to sutra. Mošeov odgovor bio je da će čineći tako demonstrirati da je ono što su vidjeli uistinu B-žja sila.

Egipat je sebe smatrao velikim■ zbog rijeke Nila i plodne zemlje koju su stvarale vode Nila. Prva pošast je udarila na vodu. Druga pošast je došla iz rijeke i napala zemlju. Treća je zadesila samu zemlju.

Hamiši – peta alija – 12 p’sukim – 8,7-18 Tako se i dogodilo, i nakon što su žabe otišle, Faraon se ne drži obećanja koje je dao, kao što je B-g i rekao da neće (često opetovana fraza koja pokazuje B-žju aktivnu ulogu u zbivanjima kod Izlaska).

B-g kaže Mošeu da kaže Aharonu da udari po prahu zemaljskom (ovog puta nema upozorenja za Faraona). Pošastima ušiju vrači nisu bili u stanju parirati, te priznaju B-žju moć. Faraon ostane nepopustljiv.

B-g šalje Mošea da upozori Faraona u vezi sljedeće pošasti (rojeva kukaca ili divljih životinja, ovisno o tome čije mišljenje slijedite). Novi element: kontrast između onoga što doživljavaju Egipćani i Židovi.

Uvijek je postojala velika razlika između Egipćana i Židova – Egipćani nisu imali vode za vrijeme prve Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: pošasti, Židovi su je imali. Midraš čak kaže da ako su Židov i Egipćanin pili iz iste čaše, Židov bi pio vodu, a Egipćanin krv. Isto tako, Židovi nisu trpili od pošasti, a Egipćani jesu. No ipak izgleda da je B-g imao različite poruke sa svakom od pošasti. Arov je bila prva pošast pri kojoj se očitovala toliko jasna razlika između Gošena i Židova s jedne strane i Egipatske zemlje i Egipćana s druge.

Koliko je trajalo?

430 godina • otkako je Avraham po prvi puta primio proročanstvo.

I na to se može gledati kao na stvarni početak "teških vremena".

400 godina • Ako brojimo od rođenja Jichaka do Izlaska. Kada se on rodio, proročanstvo u vezi Avrahamovih potomaka postalo je stvarno.

210 godina • Toliko je godina narod proveo u Egiptu.

193 godina • Od Jaakovljeve smrti do Izlaska. Zapeli smo u Egiptu.

117 godina • Stvarna duljina Egipatskog ropstva i tlake, nakon smrti posljednjeg od Jaakovljevih

Alija po Alija

sinova. Šiši – šesta alija – 26 p’sukim – 8,19-9,16 I tako se arov spusti na zemlju. Faraon poziva Mošea i daje dozvolu da narod prinese žrtvu B-gu u Egiptu. Moše kaže da se to mora učiniti u pustinji.

Faraon se složi pod uvjetom da se Moše pomoli za uklanjanje ove pošasti. Nakon toga, Faraon ponovo ne održi riječ. B-g potom šalje Mošea ponovo Faraonu da ponovi zahtjev da pusti Narod i da ga ovog puta upozori na posljedice odbijanja, konkretno na dever. I tako se dogodi da sva stoka Egipćana pomre, dok Židovi nisu izgubili ni jedno grlo. Faraon to provjeri, no ipak ostane nepopustljiv. Šesta pošast (čirevi) dođe na Egipat bez upozorenja. Mada je njegov narod teško pogođen, Faraon se nastavlja opirati (od ovog trenutka bez B-žje pomoći). Moše potom bude poslan da upozori na sedmu (i vrlo moćnu) pošast.

Upozorenjem o tuči, B-g kaže (preko Mošea) da ovoga puta, ja ću poslati sve moje pošasti... Ga'on iz Vil-

ne objašnjava da se B-g koristi s tri glavna oružja, nazovimo ih tako, za kažnjavanje onih koji krše Njegove zapovijedi – vatrom, vodom i vjetrom. Na primjer, za uništenje pretpotopnog naraštaja B-g se poslužio vodom. Da bi raštrkao dor hap’laga, poslužio se vjetrom, a za uništenje S'doma glavno mu je oružje bilo vatra. Pošast krvi, na primjer, koristila se vodom. Šesta pošast bili su vatreni čirevi na koži. Skakavci (sedra od sljedećeg tjedna) su došli s vjetrom.

No tuča se sastojala od kompletnog arsenala oružja – sama je tuča bila od vode, unutra je imala vatru, a tuču je pratio snažan vjetar (kolot koji se spominju u 9,23). Š’vi’i – sedma alija – 19 p’sukim – 9,17-35 To će biti razorna, do sada nezabilježena, olujna tuča. (Sve su pošasti, u dobroj mjeri, bile natprirodne, mada su se sve desile u prirodnom okruženju, npr. vatra unutar ledenih zrna tuče.) Tuča je vrlo razorna, no neko bilje preživi, kao i životinje onih Egipćana koji su poslušali Mošeovo upozorenje da ih uvedu unutra. Faraon prizna da je sagriješio i odobri Mošeove zahtjeve, samo neka tuča prestane. Kada Faraon vidi da su kiša, tuča i grmljavina prestale, on ponovo ne održi obećanje, kao što je B-g rekao da neće.

Kada Moše govori Faraonu da će tuča stati, on kaže da će grmljavina prestati i tuče više neće biti. Ova terminologija nas upućuje da će grmljavina biti privremeno zaustavljena, no tuča će sasvim prestati. I tako je i bilo, ističe Baal HaTurim, tuča je uistinu prestala, no grmljavina se vratila da se pridruži zadivljujućim zbivanjima Sinajskog doživljaja.

Posljednja tri p’sukim ponovo se čitaju kao Maftir. ■ Godina 17 5 Broj 14 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi U parši Vaera ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

Rambamov šesti princip: Pozitivne i negativne naredbe micve broje se odvojeno Kao što novčić ima dvije strane, tako su i neke stvari pozitivna micva ako netko učini A i negativna micva ako učini B. Postoje brojni primjeri za to: ustezanje od rada na šabes je pozitivna micva; obavljanje rada krši negativnu micvu. Ostavljanje zemlje da počiva tijekom šemita (subotne godine) je pozitivna micva; rad na zemlji krši negativnu micvu. Post na Jom kipur je pozitivna micva; jesti na taj dan krši negativnu micvu. To nije sasvim očigledno: ne davanje u dobrotvorne svrhe ili ne stavljanje tefilina ne krši negativnu micvu, to jednostavno ne ispunjava pozitivnu micvu. Slično tome, pozitivna micva se ne ispunjava svaki put kad se netko suzdrži od ubojstva (nadajmo se, da će se uvijek suzdržati), on njezinim prestupanjem samo krši negativnu micvu.

Još jedan način na koji možemo dobiti pozitivno-negativnu kombinaciju micvi je kada pozitivna micva prethodi negativnoj, kao u slučaju muža koji okleveće svoju mla-

denku (Pnz 22). Pozitivna je micva za muškarca da ostane s njom u braku ("i ona će mu biti žena"), a negativna micva da se ne razvede od nje ("on je ne smije otpraviti" - vidi stih 19).

Posljednji način na koji možemo dobiti pozitivno-negativnu kombinaciju micvi je kada negativna micva prethodi pozitivnoj, kao što je to kod micve "šiluah hakan.".(Također u Pnz, poglavlje 22) Tora nam kaže da kada netko želi uzeti jaja ili ptiće iz ptičjeg gnijezda, "nemoj uzeti majku s mladima" (negativna micva). Umjesto toga on treba "potjerati pticu majku" (pozitivna micva vidi st. 6-7).

Rambam kaže da je ovaj princip opće poznat i da se učenjaci često pozivaju na pozitivnu ili negativnu komponentu micve nekog postupka ("ase šeba" i "lav šeba"). On ■ ne navodi nikakve primjere, ali možete pogledati Talmud Makos 15b ako vam je stalo do toga da vidite primjer.

Konačno, Rambam, što je tipično za njega, navodi primjere gdje su raniji kodifikatori pogriješili u načelu i često objašnjava kako su zastranili. U ovom slučaju, on kaže da on ne zna ni za jedan slučaj u kojem su drugi pogrešno shvatili ovaj princip. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 91. Negativna je zapovijed ne kuhati nikakvog mesa u mlijeku

92. Negativna je zapovijed ne jesti nijednoga mesa koje je kuhano u mlijeku

jer Pismo kaže, Ti nećeš kuhati jare u mlijeku njegove majke (Š'mot 23,19). Ako tko kuha meso u mlijeku koristeći količinu veličine masline obojega, ima ga se izbičevati, makar to i ne jeo. Od toga je zabranjeno imati bilo kakve koristi, i traži se da to bude sahranjeno, a zabranjeno je [čak] izvući bilo kakve koristi od pepela od toga [ako se spali]. To, međutim, posebno vrijedi za meso košer životinja, čak i ako je n'vela [vidi gore pod §86]; tada treba primijeniti bičevanje zbog kuhanja. Ali ako je to bilo meso košer životinje u mlijeku ne-košer životinje ili meso ne-košer životinje u mlijeku košer životinje ili ako je to bilo meso košer nepripitomljene životinje ili peradi u mlijeku – kuhati ga i imati koristi od njega je dopušteno, no ne i jesti ga.

jer Pismo kaže, Nećeš kuhati jare u mlijeku njegove majke (Š'mot 34,26). Za konzumiranje količine veličine masline obojega, treba ga bičevati. Kazniti ga treba sve ako i nije uživao u jedenju: na primjer, ako je bilo toliko prevruće da je opekao grlo dok je jeo, ili je u to stavio nešto gorko što je dovelo do toga da nije nimalo uživao u jedenju toga. U svakom slučaju ima ga se izbičevati.

Ako su meso i mlijeko pripremljeni ne kuhanjem već namakanjem (močenjem), ili su bili usoljeni zajedno, zabranjeno je to jesti po zakonu učenjaka, no korist od toga je dozvoljena. Ako je meso nepripitomljene životinje ili peradi kuhano s mlijekom bilo domaće ili nepripitomljene životinje, zabrana jedenja toga postoji samo prema zakonu učenjaka. S mlijekom je dopušteno kuhati ribu ili skakavce, i dopušteno je jesti ih.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ženu.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ženu. ■

Strana 6

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook: Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 12 – Blagoslov nakon jela Poželjno je držati čašu vina dok se govori molitva nakon jela, osobito ako troje ili više ljudi molitvu govore zajedno (182,1, 201,4). U tu je svrhu poželjnije koristiti vino, nego druga pića (182,2). Ako je samo jedna čaša vina dostupna kod jela, ukoliko je moguće, treba je upotrijebiti kada se govori molitva poslije jela (174,3). Vino od kojega se već pilo, ako je moguće, ne bi trebalo koristiti, osim ako se ne dopuni; vidi 182,3-7. Čaša ne smije biti manjkava (183,3), i ako nije čista, treba je isprati (vidi 183,1). Treba je posve napuniti, i u tu svrhu (183,2). Čovjek koja govori molitvu poslije jela čašu treba primiti objema rukama, zatim je podignuti desnom rukom i ne dodirivati je lijevom rukom, te treba gledati u nju dok izgovara molitvu nakon jela (vidi 182,2; 183,4-5). Po završetku molitve nakon jela, on kaže blagoslov za vino i netko otpije iz nje; o davanju drugima da piju iz nje vidi 190,1.4.5. Barem jedna osoba treba otpiti barem jedan gutljaj (vidi 190,3) i treba kazati blagoslov nakon vina (190,2-3, vidi poglavlje 16).

Kada tri ili više muškaraca jedu zajedno, jedan od njih mora pozvati grupu da kažu blagoslov. U vezi riječi koje se upotrebljavaju vidi 192,12; kada ima deset ili više muškaraca, tekst uključuje B-žje ime. Dvojica muškaraca koji jedu zajedno trebaju pokušati pronaći trećeg koji im se može pridružiti; ako ne, oni bi trebali reći blagoslov svatko za sebe, ako obojica znaju kako (vidi 193,1).

Skupina koja je jela zajedno ne smije se podijeliti u manje grupice da bi kazala blagoslov nakon jela, osim ako nema najmanje tri (a ako je moGodina 17 7 Broj 14 Strana

guće deset) ljudi u svakoj podskupini (vidi 193,1; 200,1). Međutim, većina grupe može reći blagoslov nakon jela čak i ako netko još nije završio s jelom (vidi 200,1); ta osoba može nastaviti jesti nakon što je saslušala početak njhovog blagoslova nakon jela (vidi 200,2). U vezi definicije pojma "zajedno" vezano uz kazivanje blagoslova nakon jela vidi 193,2-6; 194,1-2; 195,1-3; 197,1; vidi također 196,1-4 i 197,2-4 u vezi vrsta i količine hrane koja se jede. Čovjek koji ne zna blagoslov može sudjelovati u grupi (194,3; 199,3.10), jednako tako i osoba koja poslužuje (199,1); ali ne -Židovi (vidi 199,2,4), žene (vidi 199, 6-9), djeca (vidi 199,6.10), oni koji su oslobođeni kazivanja blagoslova nakon jela (vidi 196,4, 199,5), te ljudi koji su pod zabranom (199,11) ne smiju sudjelovati. U vei toga tko bi trebao predvoditi grupu vidi 183,7; 197,2.4; 201,1-3. Poželjno je da gost vodi, tako da može blagosloviti domaćina; vidi 201,1. O tome kako osoba odgovara ako nije dio grupe vidi 198.1.

U vezi teksta blagoslova nakon jela vidi 187,1-4; 188,1-4; 189, 1. U vezi odlomaka koji se dodaju ako je obrok započeo na šabat, novi mjesec, blagdan, Hanuku ili Purim vidi 187,4; 188,5,10; 271,6; u vezi propusta i pogrešaka vidi 188,6-9. O blagoslovu nakon jela u kući žalovanja

vidi 189,2. Blagoslov nakon jela može se reći na bilo kojem jeziku (185, 1); treba ga govoriti čujno ako je moguće (185,2). Osoba može ispuniti obvezu kazivanja blagoslova nakon jela tako da sluša drugu osobu (koja ga ima obavezu reći, vidi 186, 1-2) bez prekida (vidi 183,6) i odgovaranjem s "amen" na svaki blagoslov (vidi 185,3 198,1); ali ako je moguće, i on bi trebao potiho izreći svaki blagoslov (vidi 183,7).

■

Kazivanje blagoslova nakon jela biblijski je zahtjev; osoba ga mora kazati ako nije sigurna je li to već učinila (184,4). Osoba koja je pojela manje od ke-zajis (komada veličine masline) oslobođena je kazivanja (168,9; 184,6). Žena je dužna kazivati ga, barem rabinski (186,1); dijete ima rabinsku dužnost govoriti ga kako bi ga mogao naučiti (186,2). Pijanac ga može kazivati, ali ako je jako pijan, možda će ga morati ponoviti kasnije (vidi 185,4-5). U vezi kazivanja u prisustvu izmeta vidi 185,5; u vezi radnika koji govore blagoslov nakon jela vidi 191,1-2.

Osoba mora reći blagoslov nakon jela na mjestu na kojem dovršava obrok (178,4-5; 184,1-3) i prije nego što ponovno ogladni (vidi 184,5).

Trebala bi ga izgovoriti sjedeći, čak i ako je jela stojeći ili ležeći, ali ne mora sjesti ako je jela hodajući (183, 9.11). [Prema nekima, ova se pravila odnose i na blagoslove nakon drugih vrsta hrane (178, 5; 183,10; 184, 3.5); vidi poglavlje 16.] Blagoslov nakon jela se ne ■ smije reći dok se bavi nekom drugom aktivnošću (183,12; 191,3) i ne smije se prekinuti govorom (vidi 183,6.8) ■

Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Započnite s invalidnošću

mišljenje?

Upotrijebite Mošeovu govornu manu da započnete raspravu o invaliditetu općenito. Razmotrite primjere ljudi koji su uspjeli unatoč svom hendikepu, te raspravite kako pomoći onima koji se još uvijek s njime bore.

•

Mnoge

su

slavne

osobe

imale problema s govornim manama, no uspjele su i pored toga zasjati u karijeri koju su izabrali. Koliko poznatih osoba koje mucaju znate imenovati?

• Iako kad čujemo riječ "invalidnost" često pomislimo na neke ozbiljnije tjelesne ili duševne mane, gotovo svi mi imamo nešto što bismo mogli nazvati "hendikepom". Koje su vaše vlastite "smetnje"? Što ste učinili da biste ih prevladali?

Preispitivanje naših pretpostavki Priča o Izlasku tako se često priča da mnogi od nas tekstu pristupaju s već unaprijed stvorenim pretpo-

• Kako taj pristup utječe na vaše razumijevanje svrhe pošasti ili uloge prirodnog i nadnaravnog u priči?

• Koliko je pošasti bilo? Većina bi odgovorila da je bilo deset pošasti (" ‫)" ֶ ֶשה״ ַ ּכֹו‬, ali ni broj deset ("‫ )" ֶ ֶשעה‬ni riječ pošast (" ‫ )" ַ ּכֹו‬ne nalaze se u priči iz Sefer Šemot, a događaj bi mogao imati niz od otprilike 9 do 12 čuda.

• Kako te različite mogućnosti utječu na vaše razmišljanje o pošastima kao cjelini?

•

mo relativno bezazlenima, možda bile opasne po život i obratno.

• Kakvu potporu za svaku od tih mogućnosti možete pronaći u izboru riječi koje se koriste i ideji koju predstavljaju?

• Kako ovako definirana značenja utječu na naše shvaćanje procesa pošasti u cjelini?

Svrha kazni Razgovarajte u obitelji o raznim potencijalnim ciljevima davanja kazne.

U kojoj mjeri mislite da bi cilj trebao biti: 1) zastrašivanje, 2) uzvrat,

Do kakve razlike dolazi ako

3) odmazda, 4) rehabilitacija, odnos-

taj niz nazovemo "pošasti-

no, 5) zaštita potencijalnih budućih

ma", "čudima", "znacima" ili

žrtava?

"presudama"?

• Što su točno ‫ ַתנִּ מ‬, ‫ ְצ ַפ ְה ֵּד ַ״‬i ‫? ָ הֹב‬ Dok bi mnogi to definirali kao, redom, zmija, žabe i divlje životinje, drugi sugeriraju morsko čudovište, krokodile i buhe. Ispada da su neke od pošasti koje smatra-

• Što mislite, što je od navedenog, ako je išta, bilo svrha pošasti? Koliko su pošasti bile uspješne u ostvarenju tog cilja? Za više informacija provjerite na našim stranicama.■ Prevela Tamar Buchwald

stavkama. Postavite izazov pred svoju obitelj sljedećim pitanjima:

• Koga su sve zadesile pošasti iako je prirodno pretpostaviti

■

da su samo Egipćani bili pogođeni pošastima, neki komentatori sugeriraju da su pošasti kod kojih se ne spominje izričito razlika između dvaju naroda, također zadesile i Izraelce.

• Što je moglo potaknuti ovo

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Veliki vođa zna što je važno Nakon malog zastoja u prošlotjednoj parši, Mojsije ponovno uspostavlja dijalog sa faraonom. Faraon, na B-žji poticaj, ne dozvoljava židovskom narodu da ode i tu se stvari počinju zahuktavati

sebe, on će izvršiti izbor. I on je otišao svojoj braći.

Mojsije je znao tko je. On je znao gdje leže njegove vrijednosti. Iznad svega, on je cijenio dobrotu. Iznad svega materijalnog, daleko iznad, bila mu je duhovnost. Iznad uspjeha, bile su mu vrijednosti istine, iskrenosti i dobrote u koje je vjerovao. Zato je bilo očigledno tko su mu braća. To nije bila samo stvar vjernosti – iako je i to svakako dio vodstva – no, to je bila stvar onoga što ti je važno. Mojsije je imao jasna duhovna i moralna uvjerenja■ koja nisu izblijedila do kraja njegovog života.

Pošasti dolaze brzo i žestoko – krv, žabe, uši, divlje životinje, kuga (ili što god da to jest), čirevi i tuča.

Faraon uvijek usred pošasti poželi pustiti narod, ali jednom kad uzbuđenje splasne, on brzo mijenja mišljenje.

Još tri pošasti i rasplet idućeg tjedna.

Nastavno na temu vodstva koju smo započeli prošlog tjedna…

Druga kvaliteta vođe je znati tko si i što ti je važno.

Nakon što je Mojsije 'odrastao' – počeo gledati na sebe kao na odraslog čovjeka koji je odgovoran za ono što se događa u njegovom svijetu – Tora nam kaže da je 'izašao k svojoj braći'. Ako se vratimo korak unatrag, Mojsije je rođen kao Židov.

Međutim, gotovo od rođenja, odgajala ga je egipatska princeza u faraonovom domu. Odrastao je kao Egipćanin. Ali u svom srcu, on je očigledno ostao Židov. Jer kada je gledao svijet oko sebe, on je znao tko su njegova braća.

Mojsije je imao izbor koji je bio lagan – s obje strane. Hoće li se poistovjetiti sa bogatim, uspješnim, moćnim društvom u kojem je poštovan kao princ? Ili će se pridružiti ugnjetavanim, zlostavljanim i omrznutim robovima? Jednostavan izbor, zar ne?

Ali, recimo to drugačije. Hoće li se Godina 17 9 Broj 14 Strana

uskladiti sa nemoralnim, materijalističkim, bez svrhe i mržnjom ispunjenim društvom u kojem je bio odgojen? Ili će se priključiti društvu koje teži ka nečem višem, želi inspi-

Mada odgojen kao Egipćanin, Mojsije je, očigledno, u svom srcu ostao Židov.

Jer kada je gledao svijet oko sebe, on je znao tko su mu braća.

rirati vrijednosti, dobrotu, ljubav i božanske karakteristike u sebi i drugima? Još jedan jednostavan izbor.

Njegova početna točka bila bi u kojem smjeru želi ići. Ovisno o tome što mu je vrijedno, i kako gleda na

I to je drugi ključ dobrog vodstva.

Veliki vođa treba jasno definirana i duboko ukorijenjena uvjerenja – koja se neće mijenjati kako se mijenjaju vremena, koja se neće prilagođavati mišljenjima drugih, koja se neće promijeniti zato što ga je privuklo nešto drugo. Veliki vođa zna što mu je važno i toga se sa sigurnošću drži.

Za Mojsija, testovi su bili posvuda tijekom puta. Ali Mojsije kojeg vidimo nakon 42 godine, kada židovski narod stoji na pragu Izraela, isti je onaj Mojsije o kojem čitamo u prošlotjednoj parši – onaj koji je otišao svojoj braći. Stariji, da. Sa malo više sijede kose, da. Mudriji, da. Ali sa istim životnim principima i onime što oni znače. Takvi vođe donose nevjerojatnu stabilnost, ustrajnost i fokus svojim ljudima, a Mojsije je definitivno bio takav vođa. Šabat šalom! ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi David Stav:

Bratski odnosi Narod Izraela, okrutno podvrgnut ropstvu Egipatskog carstva, zavapio je i njihov je vapaj dopro do neba.

Hašem je odabrao Mošea da izvede narod iz ropstva. Moše je odbio. Rekao je da je "sporih usta i težak na jeziku" (ili, njegovim riječima, "Ja nisam rječit čovjek"). Hašem mu je

odgovorio da je On onaj koji čovjeku daje sposobnost govora i da će mu On pomoći. On kasnije čak nudi i Aharonove usluge jer je Aharon očigledno bio elokventan govornik.

■

Sav taj razvoj događaja dogodio se u prethodnoj parši koja je završila Mošeovom frustracijom što faraonovo srce otvrdne svaki puta kada mu se on i Aharon obrate, a što je rezultiralo faraonovim zahtjevom

da narod Izraela radi još teže. Moše je pristupio Hašemu oštrim riječima. "Rekao sam ti da ne šalješ mene," rekao je. "Otkad sam došao

poslušati faraon, kad sam neobrezanih usana?" To je kao da je rekao,

Tekst nastavlja ovako: "Tako je

"Ako nisam uspio uvjeriti Židove,

G-spod govorio Mošeu i Aharonu i

kako bih mogao uvjeriti ne-Židove

zapovijedio im glede Izraelovih si-

koji vladaju nad njima?"

nova…" Što im je rekao? Kako je on

Zanimljivo, Moše inzistira da je

pred faraona, situacija se samo još više pogoršala!"

Mošeu da se vrati Izraelcima i kaže im da će uskoro izaći iz Egipta i da će stići u Obećanu zemlju. Moše odlazi narodu, ali ljudi, koji misle da Moše halucinira, ne počaste ga čak

Sve je to dosta nejasno.

Aharonovo rodoslovlje, koje uklju-

Knjiga Šemot ima radikalno drugačiji ton o odnosu između braće od Knjige Berešit.

čuje njihove roditelje, Joheved i Amrama, iz Levijevog plemena. Tekst započinje rođenjem Reuvenove, Šimonove i Levijeve djece, a nastavlja popisom unuka i tu staje opis obi-

telji. Zatim se pojavljuje sljedeći stih: "To su Aharon i Moše kojima je

ni svojim odgovorom. "Ali oni nisu

Hašem rekao, 'Izvedite Izraelove si-

slušali Mošea jer su klonuli duhom zbog teškog ropstva."

namjeravao izvesti narod iz Egipta?

Kasnije, tekst opisuje Mošeovo i

Ovotjedna parša započinje Hašemovim odgovorom Mošeu. On kaže

krivicu.

nove iz Egipta po njihovim četama.' on, a ne židovski narod, kriv za taj

To je trenutak u kojem Hašem ka-

Oni su govorili faraonu, kralju Egi-

neuspjeh. Tora kaže da židovski na-

že Mošeu da se vrati faraonu i kaže

pta, da pusti djecu Izraelovu iz Egi-

rod nije poslušao Mošea zbog njiho-

mu da pusti židovski narod iz Egi-

pta; to su Moše i Aharon."

ve vlastite slabosti, no Moše, veliki

pta. Moše na te upute reagira po-

vođa kakav je bio, preuzima odgo-

malo cinično, "Gledaj, Izraelci me

vornost na sebe, umjesto da prebaci

nisu poslušali. Kako će me onda Strana 10

Pažljiv čitatelj odmah će primijetiti dugo i suvišno ponavljanje. Očigledno, osoba izabrana da izvede djecu Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice) Rabbi David Stav:

Bratski odnosi

Izraelovu iz Egipta, ići će pred fara-

smo vidjeli ništa slično u Tori. Na-

ona kako bi ispunila taj zadatak

kratko, ovo ponašanje čini se proti-

(osobito ako uzmemo u obzir da

vno ljudskoj prirodi: stariji brat, za

smo to već čitali u prethodnoj parši).

kojeg bismo očekivali da traži vo-

Iz nekog razloga, stih započinje i za-

deću ulogu, rado prepušta svoje

vršava riječima "to su Moše i Aha-

pravo na tu privilegiju svom mla-

ron". Što to sve znači?

đem bratu.

Knjiga Berešit, koju smo nedavno

U obitelji se dogodio preokret. Vo-

dovršili, od korica do korica je puna

đa obitelji nije jedan od Reuvenovih

priča o obiteljskim krizama. Na po-

ili Šimonovih unuka – već potomak

četku knjige čitamo o Kajinu koji

mlađeg brata. Čak i u Amramovoj

ubija svog brata Hevela, a kasnije o

obitelji, izabran je najmlađi sin i ni-

Jišmaelu koji je izbačen iz kuće Av-

tko mu ne zavidi niti mu se poku-

rahama Avinua. Jaakov i Eisav za-

šava suprotstaviti.

počinju kao neprijatelji, ali njihov konflikt završava hladnim prekidom sukoba dok svaki brat odlazi na svoju stranu. Tora nam u detalje kazuje priču o Josefu i njegovoj braći i govori o jednom bratu koji je htio vladati pa su ga njegova braća htjela ubiti, no na kraju su ga prodali. Knjiga Berešit završava u tonu pomirenja među braćom. Čak iako Jaakov preferira Efrajima u odnosu na njegovog starijeg brata Menašea, dvojica braće očuvaju svoje bratske veze. U svakom slučaju, tekst ne spominje

nikakvo

neprijateljstvo

među njima.

Knjiga Šemot započinje radikalno drugačijim tonom. Moše, najmlađi

od braće u svojoj obitelji, prima vodstvo naroda direktno od Hašema. Po prvi puta u povijesti ljudskog roda, netko odbija zadatak. On nije pravi za taj zadatak, kaže. On tvrdi da to ne zaslužuje i da bi drugi to učinili bolje. Tijekom pregovora između Mošea i Hašema, Mošeu je rečeno da će mu njegov stariji brat, Aharon, rado pomoći. Do sada ni-

Izraz "to su Aharon i Moše", u kojem Aharonovo ime prethodi Mošeovom, pojavljuje se samo jednom u Tori. Prema nekim tumačenjima, tekst želi naglasiti da su oni bili jednaki. Međutim, ja mislim da on za-

pravo želi prenijeti upravo suprotnu stvar. Tora nas želi naučiti da se Aharon, iako je bio stariji od Mošea i mogao govoriti bolje od njega, ponizio i pustio svog brata da preuzme glavnu ulogu. On ga je podržavao i surađivao s njim, imajući na umu uzvišeni cilj izlaska naroda iz ropstva, te vodeći ih prema slobodi.

To su Aharon i Moše, i to su Moše i Aharon.

Spasenje naroda zajamčeno je sposobnošću njegovih vođa da nadiđu zavist i pohlepu. Sposobnost ovo dvoje braće da surađuju u bratskoj ljubavi za dobrobit židovskog naroda, dio je njihovog uspjeha. Ljubomora braće prema Josefu rezultirala je time da je Josef završio u Egiptu, no ljubav između Mošea i Aharona

■

izvela je židovski narod iz Egipta. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 17 11 Broj 14 Strana

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

“Opasnosti samozavaravanja“ Priča o izlasku iz Egipta ni u kom

mladima i sa svojim starima, "b'va-

piće, faraon je otvrdnuo svoje srce,

slučaju nije jednostavna ili priprosta

nenu uv'notenu," moramo ići s na-

osobito nakon što su egipatski magi

priča. Čak i sama struktura deset

šim sinovi i s našim kćerima "ki hag

uspjeli imitirati pošast pretvaranja

pošasti odražava izgnanstvo, ro-

lanu", jer ovo je za nas blagdan! Ovo

vode u krv.

pstvo i mučenje Egipćana kao od-

naglašava važnost slavljenja zaje-

mazdu za ono što su Egipćani uči-

dnički kao obitelji. To je naša vjera!

nili hebrejskim robovima. Slično tome, Mojsijevo podrijetlo i njegov karakter jedinstveni su i poučni.

Imamo toliko toga na što možemo

mo prihvatiti vladavinu B-ga nad

tu do znanja je ako budemo prouča-

nama i da judaizam pruža najučin-

vali i temeljito se upoznali s pričom

kovitiju strukturu za naš narod. Na-

i značenjima iza sage o Izlasku. Ovo

dalje, iz Pesaha učimo slaviti "Hag

je revolucionarno! Sada, krenimo

Ha'aviv," proljetni blagdan, pokazu-

naprijed i podijelimo to sa svijetom!

mo brižno "čuvati" zemlju i "obrađivati" zemlju (Postanak 2,15). Uči nas da se zemlja mora odmoriti (Levi-

odbije pustiti Izraelce iz Egipta, cije-

do znanja. No, jedini način na koji ćemo biti u situaciji da damo svije-

šem okolišu – da mi, Židovi, mora-

da upozori faraona da će, ukoliko

biti ponosni i moramo dati svijetu

Tradicije Pesaha nas uče da mora-

jući najveće poštovanje prema na-

Svemogući je zatim uputio Mošea

U ovotjednoj parši, parši Va'eira,

Obrazac ponašanja zlih izgleda ovako: Čim se okolnosti promijene i stvari postanu izdržljive, oni zaboravljaju na Svemogućeg

čitamo o prvih sedam pošasti koje je Svemogući poslao na Egipćane u

Egiptu.

lu zemlju preplaviti žabe. I tako je i

tski zakonik 25). To je naša tradicija.

Tora izvještava da kada je prva

bilo. Cijela zemlja bila je preplavlje-

Uči nas nevjerojatnoj ideji haga, ko-

pošast krvi pogodila Nil, sve ribe i

na žabama. I ovog su puta egipa-

nceptu "radosnog" odmora. Govori

sve živo u rijeci je umrlo, a Nil je

tski magi uspjeli imitirati pošast i

nam da je Mojsije rekao faraonu,

postao smrdljiv i prljav. Unatoč či-

dovesti žabe na egipatsku zemlju.

"Vin'urenu u'vizkunenu neleh," (Iz-

njenici da je krv bila po cijeloj egi-

lazak 10,9) moramo krenuti s našim

patskoj zemlji i da nije bilo vode za

U očaju, faraon je pozvao Mojsija i Arona i molio ih da uklone žabe od njega i njegovog naroda. Faraon se čak složio s time da Izraelci odu iz Egipta kako bi mogli prinijeti žrtve

svom B-gu. Uzevši faraona za riječ, Moše se pomolio Svemogućem i žabe su brzo uginule, pobacali su ih na hrpe, a po cijeloj egipatskoj zemlji osjećao se smrad.

U Izlasku 8,11, Tora bilježi faraonovu reakciju, "No kad je faraon vidio da je nastupilo olakšanje, on je otvrdnuo svoje srce i nije ih poslušao, kao što je B-g i predvidio."

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald:

“Opasnosti samozavaravanja“ vio biti tvrda srca.

Taj se obrazac pona-

dogodilo. A maror, naravno, podsjeća na gorčinu progonstva i ropstva.

vljao. Kad god bi faraon

Možda je autor Hagade trebao na

osjećao bol pošasti, trčao

prvo mjesto staviti maror, budući da

je do Mojsija i preklinjao

je gorčina ropstva bila ono prvo što

ga da moli B-ga za ola-

su iskusili. S druge strane, možda je

kšanje. No, čim je olakša-

autor Hagade želio podsjetiti budu-

nje stiglo, on se vraćao

će generacije na to koliko je iznimno

svojoj tvrdoglavosti, od-

važno da ljudi uvijek imaju na umu

bijajući spoznati da će

patnju kako bi više cijenili oslobo-

B-g vjerojatno dovesti no-

đenje i dobra vremena. Osobito oni

vu pošast. Iako je faraon

koji su bili izbavljeni i oslobođeni iz

olakšanje osjetio samo na-

izazovnih okolnosti, moraju prizna-

kratko, izgleda da za to

ti da židovska sudbina ovisi o njiho-

nije mario.

vim budućim djelima. Svi moramo

Midraš Raba (Izlazak 8,11) opisuje to ponašanje kao "put zlih." Čim se

zahvaliti B-gu, ne samo za ono što smo primili u prošlosti, nego i, nadajmo se, za ono što ćemo tek primiti u budućnosti, zbog B-žje do-

Da'at Sofrim zanimljivo primjećuje

okolnosti promijene i stvari postanu

da kod ljudi koji su ukorijenjeni u

izdržljive, zli zaboravljaju na Sve-

zlu postoji prirodna tendencija da

mogućeg i odbijaju odgovornost za

Nemojmo se zavaravati poput fa-

u većoj mjeri suosjećaju sa svojim

svoja djela, vraćajući se svojim sta-

raona i misliti da zato što smo isku-

tijelom, nego sa svojim umom i

rim, zlim putevima.

sili kratko olakšanje od boli, neće-

brote i Njegovog suosjećanja.

mo biti odgovorni za svoje postu-

svojim srcem. Sve dok je pošast iza-

Nažalost, ne ponašaju se samo zli

zivala bol njegovom tijelu, faraon je

na taj način. Takozvani, "dobri lju-

pristajao da ih pusti. No, onog trena

di" čine istu stvar. Koliko često ljudi

kad je pritisak prestao, on se vratio

vape B-gu kada su usred boli ili gu-

svojim zlim putevima i na svoju ra-

bitka, ili kada stvari ne idu onako

Na kraju, važno je da cijenimo

niju odluku gledao kao na nešto

kako su se nadali da će ići? No, pre-

vremena olakšanja, i smatramo ih

prenagljeno i nezrelo.

često, čak i dobri ljudi svoje blago-

istinskim darom od B-ga, bez da do-

Jalkut Maj'am Lo'ez ističe da je

slove uzimaju zdravo za gotovo,

zvolimo da nas to dovede do zablu-

prilično razumljivo to što je faraon

zaboravljajući prepoznati i obzna-

de da će samo zato što je bol privre-

otvrdnuo srce kad je prestala po-

niti sva dobra i blagoslove koji su ih

meno otklonjena, sve biti dobro i

šast, osobito ako nije bilo dugotraj-

dopali.

nastaviti biti dobro.

nih znakova pošasti i negativnih po-

Na Seder Pesah, tri su važna ele-

sljedica. Međutim, u ovom slučaju,

menta tog iskustva: Pesah, maca i

cijeli Egipat je bio prepun mrtvih

maror. Pesah predstavlja pashalnu

žaba što je rezultiralo groznim

žrtvu koju su Izraelci prinijeli u

smradom koji je život u Egiptu činio

Egiptu prije izbavljenja. Maca na-

nesnosnim. Pa ipak, faraon je nasta-

glašava brzinu kojom se izbavljenje

Godina 17 13 Broj 14 Strana

pke. Čak ni dobri ljudi ne mogu se vratiti sa svojih grešnih puteva bez da plate cijenu.

Sve će biti dobro – ako se pobrinemo da to zaradimo i zaslužimo!

Neka biste bili blagoslovljeni!

■ ■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Izlazak i mi Odlomci Tore koje ovih tjedana

je Židovu da iz nje iščeprka poruku

i divljenja prema čovjeku koji je spa-

čitamo bave se dobro znanom, ali

koja govori njegovom vlastitom

sio Egipat da ne bude uništen veli-

uvijek poučnom pričom o ropstvu i

vremenu i mjestu, kako općenitu,

kom gladi, te ga učinio najvećom

nakon toga izlasku Židovskog na-

tako i konkretnu.

silom toga vremena.

roda u davnom Egiptu. Židovska tradicija nas uči da pripovijesti koje se pojavljuju u Tori ne treba gledati tek kao puko nabrajanje proteklih

događaja. One su zapravo postav-

To je ono našto su mislili rabini

Ali nije umro samo Josef, čitav je

Mišne kada su postavili temeljni

naraštaj, Židova i Egipćana također

aksiom judaizma, da učenje Tore

sišao s pozornice. U kasnijim se po-

zamjenjuje sve druge ciljeve u Ži-

koljenjima nitko nije sjećao Josefa,

nitko se nije sjećao gladi, upravo

ljene kao znakovi i putokazi za

kao što se u naše vrijeme svega ne-

priču Židovskog naroda tijekom

kolicina ljudi sjeća Velike depresije,

svih vjekova i naraštaja.

Povijest Židova u Egiptu uvijek je bila predmetom intenzivnih intelektualnih analiza i dubokoumnih komentara. Rabini i učenjaci Izraela tražili su određene znakove raza-

Na svakom je Židovu da iz Tore iščeprka poruku koja govori njegovom vlastitom vremenu i mjestu

pa i užasa Drugog svjetskog rata.

Mnogi izraelski studenti ne znaju ništa o povijesti stvaranja Države ■ Izrael, pa zato gaje određene sumnje u vezi našeg legitimnog prava na Zemlju Izrael. Danas su to tek

sute po čitavom narativu Tore koji

suhoparni podaci u povijesnim knji-

bi rasvijetlili kasnije događaje u

gama.

priči o Židovskom narodu – pose-

I zato je bilo gotovo posve priro-

bice u vezi dugog i gorkog izgnanstva

nakon

razorenja

Drugog

Hrama.

Ovakav pogled na biblijsku priču dopušta joj da oživi i bude vodič

dovskom svijetu. Jer dubinsko učenje i analiziranje Tore ostaje mentor i vodič Židovima kroz sve generacije i u svim okolnostima.

događajima koji se danas zbivaju,

Koji motivi su naveli Faraona i

umjesto da ostane tek zapis o dav-

Egipat da muči Židove? Tora nam

našnjim i ponekad dosadnim či-

pruža neke naznake. Prvo, umro je

njenicama. Nema granica bezvre-

Josip. Dok god je on bio na životu

menosti i važnosti Tora. Na svakom

vladao je osjećaj zahvalnosti pa čak

Strana 14

dno da se podigne Faraon "koji nije znao Josefa." On nije shvatio kako je to Židovski narod ušao u Egipat, kakvu su korist donijeli Egiptu i što njihova prisutnost u zemlji predstavlja u povijesnom i duhovnom smislu.

Novi vladari uvijek dolaze na vlast s "novim" programima koje su sami osmislili za rješenje starih pro-

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Berel Wein:

Izlazak i mi unaprijed stvorene ideje ljudskih bića.

Egipćani su se morali nekako naviknuti na činjenicu da nemaju pravo vladati drugima i biti okrutni prema svojim bližnjima. Židovi su se morali naviknuti na odgovornost slobode i neovisnog života te shvatiti da su predodređeni da budu po-

blema ljudskog postojanja i društve-

da. Ova tužna priča ponavljala se u

nog i nacionalnog života. Kada nji-

gotovo svakoj zemlji u kojoj su se

hovi programi podbace i sve se veli-

Židovi nastanjivali tijekom našeg

ke teorije pokažu beskorisnima pred

egzila.

oštrom realnošću društva i vladanja, prirodno je potražiti žrtvenog jarca za taj neuspjeh.

seban narod posvećen služenju B-gu i čovječanstvu.

Te se stvari ne mogu dogoditi odjednom, a ako se i dogode, onda ni-

Mnogi su Židovi u Egipatskom društvu pokušali izbjeći progon Egipćana asimilirajući su u Egipat-

su dugotrajnog karaktera. Judaizam nije izgrađen na iznenadnim prosvjetljenjima, već na dugoj, napornoj rutini. Tek nakon što je deset po-

Tuđinac, Židov, uvijek je bio taj

sko društvo. No Faraon je, poput

prikladni žrtveni jarac. Novi vladari

Hitlera i muslimanskog svijeta, uči-

20. stoljeća, Staljin i Hitler, zloupo-

nio to rasnim pitanjem, mrljom koju

trijebili su to do krajnjih granica.

čak ni četiri asimilirane generacije

Muslimanski svijet današnjice tu-

ne mogu izbrisati. Midraš nas uči da

Vidimo iz mnogih događaja koji su

mači sve svoje nevolje i neuspjehe

je većina tih Židova umrla u Egiptu,

nam zabilježeni u cijeloj Bibliji da je-

postojanjem Izraela i Židova. Mno-

a da nije postala sudionikom Izla-

dnokratna čuda, bez obzira na to

gi se dijelovi priče o Izlasku ponav-

ska. I ovo je, po mom mišljenju, va-

koliko su impresivna i značajna u

ljaju danas u našim životima.

žna opomena za naše vrijeme.

trenutku kada se dogode, zapravo

Tora nam kaže da su Židovi postali brojni – vidljiva, značajna i pre-



poznatljiva manjina usred Egipta.

Neprestano me zadivljuje očito

Narodi i države u svojoj su suštini

postupan proces koji nam je opisan

ksenofobični; oni ne toleriraju ma-

u Tori. Čemu nas uče svi detalji po-

njine s dostojanstvom. Današnji Iz-

vezani sa svakom od pošasti koje su

rael se bori s takvim problemima i

zadesile Egipat?

gledištima. Isto tako i većina država Europe i ostatka svijeta.

Glavna poanta rabinskog mišljenja je da je sve ovo bilo neophodno ka-

Za njihov ukus, previše je bilo Ži-

ko bi se Egipćanima dala prilika da

dova u Egiptu. I "zemlja ih je bila

se pokaju i spase i, što je jednako

puna." Oni više nisu živjeli u getu

važno, da bi se Židovima dala pri-

Gošena već su se selili po čitavom

lika da počnu misliti o sebi kao o

Egiptu. Kud god bi čovjek otišao na-

slobodnom i neovisnom narodu, a

išao bi na Židova. Hitler se žalio,

ne više kao o robovima i poganima.

dok je živio u Beču, da uvijek su-

Potrebno je vrijeme i brojni niz do-

sretne Židova na ulicama toga gra-

gađaja da se promijeni mentalitet i

Godina 17 15 Broj 14 Strana

šasti pohodilo Egipat, Egipćani i Židovi počinju shvaćati što B-g želi od njih.

dugoročno ne mijenjaju način razmišljanja ljudi. Čudo koje je bilo učinjeno preko Ilije, kada je cijeli Izrael proglasio da je Hašem B-g svemira, nije bilo dugotrajne prirode i/ili utjecaja.

Narod je ubrzo ponovno potonuo

u močvaru idolopoklonstva i nemorala. Redovitost, dosljednost i opetovana poduka i edukacija neophodni su da bi čuda uistinu imala utjecaja i bila trajna. Da su Židovi izbavljeni iz egipatskog ropstva jednim velikim čudom, mnogo bi teže shvatili jedinstvenu ulogu koju im je B-g namijenio u svjetskoj povijesti. Šabat šalom. ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Gledanje djelomične slike Postoji izravna veza između po-

Poglavlje 6 započinje: "Reče Vječni

doslovno Stijene) poput našeg B-ga"

četka paraše Vaera i kraja paraše

Mošeu: 'Sada ćeš vidjeti što ću uči-

(Ejn Cur k'Elokejnu) [Šmuel I 2,2] pa

Šmos. Na kraju Šmosa, Moše Rabenu

niti Faraonu, jer će pod snažnom ru-

tumači, "Nema Umjetnika (Cajar)

i Aharon konačno se pojavljuju pred

kom otposlati ih, i pod snažnom ru-

poput našega B-ga". B-g je usred sli-

Faraonom. Oni iznose zahtjev Vje-

kom istjerat će ih zemlje.'" [Šmos 6,

kanja murala, ali ne onoga koji seže

čnoga "Otpošalji Moj narod da mo-

1]. Prema Hazal, Svemogućega je

od zida do zida, već murala koji se

gu slaviti svetkovinu za Mene u pu-

oneraspoložilo to što Ga Mošea Ra-

proteže od početka vremena sve do

stinji." [Šmos 5,1]

benu optužuje da je "još pogoršao

njegovog kraja. Mi smo često poput

situaciju".

nekoga tko se približi malom djeliću

Faraon u svojoj reakciji ne samo

"murala" i pokuša shvatiti što je

da neće otposlati Židove, već im od-

Židovski je narod imao krajnje

luči još više zagorčati živote. Dok je

prirodnu i razumljivu reakciju. Mi,

prije toga Faraon opskrbljivao robo-

ljudska bića, sputani smo vreme-

To je ono što se dogodilo s Žido-

ve slamom koju su upotrebljavali za

nom i prostorom. Naš pogled na ži-

vima u Egiptu nakon što se Moše po

izradu opeka, od sada, oni će morati

vot je krajnje skučen. Mi vidimo ov-

prvi puta susreo s Faraonom poslije

zadržati istu kvotu opeka, ali i sami

dje i sada, i ništa osim toga. To je

svog povratka u Egipat. Nade i duh

sakupljati potrebnu slamu. Tako

isto kao da odemo pogledati prekra-

Klal Jisraela su porasle, da bi ubrzo

izgleda da je Mošeova prva posjeta

snu sliku, pa joj priđemo toliko bli-

zatim bile razorene. Ne samo da se

Faraonu bila kontraproduktivna.

zu da jedino možemo dobiti iskriv-

okolnosti u kojima su živjeli nisu

ljenu sliku o tome što ta slika pred-

popravile – još su se i pogoršale!

stavlja. Jedini način da razumijemo

Oni su zurili u jedan trenutak u

sliku je da se udaljimo i sagledamo

vremenu – fotografski snimak – a

je u cijelosti.

propuštali su vidjeti čitavu sliku.

Narod je kritizirao Mošea i rekao mu nimalo nejasnim riječima da je

pogoršao stvari. Moše je bio zatečen ovim neuspjehom. Postavio je B-gu

"Umjetnik" htio reći.

■

pitanje o korisnosti njegove misije.

To je vjerojatno ono na što Talmud

Zapravo, Židovski je narod posta-

Time završava 5. poglavlje, kraj pa-

misli [Brohos 10a] kada iznosi igru

vljao ono vjekovno i vrlo uznemi-

raše Šmos.

riječima na pasuk "Nema B-ga (Cur –

rujuće pitanje: Zbog čega zli napreduju, a pravednici pate? Na ovoj zemlji uistinu ne postoji potpuni odgovor na ovo pitanje, no dio odgovora glasi da mi promatramo samo jedan trenutak u vremenu, a propuštamo vidjeti cijelu sliku. Zbog toga postavljamo to pitanje.

Medraš kaže da pokušaj čovjeka da razumije puteve B-žanske Providnosti spada u kategoriju toga da se pobrka između "povoja za ranu i zle sreće". Rabin Yehoshua Ben Levi napominje da ono što je svojstveno Svemogućem nije poput onoga svojstvenog onima koji su od krvi i mesa: Kirurg reže skalpelom, no iscjeljuje šavovima, povojima i lijekovima. Kirurg ne iscjeljuje instruStrana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Gledanje djelomične slike

mentom kojim reže. Međutim, Sve-

svoje! Svemogući će učiniti da ispa-

utočište tisućama i tisućama Židova.

mogući, izliječenje donosi upravo

štaju pred našim očima!"

Amerika je bila utočište tisućama

onim instrumentom kojeg koristi da donese pošast, kao što nalazimo kod Josefa: On je bio poslan u ropstvo zbog svojih snova (kao što su braća rekla: "Eno dolazi onaj što sniva sne") i bio je uzdignut do kraljevske časti putem snova (time što je bio u stanju protumačiti Faraonove snove).

Umjesto toga, upravo na taj dan –Tiša b'av 1492. – Columbo je krenuo na put i naišao na najveće bogatstvo koje je ijedna zemlja otkrila u po-

Židova koji su na razmeđu stoljeća napustili Rusiju, kako ih ne bi zatekli pogromi carističke Rusije. Amerika je spasila veliki dio Klal Jisraela.

sljednjih 500 godina! Otkriće Novog

Tko je to učinio? Učinila je to špa-

svijeta i svih njegovih sirovina uči-

njolska vlada, koja je djelovala kao

nilo je Španjolsku velikom, bogatom

instrument Gospodara Svijeta. No

i moćnom zemljom – supersilom

do toga je trebalo proći 400 godina!

svijeta onog vremena! Sve do goto-

Od 1492. sve do pred kraj 19. sto-

Kada bismo se zaustavili na sredi-

vo 100 godina kasnije – nakon živo-

ljeća prošlo je četiri stotine godina!

ni priče o pravednom Josefu, došli

ta bilo kojeg od izbjeglih Židova –

Zamislite da odete u grob misleći

bismo do zaključka da su snovi bili

Španjolska Armada nije bila pora-

kako nema pravde na svijetu, bu-

uzrok njegove propasti. No, kao što

žena. Izbjeglice to nikada nisu vid-

dući da nitko ne živi 400 godina.

Medraš naglašava, on je zbog snova

Ovo je pouka hašgohe. Nema Cura

stigao do toga da vlada Egiptom.

[B-ga] poput našega B-ga. Nema

Ono što je naizgled bio njegov problem, bio je njegov najveći izvor iscjeljenja.

Rav Simcha Zissel Brody, roš ješiva

Chevron Yeshive, zt"l, čuo je sljedeću misao od Rav Moshea Mordechaia Epsteina, roš ješive Slabodke, zt"l: Zamislite kako je bilo živjeti za

Cajara [Umjetnika] poput

Svemogući donosi izliječenje upravo onim instrumentom kojeg koristi da donese pošast

vrijeme španjolske inkvizicije. Za-

zemlju bez novca. Tisuće i tisuće Židova radije je ustalo i napustilo Španjolsku bez novca nego da se pre-

obrate na kršćanstvo.

Nakon svega onoga što su Židovi učinili za španjolsko društvo (ministar financija dao je ogromnu sumu svog novca za financiranje vlade Ferdinanda i Isabelle), to što je Španjolska učinila Židovima bila je užasna nepravda. Što bi Židovi u to doba mislili? Što bismo vi i ja mislili da smo mi bili Židovi u to doba?

Mislili bismo: "Španjolska će dobiti Godina 17 17 Broj 14 Strana

Klal Jisrael se potužio Mošeu Rabenu: "Još si nam pogoršao situaciju! Sada moramo još više patiti!"

Oni su propustili shvatiti da im je ta veća patnja (pravljenje opeka bez dređenog ropstva. Umjesto da budu

Tiša b'av 1492. godine. Španjolskim bratite se na kršćanstvo ili napustite

Povijest se još uvijek piše.

slame) prištedjela 190 godina predo-

mislite kako je to bilo biti Židov na je Židovima ponuđeno izbor: preo-

našeg

B-ga. To je još uvijek rad koji traje.

u Egiptu 400 godina, oni su tamo jele. Oni su otišli u grob misleći:

morali biti 210 godina. Kakva li je to

"Zar je ovo Tora i zar je ovo njezina

usluga na kraju ispala! No bilo je

plaća? Da li je to pravda Svemogu-

mnogo Židova koji su otišli u grob,

ćeg da Španjolska dobije ovako sna-

a da to nisu shvatili, jer su sliku gle-

žan vjetar u leđa upravo na dan ka-

dali izbliza i nisu mogli sveobuhva-

da su nas izbacili?"

tno sagledati povijest.

No ironija je u tome da "one koje

Pouka iz Egipta, i pouka iz Špa-

On udari, On liječi." Ironija je da je

njolske, i pouka – jednoga dana, ako

Španjolska učinila jednu od najvećih

je B-žja volja, da počnemo shvaćati

usluga ikada učinjenih Židovskom

što je zapravo bio holokaust – jest

narodu – oni su otkrili Ameriku!

da je to način na koji Svemogući ra-

Punih 300 godina, Židovi su mogli

di. Moramo čekati. Za nas je to vrlo

dolaziti u Ameriku. Kada nije bilo

teško, pogotovo dok netko pati; no

mjesta na koje bi mogli otići prije i

jednoga dana, IJ"H, sve će nam se

poslije holokausta, Amerika je bila

početi razjašnjavati. ■ Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Faraon, prvi ovisnik Iako svi mi čitamo Toru, sagu o Izlasku nitko ne razumije tako dobro kao onaj tko je upoznat s ovisnošću.

Faraon je upozoren na tešku kaznu ako ne dopusti Izraelcima da odu, no on odbacuje upozorenje. Onda započinju kazne: Nil se pretvori u krv, pa su tu pošasti kuge, žaba i ušiju. Faraon obećava da će osloboditi Izraelace, ali čim se pošast zaustavi, on to ponovno odbija. Ovo se nastavlja tokom devet kazni, i svaki puta je tu obećanje kojega se on ne drži. Tek kada svi prvorođenci pomru, faraon se predaje.

To je tako poznata stvar. "Obećavam da ću prestati," nakon čega slijedi nastavak ovisničkog ponašanja. Savjetnici mu kažu: "Zemlja propada", ali faraon se pravi da to ne čuje. Tek ga katastrofalan pad do samog dna dovodi natrag k razumu.

Gledam ljude u sinagogi koji slušaju ovu Toru i pitaju se: "Može li itko biti toliko tvrdoglav da ne prepozna kako njegovo ponašanje rezultira uništenjem?"

Mi znamo odgovor.

Toliko mnogo slušamo o različitim ovisnostima - alkoholu, drogama, kockanju, pušenju, seksu, hrani, trošenju, šopingu, internetu - da je riječ "ovisnost" gotovo izgubila značenje. Zar je svatko ovisnik?

Definicija je jednostavna. Krajnja razlika između čovjeka i životinja nije u tome da je čovjek inteligentniji, već da su životinje stvorenja koja ne mogu odabrati svoje ponašanje. One moraju činiti sve što njihova tijela od njih traže. Ne mogu odabrati što trebaju učiniti. Čovjek ima sposobnost samokontrole, moć izabrati kako će se ponašati, čak i usuprot fizičkih nagona.

Strana 18

Izgubiti sposobnost da se donosi odluke znači izgubiti jedinstvenost da se bude ljudsko biće.

Ako osoba izgubi svoju moć izbora i njome dominiraju nagoni koje ne može kontrolirati, ona je doista ovisnik. (Iznimka je OKP - opsesivno kompulzivni poremećaj – kod kojega izgleda da je gubitak kontrole psihijatrijski poremećaj u anksioznoj ili afektivnoj skupini stanja.) Gubitak moći odabira znači gubitak jedinstvenosti čovjeka, i to čovjeka lišava ljudskog dostojanstva. Mi se ponosimo slobodom i na ropstvo gledamo kao na zlo jer ono dehumanizira osobu. I to je točno ono što se događa kada se odreknemo svoje moći odabira.

Osoba koja je u raljama ovisnosti možda niti ne prepoznaje što joj se događa,

Ovisnost neizbježno počinje kriomice. Nitko ne odluči: "Ja ću postati alkoholičar" ili "Ja ću postati ovisnik o kocki". Iz nekih nepoznatih razloga, neki su ljudi podložniji ovisnostima od drugih. Određeni postupci očito aktiviraju "centar za užitak" u mozgu, koji potom traži da se čin ponovi. Osoba koja je podložna ovisnosti možda niti ne prepoznaje što joj se događa, a to poricanje može se nastaviti čak i kada joj drugi ukažu na to.

S obzirom na nemogućnost ovisnika da prepozna problem, neophodno je da osobe bliske ovisniku - supružnik, roditelji, dijete, brat i sestra - zatraže pomoć od stručnog terapeuta za ovisnosti u vezi toga što obi-

telj može poduzeti kako bi pomogla ovisniku da prihvati pomoć. Iskrenom obećanju ovisnika da će se suzdržati ne može se vjerovati. Bez odgovarajuće pomoći, tijek ovisnosti uvijek je progresivan, s razornim, a ponekad i katastrofalnim rezultatima po ovisnika i njegovu obitelj.

Ovisnici možda stvarno imaju psiholoških problema, ali oni se ne mogu učinkovito riješiti sve dok je ovisnost aktivna. Kontrola ovisnosti rijetko se postiže samo psihoterapijom. Sudjelovanje u grupi za potporu koja se sastoji od ljudi koji su uspješno prevladali svoju ovisnost, od vitalne je važnosti. Psihoterapija je ■ vrijedan dodatak.

S obzirom na dokaze o postojanju "centra za užitak" u mozgu, razlika između tjelesne i psihičke ovisnosti je točka oko koje postoji spor. Alkohol, droga, hrana, kockanje i seks potiču "centar za užitak", a ponašanje može postati fizička ovisnost.

Internet je iznjedrio novu ovisnost. Iako ne postoji jasna granica koliko sati tjedno predstavlja prekomjernu upotrebu, praktičan je pristup da kada nam vrijeme provedeno na internetu uskraćuje vrijeme za jelo, spavanje i zdrave obiteljske odnose, čovjek ima problem.

Kod djece, prekomjerna uporaba elektroničkih naprava može ozbiljno ugroziti njihov angažman u školi.

Posebno toksična ovisnost je internetska pornografija. Muškarci i žene mogu shvatiti da im to šteti, ali ne mogu odoljeti porivu. Žene gube poštovanje prema svojim muževima, koji možda iskazuju veću strast prema slikama na internetu, nego prema njima. Uobičajena pritužba supruge glasi: "Osjećam se izdano."

Svaka ovisnost uvijek je progresivna i općenito se ne može nadvladati samom voljom. Osoba treba potražiti terapeute koji imaju stručno znanje u liječenju ovisnosti. ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K ad mudrost nadjača snagu Reb Meir iz Premišlana i reb Israel iz Ružina bijahu dobri prijatelji, ali teško je bilo i zamisliti dvije osobnosti koje bi se mogle više razlikovati. Reb Meir je živio u posvemašnjem siromaštvu. Nikada nije dozvolio da novac preko noći ostane u njegovoj kući; po zalasku sunca požurio bi na ulicu i novac podijelio potrebitima. Za razliku od njega, njegov prijatelj Israel živio je kao kralj.

Dogodilo se tako jednom da se obojica spremahu krenuti na put istoga dana. Prvi je opremao jednostavna kola u koja je bio upregnut njegov vremešni konjić. Za njegovog prijatelja su u isto vrijeme opremali lakiranu kočiju koju vuku četiri snažna dorata.

Reb Israel baci pogled na prijateljeva konjića, pa onako s visoka dobaci: "Ja uvijek upregnem četiri snažna konja. Tako sam siguran da će me, ukoliko zapnemo u dubokom blatu, sigurno moći izvući.

Reb Meir ga pogleda, potapša po glavi svog konjića, pa odvrati prijatelju: "Meni se čini, dragi moj prijatelju, da bi ti mogao imati više problema od mene. Ja znam da je moj konj ada bismo život vrednovali isključivo kroz mastar i slab, pa zato uvijek pažljivo biram put; takvim terijalnu zaradu, onda bismo fizičko slabljenje u starosti ponašanjem uspješno izbjegavam sve nepremostive nužno vidjeli kao gubitak. Ali, zato što je čovjek prije prepreke. Ti se, pak, toliko uzdaš u snagu svojih kosvega duhovno biće, čije se bogatstvo mjeri u intelektunja, sve si neoprezniji, pa bi lako mogao zaglibiti tako alnim, emocionalnim i duhovnim dobicima, mi shvaćaduboko da te čak niti najsnažniji konji neće moći izmo da je duša osnovna snaga u životu. A duša, za razvući." ■ liku od tijela, nikada ne stari; ona samo raste.

K

I zato, kako netko stari, ne treba smanjivati svoju aktivnost, jer njegov je duhovni rast s vremenom sve jači. Nažalost, društvo nas je naučilo da napredak promatramo u materijalnim okvirima – da mislimo kako je milijunaš, bez obzira na neznatno duhovno bogatstvo, superiorniji od siromaha koji je istinski mudar. Mi moramo promijeniti obrasce razmišljanja kako bismo uspjeh definirali u puno uzvišenijim terminima sposobnosti i kompetencije, mudrosti i iskustva.

Zato što je čovjek stvoren da produhovi materijalni svijet, jedini način da dođemo do istinske sreće može se ostvariti duhovnim rastom i postignućem. A to znači davati drugima, voljeti i dijeliti, pronaći dublji smisao u svemu što radimo i prepoznati B-ga na sve načine. ■

Čovjek ne može tamu otjerati šibom. ■ R. Josef Jichak iz Lubaviča

R. Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 17 19 Broj 14 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Na kraju će sve biti dobro "Faraon je otvrdnuo svoje srce".

(Izlazak 7,22) B-g neprestano djeluje kako bi po-

imamo slobodu izbora. Pa ipak, ovo

dimo da B-g neprestano rukovodi

je jedno od temeljnih načela kojima

svijetom kako bi ga doveo do njego-

nas je podučavao Rebe Nahman.

ve krajnje savršenosti.

pravio ovaj svijet i doveo ga do kraj-

Prema tome, ima mnogo stvari ko-

njeg savršenstva. Na kraju će sve is-

je čovjek može učiniti i time kršiti

pasti točno onako kako je to On is-

zakone Tore, ali pri tome i ispuni-

planirao i želio. Čak niti djela zlih,

ti želju B-ga. Na primjer, faraon je

grješnih ljudi nemaju ni najmanjeg

Ipak, apsolutno je zabranjeno kršiti bilo koji zakon Tore. Onaj tko prekrši zakon Tore nanosi štetu svim gornjim svjetovima i uzrokuje oz-

Shvatite da sve što vam se dešava, kako duhovno tako i materiČak i ako želite postići nešto sveto,

je vrlo dubokouman, i B-g je u stakonačnom planu.

Yitzchok Breiter piše:

jalno, dešava se B-žjom odlukom.

utjecaja na B-žji plan. B-žanski plan nju svime upravljati sukladno Svom

Na temelju tog koncepta, Rabbi

ukoliko još niste dostojni toga i niste

Sve što vam se dešava, bilo duhovno ili materijalno, dešava se B-žjom odlukom

sebe dovoljno posvetili kako biste to postigli, nebesa pripreme okolnosti na takav način da vam odvrate od toga pažnju. U vaš se um useli neka ideja koja vas sprječava da ostvarite taj sveti čin, pa makar ga vi i željeli

biljno duhovno razaranje. No i po-

učiniti. To nije zato što se B-g želi

red toga, B-žji plan za svijet ostaje

osvetiti, već zbog Njegove ljubavi ...

neokrznut i B-g će završiti točno onako kako je planirao. Nama je apsolutno nemoguće shvatiti kako je to moguće, jer s jedne strane B-g kontrolira sve, a s druge strane mi

otvrdnuo srce i namjeravao naštetiti

Ono što treba učiniti je plakati

Židovima. No njegovi su postupci

pred B-gom za svaku pogrešku koju

svaki puta dovodili do većeg posve-

smo učinili. Recite B-gu sve. Izlijte

ćivanja B-žjeg Imena. Iz ovog vi-

mu svoje srce i molite Ga za svoj život. Molite Ga da vam pomogne da se približite svom svetom cilju.

Način na koji se B-g bavi s nama u tom pogledu jedno je od Njegovih najfrapantnijih čudesa. Njegovo razumijevanje nas i naših potreba je savršeno.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAERA

Paraša VaEra signalizira drugi tjedan novog razdoblja duhovnog rada - ŠoVaVIM, početnim slovima naziva šest parašot koje opisuju egzodus. Tijekom ovih šest tjedana, dok čitamo o Izlasku, imamo sjajnu priliku da sebe dovedemo na više i darežljivije mjesto. Ovi tjedni nisu lagani. Skrivena bol, konflikti i stres imaju tendenciju da isplivaju na površinu. Moramo biti strpljivi i hrabri. Želimo vam svima uspjeha!

Prošli tjedan saznali smo o borbi između naše duše (Djece Izraelove) i našeg tijela (Egipta) koja nepreki-

luku da se oslobodimo toga, počinju

Pirke Avot 5,1). Ovaj tikun ponovno ■

se gomilati poteškoće sve dok ne

uspostavlja našu vezu s deset sefirot

pokleknemo.

Drveta Života, tajnu slobode od anđela smrti.

dno traje. Saznali smo da nam je ti-

U toj točki započinje naša paraša: "I

jekom šest tjedana u kojima čitamo

B-g (Elokim) progovori Mojsiju i reče

Tora nas uči kako da budemo slo-

iz Knjige Izlaska, svake godine, da-

mu: Ja sam VJEČNI (JHV"H, ‫מדע”ד‬

bodni, da svladamo svoje "robova-

na prilika da se oslobodimo okova i

Tetragram)". Tko je stvarno govorio

nje", kako bismo sami mogli uprav-

robovanja našem tijelu (Egiptu). To

Mojsiju? Zohar nas uči da Stvoritelj

ljati svojom sudbinom, jer svi smo

se vrijeme naziva šovavim (prema

ima nekoliko imena i svako od njih

mi stvoreni na B-žju sliku. Mi mo-

prvim slovima prvih šest parašot

u sebi sadrži različitu silu, dok mi

ramo biti u stanju preobraziti svoju

knjige Izlaska). U ovo posebno vrije-

utvrđujemo koja će se otkriti: je li to

tamu (naš Egipat) u Svjetlo i sebe

me nebesa se otvaraju i dopuštaju

sila Suda – Elokim, ili sila Milosti –

osloboditi svojih loših navika i ogra-

nam da ponovo proživimo djetinj-

JH-VH (Tetragram).

ničenja svojega tijela.

stvo, odrastanje i sazrijevanje kako

U slijedećem odlomku je rečeno: "i

Da bismo to učinili mi se moramo

Ja sam se ukazao Abrahamu, Izaku, i

prisjetiti i očima svog uma vidjeti

Jakovu, kao B-g Svemogući, ali po

(VaEra) da "B-g je VJEČNI" (‫ד’ דעא‬

Svom imenu JH-VH Ja se njima nisam

‫)דאלעדמם‬, a to znači da je svaka Tama

Prošlotjedno čitanje odjeljka Šemot

otkrio". Zohar opisuje proces i prili-

zapravo zastrta Svjetlost. Sloboda

(Izlazak) završava objavom rata ti-

ku kroz koje prolazimo, u ovo doba

znači sposobnost da se na sve gleda

jelu kada Mojsije zahtijeva od Fara-

godine kako bismo postigli stanje

kao na milost, ljubav i suosjećanje.

ona "Pusti moj narod da ide". Me-

nadmoći uma nad materijom i Mi-

Kada shvatimo da imamo snage da

đutim, Faraon se ne predaje samo

losti nad Sudom. Priča o deset poša-

to sagledamo na taj način i onda da

tako, pa Izraelcima otežava život.

sti (sedam od njih nalaze se u našoj

učinimo da tako i bude, mi iz B-žjeg

Jednako tako, kada mi pokušamo

paraši) simbolizira ispravak (tikun)

imena možemo u svaki vid svoga

prevladati loše navike svoga tijela,

deset sila Stvaranja ("S deset B-žan-

života povući viziju, silu, blago-

onog trenutka kada donesemo od-

skih kazivanja svijet je stvoren" –

slove, čuda, itd. ■

bismo postigli svoj vlastiti Izlazak i dosegli istinsku slobodu (naše vlastito otkrivenje s gore Sinaj).

Godina 17 21 Broj 14 Strana

Strana 21

Rabbi Menachem Leibtag:

Va'era: "Ani Hašem" - Priprema za izbavljenje Ovaj šiur ljubaznošću je ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

"...i narod povjerova da je B-g došao izbaviti svoj narod..." (vidi 4,29-31).

Koliko B-g može (ili treba) očekivati od naroda koji je pretrpio tolike godine ugnjetavanja?

Međutim, ovaj početni entuzijazam brzo se pretvorio u gorko razočaranje kada je Mošeov prvi susret s faraonom rezultirao 'udvostručenim opsegom posla' (vidi 5,18-21).

Umjesto izbavljenja za kojim su vapili (vidi 2,23-25), njihova je nevolja postala samo gora. Razumljivo, narod optužuje Mošea za ovo pogoršanje svoje situacije, nakon čega se Moše obraća B-gu u molitvi, pitajući:

S obzirom na ovu patnju, ne bismo li trebali očekivati da će njihovo izbavljenje biti bezuvjetno? Svakako, čini se da nam početni retci Paršat Va’era ostavljaju takav dojam.

U sljedećem šiuru malo pažljivije ispitujemo te početne pesukim (tj. Šmot 6,2-9) i doći ćemo do sasvim drugačijeg, ali svejedno značajnog zaključka!

Uvod Prema izvornom B-žjem obećanju Avrahamu Avinu u "brit bein ha-btarim" (vidi Breišit 15,13-15), kojim je prorečeno ropstvo Izraela u Egiptu kao i njihovo izbavljenje, svakako bi se moglo očekivati da to otkupljenje bude 'bezuvjetno', odnosno da bi njihovo spasenje trebalo započeti čim istekne četiristogodišnji 'vremenski rok'.

S druge strane, kada se uzme u obzir primarna tema Sefera Breišit - da su Bnei Jisrael izabrani kako bi postali B-žji poseban narod - također bi bilo logično očekivati barem neku vrstu 'duhovne gotovosti' od strane Bnei Jisrael - da budu dostojni svog izbavljenja.

U sljedećem šiuru projicirat ćemo ova dva razmatranja na događaje koji se odvijaju u Sefer Šmot, kako bismo pokazali kako i zašto se izbavljenje Izraela iz Egipta pojavljuje kao recipročan proces.

'Lagani' zadatak U našem prošlotjednom proučavanju Paršat Šmot, objasnili smo kako je Moše Rabeinu dobio 'dvostruku zadaću' (kada mu se B-g objavio kod 'gorućeg grma'). B-g ga je uputio da: OBAVIJESTI Bnei Jisrael da je B-g došao ispuniti svoje obećanje Avot da će ih odvesti u Erec Kanaan.

I NAREDI faraonu da dopusti Bnei Jisrael da otputuju tri dana hoda u pustinju - da štuju svog B-ga.

Na prvi pogled, čini se kao da je Mošeova misija kod faraona mnogo teža od njegove misije kod Bnei Jisrael.

Uostalom, Moše mora uvjeriti egipatskog vladara da učini nešto protiv svoje volje, dok Bnei Jisrael treba samo reći 'dobru vijest'.

Međutim, kako se priča nastavlja, vidjet ćemo da Mošeova misija kod Bnei Jisrael postaje ništa manje teška.

Da bismo objasnili zašto, prvo moramo razmotriti okolnosti u kojima počinje Paršat Va'era.

Prisjetite se iz Paršat Šmot, kako su Bnei Jisrael odmah povjerovali Mošeovoj vijesti o njihovom skorom izbavljenju:

Strana 22

"Zašto si pogoršao stvari ovom narodu, zašto si me poslao! Od vremena kada sam otišao faraonu da govorim u Tvoje ime, njihova situacija se samo pogoršala, a Ti nisi spasio Svoj narod!" (5,22).

Upravo u tom trenutku započinje Paršat Va’era, tj. dok Moše čeka B-žji odgovor za narod - na ono što se čini prilično 'legitimnom' pritužbom.

Imajući ovo na umu (tj. tražeći B-žji odgovor), moramo pročitati početne pesukim Paršat Va’era. Dok pregledavate ove pesukim (tj. 6,2-9), primijetite kako B-g prvo daje Mošeu neke preliminarne informacije (vidi 6,2-5), a tek nakon toga govori Mošeu što mora reći Bnei Jisrael.

[Naš šiur će se fokusirati na B-žji odgovor Bnei Jisrael (tj.

6,6-8), dok će dodatni šiur na Paršat Va’era raspravljati o tome zašto B-g prvo spominje brit Avot u 6,2-5.]

Ani Hašem U B-žjem odgovoru Bnei Jisrael u 6,6-8, obratite posebnu pozornost na središnje mjesto izraza 'ANI HAŠEM', budući da on čini početnu, završnu i 'središnju' frazu B-žje poruke koju Moše mora prenijeti Bnei Jisrael: "Zato, reci Bnei Jisrael: ANI HAŠEM, i Ja ću ih izvući iz njihove patnje u Egiptu... i Ja ću ih spasiti od njihova ropstva, i Ja ću ih izbaviti ispruženom rukom.... i Ja ću ih uzeti za Sebe kao Moj narod i Ja ću biti njihov B-g... tada će znati da: ANI HAŠEM ELOKEIHEM koji ih je izveo iz Egipta. I Ja ću ih odvesti u Zemlju... i Ja ću im je dati kao nasljedstvo... ANI HAŠEM.". (vidi 6,6-8, čitajte pažljivo!)

Kao što ovi pesukim naglašavaju, B-g sigurno želi da Bnei Jisrael imaju potrebu čuti ovu izjavu "Ani Hašem".

Nadalje, B-žja uvodna izjava Mošeu počinje istom frazom: "I Elokim se obrati Mošeu i reče mu: ANI HAŠEM" (vidi 6,2).

Iako se čini da je ova izjava suvišna, jer Moše već zna tko je B-g, B-g svejedno naglašava ovu poantu, jer je upotrebljava kao uvod za Svoje konstatacije.

Jasno je da je primarni fokus B-žje poruke Bnei Jisrael Njegova ponovljena izjava 'ANI HAŠEM'.

Ali kako je ova izjava trebala dati odgovor na pritužbu naroda? Je li B-g mislio da će se samo zbog ponavljanja ove fraze i/ili ponovnog ponavljanja Njegovog obećanja o izbavljenju Bnei Jisrael prestati žaliti? Ovo definitivno nije pomoglo, kako nam je rečeno u sljedećem pasuku: Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Va'era: "Ani Hašem" - Priprema za izbavljenje

"Ali oni nisu poslušali Mošea..." (vidi 6,9).

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo pobliže pogledati (na hebrejskom) ovaj završni pasuk: "ve-lo ŠAM’U el Moše mi-kocer ruah u-meavoda kaša" [I nisu SLUŠALI Mošea, zbog svog slomljenog duha i teškog posla.] (vidi 6,9).

U našem citatu ovog pasuka, preveli smo izraz "ve'lo šamu" kao oni nisu "slušali". Međutim, kao što ćemo sada objasniti, ovaj prijevod je problematičan.

'Vjerovati' ili 'Biti poslušan'?

Što znači ve-lo ŠAM’U’?

Razmotrimo nekoliko mogućih prijevoda na temelju različitih značenja hebrejskog glagola ‘lišmoa’: •

Oni nisu ČULI što je Moše rekao.

To ne može biti značenje u ovom pasuku, jer su očito (fizički) čuli što je Moše rekao.

•

Oni nisu SHVATILI što je rekao.

Ovo bi također izgledalo malo vjerojatno, jer ništa u Mošeovoj izjavi ne izgleda posebno složeno ili intelektualno zahtjevno.

Nisu OBRAĆALI PAŽNJU na ono što im je Moše rekao.

Na temelju konteksta, ovo se čini najjednostavnijim razumijevanjem, problem je samo u tome što to nije ono što riječ "šam'u" znači.

Oni nisu VJEROVALI (ili prihvatili) ono što im je Moše rekao.

Iako je ovo popularno shvaćanje izraza 've-lo šam'u' (u ovom pasuku), ovaj prijevod je također problematičan, jer je Tora trebala upotrijebiti hebrejsku riječ 've-lo he'eminu', kao što ju je upotrijebila da opiše prvobitno vjerovanje Bnei Jisrael u B-žje prvo obećanje o izbavljenju – vidi 4,30-31.

Nisu POSLUŠALI ono što im je Moše rekao.

Iako je ovo najčešći prijevod 've-lo šam'u' drugdje u Humašu [vidi na primjer Devarim 28,15 & Vajikra 26,14], takav se prijevod u našem kontekstu čini potpuno neodrživim, jer Mošeove primjedbe nisu sadržavale nikakvu zapovijed ili imperativ koje bi ljudi trebali poslušati!

[Ili možda jesu, kao što ćemo sada vidjeti.]

Na temelju ove analize, najbolji prijevod za "ve-lo šam'u" bio bi - da ljudi nisu 'poslušali' - ali ako je tako, to bi zahtijevalo da utvrdimo neku vrstu zapovijedi u B-žjoj izjavi narodu, kako je zapisano u 6,6-8.

Da bismo objasnili kako i zašto se izjava ANI HAŠEM može razumjeti kao zapovijed, moramo proučiti paralelni izvor u knjizi Jehezkela.

Dokaz iz Jehezkela [Prije nego nastavimo, preporučuje se da prvo pročitate JehezGodina 17 23 Broj 14 Strana

kel 20,1-12 i pažljivo ga usporedite sa Šmot 6,2-13; uočavajući očite tekstualne paralele, npr. između 20,5-6 i 3,6-8.]

Jehezkelovo 20. poglavlje počinje u sedmoj godini [od prvog vala izgnanstva iz Jeruzalema ("galut Jehojahin")], dok starješine Jehude (vođe izgnanstva u Bavel) posjećuju Jehezkela da se raspitaju o njihovoj nevolji (vidi 20,1).

[Na temelju 28. poglavlja u Jirmijahu, možemo pretpostaviti da se glasine o skorom padu Bavela šire (budući da će Egipat doći da ih spasi/vidi također Jirmijahu 37,1-10), raspirujući [lažnu] nadu među ljudima da bi B-g mogao uskoro izbaviti izgnanike i vratiti ih u Jeruzalem.]

Kao odgovor na njihov upit, B-g govori Jehezkelu da ti ljudi trebaju čuti ukor (umjesto 'dobrih vijesti' /vidi 2,4).

[Pažljivo proučite 20,2-8, i zapazite kako im B-g zapravo govori "ne pitajte što B-g može učiniti za vas (tj. za vaše izbavljenje), radije pitajte što vi možete učiniti da biste zaslužili izbavljenje!" / To je bilo nekoliko tisuća godina prije JFK-a.]

U tom prijekoru B-g upućuje Jehezkela da podsjeti ljude da nisu dostojni izbavljenja, kao što ni njihovi preci u Egiptu nisu zaslužili izbavljenje! [Vidi 20,5-10.] Bez da ulazimo u detaljno proučavanje tog vremenskog razdoblja (radi našeg šiura), jednostavno ćemo se usredotočiti na to kako Jehezkel opisuje niz događaja koji su se dogodili u vrijeme Izlaska: "I reći ćeš im... na dan kada sam izabrao Izrael ... [va-ivada lahem -] kada sam im Se obznanio u zemlji egipatskoj... i ispružio Svoju Ruku prema njima govoreći ANI HAŠEM ELOKEIHEM". [Usporedi sa Šmot 6,3 i 6,6] "... tog istog dana ["nasa'ti et jadi"] podigao sam Svoju Ruku da ih izvedem iz Egipta u zemlju kojom teče mlijeko i med" (Jehezkel 20,5-6), [Usporedi sa Šmot 6,8 i 3,8].

Pregledajte ove pesukim, uočavajući brojne paralele s uvodnim pesukima Paršat Va’era. Posebno obratite pažnju na ponavljanje izraza ANI HAŠEM kao i "ve-lo avu l'šmo'a".

Sada (tj. u sljedećem pasuku) nalazimo neke važne informacije, o kojima nam (iz nekog razloga) Sefer Šmot nikada ne govori - da je B-g također dao ZAPOVIJED Bnei Jisraelu u to vrijeme, zapovijed koju Bnei Jisrael ne POSLUŠAJU: "I rekao sam im [u vrijeme Jeciat Micrajim]: - "Svaki se čovjek mora osloboditi svojih odvratnih putova i ne OKALJAVATI se fetišima Egipta - [jer] ANI HAŠEM ELOKEIHEM" (vidi 20,7). "Ali oni su se POBUNILI protiv Mene -'ve-lo avu li ŠMOA elai' - i oni Me ne htjedoše slušati (tj. poslušati) - jer se nitko nije riješio svojih odvratnih puteva, niti se itko odrekao fetiša Egipta, pa sam Ja odlučio izliti Svoj gnjev na njih." (vidi 20,8).

Iz Jehezkela postaje sasvim jasno da kada je B-g rekao Mošeu da kaže Bnei Jisrael ANI HAŠEM (kao što je zabilježeno u Paršat Va'era), to također uključuje izričitu ZAPOVIJED - da se riješe egipatske kulture - zapovijed koju Bnei Jisrael NISU POSLUŠALI. Na naše veliko iznenađenje, Sefer Jehezkel konkretno navodi ono na što Sefer Šmot samo aludira. B-g je poStrana 23

(nastavak s 23. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Šemot: Uvod u Sefer Šemot

zvao Bnei Jisrael da se pokaju prije Izlaska, da se očiste od 'tum'a' svoje egipatske kulture pripremajući se za svoje izbavljenje. Nažalost, u to vrijeme Bnei Jisrael nisu POSLUŠALI ["ve-lo avu liŠMOA" / vidi 20,8] i time su zaslužili da bude uništeni u zemlji Egiptu.

Unatoč tome, kako Jehezkel objašnjava u sljedećem pasuku, proces izbavljenja se nastavio, ali to je bilo samo 'radi Njegovog Imena' (vidi Jehezkel 20,9-10).

[Ovi pesukim u Jehezkelu podržavaju popularni Zohar koji objašnjava kako su Bnei Jisrael u Egiptu dosegli 49. razinu 'tuma' prije nego što je počelo izbavljenje. Vidi na web stranici za dodatne izvore koji se temelje na (ili citiraju) ovim pesukim u Jehezkelu.]

Stoga nam ovi pesukim u Jehezkelu mogu pomoći da razumijemo dublje značenje izraza 'Ani HAŠEM' u Paršat Va'era. B-žja uputa Mošeu da kaže Bnei Jisrael – ‘Ani HAŠEM’ – implicira ne samo da oni moraju prihvatiti B-ga, već također moraju i odbaciti sve druge bogove (i/ ili kulture). U osnovi, B-g govori svom narodu da će ga doista izbaviti iz Egipta, kao što traži; ali to izbavljenje zahtijeva od njih da postanu 'lojalni partner' u ovoj vezi.

Ako je ovo shvaćanje doista točno, onda bi odgovor Bnei Jisrael "ve-lo šam’u el Moše" definitivno značio da oni nisu POSLUŠALI! Logični 'Kal va-homer' Dodatni dokaz ovog tumačenja 've-lo šam'u' može se izvesti iz sljedeća tri pesukim koji slijede u Paršat Va'era: "Tada je B-g rekao Mošeu, idi razgovaraj s faraonom... da treba OTPOSLATI Bnei Jisrael iz njegove zemlje. [Jasno, zapovijed!]

Zatim je Moše odvratio [upotrebljavajući 'kal va-homer'], rekavši: "Kad me čak ni Bnei Jisrael - LO ŠAM’U elai - nisu 'poslušali' - ve-eih JIŠMA'ENI Faraon - zašto bi me faraon 'poslušao'?" (vidi 6,10-12).

Primijetite kako Tora koristi riječ 'šam'u' sa svake strane 'kal va-homer'a. U kontekstu faraonovog odbijanja da se pokori B-žjoj zapovijedi - 'šam'u' definitivno znači POSLUŠATI - jer Moše zapovijeda faraonu da dâ dopuštenje Bnei Jisrael da napuste Egipat (kako bi štovali svog B-ga).

Međutim, da bi ovaj 'kal va-homer' imao smisla, glagol 'šam'u' u obje polovice pasuka mora imati isto značenje.

Prema tome, ako 'šam'u' u drugoj polovici pasuka znači 'poslušati', onda 'šam'u' u prvoj polovici pasuka - u odnosu na Bnei Jisrael - također mora značiti POSLUŠATI. Drugim riječima, 'kal va-homer' treba prevesti na sljedeći način: "Zašto bi me faraon POSLUŠAO, ako me Bnei Jisrael nisu POSLUŠALI!" Još jednom nalazimo dokaz da frazu 've-lo šam'u' u 6,9 treba shvatiti kao: Bnei Jisrael ne slušaju (oglušuju se).

Znati ili ugraditi u sebe Strana 24

Kada smo se prvi put susreli s izjavom ANI HAŠEM, shvaćali smo je kao 'činjeničnu izjavu' - tj. nešto što treba znati. Međutim, na temelju naše analize, moglo bi se sugerirati da poznavanje 'Ani HAŠEM' obuhvaća mnogo više od čisto intelektualnog znanja. Ova izjava nije samo činjenica koju se mora razumjeti, ona je pravilo koje se mora INTERNALIZIRATI, UGRADITI U SEBE. Drugim riječima, istinsko prepoznavanje 'Ani HAŠEM' stvara neodgodivi, unutarnji nagon za izvršavanjem B-žje volje, a time i spremnost da se POSLUŠA bilo koja zapovijed koju On može zahtijevati.

Stoga, internalizacija ove izjave očito zahtijeva odbacivanje bilo kojeg drugog boga.

Iz ove perspektive, izjava ANI HAŠEM u Paršat Va'era predstavlja zapovijed, neizravno tražeći od Bnei Jisrael da se duhovno pripreme za svoje izbavljenje - da izvrše primjerenu 'tešuvu', i stoga odbace svoju egipatsku kulturu.

Prva dva 'Dibrot' Ovo nam tumačenje može pomoći da shvatimo dublje značenje prve dvije zapovijedi koje Bnei Jisrael primaju u Matan Tora. Podsjetimo se da kada Bnei Jisrael konačno stignu do Har Sinaja da prime Toru, prva zapovijed je jednostavno još jedan oblik izjave ANI HAŠEM: "ANOHI HAŠEM ELOKEHA ašer HOCETIHA me-Erec Micrajim..." (vidi 20,2-3, usporedi sa 6,6!).

Nadalje, ovo također objašnjava zašto je sljedeća zapovijed: "Lo jihije lahem elohim aherim al panai..." - ne imati bilo kakve druge bogove.

Zapravo, ovo također objašnjava zašto neki komentatori smatraju Anohi i Lo Jihije jednom zapovijedi, jer prva izjava automatski podrazumijeva drugu (poput dviju strana novčića)! Čak iako Bnei Jisrael nisu u sebe ugradili ovu poruku o ANI HAŠEM prije nego što su napustili Egipat (kao što sugerira 6,9), njihov proces izbavljenja ne bi bio dovršen sve dok ta poruka ne bude u potpunosti prihvaćena.

[Uskoro ćemo navesti nekoliko primjera.]

Teška zadaća

Iz ove perspektive, Mošeova zadaća kod Bnei Jisrael nije ništa manje teška od njegove misije kod faraona. Njegov zadatak uključuje ne samo informiranje ljudi, već i njihovo OBRAZOVANJE, podučavanje Bnei Jisrael kako da se pripreme za svoje izbavljenje. Baš kao što se faraon mora uvjeriti da spozna B-ga, tako se i Bnei Jisrael mora uvjeriti da je doista B-g taj koji dolazi da ih izbavi. U skladu s tim, oni moraju izvršiti odgovarajuću 'tešuvu' kako bi bili dostojni tog izbavljenja.

Na taj način, Mošeov "šlihut" ka Bnei Jisrael, baš kao i njegova misija faraonu, također je "misija" u punom smislu riječi. Ne samo da mora OBAVIJESTITI Bnei Jisrael o njihovom predstojećem izbavljenju, on im također mora ZAPOVIJEDATI i NAUČITI ih da učine odgovarajuću Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Šemot: Uvod u Sefer Šemot

'tešuvu'.

boljša njihova duhovna spremnost.

Ovo tumačenje također može objasniti zanimljivu formulaciju B-žjeg odgovora na Mošeov prigovor u 6,11-12:

Stoga, čak i prije nego Bnei Jisrael napuste Egipat, oni moraju prinijeti poseban Korban [Pesah] kako bi potvrdili svoju vjernost. [Vidi šiur na Paršat Bo.] Zatim, nakon njihovog prvog 'trodnevnog putovanja' u pustinju, moraju proći ispit u 'Mari' (vidi 15,22-26), gdje dobijaju još jednu priliku da prihvate ono što su odbacili ranije u Paršat Va'eri. Zapazite što B-g zapovijeda Bnei Jisrael u MARI:

"I B-g je govorio Mošeu i Aharonu, i ZAPOVIJEDIO im [vajecavem] ZA Bnei Jisrael I ZA faraona, kralja Egipta, da odvedu Bnei Jisrael iz Egipta" (6,13).

B-g još jednom daje Mošeu dvostruku zadaću – da zapovijedi faraonu da im dopusti odlazak, i da zapovijedi Bnei Jisrael da 'postane dostojan' tog izbavljenja.

[Pogledajte Rambanovu interpretaciju ovog pasuka!]

Malo pomoći iz Sefera Vajikra Dakle, što su to Bnei Jisrael radili u Egiptu da je bilo tako strašno? Uzimajući u obzir da su se ovi događaji dogodili prije nego što je dana Tora, za što su trebali učiniti 'tešuvu'?

Mogući odgovor može se pronaći u Paršat Aharei Mot, gdje još jednom nalazimo zanimljivu tekstualnu i tematsku paralelu s 20. poglavljem Jehezkela i Šemot 6. poglavljem.

U 18. poglavlju Vajikra (koje je i čitanje Tore za poslijepodne Jom Kipura, i to ne slučajno), B-g naređuje Bnei Jisrael da ne slijedi pokvareni način života Egipćana. Obratite pažnju još jednom na ponavljanje izraza 'ANI HAŠEM' u ovim pesukim: "I B-g je govorio Mošeu: razgovaraj s Bnei Jisrael i RECI im ANI HAŠEM! Ne ponašajte se kao Egipćani... i ne slijedite njihove običaje. Umjesto toga slijedite Moje zakone... jer ANI HAŠEM ELOKEIHEM. Držite se Mojih zakona, jer od njih čovjek živi... ANI HAŠEM" (vidi Vajikra 18,1-5).

Nakon ovog kratkog uvoda slijedi dugačak popis zabranjenih bračnih veza [poznatijih kao 'arajot'], koji su očito postali uobičajeni u egipatskoj i kanaanskoj kulturi (vidi 18,24-25!). Prema tome, B-žji poziv na 'tešuvu' možda je uključivao zahtjev da se Bnei Jisrael odreknu svog dekadentnog egipatskog načina života, kao i njihovu spremnost da prihvate bilo koje micvot koje B-g zapovijedi.

Tema u Sefer Šemot Ovo tumačenje ne samo da nam pomaže razumjeti izraz "ve-lo šam’u el Moše" u 6,9, ono također objašnjava cijeli niz događaja koji su se događali sve dok Bnei Jisrael nisu stigli do Har Sinaja.

Prisjetite se da je B-g prvotno planirao (kod 'snea') da Bnei Jisrael odu na trodnevno putovanje ravno do Har Sinaja odmah nakon Izlaska (vidi 3,12-18). Umjesto toga, oni na Har Sinaj stižu tek nekih šest tjedana kasnije. Zašto?

Na temelju citiranog odlomka iz Sefera Jehezkel, odgovor je vrlo jednostavan. Kao što je prorok objasnio, B-g je spasio Bnei Jisrael radi 'Svog Imena' - iako u to vrijeme oni to nisu zasluživali (vidi 20,8-9). Stoga se proces izbavljenja nije mogao nastaviti, tj. Bnei Jisrael ne mogu otputovati na Har Sinaj, sve dok se nešto ne učini da se poGodina 17 25 Broj 14 Strana

"I rekao je - IM ŠAMO'A TIŠMA - Ako budeš POSLUŠAN glasu G-spoda B-ga svojega, činiš što je ispravno i slušaš Njegove zapovijedi, tada nevolje koje sam donio na Egipat [koje si također zaslužio!] neću dovesti na vas, jer ANI HAŠEM, vaš Iscjelitelj" (16,26). [O ovoj temi će se detaljnije raspravljati u našem šiuru na Paršat Bešalah.]

Konačno, odmah po njihovom dolasku na Har Sinaj, B-g ponovno kao PREDUVJET za primanje Tore traži sličan 'zavjet odanosti': "A sada, IM ŠAMO’A TIŠME'U BE-KOLI - ako se složiš da ćeš poslušati Moje naredbe i držati Moj savez..." (vidi 19,3-6).

Naravno, ovaj put Bnei Jisrael pristaju slijediti B-ga i 'slušati' [pokoravati se] što god im On zapovijedi (vidi 19,7-8).

Konačno, kao što smo gore objasnili, ovo objašnjava zašto je prvi DIBUR iz Deset zapovijedi "ANOHI [=ANI] HAŠEM ELOKEHA koji te je izveo iz Egipta - LO JIHIJE... Nemoj imati drugih bogova UMJESTO Mene" (vidi 20,2).

Kao što smo vidjeli u Sefer Jehezkel, ove dvije izjave ANI HAŠEM i LO JIHIJE - djeluju kao 'dvije strane istog novčića' - jer izjava ANI HAŠEM automatski podrazumijeva da nećete imati drugih bogova.

Elijahu na Lel HaSederu Na kraju, zaključci ovotjednog šiura također nam mogu pomoći da uvažavamo naš običaj da 'pozovemo' Elijahua ha-navi za naš 'seder stol'. U noći Pesaha, dok se sjećamo događaja kod Jeciat Micrajim, mi zaključujemo SEDER nadom u konačno izbavljenje. Međutim, prije nego što započnemo Halel i Nirca, mi prije toga pozivamo Elijahua. Najvjerojatnije se ovaj običaj temelji na završnom pasuku Malahije, koji obećava:

"Evo, ja vam šaljem proroka Elijahua, PRIJE velikog i strašnog dana G-spodnjeg, i on će vratiti srca sinova njihovim očevima, i srca očeva njihovim sinovima, da ne dođem i udarim i zatrem zemlju."

U konačnom izbavljenju, baš kao i u onom prvom izbavljenju, naša obveza da izvršimo ‘tešuvu’ jednako je važan sastojak kao i B-žja spremnost da nas izbavi. Uostalom, koja bi svrha bila našeg izbavljenja da nismo bili spremni ispuniti svoje zavjetne obveze?

Da bi izbavljenju uspjelo, stalno prepoznavanje ANI HAŠEM mora postati ne samo 'stanje uma', već i više od toga, ono mora postati 'način života'. ■

Strana 25

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC ŠEVAT Ševat je jedanaesti mjesec astrolo-

"posudu" koja prima i akumulira

ške godine, a njegov je znak Vode-

duhovno bogatstvo iz gornjih svje-

njak.

tova. Svi zimski (astrološki) znakovi imaju biti "posude" – želja i potreba

Kabalisti nas uče da svaki mjesec

da primaju i budu ispunjeni.

kontrolira duhovna frekvencija koju predstavlja jedna od permutacija

U svakom godišnjem dobu tri

B-žjeg imena, Tetragrama - ‫מדע"ד‬.

astrološka znaka stvaraju poravna-

nje triju energetskih sila – koje se u

Prema Zoharu svaka je permuta-

kabali nazivaju desna, lijeva i cen-

cija kodirana u početnim slovima

tralna kolona (odnosno: plus, mi-

određenog biblijskog retka. Permu-

nus i neutralno). Vodenjak je drugi

tacija za ševat je ‫( דמע"ד‬he jod vav he) i

zimski znak (lijeva kolona, minus),

to je kodirano u u početnim slovima

što znači da sadrži vrlo jake ■ sile

retka - "‫( "ד ה ״מ מהנע ״עדמד ״דעא‬..."ako se

privlačnosti, izvlačenja i želje za pri-

ipak zamijeni, neka je onda i jedno i drugo posvećeno ..." - Lev 27,33), što

njaka

upućuje na snagu ševata da napravi

stvarima koje sve ostale ljude pove-

preobrazbe i donese promjene u naš

zuju sa zemljom - prema navikama,

život.

tradicijama, obvezama, itd. Oni gra-

"Bnei Yissaskhar", kabalist iz 19. stoljeća, tvrdi da je Vodenjak simbol Izraela. Tora nam govori da ime praoca Jakova potječe od riječi akev ‫( קב‬peta) s obzirom na to da se kod

rođenja držao bratu za petu pokušavajući izići prvi. Peta je najgrublji i najniži dio ljudskog tijela i ona nas povezuje sa zemljom. Tora nam također govori da nakon što se Jakov cijele noći borio s anđelom, anđeo je

nemaju

tolerancije

prema

nice moraju zamjeniti slobodom.

Zašto baš u ševatu?

"Bnei Yissaskhar" objašnjava da je glavna aktivnost vrča (Vodenjak je na hebrejskom dli – vrč) da pumpa i izvlači vodu. To je njegova uloga povući s jednog mjesta na drugo, i u mjesecu ševatu nam omogućuje da obilje i blaženstvo iz gornjih svjetova donesemo u svoj život.

manjem. Otuda dolazi snažna ambicija Vodenjaka, njihova sklonost da se fokusiraju na ostvarivanje svojih ciljeva, te njihova tvrdoglavost i

teškoća da ih se uništi.

Budući da pripadaju elementu zraka kojeg karakterizira veliki intelekt, to također objašnjava veliku želju Vodenjaka za znanjem.

Ovo pretpostavlja dva suprotna aspekta Vodenjaka. S jedne strane, oni su vrlo sebični, individualisti i uvijek zaokupljeni sobom. Oni ne mogu biti suzdržani ili ograničeni.

Njihova sloboda je za njih od suštin-

bio primoran da ga blagoslovi, kako

To je ujedno i razlog zašto je ovaj

skog značaja, i ukoliko je potrebno,

bi se oslobodio, pa je Jakovu promi-

vrč simbol roga izobilja u mnogim

oni će se boriti i trsiti da razbiju zi-

jenio ime u Izrael ‫משהאל‬, što je kom-

astrološkim tradicijama.

dove i prepreke koje su drugi posta-

binacija riječi ‫( למ האש‬moja glava).

Znači da je peta bila uzdignuta da postane glava, a to ukazuje na sposobnost Vodenjaka da prođe preko granica i prevlada ograničenja i granice. Ljudi rođeni u znaku Vode-

Strana 26

Prema kabali svako godišnje doba predstavlja jedno od slova u B-žjem imenu, Tetragramu - ‫מדע"ד‬. Proljeće predstavlja slovo ‫( מ‬jod) i tako dalje sve do zime koju predstavlja slovo ‫ד‬ (he). Ono simbolizira naš svijet,

vili oko njih. Također možemo vidjeti kako tijekom posljednjih stoljeća jedan za drugim padaju zidovi ropstva, dok čovječanstvo postiže neslućene razine slobode na području ljudskih prava, tehnologija i

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesečni Zohar - švat

politike. S druge strane, Vodenjaci vole ljude i lako se druže s njima; međutim, njihova sebična narav sprječava ih da se emocionalno obavežu. To objašnjava zašto u našem naraštaju, poznatom kao doba Vodenjaka, ljudi imaju tendenciju da napuste

tradicionalnu

obiteljsku

strukturu zbog svoje karijere, u kojoj imaju puno poznanika, ali malo bliskih prijatelja.

Prema Sefer Jecira (Knjizi stvaranja) – koja se pripisuje praocu Abrahamu – građevni elementi svemira se sastoje od 22 različite frekvencije, duhovne snage koje su predstavljene s 22 hebrejska slova. Svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova. Jedno slovo vlada planetom

koja dominira znakom. Drugo slovo vlada astrološkim znakom mjeseca.

Planeta u ševatu je Saturn i njime vlada slovo ‫( ב‬bet). Njegov je astrološki znak Vodenjak, a njime vlada slovo ‫( צ‬cadik).

duhovnih svjetova i našeg materijal-

što stablo raste suprotno gravitaciji,

nog svijeta. Ta se povezanost očituje

tako isto i Vodenjaci idu protiv pri-

na Tu BeŠevat (15 ševat, puni mjesec

rode, a što je prihvatljivo. To je sna-

u Vodenjaku) - novoj godini drveća

ga života - biti kretivan i originalan.

- na ilan (drvu). Brojčana vrijednost

To je svrha svih nas, da se poveže-

Ljudi rođeni u znaku Vodenjaka

(gematrija) riječi ilan (drvo) je 91, što

mo s obiljem koje nam nudi doba

također se povezuju s izbavljenjem i

je veza između B-žjeg imena, Tetra-

Vodenjaka, sa stablom života i sa

dolaskom Mošijaha. Veza između

grama ‫מדע"ד‬, koje predstavlja gornje

dolaskom Mošijaha. Kako je rekao

njih je ogromna glad za povlače-

svjetove, i numerička mu je vrijed-

Rav Ashlag, utemeljitelj modernog

njem znanja iz svemira. Znanje je

nost 26, i B-žjeg imena ‫ א נ"מ‬koje

kabalističkog

moć, a također i temelj istinske slo-

predstavlja naš materijalni svijet i

osoba jedinstvena i njezina je svrha

bode. Izbavljenje će doći kad svi

njegova je numerička vrijednost 65

da na naš svijet donese nešto što

budemo cadikim (pravednici) – oda-

(što zajedno čini 91).

samo ona može donijeti. I kada će

tle dolazi slovo cadik (ili cadi) ‫ – צ‬kad svi svoje sebične želje pretvore u primanje samo u svrhu dijeljenja.

Fizičko stablo predstavlja duhovno stablo života. Isto kao što materijalno fizičko drvo ima otkriveni dio

Slovo ‫( צ‬cadik) predstavlja duhov-

(deblo i grane) i sakriveni dio (kori-

nu moć iza Vodenjaka, koji također

jene), takva je i naša stvarnost - naše

predstavlja vezu između gornjih

tijelo i naša duša. Na isti način kao

Godina 17 27 Broj 14 Strana

pokreta,

svaka

je

svatko od nas ispuniti svoju sudbinu i podijeli je s ostatkom čovječanstva, doživjet ćemo konačno izbavljenje, a doba Vodenjaka će doći do svog završetka, svoga ispunjenja. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 27

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara žati i dati naziv osjećajima čim se počnu pojavljivati, što traži da sami sebi kažete: "Osjećam se nestrpljivo" ili "Pojavilo se nestrpljenje". Već samim formiranjem tih riječi, vi držite otvorenom barem sićušnu pukotinu kroz koju svjetlost svijesti još uvijek može zasjati, a ako to možete učiniti, tada, u tom trenutku odjednom više nije tako sigurno što će se dogoditi s tom nestrpljivošću.

Strpljenje—SAVLANUT (nastavak) Stvaranje odmaka između šibice i fitilja Problem s nestrpljenjem sastoji se u tome što je obično potreban tek djelić sekunde da se prvi upaljeni žar rasplamsa u plamen koji će planuti kroz nas i prije nego li smo postali svjesni da se zapalio. Nestrpljenje priguši svijest i prije nego li uopće shvatimo da se to događa, već smo "sjeli" na trubu u autu ili ćete do promuklosti vikati na svoje dijete ili proklinjati poštara. U ovom trenutku ne prepoznajemo sami sebe, i malo je toga što se može učiniti, osim da se pokuša obuzdati te osjećaje barem do te mjere da se umanji šteta koju bismo mogli učiniti.

Puno je bolje biti u stanju dohvatiti svoje nestrpljenje dok tek narasta i sasjeći ga u korijenu. Da bismo to učinili, moramo prepoznati kada postajemo nestrpljivi, a potom preuzeti odgovornost za svoje nestrpljenje. To je puno lakše reći nego li učiniti.

Primjerice, uobičajeno je da kad se par sprema za večernji izlazak, jedno od njih se uvijek spremi ranije od drugoga. I uvijek taj koji je prvi spreman bude isti i čeka pred vratima, dok onaj drugi mora obaviti još jedan telefonski razgovor, ili promijeniti cipele, ili kravatu, ili se još jednom presvući ili provjeriti nešto drugo. Vrijeme prolazi, nestrpljenje raste, i do trenutka kad se oboje nađu u autu na putu za večernji provod ili posjetu prijateljima, oni više ni ne razgovaraju jedno s drugim.

Onaj koji je uvijek prvi gotov sklon je držati se kao pravednik i kriviti drugoga za loše ponašanje.

Iako svakako nije dobro kasniti i

Strana 28

trošiti vrijeme drugim ljudima, ono što nestrpljiva osoba obično ne vidi u tom trenutku jest da ona ima slobodu da odabere prizvati moć strpljenja, kako bi podnijela tu situaciju bez da se žar u njoj počne pušiti, a potom zapali i ona plane.

Kad se nađete u situaciji koja aktivira vaše nestrpljenje, umjesto da uložite svu svoju pažnju i energiju u pronalaženje greške kod osobe koja je sasvim očito kriva, možete odabrati da budete strpljivi i preuzeti odgovornost za svoju emocionalnu reakciju na tu situaciju. Vi odlučujete o tome hoćete li planuti ili ćete prizvati strpljenje u pomoć kako biste lakše podnijeli teret situacije.

Moj učitelj, Rabbi Perr, ovu svjesnost i vršenje izbora naziva "stvaranjem odmaka između šibice i fitilja."

Svjedočenje i imenovanje Biti u stanju prizivati strpljenje na način na koji opisujem ovisi o tome da li ste razvijali svoju svjesnost u vezi nagovještaja nestrpljenja, tako da ih znate prepoznati u onom trenutku kad uzavriju. Praksa je zapa-

Postoje prepreke ovoj vrsti svijesti o kojoj ovdje govorim. Jedan je učestali problem da jednostavno niste ■ povezani sa svojim vlastitim osjećajima. Vrlo često ljudi koji su nestrpljivi i znaju planuti budu nesvjesni svog vlastitog ponašanja. Kad su unutarnja svjetla tako prigušena, duhovni se napredak naglo zaustavlja. Još jedna podjednako česta prepreka je poricanje. U ovom slučaju ljudi zapravo poznaju svoje obrasce ponašanja, ali ih odbijaju priznati i preuzeti odgovornost za njih. Umjesto toga, oni deformiraju stvarnost, ono što bi po njih moglo biti bolno i teško, i umjesto toga hvataju se lažnih analiza i izgovora.

Istina i svjesnost su preduvjeti za korištenje slobodne volje. Tek kad svjetlost svjesnosti snažno zasja, u stanju smo vidjeti istinu i odlučiti slijediti smjer koji se vodi našim vrijednostima i ciljevima, a ne našom "animalnom dušom": instinktima, emocionalnim reakcijama i navikama. I što snažnije svijetli naša svijest, to više slobode izbora imamo.

Mnoge tehnike bave se povećanjem snage svjesne svijesti kako bi se stvorio taj prostor između šibice i fitilja. Meditacija ga stvara, a on je ujedno i jedan od glavnih rezultata prakse "Svođenja računa s dušom" koja je opisana u 3. dijelu ove knjige. Ono što predstavlja izazov je to

Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice) Alan Morinis: da se vršenju takvih vrsta praksi morate posvetiti u vrijeme dok svjesnost nije na testu, tako da njihovi učinci budu pri ruci kad do testa dođe. Ovo je ispit vaše discipline.

Kada biste se iznenada morali popeti stubištem s mnogo redova stepenica, bilo bi vam jako drago što ste održavali svoju fizičku spremu prije nego li vam je zatrebala. Da ste revolveraš na Divljem zapadu, uvježbavali biste potezanje prije nego što vam zatreba u obračunu. Isto vrijedi i za unutarnji život. Kao što je moj prvi učitelj meditacije više puta ponovio, "Bavite se duhovnom praksom sada, pa ćete je imati kad vam ustreba!"

Strpljenje i poniznost Ima bezbroj situacija u kojima možemo osjetiti nestrpljenje, no sve ih povezuje jedan zajednički čimbenik.

Tim žarom gorimo samo kad je u datoj situaciji fokus na mene. Vi zavlačite mene, zavaravate me, vrijeđate me. Vi se miješate u moj plan ili stojite na putu mojim potrebama.

Ponekad je jedini unutarnji glas koji mogu čuti moj ego, koji glasno zagovara sve njegove važne potrebe i planove i prigušuje svaki drugi glas koji možda šapuće u meni.

Svi smo skloni sebe gledati kao glavnog glumca u drami koja se kovitla oko nas. Neki od nas vjeruju da se svo to žestoko djelovanje odvija prema scenariju koji smo sami napisali. Drugi to vide na obrnut način, glume žrtvu sila koje vrše pritisak na njihovo vlastito malo uporište. Unatoč očitim razlikama među njima, oba ova stava gledaju na život kao da se vrti oko zasebnog identiteta koji se nalazi u središtu jednog vrlo osobnog svemira.

Ali istina je drugačija. Niti smo mi toliko u središtu niti smo toliko neovisni. Zapravo smo povezani u ra-

Godina Broj 14 Page 17 Strana 29 29 Broj 14

Svakodnevna svetost zličite vrste većih krugova i sustava, od molekularnih do društvenih, i ne kontroliramo brojne čimbenike koji imaju ulogu u oblikovanju našeg života. A najmanje od svega možemo očekivati da ćemo upravljati rasporedom prema kojem se odvija život.

Učitelji musara potiču nas da razmišljamo o tim istinama, jer kad postignemo dublje razumijevanje svog mjesta u svemiru, ono će nam pomoći da izbjegnemo imati sve razrađeno kada stvari ne idu baš onako kako bismo željeli. Zašto bi sve trebalo ići onako kako mi želimo, ako uzmemo u obzir koliko smo mali i koliko je drugih planova i potreba uvijek uključeno? Kad uvidimo koliko smo integrirani u velike sheme koje čine i održavaju svijet, vidimo da se nalazimo usred velikih kotača koji se okreću i rijeka koje teku, a sve ih pokreću ruke koje nisu naše. Kakav god užitak ili bol doživjeli, naši se životi odvijaju u velikim ciklusima vremena, prostora i materijalnog, iako su nam oči često usmjerene toliko direktno pred nos da ne shvaćamo istinu te šire slike.

Iskreno, mi posjedujemo toliko malo kontrole nad toliko mnogo značajki svog života da uopće nema smisla da prolazimo kroz beskorisnu patnju kao da imamo kontrolu.

I to je upravo ono što radimo kad skliznemo u nestrpljenje.

Važno je riješiti što zapravo jest u našoj vlasti, a što nije. A izvanredno je što nam je u oba slučaja bolje da budemo strpljivi - strpljivi sa stvarima koje su pod našom kontrolom i koje možemo mijenjati i strpljivi s onima koje to nisu.

Plodovi strpljenja Strpljenje ne znači da postajemo pasivni. I dalje moramo ulagati istinski

trud da odredimo brzinu i smjer svog života, ali ne trebamo reagirati na svako kašnjenje ili odstupanje kao da je to uskraćivanje, bilo da to znači uskraćivanje našem ja ili uskraćivanje od strane B-ga. U onim trenucima kad mi strpljenje ide od ruke, ja živim ovdje i sada, bez da se opirem stvarnosti, idem srednjim putem umjerenosti, ne naginjući k jednoj krajnosti da budem neaktivan i fatalist - jer na taj način negiram sile koje posjedujem, koliko god one ograničene bile - niti skrećem u drugu krajnost, u kojoj vlada nestrpljenje.

U Talmudu ima priča o Ravu Preidi, koji je imao učenika koji je toliko sporo učio da nije mogao shvatiti lekciju ukoliko ga učitelj lekciji nije podučio četiri stotine puta. Jednog dana, dok je Rav Preida podučavao ovog učenika, netko je došao i rekao rabiju da mu trebaju njegove usluge kad završi s poučavanjem. Tog dana, nakon što je dovršio četiristoto ponavljanje, Rav Preida je upitao učenika je li shvatio lekciju, na što je učenik odgovorio da nije. "Zašto je danas drugačije nego inače?" upitao ga je učitelj, a učenik mu je odgovorio da je od trenutka kad je onaj čovjek došao razgovarati s Rav Preidom, postao rastresen, razmišljajući u sebi, "Uskoro će učitelj morati ustati i otići. . . Uskoro će učitelj morati ustati i otići. . ." Rav Preida je tada odgovorio: "Ako je tako, daj da te ponovo podučim lekciji." On je potom ponovio učenje još četiri stotine puta. Kad je završio, nebeski glas je zazvao Rav Preidu: "Koju nagradu želiš: da tvom životu bude pridodano četiri stotine godina ili da ti i tvoja generacija budete primljeni u Svijet-koji-će-doći." Odgovorio je, "tražim da moja generacija i ja zaslužimo Svijet-koji-će-doći." Na to je nebeski glas odgovorio: "Dajte mu oboje!"

Takvi su plodovi strpljenja.

Strana 29

(nastavak s 29. stranice) Alan Morinis:

Svakodnevna svetost HEBREJSKI izraz za zahvalnost je hakarat ha'tov, što znači, doslovno, "prepoznavanje dobra." Dobro je već tu. Prakticirati zahvalnosti znači biti u potpunosti svjestan dobra koje je već vaše.

nas nastoje uvjeriti u to koliko smo zapravo nedostatni i koliko nam toga manjka, u nadi da ćemo svoje želje i potrebe pokušati ispuniti kupnjom nekog proizvoda ili nečeg drugog.

Ben Zoma je znao reći: "Dobar gost kaže: 'Koliko se samo moj domaćin pomučio za mene! Pred mene je stavio toliko mesa, toliko vina, toliko kruha - sav njegov trud bio je samo za mene!' Loš gost kaže: 'Ma u čemu se moj domaćin pomučio za mene? Pojeo sam tek jedan komad peciva, tek jedan komad mesa, popio sam tek jednu čašu - sav je njegov trud bio za njegovo vlastito domaćinstvo!'"

Ako ste izgubili posao, ali još uvijek imate svoju obitelj i svoje zdravlje, imate na čemu biti zahvalni.

—Babilonski Talmud: B'rahot 58a

Što je u vašem životu dobro?

Nema kraja onome što nemamo, a ako se na to usredotočimo, tada su nam neizbježno životi ispunjeni beskrajnim nezadovoljstvom. Također je istina da, čak i ako smo svjesni svojih darova, skloni smo postati bezosjećajni prema onim finim stvarima koje daju začin našem životu, tako da nakon nekog vremena više niti ne vidimo da su one tu. Počinjemo uzimati dobro zdravo za ■ gotovo. Međutim, kada je zahvalnost živa stvarnost koja je dobro utvrđena u našim srcima, mi neprestano osvježavamo svoju predodžbu tako da precizno zapažamo dobro koje nas okružuje. To je etos koji stoji iza drevne izreke koja pita: "Tko je bogat?" i potom odgovara: "Onaj koji se raduje u onome što mu je dodijeljeno."

Zahvalnost HAKARAT HA'TOV Probudi se za dobro i izrazi zahvalnost

PSALAM ZAHVALNOSTI Kličite od radosti Vječnom, sva zemljo.

Služite Vječnom s veseljem; dođite pred njega pjevajući.

Znajte da je Vječni B-g.

On nas je stvorio, i mi smo njegovi; njegov smo narod i ovce paše njegove.

Uđite na njegova vrata uz zahvaljivanje, i u dvorove njegove s hvalom.

Zahvaljujte mu, blagosiljite ime njegovo.

Jer Vječni je dobar; njegova postojana ljubav traje zauvijek, i njegova vjernost kroz sve naraštaje.

— Psalmi/Tehilim 100

Strana 30

Ako se ne možete kretati osim u invalidskim kolicima, ali vam je um oštar kao i uvijek, imate na čemu biti zahvalni.

Ako vam izgori kuća, ali još uvijek imate svoja sjećanja, imate na čemu biti zahvalni.

Ako ste na svojoj violini potrgali žicu, a imate ih još tri, imate na čemu biti zahvalni.

Kad se otvorite da iskusite osobinu zahvalnosti, jasno i precizno ćete otkriti koliko dobrog ima u vašem životu. Naravno, sve što vam nedostaje nedostajat će i dalje, i prilikom posezanja za zahvalnošću nitko ne kaže da biste trebali staviti ružičaste naočale kako biste prikrili te nedostatke. Prepreke prihvaćanju dobra također mogu biti vrlo stvarne, pogotovo kad je život rastrgan patnjom. Ali vrijedi se potruditi prakticirati zahvalnost, pogotovo stoga što je onaj tko ima najviše koristi onaj koji pati. Prepoznavanje dobra afirmira život, čak i više od toga, jer kad vidite dobro na svijetu, to vašem srcu daje slobodu da se vine u visine, da kliče i da pjeva pjesmu života.

Većina nas ima tendenciju toliko se usredotočiti na nedostatke u svom životu da jedva osjećamo dobro koje ih uravnotežuje. Ovu tendenciju pojačavaju oglašivači koji

Živite na taj način i odjednom ćete otkriti da želite zahvaljivati svemu ili svakome tko vam je pomogao, učinili to oni s namjerom ili ne. Zamislite molitvu zahvalnosti koja izvire na vašim usnama kada vam vozač u automobilu pored vas dozvoli da se uključite u promet bez da se buni ili kad ima struje da vam osvijetli sobu ili kad ima dovoljno hrane. Zahvaljivanje može postati voda koja napaja polja života.

Kada je zahvalnost dobro utvrđena i teče, to je znak srca koje je postalo ispravljeno i cjelovito. Zahvalnost ne može postojati uz nadmenost, ozlojeđenost i sebičnost. Hasidski učitelj Rebbe Nachman iz Breslova piše: "Zahvalnost se raduje uz svoju sestru sreću i uvijek je spremna zapaliti svijeću i prirediti zabavu. Zahvalnost ne voli osobito Divrej Tora

(nastavak s 30. stranice) Alan Morinis:

Svakodnevna svetost

stare pajdaše dosadu, očaj i uzimanje života zdravo za gotovo."

Zahvalni komu ili čemu?

Prema čemu i kome trebamo osjećati zahvalnost? U Tori, kada Mojsije dovodi pošasti na Egipat, on nije onaj koji je inicirao da se rijeka Nil pretvori u krv i da žabe pohrle iz rijeke. Njegov brat Aaron incira te pošasti. Srednjovjekovni komentator Raši objašnjava da je rijeka štitila Mojsija dok je bio djetešce, pa stoga on nije mogao poslati pošast na nju.

B-g je Mojsija poučio važnu pouku o zahvalnosti: mi možemo iskazati zahvalnost čak i neživom.

Kad god bi Rabbi Menachem Mendel Morgenstern, Kotzker Rebbe, zamijenio dotrajale cipele novima, on bi stari par lijepo zamotao u novine i prije nego što bi ih odložio u smeće kazao bi: "Kako bih mogao samo tako baciti takav fini par cipela koji me tako dobro služio proteklih godina?" Isto tako sam se osjećao kad sam poklonio svoju staru Hondu koja je osamnaest godina tako pouzdano prevozila mene i moju obitelj.

Ima priča o učitelju musara Rabbi Eliyahu Lopianu, koji je razgovarao s nekim učenikom nakon molitve i u isto vrijeme slagao svoj talis (molitveni šal). Talis je bio velik pa ga je morao položiti na klupu da bi ga složio. Nakon što ga je složio, Reb Elyah primijetio je da je klupa prašnjava, pa je krenuo po ručnik kako bi očistio klupu. Učenik s kojim je razgovarao shvatio je što Reb Elyah radi i potrčao da mu uzme ručnik.

Reb Elyah je podigao ruku. "Ne! Ne! Moram to očistiti sam, jer moram pokazati zahvalnost klupi na kojoj sam složio svoj talis. "

Godina Broj 14 Page 17 Strana 31 31 Broj 14

Dakle, ako iz ovih priča naučimo da možemo biti zahvalni rijekama, cipelama, automobilima i klupama, koji nam nesvojevoljno pomažu, koliko više možemo biti zahvalni ljudima koji imaju slobodnu volju i koji nam svjesno pomažu iz čiste dobrote svog srca? Ili tajnovitom izvoru iz kojeg su proizašli naši životi?

Kad je Lea, supruga patrijarha Jakova, rodila četvrto dijete, dala mu je ime "Jehuda", što znači "zahvalna sam." Naziv Židov potječe od imena "Jehudi", narod "Jehude", čime se otkriva da je zahvalnost sastavni dio bivanja Židovom. Ova ideja je potvrđena u molitveniku, gdje toliki broj molitava izražava zahvalnost B-gu za sve što imamo. Začudo, molitva B-gu, "Koji je dobar i čini dobro", koja je dio blagoslova nakon jela, uvedena je neposredno nakon propasti Bar Kochbine pobune i pada tvrđave Betar, u kojoj su tisuće ljudi bile pobijene od strane rimskih legija. Kad su posmrtni ostaci mučenika Betara konačno propisno sahranjeni, učenjaci su odredili kazivanje ovog blagoslova o B-žjoj dobroti, jer su dobrotu pronašli čak i u toj - možda osobito u toj - katastrofi.

To je njihova lekcija za nas.

U našem životu, Tora od nas traži da kažemo blagoslov za sve, od najobičnijih aktivnosti, poput jedenja, do najneobičnijih, poput trenutka kada ugledamo dugu ili ocean, koji nam pomažu da se usredotočimo i uvažavamo ono što bismo inače mogli uzeti zdravo za gotovo.

Lea je bila zahvalna B-gu što je dobila još jednog sina, a i naši se svakodnevni blagoslovi usredotočuju na B-žju darežljivost. Činjenica je, međutim, da se mnogim ljudima lakše zahvaliti B-gu nego priznati darove koje su primili od drugih ljudi.

Ljudi su složeni i oni daju na tako zbunjujuće načine. To može jako otežati osjećaj zahvalnosti za njihove darove ili zahvaljivanje. Ali moramo biti pripravni zahvaliti se drugom ljudskom biću, čak i ako on ili ona nije učinio ništa posebno za nas. Zašto? Jer karakterna osobina zahvalnosti u svojim rukama ima ključ za otvaranje srca. To je uzvišena osobina duše i lijepa usmjerenost na nežive, ljudske i b-žanske dimenzije svijeta. Profinjena duša je zahvalna duša. ■

Strana 31

MINISTARSTVO OBRANE

Ministar Anušić s veleposlanikom Države Izrael Korenom Morh.hr 4.1.2024.

Hrvatska podržava pravo izraelskog naroda na samoobranu koja mora biti u skladu s humanitarnim i međunarodnim pravom, poručuje ministar Anušić

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić sa suradnicima sastao se s veleposlanikom Države Izrael u Republici Hrvat-

skoj Garyem Korenom, u četvrtak 4. siječnja 2024. godine u Ministarstvu obrane RH. Na sastanku su potvrđeni odlični bilateralni odnosi dviju država te nastavak obrambene suradnje u vojno-tehničkoj domeni.

U tom kontekstu je rekao: ”Hrvatska podržava pravo izraelskog naroda na samoobranu koja mora biti u skladu s humanitarnim i međunarodnim pravom.

Civili kako najranjivija skupina moraju biti zaštićeni na sve načine.”

Ovom prilikom ministar Anušić je izrazio podršku narodu Države Izrael u situaciji u kojoj se nalazi.

Veleposlanik Koren je zahvalio na dosadašnjoj suradnji i podršci izraelskom narodu.

Istaknuo je kako u borbi protiv

Hamasa Izrael poštuje međunarodno i humanitarno pravo te vodi brigu o zaštiti civila. ■

IDF locirao podzemnu tvornicu oružja u Gazi: ‘Najveća dosad, tu su se proizvodili projektili dugog dometa‘ Jutarnji list 8.1.2024.

Izraelska vojska u ponedjeljak je povela skupinu novinara u obilazak palestinskog izbjegličkog kampa Bureij u središtu Pojasa Gaze gdje je tvornica locirana Izraelska vojska objavila je u

ponedjeljak da je locirala do sada najveću podzemnu tvornicu oružja u Pojasu Gaze u kojoj su se proizvodili projektili dugog dometa koji mogu gađati mete na sjeveru Izraela.

Vojska je objavila da se u tvornici proizvodilo standardno streljivo poput granata te da je

bila povezana podzemnim oknima s mrežom tunela koju se koristilo za transport oružja borcima u Pojasu Gaze.

Izraelska vojska u ponedjeljak je povela skupinu novinara u obilazak palestinskog izbjegličkog kampa Bureij u središtu Pojasa Gaze gdje je tvornica

locirana.

Izraelski dužnosnici tvrde da Hamas namjerno smješta vojnu infrastrukturu uključujući tunele u civilnim područjima kako bi Izraelu otežao napade.

Hamas to niječe i tvrdi da Izrael neselektivno napada civilne mete. ■

Junak popularne Netflixove serije ranjen u Gazi, nedavno je objavio: ‘Ovo nije scena iz Faude‘ Jutarnji list 8.1.2024.

Moji suborci i ja osvetit ćemo krv žrtava Hamasovog masakra počinjenog 7. listopada, objavio je Idan Amedi u studenom na Instagramu Idan Amedi (35), popularni izraelski pjevač i junak Netflixove TV serije "Fauda", ranjen je u ponedjeljak u Gazi, objavila je njegova obitelj. Prema neslužbenim izvješćima s društvenih mreža, Amedi je navodno teško ozlijeđen dok se borio u protuterorističkoj operaciji Izraelskih obrambenih snaga (IDFa).

Portal The Times of Israel piše kako je glumac helikopterom prebačen u medicinski centar

Page 32 Strana 32

Sheba u Tel Hashomeru, gdje je podvrgnut hitnoj, ozbiljnoj i dugotrajnoj operaciji. Trenutačno je pod sedativima i stalnim liječničkim nadzorom.

riji "Fauda" pridružio se u drugoj sezoni glumeći Sagija, pripadnika protuterorističke jedinice koju vodi Doron (Lior Raz).

Njegov otac potvrdio je da je Idan ozlijeđen, ali kaže da mu život nije u opasnosti.

U videoporuci koju je snimio prošloga tjedna, Amedi je pozvao na zaustavljanje unutarnjeg neslaganja među Izraelcima.

U trenutku kad je ranjen, junak "Faude" obavljao je pričuvnu dužnost u borbenom inženjerskom korpusu.

Idan se nakon Hamasova napada na Izrael otišao boriti u Gazu kao rezervist. Kad god je mogao, dokumentirao je trenutke iz svoje službe na Instagramu, a u studenom je objavio video uz koji je napisao: "Ovo nije scena iz ‘Faude‘, ovo je stvaran život. Moji suborci i ja

osvetit ćemo krv žrtava Hamasovog masakra počinjenog 7. listopada".

Amedi je karijeru započeo kao glazbenik, natječući se u osmoj sezoni izraelskog talent showa "Kochav Nolad". Popularnoj se-

Divrej Tora

- Nakon 90 dana borbe, nastavljamo uništavati lokacije za rakete kratkog dometa, lansirna mjesta i zapovjedne objekte terorističke organizacije Hamas. Pridružujem se svojoj braći rezervistima u pozivu političarima, medijima i svima ostalima - tko nema nešto dobro za reći, neka začepi. Izraelski narod živi - poručio je tad. ■

Godina 17

Broj 14