Oko predstavlja našu perspektivu

Kraj parše Tazria bavi se cara'asom (duhovnom ljagom koja se često pogrešno prevodi kao guba) koji se pojavljuje na odjeći. Stih kaže, "Kohen će vidjeti odjeću nakon što je oprana, (vhenaj lo hofah hanega es ajno) i ako vidi da se nega nije promijenila, odjeća je nečista, treba ju spaliti u vatri."

Stih koristi zanimljiv jezik: "vhenaj lo hofah hanega es ajno," što znači da se pojava nege nije promijenila. To je zapravo idiom. Riječ "ajno" doslovno znači "oko", a ova fraza doslovno znači, "Ljaga (znak bolesti) nije promijenila svoje oko."

Vidio sam krasno tumačenje, citirano u ime Hidušaj HaRima. Gemara u Mesehes Ajrahin kaže da nekoliko grijeha može izazvati cara'as. Najpoznatiji od njih je lašon hara (zli jezik; kleveta). Međutim, Talmud u Mesehes Ajrahin kaže da kazna caraasa dolazi i zbog "al coras ho'ajin." Coras ho'ajin (doslovno –škrtost oka) ne znači samo da je osoba tvrda ili škrta. To je osoba koja nikada ne vidi dobro, već u sve- dušnosti duha. To je škrtost, ne samo u pogledu novca, već i života u cjelini. Car ajin je osoba koja ne voli vidjeti tuđi uspjeh. Sve što ju zanima je njen vlastiti uspjeh.

Ako coras ho'ajin uzrokuje cara'as, onda je tikun (ispravak) toga, koji uzrokuje da se cara'as povuče, čovjek koji učini tešuva (pokajanje) i koji postane car tov. To znači da onaj tko je učenik Bilama, za kojeg Hazal kažu da je imao osobinu coras ho'ajin, tvrd i škrt duh, mora postati učenik Avrahama Avinu – kako bi postao tov ajin (onaj sa dobrim okom). Ako cara'as ostane isti i ne vidi se poboljšanje, odjeća je nečista i čovjek nije učinio ispravak svog grijeha.

Hidušaj HaRim kaže da postoji dvostruko značenje u stihu, "vhenaj lo hofah hanega es ajno" - "i vidi da cara'as nije promijenio svoju pojavu." Lo hofah hanega es ajno – njegovo se oko (ajin) nije promijenilo. Kako bi učinio tešuva, čovjekovo se oko mora promijeniti. Stih nam kaže da se njegovo oko nije promijenilo. On voljkost da dijeli i da bude velikodušan.

"Ajno" se ovdje više ne odnosi na pojavu koja se nije promijenila, već na oko koje se nije promijenilo. Coras ajin, grijeh koji je doveo do ove strašne kazne, još je uvijek na snazi.

Hidušaj HaRim nastavlja sa klasičnom hasidskom poukom: Riječ "nega" zapravo je ista kao i riječ "oneg" . Koja je razlika između riječi "oneg" – zadovoljstvo, i riječi "nega" –znak bolesti (kako se piše na hebrejskom)?

Jedina razlika je u poziciji slova ajin. Nun i gimel su na istim pozicijama. Jedina je razlika u tome je li ajin na početku ili na kraju. Koja je razlika između nega i oneg? Koja je razlika između osobe koja ima cara'as i osobe koja u životu ima zadovoljstvo? Sve ovisi o mjestu na kojem se nalazi ajin. To je ono gdje leži čovjekov problem. Problem je uvijek u ajinu. Problem je u perspektivi i pristupu životu. Problem je u oku pa tako i ispravak mora biti hofah hanega es ajno." Čovjek mora promijeniti svoje oko. Mora uzeti ajin iz riječi nega i pretvoriti to u oneg.

Međutim, ako je netko toliko uskog duha da ne može biti zahvalan i vidjeti dobru stranu života, tada on ostaje mecora i "henaj lo hofah hanega es ajno" – znak bolesti ostaje i mora spaliti svoju odjeću jer je nesposoban promijeniti svoje oko. Nije sposoban promijeniti svoju perspektivu.

Dvije ptice: Jedna za 'zli govor', a druga za 'dobar govor'

Stih kaže, "Kohen će zapovijediti i uzeti za očišćenje (od cora'asa) dvije žive, čiste ptice…" (Vajikra 14,4). Zohar komentira da jedna ptica služi kao okajanje za zao govor, a dru-

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

ga kao okajanje za dobar govor.

Cora'as koji se spominje u ovotjednoj parši nije fizička guba. To je duhovna bolest koja se manifestira na fizički način. Mudraci kažu da se riječ mecora (koja označava osobu zahvaćenu cora'asom) sastoji od dvije riječi "moci ra" (onaj koji širi zlo), jer cora'as dolazi kao kazna za 'zao govor' (lašon hara). Međutim, Zohar nam kaže da druga ptica služi kao okajanje za 'dobar govor'. Što to znači?

Shemen HaTov nudi sljedeće objašnjenje. Postoje dva razloga zašto bi osoba bila zahvaćena cora'asom: za zao govor te za neprikladno korištenje dara govora. Neprikladno korištenje dara govora znači zapravo odustajanje od 'dobrog govora' onda kada je on potreban. Baš kao što ogovaranje ponekad može uništiti brak, partnerstvo ili prijateljstvo, tako i riječi ohrabrenja i podrške mogu osobu koja je usamljena, depresivna ili obeshrabrena, vratiti natrag u život. Ponekad, suzdržavanje od tih malih komplimenata poput, "Dobro jutro", "Kako si? ", "Hvala ti", "Odlično obavljeno", može uništiti čovjeka. Ponekad suzdržavanje od davanja komplimenta i reći neku dobru riječ može biti jednako pogubno kao i govorenje zlih riječi.

Možda to možemo objasniti time da ta dva grijeha – govoriti zlo i propustiti govoriti dobro o nekome zapravo proizlaze iz istog korijena. Ako analiziramo dublju prirodu grijeha lašon hara, otkrit ćemo da su to uistinu dvije strane istog novčića. Kada želimo otkriti korijen nečega u Tori, najbolji pristup je da pogledamo kada se to po prvi puta spominje u Tori. Istraživanjem toga što se dogodilo u tom prvom slučaju kada Tora nešto spominje, možemo pronaći ključ za razumijevanje micve ili zabrane.

Zmija je ona koja je prva govorila

Oko predstavlja našu perspektivu

'lišna biša' (zao govor) u Tori. Hava je odbila zmijinu sugestiju da jede sa stabla spoznaje dobra i zla, objasnivši da im je B-g zabranio da jedu sa tog stabla. Zmija je lukavo preokrenula Havin argument: "B-g zna da će vam se, budete li jeli sa tog stabla, oči otvoriti i postat ćete poput B-ga…" (Berešit 3,5) Raši širi dobro. Čaša je uvijek poluprazna. značenje zmijinog argumenta: "Svaki profesionalac mrzi natjecanje. B-g je jeo sa tog stabla i primio je znanje kojim je stvorio svijet. On je ljubomoran i ne želi da vi imate iste sposobnosti kao i On."

Drugi klasični primjer za lašon hara je vezan uz uhode. Oni su otišli u Erec Jisrael. Voće je tamo bilo ogromno i ukusno. B-g je zaokupio stanovnike zemlje pokopima mrtvih kako ne bi primijetili uhode. A što su vidjele uhode? "Zemlju koja proždire svoje stanovnike" (Bamidbar 13,32). Gotovo je perverzan talent pronaći zlo usred savršene situacije.

Adam se nalazio u najboljoj mogućoj situaciji. Sjedio je u edenskom vrtu. Anđeli su ga hranili. Nije mu moglo biti bolje! Međutim, zmija je došla i rekla – "To i nije tako savršeno. Ti nemaš drvo spoznaje dobra i zla, ti nisi poput B-ga!" Zmija je gledala na situaciju koja je bila doslovno savršena i našla nedostatak. Ona se usmjerila upravo na taj nedostatak.

U tome se sastoji lašon hara Lašon hara nije toliko grijeh usta. To je grijeh percepcije. Netko gleda svog susjeda i vidi divnu osobu, vidi talente i postignuća. No, netko drugi može gledati tu istu osobu i vidjeti samo njene mane i nedostatke. Čovjek koji gravitira ka grijehu lašon hara ima iskrivljenu percepciju svijeta. Korijen tog grijeha uvijek je u tome što se usmjerava na zlo, umjesto na

Ako je tome tako, poveznice koje Zohar daje za 'dobar govor' i 'zao govor' su zaista poveznice za istu stvar. Mi govorimo zlo o nekome jer smo propustili u njemu vidjeti dobro. Usmjereni smo samo na negativno. Isto tako, kada čovjek učini nešto lijepo, i kada bi malen kompliment učinio da se osjeća dobro, a mi nemamo dovoljno velikodušan duh koji bi taj kompliment ponudio, to je također zbog istog iskrivljenog pristupa i nemogućnosti da vidimo i cijenimo dobro. Lašon hara nije toliko grijeh govora, koliko grijeh percepcije.

Rabeinu Jona (1200.-1263.) citira sljedeću usporedbu u svojoj Šaarej Tešuva na stih "bezumnik ističe ono što je zlo, a pravednik vidi ono što je dobro" (Mišlej 14,9): Dvojica ljudi prolazila su pored trupla. Truplo je bilo užasno. Jedan od njih je rekao, "Ovaj smrad je grozan"; drugi je rekao, "Pogledaj kako ima bijele zube". Rabeinu Jona kaže da se prvi čovjek naziva bezumnikom, a drugi pravednikom. Činjenica da je prvi čovjek vidio negativno, ne znači da je on loš, ali je bezuman jer čovjek koji se usmjerava na negativno postaje negativan, destruktivan i ogorčen čovjek. Čovjek koji govori lašon hara ima najjači negativni utjecaj upravo na samoga sebe. Zaboravite pravednost, zaboravite na ispravno i krivo – no takva karakterna osobina jednostavno je bezumna!

Prevela Anja Grabar

Rabbi Shaul Rosenblatt: