Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život

Dobro srce

Raban Johanan ben Zakai im reče: "Idite i istražite koji je put najbolji pa da ga se čovjek drži." Reče Rabi Eliezer: "Dobrohotno oko", reče Rabi Jehošua: "Dobar drug", reče Rabi Jose: "Dobar susjed", reče Rabi Šimon: "Predvidjeti posljedice", reče Rabi Eleazar: "Dobro srce". Odgovori im: "Najbolje mi se čine riječi Eleazara ben Araha jer su u njegovim riječima i vaše sadržane."

Rečenice otaca (Pirke Avot) 2,13 (prema prijevodu R. Šalom Freibergera)

DOK JE Gaon iz Rogačova bio mladić, susreo se s velikim Rabbi Tzadokom HaKohenom iz Lublina (1823-1900.). Raspravljali su o dubokim temama i kad se Rogačover spremao krenuti, Reb Tzadok mu je rekao: "Ti si vjerojatno najveći genij novog naraštaja. I ja sam bio čudo, no s vremenom sam naučio da, mada je učenost prekrasna, istinska se veličina nalazi u lev tovu." Mladić je kasnije kazao da mu je ta rečenica promijenila život.

Što to znači imati lev tov, dobro srce?

Dobro srce vidi u drugima ono dobro. Dobro srce se lako nasmiješi. Dobro srce se otvara srcu drugoga. Dobro srce sposobno se povezati s drugim dobrim srcem i približiti si tu drugu osobu.

Rabbeinu Yonah iz Gerone obogaćuje naše shvaćanje govoreći da je dobro srce posebno umješno biti strpljivo. Neki tumače da osobina dobrog srca slijedi odmah nakon naše prethodne lekcije o sporosti na gnjev kako bi ilustrirala da između te dvije osobine postoji veza. Osoba koja je tolerantna i strpljiva takvo ponašanje crpi iz unutarnjeg studenca lev tova

Ali ima i drugačijih interpretacija. Rabbi Samson Raphael Hirsch (1808 -1888.) kaže: "Onome koji ima dobro srce, njemu zavist, ljubomora i mržnja nemaju pristupa." Maharal iz Praga u dobrom srcu nalazi drugačije osobine: "Blaga ćud i sposobnost da radosno čini u korist drugih."

No, jesu li ova gledišta uistinu različita? Opirati se zavisti nije isto što i radosno djelovati u korist drugih, a to je drugačije od iskazivanja strpljivosti, naravno, no ako šire pogledamo, dobro srce se može gledati kao srce koje nije sebično, nije previše usmjereno na svoju korist i više je orijentirano na dobrobit drugih nego na vlastito zadovoljstvo. Briga za druge podjednako odražava i razvija dobro srce.

Dobar dio Židovske prakse usko je povezan s propisima i ponašanjem, i od nas traži da pomno pazimo na detalje onoga što činimo. Brigom za dobro srce podsjeća nas se da obratimo pažnju na svoj unutarnji doživljaj koji se nalazi u pozadini čina. Mnogi su učitelji u brojnim kontekstima podvukli izreku da "B-g želi srce," jer nije dovoljno činiti ispravne stvari. Kao što Rabbi Eliezer Papo, učitelj musara s početka devetnaestog stoljeća, piše: "Čitav judaizam i služba B-gu ovise o dobrom srcu."

■

Na primjer, judaizam zapovijeda da dajemo u dobrotvorne svrhe, ali je li sam čin davanja, čak i ako je vrlo izdašan, dovoljan? Ne, vrlina srca koja potiče na davanje od tolike je važnosti da nam jedna od glavnih referenci kaže: "Čak i ako netko nekome dâ najskupocjeniji dar na svijetu ali mu ga da potištenog lica, onda je to kao da nije dao ništa. Ali se onoga koji pozdravi svog bližnjeg vedrog izraza lica smatra kao da je dao najbolji dar na svijetu, čak i ako zapravo nije dao baš ništa."

Doista, kodeks Židovskog zakona, Šulhan Aruh, izričito propisuje: "U dobrotvorne svrhe treba davati vedrog lica, s radošću i dobrim srcem, suosjećajući s nevoljom u kojoj se nalazi siromah i uputiti mu utješne riječi. Ukoliko netko daje tužnog lica time se gubi dobrobit davanja."

Ne smijemo biti zadovoljni time da učinimo samo ono što se od nas traži, već sve što činimo trebamo činiti s vrlinama srca koje odgovaraju našoj vanjskoj dobroti. Riječima rabina: "Nutrina treba biti poput vanjštine." Koliko nam je tek više potrebno dobro srce da nas usmjerava kad se nađemo u situacijama koje od nas traže da učinimo više nego što se od nas zahtijeva ili da učinimo nešto što nismo obavezni učiniti?

Uzmite, na primjer, situaciju s kojom se suočio Mojsije kada je bio izabran on, a ne njegov stariji brat Aharon, da vodi Izrael. Mojsije se brinuo da će Aharon biti povrijeđen jer ga se zaobišlo pri dodijeli vodstva, no B-g ga je razuvjerio rekavši: "Gle, on [Aharon] ti dolazi u susret i kada te vidi, radovat će se u svom srcu." Ta je situacija mogla biti teška za Aharona, ali zato što je imao – i zapravo njegovao – lev tov, on je čeznuo za radošću i uspjehom drugih, i taj se njegov unutarnji način gledanja na stvari proširio na slavljenje uloge vođe koja je bila dodijeljena njegovom mlađem bratu.

Prekrasna riječ na jidišu, fargen (radovati se uspjehu drugoga, op.pr.), ukazuje na tu vrlinu. Nedovoljno razvijeno srce ima tendenciju da sklizne u gorčinu i zavist zbog tuđe sreće. Poznati književni pisac na jidišu Sholom Aleichem savršeno je to uhvatio kada je rekao da kada bi imao dobar dan na tržnici, svojim bi prijateljima rekao da je imao loš dan. Na taj način, sretan je bio on, a sretni su bili i oni. Ali kada bi imao loš dan, rekao bi svojim prijateljima da je imao dobar dan, jer je na taj način dobio društvo u svojoj patnji. No, dobro srce ne slijedi taj uobičajeni obrazac koji Sholom Aleichem tako sjajno opisuje. Osoba s dobrim srcem bude fargen, što znači da se on ili ona raduje sreći druge osobe.

A osoba s dobrim srcem, isto tako, osjeća patnju druge osobe. Rabbi Yitzchok Elchonon Spector (18171896.) bio je značajan pravni autoritet svojeg naraštaja. Jednom mu je prišla jedna aguna (žena za koju se smatra da je u "okovima" jer joj suprug ne može ili ne želi dati dokument o razvodu) koja je tražila rastavu svog braka.

Nakon što je uložio veliki trud Rabbi Yitzchok Elchonon nije uspio pronaći pravnu osnovu koja bi opravdala ispunjenje njezine želje. Kada je žena za to čula, briznula je u gorki plač. Rav Yitzchok Elchonon čuo je, vidio i osjetio njene suze i ponovo se bacio na pravne presedane, s još više truda i odlučnosti. Na kraju je napisao osam stranica dugu responsu koja je omogućavala da se žena oslobodi iz braka. Njegov lev tov odveo ga je prema brojnim inovacijama pri interpretaciji Tore koje ranije nije uvidio.

Gaon iz Vilne naglašava da kiša potiče na rast sve što se nalazi u zemlji, bila to hrana, cvijeće ili korov. Jednako tako, naše izučavanje Tore i duhovna praksa služi da "napaja" štogod je posijano u srcu – ako je to dobro, učinit će da uzraste dobro, ali ako je netko nakrcan negativnim midot, poput traženja časti ili sebičnosti ili uobraženosti, tada će te sklonosti procvasti. Mi se moramo brinuti za vrline srca, jer sve što u životu radimo biti će rezultat onoga što smo tamo posijali. Kao što je dobro poznato, dobre namjere nisu dovoljne da nas spase od stvarnosti onoga što živi u našim srcima.

Kada je Rabi Johanan ben Zakai (po prilici 30-90.g.n.e.) zatražio od svojih studenata da definiraju najbolji put kojim čovjek treba ići u životu, on je odobrio odgovor "dobro srce". Mi moramo razvijati dobro srce kako bismo zaslužili preobražaj koji nazivamo stjecanje Tore.

Praksa

Ima priča o Gaonu iz Vilne iz doba dok je još bio malen dječak, a već marljiv u svom izučavanju Tore. Doktor je njegovoj majci rekao da bi on trebao više izlaziti van i igrati se. Ona ga je potjerala da ode u park gdje su se djeca igrala, no on se vrlo brzo vratio kući. Kada ga je upitala zašto, on joj je objasnio da ne može sudjelovati u igri u kojoj kada se netko podigne, on time izazove da drugi padne. Djeca su se ljuljala na klackalici. Mladi je učenjak već razvio tako velik senzibilitet u svom lev tovu, senzibilitet koji je omogućio da Tora koju izučava na njega tako snažno utječe.

Svima su znani ne ubij ili ne ukradi, ali onaj koji teže svetosti mora imati senzibilitet za suptilne nijanse koje se pojavljuju na ne tako smion način. U ovom periodu, obratite pažnju tijekom dana na to kako vaše riječi i postupci prema drugim ljudima mogu izazvati efekt da vas "podignu" dok drugu osobu neusiljeno guraju "dolje."

Kako biste bili proaktivni, doprite do nekoga iz svog lev tova. Prisjetite se, briga za potrebe drugih odražava – a također i razvija – dobro srce. Kome treba nešto što vi možete ponuditi? Molim vas, ponudite to, zbog drugih i zbog svog dobrog srca.