3 minute read

Poslastica u hladnjaku

Fokus ove parše je na caraasu, fizičkoj bolesti koja bi zahvatila osobu koja je sagriješila u govoru. Ta bi bolest postupno zahvaćala kuću, odjeću i kožu. Ona se često pogrešno prevodi kao 'guba', no to je očigledno netočan prijevod budući da guba zahvaća isključivo tijelo.

Postoje dva tipa prekršaja vezanog uz govor: najprije, lašon hara, doslovno "zao jezik" – govoriti o drugome negativno, čak i ako je ono što govoriš istina. (Zanimljivo je da je jedno od najčešćih opravdanja koje ljudi koriste prilikom lašon hara – "Ja sam samo govorio istinu." Realnost je da je lašon hara upravo stoga to što jest zato što je ono što govorimo istina. Kada ne bi bilo istinito, to bi bila kleveta – mocai šem ra – što je još gore.) Drugi prijestup je rehilus, "miješanje" – govoriti nekome negativne stvari koje je o njemu rekla ili protiv njega učinila treća osoba.

Advertisement

Odjeljak zatim nastavlja sa mističnim caraasom, te osobito procesom očišćenja za osobu koja bi njime bila zahvaćena. Govori također i o caraasu na kući i čišćenju istoga. To su duge i kompleksne procedure, a rabini daju analogiju za to. Budući da caraas u osnovi zahvaća osobu koja je govorila negativno o drugima, proces očišćenja je vrlo kompleksan, a to je u skladu sa počinjenom pogreškom. Ispraviti štetu koju smo drugome nanijeli lošim riječima je slično pokušaju da sakupimo sve perje iz jastuka – nakon što ga je raznio vjetar!

Da se nadovežem na prošlotjednu temu, kao što sam obećao…

Dakle, zašto iz duhovne perspektive ima savršenog smisla što mi, ljudi, obožavamo šećer, a zdravu hranu smatramo neukusnom? Zašto bismo u procesu selekcije koji vodi B-g, baš mi – ljubitelji slatkiša i protivnici špinata – bili najjača ljudska bića?

Odgovor proizlazi iz same svrhe stvaranja.

Moramo se zapitati jedno pitanje.

Ako postoji B-g, koji nas navodno voli i naš je svemogući otac… i ako je stvorio ovaj svijet za svoju djecu… nije li to mogao učiniti bolje??? Ne moram nabrajati nedostatke u Njegovom dizajnu. Samo otvorite novine bilo kojeg dana u tjednu. Evo jednostavnog odgovora.

B-g je želio stvoriti neovisna bića, a ne robote. Napokon, tko želi biti robot? To znači da moramo imati slobodnu volju. A slobodna volja podrazumijeva mogućnost da se učini pogrešan izbora – u praksi, ne samo u teoriji. I, posve očigledno, što je više slobodne volje, to više neovisnosti.

Ako želiš stvoriti bića sa istinskom slobodom izbora, tada moraš stvoriti suprotnosti u željama i potrebama. A hrana je sjajno područje za to. Kad bi nama zdrava hrana bila poželjna, a nezdrava neprivlačna, u čemu bi se onda sastojao naš izbor? Na ovaj način, postoji jasna i očigledna prilika da izaberemo. To je kao poslastica koju ja stavim u svoj hladnjak u nedjelju kako bi bila sačuvana samo za šabat. 75% šećera, 15% kolesterola, 10% masti, 0% nutrijenata. Ništa u njoj nije dobro za moju dušu. U njoj je samo destrukcija za moje tijelo. No, moje animalne strasti žele je smazati cijelu odjednom, po mogućnosti bez da između udahnem. I u tome leži moja dragocjena slobodna volja. Jesti ili ne jesti. Duhovno govoreći, biti ili ne biti. To je pitanje. I tako, manje od polovice poslastice koju sam namijenio da bude samo za šabat, ostaje u mom hladnjaku. Zapravo, kada bi postojala još dva dana u tjednu, ne bi ostalo ništa od nje do šabata. Čak i dok ovo pišem, nalazim sebe kako se pitam imam li vremena svratiti iz ureda kući na nekoliko minuta ovog jutra… To je ono o čemu je riječ kad je u pitanju slobodna volja.

Ja sam jako ljudsko biće jer silno želim tu poslasticu. To mi daje mogućnost izbora, a on čini moj život vrijednim. Baca me u veliku bitku života između onoga što ima smisla i onoga što želim. I što su više te stvari suprotstavljene jedna drugoj, to više izbora imam.

"Najjača" ljudska bića su ona sa najjačim željama. Stoga nam rabini kažu da, "što je veća duhovna razina koju čovjek dosegne, to jače postaju njegove želje." Mislim da sam ja onda na vrlo visokoj razini.

Hrana svakako nije jedino područje u kojem imamo izazovne izbore. Slobodna volja je svuda oko nas. Ona je poput zraka koji udišemo. Zapravo, ako pobliže promotrimo, slobodna volja je toliko isprepletena sa svakim aspektom našeg života da bismo mogli pomisliti da je ona svrha našeg postojanja. I uistinu jest tako.

Pa, poželite mi sreću sa poslasticom. Nadam se, B-žjom voljom, da će preostati nešto od nje do šabata. No, zapravo je velika stvar u tome što to nije 'B-žja volja', nego 'Šaulova volja'. Slobodna volja je naš najveći i najvredniji dar. Pokušajte ga iskoristiti bolje no što to ja činim.

Šabat šalom

Prevela Anja Grabar

Rabbi Shlomo Riskin:

This article is from: