Mineral & Gradnja 130

Page 1

GODINA XXIII BROJ 130 PROSINAC DECEMBER 2019.

STRUÄŒNI ÄŒASOPIS ZA GRADITELJSTVO, STROJEVE I OPREMU

!.!,):!

Aktualno iz građevinskog sektora

'2!y%6).3+)•-!4%2)!,)

Novi niskougljiÄ?ni i niskoenergetski cementi

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

NOVA SERIJA. NOVA PRAVILA.

0CĦC PQXC UGTKLC TQXQMQRCçC RTGFUVCXNLC TGXQNWEKLW W KPFWUVTKLK 5VXQTGPK UW FC \CFQXQNLG UXG XCĦG TCFPG RQVTGDG 6K TQXQMQRCçK DWFWçPQUVK RQVRWPQ ãG RTQOKLGPKVK PCçKP TCFC PQXK )% PKĻG EKLGPG K OCPLG RQVTQĦPLG PQXK FQUGĻG PQXG XKĦG PKXQG RTQFWMVKXPQUVK PQXK QOQIWçWLG TCF W PCLVGĻKO WXKLGVKOC 2TKRTGOKVG UG FC DWFGVG UXLGFQM TGXQNWEKQPCTPKJ RTQOLGPC W KPFWUVTKLK 6Q UW PQXC RTCXKNC FLGNQXCPLC <C XKĦG KPHQTOCEKLC MQPVCMVKTCLVG 6GMPQZITQWR *TXCVUMC F Q Q

IMPRESSUM SADRŽAJ

3ADRnAJ 6

Vijesti

16 Mineral Forum 2019 Digitalizacija i kružno gospodarstvo u industriji građevinskih materijala i mineralnih sirovina

PROSINAC DECEMBER 2019.

18 Građevinarstvo Aktualnosti iz građevinskog sektora

20 Meridijan 16 Business Park Gospodarstvo i ekologija ruku pod ruku

-INERAL &ORUM Digitalizacija i kružno gospodarstvo u industriji građevinskih materijala i mineralnih sirovina

-ERIDIJAN "USINESS 0ARK Gospodarstvo i ekologija ruku pod ruku

22 Građevinski materijali Silikonski asfalti

24 Građevinski materijali Novi niskougljični i niskoenergetski cementi od sporednih proizvoda industrije i građevinskog otpada

27 Wirtgen Novi alati za glodanje za stabilizaciju tla

28 Start up MacRebur Škoti proizvode asfalt od plastičnih boca

30 Strassmayr Održavanje cesta ključ za sigurnost prometa i smanjenje troškova

32 Wacker Neuson Od izumitelja do tržišnog lidera

34 Caterpillar Caterpillar 730 zglobni damper

37 HAMM

3TART UP -AC2EBUR Škoti proizvode asfalt od plastičnih boca

Podijeljene oscilatorne bandaže i VIO mjerač zbijanja

38 Gospodarska vozila Novosti

40 Gospodarska vozila MAN Motori D08

PROSINAC DECEMBER 2019.

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

)MPRESSUM -).%2!, '2!$.*! StruÄ?ni Ä?asopis za graditeljstvo, strojeve i opremu ISSN 2671-2059 Nakladnik Business Media Croatia d.o.o. Savska cesta 182 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 01 6311-800 fax: +385 01 6311-810 e-mail: mineral@bmcroatia.hr www.bmcroatia.hr www.mineral.com.hr Glavni urednik Nenad Ĺ˝unec, dipl. ing. Suradnici: MaruĹĄa BorĹĄtnar, Tihomir Dokonal, dr.sc. Dejan Hribar, doc. dr.sc. Sabina Kramar, BoĹĄtjan PauĹĄer, Peter PodbrĹĄÄ?ek, Gorazd Suhadolnik, Katarina Ĺ ter, doc.dr.sc. Marjan TuĹĄar, dr.sc. Lea Ĺ˝ibret Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Ĺ pralja Ĺ akić, dipl. oec. TajniĹĄtvo i pretplata Suzana KovaÄ?ić GodiĹĄnja pretplata 250 kn (za Hrvatsku) GrafiÄ?ka obrada Business Media Croatia Tisak Horvat -Tisak d.o.o. Dinamika izlaĹženja DvomjeseÄ?nik Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadrĹžaj svojih Ä?lanaka. StajaliĹĄta autora nisu ujedno i stajaliĹĄta uredniĹĄtva i struÄ?nog kolegija Ä?asopisa. Rukopisi, slike i ostala dokumentacija se ne vraćaju. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti u druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavaÄ?a. Naslovnica Urban Discrict Oberbillwerder, DGNB Pre-certificate in Platinum; Foto: IBA Hamburg/ ADEPT & Karres+Brands

GODINA XXIII BROJ 130 PROSINAC DECEMBER 2019.

STRUÄŒNI ÄŒASOPIS ZA GRADITELJSTVO, STROJEVE I OPREMU

!.!,):!

Aktualno iz građevinskog sektora

Od izumitelja do trĹžiĹĄnog lidera

Caterpillar 730 zglobni damper

H R

#ATERPILLAR

OdrĹžavanje cesta - kljuÄ? za sigurnost prometa i smanjenje troĹĄkova

.

7ACKER•.EUSON

C O M

3TRASSMAYR

Novi niskougljiÄ?ni i niskoenergetski cementi

.

'2!y%6).3+)•-!4%2)!,)

[ -INERAL '2!$.*!

6 2019]

PROSINAC DECEMBER 2019.

.

C O M

.

H R

23.12.2019. 13:16:22

M I N E R A L

M I N E R A L

001_NASLOVNA_2.indd 1

VIJESTI

0O‡ELA•OBNOVA•CESTE•$UGOPOLJE• •+RUlVAR•VRIJEDNA• •MIL •KUNA U splitskom zaleÄ‘u poÄ?eli su radovi na rekonstrukciji Ĺžupanijske ceste Dugopolje – KruĹĄvar, na podruÄ?ju općine Dicmo. IzvoÄ‘aÄ? je tvrtka Strabag. Vrijednost radova na dionici dugoj neĹĄto manje od dva kilometra je 4,5 milijuna kuna. ProĹĄirenje ceste sa sadaĹĄnjih 3,5 na 5,5 metara, izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda i postavljanje rasvjete omogućit će sigurnije prometovanje i bolju povezanost KruĹĄvara s Dugopoljem, Splitom i općinskim srediĹĄtem Dicmom. „Nadam se da će izgradnja ove dionice potaknuti mlade obitelji da ostaju u Dicmu, a neke i da se vrate", rekao je naÄ?elnik općine Ivan Maretić. Ravnatelj Ĺ˝upanjske uprave za ceste Splitsko-dalmatinske Ĺžupanije Petar Ĺ korić najavio je da će radovi biti zavrĹĄeni do poÄ?etka turistiÄ?ke sezone. „Nije rijeÄ? o zahtjevnoj dionici, imamo kvalitetnog izvoÄ‘aÄ?a radova i vjerujemo da će sve biti u redu", rekao je Ĺ korić. Ĺ˝upanijska uprava za ceste u ovoj godini u izgradnji, rekonstrukciju i odrĹžavanje cesta uloĹžila je oko 150 milijuna kuna. Za iduću godinu planirana su ukupna ulaganja od 160 milijuna kuna u ceste na podruÄ?ju Vrgorca, Trogira, uz PeruÄ?ko jezero ta na otocima Ĺ olti, Hvaru i ÄŒiovu. Iz fondova Europske unije bit će financirana izgradnja ceste PuÄ?iťća – Povlja na otoku BraÄ?u duga 4,8 kilometara.

0ROBIJEN•PRVI•TUNEL•NA•"RA‡U U sklopu kilometar duge zaobilaznice naselja LoĹžiťća na BraÄ?u probijen je prvi otoÄ?ni tunel. RijeÄ? je o izuzetno vaĹžnom projektu za općinu Milna i najvećem ulaganju u cestogradnju na BraÄ?u posljednjih dvadesetak godina. Hrvatske ceste uloĹžile su u projekt 32 milijuna kuna. Radove izvodi tvrtka Strabag d.o.o. koja je gradiliĹĄte preuzela u travnju. Rok za zavrĹĄetak radova je osamnaest mjeseci, odnosno listopad iduće godine, no s obzirom na dinamiku radova tunel Korita bi mogao biti otvoren Ä?ak Ä?etiri mjeseca prije roka, u lipnju. Trenutno se u tunelu postavlja hidroizolacija, odnosno sekundarna betonska obloga. Cijela zaobilaznica duga je neĹĄto viĹĄe od jednog kilometra, a sam tunel dug je 190 metara s portalima. Zbog radova na zaobilaznici privremeno je zatvorena lokalna cesta koja spaja naselje Boboviťća na moru s ostatkom cestovne mreĹže. Promet je preusmjeren preko privremene prometnice. Radovi na tunelu usklaÄ‘eni su s konzervatorskim uvjetima kako bi se zaĹĄtitila crkvica Gospe od Korita koja se nalazi u neposrednoj blizini.

GREENiKA konzultantski ured Berislavićeva 6, 10 000 Zagreb, HR www.greenika.hr; www.dgnb.de

kruĹžna ekonomija

SnjeĹžana Turalija / direktorica +385 98 400 287 snjezana.turalija@greenika.hr

DGNB međunarodni sustav certificiranja odrŞivosti zgrada

|www.dgnb-system.de www.dgnb-navigator.de www.dgnb-akademie.de

Aktivnosti vezane uz klimatske promjene

1-4_GREENIKA_M_0619.indd 1

PROSINAC DECEMBER 2019.

odrŞiva gradnja Nearly zero energy buildings – nZEB Edukacije i promocija kruŞne ekonomije i odrŞive gradnje

23.12.2019. 13:22:47

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

)NVESTICIJE U 3LAVONIJI Ministar Butković je prozvao osječke gradske vlasti da raspišu natječaje za obnovu tramvajske infrastrukture ukupne vrijednosti oko 250 milijuna kuna, jer je ugovor o bespovratnim sredstvima za taj projekt potpisan još prije dvije godine. Sa županom Anušićem razgovaralo se i o izgradnji podvožnjaka u Ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića, vrijednog 95 milijuna eura, koja bi s također u iznosu od 85 posto financirala sredstvima iz fondova EU. U ljeto 2020. godine bit će završena zaobilaznica oko Petrijevaca, a zaobilaznicu će dobiti i Beli Manastir. Obnavljat će se dionice na Podravskoj magistrali te cesta od Osijeka do Aljmaša. Taj pravac opterećen je teškim kamionskim prometom koji ide iz Vojvodine kroz Hrvatsku. „Proširit ćemo cestu i napraviti pješačko-biciklističke staze koje će povećati sigurnost prometa”, rekao je Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta.

0O INJU RADOVI NA PRISTUPNIM CESTAMA 0ELJElKOM MOSTU

Na osječkome Građevinskom i arhitektonskom fakultetu predstavljen je projekt sanacije i zatvaranja odlagališta neopasnog otpada Nemetin. Projekt je vrijedan 37,8 milijuna kuna i trebao bi biti u potpunosti realiziran u sljedećih 13 mjeseci. Ukupni prihvatljivi troškovi iznose 35,2 milijuna kuna, od čega se 85 posto financira nepovratnim sredstvima Kohezijskog fonda EU. Dodatnih 3,5 milijuna financira se iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a preostalih oko 4,2 milijuna kuna izdvaja Grad Osijek. Na odlagalištu Nemetin otpad se odlagao od 1990. do 2011. godine. U tom razdoblju odloženo je 366 tisuća kubičnih metara otpada. Tehničko-tehnološko rješenje predviđa izgradnju tijela odlagališta, sustava za otplinjavanje, sustava za prikupljanje i odvodnju oborinskih voda, interne prometne površine, izvedbu oborinskog nasipa i krajobrazno uređenje odlagališta.

[ -INERAL '2!$.*!

6 2019]

PROSINAC DECEMBER 2019.

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

Zajednica ponuditelja u kojoj su Strabag AG i Strabag d.o.o. u srijedu je uvedena u posao na izgradnji pristupne ceste za Pelješki most na dionici Duboka - Sparagovići/Zaradeže, izvijestile su Hrvatske ceste. Izvođač radova uveden je u posao nakon što je početkom listopada potpisan ugovor o izgradnji pristupnih cesta vrijedan 478,3 milijuna kuna bez PDV-a. Primopredajom tehničke dokumentacije, dostavom imenovanja i otvaranjem građevinskog dnevnika službeno je započela izgradnja dionice duge 12,04 kilometara. Izgradnja spomenute dionice uključuje izgradnju dva tunela, dva mosta i vijadukta te drugih popratnih komponenti. Radovi bi trebali biti završeni za 33 mjeseca, navode Hrvatske ceste u priopćenju. Grčki Avax, koji će graditi stonsku obilaznicu ukupne duljine 18 kilometara, odnosno poddionice Sparagovići - Prapratno i Prapratno - Doli, bit će uveden u posao krajem studenog ili početkom prosinca. Ugovorena vrijednost radova na ovoj dionici iznosi 511,5 milijuna kuna (bez PDV-a), a rok za završetak radova je 28 mjeseci.

0O INJE SANACIJA ODLAGALIlTA OTPADA .EMETIN

Vlada RH je 5. prosinca 2019. u Sabor uputila izmjene i dopune Zakona o gradnji kojima se ovaj zakon usklađuje s Europskom direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada (Direktiva 2010/31/EU) koja je 2018. izmijenjena. Između ostalog, novim izmjenama zakona utvrđuje se obveza donošenja dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine. „S obzirom na to da zgrade u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, troše više od 40 posto ukupne energije, ova direktiva uglavnom unosi nove značajnije zahvate na gradnju i građevinski sektor u cijeloj Europi. Kod nas se promjene odnose na utvrđene obveze donošenja dugoročne strategije obnove zgrada, standarde gradnje zgrada gotovo nulte energije za sve zgrade počevši od iduće godine, a promiče i elektro ili e-mobilnost u novim zgradama te onima koje će se „podvrgnuti' značajnijoj obnovi”, rekao je na sjednici Vlade državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir. Izmjenama zakona o gradnji utvrđuje se obveza donošenja programa energetske obnove zgrada, razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030. Zakonom se definiraju i standardi za nove zgrade vezani za alternativne sustave opskrbe energijom.

PROSINAC DECEMBER 2019.

,3' 'ROUP NASTAVLJA GRADNJU $ALMATIA 4OWERA U 3PLITU Austrijska građevinska tvrtka LSG Group preuzela je od zagrebačke Tehnike, dosadašnjeg izvođača radova, gradilište Dalmatia Towera u Splitu, objavili su krajem listopada, investitori iz tvrtke Westgate Tower. Nakon što je prvotni izvođač radova Tehnika d.d. zapao u probleme, početkom ove godine nastavak radova dogovoren je s tvrtkom LSG Group po principu „ključ u ruke”. Tehnika je pak ušla u postupak predstečajne nagodbe, što joj je omogućilo da nastavi izvoditi radove na armirano-betonskoj konstrukciji objekta do završetka tranzicije, odnosno preuzimanja gradilišta od strane LSG Grupe. Splitski toranj imat će 27 katova i sa 115 metara bit će najviši u Hrvatskoj. Do sada je izgrađeno 25 etaža, do visine od 95 metara. Završetak radova planiran je u drugoj polovici 2020. godine. Foto: Goran Les

VIJESTI

)ZMJENE :AKONA O GRADNJI 6LADA UPUTILA U 3ABOR

-ONACO GRADI UMJETNI POLUOTOK POVRlINE HEKTARA Kneževina Monaco odlučila je proširiti svoj teritorij izgradnjom poluotoka L'Anse du Portier, površine šest hektara. Radovi su počeli u rujnu izgradnjom kesonskog pojasa, zaštitne pregrada dužine 500 metara koja se sastoji od 18 trapezoidnih betonskih spremnika. Pojedinačni blokovi sastavljeni su na 200 metara od obale kako bi zaštitili novi poluotok od siline morskih valova. U tijeku je nasipavanje oko 750.000 tona pijeska iz kamenoloma kojim će se popuniti prostor između kesonskog pojasa i obale. Operaciju će izvesti dva broda nosača rasutih tereta. Udare valova trebale bi apsorbirati prigušne komore na membrani zida. Prilikom projektiranja uzeti su u obzir učinci klimatskih promjena prema različitim scenarijima koji proizlaze iz rasta razine mora. Radove izvode francuske tvrtke SAM L'Anse du Portier i Bouygues Travaux Publics. Nedostatak zemljišta prisilio je malu kneževinu na Azurnoj obali da se širi na more. Do sada je tako njena površina proširena za više od 40 hektara, što predstavlja petinu ukupne površine grada-države.

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

%UROPSKA•KOMISIJA•ODOBRILA• •MIL •EURA•ZA•PRUGU• 2IJEKA• •:AGREB Europska komisija odobrila je investiciju od 311 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za dogradnju ĹželjezniÄ?ke pruge Rijeka-Zagreb na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca u duĹžini od 44 kilometra. To će biti najveće ulaganje Europske unije u gradnju i obnovu ĹželjezniÄ?ke infrastrukture u Hrvatskoj. Europska unija u obrazloĹženju navodi da će projekt omogućiti prelazak s cestovnog na ĹželjezniÄ?ki prijevoz tereta i putnika Ä?ime će se smanjiti ĹĄtetan utjecaj prijevoza na okoliĹĄ. „Omogućavanje i poboljĹĄanje odrĹživih i ekoloĹĄki prihvatljivih naÄ?ina prijevoza kljuÄ?ni su za borbu

SERVIS

protiv klimatskih promjena, koja je dodatno naglaĹĄena nedavno predstavljenim europskim zelenim planom. Ovim ulaganjem iz Kohezijskog fonda u jednu od glavnih ĹželjezniÄ?kih pruga Ä?inimo upravo toâ€?, rekla je povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira. HĹ˝ infrastruktura trebala bi poÄ?etkom 2020. godine raspisati natjeÄ?aj za izvoÄ‘aÄ?e radova, a dionica bi trebala biti zavrĹĄena do listopada 2023. godine. Projekt predviÄ‘a modernizaciju postojećeg te gradnju drugog kolosijeka, uz modernizaciju Ä?etiri stajaliĹĄta: MavraÄ?ići, Desinec, Domagović i Lazina.

betonska tehnika sabijanje tla i asfalta tehnika prodora i opskrbe URYRNRSDĂ˜L damperi XWRYDULYDĂ˜L

PRODAJA REZERVNI DIJELOVI NAJAM

Zagreb - D. Cesarića 14 | Tel./Fax. 01/3895 848 | www.l-ring.hr

1-2_L-RING_M_0619.indd 1

20.12.2019. 13:18:35

VIJESTI

5 SIJE NJU NOVI NATJE AJI ZA ENERGETSKU OBNOVU VIlESTAMBENIH ZGRADA Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar najavio je da će uskoro biti raspisani novi javni pozivi za energetsku obnovu višestambenih zgrada, javnih zgrada te obiteljskih kuća. Do sada je obnovljeno ili je pri završetku obnove više od 1.400 zgrada javne namjene, istaknuo je ministar Štromar na konferenciji „Energetska obnova višestambenih zgrada" koja je održana 4. prosinca. Dodao je da je energetskom obnovom obuhvaćeno i više od 16.000 kućanstava. „Do sada smo ugovorili 90 posto svih sredstava koje imamo na raspolaganju za energetsku učinkovitost iz fondova Europske unije”, naglasio je ministar. Najavio je da sada slijede ulaganja u višestambene zgrade, a natječaj će biti raspisan u siječnju.

:A OBNOVU LUKE U 4RPNJU MILIJUNA KUNA U studenom 2019. potpisan je Ugovor o izvođenju radova na obnovi luke u Trpnju između investitora Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije i izvođača tvrtke Texo Molior d.o.o., vrijedan 15,8 milijuna kuna. Riječ o jednom od osam velikih lučkih infrastrukturnih projekata na području Županije. „Za četiri projekta su osigurana financijska sredstva. U idućih nekoliko dana raspisat će se natječaj za izvođača radova za tri projekta, a do kraja godine očekujemo ishođenje građevinskih dozvola za projekt nove luke u Korčuli te obnovu rive Ubli na Lastovu", rekao je zamjenik dubrovačkoneretvanskog župana Joško Cebalo. Luka u Trpnju izgrađena je 1872. godine, u vrijeme Austro-Ugarske, i glavna je trajektna luka za poluotok Pelješac i otok Korčulu. Na natječaj za izvođača radova pristigle su dvije ponude i obje su bile veće od procijenjene vrijednosti projekta, U dogovoru s Ministarstvom odlučeno je da se ugovor ipak potpiše, a razlika će se podmiriti iz državnog proračuna. Druga ponuda bila je skuplja za 300 tisuća kuna. Projekt će se provesti u dvije faze. Prva faza, vrijedna oko 6 milijuna kuna, trebala bi zbog početka turističke sezone završiti do lipnja 2020. godine. Druga faza, vrijedna oko 10 milijuna kuna, počinje u listopadu 2020. godine i trebala bi biti završena do početka turističke sezone 2021. godine. Projekt najvećim dijelom financira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, slijede Dubrovačko-neretvanska županija i Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, dok Općina Trpanj u financiranju sudjeluje s 350 tisuća kuna.

3RBIJA ULAnE MILIJARDE EURA U BEOGRADSKI METRO Srbijanska vlada planira se zadužiti kako bi financirala gradnju metroa u glavnom gradu. U nacrtu proračuna za 2020. koji je poslan srpskom parlamentu na usvajanje predstavljen je plan prema kojem bi francuska vlada odobrila 80 milijuna eura za financiranje početne faze gradnje. Preostalih 500 milijuna eura srbijanska vlada planira prikupiti zaduživanjem kod međunarodnih investicijskih korporacija, banaka i fondova. U srpnju 2019. godine francuska vlada potpisala je pismo namjere o podršci projektu izgradnje beogradskog metroa, čime je omogućila potpisivanje međudržavnog sporazuma koji će pomoći Srbiji da u cijelosti pokrije troškove prve faze izgradnje. Planira se da bi cijeli projekt trebao koštati oko četiri milijarde

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

eura, što beogradski metro čini jednim od najvećih infrastrukturnih projekata u jugoistočnoj Europi. Prema nacrtu projekta mrežu beogradskog metroa činile bi dvije pruge - prva bi bila duga 22 kilometra, a druga 19,8 kilometara te četiri integrirane gradske željezničke linije. Srbijanska vlada nada se da će izgradnja beogradskog metroa početi 2020. godine.

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

0REDSTAVLJEN•PROJEKT•*ARUN•0ANORAMA•VRIJEDAN• •MILIJUNA•EURA NorveĹĄki investitor, fond Croatian development property II AS registriran u Oslu, predstavio je na investicijskom sajmu REXPO projekt Jarun Panorama Ä?ija je vrijednost procijenjena na 150 milijuna eura. Projekt se prostire na gotovo 35 tisuća Ä?etvornih metara juĹžno od rijeke Save i sjeverno od Jadranske avenije u Zagrebu. RijeÄ? je kompleksu visokih stambenih, uredskih i hotelskih zgrada koji je naziv dobio jer gleda na Jarun i rijeku Savu. Ono ĹĄto projekt izdvaja od ostalih graÄ‘evinskih projekata je dozvola za gradnju najviĹĄe zgrade u Hrvatskoj. Neboder bi trebao imati 38 katova i bio bi visok 150 metara. U okviru projekta Jarun Panorama Izgradilo bi se oko 340 stanova Ä?ija prosjeÄ?na povrĹĄina premaĹĄuje stotinu Ä?etvornih metara, te hotel sa Ä?etiri zvjezdice i 240 soba kojim bi upravljao poznati svjetski hotelski brend. U sklopu hotela izgradili bi se kongresni centar, restoran, wellness i ostali popratni sadrĹžaji. Fond Croatian development property II AS u Hrvatskoj posluje preko tvrtke Rotor jug d.o.o. koja je u 100-postotnom vlasniĹĄtvu Fonda, a u traĹženju partnera investitora i developera

zastupa ih konzultantska kuća Colliers International, Ä?ija je direktorica Vedrana Likan izjavila da je projekt u idejnoj fazi te da bi gradnja mogla poÄ?eti za godinu do dvije. Likan je takoÄ‘er naglasila da su za razvoj projekta zainteresirani investitori iz razliÄ?itih dijelova svijeta. Pregovara se s pet ciljanih partnera koji već aktivno razvijaju projekte sliÄ?nog tipa u zemlji i regiji, ili su u posljednjih nekoliko godina aktivno izrazili Ĺželju i interes za takvim tipom projekta.

'RçLYLWH QDSUHGDN $ &RPSDFW EDJHU QD NRWDÄ€LPD

0RELOQL EDJHU QRYH JHQHUDFLMH .RPSDNWDQ L IOHNVLELODQ 'LHVHO PRWRU /LHEKHUU ' 2ULJLQDOQL /LHEKHUU GLMHORYL 1LVND SRWURĂĽQMD JRULYD L VPDQMHQD HPLVLMD ĂĽWHWQLK WYDUL (UJRQRPVNL GL]DMQ NDELQH 6HOHNFLMD PRGRYD VHQVLWLYH HFR SRZHU L SRZHU SOXV

*HQHUDOQL XYR]QLN X 5+ .2023 G R R .RYLQVND =DJUHE 7HO )D[ ZZZ NRPRS KU

2SHUDWLYQD WHçLQD NJ 0RWRU N: .6 6WDJH ,9 .DSDFLWHW NRUSH P

Pozitivan trend kada je rijeÄ? o kvaliteti kredita nastavio se i u 2019. godini. Prema posljednjim podacima HNB-a, udio loĹĄih kredita krajem rujna pao je na 6,03 posto. To je najniĹži udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima banaka od 30. lipnja 2016. Promatrano prema djelatnostima, najveći udio loĹĄih kredita je u graÄ‘evinarstvu - Ä?ak 29,66 %. Na dan 30. rujna graÄ‘evinarima je bilo plasirano 7,09 milijardi kuna kredita, a od toga iznosa 2,1 milijarda kuna otpada na loĹĄe ili neprihodujuće kredite. U ovoj godini udio loĹĄih kredita graÄ‘evinarstvu pao je za Ä?etvrtinu, sa 40,4 posto na spomenutih 29,66 posto, odnosno za 10,38 postotnih bodova. Foto: HNB

VIJESTI

5DIO•LOlIH•KREDITA•U•GRAŒEVINI•U•PADU

.ATJE‡AJ•ZA•NASTAVAK• RADOVA•NA•KORIDORU• #• DO•KRAJA• NatjeÄ?aj za nastavak izgradnje meÄ‘unarodnog cestovnog koridora 5C od Osijeka prema granici s MaÄ‘arskom bit će raspisan do kraja godine, a poÄ?etak radova oÄ?ekuje se na proljeće, najavio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Dionicu autoceste od mosta preko Drave do Belog Manastira financirat će Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). RijeÄ? je o projektu vrijednom 100 milijuna eura. Autocesta će u punom profilu biti zavrĹĄena do kraj 2023. godine. „Prednost je da će se natjeÄ?aj raspisati po pravilima EBRD-a pa će biti puno kraći i bolji za sve nas koji Ĺželimo da radovi krenu ĹĄto prijeâ€?, istaknuo je Butković, podsjetivĹĄi da je prethodni natjeÄ?aj poniĹĄten. „Nakon toga ostaje izgradnja zavrĹĄne dionice od pet kilometara do maÄ‘arske granice, koju projektiramo i gdje smo s maÄ‘arskom stranom dogovorili toÄ?ku spajanjaâ€?, rekao je Butković. „Kraj radova za dionicu Most Drava – Beli Manastir bio bi do kraja 2022. godine. Za ovih pet kilometara koje projektiramo oÄ?ekujemo izdavanje graÄ‘evinske dozvole krajem iduće godine i onda slijedi poÄ?etak radovaâ€?, rekao je Boris Huzjan, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta. Ministar Butković istaknuo je kako se u Hrvatskoj provodi veliki investicijski ciklus u prometnoj infrastrukturi vrijedan viĹĄe od 20 milijardi kuna, a samo na osjeÄ?kom podruÄ?ju pripremaju se i provode projekti vrijedni milijardu kuna.

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

(!#•RASPISUJE•NOVI•NATJE‡AJ•ZA•RADOVE• VRIJEDNE• •MIL •KN DrĹžavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbacila je 24. listopada Ĺžalbu kineske kompanije Sinohydro Corporation Limited na odluku Hrvatskih autocesta o poniĹĄtenju javnog nadmetanja za izgradnju poddionice Beli Manastir – most Drava na autocesti Beli Manastir – Osijek – Svilaj zbog „nedostatka pravnog interesaâ€?. Hrvatske autoceste najavile su da će uskoro raspisati novi javni poziv za izgradnju navedene poddionice na koridoru Vc. Na javni poziv za izgradnju 17,5 kilometara autoceste od Belog Manastira do mosta Drava stigle tri ponude. Vrijednost radova procijenjena je na 380 milijuna kuna bez PDV-a. Dvije ponude premaĹĄile su procijenjeni iznos: Sinohydro je ponudio da će posao odraditi za 416,1 milijun kuna, a zajednica ponuditelja Osijek-Koteksa, Gravija, Cestorada i PZC-a Brod za 446,1 milijun kuna. Jedini koji su ponudili niĹžu cijenu od procijenjenog iznosa bila je tvrtka Integral InĹženjering iz BiH s 359,1 milijunom kuna. HAC je odabrao Integral InĹženjering, ali tvrtka iz LaktaĹĄa odustala je od posla nakon ĹĄto na zahtjev HAC-a nisu produĹžili rok za valjanost ponude i bankarsko jamstvo. Druga dva ponuÄ‘aÄ?a to su uÄ?inila, ali HAC je odluÄ?io poniĹĄtiti natjeÄ?aj jer su njihove ponude premaĹĄile procijenjenu vrijednost radova te raspisati novi uz istu procijenjenu vrijednost radova. Sinohydro se na tu odluku Ĺžalio. DrĹžavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbila je Ĺžalbu jer Sinohydro u njoj nije osporio razloge odbijanja svoje ponude niti iznio Ä?injenice ili okolnosti iz kojih bi proizlazilo da naruÄ?itelj nije ispravno ocijenio njihovu ponudu kao neprihvatljivu. Hrvatska na svom dijelu koridora Vc dugom 90 kilometara mora sagraditi joĹĄ 17,5 kilometara od mosta Drava do Belog Manastira te joĹĄ pet kilometara od Belog Manastira do maÄ‘arske granice.

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

'RADI SE PAMETNA ZRA NA LUKA NA OBALI #RVENOG MORA Saudijska Arabija pokrenula je još jedan ambiciozni građevinski projekt. Riječ je o izgradnji nove luksuzne turističke destinacije na Crvenom moru. Projekt vodi kompanija Red Sea Development. U sklopu projekta gradit će se i nova međunarodna zračna luka koja bi do 2030. trebala dosegnuti kapacitet od milijun putnika godišnje. Za projektanta je izabrana tvrtka Foster

I

Tel: +385 99 326 27 80

+ Partners, a vrijednost cijelog projekta iznosi nekoliko milijardi dolara. Tvrtka Red Sea Development smatra da je ugovor o projektiranju aerodroma ključan korak u razvoju cijelog projekta. Projekt zračne luke mora biti ekološki prihvatljiv, održiv, a njegova arhitektura mora odražavati lokalno okruženje: pustinju, more i planinski teren. „Inspiriran bojama i teksturama pustinjskog krajolika, projekt nastoji kreirati mirno i luksuzno putovanje terminalom koji će biti tranzitni hub za posjetitelje koji dolaze kopnom ili zrakom”, rekao je Gerard Evenden, voditelj studija u Foster + Partnersu. Zračna luka trebala bi biti završena 2022. godine. Naime, novi resort na obalama Crvenog mora trebao bi primiti prve goste do kraja 2022. godine. Uz zračnu luku, prva faza razvoja uključuje četrnaest hotela s 3.000 hotelskih soba na pet otočnih i dvije kopnene lokacije, komercijalne, maloprodajne i zabavne objekte te ostalu potrebnu infrastrukturu. Po dovršetku cijelog projekta 2030. godine, odredište će raspolagati s 8.000 hotelskih soba na 22 otočne i šest kopnenih lokacija.

I

office@svet-strojev.hr

I

www.svet-strojev.hr

VIJESTI

:A•OBNOVU•I• DOGRADNJU• PRISTANIlTA•eIGLJEN• •MIL •KUNA

0ET•PONUDA•ZA•GRADNJU•DRnAVNE•CESTE•$ • U Hrvatskim cestama, sredinom prosinca 2019., otvorene su ponude za izgradnju drĹžavne ceste D-403 koja će povezivati kontejnerski terminal na ZagrebaÄ?koj obali i zapadni dio Rijeke sa zaobilaznicom. Za izgradnju oko 3,5 kilometra duge, ali izuzetno zahtjevne dionice zaprimljeno je pet ponuda. Financijski najpovoljniju ponudu predao je konzorcij u kojem su slovenski Kolektor, GP Krk i sarajevski Euroasfalt, u iznosu od 456,35 mil. kuna bez PDV-a, odnosno 570,44 milijuna s PDV-om. Slijedi ponuda kineskog CRBC-a, tvrtke koja gradi PeljeĹĄki most, u iznosu od 586,34 milijuna kuna s PDV-om, a na trećem je mjestu ponuda talijanskog konzorcija predvoÄ‘enog tvrtkom Rizzani deEcher koji bi D-403 izgradio za 598,38 mil. kuna s PDV-om. Austrijski Strabag za izgradnju ceste D-403 traĹži 638,94 milijuna kuna, a najskuplja je ponuda hrvatsko-turskog konzorcija u kojem su Poduzeće za ceste (PZC) iz Slavonskog broda i Yapi Merkezi, koji traĹže 718,37 mil. kuna s ukljuÄ?enim PDV-om. Procijenjena vrijednost radova u postupku javne nabave bila je 461 milijun kuna, bez PDV-a. Rok za odabir izvoÄ‘aÄ?a je 120 dana, a iz Hrvatskih cesta navode da su već poÄ?eli pregledavati ponude te da će se izvoÄ‘aÄ?a radova nastojati odabrati u ĹĄto kraćem roku. Rok za izgradnju ceste je pak 30 mjeseci od poÄ?etka radova, a oÄ?ekuje se da bi u promet mogla biti puĹĄtena krajem 2022. ili poÄ?etkom 2023. godine. Cesta D-403 dio je projekta Rijeka Gateway, odnosno izgradnje novog kontejnerskog terminala na ZagrebaÄ?koj obali, koji bez njezine izgradnje ne moĹže dobiti uporabnu dozvolu. Ugovor o financiranju izgradnje ove prometnice, vrijedan ukupno 520 milijuna kuna, potpisan je u prosincu proĹĄle godine, a 85 posto prihvatljivih troĹĄkova, odnosno 442 milijuna kuna, financirat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Glavna trasa bit će duga 2.977 metara, a spojna ceste prema Zvonimirovoj ulici oko 380 metara. U odnosu na duljinu, zbog iznimno zahtjevnog terena kojim prolazi, cesta D-403 najskuplja je prometnica u Hrvatskoj. Na neĹĄto viĹĄe od tri kilometra dugoj dionici bit će izgraÄ‘en trotraÄ?ni tunel Podmurvice, dug 1253 metra, dva vijadukta, Piopi i Mlaka, ukupne duĹžine oko 500 metara, te podvoĹžnjak ispod ĹželjezniÄ?ke pruge dug oko 60 metara. Gradnja tunela Podmurvice zahtijeva posebnu tehnologiju buĹĄenja jer tunel prolazi ispod nekoliko stambenih zgrada, a pripreme za gradnju ukljuÄ?uju otkup i ruĹĄenje nekoliko desetaka obiteljskih kuća.

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

U Novalji je u studenom 2019. potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za rekonstrukciju i dogradnju trajektnog pristaniĹĄta Ĺ˝igljen. Ukupna vrijednost projekta iznosi 73,4 milijuna kuna, od Ä?ega će LuÄ?ka uprava Novalja, koja je nositelj projekta, dobiti 62,4 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda, a preostalih 11 milijuna kuna osigurat će se iz drĹžavnog proraÄ?una. Rekonstrukcijom i dogradnjom pristaniĹĄta omogućit će se prihvat plovila do 120 metara duĹžine te pristajanje brodova u loĹĄim vremenskim uvjetima. Povećat će se ukupni kapacitet i razina usluga u luci te smanjiti guĹžve na pristaniĹĄtu. Cjelokupni projekt ulaganja u luÄ?ku infrastrukturu u Hrvatskoj osmislilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uz podrĹĄku Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. Pritom ukupna financijska alokacija za luke iznosi 709,2 milijuna kuna od Ä?ega se Ä?ak 85% iznosa odnosi na sredstva iz Kohezijskog fonda, dok je ostatak osiguran u drĹžavnom proraÄ?unu.

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

2OCKWOOL !DRIATIC E RECIKLIRATI OSTATKE KAMENE VUNE S GRADILIlTA Rockwool Adriatic uvodi uslugu recikliranja ostataka kamene vune s gradilišta, izvijestili su predstavnici Rockwoola na konferenciji za novinare u Pićnu. Vrijednost projekta iznosi oko milijun kuna. Ostaci kamene vune s gradilišta, koji u skladu s regulativom imaju status građevinskog otpada, vratit će se u proizvodni proces kao sirovina u proizvodnji nove kamene vune. Koliko je ponovno korištenje građevinskih materijala važno i korisno, ilustrira činjenica da čak trećinu ukupnog svjetskog otpada čini građevinski otpad. Kako je izrađena od kamena, prirodnog materijala, kamena vuna može se reciklirati nebrojeno puta. „U tvornici ćemo reciklirati isključivo ostatke kamene vune s gradilišta. Proizvodni proces i kvaliteta tako proizvedene kamene vune će ostati nepromijenjeni", istaknuo je direktor Rockwool Adriatica Aleks Fonović. Recikliranjem kamene vune postiže se višestruka korist: štiti se okoliš, štedi energija i resursi, pridonosi kružnom gospodarstvu i odgovorno se odnosi prema budućim generacijama, poručila je voditeljica korporativnih poslova Rockwool Adriatica Anđelka Toto Ormuž. „Ovom

našom aktivnošću uklapamo se u europsku i hrvatsku strategiju gospodarenja otpadom kao i strategiju kružnog gospodarstva”, dodala je Toto Ormuž. Pored Hrvatske, cilj Rockwool grupe je ovakve usluge ponuditi u 30 zemalja do 2030. godine, a trenutno je nudi u deset zemalja.

$IGITALIZACIJA•I•KRUnNO•GOSPODARSTVO

REPORTAŽA

MINERAL FORUM 2019

MIN ERAL FORUM JE POTVRDIO POTREBU ZA OD RŽ

Mladen Maros, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Dino Demoli, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

Ana Pršir, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

Darko Pranjić, GIU Promins

&

OKUS•OVOGODIlNJEG•-INERAL•&ORUMA•BIO• JE• USMJEREN• NA• PODRU‡JE• DIGITALIZACI JE•JAVNE•UPRAVE•U•DIJELU•KOJI•DOTI‡E•TVRT KE• IZ• NAVEDENIH• PODRU‡JA • /DRnANA• SU• ZANI MLJIVA•PREDAVANJA•S•PRAKTI‡NIM•PRIKAZOM•RADA• INFORMACIJSKIH•SUSTAVA•TE•POSEBNO•PRAKTI‡NE•

PREDNOSTI• KOJE• REALNOM• SEKTORU• MOGU• KORI STITI• NJIHOVOM• PRIMJENOM • 0REDSTAVLJEN• JE• *E DINSTVENI•INFORMACIJSKI•SUSTAV•MINERALNIH•SIRO VINA• 2EPUBLIKE• (RVATSKE • KAO• I• )NFORMACIJSKI• SUSTAV•PROSTORNOG•UREŒENJA• )305 •S•POSEB NIM• NAGLASKOM• NA• PROCES• IZDAVANJA• LOKACIJ

Teknoxgroup Hrvatska – zastupnik za Caterpillar građevinsku mehanizaciju i opremu P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

SKIH•DOZVOLA•PUTEM•SUSTAVA•E DOZVOLA •5•TOJ• SEKCIJI•')5•0ROMINS•DAO•JE•OSVRT•NA•PROSTOR NO PLANSKU• REGULATIVU • 3EKCIJA• DIGITALIZACIJE• ZAKLJU‡ENA• JE• VRLO• KONSTRUKTIVNIM• DIJALOGOM• PREDAVA‡A•I•SUDIONIKA $RUGI• DIO• &ORUMA• BIO• JE• TEMATSKI• ORIJEN

Bonap – tvrtka koja na tržiÅ¡te plasira habajuće rezervne dijelove za drobilice i ostalu opremu u rudarstvu [ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

AVANJEM STRUKOVNIH OKUPLJANJA RADI DIJALOGA I PODIZANJA EFIKASNOSTI SUSTAVA

U ZAGREBU JE 21. STUDENOGA 2019. ODRŽAN JOŠ JEDAN TRADICIONALNI MINERAL FORUM ČASOPISA MINERAL&GRADNJA I ORGANIZACIJSKOG PARTNERA GIU PROMINS, KOJI JE OKUPIO PREDSTAVNIKE TVRTKI IZ INDUSTRIJE GRAĐEVINSKIH MATERIJALA TE EKSPLOATACIJE I PRERADE MINERALNIH SIROVINA

Prof.dr.sc. Nina Štirmer, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

dr.sc. Alenka Mauko Pranjić, Zavod za gradbeništvo, Ljubljana

Predrag Mikulčić, moderator

SMISLU (RVATSKA GOSPODARSKA KOMORA OTVA RA „"URZU OTPADA” KOJA E ZASIGURNO POMO I U PRIMJENI SEKUNDARNIH SIROVINA U POSLOVNIM PROCESIMA I POVE ATI U INKOVITOST GOSPODA RENJA RESURSIMA 5 SURADNJI S POJEDINIM KOM PANIJAMA ('+ JE INICIRALA ODRE ENE POMAKE

U SMJERU KRUnNOG GOSPODARSTVA :NANSTVENE INSTITUCIJE UKLJU ENE SU U PRAKTI NE PRIMJERE I PROJEKTE KRUnNOG GOSPODARSTVA KOJE SU NA -INERAL &ORUMU PREDSTAVILI ZNANSTVENICI 'RA EVINSKOG FAKULTETA 3VEU ILIlTA U :AGREBU I :AVODA ZA GRADBENIlTVO IZ ,JUBLJANE

Svet strojev – zastupnik za Rubble Master postrojenja i ostalu opremu za građevinarstvo [ -INERAL '2!$.*!

6 2019]

PROSINAC DECEMBER 2019.

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

TIRAN NA KRUnNO GOSPODARSTVO KOJE U GRA EVINSKOM SEKTORU I MATERIJALIMA IMA lIRO KU MOGU NOST IMPLEMENTACIJE U PROIZVODNE PROCESE +ROZ KONKRETNA IZLAGANJA PRIMJERA DOBRIH PRAKSI UVI A SE SVE ZNA AJNIJI POTEN CIJAL UPOTREBE SEKUNDARNIH SIROVINA 5 TOM

Dijana Varlec, Hrvatska gospodarska komora

Predviđena vrijednost radova za dozvole izdane u prvih devet mjeseci 2019. doseže 25,7 mlrd. kuna, a to je 29,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju

!KTUALNOS 0

ANALIZA

GRAĐEVINSKI SEKTOR

U GRAĐEVINSKOM SEKTORU U LIPNJU 2019. BILE SU ZAPOSLENE 10

GRAĐEVINARSTVO U HRVATSKOJ U POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA POČELO SE KONAČNO OPORAVLJATI NAKON RAZDOBLJA SNAŽNE RECESIJE. NA POZITIVNE TRENDOVE UKAZUJU I GLAVNI SEKTORSKI POKAZATELJI U 2018. I U PRVOJ POLOVICI 2019. GODINE. UZ TO, VALJA ISTAKNUTI KAKO USPRKOS ZNAČAJNOM SMANJENJU AKTIVNOSTI U RECESIJSKIM GODINAMA, OVAJ SEKTOR ZAUZIMA ZNAČAJNO MJESTO U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

REMA POSLJEDNJIM DOSTUPNIM PODACIMA $RnAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU GRA EVI NARSTVO JE U STRUKTURI UKUPNOG GOSPO DARSTVA U PRVOJ POLOVICI GODINE SUDJELO VALO S UDJELOM OD OKO POSTO /SIM U INKA NA AGREGATNU PROIZVODNJU NEZAOBILAZAN JE DO PRINOS GRA EVINARSTVA U UKUPNOJ ZAPOSLENO STI "ROJ ZAPOSLENIH U OVOJ DJELATNOSTI U LIPNJU GODINE IZNOSIO JE lTO INI POSTO UKUPNOG BROJA ZAPOSLENIH U 2EPUBLICI (RVATSKOJ 0RI TOME JE POSTO ZAPOSLENIH U GRA EVINSKOM SEKTORU BILO ZAPOSLENO U TVRTKA MA A POSTO U OBRTIMA !NALIZIRAJU I ME UGODIlNJE STOPE PROMJE NE GLAVNIH SEKTORSKIH POKAZATELJA U GO DINI ZAPAnA SE RAZLI ITA DINAMIKA KRETANJA :A RAZLIKU OD OBUJMA GRA EVINSKIH RADOVA I ZAPOS LENOSTI KOJI SU SE BLAGO POVE ALI BROJ NOVOIZ GRA ENIH STANOVA JE SNAnNO PORASTAO )NTENZIV NIJI RAST IZDANIH ODOBRENJA ZA GRA ENJE U PRVIH SEDAM MJESECI OVE GODINE POTVR UJE O EKIVA NJA O NASTAVKU RASTA GRA EVINARSTVA U NADOLA ZE EM RAZDOBLJU +RETANJA NA TRnIlTU NEKRETNINA DODATNO POTVR U JU POZITIVNE TRENDOVE I OPORAVAK UKUPNOG SEKTO RA 5SLIJED OPORAVKA POTRAnNJE U GODINI DOlLO JE DO PROSJE NOG RASTA CIJENA STANOVA .JIHOVA SE CIJENA NA ME UGODIlNJOJ RAZINI PO VE ALA U PROSJEKU ZA POSTO 4REND RASTA CI JENA PRODANIH STANOVA NASTAVLJEN JE I UBRZAN U PRVIH SEDAM MJESECI OVE GODINE PRI EMU SU CIJENE PORASLE ZA POSTO U ODNOSU NA ISTO RAZDOBLJE GODINE :A RAZLIKU OD (RVATSKE GRA EVINARSTVO U %5 ZNATNO JE LAKlE PODNIJELO RECESIJU U PRIJA lNJIM GODINAMA 4AKO SU NA RAZINI %5 VE PO ETKOM ZAUSTAVLJENI NEGATIVNI TREN DOVI .AKON BLAnEG PADA OBUJMA GRA EVINSKIH RADOVA U I U PRVOM TROMJESE JU GODINE GRA EVINARSTVO SE U %5 OD TRAVNJA POSTUPNO OPORAVLJA 5SPOREDBA PODATA KA NA GODIlNJOJ RAZINI POKAZUJE DA JE U PRVIH SE DAM MJESECI OVE GODINE OBUJAM GRA EVINSKIH RADOVA POVE AN ZA POSTO 4AKO ER OVOGO DIlNJA SRPANJSKA RAZINA AKTIVNOSTI VE A JE ZA POSTO U ODNOSU NA ISTI MJESEC GODINE

5 DEVET MJESECI DOZVOLA ZA GRADNJU VIlE NEGO LANI 5 RUJNU JE U (RVATSKOJ IZDANO GRA EVIN SKIH DOZVOLA lTO JE JEDAN POSTO MANJE U OD NOSU NA ISTI MJESEC GODINE DOK JE U

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

1.374 OSOBE, Å TO ÄŒINI 7,1 POSTO UKUPNOG BROJA ZAPOSLENIH U REPUBLICI HRVATSKOJ

STI•IZ•GRAŒEVINSKOG•SEKTORA SUBJEKTI• IZ• PODRU‡JA• GRAŒEVINARSTVA• S• • MI LIJARDOM• KUNA• DUGA• I• UDJELOM• OD• • POSTO• I• PRERAŒIVA‡KE• INDUSTRIJE• S• • MILIJARDI• KUNA• DUGA•I•UDJELOM•OD• •POSTO ••:A•USPORED BU • GODINU• DANA• PRIJE • • RUJNA• • GODI NE •NA•BLOKIRANE•POSLOVNE•SUBJEKTE•U•PODRU‡JU• DJELATNOSTI•TRGOVINE•NA•VELIKO•I•NA•MALO •ODNO SILO•SE• •MILIJARDU•KUNA• UDIO• •GRAŒE VINARSTVA• •MILIJARDI•KUNA• UDIO• •PRE RAŒIVA‡KE• INDUSTRIJE• • MILIJARDE• KUNA• UDIO• •I•U•PODRU‡JU•DJELATNOSTI•PRUnANJA•SMJE lTAJA•TE•PRIPREME•I•USLUnIVANJA•HRANE• •MILI JARDI•KUNA• UDIO• .AJVIlE•JE•BLOKIRANIH•POSLOVNIH•SUBJEKATA•U• DJELATNOSTI•TRGOVINE• •DJELATNOSTI•PRUnA NJA• SMJElTAJA• TE• PRIPREME• I• USLUnIVANJA• HRANE• • GRAŒEVINARSTVU• • I• PRERAŒIVA‡ KOJ• INDUSTRIJI• • 'ODINU• DANA• PRIJE • • RUJNA• • GODINE • NAJVIlE• JE• BLOKIRANIH• PO SLOVNIH•SUBJEKATA•TAKOŒER•BILO•U•ISTIM•PODRU‡JI MA•DJELATNOSTI •U•TRGOVINI• •U•DJELATNOS TI•PRUnANJA•SMJElTAJA•TE•PRIPREME•I•USLUnIVANJA• HRANE• • GRAŒEVINARSTVU• • I• PRE RAŒIVA‡KOJ•INDUSTRIJI• •

Foto: Doka Hrvatska, Most Pelješac

:BOG• NEIZVRlENIH• OSNOVA• ZA• PLA…ANJE • • RUJNA• • GODINE• BILO• JE• BLOKIRANO• • POSLOVNIH• SUBJEKATA • S• • MILIJARDI• KUNA• DUGA •5•ODNOSU•NA•STANJE•GODINU•DANA•PRIJE • RIJE‡•JE•O•SMANJENJU•BROJA•BLOKIRANIH•POSLOVNIH• SUBJEKATA•ZA• • •I•SMANJENJU•PRIJA VLJENIH•NEIZVRlENIH•OSNOVA•ZA•PLA…ANJE•U•IZNO SU• OD• • MILIJARDI• KUNA• • 5KUPAN• IZ NOS•NEIZVRlENIH•OSNOVA•ZA•PLA…ANJE• •RUJNA• •GODINE•U•VE…INI•JE•nUPANIJA•MANJI•U•OD NOSU•NA•GODINU•DANA•PRIJE •)•DALJE•SU•NAJZADU nENIJI•BLOKIRANI•POSLOVNI•SUBJEKTI•SA•SJEDIlTEM• NA•PODRU‡JU•:AGREBA•S• •MILIJARDI•KUNA•DUGA• UDIO• •4O•JE•O‡EKIVANO•JER•JE•SJEDIlTE• NAJVE…EG• BROJA• POSLOVNIH• SUBJEKATA• U• :AGRE BU •0RIJE•GODINU•DANA•NJIHOV•JE•DUG•IZNOSIO• • MILIJARDE•KUNA •0ROMATRANO•PO•PODRU‡JIMA•DJE LATNOSTI • NA• ZADUnENOST• CJELOKUPNOGA• GOSPO DARSTVA• (RVATSKE• NAJVIlE• UTJE‡U• BLOKIRANI• PO SLOVNI• SUBJEKTI• IZ• PODRU‡JA• TRGOVINE• NA• VELIKO• I• NA• MALO• NA• KOJE• SE• • RUJNA• • GODI NE• ODNOSILO• • MILIJARDE• KUNA• ILI• • POSTO• UKUPNOG•IZNOSA•DOSPJELIH•NEIZVRlENIH•OSNOVA• ZA• PLA…ANJE • • 0O• VISINI• DUGA• SLIJEDE• POSLOVNI•

[ -INERAL '2!$.*!

6 2019]

PROSINAC DECEMBER 2019.

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

PRVIH•DEVET•MJESECI•OVE•GODINE•IZDANO• • GRAŒEVINSKIH• DOZVOLA• ILI• • POSTO• VIlE• NEGO• U• ISTOM• LANJSKOM• RAZDOBLJU • POKAZUJU• PODACI• $RnAVNOG• ZAVODA• ZA• STATISTIKU• $:3 • 0REMA• VRSTAMA•GRAŒEVINA • •DOZVOLE •ODNOSNO• • POSTO • IZDANO• JE• ZA• ZGRADE • A• • DOZVOLA• ILI• •POSTO•IZDANO•JE•ZA•OSTALE•GRAŒEVINE "ROJ•U•RUJNU•IZDANIH•GRAŒEVINSKIH•DOZVOLA•ZA• ZGRADE• NA• GODIlNJOJ• RAZINI• POVE…AN• JE• ZA• • POSTO • DOK• JE• BROJ• IZDANIH• DOZVOLA• ZA• OSTALE• GRAŒEVINE•PAO•ZA• •POSTO 6RIJEDNOST•PREDVIŒENIH•RADOVA•ZA•DOZVOLE•IZ DANE•U•RUJNU•IZNOSI• •MILIJARDI•KUNA •lTO•JE• •POSTO•MANJE•NEGO•U•ISTOM•MJESECU•PRETHO DNE•GODINE •KADA•JE•VRIJEDNOST•RADOVA•IZNOSILA• •MILIJARDU•KUNA •6RIJEDNOST•PREDVIŒENIH•RA DOVA• ZA• DOZVOLE• IZDANE• ZA• ZGRADE• IZNOSI• • MILIJARDE•KUNA •lTO•JE• •POSTO•VIlE•NEGO•U•RU JNU• •DOK•JE•PREDVIŒENA•VRIJEDNOST•RADO VA•ZA•DOZVOLE•IZDANE•ZA•GRADNJU•OSTALIH•GRAŒE VINA•PALA•ZA• •POSTO •NA• •MILIJUNA•KUNA 0REMA•VRSTAMA•RADOVA •U•RUJNU•JE• •POSTO• ILI• •DOZVOLA•IZDANO•ZA•NOVOGRADNJE •A• • POSTO•ILI• •DOZVOLA•ZA•REKONSTRUKCIJE•I•ADAP TACIJE •0REMA•IZDANIM•GRAŒEVINSKIM•DOZVOLAMA• U•RUJNU•PREDVIŒENA•JE•GRADNJA• •STANOVA 5• PRVIH• DEVET• OVOGODIlNJIH• MJESECI• IZDA NO•JE•UKUPNO• •GRAŒEVINSKIH•DOZVOLA •lTO• PREDSTAVLJA•RAST•OD• •POSTO•U•ODNOSU•NA•ISTO• LANJSKO• RAZDOBLJE • DOK• PREDVIŒENA• VRIJEDNOST• RADOVA•DOSEnE• •MILIJARDI•KUNA • •POSTO• VIlE•NEGO•U•PRVA•TRI•KVARTALA• •GODINE

'OSPODARSTVO I EKOLOGIJA

RUKU POD RUKU

PREDSTAVLJAMO

MERIDIAN 16 BUSINESS PARK

GLAVNI ASPEKTI ODRŽIVOSTI: EKOLOŠKA KVALITETA, SOCIO-KU

MERIDIAN 16 BUSINESS PARK, SMJEŠTEN NA 109 HA NA IZLAZU IZ VELIKE GORICE, DOBITNIK JE PRESTIŽNOG DGNB CERTIFIKATA ZELENE GRADNJE, JEDINOG U DRŽAVI, KOJI JE POČETKOM PROSINCA SVEČANO DODIJELJEN

!

Dr. R. Teichmann, suvlasnik projekta Meridian 16 i P. Engert, predsjednik Austrijskog savjeta za zelenu gradnju

Ivana Bakunić, direktorica Meridian 16 Business Park d.o.o

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

USTRIJSKA KOMPANIJA KOJA RAZVIJA SVOJE PROJEKTE U -A ARSKOJ 3LOVA KOJ I 5KRA JINI PROJEKT U (RVATSKOJ NAZVALA JE „-E RIDIAN "53).%33 0!2+” A IDEJA JE OD SAMOG STARTA BILA JASNA POSTATI VODE A EKO INDUSTRIJSKA ZONA U (RVATSKOJ ) EKOLOlKA I EKO NOMSKA )SKORAK KOJI JE NAPRAVLJEN KRAJEM LISTO PADA KONA NA JE POTVRDA DA JE CILJ VE SADA DO BRIM DIJELOM OSTVAREN „-ERIDIAN "53).%33 0!2+” NAIME DO BIO JE ME UNARODNI CERTIFIKAT ZELENE GRADNJE $'." '/,$ lTO JE RAZINA KOJU DO SADA U (R VATSKOJ NITKO NIKADA NIJE IMAO 4IM POVODOM JE PROSINCA U PROSTORIJAMA #ENTRA ZA POSJETITELJE 4URISTI KE ZAJEDNICE GRADA 6ELIKE 'ORICE ODRnANA SVE ANOST DODJELE OVOG PRE STInNOG CERTIFIKATA KOJI JE SLUnBENO URU IO PRED SJEDNIK !USTRIJSKOG SAVJETA ZA ZELENU GRADNJU 0ETER %NGERT "ROJNI GOSTI I PARTNERI ME U KO JIMA I VELIKOGORI KI GRADONA ELNIK $RAnEN "A RIlI DRnAVNI TAJNIK -INISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOG URE ENJA eELJKO 5HLIR TE DIREKTORI CA !USTRIJSKOG UREDA ZA VANJSKU TRGOVINU 3ONJA (OLOCHER %RTL DOlLI SU ESTITATI VODSTVU TVRTKE NA USPJEHU KOJI OVAJ BUSINESS PARK INI POSEB NIM I JOl ATRAKTIVNIJIM ZA INVESTITORE 5 POSTUPKU DOBIVANJA $'." CERTIFIKATA KROZ MNOlTVO KRITERIJA RASPORE ENIH U PET KATEGO RIJA PROCJENJUJU SE SVI GLAVNI ASPEKTI ODRnIVO STI EKOLOlKA KVALITETA SOCIO KULTURNA KVALITETA EKONOMSKA KVALITETA TEHNI KA KVALITETA I KVALI TETA PROCESA 3VE TE UVJETE „-ERIDIAN "5 3).%33 0!2+” JE ISPUNIO I ODREDA DOBIO VISO KE OCJENE IME JE JEDNA OD NAJVE IH POSLOVNIH ZONA U (RVATSKOJ POSTALA I JEDINA S OVIM CERTI FIKATOM ) NE UDI TO OSOBITO BUDU I DA SU PREDNOSTI OVOG PROJEKTA VIDLJIVE AK I LAICIMA 5Z SJAJNU PROMETNU POVEZANOST NA KILOMETARA OD CENTRA :AGREBA U BLIZINI ZRA NE LUKE UZ nELJE ZNI KU PRUGU I NADOMAK IZLAZIMA AUTOCESTA

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

LTURNA KVALITETA, EKONOMSKA KVALITETA, TEHNIČKA KVALITETA I KVALITETA PROCESA

Poslovna zona Meridian 16

OVO JE ZEMLJIlTE OD AK HEKTARA PRI EMU SE U SVAKOM TRENUTKU INVESTITORI MORAJU DRnATI PRIHVATLJIVIH EKOLOlKIH STANDARDA A 6ELIKA 'ORI CA KAO lESTI GRAD PO VELI INI U (RVATSKOJ SMJE lTEN U BLIZINI GLAVNOGA GRADA NAJBRnE JE RASTU E PODRU JE S IZVRSNIM IZBOROM KVALIFICIRANE RADNE SNAGE ! UZ SVE TO -ERIDIAN IMA I JASNO I PAMETNO RAZRA ENU DALJNJU BUDU NOST RAZVOJA 5 TIJEKU JE PRVA FAZA U KOJOJ JE PREDVI ENO KO RIlTENJE M ZEMLJIlTA DOK E U DRUGOJ

KOJE E PODIZATI GOSPODARSKI SUBJEKTI OVDJE PLANSKI URE IVATI I ZELENE POVRlINE SVE S CI LJEM DA CIJELI OVAJ PROSTOR BUDE PRODUKTIVAN U GOSPODARSKOM SMISLU ALI DA UJEDNO BUDE I UGODNO OKRUnENJE ZA SVAKOG RADNIKA I PO SJETITELJA KOJI SE TU ZATEKNE 5PRAVO ZATO JE PO ETAK RADOVA NA OVOM PROSTORU S OKO MI LIJUN „KVADRATA” NAJVE EM U OVOM DIJELU %URO PE CERTIFICIRANOM $'." JEM UMJESTO KLASI NIM POSTAVLJANJEM KAMENA TEMELJCA OZNA ILA SADNJA STABALA PLATANA 'OSPODARSTVO I EKOLOGIJA PREMA SVEMU SUDE I NIKAD U (R VATSKOJ NISU OVAKO USKO SURA IVALI :ELENA GRADNJA NEMA ALTERNATIVE OSIGURAVA NAM SVIMA BOLJE MJESTO ZA nIVOT I RAD SMANJU JE POTROlNJU SVIH RESURSA S POSEBNIM NAGLA SKOM NA ENERGENTE SMANJUJE EMISIJE #/ I NEGATIVAN UTJECAJ GRADNJE NA OKOLIl A POZITIV NO UTJE E NA GOSPODARSKI RAST I RAZVOJ ZELENIH POSLOVA 0OSLOVNE ZONE POSEBNO SU ATRAKTIV NE ZA PRIMJENU ZELENIH PRINCIPA GRADNJE KAKO U SVOM INFRASTRUKTURNOM RAZVOJNOM KONCEP TU TAKO I U PRIVLA ENJU ZELENIH INVESTICIJA ISTAKNUO JE $R 2ICHARD 4EICHMANN PRVI O FAZI BITI ISKORIlTENO M A U TRE OJ PO VJEK OVOG PROJEKTA 5 OVOM TRENUTKU IZGRA ENA SU TRI OBJEKTA !TLAN SLJEDNJOJ AK M eELIMO OSIGURATI INVESTITORIMA STRU NU PODRl TIC 'RUPA U STRATElKOM PARTNERSTVU S KOMPA KU NAlIH SAVJETNIKA PROJEKTANATA IZVO A A ALI NIJOM +AMGRAD 0ALCO I &!3 ,OGISTIKA PRVI SU I SAVJETOVANJE TIJEKOM CIJELOG PROCESA OD KUPO ISKORISTILI PRILIKU A JOl JE lEST INVESTITORA U PRO PRODAJE ZEMLJIlTA PREKO IZRADE PROJEKATA I ISHO CESU ISHO ENJA DOZVOLA ODNOSNO PRIPREME ZA ENJA DOZVOLA DO SAME GRADNJE ALI I FUNKCIONI PO ETAK GRADNJE 6RLO BRZO NEMA SUMNJE CI RANJA NASTALE GRA EVINE REKLA JE )VANA "AKUNI JELA E OVA PRI A DOBITI JOl VE I ZAMAH JOl E DIREKTORICA RAZVOJA PROJEKTA ISTI U I KAKO SU PO VIlE RADNIKA ZADOVOLJNO DOLAZITI NA POSAO U OVU OAZU ZELENILA MIRA SPOKOJA I KVALITETNOG GOS SEBNO VAnNA NA ELA ZELENE I ODRnIVE GRADNJE 0REVEDENO TO ZNA I DA E SE UZ GRA EVINE PODARSKOG DOPRINOSA

S lijeva: Ž. Uhlir (državni tajnik u MGIPU), I. Bakunić (direktorica Meridian 16), Dr. R. Teichmann (suvlasnik projekta Meridian 16), D. Kamenski (vlasnik Kamgrada)

[ -INERAL '2!$.*!

6 2019]

S lijeva: Michael Labugger, Matthias Labugger, Snježana Turalija, Reinhard Labugger

PROSINAC DECEMBER 2019.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI STRUČNI RAD

3ILIKONSKI ASFALTI Doziranje silikona

Ručno miješanje smjese silikonskog asfalta

TEKST Dejan Hribar, STRABAG d.o.o. Slovenija, Ljubljana; Marjan Tušar, Kemijski institut, Ljubljana; Peter Podbršček, TKK d.o.o., Srpenica

!

SFALTNI SLOJ JE ZGUSNUTA SMJESA KAMENOG AGREGATA VEZIVA I ZRA NIH lUPLJINA "I TUMENSKO VEZIVO PREDSTAVLJA SAMO OKO POSTO MASENIH UDJELA ASFALTNE SMJESE A UNA TO TOME IMA NAJVAnNIJU ULOGU PRI REAKCIJI UG RA ENOG ASFALTNOG SLOJA 2ASPON KORISNOSTI BI TUMENA OGRANI EN JE NISKOM TEMPERATUROM PRI KOJOJ POSTAJE KRHAK I VISOKOM TEMPERATUROM PRI KOJOJ POSTAJE TEKU INA .A NISKIM TEMPERATURA MA ZBOG KRHKOSTI BITUMENA U ASFALTNOM SLOJU DOLAZI DO PUCANJA A NA VISOKIM TEMPERATURAMA SMANJENA VISKOZNOST BITUMENA DOVODI DO STVA RANJA KOLOTRAGA "ITUMENI SE MOGU UPOTRIJEBITI U ASFALTNOM SLOJU U TEMPERATURNOM RASPONU OD − f# DO f# 5Z TO BITUMEN U ASFALTNOM SLOJU TIJEKOM UPORABE NA CESTI OSTARI I STVRDNJA VA SE ZBOG RAZLI ITIH IMBENIKA .AJVAnNIJI lTE TNI IMBENICI KOJI ODRE UJU BRZINU STARENJA SU KISIK POVE ANA TEMPERATURA I 56 ZRA ENJE 5 STAROM BITUMENU OSJETLJIVOST NA PUKOTINE AS FALTNOG SLOJA DODATNO SE POVE AVA 4EMPERA TURNI RASPON KORISNOSTI BITUMENA MOnE SE PO VE ATI S DODACIMA KAO lTO SU RAZLI ITI POLIMERI ALI I U TOM SLU AJU NE MOnEMO U POTPUNOSTI SPRIJE ITI OlTE ENJA ASFALTNIH SLOJEVA POD UTJE CAJEM TEMPERATURA NISKIH I VISOKIH I POVE A NIH PROMETNIH OPTERE ENJA

!LTERNATIVA OTPORNIJA NA TEMPERATURU 5 NAlEM ISPITIVANJU RAZMATRALI SMO ALTER

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

NATIVU BITUMENSKOM VEZIVU KOJA BI TREBALA BITI OTPORNIJA NA TEMPERATURU .AKON PROVJERE SVOJSTAVA RAZLI ITIH MATERIJALA ODLU ILI SMO SE ZA SILIKONE 3ILIKONI SU POLIMERNI SPOJEVI SILICI JA KOJI SU NASTALI KONTROLIRANOM KONDENZACIJOM ORTOSILIKATNE KISELINE 3ILIKONSKI KITOVI SU TVARI SLI NE GUMI KOJE IMAJU lIROKU TEHNI KU PRIMJE

NU ZBOG SVOJE TOPLINSKE I KEMIJSKE STABILNO STI 4EMPERATURNI RASPON ZA UPORABU SILIKONA JE OD − f# DO f# /NI SE MOGU KORISTI TI U MNOGO lIREM TEMPERATURNOM RASPONU OD BITUMENA /SIM TOGA KEMIJSKI SU NEREAKTIVNI /TPORNI SU NA VODU I ODLI NO PRIANJAJU NA VE I NU GRA EVINSKIH MATERIJALA /TPORNI SU I NA AT MOSFERSKE UTJECAJE 56 ZRAKE I STARENJE 0REMA OSNOVNIM KRITERIJIMA SILIKONI ISPUNJA VAJU GLAVNE ZAHTJEVE ZA VEZIVO SLI NO BITUME NU PA SMO ZAPO ELI S ISPITIVANJEM SMJESA S KAMENIM AGREGATOM KOJI JE UGLAVNOM NAMIJE NJEN OBI NOM ASFALTU 5TVRDILI SMO DA POSTOJI VRLO MALO REZULTATA NA TU TEMU NA SVJETSKOJ RA ZINI UGLAVNOM SU TO BILE IMPREGNACIJE POSTO JE EG KOLNIKA +INA I DODAVANJA GUMIRANOG SI LIKONA ASFALTNOJ SMJESI OD DO 5 4++ SU PRIPREMILI SILIKON GUSTO E SLI NE GUSTO I BI TUMENA -G M3 TAKO DA SE DOZIRANJE SILIKONA MOnE USPOREDITI S DOZIRANJEM BITUME NA /DABRANI SILIKON BIO JE CRNE BOJE TE JE IMAO MINIMALNU LJEPLJIVOST NA ELIK A DOBRU NA KA MENI AGREGAT SILIKAT ILI KARBONAT 5 PRELIMINARNIM ISPITIVANJIMA MIJElANJA SI LIKONSKE nBUKE ODNOSNO SMJESE SILIKONA I PUNILA UO ENO JE DA SE nBUKA SKUPI I DA NE DOPUlTA RAVNOMJERNO MIJElANJE S KAMENIM

Cilindrični testni uzorci silikonskog asfalta

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

SI L IK O N I S U K ORIS NI U DOS T A Š IRE M TE MPE RATURN OM RASPON U OD BITU MENA

3ILIKONSKI ASFALTNI SLOJEVI IMAJU U USPOREDBI S BITUMENSKIM ASFALTIMA SLJEDE E PREDNOSTI • proizvodnja na nižim temperaturama - hladni (0 -100 °C) i topli asfalt (100 - 150°C) -> ekonomična ušteda goriva u usporedbi s vrućim asfaltom • dobra otpornost na trajne deformacije i niske temperature • dobra otpornost na UV zrake, • dobra otpornost na vlagu. Lom testnog uzorka silikonskog asfalta nakon izvođenja ispitivanja indirektne vlačne čvrstoće

• • • •

No, i dalje postoje otvorena pitanja i to: recikliranje silikonskih slojeva asfalta, načini doziranja silikona u proizvodnom procesu, ljepljivost s čelikom i čišćenje alata, laboratorijsko određivanje udjela veziva (moguće rješenje je spaljivanje između 300 - 500 °C).

U sljedećoj fazi izvršit ćemo i sljedeća ispitivanja obavijenosti zrna u skladu s EN 12697-11, duktilnosti ili elastičnog povratka silikona (DIN 52013 ili EN 13389) i otjecanja veziva prema EN 12697-18. Silikonski asfalt uz korištenje silikatnih zrna

[ -INERAL '2!$.*!

6 2019]

ONIH KOJI SE OBI NO POSTInU KOD ASFALTA 0RI PRI JELOMU UO ILI SMO MNOGO OlTE ENIH ZRNA KA MENOG AGREGATA 3MATRAMO DA SMO ZA PRIP REMU TESTNIH UZORAKA KORISTILI MALO PREVIlE UDARACA ZA OVAKVU VRSTU SMJESE :GUlNJAVA NJE S OKRETNIM ZGUlNJIVA EM VJEROJATNO BI BILO PRIKLADNIJE ZA OVAKVU VRSTU SMJESE /STVARE NA OSJETLJIVOST NA VODU TAKO ER JE NE lTO NInA OD O EKIVANE ALI JE I OVDJE UZROK VJE ROJATNO OlTE ENOST KAMENIH AGREGATA 5NATO NElTO NInIM VRIJEDNOSTIMA PRETHODNIH ISPITIVA NJA SMATRAMO DA UZ PRAVILNU PRIPREMU TAKVE VRSTE SMJESE IMAJU BUDU NOST U CESTOGRADNJI

5POTREBA U CESTOGRADNJI / EKUJEMO SE DA SU U PRVOM REDU MOGU E SLJEDE E PRIMJENE U CESTOGRADNJI KRPANJE U ZIMSKO DOBA POVRlINSKI PREMAZI MIKROASFAL TI TANKOSLOJNI PREMAZI PO HLADNOM POSTUP KU 3MATRAMO DA JE PROIZVODNJA SPOMENUTE SMJESE MOGU A KAKO NA IN SITE – NA GRADILI lTU TAKO I NA IN PLANT NA POSTROJENJU VE PRI NISKIM TEMPERATURAMA AK I ISPOD f # 3 EKOLOlKOG GLEDIlTA SILIKON JE POSVE USPOREDIV S BITUMENOM I IMA BOLJE PRIANJANJE OD BITUMENA PRIJE SVEGA NA KAMENE AGREGA TE SILIKATNOG PODRIJETLA

1

403

64,1

2

457

58,0

prosjek

430

oznaka uzorka

ITS (voda) [kPa]

H [mm]

4

271

65,2

5

250

66,4

prosjek

261

.

H [mm]

C O M

U VODI

ITS (suhi) [kPa]

.

SUHI

oznaka uzorka

H R

)SPITIVANJE NEIZRAVNE VLA NE VRSTO E I OSJETLJIVOSTI NA VODU

ITSR [%] = 60,7

PROSINAC DECEMBER 2019.

M I N E R A L

AGREGATIMA :A DALJNJE ISPITIVANJE OSTAJU DVI JE MOGU NOSTI ILI APLIKACIJE U SMJERU SILIKONSKE nBUKE ILI SILIKONSKOG ASFALTA S MINIMALNIM UDJE LOM PUNILA ILI AK BEZ PUNILA $ALJNJE ISPITIVANJE NAJPRIJE SMO PROVELI BEZ PUNILA A ZATIM MODIFI CIRANIM SILIKONOM I DODATNO S PUNILOM 0RIPREMILI SMO SILIKONSKE ASFALTE MAKSIMAL NE VELI INE ZRNA OD MM S UDJELOM SILIKON SKOG VEZIVA OD M M PRI EMU NIJE BILO VE IH PROBLEMA U POSTUPKU MIJElANJA TAKVE SMJESE 0RIMIJETILI SMO DA DOZIRANJE MOnEMO PROVESTI S METALNIM nLICOM A MIJElANJE S ME TALNIM METLICAMA -IJElANJE I UGRA IVANJE U KALUPE PROVODILI SMO NA SOBNOJ TEMPERATURI .A UZORCIMA SE MOGLA PRIMIJETITI SAMO MALO MANJA OBAVIJENOST ZRNA NEGO KOD OBI NIH BI TUMENA :GUlNJAVANJE TESTNIH UZORAKA PRO VODILI SMO UDARNIM ZGUlNJIVA EM #ILINDRI NI TESTNI UZORCI BILI SU KOMPAKTNI NA DODIR VE NA KON MINUTA "OJA SILIKONA PRI MIJElANJU S KARBONATNIM ZRNIMA NAKON MIJElANJA POPRIMILA JE TAMNIJU SIVU BOJU I ZATO JE TESTNI UZORAK IZGLE DOM POSTAO SLI AN BETONU 0RILIKOM MIJElANJA ODABRANOG SILIKONA SA SILIKATNIM ZRNIMA BILO JE MOGU E PRIMIJETITI ZNATNO BRnE I BOLJE OBVIJANJE ZRNA BOJA SILIKONA PRAKTI KI SE NIJE PROMIJENILA $O SADA SMO TESTIRALI NEIZRAVNU VLA NU VRSTO U I OSJETLJIVOST NA VODU ISPITNIH UZORA KA +AO lTO SE MOnE VIDJETI IZ TABLICE REZUL TATI NEIZRAVNE VLA NE VRSTO E NElTO SU NInI OD

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

SEKUNDARNE SIROVINE

U OKVIRU PROJEKTU RIS-ALICE IZRAĐUJE

.OVI NISKOUGLJI NI I NISKOEN OD SPOREDNIH PROIZVODA INDUSTRIJE VAŽNI IZAZOVI U DANAŠNJEM VISOKO RAZVIJENOM INDUSTRIJSKOM DRUŠTVU SU OGRANIČAVANJE ZAGAĐENJA OKOLIŠA S CO2, PRONALAŽENJE NOVIH MOGUĆNOSTI ZA KORIŠTENJE SPOREDNIH PROIZVODA INDUSTRIJE I GRAĐEVINSKOG OTPADA, TE SMANJENJE DEVASTACIJE PRIRODNIH RESURSA. U PODRUČJU RAZVOJA GRAĐEVINSKIH MATERIJALA, JEDNO OD POTENCIJALNIH CJELOVITIH RJEŠENJA PROBLEMA JE SINTEZA SULFOALUMINATNO-BELITNIH (BCSA) CEMENATA, KOJI SU NISKOUGLJIČNI I NISKOENERGETSKI, A KOJI OMOGUĆUJE ZAMJENU PRIRODNIH SIROVINA SA SEKUNDARNIM TEKST

dr. Lea Žibret, Katarina Šter, Maruša Borštnar, doc. dr. Sabina Kramar, Zavod za gradbeništvo Slovenije

"

ETON JE JEDAN OD NAJVAnNIJIH I NAJRAlIRENI JIH MATERIJALA BEZ KOJEG JE TElKO ZAMISLITI DANAlNJU INFRASTRUKTURU +LJU NA KOMPO NENTA BETONA JE CEMENT KOJI SE SASTOJI OD CE MENTNOG KLINKERA GIPSA I RAZNIH MINERALNIH DO DATAKA $ANAS SE NA TRnIlTU CEMENTA NAJ El E POJAVLJUJE PORTLANDSKI CEMENTNI /0# KLINKER /SNOVNA SIROVINA ZA NJEGOVU PROIZVODNJU JE SMJESA KOMPONENATA VAPNENCA I GLINE SAMLJE VENA U BRAlNO SIROVINE KOJA SE PRIJE ULASKA U RO TACIJSKU PE ZAGRIJAVA U TOLIKOJ MJERI DA VAPNE NAC PRIJE E U VAPNO PRI EMU NASTAJE #/ 5 PROSJEKU NA T PROIZVEDENOG KLINKERA NASTANE OKO T #/ PRITOM GA PRIBLInNO NAS TANE ZBOG GORIVA A KOD DEKARBONATIZA CIJE ULAZNE SIROVINE ; = .ASTAJANJE #/ ZBOG DEKARBONATIZACIJE MOnEMO OGRANI ITI SMANJE NJEM SADRnAJA KARBONATA U SIROVINSKOM BRAlNU !KO SIROVINSKOJ SMJESI U ODGOVARAJU IM OMJERI MA ODUZMEMO KARBONAT TE JOJ DODAJEMO ALUMI NIJ I SULFAT DOBIJEMO TZV SULFOALUMINATNO BELITNE "#3! KLINKERE KOJI U USPOREDBI S /0# OSLO BA AJU MANJE #/ ; = "UDU I DA JE OPTIMALNA TEMPERATURA 4 PE ENOG "#3! KLIN KERA f# NInA OD OPTIMALNE 4 PE ENOG /0# KLINKERA "#3! KLINKERI SU NISKOENERGET SKI 5JEDNO JE "#3! KLINKER POROZNIJI I MEKlI PA SE ZA MLJEVENJE TAKO ER TROlI MANJE ENERGIJE #EMENTI OD "#3! KLINKERA IMAJU S /0# USPO REDIVA FIZIKALNO MEHANI KA SVOJSTVA A MOGU E IH JE PROIZVODITI POSTOJE OM TEHNOLOGIJOM PROI ZVODNJE PORTLANDSKIH CEMENTNIH KLINKERA :BOG NEDOVOLJNOG POZNAVANJA DUGORO NIH SVOJSTAVA STABILNOSTI "#3! CEMENTA I NEPOSTOJE IH STAN DARDA ZA KONTROLU NJIHOVE KVALITETE TI CEMENTI JOl NISU PRISUTNI NA TRnIlTU ; = ALI SU USPJElNO PROlLI TESTIRANJA PILOT PROIZVODNE I APLIKACIJE U

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

BETONIMA TE SU TRENUTNO U FAZI INDUSTRIJALIZACI JE ; = 'LAVNI PRIRODNI IZVOR !L JE BOKSIT KOJI JE SKU PA I PROSTORNO OGRANI ENA SIROVINA PA JE NE MOGU E POSTI I KONKURENTNE TRnIlNE CIJENE "#3! CEMENTA -E UTIM BOKSIT MOnEMO ZA MIJENITI DRUGIM IZVORIMA !L TAKO ER SA SEKUN DARNIM SIROVINAMA KOJE SE TRENUTNO ODLAnU NA BROJNIM DEPONIJIMA I PREDSTAVLJAJU PROBLEM ZA OKOLIl 5 PROU AVANJE MOGU NOSTI ZAMJENE BOKSITA SA SPOREDNIM PROIZVODIMA INDUSTRIJE BOGATIMA S !L I GRA EVINSKIM OTPADOM DANAS JE USMJERENO MNOGO ISTRAnIVANJA ; = A U OKVIRU ETIRI PROJEKTA PROVODIMO IH I NA )NSTI TUTU GRA EVINARSTVA 3LOVENIJE 0RI PROJEKTU 2TKEN@KTLHM@SMN ADKHSMHG JKH

MJDQ@ NC RDJTMC@QMHG RHQNUHM@ Y@ OQNHYUN

CMIT MHRJNTFKIH MNF H MHRJNDMDQFDSRJNF

BDLDMS@ U SURADNJI S TVRTKOM 3ALONIT !NHOVO D D SINTETIZIRAMO "#3! KLINKERE RAZLI ITIH FA ZNIH SASTAVA +ORISTIMO PRIRODNE SIROVINE IZ KA MENOLOMA !NHOVO VAPNENAC LAPOROVAC FLIl BIJELI TITANIJEV GIPS I RAZLI ITE SEKUNDARNE SIROVI NE BOGATE S !, KAO lTO SU PEPELI IZ TERMOELEK TRANA ELI NA lLJAKA CRVENI MULJ OTPADNA OPE KA I OTPADNI BETON SLIKA 5 OKVIRU PROJEKTA 1(2 +H"$ ; = U SURADNJI S PROJEKTNIM PARTNE RIMA IZ 3LOVENIJE !USTRIJE &RANCUSKE -A AR SKE 3RBIJE "OSNE I (ERCEGOVINE TE -AKEDONI JE IZRA UJEMO REGISTAR !L SEKUNDARNIH SIROVINA NA PODRU JU ISTO NE I JUGOISTO NE %UROPE KOJE BI MOGLI POTENCIJALNO KORISTITI U SINTEZI "#3! KLINKERA +LINKERE SINTETIZIRAMO TAKO DA HOMOGENIZIRA NE SMJESE ULAZNIH SIROVINA SINTERIRAMO U LABO RATORIJSKOJ PE I SLIKA A PRI RAZLI ITIM 4 "#3!

Slika 1: Sekundarne sirovine koje koristimo za sintezu BCSA klinkera: a) pepeo s rešetki; b) elektrofiltarski pepeo; c) čelična šljaka; d) crveni mulj; e) otpadna opeka; f) otpadni beton

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

SE REGISTAR AL SEKUNDARNIH SIROVINA NA PODRUÄŒJU ISTOÄŒNE I JUGOISTOÄŒNE EUROPE

NERGETSKI•CEMENTI•• I•GRAŒEVINSKOG•OTPADA

Slika 2: PreÅ¡ane tablete iz smjese sirovina uz dodavanje pepela s reÅ¡etki prije sinteriranja u laboratorijskoj peći (a) i nakon 1 sata sinteriranja na 1250°C (b) odnosno na 1300 °C (c)

S Slika 4: Usporedba U sstrukture BCSA klinkera uz k dodatak pepela s d 20 % masenog 2 udjela (a, c) i u 35 % masenog 3 udjela (b, d) u kalcijevog k ssulfoaluminata tte temperaturom ssinteriranja od 1250 °C (a, b) i 1 1300 °C (c, d) 1

[ -INERAL '2!$.*!

6 2019]

PROSINAC DECEMBER 2019.

. M I N E R A L

Slika 3: Glavne faze BCSA klinkera s dodatkom pepela s reÅ¡etki na rentgenogramu (a) i pod elektronskim mikroskopom (b, c), gdje su tamnosiva polja C4A3S (kalcij sulfoaluminat), svjetlo siva polja su C2S (belit), bijelo je C4AF (ferit), a crno polje je pora. Pri većem povećanju (c) vidimo da strukturu BCSA klinkera grade euhedralna zrna kalcijevog sulfoaluminata i anhedralna zrna belita, a feritna faza ispunjava prostor meÄ‘u zrnima. Klinker na slikama b i c je sinteriran pri 1300 °C

C O M

.

H R

KLINKERI •SINTERIRANI•PRI• •f# •SU•SVIJETLI •MEKI• I•KRHKI• SLIKA• B •A•PRI• •f#•KLINKERI•SU•ISTOG• SASTAVA •TAMNI•I•VRLO•TVRDI• SLIKA• C ••• 3• RENDGENSKOM• DIFRAKCIJSKOM• PRAlKASTOM• ANALIZOM• I• ELEKTRONSKOM• MIKROSKOPIJOM• PROV JERAVAMO• FAZNI• SASTAV• SINTETIZIRANIH• KLINKERA • 'LAVNE• FAZE• SU • # 3• "%,)4 • # ! 3ࡄ • KALCIJ• SULFOALUMINAT• •I•# !&• FERIT • SLIKA• •• "UDU…I•DA•JE•ZA•KALCIJ•SULFOALUMINAT•KARAKTE RISTI‡NA• BRZA• HIDRATACIJA• ; = • A• BELIT• HIDRATIZIRA• MNOGO•SPORIJE•; = •U•OSNOVI•NA•KONA‡NA•FIZI KALNO MEHANI‡KA•SVOJSTVA•"#3!•CEMENTA•MO nEMO•UTJECATI•VE…•ODABIROM•ODGOVARAJU…EG•OD NOSA•IZMEŒU•GLAVNIH•FAZA•"#3!•KLINKERA •/SIM• TOGA • KLINKERI• S• VIlE• KALCIJEVOG• SULFOALUMINATA• PRI•ISTIM•UVJETIMA•PE‡ENJA•SU•POROZNIJI• SLIKA• • .A• STRUKTURU• KLINKERA• DODATNO• UTJE‡E• 4• SINTE RIRANJA • JER• S• PORASTOM• 4• DOLAZI• DO• ZGUlNJAVA NJA• NJEGOVE• STRUKTURE• SLIKA• • 5• ISPITIVANJIMA• UTJECAJA• PROCESA• KLINKERIZACIJE• NA• MINERALOGIJU• "#3!• KLINKERA• SURAŒUJEMO• S• /DJELOM• ZA• MI NERALOGIJU•I•KRISTALOGRAFIJU•3VEU‡ILIlTA•U•"E‡U ••

/D• "#3!• KLINKERA• PRIPREMIMO• CEMEN TE• TE• S• IZOTERMNOM• KALORIMETRIJOM• PROU‡AVA MO• REAKCIJE• HIDRATACIJE • KOJE• VODE• DO• SKRU…I VANJA• CEMENTNE• PASTE • 'LAVNI• HIDRATACIJSKI• PRODUKT•U•PRVIM•DANIMA•HIDRATACIJE•JE•ETRINGIT• • # !3̄ ( • KOJI• NASTANE• PRI• HIDRATACIJI• KALCIJ• SULFOALUMINATA• I• KRISTALIZIRA• ZAJEDNO• SA• SLABO• KRISTALINI‡NIM• GIBSITOM• !( • 3• NJIM• REAGIRA• BELIT • lTO• VODI• DO• NASTANKA• STR„TLINGITA• # ! 3( • "ELIT• ZATIM• REAGIRA• SA• STR„TLINGITOM• TE• TVORI•KALCIJEVE•SILIKAT•HIDRATE• # 3 ( •0RI•HIDRA TACIJI•SAMOG•BELITA •OSIM•KALCIJEVIH•SILIKAT•HIDRA TA• # 3 ( •NASTANE•I•PORTLANDIT• #( •(IDRATA CIJSKE•PRODUKTE•IDENTIFICIRAMO•S•RENDGENSKOM• PRAlKASTOM• DIFRAKCIJSKOM• ANALIZOM • (IDRATIZI RANE•CEMENTNE•PASTE•NA•RAZLI‡ITE•DANE•HIDRA TACIJE•PROU‡AVAMO•I•S•ELEKTRONSKOM•MIKROSKO PIJOM• SLIKA• •5•OKVIRU•OQNFQ@L@‘ 112‘Y@‘ NRONRNAKI@U@MID‘ LK@CNF‘ HRSQ@iHU@‚@• PA RALELNO• SVEOBUHVATNO• PROU‡AVAMO• I• UTJECAJ•

SEKUNDARNE SIROVINE GRAĐEVINSKI MATERIJALI

Slika 5: Mikroskopski snimak BCSA cementa nakon 28 dana hidratacije. Mikrostrukturu cementa grade kristali etringita, kalcijev silikat hidrati (C-S-H) i zrna od neizreagiranog klinkera

TEMPERATURE NA HIDRATACIJU "#3! CEMENATA #EMENTNI MATERIJALI SU IZLOnENI RAZLI ITIM TEM PERATURAMA ZBOG RAZLI ITIH KLIMATSKIH UVJETA I TOPLINE KOJA NASTAJE EGZOTERMNOM PRIRODOM PROCESA HIDRATACIJE 4EMPERATURA UTJE E NA BRZINU I TIJEK HIDRATACIJE SASTAV PORNE OTOPINE TE SASTAV KOLI INU MORFOLOGIJU I STABILNOST PRO DUKATA HIDRATACIJE +AO GLAVNI KRITERIJ ZA USPORE IVANJE FIZIKAL NO MEHANI KIH SVOJSTAVA "#3! I /0# CE MENATA ZADALI SMO SI TLA NU VRSTO U NAKON DANA HIDRATACIJE CEMENTNIH PASTA #EMEN TNE PASTE S VODOCEMENTNIM OMJEROM OD "#3! KLINKERA FAZNOG SASTAVA MASENOG UDJELA # 3 MASENOG UDJELA # ! 3ࡄ I MASENOG UDJELA # !& KOJI JE BIO SIN TERIRAN PRI f# NAKON DANA HIDRATA CIJE POSTIGNU TLA NU VRSTO U OD -0A A KOD KLINKERA SINTERIRANOG PRI f# -0A /0# CEMENT #%- )) "- ,, 6 . IMA TLA NU VRSTO U OD -0A POD IS TIM UVJETIMA .A SLICI PRIKAZAN JE RAZVOJ TLA NIH VRSTO A DVAJU "#3! CEMENATA RAZLI ITOG SASTAVA OD KLINKERA SINTERIRANOG NA f# 2EZULTATI NAlIH ISTRAnIVANJA TAKO POTVR UJU DA S "#3! CEMENTIMA MOnEMO POSTI I FIZIKAL

NO MEHANI KA SVOJSTVA USPOREDIVA SA SVOJSTVI MA /0# A UJEDNO U KLINKER KAO IZVOR !L MO nEMO DODAVATI RAZLI ITE SEKUNDARNE SIROVINE 5NATO TOME U BUDU NOSTI E SE MORATI OB RATITI POSEBNA POZORNOST NA DUGORO NU POSTO JANOST BETONA OD TIH CEMENATA .A :AVODU ZA GRADBENIlTVO 3LOVENIJE TAKO U SURADNJI SA 3A LONITOM !NHOVO D D ZA BUDU U GODINU PLANI RAMO UGRADNJU BETONA OD "#3! CEMENTA U TESTNO POLJE NA KOJEM EMO PRATITI DUGORO NA SVOJSTVA POSTOJANOSTI

2EFERENCE ; = * ' * /LIVIER ' *ANSSENS -AENHOUT - -UN TEAN * ! ( 7 0ETERS 4RENDS IN GLOBAL #/ EMISSIONS 2EPORT 0", .ETHERLANDS %NVIRONMENTAL !SSESSMENT !GENCY 4HE (A GUE %UROPEAN #OMISSION *OINT 2ESEARCH #ENTRE )NSTITUTE FOR %NVIRONMENT AND 3USTA INABILITY 2EPORT .O 0",? *2#? ; = % 'ARTNER 4 3UI !LTERNATIVE CEMENT CLINKERS #EMENT #ONCRETE 2ES ; = HTTP WWW AETHER CEMENT EU ; = " -A 8 ,I 9 -AO 8 3HEN 3YNTHESIS AND CHARACTERIZATION OF HIGH BELITE SULFOALUMINATE CEMENT THROUGH RICH ALUMINA FLY ASH AND DE

Slika 6: Razvoj tlačnih čvrstoća BCSA cemenata dvaju različitih sastava

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

Projekt br. C3330-17-529035 »Istraživači-2.0-ZAG-529035« odobrila je Republika Slovenija, Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta. Investiciju sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Republika Slovenija. Projekt RIS-ALiCE dobio je financijska sredstva od Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), u okviru programa Obzor 2020, programa EU za istraživanje i inovacije. Program osposobljavanja mladog istraživača financira Javna agencija za istraživačku djelatnost Republike Slovenije, broj ugovora 1000-18-1502. Projekt BI-AT/18-19-014 pod nazivom »Utjecaj procesa klinkerizacije na mineralogiju sulfoaluminatno-belitnog cementnog klinkera« u okviru znanstveno-istraživačke suradnje između Republike Slovenije i Republike Austrije sufinancira Javna agencija za istraživačku djelatnost Republike Slovenije.

SULFURIZATION GYPSUM #ERAM –3ILIK TY ; = 2 ) )ACOBESCU 9 0ONTIKES $ +OUMPOURI ' . !NGELOPOLOUS 3YNTHESIS CHARACTERIZA TION AND PROPERTIES OF CALCIUM FERROALUMINA TE BELITE CEMENTS PRODUCED WITH ELECTRIC ARC FURNACE STEEL SLAG AS RAW MATERIAL #EMENT #ONCRETE #OMP ; = 7 7ANG 8 7ANG * :HU 0 7ANG # -A %XPERIMENTAL INVESTIGATION AND MODELLING OF SULFOALUMINATE CEMENT PREPARATION USING DE SULFURIZATION GYPSUM AND RED MUD )ND %NG #HEM 2ES ; = 3 +RAMAR , eIBRET % &IDANCHEVSKA 6 *O VANOV " !NGJUSHEVA 6 $UCMAN 5SE OF FLY ASH AND PHOSPHOGYPSUM FOR THE SYNTHESIS OF BELITE SULFOALUMINATE CLINKER -ATER #ONSTRU CC ; = HTTP RIS ALICE ZAG SI ; = $ *ANSEN ! 3PIES * .EUBAUER $ %CTORS & 'OETZ .EUNHOEFFER 3TUDIES ON THE EARLY HYDRATION OF TWO MODIFICATIONS OF YE’ELIMITE #EMENT #ONCRETE 2ES ; = & 7INNEFELD " ,OTHENBACH (YDRATION OF CALCIUM SULFOALUMINATE CEMENTS – %XPE RIMENTAL FINDINGS AND THERMODYNAMIC MO DELLING #EMENT #ONCRETE 2ES

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

WIRTGEN COMPACT CARBIDE ALATI

WIRTGEN

.OVI•ALATI•ZA•GLODANJE• ZA•STABILIZACIJU•TLA

Pouzdani ht22 prihvat

[ -INERAL '2!$.*!

6 2019]

Zahvaljujući izuzetnoj Ä?vrstoći reznih bridova, i posljediÄ?no visokoj otpornosti na lom, ovaj rezni alat bez problema savladava velike komade stijena na koje nailazi u zahtjevnim podlogama

GENERACIJA Z reznih alata i HT22 sustav nosaÄ?a s brzom izmjenom razvijeni su u Wirtgenu imajući na umu posebno specifiÄ?ne zahtjeve hladnog recikliranja i stabilizacije tla. Ovisno o primjeni, na raspolaganju su alati s prihvatom promjera 22 mm ili 25 mm

PROSINAC DECEMBER 2019.

H R

Napadni brid za lomljenje kamena

.

Veliki presjek nosivog dijela alata

Wirtgen Compact Carbide alati za glodanje s izuzetno robusnom reznom oĹĄtricom od tvrdog karbitnog materijala metala posebno su pogodni za stabilizaciju kohezivnih tla koja sadrĹže veće komade stijena. Kod ovakvih zahtjeva, WCC alati predstavljaju odliÄ?nu alternativu tradicionalnim reznim alatima

C O M

Protuhabajući zaťtitni karbidni element

:BOG• SVOJE• GEOMETRIJE• I• MATERIJALA• IZRADE • 7##• ALATI• ZA• GLODANJE• RAZVIJENI• U• 7IRTGENU • SAVRlENI•SU•ZA•RAD•U•KOHEZIVNIM•TLIMA•POMIJElA NIM•S•VELIKIM•KOMADIMA•KAMENA •0REDNJI•REZNI• BRID•JE•IZ•KARBIDA •VISOKE•OTPORNOSTI•NA•HABANJE • A• NJEGOVA• IZUZETNA• ‡VRSTO…A• ‡INI• GA• PRAKTI‡KI• NESALOMLJIVIM•ODNOSNO•OTPORNIM•NA•SVE• VRSTE•UDARNIH•OPTERE…ENJA /VISNO•O•PRIMJENI •7##•ALATI•ZA•GLO DANJE•KORISNI•SU•DODATAK•POSTOJE…OJ•PA LETI• OKRUGLIH• REZNIH• ALATA • PRI• ‡EMU• JE• „'ENERACIJA•:�•IDEALNA•ZA•OP…U•PRIMJE NU• U• HLADNOM• RECIKLIRANJU• I• STABILIZACIJI• TLA •tAK•SE•I•NAJTVRŒI•TEMELJNI•SLOJEVI•I•TLA• MOGU•EKONOMI‡NO•OBRADITI•OVIM•UNIVER ZALNIM•ALATIMA 6IlE• INFORMACIJA• O• STROJEVIMA• 7)24'%.• KAO• I• OPREMI• OSTALIH• ‡LA NICA• 7IRTGEN• 'RUPE• DOSTUPNO• JE• KOD• ZASTUPNIKA• U• (RVATSKOJ • TVRT KE• 2/ 4%(./,/')*!• IZ• /PATIJE•• WWW ROTECH HR •

.

Karbidni vrh maksimalne otpornosti na lom

0OSEBNO•ZA•TLA•POMIJElANA• KAMENJEM

M I N E R A L

)

MAJU…I• NA• UMU• RAZNOLIKE• POTREBE• KOJE• SE• POJAVLJUJU•NA•TERENU •7IRTGEN•JE•RAZVIO•PO SEBNE•ALATE•ZA•GLODANJE•ZA•SPECIFI‡NE•NA MJENE •0ORED•DO•SADA•UOBI‡AJENIH•REZNIH•ALATA• S• OKRUGLIM• VRHOVIMA• IZ• VOLFRAM KARBIDA • PALE TA•REZNIH•ALATA•ZA•STABILIZACIJU•TLA•SAD•UKLJU‡U JE•I•NOVORAZVIJENE•7IRTGEN•#OMPACT•#ARBIDE• 7## •ALATE

PREDSTAVLJAMO

STABILIZACIJA TLA PREDSTAVLJA IDEALNO RJEĹ ENJE ZA PRETVARANJE NEPRIKLADNOG TLA SLABE NOSIVOSTI U ÄŒVRSTU PODLOGU KOJU JE MOGUĆE KVALITETNO SABIJATI. KAKO BI SE TO POSTIGLO, POTREBNA JE MOGUĆNOST OBRADE NAJRAZLIÄŒITIJIH TIPOVA TLA, OD „VISOKO KOHEZIVNOGâ€? PREKO „GRUBOZRNATOGâ€? DO „ABRAZIVNOGâ€?.

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

START-UP / MACREBUR

VODA, KOJA JE GLAVNI UZROK PUKOTINA NA CESTAMA, MNOGO TEŽE PRODIRE KROZ PLA

dKOTI PROIZVODE ASFALT OD PLASTI NIH BOCA BOLJE CESTE, MANJE ZAGAĐENJE I MOGUĆNOST LOKALNE PROIZVODNJE - SVE TO SU PREDNOSTI ASFALTNE SMJESE KOJA SADRŽI PRERAĐENI PLASTIČNI OTPAD, TVRDE U STARTUPU MACREBUR. TEKST

Gorazd Suhadolnik, Časnik Finance

5

lKOTSKOM STARTUPU -AC2EBUR PRED STAVLJAJU SE KAO „TVRTKA ZA PLASTI NE CE STE” )ZRA UJU IH OD KORIlTENIH BOCA A NJIHOVA JE ASFALTNA SMJESA JA A I TRI PUTA IZDRnLJI VIJA OD UOBI AJENE A KAKO TVRDE NA NJIHOVIM CESTAMA NASTAJE I MANJE PUKOTINA RUPA I DRU GIH OlTE ENJA

„"LAGOSLOV” 2ICHARDA "RANSONA 4OBY -C#ARTNEY OSNIVA I IZVRlNI DIREK TOR STARTUPA ODUVIJEK JE OSJE AO POTREBU DA STVORI NElTO lTO BI KORISTILO OKOLIlU I SMANJI LO lTETU KOJU JE NANIJELA NJEGOVA GENERACIJA „.E nELIM DA MOJE K ERI ODRASTAJU U SVIJETU U KOJEM SE O EKUJE DA E PLASTIKA U OCEANIMA PREVLADAVATI NAD RIBAMA” REKAO JE ZA %LITE

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

FOTO

MacRebur

"USINESS .JEGOV -AC2EBUR GODINE OSVOJIO JE PRVU NAGRADU NA NATJECANJU KOJE ZA INOVATIVNE STARTUPOVE ORGANIZIRA TVRTKA 6I RGIN I DOBIO „BLAGOSLOV” 2ICHARDA "RANSONA „6RLO SE RADO VOZIM PO PLASTI NIM CESTAMA” REKAO JE LEGENDARNI PODUZETNIK -C#ARTNEY JE DOlAO NA IDEJU UPOTREBE OTPADNE PLASTIKE U ASFALTU NAKON lTO JE RA DIO KAO HUMANITARNI DOBROVOLJAC NA ODLA GALIlTIMA SME A U JUnNOJ )NDIJI GDJE SU LJU DI SKUPLJALI PLASTI NI OTPAD I PRODAVALI GA NA RECIKLIRANJE ILI ZA NOVU UPORABU „/TPAD NOM PLASTIKOM SU TAKO ER ISPUNJAVALI RUPE NA CESTAMA POLIJEVALI IH BENZINOM I ZAPALI LI A RASTALJENA PLASTIKA JE ISPUNILA RUPE” KAnE -C#ARTNEY

0RVA TVORNICA PLASTI NIH GRANULATA :A KILOMETAR CESTE U -AC2EBURU UTROlE TISU A PLASTI NIH BOCA KOJE SE NE MOGU RECIKLIRATI ODNOSNO MILIJUNA PLASTI NIH VRE ICA KOJE BI INA E ZAVRlILE NA ODLAGALIlTU OT PADA 5 PROTEKLE DVIJE GODINE IZGRADILI SU NE KOLIKO CESTA U !USTRALIJI I 6ELIKOJ "RITANIJI A NEDAVNO I PRVU U *UnNOJ !FRICI 5 PROLJE E SU U dKOTSKOJ U BLIZINI ,OCKER BIEJA IZGRADILI PRVU TVORNICU U KOJOJ PROIZVODE RECIKLIRANE PLASTI NE GRANULATE ODNOSNO PELE TE KOJE SU PRIJE KUPOVALI 5 TVORNICI SU ZAPOSLILI LJUDI +AKO KAnE -C#ARTNEY SA SVOJOM PR VOM TVORNICOM USPOSTAVILI SU I PRIMJER MODELA NOVIH TVORNICA KOJE NAMJERAVAJU GRADITI ODNO

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

A STIČNI SLOJ, A INOVATIVNA ASFALTNA SMJESA DODATNO JE JOŠ OTPORNIJA NA TOPLINU

SNO „LICENCIRATI” U DRUGIM ZEMLJAMA 5 -AC2EBURU PROIZVODE PLASTI NI ASFALT DROBLJENJEM SMJESE PLASTI NOG OTPADA U GRA NULAT I OBLIKOVANJEM U PELETE TE DODAVANJEM STANDARDNOJ MJElAVINI ASFALTNOG BETONA KOJI SE KORISTI U CESTOGRADNJI 'RANULE OD PET MILIME TARA POMIJElANE SU S „AKTIVATOROM” NAZVANIM -2 A NJEGOV SASTAV JE POSLOVNA TAJNA KOJI POVEZUJE PLASTIKU SMANJUJU I POTREBU ZA BITU MENOM TRADICIONALNIM VEZIVOM U ASFALTU KOJI SE DOBIVA OD SIROVE NAFTE

*EFTINIJA TVR A I TRAJNIJA /SIM lTO JE -AC2EBUROV PLASTI NI ASFALT EKOLOlKI PRIHVATLJIVIJI PRIDONOSI I VRl IM I IZ DRnLJIVIJIM CESTAMA 6RIJEME ODNOSNO VODA KOJA SU GLAVNI UZROK RUPA I PUKOTINA NA CESTI ZNATNO TEnE PRODIRU KROZ PLASTI NI SLOJ CESTE A INOVATIVNA ASFALTNA SMJESA JE I FLEKSIBILNIJA OTPORNIJA NA VRU INU JEFTINIJA ZA GRADNJU I LAK lA ZA ODRnAVANJE #ESTA ASFALTIRANA PLASTI NIM GRANULATOM KOJI IZGLEDA KAO POSVE OBI NA CESTA PREMA TVRDNJAMA PROIZVO A A AK JE POSTO TVR A I TRI PUTA IZDRnLJIVIJA OD „OBI NE” -AC2EBUR U PROIZVODNJI ASFALTA KORISTI SAMO ODRE ENE VRSTE OTPADNE PLASTIKE NOVE I RECIKLIRANE NE KORISTI – ONE KOJE SE TOPE NA ODRE ENOJ TEMPERATURI #RNA PLASTIKA KOJU JE INA E JAKO TElKO RECIKLIRATI VRLO JE PRIKLADNA !SFALT OD OTPADNE PLASTIKE KOJI BI INA E ZA

VRlIO NA ODLAGALIlTIMA SME A I U SPALIONICA MA TAKO ER SMANJUJE TROlKOVE IZGRADNJE CE STA „5 NAlOJ ASFALTNOJ SMJESI NEMA PLASTI NIH MIKRO ESTICA TE JU JE MOGU E NAKON NJEZINOG ODSLUnENOG nIVOTNOG VIJEKA RECIKLIRATI lTO US POSTAVLJA MODEL ODRnIVOG I TROlKOVNO ISPLATI VOG KRUnNOG GOSPODARSTVA” REKAO JE -C#AR TNEY ZA BRITANSKI ""#

!SFALTIRALI I PRVA PARKIRALIlTA „.Al KRAJNJI CILJ JE DA SE LOKALNA OTPADNA PLA STIKA KORISTI ZA ASFALTIRANJE LOKALNIH CESTA A -AC2EBUR TVORNICE PRIPOMOGLE BI U PRERADI OTPADNE PLASTIKE I DODAVANJEM NAlEG AKTIVA TORA” KAnE -C#ARTNEY 0LASTI NA ASFALTNA SMJESA MOnE SE KORISTI TI I ZA PARKIRALIlTA AUTOCESTE AERODROMSKE UZLETNE PISTE I TRKA E STAZE 5 -AC2EBURU SE DOGOVARAJU O PROBNOM ASFALTIRANJU PARKIRA LIlTA ZA BRITANSKI LANAC SUPERMARKETA 4ESCO :A !SDO DRUGI LANAC SUPERMARKETA U GRADU 7AKEFIELD VE SU ASFALTIRALI PARKIRALIlTE I PRI TOM UTROlILI EKVIVALENT OD TISU A PLASTI NIH BOCA ZA VODU .OVO PARKIRALIlTE PRVI JE KORAK U REALIZACIJI OBVEZE !SDE DA E U SVOM POSLO VANJU UTROlITI MANJE PLASTIKE I VIlE JE RECIKLIRA TI U PROlLOJ GODINI U PROIZVODNJI SVOJIH ROBNIH MARKI KORISTILI SU TONA MANJE PLASTIKE !KO PILOT PROJEKT USPIJE !SDA E PLASTI NI AS FALT KORISTITI I NA POVRlINAMA SVOJIH OSTALIH TR GOVINA

0RVA PLASTI NA CESTA U *UnNOJ !FRICI 5 -AC2EBURU SU GODINE SKLOPILI MILIJUNA VRIJEDAN UGOVOR S BRITANSKIM ODJELOM ZA PROMET KAKO BI SVOJU TEHNOLOGIJU ASFALTA ISPROBALI U GROFOVIJI #UMBRIA ,JETOS SU U *UnNOJ !FRICI PO ELI GRADITI PRVU PLASTI NU CESTU U OKRUGU +OUGA U KOJEM IMA JU NA CESTAMA MILIJUNA EURA lTETE NA CE STAMA ZBOG VREMENSKIH PRILIKA !KO TESTNA CE STA USPIJE *UnNOAFRIKANCI E IZGRADITI VLASTITU TVORNICU ZA PROIZVODNJU ASFALTA OD PLASTI NOG OTPADA „4AKO EMO IMATI TROSTRUKU KORIST” REKAO JE GRADONA ELNIK OP INE (ORATIO (EN DRICKS I DODAO „BOLJE CESTE MANJE ZAGA E NJA I VIlE MOGU NOSTI ZA ZAPOlLJAVANJE ” 0OUZ DANU PROCJENU VRIJEDNOSTI INOVATIVNOG ASFALTA STARTUPA -AC2EBUR U NAREDNIM GODINAMA DAT E POSLOVI NO OlTRE ZIME I KIlNA RAZDOBLJA U RODNOJ dKOTSKOJ

• U startupu MacRebur 684 tisuća plastičnih boca, koje se ne mogu reciklirati, odnosno 1,8 milijuna plastičnih vrećica utroše za kilometar ceste.

.

H R

• Plastični asfalt škotske tvrtke 60 % je čvršći i tri puta izdržljiviji.

6 2019]

PROSINAC DECEMBER 2019.

.

M I N E R A L

[ -INERAL '2!$.*!

C O M

U škotskom startupu MacRebur pri izradi asfaltne smjese umjesto bitumena koriste reciklirane plastične boce

/DRnAVANJE CESTA KLJU ZA SIGURNOST PROMETA I SMANJENJE TROlKOVA

PREDSTAVLJAMO

STRASSMAYR

TJEKOM 70 GODINA SVOG POSTOJANJA TVRTKA STRASSMAYR

PRIMARNA ZADAĆA CESTA JE NESMETANO I SIGURNO ODVIJANJE PROMETA. ONE MORAJU BITI IZGRAĐENE I ODRŽAVANE NA PROPISANOJ TEHNIČKOJ I UPORABNOJ RAZINI. STALNIM PROVOĐENJEM MJERA I POSTUPAKA ODRŽAVANJA CESTOVNE MREŽE KAO TRAJNOG PROCESA, OSIGURAVA SE SIGURNOST PROMETA I U KONAČNICI DUGOVJEČNOST I SMANJENJE TROŠKOVA

2

ACIONALNO I KVALITETNO GOSPODARENJE IZ GRA ENOM CESTOVNOM INFRASTRUKTUROM KAO I SAM TIJEK PROCESA IZGRADNJE PRED STAVLJA PRAVI IZAZOV DANAlNJICE KOJI TREBA ZADO VOLJITI VISOKE ZAHTJEVE PROMETA S RASPOLOnIVIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

5PORABA SOFISTICIRANIH STROJEVA U VRIJEME RA PIDNOG POVE ANJA PROMETA U MNOGOME UBR ZAVA PROCESE ODRnAVANJA I IZGRADNJE TE PODInE KVALITETU UZ ZNATNO SMANJENJE TROlKOVA 4JEKOM GODINA SVOG POSTOJANJA TVRT KA 342!33-!92 JE RAZVILA CIJELU GAMU PRO

IZVODA NAMJENJENIH UPRAVO OVOM DIJELU PRO CESA 0RAVOVREMENO I KVALITETNO ODRnAVANJE I POPRAVCI KOLNIKA UZ 342!33-!92 PROIZVO DE VIlESTRUKO UTJE U NA SIGURNOST I PRODUnU JU TRAJANJE CESTA BEZ POTREBE ZA SKUPIM I OP SEnNIM ZAHVATIMA

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

JE RAZVILA CIJELU GAMU PROIZVODA ZA ODRŽAVANJE CESTOVNE INFRASTRUKTURE

0RIJE ZIMSKE SEZONE PUKOTINE NA CESTAMA JE POTREBNO PO ISTITI ZAPUNITI BITUMENOM I TIME SPRIJE ITI PRODOR VODE I KASNIJE SMRZAVANJE 342!33-!92 FREZA 3&& PROlIRUJE I ISTI PUKOTINU DO CM DUBINE A GRIJA BITUMENA 27+ S IZLJEVA EM KVALITETNO ZAPUNJAVA PUKO TINU I TRAJNO SPRJE AVA PRODORE VODE 6E A OlTE ENJA I RUPE SANIRAJU SE UZ UPORA BU 342!33-!92 TERMO KONTEJNERA GDJE SE VRU I ASFALT UZ EMULZIJU KAO TEMELJ IZLIJEVA NA POVRlINU UZ MAKSIMALNU PRIONLJIVOST 0RAVI PROFESIONALCI E POPRAVAK VRlITI S URE AJEM 342!33-!92 „"LOW PATCHER” KOJI SA SAMO JEDNIM OPERATOROM UPRAVLJAN JOYSTIC KOM IZ KABINE ISPUHUJE NE ISTO E lPRICA EMUL ZIJU KAO TEMELJ I ZAKLJU NO MIJElA AGREGAT GRANULACIJE I EMULZIJU TE ZAPUNJAVA PUKOTINU .AKON „"LOW PATCHERA” NANOSI SE POVR lINSKI SLOJ CIJELOM lIRINOM TRAKA URE AJEM 342!33-!92 2 S KOMPJUTERSKOM KONTROLOM KOLI INE AGREGATA I EMULZIJE TE HI DRAULI NIM PODElAVANJEM lIRINE RADA #IJE LI PROCES TRAJE IZNIMNO BRZO ANGAnIRA SE MINI MALAN BROJ LJUDI TE PREDSTAVLJA BRZO KVALITETNO I VRLO JEFTINO RJElENJE 0RIJE NANOlENJA NOVOG SLOJA ASFALTA

Strassmayr BF290

342!33-!92 JE RAZVIO NEKOLIKO MODELA lP RICA ZA EMULZIJU OD RU NIH DO SLOnENIH KOM PJUTERSKIH KAMIONSKIH lPRICA KOJIMA SE EMUL ZIJA DOZIRA BAl ONOLIKO KOLIKO JE POTREBNO BEZ OBZIRA NA BRZINU KRETANJA VOZILA HIDRAULI NIM PODElAVANJEM lIRINE lPRICANJA TE PRECIZNIM POKRIVANJEM CIJELE POVRlINE .AKON IZGRADNJE CESTA BANKINE POPUNJA

VA SE SA 342!33-!92 "& POLAGA EM BANKINA KOJI BRZO I KVALITETNO ZAPUNJAVA BANKINU AGREGATOM UZ MINIMALNE TROlKOVE /D TVRTKA 342!33-!92 PO INJE PROIZVODITI ASFALTNE BAZE 3 OBZIROM NA TRADICIJU I DOSADAlNJU KVALI TETU S POVJERENJEM GLEDAMO U NOVE PROIZVO DE I RJElENJA OVE TVRTKE

OVLAŠTENI ZASTUPNIK

OVLAŠTENI ZASTUPNIK STROJEVI ZA GRAĐEVINU, CESTOGRADNJU I ŠUMARSTVO HIDRAULIČNI MALČERI ZA BAGERE 1,5-30T • SITNILICE ZA KAMEN • DROBILICE ASFALTA • STABILIZATORI TLA • ŠUMARSKI MALČERI • SAMOHODNI MALČERI

STROJEVI ZA ODRŽAVANJE I POPRAVKE CESTA: • POLAGAČI BANKINA • ŠPRICE ZA EMULZIJU od 500-14000l sa kompjuterskom kontrolom na prikolici,samohodne ili kamionske • TERMO KONTEJNERI od 3,3-6,4m3 • PATCHER-STROJ za reparaciju oštećenja • FREZE za pukotine u asfaltu • GRIJAČI BITUMENA za zapunjavanje pukotina sa izljevačem • STROJEVI ZA POVRŠINSKU REPARACIJU CESTA Brezovička cesta 21, 10020 Zagreb • AFALTNE BAZE

091/2471-585, 091/2471-586

1-2_COMLAND_M_0619.indd 1

www.comland.hr

Tel 01/6546-436 Mob 091/2471-584, e-mail info@comland.hr, canak@comland.hr

20.12.2019. 13:27:18

NOVI

WACKER NEUSON

7ACKER .EUSON

PREDSTAVLJAMO

OD IZUMITELJA DO TRnIlNOG LIDERA PRVI MODEL JE IZUMLJEN PRIJE VIŠE OD 80 GODINA, A DANAS GLOBALNO „SKAČE“ MNOGO MODELA. RIJEČ JE O VIBRO NABIJAČIMA ZA SABIJANJE TLA, KOJI SE DANAS ISPORUČUJU S DVOTAKTNIM I ČETVEROTAKTNIM MOTORIMA, (BENZINSKIM ILI DIZELOM), ODNOSNO AKUMULATORSKI VIBRONABIJAČI POGONJENI ELEKTROMOTORIMA BEZ EMISIJE ISPUŠNIH PLINOVA. DO DANAS VIŠE OD POLOVICE PROIZVEDENIH VIBRONABIJAČA NA SVIM GRADILIŠTIMA U SVIJETU SU WACKER NEUSON

Prv Prvi proizvedeni pro vibro nabijač vib na svijetu

6

IBRO NABIJA I SU STROJEVI KOJI SABIJAJU TLO NA CESTAMA I AUTOPUTEVIMA I U OSTALIM GRA EVINSKOM GRANAMA NEOPHODNI SU U KRAJOBRAZNOJ ARHITEKTURI I KOMUNALNIM DJE LATNOSTIMA 0RVI TADA ELEKTRI NI VIBRONABIJA IZUMIO JE (ERMANN 7ACKER I TIME JE POMOGAO U REVOLUCIJI CIJELE INDUSTRIJE $O DA NAS JE 7ACKER .EUSON OSTAO VODE I U TEH NHOLOGIJI ZBIJANJA A NJEGOVO IME SE UVRIJEnILO 4AKO U !MERICI VIBRO NABIJA E ZOVU WACKER A U .JEMA KOJ KADA NElTO TREBA SABITI RABE IZ RAZ ”ABWACKERN” 6IBRONABIJA I SU KOMPAKTNI

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

JI STROJEVI U ODNOSU NA VIBRO PLO E FLEKSIBILNIJI SU U RADU NARO ITO KOD SABIJANJA U USKIM ROVO VIMA UZ OGRADE I SL %MISIJE ISPUlNIH PLINOVA U ROVOVIMA NIJE BILO KOD PRVOG MODELA IZ GODINE JER JE ON BIO NA ELEKTRI NI POGON ALI JE ZATO PRVI MODEL BIO OGRANI EN ZBOG KABLOVA I POTREBE ZA IZVOROM NAPAJANJA U BLIZINI

7ACKER .EUSON PROIZVODI NAJ Il E STUPNE NABIJA E NA SVIJETU $ALJIM RAZVOJEM PROIZVODA USLIJEDIO JE 7AC KER .EUSON MODEL "3 S UGRA ENIM DVO TAKTNIM MOTOROM KOJI EMITIRA ZNATNO MANJE ISPUlNIH PLINOVA U USPOREDBI SA ETVEROTAK TNIM MOTOROM -ODEL S DVOTAKTNIM MOTOROM JE POSTAVIO VISOKE STANDARDE I VE DUGO VRE MENA JE MJERILO U GRA EVINARSTVU %MISIJE ISPUlNIH PLINOVA VIBRO NABIJA A "3 SU DA NAS DALEKO ISPOD TRENUTNO DOZVOLJENIH VRIJED NOSTI EMISIJA lTETNIH PLINOVA ZA STROJEVE NA TR nIlTU KAO I VRIJEDNOSTI PREDVI ENIH ZA BLISKU

BUDU NOST !KO SE USPORE UJE EMISIJA lTE TNIH PLINOVA DVOTAKTNIH ODNOSNO ETVEROTAK TNIH VIBRONABIJA A UVIDJET E SE DA DVOTAKTNI VIBRONABIJA I ISPUlTAJU ZNATNO NInE VRIJEDNOSTI NARO ITO KADA JE RIJE O UGLJI NOM MONOKSIDU #/ 0OKRE E IH 7- MOTOR KOJI JE POSEB NO RAZVIO 7ACKER .EUSON A DA BI SE OPTIMIZI RAO PROCES IZGARANJA UVEDEN JE VISOKOU INSKI KATALITI KI PRETVARA KOJI PUTEM KEMIJSKIH RE AKCIJA RAZGRA UJE lTETNE ISPUlNE PLINOVE 5Z TO AUTOMATSKI SE ISKLJU UJE NAKON MINUTA U PRAZNOM HODU IME SE DODATNO lTEDI GO RIVO I EMISIJE 5RE AJ JE PAnLJIVO DIZAJNIRAN DA BI SE OLAKlA LO PRENOlENJA DO GRADILIlTA JEDNOSTAVAN JE ZA RUKOVANJE IMA PRODUnENI INTERVAL SERVISIRANJA I DUnE VRIJEME EKSPLOATACIJE ZAHVALJUJU I NO VOJ TEHNOLOGIJI ZRA NOG FILTERA /DLIKUJE SE PO VE ANOM PRODUKTIVNOl U ZBOG POVIlENE FRE KVENCIJE NABIJANJA VE EG HODA ODNOSNO VE E ENERGIJE UDARCA 2UKOVATELJ STROJA JE MANJE OP TERE EN ZBOG SMANJENIH VIBRACIJA RUKA NOVA

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

E-MODELI IMAJU UGRAĐENE ELEKTRIČNE MOTORE I NULTU EMISIJU ISPUŠNIH PLINOVA

4EHNI KE KARAKTERISTIKE Jedinica / Model

AS30e

AS50e

AS60e

Radna težina

kg

42

70

70

Maksimalni broj udaraca

1/min

820

680

680

Punjenje – standardni punjač

h

4

4

4

Punjenje – brzi punjač

minute

80

80

80

Motor WM 80 iz vlastitog razvoja ugrađen na stroj BS 60

ERGONOMSKA RU ICA ZA UPRAVLJANJE lTO OMO GU UJE LAKlE UPRAVLJANJE ODNOSNO SHODNO PO ZITIVNIM PROPISIMA %5 DULJI RAD NA STROJU 3TROJ ODLI NO FUNKCIONIRA I KOD NAJVE IH NAGIBA I NA MANJE PRISTUPA NIM MJESTIMA MOnE SE TRAN SPORTIRATI I U LEnE EM POLOnAJU JEDINSTVENO NA TRnIlTU +OD NOVE GENERACIJE STROJEVA JE SERIJ SKI UGRA EN BROJA SATI RADA IME JE OMO GU ENO LAKlE PRA ENJE RADA ODNOSNO INTERVA LA ZA SERVIS

.OVO VIBRO NABIJA I NA AKUMULATOR 0OSLJEDNJI MODELI PROIZAlLI IZ NAJNOVIJEG RA ZVOJA IMAJU UGRA ENE ELEKTRI NE MOTORE I NUL TU EMISIJU ISPUlNIH PLINOVA 4IM NOVORAZVIJE NIM AKU MODELIMA 7ACKER .EUSON JE PONOVO POSTAO INOVACIJSKI LIDER U PROIZVODNOM SE GMENTU STROJEVA ZA SABIJANJE 2ASPRAVA O ZA GA IVANJU OKOLIlA ODNOSNO UTJECAJU NA ZDRA VLJE BRZO PRESTAJE KADA GOVORIMO O VIBRO NABIJA IMA POGONJENIM ENERGIJOM IZ AKUMU LATORA IZ JEDNOSTAVNOG RAZLOGA lTO U TOM SLU AJU NEMA EMISIJE ISPUlNIH PLINOVA 3 AKUMU LATORSKIM VIBRO NABIJA EM !3 E 7ACKER .EUSON NE DOKAZUJE SAMO DA JE LIDER U INO VACIJAMA U TOM SEGMENTU VE PRUnA ODGO

200

300

400

500

600

700

Gornji red : Emisije ispušnih plinova prema EU direktivi 2011-88 EC (72 , 603) u usporedbi s emisijom ispušnih plinova Wacker Neuson motora WM 80 (u donjem redu )

[ -INERAL '2!$.*!

6 2019]

PROSINAC DECEMBER 2019.

.

100

NJENOG U INKA U SNAZI STROJA 6AnNA JE I EKO NOMSKA EFIKASNOST JER UZ EKOLOlKE PREDNOSTI UVJERAVA DONOSITELJE ODLUKA O NABAVI I RADU S NAVEDENIM STROJEVIMA )DEJA KOJA STOJI IZA TOGA TAMO GDJE NEMA ISPUlNIH PLINOVA ILI BUKE VIlE NIJE POTREBNO PROVJERAVATI GRANI NE VRIJEDNOSTI 0RIHVA ENA JE TEHNOLOGIJA KOJA NEMA OGRANI ENJA ZA SVA KODNEVNU UPOTREBU A ZAPRAVO POSTInE U INAK ZA SVE OPERATERA PODUZETNIKA I OKOLIl

C O M

0

VOR NA POVE ANI BROJ UPITA S TRnIlTA ZA ALTERNA TIVOM KOJA lTITI OBOJE I RUKOVATELJA STROJEM I OKOLIl JER NI U JEDNOM TRENUTKU RUKOVATELJ NIJE IZLOnEN NIKAKVIM EMISIJAMA lTETNIH PLINOVA 6I BRO NABIJA I POGONJENI ENERGIJOM IZ AKUMU LATORA IMAJU LITIJ IONSKE AKUMULATORE KOJE KA RAKTERIZIRA DUGOTRAJNOST I VISOKE PERFORMANSE $ODATNA JE PREDNOST lTO NEMA POTREBE ZA ODRnAVANJEM ELEKTROMOTORA 4O ZNA AJNO UTJE E NA SNInAVANJE TROlKOVA U RADU I TO BEZ SMA

.

WM80

H R

603

M I N E R A L

72

Novorazvijeni aku vibro nabijač AS 50e s litijionskom baterijom

STRUÄŒNA INFORMACIJA

CAT

NOVA KABINA CATA 730 DIZAJ

#ATERPILLAR• • # ZGLOBNI•DAMPER CAT 730 ISKUSAN JE I POUZDAN ZGLOBNI DAMPER KAPACITETA PREVOŽENJA 17,5 KUBNIH METARA ILI 31 TONE TERETA UZ VRLO VISOKU PRODUKTIVNOST U RADU

ATERPILLAR• • NUDI• PONAJBOLJE• PERFOR MANSE• U• SVOJOJ• KLASI• PROIZVODA • A• OVI• ZGLOBNI• DAMPERI• SE• KONSTANTNO• USAVR lAVAJU•I•POBOLJlAVAJU •POPUT•MODELA• •# • KOJI• JE• DOBIO• POTPUNO• NOVU• KABINU • /SOBINE• NAPREDNOG• SUSTAVA• PROTIV• PROKLIZAVANJA• I• SU STAVA• POTPOMOGNUTE• KONTROLE• DIZANJA• ‡INE• OVAJ•STROJ•IZUZETNO•PRODUKTIVNIM•I•UKUPNO•GLE DANO•MEŒU•NAJBOLJIMA•U•KLASI 3VI• #ATERPILLAROVI• MOTORI• SUKLADNI• PRAVILIMA• O•KONTROLI•ISPUlNIH•PLINOVA•3TAGE•))•I•3TAGE•)))!• OPREMLJENI• SU• POTVRŒENIM• KOMPONENTAMA• ZA• KONTROLU• ISPUlNIH• PLINOVA • 2AZVIJENE• TEHNOLO GIJE• OMOGU…AVAJU• MOTORIMA• VRLO• VISOKE• PER FORMANSE • .JIHOVE• ODLIKE• SU• POUZDANOST • ZA JEDNI‡KI• DIJELOVI• U• CIJELOJ• KLASI• STROJEVA • MANJI• TROlKOVE•ODRnAVANJA •MINIMALNI•UTJECAJ•KONTRO LE•EMISIJE•NA•PERFORMANSE •DUnI•SERVISNI•INTER VAL •ODLI‡NA•ISKORISTIVOST•I•lTEDLJIVOST .APREDNI• -%5) #• SUSTAV• UBRIZGAVANJA• GO RIVA•POBOLJlAVA•ODGOVOR•MOTORA•NA•KOMANDU• OPERATERA• I• U• ISTO• VRIJEME• SMANJUJU• IZBA‡ENU• ‡AŒU

0RIJENOS #AT•#8 •PRIJENOSNA•KUTIJA•SA•lEST•STUPNJE VA•PRIJENOSA•ZA•KRETANJE•NAPRIJED•I•JEDNIM•ZA• KRETANJE•UNATRAG•OPREMLJENA•JE•!0%#3• !D

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

NIRANA JE DA MAKSIMIZIRA UDOBNOST OPERATERA I POVEĆA NJEGOVU PRODUKTIVNOST

VANCED 0RODUCTIVITY %LECTRONIC #ONTROL 3TRATE GY I %#0# %LECTRONIC #LUTCH 0RESSURE #ON TROL SUSTAVIMA KOJI OMOGU AVAJU NESMETANO MIJENJANJE BRZINA I POBOLJlANO UBRZANJE #A TERPILLAR OPREMLJEN JE PRETVARA EM OKRE TNOG MOMENTA KOJI OMOGU AVA BOLJI PRIJENOS SNAGE NA PODLOGU KADA DAMPER VOZI PO TERE NU 3USTAV SE AUTOMATSKI UKLJU UJE PO POTREBI 3USTAV PROMJENE STUPNJA PRIJENOSA PRILA GO AVA SE UVJETIMA KRETANJA STROJA 3USTAV ODRnAVANJA BRZINE PRECIZAN JE DO KM H

!UTOMATIZIRANE ZNA AJKE CU@MBDC TSNL@SHB 3Q@BSHNM "NMSQNK 3" .APREDNI AUTOMATSKI SUSTAV PROTIV PROKLI ZAVANJA POTPUNO JE AUTOMATIZIRAN VOZA UO P E NE MORA VODITI RA UNA O OVOM SUSTAVU 3ENZORI MOTRE MOTOR KOTA E BRZINU I UKLJU U JU SUSTAV PO POTREBI 3USTAV OMOGU AVA NEO METANU I EFIKASNU VOnNJU PO TERENU lTO BITNO UBRZAVA POSAO /SIM BRnE OBAVLJENOG POSLA

OVAJ SUSTAV E UVATI GUME OD HABANJA OPTI MALNO UPRAVLJATI STROJEM I PRODUnITI NJEGOV VI JEK TRAJANJA TSNL@SHB 1DS@QCDQ "NMSQNK 1" !UTOMATSKO USPORAVANJE UVA MOTOR OD PRENAPREZANJA UVA CIJELI STROJ OD POTENCI JALNIH NESRE A A MOnE SE PREBACITI U RU NO UPRAVLJANJE UKOLIKO VOZA PROCIJENI DA MOnE UPRAVLJATI BOLJE OD AUTOMATSKOG SUSTAVA RRHSDC #TLOHMF 2XRSDL .AGIB TERETNOG PROSTORA PRI IZBACIVANJU TE RETA #AT ODRE UJE SAM POMO U SUSTAVA ZA POMO PRI IZBACIVANJU TERETA /DABIROM AU TOMATSKOG IZBACIVANJA STROJ E UKLJU ITI KO NI CE IZBACITI MOTOR IZ BRZINE I PREBACITI MOTO U RAD OPTIMALAN ZA IZBACIVANJE 'HKK RRHRS 3USTAV OMOGU AVA AUTOMATSKO DRnANJE ZA USTAVLJENOG STROJA NA NAGNUTOM TERENU BEZ DA OPERATER MORA KORISTITI KO NICU 6@HSHMF AQ@JD 3USTAV AUTOMATSKOG UKLJU IVANJA KO NICE KAD MOTOR NIJE U BRZINI /MOGU AVA POBOLJlA NU KONTROLU NAD STROJEM TIJEKOM UTOVARA ILI IZ BACIVANJA TERETA

C O M

.

.OVA KABINA #ATA DIZAJNIRANA JE DA MA KSIMIZIRA UDOBNOST OPERATERA I POVE A NJEGO VU PRODUKTIVNOST TJ DA POJEDNOSTAVNI UPRAVLJA NJE DAMPEROM 5PRAVLJA KA PALICA ZA PROMJENU STUPNJA PRI JENOSA IMA I KONTROLE ZA IZBACIVANJE TERETA .A TAJ NA IN OPERATER NA JEDNOM MJESTU PRIPREMA STROJ ZA UTOVAR ISTOVAR I IZBACUJE TERET 0RIPRE ME ZA UTOVAR ISTOVAR MOGU SE AUTOMATIZIRATI 5PRAVLJA KA PLO A NAPRAVLJENA JE PO UZO RU NA AUTOMOBILE IME JE POJEDNOSTAVLJENA ERGONOMIJA ALI UZ ZADRnAVANJE #ATERPILLARO VE VRSTO E I ROBUSNOSTI +OMPLETNA RASVJETA UPRAVLJA KE PLO E JE ,%$ %KRAN OSJETLJIV NA DODIR SLUnI MOTRENJU PARA METARA RADA STROJA I NAMJElTANJU ISTIH +ABINA JE PROSTRANA I U NJU STANU DVIJE OSO BE $ODATNO SJEDALO JE PORED I MALO IZA VO ZA A /BA LANA POSADE IMAJU DRnA lALICE I PROSTOR ZA ODLAGANJE STVARI 'LAVNO SJEDALO JE NA ZRA NIM AMORTIZERIMA lTO BITNO POVE AVA UDOBNOST OPERATERA

H R

*EDNOSTAVNO UPRAVLJANJE

6 2019]

PROSINAC DECEMBER 2019.

M I N E R A L

[ -INERAL '2!$.*!

.

Upravljačka palica za promjenu stupnja prijenosa ima i kontrole za izbacivanje tereta

$I MENZ I J E

14 15 16

CAT

4 5

STRUČNA INFORMACIJA

70° 1

13

2 3

6 7

8

1

mm 6465

11

mm 10 445

2

2912

12

10 593

3

560

13

3504

4

5783

14

3676

5

5411

15

2984

6

545

16

2902

7

1556

17

2275

8

1700

18

2877

9

3979

19

2950

10

3210

20

2950

3USTAV AUTOMATSKE KLIMATIZACIJE ODRnAVA TEMPERATURU U BILO KAKVIM UVJETIMA I DRnI KABI NU ISTOM OD PRAlINE -AKSIMALNA RAZINA BUKE U KABINI IZNOSI DB

9 11 12

10

)NTEGRIRANE TEHNOLOGIJE +(-* "EnI NA VEZA OPREME I SJEDIlTA TVRTKE OMO GU AVA BOLJI NADZOR I UPRAVLJANJE STROJEVIMA ,).+ OMOGU AVA VODITELJIMA DA PRATE RADNE SATE POTROlNJU GORIVA POTENCIJALNE KVAROVE I PRODUKTIVNOST STROJA / 8+. # 3USTAV OMOGU AVA AUTOMATSKO VAGANJE TERETA U TERETNOM PROSTORU PA OPERATER TO NO ZNA KOLIKO JE UTOVARENO NA STROJ 0OSEBAN SUSTAV SVJETALA NA SVE ETIRI STRANE STROJA SI GNALIZIRAJU UTOVARIVA U KADA JE DAMPER NATO VAREN 3USTAV VODI STATISTIKU O PRIJEVOZU TERE TA 0ODACI SUSTAVA 0!9,/!$ MOGU SE PUTEM SUSTAVA ,).+ POKAZIVATI VODITELJIMA NA UDALJE NOJ TO KI NADZORA

17 18 19 20

INTERVAL REDOVITIH SERVISA #ATERPILLAR JE POZ NAT PO SVOJOJ SERVISNOJ PODRlCI KOJA STOJI IZA KUPACA DILJEM SVIJETA

Bežična veza omogućava bolji nadzor i upravljanje

/VJES I KO NICE 3VE TRI OSOVINE #ATA SU ! OBLIKA S BO NIM VEZNIM OSOVINAMA lTO BITNO POVE AVA STA BILNOST STROJA 3USTAV JE DIZAJNIRAN DA MAKSIMI ZIRA UDOBNOST OPERATERA PRI VOnNJI PO GRUBOM TERENU ALI I DA SMANJI UDARE NA STROJA PRODUnU JU I NJEGOV VIJEK TRAJANJA 0O PRVI PUTA JE NA OVOM DAMPERU POSTAV LJEN SUSTAV TZV MOKRIH KO NICA +O IONI DIS KOVI I KO NICE ZATVORENI SU U KU IlTE I POTO PLJENI U ULJE /VAKVA KONSTRUKCIJA SPRE AVA DA PRLJAVlTINA IZ OKOLIlA OlTETI I OMETE KO IO NI SUSTAV lTO BITNO POVE AVA NJEGOVU POUZDA NOST I TRAJNOST

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

"@S #DSDBS 2S@AHKHSX RRHRS 3USTAV BRINE O STABILNOSTI STROJA PRILIKOM IZ BACIVANJA TERETA 0RATI SE NAGIB TERENA STROJA TERETNOG PROSTORA I SIGNALIZIRA OPERATERU UKOLI KO JE TIJEKOM RADA STABILNOST UGROnENA

/DRnAVANJE 4O KE ODRnAVANJA DAMPERA SMJElTENE SU DA MAKSIMALNO SKRATE VRIJEME POTREBNO ZA REDOVITO ODRnAVANJE STROJA .EKI SPOJEVI SU PODMAZANI TRAJNO DOK JE ZA DRUGE DOSTUPNA OPCIJA DOPLATE AUTOMATSKOG PODMAZIVANJA 5 ODNOSU NA PRIJAlNJE MODELE PRODUnEN JE

Caterpillar servisna podrška

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

M JEREN JE Z BIJAN JA U OSCILACIJSKOM N AČIN U RA D A

HAMM

3VJETSKA PREMIJERA MJERENJE ZBIJANJA ZA OSCILACIJU 3 6)/ MJERA EM ZBIJANJA PRVIM TAKVIM U SVIJETU (!-- PROlIRUJE ASORTIMAN MODU LA ZA MJERENJE I DOKUMENTACIJU ZBIJANJA 4IME (!-- POSTAJE JEDINI PROIZVO A KOJI NUDI MOGU NOST MJERENJA ZBIJANJA U OSCILACIJSKOM NA INU RADA 4O ZNA I DA (!-- VALJCI MOGU SLJEDIVO DOKUMENTIRATI SVOJE PRIJELAZE AK I KOD APLIKACIJE ZA KONTINUIRANO DINAMI KO ZBI JANJE S OSCILACIJOM 3USTAV JE VE DOSTUPAN ZA MODELE VALJAKA (AMM ( I 6)/ I (AMM ( I 6)/ 6IlE INFORMACIJA O STROJEVIMA (!-- KAO I OPREMI OSTALIH LANI CA 7IRTGEN 'RUPE DOSTUPNO JE KOD ZASTUPNIKA U (RVATSKOJ TVRT KE 2/ 4%(./,/')*! IZ /PATIJE WWW ROTECH HR

[ -INERAL '2!$.*!

6 2019]

PROSINAC DECEMBER 2019.

. M I N E R A L

Vrhunsko rješenje koje je razvio i patentirao HAMM jedinstveno je na tržištu

C O M

.

H R

POZNAT KAO PIONIR U UČINKOVITOM I INTELIGENTNOM OSCILATORNOM ZBIJANJU, HAMM NASTAVLJA S RAZVOJEM OVE TEHNOLOGIJE. NA OVOGODIŠNJEM SAJMU BAUMA PREDSTAVLJENE SU DVIJE IZUZETNO ZANIMLJIVE INOVACIJE: PODIJELJENA OSCILATORNA BANDAŽA I VIO MJERAČ OSCILATORNOG ZBIJANJA. HAMM JE TAKOĐER DODATNO OPTIMIZIRAO KONCEPT PRIJENOSA POGONA U OSCILATORNIM BANDAŽAMA, A KAO REZULTAT TOGA, NOVU GENERACIJU OSCILACIJSKIH BUBNJEVA NIJE POTREBNO ODRŽAVATI.

/

STRUČNA INFORMACIJA

0ODIJELJENE OSCILATORNE BANDAnE I 6)/ MJERA ZBIJANJA

SIM PODIJELJENIH BANDAnI S VIBRACIJOM (!-- SADA NUDI I PODIJELJENE OSCI LATORNE BANDAnE KOJI KOMBINIRAJU SVE PREDNOSTI OSCILACIJA S DODANOM VRIJEDNOl U PODIJELJENE BANDAnE 0OBLInE OSCILACIJA OMO GU UJE OVIM BANDAnAMA DA DAJU IZVRSNE REZUL TATE PRI ZBIJANJU NA MOSTOVIMA U TANKIM SLO JEVIMA NA VIBRACIJSKO OSJETLJIVIM PODRU JIMA ILI PRI KRITI NIM TEMPERATURAMA $ODATNO ZAHVA LJUJU I INJENICI DA JE BANDAnA PODIJELJENA TO JE INI IDEALNOM ZA ZAHTJEVNE ZADATKE POPUT ZBI JANJA TElKO SABIJAJU IH ASFALTA ILI VIJUGAVIH DIO NICA CESTE /VO VRHUNSKO RJElENJE KOJE JE RAZVIO I PATENTI RAO (!-- JEDINSTVENO JE NA TRnIlTU +AO lTO JE BILO MOGU E VIDJETI TIJEKOM SAJMA "AUMA NA PRIMJERU VALJKA (!-- $6 I 63 /3 POSEBNA MEHANI KI NEOVISNA OSCILATOR NA JEDINICA DJELUJE U SVAKOJ POLOVICI BANDAnE )NTEGRIRANI UPRAVLJA KI MEHANIZAM PRILAGO AVA BRZINE ROTACIJE SVAKE POLOVICE KAKO BI SE PO DUDARALE JEDNA S DRUGOM 3INKRONIZACIJA SE VRlI ELEKTRO HIDRAULI KI "UDU I DA SUSTAV RE AGIRA BRZO I PRECIZNO U BILO KOJOJ SITUACIJI ZA JAM ENA JE SINKRONA VIBRACIJA SVAKE POLOVICE .A TAJ SE NA IN SMANJUJE OPASNOST STVARANJA SMI NIH PUKOTINA ILI VALOVA U ASFALTU I U KO NA NICI PREDSTAVLJA VELIKU PREDNOST U POGLE DU KVALITETE

NOVOSTI

3CANIA•lUMAR•ZA••3TJEPANA•dOPA• • Autoprijevoznik Stjepan Šop preuzeo je PK ťumarsku nadogradnju s Palfinger Epsilon

GOSPODARSKA VOZILA

dizalicom M12Z83 dohvata 8,3 m na novoj Scaniji P450 B6x4. Na kamion je montirana Palfinger Epsilon dizalica M12Z83 s Epsilon grabilicom FG53 i ĹĄumarska nadogradnja "bez poda" duĹžine 6.200 mm s aluminijskom zaĹĄtitom podvozja.

4ROSTRANI•KIPER•-!.•ZA• •-IHALI‡EKA• •Tvrtka MihaliÄ?ek iz ZapreĹĄića djeluje viĹĄe od 25 godina u graÄ‘evinskom podruÄ?ju, a kako obujam posla neprestano raste, tvrtka je nabavila novi kiper marke MAN. RijeÄ? je o troosovincu TGS 26.460 6x4 BB sa 460 KS, automatiziranim mjenjaÄ?em MAN TipMatic s "Offroad" softverom te kiperskim sandukom s Bordmatik funkcijom.

0OBJEDNICI•-ERCEDE 4RANSIT•#USTOM•HYB MERCEDES-BENZ ACTROS JE "INTERNATIONAL TRUCK OF THE YEAR 2020", FORD TRANSIT CUSTOM HYBRIDS "INTERNATIONAL VAN OF THE YEAR 2020", A FORD RANGER JE DOBIO NAGRADU "INTERNATIONAL PICK-UP AWARD 2020". POBJEDNICI SU PROGLAŠENI NA SALONU SOLUTRANS U LYONU

0ALFINGER•%PSILON•# ' •ZA• ISKRCAJ••PODZEMNIH•KONTEJNERA• • Ponikve Eko Otok Krk preuzeo je komunalnu nadogradnju s Palfinger Epsilon dizalicom C70G77 dohvata 7,7 m

Hyundai H2 Xcient će biti prvi serijski kamion s pogonom na vodik u Europi

ugrađenom na krov kamiona. Dizalica ima radio upravljanje ťto ojednostavljuje rad operatera. Komunalna nadogradnja montirana je na MAN TGS 28.460.

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

Najprodavaniji europski pickup ima nove 2.0 EcoBlue motore i 10-brzinski automatski mjenjaÄ?

'ENTIANA•PREUZELA•!ROCS• • • Zaista posebno vozilo isporuÄ?eno je umaĹĄkoj tvrtki Gentiana. Arocs 3552 LAK 6x6 sa ĹĄumarskom nadogradnjom Riedler odnosno "ĹĄticama" EXTE D10 i kranom Penz 15Z9,50 primarno će biti koriĹĄten na podruÄ?ju UÄ?ke. Sa ĹĄesnaest litarskim motorom i posebno prilagoÄ‘enim automatiziranim Powershift mjenjaÄ?em sa ĹĄesnaest brzina te High Performance Engine Brakeom snage 480 kW ovaj Arocs je upravljiv po najteĹžem terenu. Za takve uvjete sluĹži i Turbo-Retarder spojka koja

5

)ZBORU• ZA• )NTERNATIONAL• 4RUCK• OF• THE• 9EAR• •BILI•SU•)VECO•3 7AY •-ER CEDES "ENZ• !CTROS• I• 6OLVO• &(• ) 3A VE • A• MEŒUNARODNI• nIRI• OD• PREDSTAVNIKA• • SPECIJALIZIRANA• MAGAZINA • MEŒU• KOJIMA• JE• I• +AMION "US• NAJVIlE• BODOVA• JE• DAO• !CTRO SU•PRI•‡EMU•JE•RAZLIKA•IZMEŒU•PRVOPLASIRANOG• !CTROSA• I• DRUGOG• 3 7AYA• BILA• REKORDNO• MA LIH• •BODOVA eIRI• JE• POSEBNO• ISTAKNUO• SUSTAV• -IRRO#AM• KOD•KOJEG•SU•RETROVIZORI•ZAMIJENJENI•KAMERAMA• I•ZASLONIMA•U•KABINI•‡IME•JE•POVE…ANA•PREGLE DNOST• TE• SMANJEN• OTPOR• ZRAKA • 4U• JE• I• POTPU

HYBRID • &ORD• 4RANSIT• %CO"LUE• (YBRID • )VECO• $AILY • 2ENAULT• -ASTER• TE• 6OLKSWSAGEN• 4 • 0OBJEDU•JE•ODNIO•&ORD••S•DVA•NAJBOLJE•PLASIRA NA•MODELA•PRI•‡EMU•JE•NAJVIlE•IMAO•&ORD•4RAN SIT• #USTOM• I• NJEGOVA• DVA• HIBRIDNA• RJElENJA • PLUG IN•HIBRID•TE•%CO"LUE•HIBRID 5•KATEGORIJI•PICK UPOVA•NATJECALI•SU•SE•&ORD• 2ANGER •-ITSUBISHI•, •.ISSAN•.AVARA •2E NAULT•!LASKAN•I•4OYOTA•(ILUX •.AKON•GRUP•NOG• TESTIRANJA• U• dVEDSKOJ • nIRI• JE• NAJVIlE• BODOVA• DODIJELIO• &ORD• 2ANGERU• KOJI• JE• SAMO• ZAOKRU nIO•OVOGODIlNJI•&ORDOV•USPJEH•U•PODRU‡JU•LA KIH•GOSPODARSKIH•VOZILA

S "ENZ•!CTROS •&ORD• BRID3•I•&ORD•2ANGER NO• DIGITALNI• KOKPIT• TE• UNAPRIJEŒENI• PREDIKTIVNI• TEMPOMAT 5• IZBORU• ZA• )NTERNATIONAL• 6AN• OF• THE• 9EAR• • BILO• JE• ‡AK• • KANDIDATA• lTO• JE• PRVIM• KRUGOM•GLASOVANJA•SMANJENO•NA•lEST •5•UnI•IZ BOR•SU•UlLI•&IAT•$UCATO •&ORD•4RANSIT•#USTOM•

4AKOŒER • )NTERNATIONAL• 4RUCK• OF• THE• 9EAR • nIRI•DODIJELIO•JE•I•4RUCK•)NNOVATION•!WARD•KOJA• JE•PRIPALA•(YUNDAIJU•ZA•NJIHOV•(YDROGEN•-OBI LITY•0ROJECT•U•dVICARSKOJ•GDJE•…E•SE•NA•CESTA MA•SLJEDE…E•GODINE•NA…I• •( •8#IENT•FU EL CELL•KAMIONA•POGONJENIH•VODIKOM

dozvoljava lagano kretanje bez habanja dok integrirani primarni retarder snage 350kW omogućuje usporavanje pri niskim putnim brzinama. Stalni prednji pogon s dodatnim reduktorom u kombinaciji sa straĹžnjim zraÄ?nim ovjesom vrlo su rijetki u ĹĄumarskom vozilu pa ostala bogata oprema skoro pa pada u drugi plan.

0ALFINGER•%PSILON••DIZALICA•NA• TEGLJA‡U• •Poduzeću SpaÄ?va d.d. isporuÄ?ena je druga ĹĄumarska „kompozicijaâ€? s Palfinger Epsilon dizalicom S260L87 dohvata 8,7 m na tegljaÄ?u i PK poluprikolica PPSM32 bruto mase 32 t. Dizalica je ugraÄ‘ena na tegljaÄ? MAN TGS 33.460 6Ă—4. S kamionom je isporuÄ?ena PK ĹĄumarska poluprikolica PPSM32 s dvije osovine od

C O M

.

H R

10 t, zraÄ?ni ovjes i disk koÄ?nice.

6 2019]

PROSINAC DECEMBER 2019.

M I N E R A L

[ -INERAL '2!$.*!

.

Ford Transit Custom nudi se u izvedbama s plug-in i mild hibridnim pogonima

MAN MOTORI D08 GOSPODARSKA VOZILA

.OVOSTI ZA NAJMANJE BAVARCI SU SVOJA DVA NAJMANJA MODELA TGL I TGM MODERNIZIRALI S UNAPRIJEĐENIM D08 MOTORIMA TE NOVOSTIMA U PONUDI OPREME TEKST

Boštjan Paušer

-

ODEL 4', U -!. OVOJ PONUDI POKRI VA RASPON OD DO TONA NAJVE E DOPUlTENE MASE I ODLIKUJE SE VE LIKOM NOSIVOl U BUDU I DA MASA KAMIONA U NAJLAKlOJ IZVEDBI IZNOSI TEK TONE :A POGON SE KORISTE I CILINDRI NI MOTORI RU NI MJE NJA SA lEST BRZINA JE SERIJA DOK OPCIJSKI AU

FOTO

Boštjan Paušer, MAN

TOMATIZIRANI MJENJA TAKO ER IMA lEST STUPNJE VA PRIJENOSA 4'- SPADA U SREDNJU KATEGORIJU lTO ZNA I DA JE NJEGOVA NAJVE A DOPUlTENA MASA IZ ME U I TONA A OSIM DVOOSOVINSKIH SE NUDE I TROOSOVINSKE IZVEDBE U KONFIGURACIJI X I X -OTORI SU CILINDRI NI I OVDJE SERIJSKI RU

NI MJENJA IMA lEST BRZINA DOK OPCIJSKI AUTO MATIZIRANI 4IP-ATIC MJENJA IMA STUPNJEVA

/BNOVLJENI $ MOTOR .AJVE E NOVOSTI SU KOD $ OBITELJI MOTO RA KOJI SE NUDE U IZVEDBAMA SA ETIRI CILINDRA OBUJMA LITARA SNAGA I +3 TE SA lEST CILINDARA OBUJMA LITARA SNAGA

TGL pokriva raspon između 3,5 i 12 tona najveće dopuštene mase i nudi se sa četverocilindričnim ili šesterocilindričnim motorima

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

U TGM izvedbama s najvećom dopuštenom masom iznad 18 tona elektrohidraulički sustav olakšava okretanja upravljača te nudi aktivno zadržavanje kamiona u voznoj traci

I +3 -OTORI NE KORISTE POVRAT ISPUlNIH PLINOVA %'2 VE SAMO 3#2 KATA LIZATOR A U NAJNOVIJOJ IZVEDBI ISPUNJAVAJU %URO D BEZ PROMJENA U SNAZI 3 DRUGE STRANE JE

POVE ANA ROBUSNOST ODNOSNO PRODULJEN nIVOT NI VIJEK MOTORA TE SMANJENA POTROlNJA GORIVA 5NAPRIJE EN JE SUSTAV FILTRIRANJA GORIVA GDJE JE UGRA EN PREDFILTER ODMAH NA IZLAZU IZ SPRE

MNIKA IME JE OSIGURANA VE A POUZDANOST MO TORA PRODULJEN VIJEK TRAJANJA GLAVNOG FILTERA GO RIVA TE OLAKlAN RAD MOTORA PRI HLADNOM STARTU

0AMETNE KOMPONENTE -OTOR JE PO UZORU NA VE U BRA U DOBIO PA METNE KOMPONENTE KOJE POMAnU U SMANJENJU POTROlNJE GORIVA DO JEDAN POSTO 4ZV ,). AL TERNATOR UKLJU UJE SE KADA JE MOTOR MANJE OP TERE EN NPR PRI VOnNJI NIZBRDO ILI U KRSTARENJU DOK %33 %NERGY 3AVING 3YSTEM NA SLI AN NA IN UPRAVLJA RADOM KOMPRESORA ZA ZRAK $O

0ONUDA MOTORA $ Motor

D0834

Broj cilindara Obujam (l)

D08

4

6

4,6

6,9

Naj. snaga (kW/KS)

118/160

140/190

162/220

118/160

140/190

162/220

Pri (o/min)

2.300

2.300

2.300

2.300

2.300

2.300

600

750

850

600

750

850

Naj. okr. moment (Nm)

1.000-1.850 1.200-1.750 1.300-1.800 1.000-1.850 1.200-1.750 1.300-1.800 cca. 485 kg

cca. 485 kg

Naj. snaga motorne kočnice (kW)

70

70

Naj. snaga EVB motorne kočnice (kW)

110

110

6 2019]

C O M

. PROSINAC DECEMBER 2019.

M I N E R A L

[ -INERAL '2!$.*!

.

Masa motora

H R

Pri (o/min)

MAN MOTORI D08 GOSPODARSKA VOZILA

Pametne komponente poput alternatora i kompresora zraka aktiviraju se kada je potreba za snagom najmanja i na taj način pomažu smanjiti potrošnju goriva

DATNA PREDNOST KOD ODRnAVANJA JE PRODUnENI INTERVAL ZAMJENE ULJA S NA MJESECI

6E A UDOBNOST VOnNJE -ODELI SU DOBILI JOl NEKE PROMJENE KOJIMA SE PRIJE SVEGA POVE AVA UDOBNOST VOZA A ZA VRIJEME BORAVKA U KABINI ODNOSNO TIJEKOM VO nNJE 0RODULJENE SPAVA E KABINE , I 8, NOVE MODELSKE GODINE MOGU E JE OPREMITI STAKLE NIM KROVNIM OTVOROM lTO U UNUTRAlNJOST DOVO DI VIlE SVJETLA *Ol DVIJE NOVOSTI KOJE OD PRIJE POZ NAJEMO KOD VE IH MODELA SAD SE NUDE I ZA MODEL 4'- U IZVEDBAMA PREKO TONA NAJVE E DO PUlTENE MASE #OMFORT3TEERING SUSTAV UZ PO MO ELEKTROMOTORA OSIGURAVA DODATNI OKRET NI MOMENT UPRAVLJA KOG SUSTAVA lTO ZNA I DA JE OKRETANJE UPRAVLJA A PRI MANJIM BRZINAMA PUNO MANJE NAPORNO DOK JE PRI VE IM BRZINA MA LAKlE ODRnAVANJE SMJERA ODNOSNO POZICIJE KAMIONA U VOZNOJ TRACI 4AKO ER ,ANE 2ETURN !SSIST ,2! POVE A VA RAZINU AKTIVNE SIGURNOSTI I DOPUNJUJE #OM FORT3TEERING BUDU I DA AKTIVNO NADZIRE PROCES UPRAVLJANJA I AUTOMATSKI ZAKRE E UPRAVLJA TE

P R O S I N A C D E C E M B E R 2 0 1 9 .

ZADRnAVA KAMION UNUTAR VOZNE TRAKE U SLU AJU DA VOZA NIJE DOVOLJNO PAnLJIV

-OTOR IZNENA UJE ODZIVOM 5 - NCHENU SMO ISPROBALI UNAPRIJE ENI $ MOTOR U OBJE IZVEDBE ETVEROCILINDRI NI U MODELU 4', TE lESTEROCILINDRI NI U MO DELU 4'- PRI EMU SU U OBA SLU AJA MODELI BILI OPREMLJENI AUTOMATIZIRANIM MJENJA IMA SA lEST ODNOSNO STUPNJEVA +AMIONE SMO

VOZILI S DJELOMI NIM I PUNIM OPTERE ENJEM I U OBA SLU AJA NAS JE ODUlEVIO ODZIV MOTORA 0RI KRETANJU IZ MJESTA I UBRZANJU OBA MOTO RA NUDE VELIKU SNAGU – VOZA IMA OSJE AJ DA VOZI PUNO SNAnNIJE MOTORE NEGO lTO JE U STVARI SLU AJ /DZIV JE TAKO ER JAKO DOBAR PRI NISKIM OKRETAJIMA MOTORA PA JE VOnNJA VRLO UGODNA TE SE KAMION VRLO DOBRO SNALAZI U DINAMI NOM GRADSKOM PROMETU DOK JE IZVAN GRADA I NA AU TOCESTI VOnNJA UGODNO TIHA I UDOBNA

04/ ZA 4'% Najmanji član MAN obitelji – dostavnjak TGE sada je moguće opremiti PTO izvodom za pogon hidraulične pumpe. To znači da se ova vozila sada mogu opremiti posebnim nadogradnjama poput navlakača za kontejnere, dizalice te oprema za zimske službe uklju-

čujući hidraulički upravljane ralice za snijeg. Ta su rješenja idealna za komunalna poduzeća koja rade u gradskim središtima i trebaju manja višenamjenska vozila koja su k tome bitno jeftinija od malih kamiona.

[ 6 2019

-INERAL '2!$.*!]

www.mineral.com.hr r lette s w e N

STRUÄŒNE INFORMACIJE ÄŒITAJTE I NA WEB STRANICI

GODINA XXIII BROJ127 SRPANJ JULY 2019.

STRUÄŒNI ÄŒASOPIS ZA GRADITELJSTVO, STROJEVE I OPREMU

02/*%+4

Od kamenoloma do luksuznog hotela

PRETPLATITE SE !

).4%26*5

Oliver Kumrić, predsjednik Uprave Instituta IGH d.d.

GODIĹ NJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA

Business Media Croatia d.o.o. Savska cesta 182, Zagreb T: +385 1 6311 800 E: mineral@bmcroatia.hr

CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (ukljuÄ?ena poĹĄtarina i PDV) KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.