Kroz CGO fokusirani smo na smanjenje odlaganja otpada i efikasnije gospodarenje resursima
24 Terra Vis
Učinkovita rješenja za biootpad
26 Zürich
Termičko recikliranje dio kružnog gospodarstva
34 MST
Snažni i izdržljivi strojevi za različite terene i vremenske uvjete
36 Caterpillar
Sustav E-Fence u novoj generaciji Cat mini bagera
38 RVM Systems
RVM aparati za otkup ambalaže: Automatizacija i inovacija u reciklažnoj industriji
Impressum tEHNOEKO | O stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal, Matko Jović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.
BRIGA ZA ČOVJEKA
Briga za okoliš i briga za čovjeka su nerazdvojne. Enciklika pape Franje „ Laudato si“ Vrelo ljeto je podsjetilo da će Hrvatska zbog promjene klime imati vrlo velike ekonomske i ekološke posljedice. RH u EU prednjači u odlaganju neoporabljenog otpada što nepotrebno povećava emisije stakleničkih plinova, ali i ugrožava život građanima u blizini smetlišta.
40 Multihog
Multihog CV350: Više od čistilice
Mazzocchia
Talijanski dizajn uz vrhunske performanse
Najveći lager rabljene komunalne opreme u Hrvatskoj 46 Ford
Novi Ford Transit Courier od 18.360 eura
48 Graz
Privatizacija i spalionica otpada - „Outsourcing“ javne odgovornosti
Nedavno objavljeni tekst „Toksična žetva“ upozorava na ubrzani porast PFAS pesticida u konvencionalno uzgojenom europskom voću i povrću. Istraživanja u 2011. i 2021. godini su pokazala da je povećanje onečišćenja voća PFAS kemikalijama za 220 posto te 274 posto za povrće, uz velike razlike među EU zemljama. Naročito veliko onečišćenje PFAS pesticidima je u Austriji (+ 698 % za voće i + 3.277 % za povrće) te Grčkoj (+ 696 % voće i + 1.974 % povrće).
PFAS pesticidi su vrlo opasni za zdravlje. Obuhvaćaju više od 4.700 perfluoriranih i perkloriranih kemijskih spojeva. Nazivaju se i „vječne kemikalije“, jer se sporo razgrađuju i zaostaju u okolišu. Za nadzor PFAS spojeva u Europi se 30 zemalja udružilo u inicijativi humanog biomonitoringa (HBM4EU).
Onečišćenje PFAS-ovima u Hrvatskoj kroz sedam godina (2014. – 2021.) je povećano za 534 posto u voću (EU prosjek + 220 %), a u povrću + 2.704 posto (EU prosjek + 274 %). Unatoč ubrzanom povećanju, u RH onečišćenje u konvencionalno uzgojenom voću je 8 posto, što je manje od EU prosjeka (20 posto). Hrvatsko povrće je onečišćeno PFAS kemikalijama kao prosjek EU. Oko 12 posto voća i povrća iz Hrvatske sadrži barem jedan PFAS pesticid.
U srpnju objavljeni tekst „Grad Zagreb iz GUP-a izbacio spalionicu otpada“ podsjeća da su Građanska inicijativa Maksimir i Zelena akcija pohvalile najnovije prijedloge izmjene i dopune GUP-a: „Nakon niza godina borbe nevladinih organizacija i inicijativa građana, Grad Zagreb je napravio i jednu od najznačajnijih promjena u novom GUP-u, jer je isključena lokacija za termičke obradu odnosno spaljivanje otpada“.
Tri dana kasnije gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević pojašnjava: „Nema promjena u planovima za spalionicu otpada u Resniku, jer sukladno zaključku Gradske skupštine idemo u javnu nabavu za studiju izvodljivosti, koja treba odgovoriti isplati li se da Grad sam radi postrojenje za termičku obradu. Jedini uvjet kako bi to teoretski moglo biti moguće, da se u isto vrijeme proizvodi ne samo električna energija, nego i toplinska energija za daljinsko grijanje kućanstva. Tako da u isto vrijeme ta toplina ne bude štetna toplina koja odlazi u okoliš, u smislu otpadne topline“.
Istovremeno Beč je proslavio 60-godišnjicu spalionice, a Rim, Zürich i Ljubljana planiraju graditi spalionice. London završava proširenje više od dvadeset godina stare spalionice. Vlada RH nedavno je odobrila projekt, prve u RH, javne energane na otpad i otpadni mulj u Šibeniku. Nerealnim obećanjima zelenih aktivista o svemogućoj reciklaži, Zagreb već trideset godina preživljava samo zahvaljujući odlagalištu Prudinec, ali bez imalo empatije za sugrađane iz Jakuševca.
U srpnju je javnost upoznata i s istraživanjima hrvatskih znanstvenika da sagorijevanje biomase i požari zagađuju atmosferu. Istraživači IMI-a ističu da uz prednosti biomase kao energenta postoje i nedostaci glede kakvoće zraka i ugroza su zdravlja ljudi i klime. 7. kolovoza opet je izbio požar na skladišta odvojeno prikupljene otpadne plastike u tvrtki Drava International Osijek. Brzom intervencijom vatrogasaca već nakon nekoliko sati požar je ugašen. Otvoreno je pitanje, koje je prije nekoliko mjeseci i postavio gradonačelnik Splita Puljak: „Treba li komunalnoj tvrtki, koja od države ovlaštenoj tvrtki plaća 150 i više eura po toni, biti svejedno kako ovlaštena tvrtka postupa s odvojeno prikupljenim otpadom?“
Na kraju kolovoza mještani i zeleni aktivisti su uspjeli zabraniti gradnju male hidro-elektrane na vrelu rijeke Une. Vrijedno je podsjetiti da je već 1895. godine na slapovima Skradinski Buk izgrađena hidroelektrana Krka/Jaruga. To je bila prva elektrana izmjenične struje u Europi i druga na svijetu (samo dva dana iza HE na Nijagari). U to vrijeme se u Zagrebu mudrovalo između gradnje elektrane istosmjerne ili izmjenične struju. 1892. godine Tesla je, zbog odlaska na sprovod majci, u Skupštini grada Zagreba održao predavanje o izmjeničnoj struji i gradnji HE Podsused. Međutim Zagreb je zbog neodlučnosti (korupcije, neznanja) zasvijetlio tek 1907. godine kao jedan od zadnjih gradova u Europi, te još uvijek planira gradnjom hidroelektrana na Savi regulirati protok Save kroz grad.
dr. sc. Zlatko Milanović
Komunalna prikolica PKM 200 za Metis
Prikolica za transport abroll kontejnera PKM 200 isporučena je riječkoj tvrtki Metis.
Prikolica ima 20 t bruto mase, utovarni prostor je dugačak 6.770 mm i opremljen je s dvije “staze” za klizanje abroll kontejnera. Prilagođena je za transport abroll kontejnera 6.000 mm i volumena od 14 do 32 m 3 . Kontejneri se navlače s Palfinger navlakačem kontejnera na način da
se kontejner prekrca s kamiona na prikolicu. Kontejner se zaključava pomoću četiri pneumatska ključa.
Prikolicu je isporučila tvrtka PK d.o.o., proizvođač kamionskih nadogradnji s Palfinger dizalicama, te vlastitih prikolica i poluprikolica raznih namjena.
Britanski građevinari
generiraju 15 puta više plastičnog otpada od onih u EU
Prema podacima EU-a, stopa recikliranja polivinil klorida, koji je najčešća vrsta plastike koja se koristi u građevinarstvu, iznosi oko 3 posto, dok čelik, bakar i aluminij – tri glavna metala koji se koriste u građevinarstvu – imaju stope recikliranja od najmanje 70 posto.
Analiza podataka Europske komisije koje je objavila organizacija Copper Sustainability Partnership (CuSP) otkrila je značajan porast plastičnog otpada koji generira britanska građevinska industrija u usporedbi s drugim europskim zemljama.
CuSP su osnovali Lawton Tubes i Mueller Europe, dva etablirana i konkurentska proizvođača bakrenih cijevi za građevinarstvo, kako bi promicali ekološke prednosti bakra i borili se protiv manipulativnog zelenog marketinga (greenwashing) kojim su proizvođači plastičnih cijevi stjecali nepravednu konkurentsku prednost oglašavajući svoje proizvode ekološki prihvatljivijim od bakrenih cijevi.
Istraživanje na temelju podataka o građevinskom otpadu prikupljenim prošle godine pokazuje da se količina plastičnog otpada koju generira građevinska industrija Ujedinjenog Kraljevstva između 2004. i 2018. povećavala prosječnom stopom od 210 posto svake dvije godine.
Ta je stopa 15 puta veća od prosječne stope rasta plastičnog otpada iz građevinskih aktivnosti u članicama EU-a, gdje je količina plastičnog otpada u istom razdoblju rasla za 14 posto svake dvije godine. Istraživanje je također pokazalo da je proizvodnja plastičnog otpada u svim industrijama u Ujedinjenom Kraljevstvu u prosjeku rasla za 4 posto svake dvije godine, što ukazuje na mnogo sporiji rast u usporedbi s rastom količina plastičnog otpada u građevinskoj industriji.
"Istraživanje jasno pokazuje da priče koje smo slušali posljednjih godina od dobavljača i proizvođača plastičnih materijala ne odgovaraju istini”, rekao je Oliver Lawton, suosnivač CuSP-a i generalni direktor Lawton Tubesa. „Suprotno tvrdnjama proizvođača plastike o dugovječnosti njihovih proizvoda, građevinska plastika često ima lošije rezultate u usporedbi s
tradicionalnim građevinskim materijalima, što dovodi do lomova i kvarova koji poništavaju inicijalne uštede koje proizlaze iz primjene plastike. Na kraju životnog ciklusa zgrade većina plastičnog otpada se ne reciklira, nego se šalje na odlagalište, izvozi u inozemstvo ili spaljuje. Niske stope recikliranja pokazuju da trebamo nove plastične proizvode, jer danas imamo linearni ciklus proizvodnje, upotrebe i stvaranja otpada za odlagalište.”
Prema podacima EU-a, stopa recikliranja polivinil klorida (PVC), koji je najčešća vrsta plastike koja se koristi u građevinarstvu, iznosi oko 3 posto, navodi CuSP.
Dodatno, CuSP dodaje da se plastični kompoziti poput višeslojnih kompozitnih cijevi (MLCP), koji su postali popularni u posljednjih 20 godina, često uopće ne recikliraju zbog izazova u odvajanju različitih materijala koji čine proizvod.
Za usporedbu, čelik, bakar i aluminij – tri glavna metala koji se koriste u građevinarstvu – imaju stope recikliranja od najmanje 70 posto.
„Iako se većina građevinske plastike teoretski reklamira kao reciklabilna, u stvarnosti će samo zgrade građene tradicionalnim, povijesnim metodama biti građene od recikliranog materijala i biti reciklirane na kraju svog životnog ciklusa. Budući da građevinska industrija Ujedinjenog Kraljevstva još više zaostaje za svojim obvezama neto nule, postupno izbacivanje plastike iz upotrebe u korist materijala koji se mogu u potpunosti reciklirati, s dokazanim vjerodajnicama održivosti, ostaje jedna od najvećih prilika za održivi rast u sektoru", poručio je suosnivač CuSP-a i voditelj prodaje u Mueller Europe, Andrew Surtees.
Strojevi i oprema za Komunalac Petrinja
U sklopu nabave vozila, strojeva i opreme, a u svrhu uspostave Privremenog skladišta građevinskog materijala Mala Gorica, koju u potpunosti financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tvrtka O-K-TEH d.o.o. isporučila je Komunalcu Petrinja d.o.o. drobilicu Metso Lokotrack LT96 , separator Metso Lokotrack ST2.3 i transportnu traku IMS MC 1050-24T.
Metso Lokotrack LT96 je kompaktna mobilna čeljusna drobilica, idealna za male i srednje projekte drobljenja. Opremljena je snažnim motorom i dizajnirana za efikasno drobljenje različitih vrsta materijala na licu mjesta, što smanjuje potrebu za transportom. Metso Lokotrack ST2.3 je mobilni separator namijenjen za rad na gradilištima ili u kamenolomima. Zahvaljujući sposobnosti da efikasno sortira materijale, idealan je za primjene svugdje gdje je potrebna visoka preciznost i pouzdanost.
IMS MC 1050-24T je mobilna transportna traka dizajnirana za efikasno rukovanje materijalom na gradilištu ili u kamenolomu. Ova traka je ključna za kontinuirani protok materijala između različitih faza drobljenja i prosijavanja.
U sklopu navedene nabave O-K-TEH je već ranije isporučio i čistilicu Ravo te utovarivače i bagere na kotačima i gusjenicama s hidrauličkim čekićem i hidrauličkim kliještima.
Povećava se naknada za povrat ambalaže
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković najavila je prošli tjedan da će se povećati naknada za povrat ambalaže.
“Uredba je u ponedjeljak, 16. rujna, otišla na savjetovanje. Naknada za povrat ambalaže povećava se sa sedam na 10 centi”, rekla je ministrica Vučković. Dodala je kako bi nova uredba trebala stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine.
Hrvatska je sustav povratne naknade za ambalažu pića i napitaka uspostavila 2005. godine. Povratna naknada iznosila je 50 lipa, odnosno sedam centi nakon uvođenja eura.
Europska komisija je kroz svoje direktive takav sustav prepoznala kao najučinkovitiji u postizanju ciljeva kružne ekonomije. Otkako je u Hrvatskoj sustav uspostavljen, prema evidenciji Fonda skupljeno je više od 12 milijardi različitih plastičnih i staklenih boca te limenki pića. Sva ta ambalaža isporučena je domaćim ovlaštenim oporabiteljima na daljnju reciklažu.
Multione na otoku Krku
Novi stroj Multione model 11.6K s više nastavaka isporučen je na otok Krk tvrtki TD Komun d.o.o. iz Šila. Stroj nosivosti 2,5 tone opremljen je motorom Kohler snage u HP/Kw: 57/43, brzina vožnje s dvije brzine je 1530 km/h, prijenos Hydrostatic. Ukupna dužina stroja je 3,38 m, širina 1,50 m, visina krova kabine je 2.25 m, visina dizanja 3,7 m, a težina 2.140 kg, uz pogon 4 x 4.
Crikvenici odobreno 1,77 mil. eura za izgradnju i opremanje sortirnice komunalnog otpada
Gradu Crikvenici odobrena su bespovratna financijska sredstva u iznosu od 1,77 mil. eura za izgradnju i opremanje sortirnice, što čini 69,99 posto ukupne vrijednosti projekta “Izgradnja i opremanje sortirnice za odvojeno prikupljene sastavnice prikupljenog komunalnog otpada”. Izgradnjom sortirnice trebao bi se riješiti problem neučinkovitog gospodarenja otpadom na području grada Crikvenice i Vinodolske općine. „Sortirnica će omogućiti bolje razdvajanje i recikliranje različitih vrsta otpada, što će doprinijeti smanjenju količine otpada koji završava na odlagalištima te povećanju stope recikliranja”, istaknula je vršiteljica dužnosti gradonačelnice Crikvenice Ivona Matošić Gašparović.
Cilj je do 2025. reciklirati i pripremiti za ponovnu uporabu najmanje 55 posto ukupne količine komunalnog otpada i smanjiti količinu komunalnog otpada odloženog na odlagalište na najviše 10 posto ukupno proizvedenog komunalnog otpada do 2035. godine. Početak radova planiran je nakon potpisivanja ugovora i provedbe postupka javne nabave. Sortirnica će se graditi unutar izgra-
Fond vraća 50% ulaganja u solarne elektrane na obiteljskim kućama
Građanima koji su tijekom 2023. godine instalirali fotonaponske elektrane na svojim obiteljskim kućama Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost daje mogućnost retroaktivnog povrata 50 posto uloženih sredstava.
Na javni poziv mogu se prijaviti građani koji su na svojim kućama instalirali fotonaponsku elektranu i dobili potvrdu za trajni pogon u razdoblju od 1. siječnja – 29. prosinca 2023. godine. Nakon toga sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske elektrane, bilo je moguće kroz program sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća, za što su se zahtjevi podnosili u ožujku ove godine.
Također, novu šansu za prijavu imaju i građani koji, iz nekog razloga, na prošlogodišnji poziv za sufinanciranje fotonaponskih elektrana nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju, a udovoljavaju propisanim uvjetima.
Za sufinanciranje postavljanja fotonaponskih elektrana na obiteljske kuće na temelju ovog javnog poziva Fond je osigurao 4,88 milijuna eura. Prijave se zaprimaju od 4. studenoga u 9 sati, a podnose se isključivo elektronički, putem informacijskog sustava eFZOEU uz NIAS autentifikaciju i korištenje vjerodajnica značajne sigurnosti.
Sredstva se dodjeljuju u visini od 600 eura po kW nazivne snage ugrađene fotonaponske elektrane, a najviše do 50 posto opravdanih troškova projekta. Prihvatljivi i opravdani troškovi po ovom pozivu su troškovi izvođenja radova. Korisnici sredstava na temelju ovog poziva mogu biti isključivo fizičke osobe – vlasnici ili suvlasnici obiteljske kuće koji su u trenutku puštanja fotonaponske elektrane u pogon imali prebivalište na adresi i mjestu kuće.
đenog dijela građevinskog područja naselja Dubračina.
U sortirnici bi se trebalo obraditi 3.385,62 tona komunalnog otpada godišnje uz mogućnost obrade četiri tone po satu sastavnica predviđenih za obradu, što bi trebalo biti dovoljno da se prevlada vršno opterećenje tijekom ljetnih mjeseci.
Projekt obuhvaća izgradnju zgrade sortirnice, zgrade za zaposlenike, otvorenih prometno-manipulativnih površina, zelenih površina i infrastrukturnih sustava. Za zahvat u prostoru ishodovana je građevinska dozvola, koju je 22. prosinca 2020. godine izdala Primorsko-goranska županija.
XCMG bager i oprema VTN za Varzić Gradnju
Tvrtka Visina DIR isporučila je bager XCMG model XE55E u Otok tvrtki Varzić Gradnja d.o.o. Uz stroj kupcu je isporučena i oprema VTN, hidraulična brza spojka, košare 300 i 500 mm te planirka 1300 mm. Model XE55E karakterizira dubina kopanja od 3,64 m, dužina dohvata ruke u stranu od 5,96 m i motor: Kubota, Euro 5, snage 30,7 kW. Stroj ukupne dužine 5,34 m i širine 1,83 m, težak je 5.700 kg, a visina kabine je 2.55 m. Standardna oprema koja je uključena u cijenu stroja je klima uređaj, radio, instalacija za čekić, multifunkcionalni LCD monitor, prednja ralica, 2 izlaza za hidrauliku, LED radna svijetla, zakretna prednja ruka i instalacija za hidrauličnu brzu spojku.
Stummer za Komunalno poduzeće Križevci
Komunalnom poduzeću Križevci isporučeno je novo specijalno komunalno vozilo s podvozjem Volvo FE 6x2 BL i dvokomornom nadogradnjom Stummer Medium X5. Veća je komora zapremnine 12.6 m3, u istu se mogu prazniti kante i kontejneri od 80 do 1.100 litara. Manja komora je zapremnine 7.9 m3, a pražnjenje je moguće za kante od 80 do 360 litara. Specifičnost ovog modela nadogradnje je što istovremeno mogu raditi 4 funkcije: podizanje/spuštanje kanti i kontejnera te kompaktiranje na obje komore, što u konačnici korisniku omogućuje puno veću brzinu rada. Od ostale opreme izdvajaju se centralni sustav podmazivanja i Eco Control sustav rada koji kontrolira rad nadogradnje prilikom pražnjenja kontejnera tako da ne podiže broj okretaja motora, što dovodi do uštede na gorivu i nižoj razini buke. Vozilo je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o.
Započinje 10 milijuna eura vrijedan projekt u cilju čišćenja zapuštenih zemljišta i prevencije požara
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković je krajem kolovoza održala sastanak s državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinkom Beljom sa suradnicima na temu zajedničke suradnje na obnovi i očuvanju travnjaka - Projekta GRAS, vrijednog 10 milijuna eura. Objava Poziva je planirana do studenog ove godine.
Projektom će se obuhvatiti i očistiti najmanje 8.000 hektara zemljišta i djelovati u smanjenju zapuštenih površina, a time i prevenciji požara. Također, ovime se daje snažan doprinos ublažavanju posljedica klimatskih promjena, ali i osigurava obnova vrijednih staništa.
Ministrica Vučković je izrazila zadovoljstvo dogovorenom suradnjom i ostvarenju zajedničkih ciljeva u resoru poljoprivrede i zaštite okoliša, zahvalivši partneru Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na čelu s potpredsjednikom Vlade i ministrom Josipom Dabrom u ovom vrijednom projektu, koji će između ostalog omogućiti i veću površinu zemljišta za zakup u svrhu pašarenja.
Hrvatske šume su iskazale spremnost za provedbu ovog projekta koji doprinosi Specifičnom cilju 2.7 „Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima te smanjenje svih oblika onečišćenja“ PKK 2021.-2027. te indikatoru PKK indikatoru „Površina područja mreže Natura 2000 obuhvaćena mjerama zaštite i obnove“, a ukupna ciljana vrijednost do 2029. godine je 30 tisuća hektara.
Gradi se prvi
pročistač otpadnih
MST kombinirka za OPG Nika
Nova kombinirka MST 644 isporučena je u Gospić za OPG Nika. Ovaj model opremljen je motorom Perkins s turbopunjačem, Euro 5, snage 4,5 kW/100 HP, automatskim mjenjačem PowerShift i pumpom hidraulike Bosch Rexroth.
Standardna oprema uključena u cijenu stroja sadrži: klima uređaj, radna svjetla, kompletnu cestovnu signalizaciju, utovarnu hidraulički otvaranu košaru 6 u 1 zapremnine 1,1 m 3 , zadnju utovarnu žlicu širine 600 mm, blokadu diferencijala, radio CD uređaj sa zvučnicima, ROPS/FOPS kabinu sa zaštitom prilikom prevrtanja, sjedalo podesivo po visini, servo upravljač podesiv po visini i nagibu, rotirke na kabini i hidrauličnu instalaciju za čekić. Garancija na stroj je dvije. godine ili 2.000 radnih sati. Isporuku je izvršila tvrtka Visina DIR d.o.o., generalni uvoznik i ovlašteni serviser strojeva MST za Republiku Hrvatsku.
voda na Dugom otoku
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je tijekom posjeta Dugom otoku uručio načelniku Općine Sali Zoranu Moroviću ugovor vrijedan 200.000,00 eura za sufinanciranje izgradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Božava. Ukupna vrijednost projekta je 3,44 milijuna eura, a 80 % iznosa prihvatljivih izdataka projekta sufinancira se iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO).
Ministar Erlić podsjetio je da je Hrvatska jedina u Europi kroz Integrirani teritorijalni program izdvojila EU sredstva posebno za otoke, od čega 25,6 milijuna eura za otoke u Zadarskoj županiji, čime će se financirati projekti kojima će otoci postati održiviji i zeleniji.
„Do 2030. godine ćemo još više podupirati projekte kojima će se unaprijediti gospodarenje otpadom, načini na koje se koristi voda u gospodarstvu i poljoprivredi te proizvodi energija. Drago mi je što smo kroz naš Program razvoja otoka u kratkom roku pronašli rješenje i za sufinanciranje prvog pročistača vode na Dugom otoku, koji će biti realiziran u Božavi, a koji je pravi primjer održivog razvoja otoka.“, kazao je ministar Erlić.
Načelnik Morović istaknuo je da će financijska pomoć Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za realizaciju projekta izgradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Božava biti od izuzetnog značaja, jer
bi bez nje cijeli projekt, koji je od životne važnosti za ovo turističko mjesto, bio doveden u pitanje, dodavši kako će se iz ITP-a za otoke u Općini Sali sufinancirati energetska obnova osam općinskih javnih zgrada, kao i protupožarni put u Solinama, što je, također, od velikog značaja za Dugi otok.
Ministar Erlić obišao je i Interpretacijsko-edukacijski centar Grpašćak u Parku prirode Telašćica, za koji je Vlada izdvojila više od 1,5 milijuna eura EU sredstava, a kojim je vojna utvrda Grpašćak pretvorena u moderan posjetiteljski centar i nezaobilaznu točku prilikom posjete Telašćici, kao i lokaciju budućeg EU projekta u naselju Soline, koji će se provesti putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i posebnog programa za otoke, a kojim će se energetski obnoviti ambulanta i prostorije Udruge Počivalo te osigurati godišnja ušteda energije od više od 50 posto.
Tvrtka Aspect Croatia otkrila
plinsko ležište u Sisačkomoslavačkoj županiji
Tvrtka ASPECT Croatia Kft. koja provodi istražne aktivnosti unutar istražnog prostora SAVA-06, otkrila je plinsko ležište desetak kilometara jugoistočno od grada Siska, na istražnoj bušotini Trebarjevo-1 (Tre-1). O otkriću plina tvrtka je obavijestila Agenciju za ugljikovodike, izvijestili su iz Ministarstva gospodarstva RH. Istražni prostor SAVA-06 površine je 2.634 četvorna kilometra i prostire se većim dijelom preko Zagrebačke županije te manjim dijelom zahvaća Sisačko-moslavačku županiju, Koprivničko-križevačku županiju i Grad Zagreb. Izrada istražne bušotine Trebarjevo-1 započela je 6. lipnja ove godine, a 23. lipnja dosegnuta je konačna dubina bušotine od 1.670 m. Bušotina je ispunila očekivanja otkrivši zasićenje ugljikovodicima što je dokazano ispitivanjem bušotine na dotok.
Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, izjavio je, da je ispitivanjem bušotine dobiveno između 160.000 i 320.000 m 3 plina što predstavlja oko 10% ukupne dnevne proizvodnje plina u Republici Hrvatskoj.
ASPECT Croatia Kft., tvrtka je kći američke kompanije Aspect Holdings, sa sjedištem u Denveru, koja je s Vladom
Republike Hrvatske 23. ožujka 2020. godine potpisala Ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za istražni prostor SAVA-06.
Ante Šušnjar, ministar gospodarstva, istaknuo je kako zadnjih godina svjedočimo konstantnoj volatilnosti cijena plina i zato moramo pozdraviti svaku vijest o povećanju domaće proizvodnje. "Računica je posve jednostavna, molekula plina koju proizvedemo na domaćim poljima znači toliko manju ovisnost o uvozu, odnosno veću energetsku sigurnost, a u ovom slučaju, zbog povoljnog ugovora s investitorom, i značajan novac za proračun.", kazao je ministar Šušnjar.
ATRIK
Od 1. siječnja 2025. počinje naplata laganih plastičnih vrećica
Od 1. siječnja 2025. počinje naplata laganih plastičnih vrećica koje se u rolama nalaze uglavnom na odjelima voća i povrća u trgovinama ili na štandovima tržnica.
Cijenu vrećica određivat će sami trgovci koji će morati osigurati da se vrećice nalaze na mjestima gdje se namjenski koriste, poput odjela za voće i povrće, i da na tim mjestima bude jasno istaknuta cijena vrećica. Neće biti dopuštena prodaja vrećica na blagajnama.
Zakonom o gospodarenju otpadom još je od 1. siječnja 2022. u Hrvatskoj zabranjeno stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje (s debljinom stijenke do 50 mikrometara).
Sada se uvodi naplata plastičnih vrećica za nošenje koje su tanje od 15 mikrometara i koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu. Na temelju direktiva Europske unije, u budućnosti će se ići u dokidanje i ostalih oblika plastičnih vrećica za nošenje. Do tada, Ministarstvo gospodarstva poziva sve građane da od Nove godine u kupnju idu s vlastitom platnenom vrećicom ili košarama, te da se prilikom kupnje odlučuju za papirnate vrećice i slične alternative.
Zagreb najavio ugradnju polupodzemnih spremnika
U dvije godine Zagreb je napravio veliki iskorak u odvajanju otpada, poručio je gradonačelnik Tomislav Tomašević. Državni podaci pokazuju da je udio odvojeno sakupljenog otpada u Zagrebu porastao za 14 postotnih poena tijekom prošle godine. To je najveći rast među hrvatskim gradovima s više od 15.000 stanovnika: Zagreb je sada statistički s 41,6 % odvajanja otpada preskočio Rijeku i drugi je po uspješnosti iza Osijeka koji odvaja gotovo 60% otpada.
Količina prikupljenog biootpada porasla je za 57%, plastike za 45%, papira za 17% stakla za 31%, a glomaznog otpada za 29%. Usprkos smanjenju količine mješovitog komunalnog otpada, prodaja plavih vrećica za otpad porasla je za 19%.
U proteklih godinu dana u centru Zagreba, u četvrtima Donji i Gornji Grad, ugrađena su 143 podzemna spremnika na 39 lokacija. Broj operativnih radnika Čistoće je u protekle dvije godine porastao za 209, a nabavljeno je i četrdesetak novih kamiona za odvoz otpada.
Tomašević je najavio nova ulaganja u spremnike koji bi trebali doprinijeti čistoći i urednosti, ali i boljem izgledu glavnoga grada. “Trenutno smo pri završetku javne nabave za kupovinu još 200 podzemnih spremnika kojima ćemo dopuniti mrežu, posebice u Donjem gradu. S druge strane, proširit ćemo zonu ugradnje podzemnih spremnika na tri mjesna odbora koji su logičan nastavak povijesne jezgre. To su mjesni odbori Matka Laginje, Pavla Šubića te Kralja Zvonimira. Na zapad ćemo podzemne spremnike širiti na Ilicu do Črnomerca”, kazao je gradonačelnik.
Najavljeno je i postavljanje polupodzemnih spremnika za papir, plastiku i staklo kojima će se zamijeniti zeleni otoci te je predstavljena mapa lokacija polupodzemnih spremnika koji će biti ugrađeni po cijelom gradu o trošku gradskog proračuna. Na 751 lokaciji u gradu Zagrebu postavit će se 2.253 polupodzemna spremnika.
Novo komunalno vozilo Iveco s nadogradnjom Mazzocchia za riječku Čistoću
Iveco Eurocargo s nadogradnjom Mazzocchia, zapremnine 10 m 3 , novo je komunalno vozilo isporučeno tvrtki KD Čistoća d.o.o. Rijeka. Vozilo je nabavljeno u sklopu procesa modernizacije voznog parka i unapređivanja usluge prikupljanja otpada u gradu Rijeci. Ekskluzivni zastupnik proizvođača komunalnih nadogradnji Mazzocchia na hrvatskom tržištu je riječka tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o.
Polupodzemni spremnici i projekti ugradnje su u postupcima nabave, te se očekuje početak njihove ugradnje do kraja ove godine. Čitav grad bi trebao biti pokriven polupodzemnim spremnicima do kraja 2027. godine, poručili su iz Grada Zagreba na konferenciji za medije održanoj krajem rujna.
Pula Herculanea povećala količinu
prikupljenog stakla za 17 posto
U prvih sedam mjeseci 2024. gradska komunalna tvrtka Pula Herculanea zabilježila je značajan porast količine prikupljenog otpada, što potvrđuje trud građana i predanost tvrtke održivom gospodarenju otpadom i očuvanju okoliša, ističu u Gradu Puli.
Unatoč povećanju ukupno prikupljenog otpada, količina predana Županijskom centru za gospodarenje otpadom Kaštijun nije se proporcionalno povećala. Razlog je povećanje količina prikupljenih i obrađenih reciklabilnih materijala, čime je smanjen udio otpada koji završava na odlagalištima. „Uspješno smo povećali prikupljeni biorazgradivi otpad za 50 posto. Ovaj značajan porast rezultat je uvođenja smeđih kanti za odvojeno prikupljanje biootpada na pojedinim područjima, kao i otpada iz kantina i ugostiteljskih objekata. Zasigurno postoji i sve veća svijest građana o važnosti odvojenog prikupljanja biootpada te napora u edukaciji i poticanju pravilnog zbrinjavanja“, rekao je Robi Fuart, direktor tvrtke Pula Herculanea.
Uvođenje dodatnih spremnika za plastiku te intenziviranje kampanja za poticanje recikliranja rezultiralo je povećanjem od 22 posto u prikupljanju važnih reciklabilnih plastičnih materijala. Količina prikupljenog stakla povećana je za 17 posto.
„Uvođenje novih lokacija za odlaganje stakla te suradnja s ugostiteljima i građanima rezultirale su rastom prikupljene količine staklenog otpada“, rekao je direktor Fuart. Dodao je ostvareni rezultati potvrđuju uspješnu strategiju Pula Herculanee i Grada Pule usmjerenu na povećanje stope selektiranja i smanjenje količine otpada koji završava na ŽCGO Kaštijun.
Izvor: pula.hr
Dva Stummera u Varaždinu
Čistoći Varaždin isporučena su dva nova specijalna komunalna vozila. Jedan kamion opremljen je Stummer Medium X4 nadogradnjom i automatskim podizačem posuda za otpad, Zoeller Delta 2316 Automatic kojeg odlikuje iznimna brzina i sigurnost radnika. Prednost ovog modela podizača je što je potpuno integriran u tijelo nadogradnje, što u konačnici znači puno kraći stražnji prevjes, a time korisnik dobiva vozilo s puno boljim manevarskim sposobnostima. Drugi kamion je opremljen Stummer Medium nadogradnjom, a dizajniran je za pražnjenje kanti i kontejnera putem SK351 podizača. S kranom na krovu koji ima doseg od preko 7 metara, vozilo je savršeno za pražnjenje polupodzemnih kontejnera. Uz zapreminu od 19m³ i omjer kompaktiranja 6:1, omogućava iznimno efikasno prikupljanje otpada.
Oba kamiona su opremljena s: Eco Control sustavom, koji nudi do 5% uštede goriva i smanjenje razine buke; sustavom automatskog centralnog podmazivanja koji smanjuje vrijeme potrebno za održavanje kamiona, te u konačnici smanjuje troškove održavanja i popravaka; softverskim sustavom koji omogućuje korisniku da bira snagu sabijanja otpada, zavisno koju frakciju otpada sakuplja; laserskim sustavom koji obavještava vozača/ operatere o položaju ploče za isti-
Skupština Kaštijuna raskida ugovore s istarskim komunalcima
Skupština trgovačkog društva Kaštijun jednoglasno je 12. rujna donijela odluku o otkazivanju ugovora trgovačkim društvima koja pružaju javnu uslugu sakupljanja miješanog komunalnog otpada.
„Krajem kolovoza prihvatio sam prijedlog da se otkaz ugovora prolongira s ciljem da još jednom ključnim dionicima gospodarenja otpada pružimo mogućnost konsenzusa oko drastičnog smanjenja biootpada, količine miješanog komunalnog otpada te modela obračuna cijene. Kako takav prijedlog ponovno nije prihvaćen, Grad Pula predložio je otkaz ugovora. Kaštijun nije i ne smije biti tuđe dvorište otpada, a to ćemo osigurati općim uvjetima i drugom pravnom regulativnom u narednom razdoblju. Prvi korak k tome je otkaz ugovora, čin koji nije popularan, ali je nužan da bi se pristup prema gospodarenju otpadom i kvaliteti života građana Pule promijenio iz temelja“, rekao je gradonačelnik i predsjednik Skupštine trgovačkog društva Kaštijun Filip Zoričić.
U narednom razdoblju slijedi otkazni rok od šest mjeseci u kojem će se komunalnim društvima predstaviti novi model primanja otpada na ŽCGO Kaštijun koji će zahtijevati kvalitetnije odvajanje biootpada. Sva komunalna društva koja neće odvajati otpad, a posebno biootpad, na pravilan način, imat će dodatne financijske obaveze.
S.T.P. d.o.o.
Piškornica). Podsjetimo, ovaj projekt osigurat će održivo gospodarenje otpadom za oko pola milijuna stanovnika iz četiri županije – Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske te je od iznimnog značaja za sjeverozapadnu Hrvatsku i ispunjenje obveza iz Plana gospodarenja otpadom RH 2023.-2028. god.
RCGO Piškornica će omogućiti ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv sustav zbrinjavanja otpada, sukladan najvišim standardima Europske unije, a otvaranjem centra zatvorit će se sva postojeća odlagališta otpada na području djelovanja. Očekuje se da će se općinski proračun povećati za gotovo milijun eura godišnje zahvaljujući prihodima od komunalne naknade, dok će gotovo milijun i pol eura biti jednokratno uplaćeno općini kroz komunalne doprinose.
Direktor Piškornice d.o.o. Mladen Ružman osvrnuo se na napredak projekta koji je do sada prošao nekoliko važnih faza,
a u kolovozu su izdane prve građevinske dozvole, što je omogućilo početak radova na odlagalištima neopasnog i inertnog otpada. “Ukupna vrijednost projekta je oko 118 milijuna eura, od čega je samo izgradnja cca. 89 milijuna eura.”,
Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak koja izvodi radove, izvijestio je o trenutnom stanju radova i planovima. Dobivene su dvije građevinske dozvole te je u pripremi mehanizacija i dostatna građevinska operativa za izgradnju RCGO-a i upravo započete izgradnje odlagališta neopasnog i inertnog otpada. Plan je da se u narednim godinama (2025. i 2026.) izgrade sve građevine i potrebna postrojenja. Za 2025. godinu najavljen je početak izgradnje hala u kojima će se odvijati mehanička i biološka obrada otpada, što je uz pročistač otpadnih voda najbitniji dio cijelog projekta.
Završetak izgradnje kompletnog centra planira se u 2027. godini, kada bi centar trebao početi s radom.
Voditelj projekta RCGO Piškornica Nikola Martinaga istaknuo je kako će se u centru koristiti najnovije tehnologije za obradu otpada, a dugoročni cilj je smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima. Sukladno europskim standardima oba odlagališta bit će opremljena naprednim sustavima za kontrolu oštećenja vodonepropusne membrane i tehnologijom za obradu onečišćenog zraka i tehnoloških voda koje će se obraditi na vlastitom pročistaču otpadnih voda, a zatim ispustiti u javni sustav odvodnje, dakle, još jednom dodatno obraditi.
Izvor: RCGOPiškormica
Koprivnica kreće u izgradnju sortirnice vrijedne oko dva milijuna eura
Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić dopunio je godišnji plan nabave stavkom “Savjetovanje u postupku provedbe projekta Postrojenje za odvojeno sakupljanje otpada Herešin“, za što će se iz proračuna izdvojiti 24.240 eura. To je korak naprijed u realizaciji projekta izgradnje sortirnice otpada na kojem gradsko komunalno poduzeće Komunalac već neko vrijeme radi. Koprivnica je po odvajanju otpada među najboljima u Hrvatskoj, odvaja se više od 60 posto otpada, a 40 posto završi na odlagalištu. Nova sortirnica doprinijela bi većoj stopi recikliranja i manjoj količini otpada koji se odvozi na odlagalište. Ulaganje u sortirnicu u Herešinu procijenjeno je na oko dva milijuna eura. U Komunalcu i gradskoj upravi očekuju da će se veći dio tog iznosa pokriti iz fondova EU.
Sortirnica će dopuniti postojeću koprivničku infrastrukturu za gospodarenje otpadom koju čine dva reciklažna dvorišta, kompostana te mreža 70-ak zelenih otoka s oko 230 spremnika za različite vrste otpada. Također, svako kućanstvo ima spremnike za miješani komunalni otpad, papir, plastiku i biorazgradivi otpad.
Jedno reciklažno dvorište je u Herešinu gdje građani mogu besplatno odlagati većinu odvojenog otpada koji imaju u kućanstvu. U reciklažno dvorište otvoreno 2020. uloženo je oko 700.000 eura, od čega je 85 posto pokriveno iz fonda EU-a. Drugo reciklažno dvorište je u poslovnoj zoni Dravska. Prije tri godine u Herešinu je otvorena i suvremena kompostana čiji je kapacitet 9.000 tona, što zadovoljava potrebe zbrinjavanja biorazgradivog otpada iz Koprivnice i osam općina koje su suvlasnici Komunalca.
Palfinger Epsilon dizalica C70G77 za tvrtku Čistoća Rijeka
Čistoća Rijeka preuzela je komunalnu nadogradnju s Palfinger Epsilon dizalicom C70G77 dohvata 7,7 m, s XST uređajem za pražnjenje podzemnih i polupodzemnih kontejnera. Dizalica je ugrađena na krov kamiona smećara koji služi za iskrcaj kontejnera. Komunalna nadogradnja montirana je na Iveco X-Way AD280X40 s Farid komunalnom nadogradnjom. Dizalica ima radio upravljanje što pojednostavljuje rad opeatera. Pored kuke za dizanje podzemnih kontejnera, montiran je XST uređaj za pražnjenje kontejnera. Nadogradnju je isporučio Gradatin d.o.o. u suradnji s tvrtkom PK d.o.o.
Pripremaju se bušotine za prvu bečku geotermalnu toplanu
Bečko energetsko poduzeće Wien Energie i austrijska kompanija OMV u zajedničkom projektu nazvanom „deeep“ pripremaju bušotine za prvu geotermalnu toplanu u Beču. Istraživanje zaliha tople vode ispod austrijske prijestolnice napreduje, a bušenja će započeti na zimu u Aspernu u 22. gradskom okrugu Donaustadt. Cilj je da se topla voda s 3.000 metara dubine koristi za proizvodnju daljinskog grijanja koje ne emitira CO 2 Predviđeno je da će postrojenje početi s radom 2028. godine te će opskrbljivati oko 20.000 kućanstava toplinom – što odgovara uštedi od 54.000 tona ugljikovog dioksida godišnje. U projektu vrijednom 90 milijuna eura planirano je ukupno sedam geotermalnih toplana koje bi mogle opskrbljivati do 200.000 kućanstava. Do 2040. godine jedna bi četvrtina proizvodnje toplinske energije u Beču trebala biti klimatski neutralna, pri čemu geotermalna energija igra ključnu ulogu, potvrdio je Peter Hanke, član bečkog poglavarstva za financije, gospodarstvo i bečki gradski koncern Wiener Stadtwerke "Izgradnja prve bečke geotermalne toplane pokazuje koliko Beč ulaže u zaštitu klime i energetsku neovisnost. Beč će korištenjem obnovljivih izvora energije kao što je i geotermalna energija postići klimatsku neutralnost do 2040. godine.", istaknuo je Hanke. Poduzeće Wien Energie uložit će oko
170 milijuna eura sljedećih pet godina u ovaj obnovljivi izvor energije, a kompanija OMV doprinosi svojim stručnim znanjem u eksploataciji i geologiji Bečke kotline. Osim iz geotermalne energije sustav daljinskog grijanja u Beču do 2040. dobivat će se i iz otpadne topline, toplinskih dizalica, spalionica otpada i obnovljivih plinova kao što je vodik. "Transformacija cjelokupnog energetskog sustava ogroman je izazov, ali je nužna kako bi Beč ostao grad ugodan za život te energetski neovisan.", kazao je Hanke.
Na svim odlagalištima otpada na području Republike Hrvatske u 2023. godini ukupno je odloženo 1.687.407 tona svih vrsta otpada, što je 1,8 posto manje u odnosu na prethodnu godinu
[autor] Tihomir Dokonal
rema podacima iz Informacijskog sustava gospodarenja otpadom od 2005. do 2023. godine ukupno je evidentirano i prati se 317 lokacija službenih odlagališta, od čega je na 306 lokacija u navedenom razdoblju postojala mogućnost odlaganja komunalnog otpada, dok se na 11 lokacija odlagao isključivo proizvodni otpad.
Od 2014. do danas Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je sanacije odlagališta u ukupnom iznosu od 86,34 milijuna eura
Tijekom 2023. godine otpad se odlagao na 80 odlagališta: 77 odlagališta je zaprimalo komunalni otpad i proizvodni otpad, a 3 odlagališta su zaprimala isključivo proizvodni otpad. Na dodatnih pet odlagališta koja se službeno vode kao aktivna, otpad se tijekom 2023. nije odlagao. Do kraja 2023. godine ukupno su zatvorena 233 odlagališta, podaci su Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Na svim odlagalištima otpada na području Republike Hrvatske u 2023. godini ukupno je odloženo 1.687.407 tona svih vrsta otpada. Navedena količina odloženog otpada predstavlja smanjenje od 1,8 posto u odnosu na količinu iz pret-
hodne, 2022. godine kada je na odlagališta ukupno odloženo 1.717.898 tona otpada. No, u 2021. ukupno je odloženo 1.593.429 tona otpada, što je 5,57 posto manje od ukupno odložene količine otpada u 2023. godini. Ipak, ako se promatra razdoblje od 2010. do 2023. godine, ukupna godišnja količina odloženog otpada smanjila se za 15 posto, odnosno za 308.547 tona.
Količina odloženog komunalnog otpada u razdoblju od 2010. do 2023. godine smanjena je za 41 posto, što se djelomično može pripisati smanjenoj proizvodnji miješanog komunalnog otpada i ostalog otpada iz kućanstava, porastu odvojenog sakupljanja pojedinih frakcija, ali i boljoj kvaliteti prikupljanja informacija o otpadu uslijed uvođenja vaga na odlagališta.
U 2022. godini (izvješće za 2023. bit će objavljeno početkom listopada, ali u trenutku pisanja teksta nismo raspolagali sa svim aktualnim podacima) vagu je za utvrđivanje količine otpada koristilo 65 odlagališta, a ukupno je izvagano 1.604.293 tona odloženog otpada. Tako je udio otpada odloženog na odlagališta koja su prijavila vaganje otpada kao osnovu za utvrđivanje količine ukupno odloženog otpada u 2022. iznosio 93 posto, dok se podatak o preostalih sedam posto (113.605 tona) temelji na procjeni samih operatera odlagališta.
U 2023. godini odložena količina komunalnog otpada iznosila je 949.913 tona.
Najviše ukupno odloženog otpada prijavljeno je u Zadarskoj županiji, Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prema podacima za 2022. godinu, a malo je vjerojatno da je u prošloj godini došlo do značajnijih promjena, najviše otpada odlagalo se na odlagališta Diklo (Zadarska županija), Prudinec-Jakuševec (Grad Zagreb), Karepovac (Splitsko-dalmatinska-županija), Belišće/Staro Valpovo (Osječko-baranjska županija) i Petrovačka Dola (Vukovarsko-srijemska županija).
Od 77 odlagališta na koja se u 2023. odlagao komunalni otpad, pripremu sanacije prijavilo je 11 odlagališta, sanacija je bila u tijeku na 29 odlagališta, a status saniranih imalo je ukupno 37 odlagališta.
Od tri odlagališta na koja se u 2023. godini odlagao proizvodni otpad, na jednom je sanacija u pripremi, na jednom je u tijeku, a na jednom je sanacija završena.
Na kraju 2023. godine ukupno je u tijeku bila sanacija za 16 lokacija odlagališta.
Sukladno Pravilniku o odlagalištima otpada, postojeća odlagališta za neopasni otpad na kojima se odlaže miješani komunalni otpad zatvaraju se u roku 12 mjeseci od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom na kojem se zbrinjava komunalni otpad iz jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi odlagalište.
Odlagalište ili dio odlagališta može se zatvoriti odnosno prestati s radom kada su se ostvarili uvjeti za zatvaranje propisani u dozvoli za gospodarenje otpadom odlagališta ili na-
kon odobrenja nadležnog tijela koje je izdalo dozvolu na zahtjev osobe koja upravlja odlagalištem na temelju obrazložene odluke nadležnog tijela ili sukladno Odluci, a u skladu s dinamikom zatvaranja odlagališta neopasnog otpada.
U pregledu su izostavljeni CGO Marišćina i Bikarac Izvor: Pregled podataka o odlaganju i odlagalištima otpada za 2022. godinu
Tablica 1.
Ukupno odloženi otpad u tonama u 2022.
tablica 2. Pregled statusa sanacija za odabrana odlagališta
ŽupanijaOdlagališteStatus sanacije
Grad ZagrebPrudinec-Jakuševec sanirano
Splitsko-dalmatinskaKarepovac postupci sanacije u tijeku
Splitsko-dalmatinskaMojanka (Kukuzovac)
postupci sanacije u tijeku
ZadarskaDiklo sanacija u pripremi
ZadarskaJagodnja Gornja sanirano
Vukovarsko-srijemskaPetrovačka dola
postupci sanacije u tijeku
KarlovačkaIlovac postupci sanacije u tijeku
Osječko-baranjskaBelišće (Staro Valpovo)
postupci sanacije u tijeku
Osječko-baranjskaLončarica velika sanacija u pripremi
MeđimurskaTotovec sanirano
Sisačko- moslavačkaGoričica sanirano
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
Iznimno od navedenog, postojeća odlagališta za neopasni otpad na kojima se odlaže miješani komunalni otpad zatvaraju se u skladu s Pravilnikom o odlagalištima otpada u roku do 12 mjeseci od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom na kojem se zbrinjava komunalni otpad iz jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi odlagalište.
Projekti centara za gospodarenje otpadom usmjereni su na smanjenje količine proizvedenog i odloženog otpada izdvajanjem korisnog otpada iz komunalnog otpada, izdvajanje biorazgradive komponente iz otpada, na smanjenje pritisaka na okoliš i povećanje učinkovitog upravljanja resursima, te osiguranje odgovarajuće infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom čime se poboljšava dostupnost i kvaliteta komunalnih usluga za stanovništvo, tumače u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Puštanje u rad centara za gospodarenje otpadom, ističu u Ministarstvu, pridonijelo je smanjenju odloženog biorazgradivog komunalnog otpada te povećanju stope oporabe komunalnog otpada.
U 2022. odložena količina komunalnog otpada iznosila je 1.024.808 tona. Time je stopa odloženog komunalnog otpada u 2022. iznosila 56 posto. Riječ je o smanjenju od 2 postotna boda u odnosu na 2021. godinu. U 2023. odložena količina komunalnog otpada iznosila je 949.913 tone, odnosno 52 posto, što je za 4 postotna boda manje u odnosu na 2022. godinu. Sanacije i zatvaranje odlagališta financiraju se EU sredstvima, sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i sredstvima korisnika (jedinica lokalne uprave i samouprave). Od 2014. do danas Fond je sufinancirao sanacije odlagališta u ukupnom iznosu od 86.341.502,55 eura.
Ove godine je Fond planirao ili/i isplatio ukupno 8.589.078,36 eura za sanacije i opremanje odlagališta.
U nastavku donosimo pregled desetak najvećih odlagališta otpada u Hrvatskoj.
Diklo, Prudinec-Jakuševec i Karepovac tri su najveća odlagališta otpada u Hrvatskoj
Odlagalište otpada Diklo
Odlagalište otpada Diklo otvoreno je 1963. Nalazi se u neposrednom zaleđu istoimenog zadarskog naselja uz županijsku cestu Zadar-Kožino-Zaton-Nin. Odlagalištem upravlja tvrtka Čistoća d.o.o. Zadar. Na Diklu se godinama odlagao otpad čak 70 posto stanovništva Zadarske županije, više od 70.000 tona komunalnog otpada godišnje i još više građevinskog otpada (u 2022. prema podacima Ministarstva ukupno je odloženo 604 tisuće tona) pa se odlagalište proširilo na 60 hektara. Nakon što je otvoren gotovo 90 milijuna eura vrijedan Centar za zbrinjavanje otpada u Biljanima Donjim, komunalni otpad se više ne odvozi na Diklo. Odlagalište bi trebalo biti sanirano u roku od godinu dana od otvaranja CGO-a Biljane Donje. Počeli su se rješavati imovinsko-pravni odnosi te
projektna dokumentacija, ali proces je usporen zbog blokade gradskog proračuna. Proračun je početkom rujna ipak prihvaćen pa proces može krenuti dalje. Zadarski gradonačelnik Branko Dukić rekao je da bi odlagalište Diklo trebalo biti sanirano kraja sljedeće godine. Zbog poskupljenja građevinskih radova trošak sanacije će vjerojatno biti veći od planiranog pa će se dodatni novac tražiti u europskim fondovima odnosno u sklopu nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz koji se financiraju isključivo projekti s energetskim iskorištavanjem ili spaljivanjem odlagališnog plina.
U CGO-u Biljane Donje je 15. rujna završena probna faza i krajem rujna trebao se provesti tehnički pregled. Tijekom probne faze otpad su u CGO dovozili Čistoća Zadar, Bošana Biograd, Benković Benkovac, Loši Pakoštane te Orlić Tkon. Do 12. kolovoza zaprimljeno je 303.000 kg otpada. Pretovarne stanice u Pagu i Gračacu još nisu aktivirane zbog troškova. Očekuje se da će se to desiti nakon dobivanja uporabne dozvole sljedeće godine.
Odlagalište otpada Prudinec-Jakuševec
Odlagalište na Jakuševcu je odlagalište otpada kojem gravitiraju glavni grad i njegova okolica. Nalazi se na desnoj obali Save, u jugoistočnom dijelu Zagreba, uz naselje Jakuševec. Počelo se formirati 1965. kao „divlje” gradsko odlagalište na nepripremljenom zemljištu u plitkim šljunčanim rukavcima na riječnom aluviju uz obalu Save. Nastalo je neuređeno odlagalište na površini većoj od 80 hektara u neposrednoj blizini zagrebačkih naselja, samo pet kilometara udaljeno od središta grada. Otpad se na Jakuševcu odlagao tridesetak godina bez nadzora, a sredinom 90-ih godina odlaganje se počelo nadzirati.
U studenom i prosincu prošle godine desila su se dva odrona smeća na Jakuševcu, u prvom su stradala trojica radnika Čistoće, od kojih je jedan teško ozlijeđen. Odroni su bili još jedno upozorenja da Jakuševec više ne može podnijeti
nove količine otpada i da ga treba zatvoriti. A zatvoriti se ne može dok ne bude izgrađen centar za gospodarenje otpadom. Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević najavio je tada da će Grad samostalno kreditom razvojnih banaka financirati centar za gospodarenje otpadom u Resniku, kao jedinoj mogućoj lokaciji budućeg CGO-a.
CGO bi imao postrojenje za obradu miješanog otpada, sortirnicu i kompostanu. Ukupni trošak investicije je oko 140 milijuna eura, ovisno o korištenom tehnološkom rješenju, a okvirni rok izgradnje i puštanja u rad je 2028. godina.
„Zagreb može do 2028. izgraditi i pustiti u rad postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), i to postrojenje nove generacije, kakva se već grade u drugim županijama u Hrvatskoj. Radi se o potpuno zatvorenom postrojenju bez neugodnih mirisa ili štetnih emisija u okoliš koje koristi trenutno najbolje raspoložive tehnologije u EU”, rekao je zagrebač-
CGO će se graditi na zemljištu u Resniku, uz pročistač otpadnih voda. Riječ je o zemljištu kojem je Grad Zagreb 3. kolovoza ove godine ušao u posjed raskidom koncesije i nakon čega je upravljanje pročistačem preuzelo gradsko poduzeće Vodoopskrba i odvodnja d.o.o.
U rujnu je, kroz postupak javne nabave, izrada projektne dokumentacije povjerena zajednici ponuditelja Ekonerg i IPZ Uniprojekt Terra. Dvjema tvrtkama iz Zagreba u tome će pomoći niz podizvođača: Hidroing d.o.o. (idejno rješenje, idejni projekt, zaštita na radu), Dvokut Ecro d.o.o. (hidrogeologija, hidrologija), Hidroplan d.o.o. (idejno tehničko-tehnološko rješenje)…
Odlagalište otpada Karepovac
Karepovac je jedino legalno odlagalište na koje se gotovo 60 godina dovozi otpad iz svih gradova i općina Splitskodalmatinske županije. Svake godine na odlagalište pristigne oko 130 tisuća tona otpada. Odlagalište će se zatvoriti nakon
U veljači ove godine završena je druga faza sanacije Karepovca. To je najvažnija faza sanacije u kojoj su pod nadzor dovedeno ispuštanje odlagališnog plina i nastajanje procjedne vode. U prethodnoj fazi otpad je presložen i oblikovan čime je osigurana trajna stabilnost odloženog otpada. Zadnja faza sanacije će se obaviti na sanitarnoj plohi na kojoj se sada odlaže komunalni otpad.
Sanacija odlagališta počela je u siječnju 2017., a ukupna vrijednost projekta je 38,38 milijuna eura. Iz Kohezijskog fonda osigurano je 15,25 milijuna eura, a ostatak iz proračuna grada Splita. Ukupna vrijednost radova izvedenih u drugoj fazi sanacije iznosi 6,99 milijuna eura s PDV-om.
Županijski centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije Lećevica planiran otprilike jedan kilometar sjeverozapadno od naselja Kladnjice u općini Lećevica, sjeverno od trase autoceste Zagreb – Split. Uključuje izgradnju šest pretovarnih stanica u Splitu, Sinju, Zagvozdu, Hvaru, Visu i Braču i s obzirom na razvedenost područja i brojne otoke koje Županija obuhvaća. Ukupni kapacitet obrade je oko 110.000 tona miješanog komunalnog otpada godišnje, a pokriva 55 gradova i općina, odnosno oko 455.000 stanovnika.
Od 2010. do 2023. godine ukupna godišnja količina odloženog otpada
Petrovačka Dola
Odlagalište otpada Petrovačka dola odlagalište je neopasnog otpada smješteno na izlazu iz grada Vukovara prema naselju Petrovci. Odlagalište godišnje zaprima oko 50.000 tona neopasnog komunalnog i proizvodnog otpada s područja tri grada i 21 općine Vukovarsko-srijemske županije te
nekih JLS izvan područja županije, dok se s područja grada Vukovara godišnje odloži oko 8.000 tona neopasnog komunalnog i proizvodnog otpada.
U lipnju ove godine gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava potpisao je Ugovor o javnoj nabavi radova za sanaciju i proširenje odlagališta. Vrijednost radova na izgradnji nove plohe je 1,04 milijuna eura. Osigurano je sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 90 posto, dok je preostalih 10 posto sredstava osigurano u proračunu Grada Vukovara. Dovršetak radova očekuje se u ožujku sljedeće godine.
Belišće - Staro Valpovo
Odlagalište otpada Belišće koristi se od 1980. godine kao odlagalište komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada s područja gradova Belišće i Valpovo. Ukupna površina odlagališta je nešto veća od trideset hektara. U tijeku su radovi na sanaciji odlagališta i izrada kazeta.
Jagodna Donja
Odlagališta neopasnog otpada Jagodnja Gornja nalazi se na području Općine Polača u Zadarskoj županiji. Na odlagalište se od 2019. godine dovozi i otpad prikupljen s područja grada Biograda na Moru te općina Tkon, Sveti Filip i Jakov i Pakoštane, nakon što je zatvoreno biogradsko odlagalište Baštijunski brig. Do kraja lipnja 2022. ukupni kapacitet odlagališta od 148 tisuća kubičnih metara bio je popunjen 70 posto pa je pokrenut projekt kojim bi se kapacitet proširio na 205.700 kubičnih metara.
Nakon što RCGO Biljane Donje proradi punim kapacitetom, tamo bi se trebao voziti i otpad koji se odlaže u Jagodnji Donjoj. Nakon što se na ovom odlagalištu tada zapune sva polja i prestane odlagati neopasni otpad, planirano je prekrivanje polja završnim pokrovnim slojem te postavljanje sustava za aktivno otplinjavanje odlagališnog plina.
Johovača
Odlagalište otpada Johovača koristi se za odlaganje otpada od 1987. godine. Osim grada Garešnice koriste ga i općine Hercegovac, Berek i Velika Trnovitica. Kapacitet odlagališta je 130 tisuća tona, a u okviru sanacije vrijedne više od 1,5 milijuna eura planira se izgradnja jedne nove kasete koja će dodatno povećati kapacitet odlagališta. Odlagalište će raditi do otvaranja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom.
Grabovica
Grabovica je službeno odlagalište grada Dubrovnika te okolnih općina Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Konavle, a počeci odlaganja komunalnog otpada koji nastaje u domaćinstvu na ovu lokaciju sežu u 1982. godinu. Nalazi se 25 km sjeveroistočno od grada Dubrovnika. Odlagalište bi se trebalo zatvoriti do kraja 2025. godine, najavio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća. S obzirom na to da CGO Lučino razdolje do tada neće biti izgrađen, Franković je rekao da će Čistoća nabaviti kompaktore: nakon što se oni napune otpadom, otpad će se odvoziti s Grabovice na drugu lokaciju. Grabovica je dva puta sanirana u prethodnih sedam godina, ugrađene su folije, pročistač za otpadne vode te su uređeni gabionski zidovi.
Lončarica Velika
Odlagalište otpada Lončarica Velika koristi se za odlaganje komunalnog otpada od rujna 1995. godine. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole ishođena je 2014. na temelju Idejnog projekta, a izmjena i dopuna građevinske dozvole 2015. na temelju Glavnog projekta izmjena i dopuna. Na temelju izmijenjene građevinske dozvole odlagalište otpada je prošireno, izvedene su tri nove plohe (kazete) za odlaganje neopasnog otpada sa sustavom odvodnje procjednih voda i sabirnim bazenom za procjedne vode (lagunom). Danas je odlagalište otpada Lončarica Velika uređeno odlagalište, kompletno ograđeno, s izgrađenom ulazno-izlaznom zonom u sklopu koje je porta, objekt za zaposlene, kolna vaga, plato za pranje kotača s taložnicom i separatorom ulja i masti te sabirna jama za prihvat sanitarnih otpadnih voda.
Odlagalište otpada Lončarica Velika trebalo bi raditi do popunjavanja kapaciteta. Nakon toga odlaganje otpada se treba preusmjeriti, ako ne bude otvoreni RCGO Orlovnjak, na odlagalište otpada Vitika (grad Đakovo). Početak rada RCGO-a Orlovnjak planiran je 2027. godine.
Totovec
U Međimurju se otpad odlaže na odlagalište Totovec koje se prostire na oko 12 hektara. Totovec je nastao kao ilegalno odlagalište: otpad se na nekadašnju šljunčaru počeo odlagati 1974. - 1975. godine. Na Totovec se dovozi otpad s područja Grada Čakovca i šest općina što je oko 17 tisuća domaćinstava. Na odlagalištu godišnje završi oko 15 tisuća tona otpada. Krajem rujna u općini Koprivnički Ivanec počela je izgradnja RCGO-a Piškornica. Projekt je vrijedan 118 milijuna eura bez PDV-a, a financirat će se iz sredstava Europske unije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Rok za izgradnju Centra je 30 mjeseci, tako da bi RCGO Piškornica tre-
Osječko-baranjska županija: Sedam aktivnih odlagališta
Na području Osječko-baranjske županije nalazi se sedam aktivnih odlagališta otpada, a najveća su Belišće (pokriva gradove Belišće i Valpovo, a njime upravlja Kombel d.o.o.). Vitika (Grad Đakovo, a upravitelj je Univerzal d.o.o.) i Lončarica Velika (Grad Osijek, a upravitelj je Unikom d.o.o.).
U 2023. je na odlagalištima u Osječko-baranjskoj županiji završilo ukupno 41.512 tona komunalnog otpada, od toga je na odlagalištima Belišće, Lončarica Velika i Vitika, prema Izvješću o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine na području Osječko-baranjske županije za 2023. godinu, završilo 31.740,8 tona komunalnog otpada.
Ukupno raspoloživi kapacitet za odlaganje neopasnog otpada na spomenuta tri odlagališta je 229.676,97 kubičnih metara: na odlagalištu Lončarica Velika 129.560 m3, na odlagalištu Belišće 70.500 m3 i na odlagalištu Vitika 29.616,97 m3, odgovorili su iz Osječko-baranjske županije.
bao biti u funkciji 2027. godine. Godinu dana nakon toga odlagalište Totovec bi se trebalo sanirati i zatvoriti.
Preostali kapacitet odlagališta 8,3 milijuna
tona
Preostali kapacitet odlagališta na koja se može odlagati komunalni otpad iznosi 8.299.291 tona, ali treba uzeti u obzir da navedena odlagališta mogu zaprimati i ostali otpad, navode u Ministarstvu. Dodatni kapacitet od 6.791.959 tona odnosi se isključivo na odlaganje proizvodnog otpada. Upravitelji devet odlagališta na kraju 2023. prijavili su preostali kapacitet odlagališta manji od 100 tona. To su odlagališta Andrilovec, Davor Baćanska, Grabovica, Griža, Petrovačka dola, Rakitovac, Stanišće, Šagulje-Ivik i Taborište.
Učinkovita rješenja za biootpad
Jedan od ključnih koraka prema održivom upravljanju biootpadom je uvođenje učinkovitih sustava za njegovo odvajanje i zbrinjavanje. Tvrtka Terra Vis nudi niz rješenja prilagođenih upravo potrebama komunalnih poduzeća i privatnih tvrtki koje žele poboljšati svoje prakse u zbrinjavanju biootpada
rvatska se još uvijek suočava s velikim izazovima u upravljanju biootpadom. Iako smo članica Europske unije već desetljeće, praksa odvojenog sakupljanja biootpada u našoj zemlji još uvijek je u povojima. Prema posljednjim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, godišnje proizvedemo više od 500.000 tona biootpada.
Pravilno zbrinjavanje biootpada ključno je za očuvanje okoliša, ali i za ispunjavanje europskih direktiva koje zahtijevaju visoke standarde u gospodarenju otpadom.
Kako komunalna društva i privatne tvrtke mogu preokrenuti trend
Jedan od ključnih koraka prema održivom upravljanju biootpadom je uvođenje učinkovitih sustava za njegovo odvajanje i zbrinjavanje.
Tvrtka Terra Vis nudi niz rješenja prilagođenih upravo potrebama komunalnih poduzeća i privatnih tvrtki koje žele poboljšati svoje potencijale u zbrinjavanju biootpada. Njihovi proizvodi, poput biorazgradivih vrećica i ventiliranih spremnika, pomažu u olakšavanju procesa odvajanja biootpada, i to na mjestu nastanka, uključujući u krug rješenja i same potrošače.
Biorazgradive vrećice izrađene su od prirodnih materijala koji su potpuno biorazgradivi i kompostabilni. Osmišljene su kako bi se lako koristile u kućanstvima, ali i u velikim sustavima za prikupljanje otpada. Zahvaljujući svom sastavu,
ove vrećice omogućuju prirodno isušivanje otpada, smanjujući količinu vlage i sprječavajući neugodne mirise.
Standard EN 13432
Biorazgradive vrećice dostupne su u širokom rasponu veličina, od 5 litara za manje kantice u kućanstvima, 80 i 120 litara za klasične kante, pa sve do 240 i 360 litara, pokrivajući potrebe za prikupljanje otpada u svim vrstama kanti i kontejnera. Ova raznolikost omogućuje prilagodbu vrećica različitim vrstama korisnika, od domaćinstava do velikih komunalnih sustava.
Posebno je važno istaknuti da su ove vrećice certificirane prema standardu EN 13432, te posjeduju OK Compost Home certifikat, što znači da zadovoljavaju stroge europske kriterije za biorazgradivost i kompostabilnost. Ovi certifikati jamče korisnicima da će se vrećice sigurno razgraditi čak i kućnim kompostištima, čime se osigurava ekološki prihvatljiv način zbrinjavanja otpada.
Ventilirani spremnici
Uz vrećice, važno je istaknuti i Biomat Airbox, ventilirani spremnik, zapremnine 10 litara, koji je osmišljen za optimalno sakupljanje i skladištenje biootpada upravo u kućanstvima. Spremnik s 384 ventilacijske rupice i 10-litarskom biorazgradivom vrećicom omogućuje da biootpad koji se u njega odloži nakon nekoliko dana bude isušen. Time se sprječava stvaranje kondenzata i vlage unutar vrećice, a istovremeno se eliminiraju neugodni mirisi.
Prema istraživanjima, ovaj način sakupljanja otpada može smanjiti njegovu masu za čak 30% zahvaljujući procesu isušivanja, što znatno olakšava daljnje upravljanje otpadom.
Uloga obrazovanja i informiranja
Uz implementaciju naprednih tehnologija i proizvoda, ključno je i educirati građane, posebno najmlađe, o važnosti pravilnog odvajanja biootpada. Edukacija može uključivati kampanje informiranja, radionice te razvijanje suradnje s lokalnim zajednicama.
Zato tvrtka Terra Vis provodi poseban program „Zeleni List“
čiji je cilj oblikovati generaciju koja razumije i primjenjuje održive prakse u svom svakodnevnom životu.
Tvrtka nudi podršku kroz raznovrsne edukativne materijale, među kojima se ističu šarene kartonske kante za razvrstavanje otpada, koje djeci na zabavan način pomažu razumjeti proces recikliranja. Uz to, razvili su i interaktivnu slikovnicu i bojanku „Zeleni Vitezovi“ , koja djecu vodi na avanturističko putovanje kroz svijet ekološkog zbrinjavanja otpada.
Kombiniranjem ovih inovativnih proizvoda i edukativnih materijala s radionicama i suradnjom s lokalnim zajednicama, Terra Vis ima za cilj osigurati maksimalnu učinkovitost sustava za zbrinjavanje otpada. Ove aktivnosti pridonose dugoročnom razvoju ekološke svijesti u društvu, što je ključno za očuvanje prirodnih resursa i postizanje održivog razvoja.
Uz ponudu biorazgradivih vrećica i ventiliranih spremnika, tvrtka Terra Vis pruža i podršku u obliku promotivnih materijala, edukativnih programa i radionica, prilagođenih ciljevima i poslovnim potrebama klijenata i kupaca. Na taj način osiguravaju i omogućuju sveobuhvatan pristup održivosti i ekološkoj svijesti unutar poslovanja svojih korisnika.
Više informacija o proizvodima i uslugama koje nudi tvrtka Terra Vis možete saznati na mrežnim stranicama: https://biovrece.com
Prilagođena rješenja za potrebe korisnika
Tvrtka TERRA VIS d.o.o. ponosni je zastupnik brenda BIOMAT® za Hrvatsku i Sloveniju. Ponuda uključuje mogućnost prilagodbe biorazgradivih vrećica s prilagođenim tekstom i dizajnom, kao i izradu vrećica u različitim veličinama, boji i broju komada u roli, kako bi odgovarale specifičnim potrebama poslovanja pojedinih kupaca. Proizvedene s njemačkom kvalitetom i preciznošću te bez upotrebe genetski modificiranih sirovina, ove vrećice predstavljaju vrhunsko rješenje za ekološki osviješteno zbrinjavanje otpada.
Švicarska, Austrija, Slovenija i Hrvatska susjedne su europske zemlje, koje vrlo različito gospodare čvrstim otpadom i otpadnim muljem
vicarska (2002.) i Austrija (2004./2009.) prve su zemlje koje su zabranile odlaganje neobrađenog otpada i, zahvaljujući spaljivanju, oporabe sve količine otpada. Spalionice iz kružnog toka tvari izvlače i koncentriraju toksine te jamče odlaganje inertnog ostatka.
S druge strane, Hrvatska i Slovenija već dulje vrijeme „bježe od spaljivanja“. Imaju sve veće probleme s oporabom goriva iz otpada (GIO), a RH i s velikom stopom odlaganja neoporabljenog otpada (11)
Švicarska i Austrija – Slovenija i Hrvatska
Švicarska Konfederacija ima 26 kantona i 8.776 milijuna stanovnika, a Republika Austrija 9.106 milijuna stanovnika i obje su po broju stanovnika trostruko veće od RH. Švicarska nije članica Europske unije, ali je dio šengenske bezvizne zone. Ima kao Norveška, Lichtenstein i Island s EU potpisan sporazum o gospodarskoj suradnji (EPG).
U Švicarskoj radi 30 spalionica smeća (Kehrichtverbrenungsanlage) odnosno energana na otpad (ENO, WtE), koje godišnje energijski oporabe oko 4 milijuna tona otpada.
U Austriji radi 13 spalionica (Müllverbrennungsanalgen) i godišnje energetski oporabe oko 2,6 milijuna tona otpada. Prosječno godišnje svaka švicarska spalionica energetski oporabi oko 130.000 tona, a austrijske 200.000 tona otpada. Bečke spalionice oporabile su gorivo iz otpada (GIO) iz RCERO Ljubljana.
Na Tehnoekovoj 11. međunarodnoj konferenciji održanoj ove godine u Poreču dr. sc. Helga Stoibler je naglasila da Švicarska i Austrija već desetljećima koriste, a planiraju i dalje u kružnom gospodarstvu koristiti spalionice (8)
Energija otpada se u suvremenim spalionicama oporabi uz stopu veću od 81 % (8). Suvremene spalionice primaju isključivo smeće odnosno nereciklirani MKO te rade u skladu vrlo strogih EU propisa zaštite okoliša BAT – Best Avialable Techniques odnosno referentnih EU dokumenata BREF VI – Best
kliranje darstva
Avialable Tehniques Reference Document):
BAT 1Environment Manager System
BAT 2 – BAT 8Monitoring
BAT 9 – BAT 18General Environment and Combustion Performance
BAT 19 – Bat 20Energy Efficiency
BAT 21 – BAT 24Air Emissions – Difuse Emissions
BAT 25 - BAT 31Air Emissions – Channelled Emissions
BAT 32 – Bat 34Emissions to Water
BAT 35 – BAT 36Material Efficiency
BAT 37Noise (8)
Zürich - dugoročno planiranje kao temelj razvitka kružnog gospodarstva
Švicarska ne planira graditi MBO postrojenja i dugoročno planira koristiti spalionice. Kanton Zürich redovito usvaja niz planskih mjera gospodarenja otpadom odnosno gospodarenja resursima:
Zürich zatvara kružni tok tvari, ožujak
2017. (4)
Dugoročno planiranje uz redovite analize provedbe plana jamči pravovremenu izgradnju infrastrukture za gospodarenje otpadom u skladu BAT mjere zaštite okoliša. U Kantonu Zürich termička obrada se naziva termičko recikliranje. Energija proizvedena iz otpada pokriva 5 % potrošnje električne energije i nekoliko puta veću količinu topline za daljinsko grijanje grada Züricha. Izgradnja infrastrukture za obradu otpada podržava investicije i društveni razvoj. Termičko recikliranje otpada olakšava postizanje neutralne emisije CO2 2017. godine u Kantonu Zürich (1,46 milijuna stanovnika, BDP 148 milijardi CHF) se spalilo 700.000 tona nerecikliranog otpada od stanovništva (KO) i komercijalnog otpada (Gewerbemüll). Procijenilo se povećanje broja stanovnika, BDP-a i količine otpada. U otpadu su akumulirane brojne prirodne vrijednosti – resursi, te je promovirano urbano rudarenje (Urban Mining). Prioritet je povećanje odvojenog sakupljanja i reciklaže otpada (370.000 tona).
Građani Züricha već od 1990. godine mješani komunalni otpad odlažu u licencirane većice koje zatim odlažu u spremnike. Na taj način se provodi naplata otpada prema njegovoj količini. Prema Baznom (srednjem) scenariju do 2035. godine treba kapacitete spalionica povećati na 830.000 tona. Građane slikovito informiraju da se spaljivanjem 1 tone otpada pridobije energija ekvivalentna 300 litara ulja, 180 kg inertnih tvari, 25 kg metala i 2 kg stakla.
2025. godine je planirana izgradnja 3. linije spalionice Hagenholz i na taj način se jamči pouzdano zbrinjavanje otpada te optimalnu oporaba resursa uz smanjenje emisije CO2
Plan mjera gospodarenja otpadom i resursima 2019. - 2022. (7) 2018. godine AWEL (Ured za otpad, vodu, energiju i zrak odnosno Amt für Abfall, Wasser, Energie und Luft) Kantona Zürich je izradio detaljan „Plan mjera za gospodarenje otpadom i resursima 2019. do 2022.“ . Sadržaj plana uključuje sekcije: Od otpada do resursa; Analiza prethodnog Plana 2015 - 2018; Ciljevi sa mjerama nadzora; Statistika otpada i zajednički rad u Kantonu te Posebne dodatke: 1. Strategija upravljanja građevnim otpadom 2. Plastiku reciklirati – ali ne u svakom slučaju i 3. Koristi za okoliš i potencijal gospodarenja otpadom i resursima.
Tablica 1.: Ukupne količine otpada u Kantonu
ZUrich 2017. (7)
Otpadni mulj
Posebni otpad
Komunalni otpad
Građevni otpad
UKUPNO
Züricha već od 1990. godine otpad odlažu u licencirane većice koje zatim odlažu u spremnike
100.000 t (2,4 %)
600.000 t (14,3 %)
800.000 t (19,1 %)
4.200.00 t (100 %) :
2.700.000 t (64,2 %)
Građani
U pet spalionica u kantonu Zürich godišnje se termički reciklira između 750.000 do oko 800.000 tona komunalnog i komercijalnog otpada
U kantonu Zürichu 2021. godine (1.546.228 stanovnika) je proizvedeno 4,2 milijuna tona ukupnog otpada (Tablica 1.).
Po stanovniku je proizvedeno 2.877 kg otpada, od toga oko 548 kg komunalnog otpada. Planirane su 73 mjere gospodarenja čvrstim otpadom i otpadnim muljem razvrstane su u osam grupa:
•Poticati urbano rudarstvo (Urban Mining) odnosno oporabu čvrstih resursa pohranjenih u proizvodnim i potrošačkim ostacima; npr. od 2015. u reciklažnom centru Werdhölzli iz pepela mono spalionice otpadnog mulja reciklirati fosfor prema patentiranom postupku ZAR razvijenom podrškom Züricha (Tablica 2.).
Tablica 2.: Plan gospodarenja otpadnim muljem (OM) 2017.(7)
ULAZ Otpadni mulj, ocijeđeni (OM) - 100.000 t
OBRADA Mono spaljivanje uz kogeneraciju proizvedene energije s hvatanjem 100.000 tona CO2
PRIVREMENO SKLADIŠTENJE Ostatka sa ciljem reciklaže fosfora (Phosphor Mining)
•Promicati čisto kružno gospodarstvo tj. izdvajati nečistoće iz kružnog toka otpada i ostalih tvari; detoksikacijom otpada opasne tvari značajno je olakšano daljnje postupanje s otpadom, a toksini se koncentriraju i treba ih što je moguće više oporabiti; npr. reciklaža otpadnih ulja.
•Podržati; komunalno gospodarstvo, jer komunalni i proizvodni otpad sadrže brojne sirovine i energijom bogate tvari. Dio resursa iz otpada se u Kantonu Zürich koristi, ali ostaje još veliki reciklabilni potencijal otpada.
•Isključivo graditi; uređaje i postrojenja prema aktualnom stanju tehnike odnosno u skladu BAT – BREF.
Tablica 3.: Gospodarenje posebnim/komercijalnim otpadom u Kantonu ZUrich 2017.(7)
ULAZ Posebni otpad (PO) - 600.000 t100 %
OBRADA Recikliranje36 %
ODLAGANJE inertnog ostatka termičke obrade :
Termička obrada s oporabom energije u kogeneraciji nerecikliranog otpada uz koncentraciju toksina i hvatanje CO2, te reciklažom metala i inertnih tvari iz šljake/troske
64 %
•Inzistirati na sigurnosti zbrinjavanja i oporabi energije prvenstveno dugoročnim planiranjem; bez pravovremene izgradnje infrastrukture ne može se osigurati pouzdano gospodarenje otpadom.
•Odrediti; opterećene lokacije jer su građani, trgovine i industrija desetljećima snažno onečistili okoliš. Izradom Katastra „onečišćenih lokacija“ određene su lokacije za iskop otpada koji zatim treba sigurno oporabiti uz koncentraciju i razgradnju toksičnih tvari.
Tablica 4.: Gospodarenje komunalnim otpadom (otpad od građana i otpad s javnih površina) u Kantonu ZUrich 2017.(7)
ULAZ Komunalni otpad (OM)800.000 t100 %
OBRADA Recikliranje50 %
ODLAGANJE inertnog/oporabljenog otpada :
Termička obrada s oporabom energije u kogeneraciji nerecikliranog otpada uz hvatanje CO2, detoksikaciju i koncentraciju otrovnih tvari te recikliranje metala i inertnih tvari iz šljake/troske
50 %
•Smanjiti toksičnosti otpada eko dizajnom; smanjiti sadržaj toksina (teških metala i organskih otrova) u novim proizvodima.
•Smanjiti otpad u proizvodnji i potrošnji uvijek je apsolutni prioritet; o nastajanju otpada nužno je misliti prije nego je nastao (npr. kupnjom počinje prevencija otpada. Nepro-
mišljenom kupnjom građani ugrožavaju okoliš i dva puta plaćaju!
Tablica 5.: Gospodarenje građevnim otpadom u Kantonu ZUrich 2017.(7)
Za odabrani plan 780.000 tona kapacitet spalionica otpada 2035. godine bio je:
1.ERZ Hagenholz = 2 linije 2 x 120.000 t/a + jedna nova linija 2026. godine 360.000 t/a
2.ZV Horgen (100.000 t/a) planira se 2030. godine zaustaviti!
ULAZ Građevni otpad (GO) - 2.700.000 t100 %
OBRADA (mehanička, termička):
ODLAGANJE inertnog i oporabljenog otpada :
Mehanička obrada i reciklaža80 %
Spaljivanje – termička obrada 15 %
Sortirano otpadno drvo5 %
Otvorena komunikacija s građanima (tzv. glass factory) je ključni čimbenik za provedbu projekta gospodarenja otpadom. U Zürichu se često čak provodi referendum o pojedinom projektu gospodarenja otpadom.
Redoviti nadzor količina i sastava otpada polazne su premise plana kružnog gospodarenja otpadom u Kantonu Zürich. Naglašena je transparentna odnosno javno poznata suradnja privatnog i javnog sektora. Važno je optimalno uskladiti ekološke i ekonomske parametre.
AWEL redovito pri izradi novog plana provodi analizu provedbe postojećeg plana. Gradnja spalionice je najsloženiji projekt i energetski i komunalni/sociološki i ekološki i ekonomski. Pozorno je provjeren planirani kapacitet spalionice.
Analiza je provedena u suradnji s lokalnim tvrtkama za gospodarenje i termičko recikliranje otpada: KEZO Hinwill, Limeco Dietkon, Stadtwerk Winerthur, Zwechverband für Abfallverwertung im Bezirk Horgen, Stadt Zürich i ZAV – Züricher Abfallverwertuns-Verband.
U pet spalionica godišnje se termički reciklira između 750.000 do oko 800.000 tona komunalnog i komercijalnog otpada. U spalionicama je zaposleno više od 250 radnika te:
•Dugoročno sigurno se zbrinjavaju sve količine otpada prije odlaganja,
•Jamči se oporaba i reciklaža resursa prema BAT mjerama,
•Provode se neovisne analize i planira kapacitete u tri scenarija (min.; bazni; max.)
•Tržišno nadmetanje temeljeno na radu spalionica punim kapacitetom.
Ključna zadaća je odgovorno, polazeći od kakvoće odvojeno sakupljenog otpada, dugoročno procijeniti količine nerecikliranog otpada za termičko recikliranje. Naročito pozorno provjerava se prihvatljivost mogućih lokacija za izgradnju spalionica.
Početno je, za period od 2005. do 2015. godine, utvrđeno da je ostvarena količina nerecikliranog odnosno spaljenog otpada do sada bila oko bazne procjene.
Do 2035. godine procijenjena godišnja količina za termičko recikliranje:
4.Stadtwerk Winterthur zamjena stare linije Ol 2 (100.000 t/a) te 2025./2026. godine izgradnja nove linije180.000 t/a
5.Limeco Dietikon120.000 t/a.
Planirani godišnji kapacitet spalionica od 780.000 t/a bit će dostatan sve do 2043. godine. Ostaje trajna obveza sustavno svake dvije/četiri godine preispitati provedbu plana. Naročito je važno naglasiti da su cilju otvorene javne komunikacije, Plan (5) plan potpisali direktori pet spalionica, priložili osobnu sliku i dodali prigodni tekst.
Plan mjera gospodarenja otpadom i resursima 2024. - 2028. i urbano rudarenje resursa (13)
U aktualnom Planu mjera gospodarenja otpadom i resursima 2024. - 2028. Kantona Zürich prioritet su mjere prevencije i urbano rudarenje. Stopa recikliranja već prosječno dostiže 60 posto. Analiza materijalnog toka tvari po osobi u Švicarskoj (Tablica 6.) pokazuje da se odlaže samo 9 posto termički oporabljenih i inertnih materijala (šljaka).
Tablica 6. : Kružni tok
ULAZ materijala (100 %)
tvari u Švicarskoj 2020.(13)
89 % - vlastite i uvozne sirovine
11 % - povrat u kružni tok (reciklaža materijala)
UPORABA materijala (100 %)
66 % - iskorištene tvari
20 % - izvoz materijala
14 % - emisije u okoliš (tlo, vode, zrak)
OBRADA otpada (66 %)
46 % - prirast materijala
9 % - termička obrada i odlaganje
11 % - povrat materijala recikliranjem otpada
„Tako dugo dok mi akumuliramo materijale nalazimo se u fazi rasta na račun okoliša, što je suprotno gospodarstvu.“, rekao je Martin Neukom, direktor odgovoran za gospodarenje otpadom (13)
U Švicarskoj od ukupne količine (100 %) korištenih materijala (14 t po osobi 2020.) samo je 11 % udio recikliranih materijala. Iz prirode Švicarci još uvijek koriste 89 % količine materijala (vlastitih i nešto manje iz uvoza). Nakon prerade izvozi se 14 % materijala, 66 % materije se iskoristi u Švicarskoj a 20 % je emitirano u tlo, vode i zrak (Tablica 6.).
U cilju učinkovitog kruženja materije inzistira se na izdvajanju korisnih tvari takozvanim urbanim rudarenjem. 2022. godine iz inertnog ostatka spaljivanja (šljake) reciklirano je 88 % Fe metala, 40 % obojenih kovina i 10 % inertne šljake.
Krajem rujna 2022. godine na referendumu 89 % stanovnika Züricha je prihvatilo kružno gospodarenje otpadom - kružno gospodarstvo (KG).
Za provedbu su određene četiri glavne dugoročne mjere: •Mjere zaštite klime i održiva uporaba resursa (osobito si-
rovina i energije); ako se već mora otpad spaliti, treba ekološki iskoristiti energiju uz zaštitu klime,
•Mjere optimizacije ekoloških i ekonomskih veličina,
•Mjera stalno sigurnog zbrinjavanja svih količina otpada,
•Mjere zaštite okoliš i naročito zdravlja ljudi.
Tablica 7.: Količine čvrstog otpada i otpadnog mulja u Kantonu ZUrich 2021. i usporedba s količinama otpada 2017. godine (13,7) (količina po stanovniku)
ULAZ Posebni otpad (PO)- 300 kg po stanovniku 100 %
•Otpadni mulj ocijeđeni (OM60 kg (2,5 %)100.000 t (2,4 %)
•Posebni otpad (PO)300 kg (12,7 %)600.000 t (14,3 %)
•Komunalni otpad (KO)500 kg (21,2 %)800.000 t (19,1 %)
•Građevni otpad (GO)1.500 kg (63,6 %)2.700.000 t (64,2 %)
UKUPNO 2.360 kg (100,0 %)4,2 milijuna tona :
U Tablici 7. su količine otpada po stanovniku 2021. i usporedba s količinama iz 2017. godine (Tablica 1.). Kroz šest godina u Švicarskoj je povećan BDP, a u Kantonu Zürich povećan je i broj stanovnika s oko 1,48 na oko 1,54 milijuna.
Izuzetno je važno uočiti da je ukupna količina otpada po stanovniku smanjena na 2.360 kg odnosno za više od 10 %. To je dokaz da se učinkovito provode mjere smanjenja nastajanja otpada. Udjeli OM (oko 2,5 %) i GO (oko 64 %) su gotovo isti. Povećan je udio KO (sa 19,1 na 21,2 %) zbog veće količine ambalaže. Smanjen je udio PO (na 12,7 %). To je pokazatelj da su trgovina i proizvođači vrlo uspješno povećali ambalažu na račun građana!
Tablica 8.: Kružno gospodarenje otpadnim muljem u Kantonu ZUrich 2021.
ULAZ 60 kg ocijeđenog otpadnog mulja OBRADA Mono spaljivanje uz hvatanje CO2
PRIVREMENO SKLADIŠTENJE S ciljem recikliranja fosfora (Phosphor Mining) :
Spaljivanje nerecikliranog otpada uz kogeneraciju proizvedene energije iz otpada ostaje važna karika cjelovitog kružnog gospodarenja otpadom (5 % za GO, 50 % za KO, 55 % za PO, 100 % za OM). U odnosu na odlaganje spaljivanje otpada smanjuje emisiju CO2, ali ukupno sve spalionice u Švicarskoj sa 8 % sudjeluju u ukupnoj emisiji CO2.
Spaljivanje nerecikliranog otpada uz kogeneraciju proizvedene energije iz otpada ostaje važna karika cjelovitog kružnog gospodarenja otpadom
Tehnika spaljivanja omogućava hvatanje i skladištenje CO2 i zatim iskorištavanje npr. za mineralizaciju stijena koje sadrže vapnenac i magnezij. Velike količine CO2 može se upuhati u prazna plinska polja ili slojeve stijena ili eksportirati. Najbolje rješenje već je provedeno u Zürichu gdje se CO2 koristi u stakleniku za bolji rast biljaka.
OBRADA Recikliranje45 % Termička obrada s oporabom energije, inertnog otpada, uz koncentraciju toksina i hvatanje CO2 55 %
ODLAGANJE inertnog ostatka termičke obrade, uz moguće veće reciklažu :
U odnosu na prijašnja planiranja veliki je pomak u smjeru automatizacije – robotizacije sortiranja odvojeno sakupljenog otpada. Naročito se istražuju mogućnosti sortiranja uz podršku umjetne inteligencije. Naplatom gospodarenja otpadom prema količini otpada učinkovito se motivira trgovine i proizvođače na provedbu prevencije i recikliranja otpada te naročito na uporabu reciklata.
Tablica 10. Kružno gospodarenje komunalnim otpadom u Kantonu ZUrich 2021.
ULAZ Komunalni otpad, otpad od stanovništva i otpad s javnih površina (KM) - 500 kg po stanovniku
OBRADA Recikliranje50 % Termička obrada s oporabom energije, inertizacijom otpada i hvatanje CO2 50 %
ODLAGANJE inertnog otpada uz moguće veće recikliranje ostatka termičke obrade :
Najveća pozornost je na Čistom kružnom toku tvari odnosno iz kružnog toka otpada moguće je prije izdvojiti reciklabilne i toksične (teške metale te organske otrove) tvari. U posljednje vrijeme (13,14,15) težište je izdvajanje per- i polifluorirane alkalne spojene (PFAS-ove) iz kruženja tvari. Suvremeni čovjek vrlo ubrzano onečišćuje okoliš i ugrožava vlastito zdravlje.
Izvješće (15) informira da je u uzgojenom i korištenom voću i povrću u EU od 2011. do 2021. vrlo ubrzan porast sadržaja jednog ili više PFAS-a.
U nekim EU zemljama naročito je veliki porast: •u uzgojenom voću (Austrija + 698 %, Grčka + 696 %) i povrću (Austrija 3.277 %, Grčka 1.977 %).
•u Hrvatskoj (2014. – 2021.) porast PFAS-a u uzgojenom voću je povećan 534 % (EU prosjek + 220 %) a u povrću + 2.704 % (EU prosjek + 247 %).
Unatoč velikom porastu onečišćenja voća i povrća uzgojenog u RH i dalje je sadržaj PFAS u voću i povrću uzgojenom u RH oko 20 % , što je ispod prosjeka EU (15)
U procjednoj vodi odlagališta otpada izmjerene su naročito velike koncentracije PFAS-a. Za sada nema utvrđene granice onečišćenja PFAS na ulazu u uređaj za čišćenje otpadnih voda (13). Aktualnim Planom Kantona Zürich predlaže se uz filtre za izdvajanje PFAS iz vode, ali i zabranu uporabe fungicida fluopirama i insekticida trifloksistrobina te smanjenje uporabe ostalih pesticida.
PFAS (9,15,16) su perfluorirane i polifluorirane alkilirante tvari koje čine grupu od više od 4.700 kemikalija. Te umjetno stvorene kemikalije se vrlo sporo biološki razgrađuju i akumuliraju se u okolišu uključujući vodu, hranu te tijela ljudi. PFAS odnosno „vječne kemikalije“ su velika su ugroza zdravlja jetre, štitnjače, pretilosti, plodnosti i oboljenja od raka (14). PFAS je u gotovo svim tvarima koje koristi urbanizirani čovjek (u otpadnoj vodi, zemlji, odjeći, teflonskim loncima, kartonima za picu, kartonima za vino, vrećicama za kokice u mikrovalnoj, laku za nokte, šamponu, papirima otpornima na masnoću, različitim folijama itd. Dokazano, na filtrima se PFAS izdvaja u vodi, pa i kišnici. PFAS su biološki i termički stabilni. Razgrađuju se tek na temperaturi > 700 oC. BAFU njemačka obrazovna akcija za okoliš predlaže spaljivanje na 1.300 oC uz nadzor troske, otpadnih voda i dimnih plinova. Europska udruga za humanitarni monitoring (HBM44EU) promiče biomonitoring znanstvenim metodama te dokazuje sve veću izloženost građana kemikalijama. 2022. godine znanstvenica Brittany Trag, sa sveučilišta Michigan, je u časopisi Science objavila da su vrlo jednostavno otapalom DMSO uspjeli, uz temperaturu od 40 do 120 oC, kroz 24 sata izdvojiti te korisno razgraditi 78 do 100 % sadržaja PFAS.
Tablica 11.: Kružno gospodarenje
građevnim otpadom u Kantonu ZUrich 2021
ULAZ GRAĐEVNI OTPAD (GO) - 1.500 kg po stanovniku
OBRADA Recikliranje (drobljenje i sortiranje)80 %
Otpadno drvo, energijska oporaba5 %
ODLAGANJE Sortiranje inertnog ostatka15 % :
Građevni otpad je najvećim dijelom mineraliziran te se može reciklirati i odlagati. U 2022. godini u Zürichu je bilo 600.000 tona onečišćenog građevnog otpada koji je recikliran uz stopu od 58 %. Posljednjih 15 godina povećana je količina GO, a sukladno Planu (13) i stopa reciklaže onečišćenog tla na 48 %.
ODLAGANJE: Prioritet je smanjiti broj odlagališta i količinu odloženog otpada
U Švicarskoj je vrlo detaljno određeno pet vrsta odlagališta:
• Tip A Neočišćeni iskop mineralnog tla (prvih 0,8 m je vrijedno plodno tlo)
• Tip B Malo onečišćeni iskop mineralnog otpada
• Tip C Jako onečišćeni anorganski otpad
• Tip D Vrlo jako onečišćeni anorganski otpad
• Tip E Šljaka/troska iz spalionica otpada.
Temeljni prioriteti, uz stalnu komunikaciju s građanima, su:
•smanjenje emisije CH4 (metan je prvih 20 godina 84, a prvih 100 godina 28 manji staklenički plin)
•koncentracija toksina
•povrat vrijednih tvari (sekundarnih sirovina)
•visoka energijska učinkovitost (8)
Suvremene urbane spalionice otpada u kogeneraciji proizvode električnu energiju i toplinu. U postrojenju za čišćenje (dimnih plinova i voda) nadzirano se iz kružnog toka izdvaja, koncentrira i što je moguće više reciklira toksične tvari. 2016. godine po prvi put u svijetu velika norveška spalionica Fortum Oslo Varme (600.000 t/a) ugradila je opremu za hvatanje CO2. Nešto kasnije u predgrađu Züricha na krovu 50 godina stare spalionice Hinwill (190.000 t/a) je izgrađeno postrojenje Climeworks za hvatanje ugljikova dioksida (CO2) (2,1) To CCP/S postrojenje je opremljeno sa osamnaest „turbina“ koje hvataju zrak izravno iz atmosfere i filtriraju ga kroz poseban materijal iz amina. Molekule CO2 se zalijepe na filtru iz papira. Dugo godina se smatralo da je tehnologija Climeworks godina nemoguća.
Dva mlada Nijemca C. Gebald i J. Wurzbacher su u Švicarskoj patentirali novu tehnologiju i organizirali tvrtku Climeworks (3) . Uhvaćeni CO2 se skladišti i prodaje lokalnoj punionici Coca-Cole i mineralne vode. Uz spalionicu se nalaze i golemi staklenici koji uhvaćeni CO2 koriste za poticanje rasta rajčica, tikvica, krastavaca i patlidžana. Ovi zannstvenici su prije nešto više od deset godina uspjeli iz zraka izdvojiti samo nekoliko grama CO2. Nastavili su razvijati tehnologiju i danas Climeworks proizvodi komercijalno isplative CCP/S postrojenja različitih veličina. Izgradnja CCP/S postrojenja je „bitni korak u borbi protiv promjene klime“.
S druge strane, javnost i zeleni aktivisti često ističu da je
Zürichu se „ne bježi od otpada“ već se inzistira na gospodarenju resursima koji uključuju i vrijedne resurse sadržane u otpadu
„to kriva i skupa greška“. Andrea Milat je informirala o raspravi između zagovornika i protivnika tehnologija koje mogu godišnje iz atmosfere isisati čak 36 milijardi tona stakleničkih plinova (12)
Uhvaćeni ugljični dioksid usklađen duboko pod zemljom može na nekim lokacijama reagirati s mineralima i formirati stabilne karbonantne stijene. Neprijeporno najučinkovitije je uhvaćeni CO2 upotrijebiti, kao u spalionici Hinwill, u proizvodnji robe dodatne vrijednosti te u kemijskim sintezama i konzerviranju hrane.
Zürich planira do 2040. godine između ostalog i spalionicama osigurati „nultu“ emisiju stakleničkih plinova.
Zaključno
U Zürichu se čisto kružno gospodarstvo otpadom poima kao gospodarenje resursima, jer ako se inzistira na poimanju kao otpad izaziva vrlo veliki broj ugoza okoliša i osobito zdravlja ljudi, npr. nove tiskovine nisu otpad već vrijedna tvar, a kada ostanu neprodane ista tiskovina više nije vrijedna tvar već otpad i podliježe strogim propisima. U Zürichu se „ne bježi od otpada“ već se inzistira na gospodarenju resursima koji uključuju i vrijedne resurse sadržane u otpadu.
Prioritet su mjere prevencije, odvojeno sakupljanje (naročito biootpada) i recikliranje otpada uz anaerobnu obradu biootpada. U spalionicama odnosno „Thermo Reycling“ oporabit će se isključivo nereciklirani otpad. Mono spaljivanjem energetski će se oporabiti ocijeđeni otpadni mulj uz recikliranja fosfora. U urbanim sredinama život bez otpada nije moguć, a sve količine otpada ne mogu se reciklirati te su spalionice nezaobilazan dio kružnog gospodarenja otpadom.
Do 2040. godine Kanton Zürich planira postati klimatski neutralan provedbom cjelovitog sustavom gospodarenja otpadom s četiri spalionice otpada (KVA Hagenholz, KVA Winterthur, KVA Hinwil, KVA Horgen/KVA Dietikon), koje do 2035. godine trebaju zadržati ukupni godišnji kapacitet 830. 000 tona.
Aktualno
Zürich - U rujnu 2023. godine u Zürichu je održan referendum za dizanje kredita od 367 milijuna švicarskih franaka s ciljem proširenja spalionice – KVA Hagenholz. Referendum je podržao izgradnju treće linije spaljivanja otpada na lokaciji KVA Hagenholz, te čak na toj lokaciji i izmjestiti postojeće Reciklažno dvorište (6). Inače u Zagrebu je kod nedavnog uvođenja „plavih vrećice“ i Zürich istican kao primjer kružnog gospodarenja otpadom.
Literatura:
1.Deutz, Sarah; Bardow, André (veljača 2021.). "Procjena životnog ciklusa industrijskog procesa izravnog hvatanja zraka na temelju adsorpcije temperaturno-vakuumskog zamaha". Energija prirode. 6 (2): 203–213. doi:10.1038/ s41560-020-00771-9. ISSN 2058-7546.
2.Climeworks: "Najveći stroj na svijetu koji hvata ugljik iz zraka uključen je na Islandu". Čuvar. Agence France-Presse. 9. rujna 2021. ISSN 0261-3077. Preuzeto 27. srpnja 2023.
3.https://www.fortum.com > 2022/23
4. - : “Zürich schliesst Dio Stoffkreisläufe”; Kanton Zürich –Ant für Abfall, Wasser, Energie und Luft, 2017
5.https://www.stadtzuerich.ch/ted/de/index/entsorgung_ recycling/wissen/abfall/kehrichtheizkraftwerk/termisch; “Überprüfung der Kapazitäts- und Standortplanung der thermischeb im Kanton Zürich 2012-2035; ABWEL – Amt für Abfall, Wasser Energie und Luft, 2. Juli 2012
6.Pascal Unternährer: TA – Abstimmung in der Stadt Zürich, Pascal Unternährer: “Ja zum Megakredit für KVA Hagenholz – Recyclinghof verschwindert”, Zürich 03.09.2023
7.AWEL: “Massnahmenplan Abfall - und Ressourcerenwirtschafts 2019 – 2022; Kanton Zürich, Baudirektion Amt für Abfall, Wasser, Energie ind Luft, Kanton Zürich
8.Stoiber Helga: “Experience from 60 Years of Wast Incineration in Austria” I Gregor Golja: “Smanjnje emisija u zrak iz WtE u TE_TO Ljubljana”, Tehnoeko – 11. Međunarodna konferencija o zaštiti okoliša: VRIJEDNOSNI LANAC KRUŽNE EKONOMIJE”, 5. – 7. 2024. Poreč
9.- : “PFAS remedijacija u tlima I podtemnim vodama”, Umwelt Bundesamt
10.“Rom schreibt Bau eine Müllverbrennungsanlage aus”, https//www.circular.economy. vormals.umweltwirtschaft. com
11.Simončič Viktor; “Za razliku od naših”Zelenih” protivnika energana, Zeleni iz susjedstva misle suprotno – Viktorov poučak br. 409”, https://sutrasnji.hr/categora/2024/02
12.Milat Andrea: “Hvatanje I skladištenje ugljika ključno u smanjenju emisija?”, ODRŽIVI RAZVOJ 12.06.2024.
13. AWEL: “Massnahmenplan Abfall- und Ressuorcenwirtschaft 2024-2028”, Kanton Zürich 2023
14.HELPCENTER FAQ : “Što su PFAS kemikalije I zašto su opasne za moje zdravlje?”, EPA – European Environment Agency, Environmental information systems
15.EU Life: “Izvješće: Toksična žetva – porast ostataka PFAS pesticida u voću i u Europi povrću”, Global 2000, Pesticide Action Network (PAN) European. Zemljane staze (ptijvrodTara Glaser, odgovorna osoba Natalija Svrtan)
Rim, glavni grad Italije, ima već godinama velike probleme s gospodarenjem otpadom. Godinama je koristio MBO postrojenja i bio bez spalionice otpada. Udruga tvrtki za spaljivanje otpada CEWEP na internim stranicama je informirala članice da je iznenada Grad Rim 23.11.2023. objavio nadmetanje za gradnju spalionice miješanog komunalnog otpada (10) Postrojenje treba imati veliki godišnji kapacitet od 600.000 tona otpada. Savez za zbrinjavanje otpada Utilitalia ističe da će spalionica Rimu smanjiti godišnju emisiju CO2 za 120.000 tona. Proizvedena energija podmirit će čak 200 obitelji. Zaposlit će se 150 radnika. Spalionica u Rimu treba središnjem dijelu grada jamčiti učinkovitu energijsku oporabu otpada te Rimu i drugim talijanskim sredinama omogućiti smanjenje i skupo plaćanje izvoza otpada. Italija ima ozbiljne probleme u ispunjenja EU cilja - do 2035. godine odlagati najviše 10 posto količine neoporabljenog otpada od stanovništva. Prema Studiji Utilitalia trenutno Italija izvozi 17 posto količine odnosno 1,1 milijun tona, a približno dvostruko više još uvijek odlaže.
Snažni i izdržljivi stroje različite terene i vremen
vrtka MST Satış Pazarlamave Yatırım A.Ş. jedan je od vodećih proizvođača građevinske opreme u Turskoj. Osnovana je 2003. godine, zapošljava 540 ljudi u Gaziantepu, a djeluje u okviru ASKO Holdinga, MST -ovi kombinirani građevinski strojevi koriste se za utovar i istovar građevinskog materijala, transport teških sirovina i materijala, čišćenje snijega s javnih površina, te u poljoprivredi i drvnoj industriji. s g raspo
MST kombinirani građevinski strojevi snažni su i izdržljivi, s malom potrošnjom goriva. Jednostavni su za korištenje, imaju širok raspon primjene, a troškovi
održavanja su niski
Kao proizvođač građevinske opreme MST se usredotočio na tri područja: rovokopače-utovarivače, teleskopske viličare i bagere.
Proizvodnja kombiniranih strojeva - rovokopača-utovarivača pod brendom MST pokrenuta je 2003. godine, a 2008. proizvodni portfelj proširen je na teleskopske viličare. Danas je MST prvi i jedini nacionalni proizvođač teleskopskih utovarivača u Turskoj.
Proizvodnja mini bagera pokrenuta je 2013. godine u proizvodnom pogonu u Gaziantepu. Portfelj čini šest različitih modela između 1,8 tona i 15 tona. Četiri godine kasnije započela je proizvodnja bagera u klasi od 22 i 30 tona.
k l jd
Danas se strojevi proizvedeni pod brendom MST koriste u više od 35 zemalja.
MST pruža visokokvalitetnu uslugu kroz mrežu regionalnih prodajnih ureda i jaku servisnu mrežu, uz najvišu razinu usluga održavanja i popravaka te visoku dostupnost rezervnih dijelova. Tvrtka stalno obnavlja svoj asortiman proizvoda kroz programe istraživanja i razvoja i usvajanje naprednih tehnologija.
Model MST 644S
Model MST 644S
Model MST 642S
vi za ske uvjete
Rovokopači-utovarivači
MST-ovi kombinirani građevinski strojevi (rovokopači-utovarivači) snažni su i izdržljivi, s malom potrošnjom goriva. Udobni su i jednostavni za korištenje, imaju širok raspon primjene, a troškovi održavanja su niski.
pači-utom spon
Izuzetno su stabilni, a zahvaljujući 4x4 pogonu lako se koriste i na klizavim podlogama i na terenima pod nagibom. Mogu se koristiti u raznim vremenskim uvjetima jer su uz redovna svjetla opremljeni i svjetlima za maglu.
o se kori- Moguće je odabrati elektronički kontrolirani pogon na dva
ili četiri kotača, a elektronički sustav opremljen je baterijom od 135 A/h.
Zahvaljujući zatvorenoj, preglednoj i klimatiziranoj kabini, prilagodljivim sjedalima te servo upravljaču jednostavni su za rukovanje i udobni za operatera.
Model MST 642S
Kombinirani rovokopač-utovarivač MST 642S opremljen je dizelskim motorom marke Perkins s četiri cilindra i snage 74,4 kW koji ispunjava europske standarde Stage V. Maksimalni okretni moment je 430 Nm pri 1.500 okretaja u minuti. Transmisijski sustav i osovine su prilagođeni radu u otežanim uvjetima.
Transmisijski sustav s 4 brzine za vožnju prema naprijed i četiri za vožnju unatrag ima uljno hlađenje. Maksimalna brzi-
Maksimalni kapacitet košare rovokopača je 0,17 kubičnih metara, maksimalna sila podizanja košare je 6.424 kiloponda, a ruke 2.506 kiloponda.
Maksimalni kapacitet podizanja tereta na maksimalnu visinu utovarivača je 3.200 kilograma. Maksimalna sila podizanja košare utovarivača je 7.734 kiloponda, a ruke 5905 kiloponda. Operativna težina stroja je 9.065 kilograma s teleskopskom rukom odnosno 8.785 kilograma sa STD rukom.
Model MST
644S
Model rovokopača-utovarivača 644S posebno je prilagođen operateru koji upravlja strojem, jer uz snagu prilikom obavljanja operacija nudi i visoku razinu udobnosti. Široki kut gledanja - najbolji u klasi - omogućuje operateru jako dobar pregled radnog područja, dok nova upravljačka konzola, prostrana kabina i udobno sjedalo doprinose zadovoljstvu i učinkovitosti.
Po većini karakteristika model 644S jednak je modelu 642S. Također je opremljen dizelskim motorom marke Perkins s četiri cilindra i snage 74,4 kW koji ispunjava europske standarde Stage V. Maksimalni okretni moment je 430 Nm pri 1.500 okretaja u minuti. Karakteristike transmisijskog sustava, tehničke karakteristike košare i ruke također se podudaraju s modelom 642S.
No, model 644S ima jednake dimenzije prednjih i stražnjih guma (16.9-28" 14PR), dok model 642S ima veće prednje gume (405/70-20" 12PR). A stražnje gume su istih dimenzija (16.928" 14PR).
Operativna težina modela je 9.250 kilograma s teleskopskom rukom, odnosno 8.970 kilograma sa STD rukom.
Elektronički sustav modela 644S opremljen je nešto većom baterijom od 165 A/h. Sustav za upravljanje pruža visoku razinu preciznosti i odlične mogućnosti manevriranja.
Oba modela dolaze s dvogodišnjom garancijom, odnosno pokriveno je 2.000 radnih sati. Zahvaljujući razgranatoj mreži regionalnih ureda zamjenski dijelovi za oba modela lako su dostupni.
Tvrtka Visina DIR, generalni je uvoznik i ovlašteni serviser strojeva MST za Republiku Hrvatsku (www.visina.hr).
Model MST 642S
Model MST 644S
Sustav E-Fence u novoj generaciji Cat mini bagera
Nova generacija Cat mini bagera donosi revolucionarne tehnološke
inovacije koje podižu efikasnost i produktivnost na viši nivo
at mini bageri nove generacije opremljeni su najnovijim sustavima automatizacije, manjom potrošnjom goriva i većom snagom, uz zadržavanje čuvene izdržljivosti po kojoj je Caterpillar poznat.
Kombinacija pametne tehnologije i robusnog dizajna omogućava jednostavnije rukovanje, smanjuje troškove rada i održavanja te povećava sigurnost na gradilištu. Novi modeli predstavljaju ključan korak naprijed za građevinsku industriju, prilagođavajući se izazovima modernog tržišta i zahtjevima za održivim rješenjima.
Od modernih tehnologija ugrađenih u mini bagere nove generacije posebno su dojmljive E-Fence i Indicate.
Zaštitne granice za sigurnost na gradilištu (e-fences)
Nova generacija Cat bagera dolazi s naprednim sustavom za postavljanje zaštitnih granica (e-fences) kako bi se povećala sigurnost prilikom rada u blizini osjetljivih ili opasnih objekata. Ove zaštitne granice omogućuju preciznu kontrolu nad radnim prostorom stroja, sprječavajući oštećenje kritične infrastrukture ili udarce u prepreke.
1.Zaštita stropa: Omogućuje postavljanje granica koje sprečavaju da stroj ošteti objekte iznad sebe, poput električnih vodova, stropova ili grana stabala. Granica se može postaviti na najvišu točku alata ili na specifičnu visinu u odnosu na korpu.
2.Zaštita poda: Štiti podzemne instalacije, poput optičkih kabela i drugih podzemnih objekata. Granica se postavlja na najnižu točku korpe ili na određenu dubinu kako bi se spriječilo prodiranje ispod te razine.
3.Zaštita dosega: Granica se postavlja ispred bagera kako bi se spriječio kontakt s objektima koji se nalaze ispred stroja. Ova granica štiti strukture unutar dosega stroja.
4.Zaštita okreta: Postavljanje granica s lijeve i desne strane stroja sprječava da korpa udara u vozila, promet ili druge prepreke koje se nalaze sa strane, posebno tijekom utovara kamiona ili rada uz prometnice.
S obzirom da sustav za postavljanje zaštitnih granica nema GPS ili laserski ulaz, granice se "povezuju" sa strojem i prate njegovu kretnju. Sve granice funkcioniraju u načinu rada s referencama na zemlju, što osigurava dosljednost i točnost pri radu.
Ovaj sustav pruža dodatnu sigurnost i kontrolu pri rukovanju bagerom, smanjujući rizik od nezgoda i oštećenja osjetljive opreme.
Indicate sustav: Osnovni sustav za određivanje nagiba i dubine
Indicate je početni sustav za određivanje nagiba i dubine, idealan za kopanje temelja, postavljanje septičkih susta-
va, izgradnju stambenih temelja, rad na padinama i slične primjene na ravnim terenima. Ovaj sustav omogućava operateru da na ekranu u kabini unese ciljanu dubinu i nagib u odnosu na trenutnu poziciju kante.
Operater specificira željenu dubinu i nagib pomoću ekrana unutar kabine. Ekran zatim daje vizualne i/ili zvučne povratne informacije kako bi vodio operatera do željenog nagiba. Važno je napomenuti da sustav Indicate ne uključuje automatske funkcije. Stroj ne kontrolira radne funkcije kako bi operatera držao unutar zadanih parametara, već isključivo pruža smjernice.
Kako sustav EoU nema GPS ili laserski ulaz, nagibi se stvaraju u odnosu na stroj. Ako se stroj pomakne, postavke moraju biti ponovno resetirane i referencirane. To može dovesti do nakupljanja odstupanja na većim gradilištima, što znači da preciznost može oslabiti na većim površinama.
Indicate sustav je koristan alat za operatere koji žele osnovnu pomoć u održavanju pravog nagiba i dubine prilikom izvođenja građevinskih radova, ali zahtijeva veću pažnju operatera zbog nedostatka automatskog upravljanja.
Funkcije asistencije: Veća učinkovitost uz
manji umor operatera
Swing Assist (pomoć pri zakretanju): Ova funkcija automatski zaustavlja zakretanja stroja na unaprijed definiranim točkama, čime se smanjuje potrošnja goriva, smanjuje umor operatera i ubrzava vrijeme ciklusa tijekom utovara kamiona i kopanja rovova. Funkcija je korisna jer osigurava konzistentnost u ponavljajućim zadacima, kao što je utovar materijala u kamion ili vraćanje bagera u isti položaj prilikom kopanja.
Bucket Assist: Ova funkcija održava trenutni kut kante u odnosu na pravi nivo. Time pomaže operateru da održava točnost reza, posebno tijekom rada na padinama, niveliranja, finog niveliranja i kopanja rovova. Bucket Assist smanjuje napor koji operater mora uložiti u precizno podešava-
nje košare, čime se povećava učinkovitost i smanjuje umor.
Obje funkcije asistencije automatski su uključene kada je na stroju instaliran bilo Indicate ili E-Fence paket.
Swing Assist i Bucket Assist pomažu operaterima da postignu veću preciznost, smanje potrošnju energije i smanje opterećenje tijekom dugotrajnih i ponavljajućih zadataka, čime se poboljšava ukupna produktivnost i učinkovitost stroja.
Više informacija o tehnologijama na Cat mini bagerima možete doznati kod tvrtke Teknoxgroup Hrvatska d.o.o., ekskluzivnog zastupnika Caterpillara za RH (www. teknoxgroup.com/hr).
RVM aparati za otkup
Automatizacija i inovacija u recikl
Reciklažna dvorišta koja su postavila RVM Systems aparate ostvaruju uvećanu naknadu od FZOEU-a za razliku od ručnog prikupljanja ambalaže
Aparati su opremljeni najnovijom tehnologijom koja omogućuje prepoznavanje i razvrstavanje različitih vrsta ambalaže
skladu s Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 81/2020), člankom 18, svako reciklažno dvorište u Hrvatskoj obavezno je sudjelovati u sustavu povratne naknade za ambalažu. To znači da sva reciklažna dvorišta moraju omogućiti preuzimanje otpadne ambalaže obuhvaćene sustavom povratne naknade.
RVM Systems aparati za prihvat ambalaže idealno su rješenje za automatizaciju prikupljanja ambalaže, a njihova učinkovitost već je potvrđena u reciklažnim dvorištima diljem Hrvatske, uključujući Požegu, Viroviticu, Vinkovce, Karlovac, Pakrac, Veliku Goricu, Križevce, Sisak, Senj i mnoge druge.
Reciklažna dvorišta koja su ugradila RVM aparate ostvaruju povećanu naknadu od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), u odnosu na tradicionalno, ručno prikupljanje ambalaže. Ova prednost čini RVM aparate ekonomičnim i održivim rješenjem za reciklažnu industriju.
ambalaže ažnoj industriji
Inovativna tehnologija RVM aparata
RVM Systems aparati za prihvat ambalaže opremljeni su najnovijom tehnologijom koja omogućuje prepoznavanje i razvrstavanje različitih vrsta ambalaže, uključujući ALU, PET, staklo, te personaliziranu kaucijsku ambalažu. Aparati su našli primjenu u velikim maloprodajnim lancima diljem svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države, Norvešku, Finsku, Švedsku, Austriju, Njemačku, Španjolsku, Izrael i, naravno, Hrvatsku.
Posebna serija aparata RVM X Proline dizajnirana je kako bi udovoljila potrebama različitih lokacija i količinama prikupljene ambalaže.
Aparati dolaze u jednostrukim i dvostrukim verzijama te s modularnim sustavom koji omogućuje prilagodbu broja spremnika prema specifičnim potrebama korisnika.
RVM X Proline serija aparata opremljena je spremnicima veličine europalete, što ih čini idealnim za objekte u kojima se očekuje veća količina povratne ambalaže.
Manji modeli poput RVM X30, sa spremnikom veličine ½ europalete kompaktno su rješenje za lokacije s manjim dnevnim otkupom.
Jednostavno korisničko sučelje i napredne funkcije
RVM Systems aparati dolaze s jednostavnim i intuitivnim korisničkim sučeljem koje je prilagođeno širokom spektru korisnika. Opremljeni su dodirnim zaslonima veličine 10" (uz opciju većeg zaslona od 21"), te čitačem barkodova s 360 stupnjeva koji osigurava brzo i precizno očitavanje kodova na ambalaži, čime se ubrzava proces recikliranja i poboljšava korisničko iskustvo.
Svi aparati imaju funkciju prešanja primljene ambalaže što smanjuje volumen prikupljenih materijala (ALU i PET), čime se optimizira prostor u spremnicima i smanjuju logistički troškovi. Opremljeni su i termo-printerima za ispis potvrda, vouchera, slika, barkodova i FZOEU potvrda za vreće.
Ova opcija omogućava korisnicima lakšu predaju ambalaže i transparentnost u sustavu povratne naknade.
Prilagodba različitim potrebama
Jedna od glavnih prednosti RVM Systems aparata je njihova fleksibilnost u implementaciji. Aparati su pogodni za korištenje na različitim lokacijama – od velikih trgovina i reciklažnih dvorišta do manjih urbanih prostora poput stambenih zgrada i parkirališta. Zahvaljujući mogućnosti ugradnje u stambene kontejnere, ovi aparati mogu služiti kao rješenje za sustavno prikupljanje ambalaže u urbanim sredinama.
Također, RVM aparati se redovito nadopunjuju bazom podataka barkodova koju dostavlja FZOEU, čime se osigurava stalna
kompatibilnost s novim vrstama ambalaže na tržištu. Ova kontinuirana nadogradnja čini ih dugoročno održivim rješenjem za sustav povratne naknade.
Važna pogodnost za korisnika je što za ručno preuzetu ambalažu trgovac ostvaruje naknadu od 0,0066 € po jedinici ambalaže, dok za strojno preuzetu i prešanu ambalažu manipulativna naknada je višestruko veća i iznosi 0,0289 €, a FZOEU najavljuje i dodatno povećanje naknade.
Svi aparati imaju funkciju prešanja primljene ambalaže (ALU i PET)
RVM Systems aparati mogu identificirati i razvrstati sve vrste ambalaže u sustavu FZOEU-a te personaliziranu kaucijsku ambalažu
Zaključak
RVM Systems aparati za prihvat ambalaže predstavljaju tehnološki napredan, pouzdan i ekonomičan alat za automatizaciju reciklažnog procesa u Hrvatskoj i šire. Njihova primjena olakšava prikupljanje ambalaže, povećava učinkovitost reciklažnih dvorišta, te omogućuje veću naknadu iz sustava FZOEU.
S obzirom na fleksibilnost, modularnost i jednostavno korisničko sučelje, RVM Systems aparati su rješenje budućnosti za sve vrste reciklažnih objekata.
Sve dodatne informacije o aparatima za otkup ambalaže RVM možete dobiti kod regionalnog zastupnika, tvrtke O-K-
Aparati su pogodni i za ugradnju u stambene kontejnere na dvorištu ili parkiralištu
Multihog CV350 Više od čistilice
Multihog čistilica kompaktni je višenamjenski stroj koji zbog svoje svestranosti i fleksibilnosti pruža korisnicima učinkovito i funkcionalno rješenje za cjelogodišnje održavanje cesta i javnih površina u raznim uvjetima rada
ultihog CV350 predstavlja izvanredno rješenje za sve vrste poslova održavanja površina i javnih prostora, kako za gradove, općine, komunalna poduzeća, tako i za privatne tvrtke koje se bave održavanjem i čišćenjem. Ovaj kompaktni višenamjenski stroj svojim dizajnom i fleksibilnošću nudi funkcionalno i učinkovito rješenje u održavanju javnih površina, ulica, trgova, travnjaka, parkova, zimi za uklanjanje snijega, a s brojnim dodacima može se prilagoditi svim uvjetima rada.
Glavne značajke Multihoga CV350
Multihog CV350 dolazi u dvije varijante, s bruto težinom vozila (GVW) od 3.500 kg ili 4.000 kg.
Bez obzira na to koliko je kompaktan, ovaj stroj pruža veliku
snagu i svestranost. Odlikuje ga mogućnost prilagodbe različitim vrstama terena, što ga čini idealnim za sve uvjete rada, uključujući i uske gradske ulice, parkove, ali i zahtjevnije terene.
Jedna od glavnih prednosti CV350 modela je jednostavnost upravljanja. Sve funkcije su operateru dostupne preko višenamjenske ergonomične ručke na naslonu za ruke, dok se prelazak između načina vožnje i čišćenja vrši jednim pritiskom na gumb. Svaka četka može se kontrolirati pojedinačno pomoću malih joystickova, a postoji i opcija dodavanja treće četke ako se ukaže potreba za još većom širinom zahvata. Kabina pruža maksimalnu udobnost operateru uz dobar pregled područja rada.
Motor od 75 KS Hatz s Tier 4 Final/Stage V standardom emisija osigurava visoku učinkovitost uz niske emisije, što Multihog CV350 čini jednim od ekološki najprihvatljivijih strojeva ove kategorije.
Zapremnina spremnika za vodu od 200 litara omogućava optimalnu kontrolu prašine tijekom rada. Posebno se ističe nezavisni ovjes na svim kotačima koji pruža visoku udobnost operateru, čak i u najzahtjevnijim uvjetima.
Dodatna vrijednost dolazi u obliku mogućnosti zamjene prednjih četki drugim priključcima, kao što su plugovi za snijeg ili letva za pranje pod pritiskom, čime Multihog CV350 postaje višenamjenski alat za cjelogodišnje održavanje. Također, vozilo ima vučnu sposobnost od 3,5 tona, što omogućava prijevoz dodatne opreme bez problema.
Ostali Multihog strojevi
Multihog nudi i druge višenamjenske strojeve, svaki prilagođen specifičnim potrebama korisnika. Model CX75 je idealan za održavanje pločnika, dok je MXC 130 nešto jači stroj s moguć-
Multihog strojevi dolaze sa sličnom filozofijom – svestranost i snaga u kompaktnom obliku, što ih čini idealnim za raznolike komunalne zadatke.
Zaključak
Multihog CV350 je idealno rješenje za one koji traže višenamjenski stroj koji može učinkovito obavljati širok spektar zadataka, uz zadržavanje visokih ekoloških standarda. Njegova jednostavnost upravljanja, svestranost u zamjeni priključaka te mogućnost rada u raznim uvjetima čine ga neizostavnim partnerom za održavanje površina tijekom cijele godine, bilo da se radi o čišćenju, održavanju ili uklanjanju snijega.
Detaljne informacije o čistilici Multihog CV350 i ostalim multifunkcionalnim strojevima irskog proizvođača Multihog možete doznati kod zastupnika za tržište RH, tvrtke Gradatin iz
Multihog CV350 odlikuje mogućnost prilagodbe različitim vrstama terena, što ga čini idealnim za sve uvjete rada
Multihog CV350 idealno je rješenje za sve one koji traže višenamjenski stroj koji može učinkovito obavljati širok spektar zadataka
Svi
Talijanski dizajn uz vrhunske performanse
Komunalne nadogradnje Mazzocchia predstavljaju izvrstan omjer kvalitete i cijene, uz dokazanu pouzdanost i učinkovitost tijekom višegodišnjeg korištenja
ratelli Mazzocchia SpA je jedna od vodećih tvrtki u sektoru komunalnih nadogradnji, koja se desetljećima bavi projektiranjem i proizvodnjom naprednih tehnoloških rješenja za prikupljanje, sabijanje i transport otpada.
Konstantno ulaganje u istraživanje i razvoj osigurava visoko kvalitetne proizvode, a svaka komponenta, dizajnirana i proizvedena s najvećom preciznošću, osigurava maksimalnu pouzdanost nadogradnji. Svaki korak proizvodnog procesa u tvornici Mazzocchia vođen je težnjom za izvrsnošću, a predanost inovacijama omogućila je stvaranje nadogradnje maksimalne učinkovitosti i nenadmašnih performansi.
Prikupljanje
otpada „od vrata do vrata“
Okosnicu širokog proizvodnog programa proizvođača Mazzocchia predstavljaju nadogradnje adekvatno projektirane za učinkovito prikupljanje otpada "od vrata do vrata". One se zbog svojih reduciranih dimenzija jednostavno
lom svakog sustava prikupljanja otpada.
Sustav za sabijanje otpada sastoji se od dvodijelne potisne ploče, kojom upravljaju četiri hidraulička cilindra s dvostrukim djelovanjem. Cilindri gornje potisne ploče smješteni su s vanjske strane utovarnog prostora, bez kontakta s otpadom i lako su dostupni za održavanje.
Pražnjenje nadogradnje vrši se pomoću potisne ploče s hidraulički podesivim kontrapritiskom te s mogućnošću regulacije i odabira omjera sabijanja otpada.
Hidraulički sustav nadogradnje opremljen je naprednim elektroničkim upravljanjem te jamči funkcionalnost i sigurnost opreme prema najvišim standardima, uz sučelje za po-
Nadogradnja je opremljena dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera 80-1.100 litara s ravnim i zaobljenim poklopcem s polugom za zaustavljanje poklopca opremljenom gumenim ublaživačima.
Aparat za pražnjenje kanti i kontejnera te stražnje platforme za operatere izrađeni su prema europskim referentnim standardima, te su svi upravljački i sigurnosni uređaji u skladu s aktualnom Direktivom UNI EN 1501.
Sukladnost nadogradnje s važećim normama potvrđena je mjerodavnim certifikatom izdanim od strane ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete, te jamči korisnicima pouzdanost, kvalitetu i sigurnost u eksploataciji.
Detalji o komunalnim nadogradnjama Mazzocchia dostupni su kod ovlaštenog zastupnika proizvođača Fratelli Mazzocchia SpA za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka (www.alfateh-rijeka.hr).
Najveći lager rabljene komunalne opreme u Hrvatskoj
Turistička sezona, osim brojnih turista, donosi i rekordne količine otpada. Komunalna društva pribjegla su rješenju problema najmom komunalne opreme koja za cilj ima povećati efikasnost preopterećenih i brojem desetkovanih komunalaca
ve veći pritisci u turističkoj sezoni, uz sve veće količine otpada, a sve manje radne snage primorale su mnoge komunalce na potpunu racionalizaciju troškova i radikalno povećanje efikasnosti. Da bi se to moglo, važno je opremiti se na vrijeme pouzdanom, dokazanom i pristupačnom opremom.
Najam u vrhuncu
sezone
Upravo je najam komunalne opreme pomogao mnogobrojnim komunalnim društvima prebroditi povećanje populacije i do deset puta u odnosu na broj stalnih žitelja van sezone. Takva ekspanzija rezultira višestrukim obaranjem rekorda na gotovo svim razinama, a što za posljedicu ima i rekordne količine otpada koje iz godine u godinu podižu granice sve više. Da bi sve ostalo pod kontrolom i u granicama operativne izvodljivosti, domaća su komunalna društva pribjegla rješenju problema najmom komunalne opreme koji za cilj ima povećati efikasnost ionako preopterećenih i brojem desetkovanih komunalaca.
Prostora ima samo za rješenja koja rade
Splitska Čistoća jedna je od prvih u Hrvatskoj koja je u upotrebu uvela mobilne pretovarne stanice u vidu Avermann MPC-10 preskontejnera.
Osijek – Avermann MPC-10
Otvoreni kontejneri: novi i rabljeni
re, sakupljati glomazni otpad, prazniti septičke jame ili pak prevoziti beton.
Sukladno potrebama, komunalna društva mogu dobiti vozilo i čitav niz nadogradnji koje će im omogućiti da brzo i efikasno s jednim vozačem i jednim kamionom odrade niz složenih operacija za koje bi u redovnim okolnostima bila potrebna čitava flota vozila različitih namjena.
Oprema dostupna odmah
Vrijeme je vrlo relativna varijabla, a potreba često dođe potpuno nenajavljeno. Uz rješenja iz STP-a nema nepredviđenih situacija i nerazrješivih problema.
S.T.P. d.o.o. je ovlašteni prodajno-servisni partner tvrtke Avermann, s osiguranim servisom 0-24 sata i zamjenskim uređajima, a koji obuhvaća i one sezonske koji su u najmu. (www.stp.hr)
Danas je upravo Avermann jedan od najkorištenijih uređaja zbog svoje serijske prilagodbe malim komunalnim vozilima, koja bez rampe i ikakvih preinaka s lakoćom mogu u njih pretovariti cijeli sadržaj svojih spremišta, bez prosipavanja i drugih intervencija. To ih čini izuzetno praktičnim, urednim i jednostavnim rješenjem eliminirajući time česte odlaske na udaljene deponije.
Takva ušteda u vrijeme nesnosnih gužvi i zakrčenih prometnica može značiti i do pet puta veću efikasnost u radnom danu. Avermanova je „desetka“ tako postala vrlo tražena te se često događalo da se cijela flota od pedesetak uređaja opremljenih za tu namjenu jednostavno razgrabi unutar tjedan dana. Kontinuiranom obnovom flote preša i preskontejnera tvrtka STP garantira kako će uvijek pronaći dovoljan broj uređaja za sve one kojima je potreban.
Polifunkcionalna komunalna vozila
Uz preše i preskontejnere u tijeku turističke sezone se traže i vozila koja su sposobna odrađivati veći broj zadataka i funkcija. Uz autopodizače, STP nudi i velik broj autonavlakača te specijaliziranih nadogradnji kojima je moguće odraditi i najzahtjevnije zadatke.
Jedno takvo vozilo može u istom danu razvoziti pitku vodu, rasuti teret, preskontejnere, prazniti polupodzemne kontejne-
Split- Klasičan Avermann MPC-10 potpuno prilagođen za pretovar iz manjih vozila
Novi Ford Transit Courier od 18.360 eura
Ford je na hrvatskom tržištu počeo s prodajom novog Transit Couriera koji je sa 4,33 m
duljine značajno narastao te se prometnuo u ozbiljnu alternativu modela iz veće klase
Nosivost je 680 kg kod standardnih modela, odnosno 845 kg u izvedbama s povećanom nosivošću
ovi model se (kao što je uobičajeno za sve Ford modele) nudi kao teretni Transit Courier i putnički Tourneo Courier, a obje izvedbe se osim s klasičnim pogonom nude i s potpuno električnim pogonom (električni modeli na tržište stižu sljedeće godine). Potpuno novi model, osim što ima veće dimenzije, ima i novi stražnji ovjes koji je omogućio veći razmak
između lukova kotača te poprečni smještaj palete u teretnom prostoru. Nova konstrukcija karoserije i ovjesa također je omogućila i povećanje nosivosti, koja sada iznosi do 680 kg (ovisno o verziji), odnosno 845 kg u izvedbama s povećanom nosivošću. Stražnja krilna vrata se otvaraju 180 stupnjeva, a kao što je i uobičajeno na dostavnim modelima, desna bočna klizna vrata su serija, dok za lijeva treba doplatiti 570 €.
Čvrsta karoserija, dobro usklađen ovjes i direktni upravljač osiguravaju odlična vozna svojstva koja daleko nadmašuju ono što bi se očekivalo kod ovakve vrste vozila, a to će pogotovo cijeniti oni koje se odluče za putničku izvedbu. Također, kvalitetna izvedba i dobra izolacija znače i vrlo nisku razinu buke, čak i pri većim brzinama.
Za pogon se nudi 1.0 EcoBoost benzinski motor u izvedbama sa 74 kW (100 KS) ili 92 kW (125 KS) pri čemu se uz oba može kombinirati 6-brzinski ručni mjenjač ili 7-brzinski mjenjač s dvostrukom spojkom. Iako je EcoBoost odličan motor, želja mnogih će biti i 1,5 litarski EcoBlue dizel motor sa 74 kW (100 KS), koji se nudi samo s ručnim mjenjačem. Osim kao furgon, Transit Courier će se nuditi i u izvedbi s dvostrukom kabinom, a kupci na našem tržištu mogu birati između dvije razine opreme, Trend i Trend-i.
U unutrašnjosti Courier kombinira 12" digitalnu instrumentnu ploču sa 8" središnjim zaslonom osjetljivim na dodir koji koristi posljednju generaciju Ford SYNC4. Courier zadržava tek nekoliko fizičkih prekidača (svjetla, grijanje stražnjeg ili prednjeg stakla), te se najvećim dijelom funkcijama upravlja preko ekrana osjetljivog na dodir.
Cijena za Transit Courier kreće od 18.360 eura (+PDV), što vrijedi za benzinsku izvedbu sa 100 KS i ručnim mjenjačem, dok dizelske izvedbe počinju na 20.500 € (+PDV).
Razmak između lukova kotača povećan je na 1,22 m, duljina teretnog prostora je 1,8 m, a ukupni obujam teretnog prostora povećan na 2,9 kubika
Za pogon se koristi 1.0 benzinski motor u izvedbama sa 100 ili 125 KS te 1,5-litarski dizel sa 100 KS
Tourneo Courier
Putnički Tourneo Courier s teretnim dijeli osnovne dimenzije i izvedbu ovjesa te nudi udoban prijevoz pet osoba i njihovu prtljagu. Povišena karoserija, osim što koketira sa SUV izgledom, nudi i jako puno prostora, a klizna vrata olakšavaju pristup unutrašnjosti. Tourneo se ne nudi s dizel motorom već samo s jačim benzincem od 125 KS koji se može kombinirati s ručnim ili 7-brzinskim automatskim mjenjačem. Početna cijena je 23.280 € (s PDV-om i PPMV-om)
Potpuno
ploču sa 8" središnjim zaslonom
GRAZ: PRIVATIZACIJA I SPALIO -“Outsourcing“ javne
Austrijska iskustva potvrđuju da je politika važan čimbenik određenja sustava gospodarenja otpadom. Kod toga je izuzetno važno naglasiti da odgovorno i stabilno gospodarenje otpadom treba temeljiti na dugoročnom stručno osmišljenom planiranju
[autor] dr sc ZlatkoMilanović
raz je austrijski grad u kojem političari već najmanje trideset godina "planiraju", ali i odgađaju gradnju spalionice otpada. Posljedično, u Grazu je sve veći dio poslova gospodarenja komunalnim otpadom privatiziran i podliježe učinkovitosti otvorenog tržišnog nadmetanja.
S druge strane, prikupljanje komunalnog otpada u Beču, Linzu i drugim gradovima ostaje javna usluga. Tako je, primjerice, u Beču odvojeno prikupljanje papira prvo bilo povjereno privatnim tvrtkama, a zatim je ponovo organizirano u javnoj tvrtki. Recikliranje svih vrsta otpada provode privatne tvrtke te su na stručnim skupovima u Austriji redovito velike rasprave kada gospodarenje komunalnim otpadom povjeriti privatnim tvrtkama.
Kompostiranje odvojeno prikupljenog biootpada ekvivalentno je recikliranju i često ga učinkovito provode i javne tvrtke. Beč je, kao i Hannover, Ljubljana, Leipzig i drugi, izgradio javna bioplinska postrojenja za oporabu energije kuhinjskog kućnog otpada. Pravovremenom izgradnjom javnih građevina za gospodarenje otpadom jamči se transparentno tržišno nadmetanje, te posljednjih mjeseci mediji u Grazu opet najav-
ljuju gradnju spalionice komunalnog otpada. Sudionici Međunarodne konferencije Tehnoeko 2024. u Poreču imali su priliku upoznati se s planom gradnje spalionice otpada u Grazu kao i projektnim osnovana TE-TO na otpad Ljubljana.
U rujnu 2024. godine lokani mediji u Grazu izvješćuju da je gradonačelnica Graza Elke Kahr (KPÖ) komentirala najavljenu kaznu od 7 milijuna eura tvrtki Saubermacher, koja je „div“ gospodarenja otpadom u Austriji.
Savezno tijelo za tržišna nadmetanja u Austriji je, nakon detaljnih analiza, Sudu predložilo kaznu koju je Saubermacher izgleda i prihvatio. Gradonačelnica Kahr je upozorila, da gotovo 20 godina privatne tvrtke za gospodarenje otpadom („smetlarski kartel“) u cijeloj Austriji dogovaraju cijene i međusobno dijele kupce. Tvrtka Saubermacher je naročito aktivna u gradu Grazu. Naime, tvrtka Servus Abfall GmbH&Co.Kg, koja gospodari otpadom u Grazu i okolici, je u zajedničkom vlasništvu Holding Graz Holdinga (51 %) i partnera Saubermachera (49 %).
Gradonačelnica Elke Kahr je članica Komunističke partije Austrije (KPÖ), koja je 2021. godine pobijedila na lokalnim izbo-
NICA OTPADA vornosti
rima u Salzburgu i Grazu. U Grazu se provjeravaju sporazumi i ugovori s ciljem da se utvrdi je li grad Graz pretrpio financijsku štetu? Mediji u Grazu otvaraju i pitanje da li je gradonačelnica Kahr protiv privatizacije, iako ona u izjavi samo skeptično gleda na privatizacije javnih usluga: „Aktualne kazne pokazuju, da treba "otvorenih očiju" gledati na ponude privatnih tvrtki. Zbrinjavanje otpada je vrlo veliki posao od javnog interesa, te je povezan s velikom odgovornosti“.
Gradonačelnica Kahr predlaže da gradnjom javne spalionice otpada grad Graz „uzima u ruke“ gospodarenje otpadom od građana: „Spalionica će Grazu dugoročno jamčiti manju ovisnost o privatnom tržištu".
Spalionicu u središtu Graza planira graditi tvrtka Energie Graz, koja je u vlasništvu Holding Graz (51 %) i Energie Steiermark (49 %). Toplina proizvedena spaljivanjem otpada koristit će se u toplovodnoj mreži grada Graza. Početak rada spalionice planiran je 2029. godine, a procijenjena vrijednost investicije je 250 milijuna eura.
Spalionice i burna politička situacija u Austriji
Najava gradnje spalionice, prema uzoru na spalionicu u Kopenhagenu, odmah je izazvala burne javne rasprave. Zanimljivo, gradonačelnici Kahr podršku je dao i Stefan Hermann zastupnik u Državnom parlamentu iz ultra desne stranke (FDÖ – Slobodarske stranke Austrije) zahtjevom:
„… da štajerske lokalne zajednice moraju saznati kolika je njima razbijanjem kartela prouzročena šteta. To je sigurno šteta za lokalne zajednice kao i za sve obveznike plaćanja poreza u Austriji“.
Posljednjih godina u Austriji (oko 9 milijuna stanovnika) je vrlo burno političko stanje.
Najava gradnje spalionice u središtu Graza, prema uzoru na spalionicu u Kopenhagenu, odmah je izazvala burne javne diskusije
Prema Državnom uredu za statistiku početkom 2024. godine (izbori za EU parlament) popularnost stranaka je bila:
•FPÖ (Slobodarska stranka Austrije)25,36 %
•ÖVP (Narodna stranka Austrije)24,52 %
•SPÖ (Socijalno-demokratska stranka Austrije)23,32 %
•Gürnen (Zelena alternativa)11,08 %
•NEOS (Nova Europa)10,14 %
•KPÖ (Komunistička stranka Austrije)2,96 %
•0stale stranke2,72 %.
Prije izbora u 2024. godini Vladu su, nakon dugih i složenih dogovora stranaka, osnovali ÖVP i Grünen, koji su tada u Parlamentu imale većinu (71 + 26 glasova). U Austriji se godinama nadmeću ÖVP i SPÖ, ali Vladu Republike Austrije je ÖVP najčešće formirala često i u koaliciji. U novom mileniju Zeleni su, kao i u Njemačkoj, dobivali najviše glasova. Posljednjih godina sve više glasova ima Slobodarska stranka Austrije (FPÖ). Na složenost političke situacije u Austriji ukazao je i član FPÖ iz Graza već spomenutom podrškom gradonačelnici Kahr iz KPÖ.
U Europi najviše je spalionica izgrađeno u razvijenim zemljama na zapadnom i sjevernom dijelu. U bivšim socijalistič-
kim i južnim zemljama Europe nema ili je vrlo malo spalionica. Švicarska, susjed Austrije, ima najviše spalionica, i prva je zemlja u svijetu koja je zabranila odlaganje neoporabljenog/ neobrađenog otpada (1992. godine) i izbjegava graditi MBO postrojenja.
Austrija je, odmah iza Švicarske, zabranila odlaganje otpada te obvezno prije odlaganja provodi oporabu energije nerecikliranog otpada
Austrija je, odmah iza Švicarske, zabranila odlaganje otpada te obvezno prije odlaganja provodi oporabu energije nerecikliranog otpada. Pored spalionica u Austriji je sve više energana na otpad u industriji, uključujući i postrojenja za suspaljivanje otpada. U brojnim cementnim pećima u Austriji se suspaljuje gorivo iz otpada (GIO, RDF, SRF) te se energijom iz otpada pokriva i više od 90 posto potrebne energije za proizvodnju cementa. Oporabom energije otpada u skladu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, Austrija je ispunila EU ciljeve.
Beč je predvodnik oporabe energije iz otpada
Beč s gotovo 2 milijuna stanovnika je više od pedeset godina u austrijski predvodnik oporabe energije iz otpada. Ostali veći gradovi su znatno manji od Beča po broju stanovnika: Innsbruck i Graz s oko 310.000 stanovnika, Linz (203.000), Salzburg (152.367). Tradicionalno, u Beču najviše glasova ima SPÖ (Socijalno-demokratska stranka Austrije).
Za oporabu energije miješanog komunalnog otpada Beč je izgradio četiri odnosno pet spalionica, koje rade s visokom stopom oporabe energije otpada (83 %). Spalionice su u Beču locirane na području grada i u kogeneraciji proizvode električnu i toplinsku energiju, koje se lokalno koriste za grijanje i hlađenje. U usporedbi s EU metropolama, po gospodarenju otpadom, Beč se nalazi na čelnom mjestu.
Linz je izgradio spalionicu i slijedi iskustva Beča. S druge strane, u Innsbrucku, Grazu i Salzburgu političari godinama samo najavljuju, ali i sustavno izbjegavaju izgradnju spalionica.
Ostali gradovi oporabu miješanog komunalnog otpada (MKO) temelje na mehaničko biološkoj obradi sa proizvodnjom goriva iz otpada (GIO). Spaljivanje i suspaljivanje GIO provode u industrijskim energanama na otpad, cementarama i sl. Na taj se način, ne samo produljuje i komplicira tok od mjesta nastanka do konačne dispozicije otpada, nego i otvara prostor za privatno gospodarstvo.
U Austriji je sve veći broj naselja koja MKO izravno željeznicom odvoze u spalionicu Zwentensdorf. To je gradić pedesetak kilometara udaljeno od Beča u kojem su stanovnici referendumom prihvatili gradnju spalionice.
Austrijska iskustva potvrđuju da je politika važan čimbenik određenja sustava gospodarenja otpadom. Kod toga izuzetno je važno uočiti da odgovorno i stabilno gospodarenje otpadom treba temeljiti na dugoročnom stručno osmišljenom planiranju. Gradnja nužne infrastrukture za gospodarenje otpadom traje godinama, te česte političke promjene ne trebaju rezultirati promjenama sustava gospodarenja otpadom.
Tako i Beč upravo vrlo pažljivo provodi, uz sudjelovanje velikog broja stručnjaka i znanstvenika svih kategorija, analizu dosadašnjeg i izradu novog dugoročnog plana gospodarenja otpadom.
