Mineral & Gradnja 138

GODINA XXV BROJ 138 TRAVANJ APRIL 2021.

STRUČNI ČASOPIS ZA GRADITELJSTVO, STROJEVE I OPREMU

:!d4)4! /+/,)d!

Gospodarenje građevnim otpadom

).&2!3425+452!

U riječkoj luci pri kraju projekt od 132,87 milijuna eura

).4%26*5

Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju M I N E R A L

.

C O M

.

H R

IMPRESSUM SADRŽAJ

3ADRnAJ 6

Vijesti

14 Zaštita okoliša Gospodarenje građevnim otpadom potrebno je provoditi sukladno principima kružnog gospodarstva

18 Građevni otpad Potrebno je izgraditi kapacitete za oporabu građevnog otpada

TRAVANJ APRIL 2021.

30 Caterpillar

20 Intervju Dean Smolar, izvršni direktor savjeta za zelenu gradnju Croatia GBC

22 Poslovanje u doba korona krize Svaka kriza je novi početak, očekuje se življa građevinska aktivnost

26 Infrastruktura U riječkoj luci privodi se kraju investiijski ciklus vrijedan 132,87 milijuna eura

:AlTITA OKOLIlA Gospodarenje građevnim otpadom potrebno je provoditi sukladno principima kružnog gospodarstva

Sljedeća generacija CAT 352 bagera nudi povećanu učinkovitost i niže poslovne troškove

32 Giporec Gipo proljeće u Hrvatskoj

34 Fibo Mobilne betonare Fibo Intercon

36 Benninghoven Benninghoven asfaltno postrojenje proizvodi asfalt za stazu Formule 1

38 Metso Nordtrack Pravilna oprema je ključ recikliranja

40 Riwal BIM – informacijsko modeliranje građevinskih projekata

)NFRASTRUKTURA U riječkoj luci privodi se kraju investiijski ciklus vrijedan 132,87 milijuna eura

42 Rudarstvo Metode mjerenja i primjena prirodnog kuta sipanja materijala

46 Projekti EBRD podupire inicijativu urbane revitalizacije Zagreba

47 Analiza

'IPOREC Gipo proljeće u Hrvatskoj

TRAVANJ APRIL 2021.

GlobalData: Top 10 rudarskih kompanija povećat će proizvodnju ugljena za 6,6 posto

48 Novosti iz svijeta gospodarskih vozila [ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

)MPRESSUM -).%2!, '2!$.*!

Stručni časopis za graditeljstvo, strojeve i opremu ISSN 2671-2059 Nakladnik Business Media Croatia d.o.o.

Metalčeva 5 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 01 6311-800 e-mail: mineral@bmcroatia.hr www.bmcroatia.hr www.mineral.com.hr Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing.

Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec.

Marketing Ines Loje Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić Godišnja pretplata 250 kn (za Hrvatsku) Grafička obrada Business Media Croatia Tisak Horvat -Tisak d.o.o.

Dinamika izlaženja Dvomjesečnik Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka.

Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti u druge svrhe ili objave bez suglasnosti nakladnika.

GODINA XXV BROJ 138 TRAVANJ APRIL 2021.

STRUČNI ČASOPIS ZA GRADITELJSTVO, STROJEVE I OPREMU

:!d4)4! /+/,)d!

Gospoda os ren re renje enje građevnim otp o otpadom ttpa padom adom om

"ENNINGHOVEN

2IWAL

2UDARSTVO

Benninghoven asfaltno postrojenje proizvodi asfalt za stazu Formule 1

BIM – informacijsko modeliranje građevinskih projekata

Metode mjerenja i primjena prirodnog kuta sipanja materijala

H R

).4%26*5

2 2021]

TRAVANJ APRIL 2021.

.

C O M

.

H R

27.04.2021. 14:26:55

M I N E R A L

M I N E R A L

.

Dea D Dean ean an nS Sm mo olar, lar, ar, r iizvršni zvršn zvrš zvršni vvršn ršni ršni dire direkto direkt rekt rek ek kto kt t r Hrvat tor Hrv r attsskog rv k kog sa s vvjeta eta ta za a zel zele lenu en nu u grad g nju gr n nj

001_NASLOVNA.indd 1

[ -INERAL '2!$.*!

C O M

.

).&2!3425+452!

U rije riječkoj ojj luc lucii pri ri kraju kraju raj projekt ek od 132 13 132,87 87 milijun il a eura

VIJESTI

6IJESTI 0ROlLE GODINE U :AGREBU IZDANO POSTO MANJE GRA EVINSKIH DOZVOLA /Tijekom prošle godine u Zagrebu je izdano 740 građevinskih dozvola što je 11,3 posto manje nego 2019. kada ih je izdano 834, objavio je Ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

Od ukupnog broja izdanih dozvola, 81 posto ili 601 dozvola izdana je za gradnju zgrada, a 139 odnosno 19 posto, za ostale građevine.

Od 740 izdanih građevinskih dozvola njih 571 bila je za novogradnju, a 169 za rekonstrukcije.

Građevinskim dozvolama izdanim u 2020. predviđena je vrijednost radova od 3,17 milijardi kuna, što je smanjenje vrijednosti radova za 21,2 posto u odnosu na 2019., kada je iznosila nešto više od četiri milijarde kuna.

U 2020. prema izdanim dozvolama za građenje predviđena je vrijednost radova za zgrade od 2,63 milijarde kuna, što je 5,8 posto manje nego 2019.

Prema izdanim građevinskim dozvolama u 2020. predviđeno je građenje 3.174 stanova s prosječnom površinom od 81,1 m2, a od ukupno predviđenih stanova za građenje najviše je dvosobnih, 1.028 ili 32,4 posto, te trosobnih, 978 ili 30,8 posto.

TRAVANJ APRIL 2021.

5DARNO ROTACIJSKA DROBILICA 3"- – -&, MODEL 2EMAX ZA 3TRABAG Tvrtka Strabag d.o.o., jedan od vodećih ponuđača građevinskih usluga koja djeluje u svim područjima građevinske industrije, investirala je u nabavku nove udarno rotacijske drobilice SBM – MFL model Remax 200.

Radi se o kompaktnoj i snažnoj mobilnoj drobilici operativne težine od 23 do 28 tona (ovisno o specifikaciji), koja osim integriranog jednoetažnog sita ima magnet i povratnu traku za nadzor te jalovinsku traku.

Predmetna drobilica je kupljena najviše iz razloga što je višenamjenska i može se koristiti za drobljenje i prosijavanje prirodnog kamena, betona, asfalta i ruševina, a sam pogon drobilice, gdje motor s unutrašnjim izgaranjem pokreće generator kapaciteta 200 kVA, donosi klijentu značajnu uštedu u troškovima posjedovanja stroja.

Remax 200 se može naručiti i sa opcijom direktnog priključenja na raspoloživu strujnu mrežu čime se dodatno smanjuje trošak drobljenja i prosijavanja.

Za dodatne informacije i detalje možete kontaktirati prodajne predstavnike zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtku Kuhn Hrvatska d.o.o. putem emaila: kuhn-office@kuhn.hr.

/BUJAM GRA EVINSKIH RADOVA U (RVATSKOJ RASTE DEVETI MJESEC ZAREDOM Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za veljaču obujam građevinskih radova zabilježio je godišnju stopu rasta od 3,8 posto (kalendarski prilagođeni indeksi) nastavivši trend godišnjeg rasta deveti mjesec zaredom. Nastavku godišnjih stopa rasta obujma građevinskih radova pridonio pozitivan je doprinos kod izgradnje zgrada (3,9 %) i kod izgradnje ostalih građevina (3,9 %). U prva dva mjeseca 2021. prema izvornim indeksima, u odnosu na isto razdoblje 2020. obujam građevinskih radova viši je za 2,6 posto, navode analitičari RBA u svojoj analizi.

Usporedno, Hrvatska je u veljači nastavila bilježiti snažnije godišnje stope rasta obujma građevinskih radova u odnosu na prosjek EU. Štoviše, prema podacima Eurostata (kalendarski prilagođeni indeksi), u veljači je u državama članicama EU (EU27) obujam građevinskih radova u prosjeku zabilježio pad od 5,4 posto.

Uz Hrvatsku, rast obujma građevinskih radova na godišnjoj razini bilježe Rumunjska (1,6 %), Austrija (3,6 %) i Italija (3,5 %), dok je u ostalim zemljama u veljači zabilježen pad.

U nastavku godine, prema očekivanjima analitičara, koja uključuju početak oporavka u drugoj polovici godine, građevinski sektor će biti jedan od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 neće imati značajniji negativan utjecaj.

Uz rast odobrenja za građenje, pozitivan doprinos građevinskom sektoru doći će od investicija u privatnom i javnom sektoru. Pri tome će veliki infrastrukturni projekti najvećim dijelom biti financirani europskim novcem, a neophodna je i obnova potresom pogođenih područja.

S druge strane, očekuje se nastavak povoljnih kretanja u segmentu stanogradnje, gdje je dio potražnje, osim okruženjem niskih kamatnih stopa, podržan nastavkom subvencioniranih stambenih kredita te nužnom obnovom potresom pogođenih područja.

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

)NTEGRAL IZ ,AKTAlA GRADIT E DRUGU FAZU BRZE CESTE /KU ANI – GRANICA "I( Tvrtka Integral iz Laktaša u Bosni i Hercegovini gradit će drugu fazu brze ceste Okučani – granica BiH. Dionica je duga 4,07 kilometara, a vrijednost radova iznosi 357,5 milijuna kuna.

Riječ je o dionici brze ceste ukupne duljine devet kilometara koja će spajati novi most kod Gradiške s Okučanima, odnosno s autocestom Zagreb – Lipovac.

Druga faza dionica brze ceste Okučani – granica BiH trebala bi biti izgrađena u roku od 24 mjeseca.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić odluku o odabiru izvođača potpisao je devet mjeseci nakon raspisivanja natječaja i pet mjeseci nakon otvaranja ponuda.

Građevinska tvrtka Integral angažirana je i na gradnji mosta Gradiška, koji bi trebao biti završen u proljeće sljedeće godine.

)SPORUKA KIPERA S 0ALFINGER KAMIONSKOM DIZALICOM ZA -!. / Kiperska nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 14.501 SLD5 s tri hidrauličnih produžetaka, maksimalnog dohvata 10,4 m, isporučena je za MAN Importer Hrvatska. Dizalica ima radio upravljanje za lakšu i sigurniju manipulaciju teretom.

Kamionska nadogradnja montirana je na MAN TGM 18.320 4x2BL. Osim Palfinger dizalice, kamionska nadogradnja ima trostrani kiper TK 115-4.2 sa čeličnim stranicama, unutarnje dimenzije 4.200 mm. Nadogradnja je konstruirana i proizvedena u tvrtki PK d.o.o.

Tvrtka je proizvođač kamionskih nadogradnji, prikolica i poluprikolica te zastupnik Palfinger hidrauličnih dizalica.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

TRAVANJ APRIL 2021.

VIJESTI

6IJESTI

0+ HALF PIPE KIPERSKA NADOGRADNJA S „BULB” VRATIMA ZA !UTO (RVATSKU Half-pipe kiperska nadogradnja volumena 20 m³, s hidrauličnim stražnjim vratima s ”bulb” konstrukcijom za dodatni volumen od 0,6 m³ isporučena je za poslovnu grupu Auto Hrvatska. Kiperska nadogradnja namijenjena je za četveroosovinac MAN TGS 41.470.

Kiper je konstruiran i proizveden u tvrtki PK d.o.o. Tvrtka je proizvođač kamionskih nadogradnji, prikolica i poluprikolica te zastupnik Palfinger hidrauličnih dizalica.

0OTPISAN 5GOVOR O GRADNJI MOSTA NA $RAGONJI Na graničnom prijelazu Kaštel Dragonja ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i slovenski ministar infrastrukture Jernej Vrtovec potpisali su sporazum o izgradnji cestovnog mosta kod stalnog graničnog prijelaza za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu Kaštel – Dragonja, vrijedan 10 milijuna kuna.

Ujedno je potpisan i sporazum o obnovi starog mosta nad kanalom Svetog Odorika vrijedan dva milijuna kuna, kojeg su potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, Josip Škorić i direktorica Direkcije Republike Slovenije za infrastrukturo, Ljiljana Herg.

Ukupna vrijednost radova iznosi oko 12 milijuna kuna, a trošak će Hrvatska i Slovenija snositi po pola.

Most preko rijeke Dragonje nalazi se u graničnom području Republike Hrvatske i Republike Slovenije te je u dvojnoj nadležnosti upravljanja. Most je dotrajao i oštećen u tolikoj mjeri da mu je narušena nosivost. Budući da će se izgradnja novoga mosta, kao i planirana sanacija postojećeg, provesti u okolnostima kada pitanje precizne lokacije granične crte nije riješeno, tijek radova bitno je određen sklapanjem Sporazuma između dviju država.

Kako su naglasili ministri, obnova starog mosta, izgrađenog 1969. godine, povećat će sigurnost i protočnost prometa, a krenut će nakon turističke sezone i trajat će četiri mjeseca.

Izgradnja novog cestovnog mosta kod graničnog prijelaza Kaštel-Dragonja u Istri izuzetno je važna zbog dotrajalosti i oštećenosti postojećeg mosta te zbog prometne opterećenosti na graničnom prijelazu, posebno u ljetnim mjesecima.

Radovi će započeti nakon što se ishode sve potrebne dozvole i raspiše javni natječaj za izvođače.

Zastup nik drobilic za e separa i cije

(EZSVE &E̍MʽE >ETVI̍Mʽ 8IP QSF I QEMP MRJS$STWMHMNER GSQ [IF [[[ STWMHMNER GSQ

1-3_OPSIDIJAN_M_0221.indd 1

TRAVANJ APRIL 2021.

21.04.2021. 11:25:16

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

5 SIJE NJU I VELJA I IZDANO DEVET POSTO VIlE GRA EVINSKIH DOZVOLA NEGO U ISTO VRIJEME LANI U prva dva mjeseca ove godine u Hrvatskoj je izdano ukupno 1.586 građevinskih dozvola što je devet posto više u usporedbi s istim razdobljem 2020. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Predviđena vrijednost radova, prema izdanim građevinskim dozvolama u siječnju i veljači 2021., doseže 4,37 milijarde kuna, što je 6,8 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine U veljači ove godine je izdano 820 građevinskih dozvola što je 6,3 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Prema vrstama građevina, 82,3 posto odnosno 675 dozvola u veljači izdano je za zgrade, a 17,7 posto, odnosno 145 za ostale građevine. Na godišnjoj razini broj građevinskih dozvola izdanih u veljači za zgrade povećan za 5,6 posto, a za ostale građevine za 9,8 posto, pokazuje statistika..

Prema dozvolama izdanima u veljači predviđena je vrijednost radova od 2,37 milijardi kuna, što je 17 posto više nego u veljači 2020. kada je vrijednost radova iznosila dvije milijarde kuna.

Dozvolama izdanima za zgrade predviđena je vrijednost radova od 1,76 milijardi kuna, što je 17,5 posto više nego u veljači 2020.,

kada je ta vrijednost iznosila 1,49 milijardi kuna, dok je vrijednost radova kod ostalih građevina porasla 15,4 posto, na 613 milijuna kuna.

Prema vrstama radova, u veljači je 74,5 posto ili 611 dozvola izdano za novogradnju, a 25,5 posto ili 209 za rekonstrukcije.

Prema izdanim građevinskim dozvolama u veljači predviđena je gradnja 1.427 stanova od čega 1.321 u novogradnji.

Prema izdanim građevinskim dozvolama u prva dva mjeseca ove godine predviđena je gradnja 2.486 stanova, od čega 2.287 u novogradnji.

OVLAŠTENI ZASTUPNIK

OVLAŠTENI ZASTUPNIK STROJEVI ZA GRAĐEVINU, CESTOGRADNJU I ŠUMARSTVO HIDRAULIČNI MALČERI ZA BAGERE 1,5-30T • SITNILICE ZA KAMEN • ROBILICE ASFALTA • STABILIZATORI TLA • ŠUMARSKI MALČERI • SAMOHODNI MALČERI

STROJEVI ZA ODRŽAVANJE I POPRAVKE CESTA: • POLAGAČI BANKINA • ŠPRICE ZA EMULZIJU od 500-14000l sa kompjuterskom kontrolom na prikolici,samohodne ili kamionske • TERMO KONTEJNERI od 3,3-6,4m3 • PATCHER-STROJ za reparaciju oštećenja • FREZE za pukotine u asfaltu • GRIJAČI BITUMENA za zapunjavanje pukotina sa izljevačem • STROJEVI ZA POVRŠINSKU REPARACIJU CESTA • AFALTNE BAZE

ČELJUSNE DROBILICE ZA GRAĐEVINSKI OTPAD NORDMANN I RED RHINO

www.comland.hr Brezovička cesta 21, 10020 Zagreb

1-2_COMLAND_M_0221.indd 1

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

Tel 01/6546-436

Mob 091/2471-584, 091/2471-585, 091/2471-586

e-mail info@comland.hr, canak@comland.hr

22.04.2021. 11:48:51

TRAVANJ APRIL 2021.

VIJESTI

6IJESTI

-ATE 2IMAC KRE E S GRADNJOM KAMPUSA U 3VETOJ .EDELJI

!#) I NJEMA KI , RSSEN U 2IJECI nELE GRADITI VELIKU MARINU ZA MEGAJAHTE / Jedina ponuda koja je stigla na natječaj za dodjelu koncesije za izgradnju luke nautičkog turizma u Porto Barošu je ona trgovačkog društva ACI-Gitone, kojom je ponuđena investicija ukupne vrijednosti 363,7 milijuna kuna, objavilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. ACI-Gitone je trgovačko društvo u zajedničkom vlasništvu ACI-ja i njemačkog Lürssena, u kojem svaka od navedenih tvrtki ima 50-postotni udio u vlasništvu. ACI bi bio zadužen za nautički turizam, odnosno prihvat plovila i vezane usluge, a Lürssen za ostale vezane poslove, uključujući i dovođenje megajahti na vez, s obzirom na to da je ova njemačka tvrtka poznata kao jedan od najvećih proizvođača velikih jahti na svijetu.

Koncesija za Porto Baroš izdaje se na rok od 30 godina na površini pomorskog dobra od 105,8 tisuća četvornih metara, s kapacitetom marine od 500 vezova. Natječajem je predviđena mogućnost da se koncesijsko područje proširi i na čitav prostor putničke luke od rive Boduli do Boonkera, odnosno do De Franceschijevog Gata. Potencijalni koncesionar ima namjeru zatražiti proširenje koncesije na području koje već funkcionira kao luka za velike jahte, a trenutno je pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka. Time bi riječka marina postala najveća u Hrvatskoj.

To bi bila jedna od najvećih investicija u nautički turizam, koja bi Hrvatsku još bolje pozicionirala na svjetskoj karti vrhunskih nautičkih destinacija.

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec i direktor poduzeća Rimac Automobili Mate Rimac potpisali su u petak, 16. travnja, Ugovor o osnivanju prava građenja, povodom izgradnje proizvodnog i istraživačko-razvojnog kampusa.

Zemljište na kojem će se izgraditi kampus nalazi se iza dvorca Kerestinec u Svetoj Nedelji te će istim Rimac Automobili upravljati narednih 69 godina.

Novi kampus prostirat će se na 200 tisuća kvadrata, s proizvodnim i istraživačkim objektima na 95.000 četvornih metara, dok će 35 posto zemljišta biti pokriveno vegetacijom. „Odavno smo prerasli kapacitete, a nismo mogli pronaći adekvatni prostor koji nam je prijeko potreban. Ova lokacija pruža sve što nam treba te smo se odlučili graditi vlastiti kampus jer imamo velike planove za koje treba puno prostora”, rekao je Mate Rimac. „Imamo sve spremno – od projekata do financija i želimo početi graditi punom parom što prije.”

Kampus je dizajniran za ljude, pa će tako uz ključne sadržaje i brojne pogodnosti to biti prostor za rad, rast i igru, a projektiran je da bude i neutralan za okoliš.

U njemu neće biti zidova ili ograda – svi su pozvani da ga posjete, uživaju u kampusu i druže se sa zaposlenicima.

Na kampusu će se nalaziti i testna staza za automobile, kao i izložbeni salon u kojem će kupci moći vršiti individualnu prilagodbu svog vozila. U sklopu kampusa bit će smješteni i uredi i proizvodnja električnih bicikala Greyp.

U skladu s certifikatima o održivosti, u obzir su uzeti i planovi za organsku proizvodnju hrane na licu mjesta, kao i obilje zelenih površina u kojima će moći uživati zaposlenici, ali i javnost. Kako ne bi došlo do zagušenja prometa, predviđeno je više spojeva s postojećom cestovnom mrežom, ali i izgradnja posebne interne prometnice. „San od prije sedam godina došao je do svoje realizacije. Mogu reći da je ova investicija najznačajnija, ne samo za Svetu Nedelju, već i za cijelu Hrvatsku. Ovako velike investicije, veće od milijardu i pol kuna, ne vide se svaki dan, a zasigurno će otvoriti perspektivu i za sve buduće naraštaje”, istaknuo je gradonačelnik Zurovec.

Sukladno potpisanom Ugovoru, gradnja kampusa treba bi biti završena najkasnije tri godine od početka izgradnje.

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

$UAL (YBRID $RIVE MOBILNA DROBILICA ISPORU ENA U $ELNICE Početkom veljače, tvrtka O-K-TEH iz Zagreba, zastupnik tvrtke METSO za Hrvatsku i BiH, opremila je i isporučila tvrtki Iskopi i transporti Belobrajdić d.o.o. iz Delnica, Dual Hybrid Drive mobilnu drobilicu LOKOTRACK LT1213ES. LOKOTRACK LT1213ES je mobilna udarno rotaciona drobilica s integriranim modulom sita i povratnom trakom.

Uz klasičan pogon s dieselskim motorom, od prije nekoliko godina Metso je razvio i tzv. Dual Hybrid Drive, mogućnost pogona drobilice ili na diesel motor ili na struju - ako korisnik ima mogućnosti priključka na elektro mrežu. Dakle, integriranom sklopkom, generatorom, soft starterom, elektromotorima i drugim komponentama se omogućuje prijenos energije na strujni pogon. Time je Metso osigurao svojim korisnicima fleksibilnost u proizvodnji i dodatno smanjeni trošak drobljenja i sijanja materijala.

Metso drobilica je oduvijek pripadala u rang najcjenjenijih i najučinkovitijih postrojenja na svijetu, što se očituje obzirom na mnoge korisnike tog modela na hrvatskom tržištu.

0+ NISKOPODNA TROOSOVINSKA PRIKOLICA ZA "-$ 3TIL / Niskopodna troosovinska prikolica PRS360 bruto mase 36 tona, za transport radnih strojeva, isporučena je tvrtki BMD Stil. Prikolica ima hidraulične dvodijelne rampe s mogućnošću hidrauličnog korigiranja širine rampi.

Niskopodna prikolica ima 29.600 kg korisne nosivosti i 12 metara dužine korisne platforme. Prikolica ima visokokvalitetne BPW osovine sa zračnim ovjesom i bubanj kočnicama. Dužina utovarne platforme je 8.400 mm, a širina s proširenjima može ići do 3.000 mm.

Tel: +385 99 326 27 80 | office@svet-strojev.hr | www.svet-strojev.hr

VIJESTI

5 +UTINI PREDSTAVLJEN %5 PROJEKT RANOG UPOZORENJA NA POJAVU KLIZIlTA I BUJI NIH TOKOVA VRIJEDAN TISU A EURA U Kutini je predstavljen projekt RESPONSe - Response to landslide and flash flood risk with Early Warning System design (Sustav ranog upozoravanja kao odgovor na rizik od pojave klizišta i bujičnih tokova) čiji je osnovni cilj uspostava sustava ranog upozoravanja na moguću pojavu klizišta i ublažavanje njihovih posljedica. Projekt vrijedan 935 tisuća eura sufinanciran je iz europskih fondova, a provodit će se do ožujka 2023. godine.

Posljednjih godina svjedoci smo sve češćih pojava klizišta, a nastavak ovog trenda očekuje se i u budućnosti, prvenstveno zbog češćih ekstremnih vremenskih uvjeta, povećane urbanizacije i krčenja šuma. Iz tog razloga potrebno je pažnju usmjeriti na važnost prevencije i mogućnost predviđanja budućih opasnih događaja kako bi se zaštitili ljudi, njihova imovina i okoliš.

Voditelj projekta RESPONSe je dr.sc. Vlatko Gulam, vodeći partner Hrvatski geološki institut iz Zagreba, a projektni partneri su

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

Rudarsko geološko građevinski fakultet iz Tuzle i JU Zavod za geološka istraživanja iz Podgorice. „U fokusu projekta RESPONSa su istraživanja vezana uz praćenje klizišta korištenjem metoda daljinskih istraživanja, a aktivno sudjelovanje ključnih dionika - predstavnika lokalne zajednice, civilne zaštite, meteorološke službe - omogućit će procjenu kapaciteta lokalne zajednice i izradu operativnih procesa za različite geohazardne scenarije”, istaknuo je voditelj projekta Vlatko Gulam.

U okviru projekta do sada je pokriveno 33 posto površine područja Grada Kutine te će za to područje biti izrađen katastar klizišta i karte podložnosti na klizanje, koji se mogu uklopiti u prostorne planove, istaknuli su iz Grada.

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

/BNOVA I MODERNIZACIJA )STARSKE PRUGE VRIJEDNA MILIJUNA KUNA U Ministarstvu prometa, mora i infrastrukture potpisan je Sporazum o izradi studijske dokumentacije za obnovu i modernizaciju 90 kilometara duge željezničke pruge R101 Državna granica – Buzet – Pula. Sporazum su potpisali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić.

Istarska pruga R101, kojom dnevno vozi dvadesetak vlakova, prolazi kontinentalnim dijelom Istre, od državne granice sa Slovenijom do grada Pule. Željeznička infrastruktura na pruzi dotrajala je i potrebna joj je sveobuhvatna rekonstrukcija.

Studijska dokumentacija za obnovu i modernizaciju Istarske pruge na ovoj dionici trebala bi biti završena za godinu dana, a vrijednost izrade dokumentacije procjenjuje se na 5 milijuna kuna. Točna vrijednost projekta rekonstrukcije pruge moći će se utvrditi nakon izrade studije.

Izradom Studije sagledat će se potrebe i mogućnosti modernizacije pruge, analizirati prihvatljive varijante i ulaganja u odnosu na planiranu prometnu potražnju, kao i mogućnost ponovnog uvođenja teretnog prometa u Istri, te će poslužiti kao podloga za daljnju razradu projekta i prijavu za potencijalno sufinanciranje EU-a. „Potpisivanjem Sporazuma još jednom potvrđujemo kako smo itekako svjesni potrebe obnove i izgradnje željeznice, na čemu će biti najveći naglasak u sljedećem desetogodišnjem razdoblju", istaknuo je ministar Butković i dodao kako su ulaganja u željezničku infrastrukturu u Republici Hrvatskoj u ovom trenutku teška oko 1,5 milijardi eura, dok bi do 2030. godine trebala iznositi čak 10 milijardi eura.

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

Prometni sektor mogao bi imati u idućem razdoblju, zahvaljujući Mehanizmu za oporavak i otpornost, na raspolaganju oko 5,5 milijardi kuna, što je golema prilika za mnoge investicije, ponajprije one u željeznicu.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Ivan Kršić kazao je kako je u nekoliko zadnjih godina započeto niz projekata na modernizaciji željezničke infrastrukture, a ovim Sporazumom taj se investicijski ciklus nastavlja i na području Istarske županije. „Modernizacija pruge važna je za daljnji gospodarski i turistički razvoj Istre koja će nakon obnove biti povezana s glavnim željezničkim koridorima. Ovim projektom u biti započinje proces modernizacije željeznice u Istri", zaključio je Kršić.

TRAVANJ APRIL 2021.

ZAŠTITA OKOLIŠA

REALNOST I ŽELJE

MINERALNI NEOPASNI GRAĐEVNI OTPAD, KOJI ČINI UDIO OD OKO 40 POSTO UKUPNO N

'OSPODARENJE GRA EVNIM

POTREBNO JE PROVODITI SUKLADNO PRINCIPIMA KRUnNOG „KAD SE GRAĐEVNI OTPAD NE MOŽE IZBJEĆI, NJEGOVA EKONOMSKA VRIJEDNOST MORA BITI OBNOVLJENA I NJEGOV ŠTETAN UTJECAJ NA OKOLIŠ I KLIMATSKE PROMJENE MINIMIZIRAN. TREBA OSMISLITI RJEŠENJA BEZ OTPADA TE ZADRŽAVANJE PROIZVODA I MATERIJALA U UPOTREBI, ČIME ĆE SE OMOGUĆITI OBNAVLJANJE PRIRODNIH SUSTAVA”, ISTIČU U MINISTARSTVU GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA

0

OSLJEDNJIH GODINA GOMILA SE SVE VIlE GRA EVNOG OTPADA A VELIKI PROBLEM JE NASTAO NAKON POTRESA KOJI JE OnUJKA PROlLE GODINE POGODIO :AGREB :AGREBA KU I +RAPINSKO ZAGORSKU TE U PROSINCU I 3ISA KO MOSLAVA KU nUPANIJU /BNOVOM OBJEKATA NA TIM PODRU JIMA TE RUlENJEM STARIH I DOTRAJALIH ZGRADA STVARAJU SE NOVE KOLI INE GRA EVNOG OT PADA 0OSTAVLJA SE PITANJE GDJE E SE ON DEPO NIRATI 0ROBLEMI SE GOMILAJU BAl KAO I GRA EV NI OTPAD A RJElENJA BAl I NISU „NADOHVAT RUKE” .O PRIJE NEGO KRENEMO U RAZMATRANJE OD NOSA PREMA GRA EVNOM OTPADU TREBA NAGLASITI KAKO POSTOJI VAnE I 0RAVILNIK ZA GOSPODARENJE GRA EVNIM OTPADOM 0REMA TOM 0RAVILNIKU GRA EVNI OTPAD JE DE FINIRAN KAO „OTPAD NASTAO PRILIKOM GRADNJE GRA EVINA REKONSTRUKCIJE UKLANJANJA I ODRnAVANJA POSTOJE IH GRA EVINA TE OTPAD NASTAO OD ISKO PANOG MATERIJALA KOJI SE NE MOnE BEZ PRET HODNE OPORABE KORISTITI ZA GRA ENJE GRA EVINE ZBOG KOJEG GRA ENJA JE NASTAO”

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

%VIDENTIRANI OTPAD INI OKO POSTO UKUPNO PROCIJENJENOG NASTALOG OTPADA +OLIKE SU STVARNE KOLI INE GRA EVNOG OTPA DA DOZNAJE SE IZ -INISTARSTVA GOSPODARSTVA I ODRnIVOG RAZVOJA 0ODATKE SMO DOBILI ZA JER ZA GODINU JOl NISU GOTOVI /NI ISTI U KAKO SE KOLI INA NASTALOG GRA EVNOG OTPADA ZA PROCJENJUJE NA

TONA :A RAZLIKU OD NASTALOG OTPA DA PODACI O OBRADI GRA EVNOG OTPADA TEME LJE SE NA PRIJAVAMA OBVEZNIKA 0REMA PODACIMA PRIJAVLJENIMA U 2EGISTAR ONE Il AVANJA OKOLIlA OBRADA SE PROVODILA NA LOKACIJI 4AKO SU U OBRA IVA I OBRA DILI UKUPNO TONA GRA EVNOG OTPA DA lTO JE POSTO VIlE NEGO U GODINI „5KOLIKO SE UZME U OBZIR KOLI INA OTPA DA KOJU SU OBRA IVA I PREUZELI S PODRU JA (R VATSKE NA OBRADU IZVEZENI OTPAD TE RAZLIKA SA SKLADIlTA EVIDENTIRANI OTPAD INI OKO PO STO UKUPNO PROCIJENJENOG NASTALOG OTPADA ZA

5 UKUPNO OBRA ENOM I PRIJAVLJENOM OT PADU POSTUPCIMA OPORABE 2 UGLAVNOM RECI KLIRANJEM OBRA ENO JE POSTO ILI TONA PRIJAVLJENOG OTPADA POSTUPCIMA ZBRINJA VANJA I TO UGLAVNOM ODLAGANJEM OBRA ENO JE POSTO ILI TONA A POSTUPCIMA NASI PAVANJA KOJI SE TAKO ER UKLJU UJU U IZRA UN CI LJA POSTO ILI TONA” ISTAKNULI SU IZ -INISTARSTVA GOSPODARSTVA I ODRnIVOG RAZVOJA )NA E )ZVJEl E O GOSPODARENJU GRA EVNIM OTPADOM ZA IZRADIO JE :AVOD ZA OKOLIl I PRIRODU -INISTARSTVA GOSPODARSTVA I ODRnIVOG RAZVOJA 3 OBZIROM NA GOMILANJE GRA EVNOG OTPADA

ZANIMALO NAS JE KOLIKO JE DANAS U (RVATSKOJ RE CIKLAnNIH DVORIlTA TJ DOZVOLA ZA OPORABU GRA EVINSKOG OTPADA 5 -INISTARSTVU GOSPODARSTVA I ODRnIVOG RA ZVOJA ISTI U KAKO „PREMA :AKONU O ODRnIVOM GOSPODARENJU OTPADOM RECIKLAnNO DVORIlTE ZA GRA EVNI OTPAD JE GRA EVINA NAMIJENJENA RAZ VRSTAVANJU MEHANI KOJ OBRADI I PRIVREMENOM

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

ASTALOG GRAĐEVNOG OTPADA IMA VELIKI POTENCIJAL ZA PONOVNU UPORABU I RECIKLIRANJE

OTPADOM

G GOSPODARSTVA TEKST

Sanja Plješa

SKLADIlTENJU GRA EVNOG OTPADA 2ECIKLAnNA DVORIlTA MORAJU PRIBAVITI DOZVOLU KAKO BI MO GLA OBRA IVATI GRA EVNI OTPAD”

5KUPNO TINJAK TVRTKI S DOZVOLOM ZA PREDOBRADU I OBRADU GRA EVNOG OTPADA

2 2021]

.

C O M

.

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

[ -INERAL '2!$.*!

H R

0REMA PODACIMA U 2EGISTRU DOZVOLA I PO TVRDA ZA GOSPODARENJE OTPADOM U (RVATSKOJ JE UKUPNO TINJAK TVRTKI KOJE POSJEDUJU DO ZVOLU ZA PREDOBRADU I OBRADU GRA EVNOG OT PADA $OZVOLU ZA NEKI OD KONA NIH POSTUPAKA MATERIJALNE OPORABE POSTUPCI 2 2 ISKLJU ENI 2 2 ISHODILO JE TINJAK TVRTKI

DOK SVEGA NEKOLIKO IMA DOZVOLU ZA ENERGET SKU OPORABU POSTUPKOM 2 dTO SE TI E GOSPODARENJA OTPADOM VELIKI POTENCIJAL ZA PONOVNU UPORABU I RECIKLIRANJE IMA MINERALNI NEOPASNI GRA EVNI OTPAD KOJI NE UKLJU UJU I ISKOPE KLJU NI BROJ +" INI UDIO OD OKO POSTO UKUPNO NASTA LOG GRA EVNOG OTPADA

REALNOST I ŽELJE ZAŠTITA OKOLIŠA

„3LIJEDOM TOGA A SUKLADNO )ZVJEl U O GOS PODARENJU GRA EVNIM OTPADOM U JE BILO UKUPNO LOKACIJA S DROBILICAMA KOJE SU IMALE DOZVOLU ZA GOSPODARENJE OTPADOM PO STUPKOM 2 ZA USITNJAVANJE MINERALNOG NEO PASNOG GRA EVNOG OTPADA 5 TIJEKU JE IZRADA ANALIZE IZVRlENOSTI MJERA ODRE ENIH 0LANOM GOSPODARENJA OTPADOM 2EPUBLIKE (RVATSKE OD DO A NAKON ANALIZE UTVRDIT E SE DALJNJI KORACI U VEZI IZRADE AKCIJSKOG PLANA ZA GRA EVNI OTPAD” NAGLAlAVAJU IZ RESORNOG MINISTARSTVA 0REMA :AKONU O ODRnIVOM GOSPODARENJU OTPADOM KOJI JE USKLA EN S /KVIRNOM DIREK TIVOM O OTPADU %5 CILJANA STOPA OPORABE GRA EVNOG OTPADA DO IZNOSI POSTO MASE OVE KATEGORIJE OTPADA 3UKLADNO )ZVJEl U O GOSPODARENJU GRA EV NIM OTPADOM ZA STOPA OPORABE GRA EVNOG OTPADA ZA IZNOSI POSTO

*EDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE ODGOVORNE ZA IZGRADNJU RECIKLAnNOG DVORIlTA dTO TREBAJU U INITI JEDINICE LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE KAKO BI SE ZBRINUO GRA EVNI OT PAD 5 -INISTARSTVU GOSPODARSTVA I ODRnIVOG RAZVOJA ISTI U KAKO JE „SUKLADNO 0RAVILNIKU O GRA EVNOM OTPADU I OTPADU KOJI SADRnI AZBEST

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE DUnNA NA SVOM PODRU JU U PROSTORNIM PLANOVIMA ODREDITI DO STATAN BROJ LOKACIJA ODNOSNO NAJMANJE JEDNU ODGOVARAJU U ZONU U KOJOJ SE MOnE IZGRADITI RECIKLAnNO DVORIlTE ZA GRA EVNI OTPAD TE OBAV LJATI DJELATNOSTI SAKUPLJANJA OPORABE I ZBRINJA VANJA GRA EVNOG OTPADA SUKLADNO :AKONU” 5 RESORNOM MINISTARSTVU SU ZADOVOLJNI BRO

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

JEM POSTROJENJA ZA OPORABU GRA EVNOG OTPADA „"UDU I DA TINJAK TVRTKI POSJEDUJE DO ZVOLU ZA MATERIJALNU OPORABU GRA EVNOG OT PADA SMATRAMO DA JE ZADOVOLJAVAJU I BROJ POSTROJENJA ZA OPORABU OVE VRSTE OTPADA UZ NAPOMENU DA SU U POJEDINIM nUPANIJAMA PO TREBNI DODATNI KAPACITETI -IlLJENJA SMO DA TRE BA POTICATI RAD OVIH I NOVIH POSTOJANJA NA NA IN DA ISHOD OPORABE OTPADA BUDE GRA EVNI PROI

ZVOD S ODRE ENOM NAMJENOM ZA KOJI POSTOJI TR nIlTE ODNOSNO POTRAnNJA” NAGLAlAVAJU U -INI STARSTVU GOSPODARSTVA I ODRnIVOG RAZVOJA :A KORIlTENJE PONOVNO RECIKLIRANOG GRA EV NOG MATERIJALA POSTOJE NEKE NORME 5PRAVO SU TI KRITERIJI ZA IZDAVANJE DOZVOLE ZA GOSPODARENJE OTPADOM REGULIRANI :AKONOM O ODRnIVOM GOS PODARENJU OTPADOM 5 POSTUPKU IZDAVANJA DOZVOLE ZA GOSPODA RENJE OTPADOM UTVR UJE SE ISPUNJAVANJE ODRE ENIH UVJETA ME U KOJIMA JE REGISTRACIJA ZA ODGOVARAJU U DJELATNOST ZAPOlLJAVANJE ODRE ENOG PROFILA ZAPOSLENIKA RASPOLAGANJE GRA EVINOM ZA KOJU JE IZDAN AKT KOJIM SE DOZVO LJAVA UPORABA PREMA POSEBNOM PROPISU KOJIM SE URE UJE GRADNJA FINANCIJSKO JAMSTVO PROPI SANO :AKONOM TE IZRADA ELABORATA GOSPODA RENJA OTPADOM KOJIM SE UTVR UJE ISPUNJAVANJE UVJETA ZA OBAVLJANJE POSTUPAKA ZA KOJE SE TRA nI DOZVOLA /SIM TOGA VEZANO UZ LOKACIJU GRA EVINE PO TREBNO JE DOSTAVITI MIlLJENJE NADLEnNOG TIJELA DA JE GRA EVINA U KOJOJ E SE OBAVLJATI POSTUPAK GOSPODARENJA OTPADOM PLANIRANA DOKUMEN TOM PROSTORNOG URE ENJA -E UTIM LOKACIJE ZA GOSPODARENJE OTPADOM ESTO NISU PLANIRANE U DOKUMENTIMA PROSTORNOG URE ENJA 5 -INISTARSTVU GOSPODARSTVA I ODRnIVOG RA ZVOJA ISTI U KAKO SE „OD SIJE NJA PRIMJE NJUJE JEDNOSTAVNIJI ADMINISTRATIVNI POSTUPAK ZA

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

0ROIZVO A MORA OSIGURATI OCJENJIVANJE I PROVJERE STALNOSTI SVOJSTAVA GRA EVNIH PROIZVODA

OPORABU OTPADA ZA KOJI NIJE POTREBNO ISHODITI DOZVOLU ZA GOSPODARENJE OTPADOM ZA POSTUP KE 2 OPORABA U GRADNJI OPORABA ASFALTA ZA PROIZVODNJU ASFALTA NA ASFALTNOJ BAZI I NASIPA VANJE OTPADA U ODRE ENOJ KOLI INI KOJA JE PRO PISANA 0RAVILNIKOM O GOSPODARENJU OTPADOM

lTO BI TREBALO PRIDONIJETI POVE ANJU KOLI INE GRA EVNOG OTPADA KOJI SE OPORABLJUJE I VRA A PONOVNO U UPORABU KAO SIROVINA ILI PROIZVOD”

/PORABOM GRA EVNOG MINERALNOG OTPADA MOnE NASTATI RECIKLIRANI AGREGAT TE AKO SE ISTI NAMJERAVA STAVITI NA TRnIlTE KAO GRA EVNI PRO IZVOD PROIZVO A MORA OSIGURATI PROVO ENJE RADNJI OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI SVOJSTA VA GRA EVNIH PROIZVODA PREMA NJEGOVOJ TEH NI KOJ SPECIFIKACIJI SUKLADNO POSEBNIM PROPI SIMA KOJI URE UJU GRA EVNI PROIZVOD .ADLEnNO TIJELO ZA GRA EVNE PROIZVODE JE -INISTARSTVO PROSTORNOG URE ENJA GRADITELJ STVA I DRnAVNE IMOVINE :BOG POTRESA KAO lTO SMO VE NAGLASILI NA STAJE VELIKA KOLI INA GRA EVNOG OTPADA +AKO BI SE TO RIJElILO -INISTARSTVO GOSPO DARSTVA I ODRnIVOG RAZVOJA JE SIJE NJA U SURADNJI S &ONDOM ZA ZAlTITU OKOLIlA I ENER GETSKU U INKOVITOST DONIJELO 0LAN PROVEDBE MJERA GOSPODARENJA OTPADOM NAKON POTRE SA NA PODRU JU 3ISA KO MOSLAVA KE nUPANI JE I OnUJKA $OPUNU 0LANA PROVEDBE MJERA GOSPODARENJA OTPADOM NAKON POTRESA NA PODRU JU 3ISA KO MOSLAVA KE nUPANIJE TE MELJENIH NA PRINCIPIMA KRUnNOG GOSPODARSTVA I REDA PRVENSTVA GOSPODARENJA OTPADOM .O BEZ OBZIRA NA SVE NAVEDENO TAKO BRZO NE E SE RIJElITI PROBLEM GRA EVNOG OTPADA 5 RESORNOM MINISTARSTVU SMATRAJU KAKO JE GOS PODARENJE GRA EVNIM OTPADOM POTREBNO PRO VODITI SUKLADNO PRINCIPIMA KRUnNOG GOSPODAR STVA „0RIORITETI U SEKTORU GOSPODARENJA OTPADOM

UKLJU UJU I I GOSPODARENJE GRA EVNIM OTPA DOM SU SPRJE AVANJE NASTANKA OTPADA I NJEGO VA PREOBRAZBA U VISOKOKVALITETNE SEKUNDARNE

RESURSE KOJIMA POGODUJE DOBRO FUNKCIONIRA NJE TRnIlTA SEKUNDARNIH SIROVINA SMANJENJE NA STANKA OTPADA RECIKLIRANJE OTPADA I SMANJENJE ODLAGANJA OTPADA +AD SE GRA EVNI OTPAD NE MOnE IZBJE I NJEGOVA EKONOMSKA VRIJEDNOST MORA BITI OBNOVLJENA I NJEGOV lTETAN UTJECAJ NA OKOLIl I KLIMATSKE PROMJENE MINIMIZIRAN .A GLASAK JE NA OSMIlLJAVANJU RJElENJA BEZ OTPADA TE ZADRnAVANJU PROIZVODA I MATERIJALA U UPOTRE BI IME E SE OMOGU ITI OBNAVLJANJE PRIRODNIH SUSTAVA” ZAKLJU UJU U -INISTARSTVU GOSPODAR STVA I ODRnIVOG RAZVOJA

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

Još uvijek postoje neodgovorni postupci

GRAĐEVNI OTPAD

VELIKI ZNAČAJ BURZE OTPADA

U OVOM TRENUTKU VELIKA JE

0OTREBNO JE IZGRADITI KAPACITETE ZA OPORABU GRA EVNOG OTPADA ISKORIŠTAVANJE SEKUNDARNIH SIROVINA I POTICANJE NJIHOVOG KORIŠTENJA U PROIZVODNIM PROCESIMA IMAT ĆE SVE VEĆI ZNAČAJ TE ĆE SE SVE VIŠE NAGLAŠAVATI POTREBA ZA KORIŠTENJEM SEKUNDARNIH MATERIJALA U RAZVOJU BUDUĆIH SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM TEKST

Sanja Plješa

5

0LANU GOSPODARENJA OTPADOM 2EPU BLIKE (RVATSKE ZA RAZDOBLJE OD DO GODINE NALAZI SE I "URZA OT PADA 5PRAVO JE TA BURZA RAZVIJENA KAO DIO AK TIVNOSTI KOJE JE (RVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ('+ PREUZELA NA SEBE 4A JE BURZA USMJERE NA NA POTICANJE TRGOVANJA OTPADNIM MATERIJALI MA KORISTE I NOVE DIGITALNE ALATE I TEHNOLOGIJE „"URZA OTPADA PLANIRANI JE DIO NOVE PLATFOR ME (RVATSKE GOSPODARSKE KOMORE ZA E USLU GE – $IGITALNE KOMORE 0UTEM $IGITALNE KOMO RE TVRTKE IMAJU MOGU NOST NA BRZ I JEDNOSTAVAN NA IN PRISTUPITI USLUGAMA ('+ PRONA I VAnNE INFORMACIJE TE SE UKLJU ITI U RAD RAZLI ITIH RADNIH TIJELA” REKLA JE $IJANA 6ARLEC IZ 3EKTORA ZA INDU STRIJU I ODRnIVI RAZVOJ ('+ $ODALA JE KAKO E PREMA CILJEVIMA %UROP SKOG ZELENOG PLANA ZA UNAPRJE ENJE SUSTA VA UPRAVLJANJA RESURSIMA ISKORIlTAVANJE SEKUN DARNIH SIROVINA I POTICANJE NJIHOVOG KORIlTENJA U PROIZVODNIM PROCESIMA IMATI SVE VE I ZNA AJ TE E SE SVE VIlE NAGLAlAVATI POTREBA ZA KORIlTE NJEM SEKUNDARNIH MATERIJALA U RAZVOJU BUDU IH SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM 4IME E I "UR ZA OTPADA U BUDU NOSTI IMATI SVE VE I ZNA AJ $IJANA 6ARLEC JE ISTAKNULA KAKO JE TRENUTNO U TIJEKU FINALIZACIJA PROJEKTA "URZE OTPADA KOMU NIKACIJA S TVRTKAMA DODAVANJE SADRnAJA I OGLASA U SUSTAV TE NA TEMELJU TOGA PRILAGO AVANJE KA TEGORIZACIJE TJ POJEDINIH TIPOVA OTPADA

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

'RA EVNI MATERIJAL MOGU E JE PRETVORITI U SEKUNDARNU SIROVINU *EDNA VRSTA OTPADA KOJA ZBOG GOMILANJA

PREDSTAVLJA PROBLEM U (RVATSKOJ JE GRA EVNI MATERIJAL .O TA VRSTA MATERIJALA PREPOZNATA JE NA RAZINI %UROPSKE UNIJE KAO JEDNA OD KATEGO RIJA OTPADA KOJU JE MOGU E U VELIKOJ MJERI PRE TVORITI U SEKUNDARNU SIROVINU AGREGAT „'OTOVO POSTO GRA EVNOG OTPADA JE MO GU E RECIKLIRATI I KORISTITI PONOVNO U PROIZVOD NIM PROCESIMA .ARAVNO PRI TOME VALJA VODITI RA UNA O SAMOM SASTAVU GRA EVNOG MATERI JALA .AIME MOnEMO NAI I I NA OPASNI OTPAD

PRILIKOM EGA SVAKAKO TREBA S NJIM POSTUPATI NA PROPISANI NA IN KAKO SE NE BI U OPASNOST DOVODILI LJUDI I OKOLIl” REKAO JE -ARKO #INDRI IZ 3EKTORA ZA GRADITELJSTVO I PROMET ('+ $ODAO JE KAKO JE U OVOM TRENUTKU VELIKA PO TREBA ZA UNAPRJE ENJEM SUSTAVA OPORABE GRA EVNOG OTPADA U (RVATSKOJ .AIME NEMA

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

E POTREBA ZA UNAPRJEĐENJEM SUSTAVA OPORABE GRAĐEVNOG OTPADA U HRVATSKOJ

KOJI DOLAZI IZ SEKTORA GRADITELJSTVA” ISTAKNUO JE #INDRI 'OVORE I O AKTIVNOSTIMA ('+ NAGLASIO JE KAKO E IH KOMORA USMJERITI UPRAVO NA POJED NOSTAVLJIVANJE PROCEDURA I PROMOVIRANJE KORI lTENJA SEKUNDARNIH MATERIJALA U SVIM SEGMEN TIMA U KOJIMA JE TO MOGU E )Z ('+ POZIVAJU SVE TVRTKE DA IM SE PRIDRUnE U OVIM NASTOJA NJIMA TE IM POMOGNU POSTI I CILJEVE %UROPSKE KOMISIJE VEZANE UZ GRA EVNI OTPAD

('+ POZVALA TVRTKE DA SE UKLJU E U ZBRINJAVANJE GRA EVNOG OTPADA .A UPIT O TOME KAKO SE ('+ UKLJU ILA U RJElAVANJE PROBLEMATIKE ZBRINJAVANJA GRA EV NOG OTPADA NA PODRU JU "ANOVINE I :AGREBA TE OSTALIH DIJELOVA (RVATSKE POGO ENIH POTRE SOM #INDRI JE REKAO KAKO SE +OMORA UKLJU I LA KROZ INFORMIRANJE GRA EVINSKIH I KOMUNALNIH TVRTKI KOJE POSJEDUJU ISKUSTVO I MEHANIZACIJU S KAMIONIMA UTOVARIVA IMA I OSTALOM OPREMOM ZA RAl Il AVANJE RUlEVINA „4VRTKE SE INFORMIRALO O MOGU NOSTIMA UKLJU ENJA KAKO BI CILJANO I SVRHOVITO TROlI LE SVOJE VRIJEME I RESURSE DOK SU SE LJUDIMA NA PODRU JIMA POGO ENIM POTRESOM DOSTAV LJALE INFORMACIJE O KONTAKTIMA I DOSTUPNOSTI TVRTKI 4AKO ER ('+ JE SURA IVALA S -INISTAR STVOM PROSTORNOG URE ENJA GRADITELJSTVA I DR nAVNE IMOVINE TE &ONDOM ZA ZAlTITU OKOLIlA I ENERGETSKU U INKOVITOST PO PITANJU ZBRINJAVA NJA OTPADA NA POTRESIMA POGO ENIM PODRU JI MA KROZ INFORMIRANJE I USMJERAVANJE POSLOVNIH SUBJEKATA KAPACITIRANIH ZA NAVEDENE POSLOVE”

ZAKLJU IO JE #INDRI

2 2021]

.

C O M

.

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

[ -INERAL '2!$.*!

H R

MO DOSTATNO IZGRA ENE KAPACITETE ZA NJEGOVU OBRADU NA lTO SU NAS POSEBNO PODSJETILI PO TRES U :AGREBU TE POTRES KOJI JE POGODIO 3I SA KO MOSLAVA KU nUPANIJU #INDRI JE REKAO KAKO JE ZA IZGRADNJU RECI KLAnNIH DVORIlTA ZA GRA EVNI OTPAD BIO RASPI SAN I NATJE AJ NA KOJI SU SE MOGLE JAVITI TVRTKE I KOMUNALNA PODUZE A NO IZGRADNJA POTPUNO FUNKCIONALNOG SUSTAVA GOSPODARENJA OVOM KATEGORIJOM OTPADA IZISKUJE VRIJEME I VELIKI AN GAnMAN SVIH INSTITUCIONALNIH RAZINA – MINISTAR STAVA JEDINICA LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRA VE AKADEMSKE ZAJEDNICE I GOSPODARSTVA „4VRTKE SVAKAKO PREPOZNAJU EKONOMSKE KO RISTI U ISKORIlTAVANJU SEKUNDARNIH MATERIJALA PRILIKOM OBAVLJANJA GOSPODARSKE DJELATNOSTI

NO POTREBNO JE ZNA AJAN TRUD USMJERITI NA PO JEDNOSTAVLJIVANJE PROCEDURA U SEGMENTU GOS PODARENJA OTPADOM I OMOGU AVANJE PUNOG IS KORIlTAVANJA SVAKOG SEKUNDARNOG MATERIJALA

+ORAK PO KORAK U ODRnIV „IMAMO DOBRU PODLOGU ZA DALJNJI RAZVOJ HRVATSKE U PRINCIPIMA ZELENE GRADNJE, A ISTOVREMENO SE NACIONALNO TRŽIŠTE POZICIONIRA KAO JEDNO OD NAJBRŽE RASTUĆIH U EUROPI”, ISTIČE SMOLAR

ODRnANE '"# ONLINE EDUKACIJE /DRnIVI MATE RIJALI U OBNOVAMA +ORIlTENJE KVALITETNIH I ODR nIVIH MATERIJALA U ENERGETSKIM OBNOVAMA U OR GANIZACIJI (RVATSKOG SAVJETA ZA ZELENU GRADNJU

NAJVE E ORGANIZACIJE U (RVATSKOJ I SVIJETU KOJA SE BAVI PODRU JEM ODRnIVE GRADNJE I ENERGET SKE U INKOVITOSTI 5 OKVIRU DOGA AJA UVAnENI STRU NJACI GOVORILI SU UPRAVO O VAnNOSTI PRIMJE NE ODRnIVIH MATERIJALA PRILIKOM OBNOVE TE NA INI MA FINANCIRANJA

Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju

INTERVJU

DEAN SMOLAR, IZVRŠNI DIREKTOR HRVATSKOG SAVJETA ZA ZELENU GRADNJU

U PROCESU OBNOVE POSEBNU PAŽNJU POTREBNO JE POSVETITI ODABIRU KVAL

(

RVATSKI SAVJET ZA ZELENU GRADNJU #ROA TIA '"# SUDJELUJE U VELIKOM BROJU PRO JEKATA FINANCIRANIH IZ NACIONALNIH I %5 IZVORA 5 TOME SU SE KAKO ISTI U POKAZALI OD LI NIM STRU NIM PARTNEROM 5 OKVIRU PROJEKTA NAJ El E SUDJELUJU U DJELU RADNIH PAKETA KOJI SE ODNOSE NA KOMUNIKACIJU I ORGANIZACIJU RA ZNIH DOGA AJA – RADIONICA SASTANAKA KONFE RENCIJA I EDUKACIJA $IO SU RESPEKTABILNOG 3VJETSKOG SAVJETA ZA ZELENU GRADNJU 7'"# U KOJEM SE NALAZI DRnAVA S VIlE OD TISU A LANOVA 5JEDNO JE TO JEDNA OD NAJVE IH SVJETSKIH ORGANIZACIJA U OVOM PODRU JU I %UROPSKE REGIONALNE MREnE 3AVJETA ZA ZELENU GRADNJU / POSLOVANJU U DOBA PANDEMIJE KORONAVIRU SA I PLANOVIMA ZA BUDU NOST RAZGOVARALI SMO

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

S $EANOM 3MOLAROM IZVRlNIM DIREKTOROM (R VATSKOG SAVJETA ZA ZELENU GRADNJU

*@JUN ID RS@MID M@ SQiHgST L@SDQHI@K@ Y@ FQ@CMIT T NUN CNA@ O@MCDLHID JNQN

M@UHQTR@ ONRDAHBD Y@ YDKDMT FQ@CMIT 5 ODRE ENIM KATEGORIJAMA POTRAnNJA JE RASLA

DOK JE PAK U NEKIM DRUGIM POGLEDIMA POTRAnA NJA PADALA $AKLE U NEKOM PROSJEKU POTRAnNJA ZA MATERIJALIMA NIJE SE BITNO PROMIJENILA U OVO DOBA PANDEMIJE -E UTIM S OBZIROM NA SVA AKTUALNA DOGA ANJA UKLJU UJU I I POTRESE NA U ILI SMO DA U OBNOVAMA NE VRIJEDI lTEDJETI I DA JE U PROCESU OBNOVE POSEBNU PAnNJU POTREBNO POSVETITI ODABIRU KVALITETNIH ODRnIVIH MATERIJALA I OBNOVI KOJA ZADOVOLJAVA ELEMENTE ENERGETSKE U INKOVITOSTI 5PRAVO TO JE BILA TEMA NEDAVNO

)Ng TUHIDJ RLN T JNQNM@ JQHYH JNI@ RT N DJHU@MI@ J@C@ D JQDMTSH YDKDM@ FQ@C

MI@ JNIH D RD L@SDQHI@KH JNQHRSHSH IDRT KH KITCH CNUNKIMN NRUHIDgSDMH gSN RD SH D QDBH

JKHQ@MHG L@SDQHI@K@ 5NATO KORONA KRIZI NA PROJEKTIMA SE RADI KONTINUIRANO A KORISTI SE lIROKI SPEKTAR MATERI JALA PRILIKOM GRADNJE 0OSTOJI PUNO KRITERIJA O KO JIMA OVISI JE LI MATERIJAL ODRnIV – DA IMA NAJMA NJI MOGU I UTJECAJ NA OKOLIl TROlI MALO ENERGIJE

DA GA JE MOGU E RECIKLIRATI DA JE PROIZVEDEN U BLIZINI ENERGETSKI U INKOVIT DUGOTRAJAN DA PRO IZVODI MINIMALNE KOLI INE OTPADA DA E IMATI DOBAR DRUlTVENI UTJECAJ TE DA E BITI CJENOVNO POVOLJAN +ONTINUIRANIM EDUKACIJAMA NASTOJIMO POTICATI I OSVJElTAVATI O SVIM ELEMENTIMA ZELE NE I ODRnIVE GRADNJE 3 OBZIROM DA JE INTERES ZA EDUKACIJAMA UISTINU VELIK MOnEMO SE POHVALI TI DA STVARNO RADIMO NA PODIZANJU SVIJESTI KLJU NIH SKUPINA – PROJEKTANATA ARHITEKTA I INnENJERA GRA EVINARSTVA I STROJARSTVA KAO I CIJELE STRU NE JAVNOSTI KOJI SA STE ENIM KONKRETNIM ZNA NJIMA DALJE RADE NA PROJEKTIMA I KORISTE ODRnIVE MATERIJALE KOJI SE U SVOM CJELOnIVOTNOM CIKLU SU MOGU PONOVNO KORISTITI ODNOSNO RECIKLIRATI /SIM TOGA U OKVIRU AKTUALNIH POTRESNIH DO GA ANJA (RVATSKI SAVJET ZA ZELENU GRADNJU NE DAVNO JE PROMOVIRAO I PROJEKT JEDNOG '"# LANA "ORISA "LAnEVI A DIPL ING GRA KOJI JE POKRENUO PROJEKT POMO I STANOVNICIMA "ANO VINE S ETIRI JASNA CILJA )ZGRADITI MODULARNO NISKOENERGETSKE KU E N:%" LJUDIMA I OBITELJIMA IJI SU DOMOVI SRU lENI ILI TRAJNO NEUPOTREBLJIVI 5POSLITI LOKALNE PROIZVO A KE I IZVO A KE FIR

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

LITETNIH ODRŽIVIH MATERIJALA UZ ZADOVOLJAVANJE ELEMENATA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

Building Life Cilj projekta je ostvarenje nižih razina emisija CO2 unutar građevinskog sektora kroz utjecaj na privatni sektor i zagovaračke aktivnosti prema donositeljima političkih odluka. Projekt nastoji ubrzati prihvaćanje odredbi Europskog zelenog plana te njihovu implementaciju u građevinski sektor. Ideja je jačanje komunikacije između ključnih aktera poput savjeta za zelenu gradnju i nacionalnih i EU institucija u svrhu ostvarenja zajedničkih ciljeva kojima će se kvalitetnije regulirati održive politike.

Dodatan cilj je pružiti podršku okviru Level(s) Europske komisije, kao dodatnom mehanizmu integracije privatnog i javnog sektora pri adresiranju cjeloživotnog ciklusa zgrada.

H R

LIFE Level(s) Projekt nastoji predočiti značaj okvira Level(s) – u razvoju od strane Europske komisije, kao budućeg mjerila učinaka izgrađenog okoliša na ljudsko zdravlje i okoliš. Širenjem svijesti i praktičnom implementacijom ključnih indikatora okvira Level(s) poput LCA, LCC i IAQ, projekt želi omogućiti podlogu za primjenu mjera i mehanizama potrebnih za kvalitetniju integraciju EU politika s nacionalnim praksa-

ClimBuild (Climate Mitigation in Heritage Buildings) Glavni cilj projekta je širenje svijesti o primjenjivosti održivih rješenja u očuvanju zgrada kulturne baštine na lokalnim razinama u Poljskoj i Hrvatskoj.

Kroz razmjenu stručnih ideja i iskustava, podjelu znanja i uvide u trenutno implementirane prakse, projekt će razviti programe izgradnje kapaciteta putem kojih će se pružati edukacija nacionalnim stručnjacima i akterima na lokalnim razinama. Cilj je potaknuti dijalog između dionika, ostvariti više razine očuvanja zgrada kulturne baštine, predlagati najbolje prakse glede procesa očuvanja i obnove zgrada kulturne baštine, utjecati na sniženje razina emisija CO2 i u konačnici smanjiti prazninu između posljedica utjecaja klimatskih promjena na moderne zgrade i zgrade kulturne baštine.

.

Build Upon2 Ideja projekta je razviti suradnju s ključnim akterima na razini jedinica lokalne samouprave kako bi se uspostavio kvalitetan sustav podjele znanja i metodologija između tri razina vlasti; EU, nacionalne i lokalne. Cilj je razviti višedimenzionalni okvir energetske obnove koji će biti prikladan za implementaciju u svim državama sudionicama u provedbi projekta te se razviti u vodeći okvir pri procjeni kvaliteta energetskih obnova. Naglasak projekta je na podizanju kapaciteta jedinica lokalne samouprave, specifično na području energetskih obnova kroz tri kategorije: okolišnu, ekonomsku i društvenu

ma. Dodatni cilj je usklađivanje vodećih europskih certifikacijskih shema s odrednicama Level(s)-a te integracija samog okvira s nacionalnim procesima javne nabave

C O M

4 NCMNRT M@ NRS@KD YDLKID $4 @ FCID RD M@K@YH 'QU@SRJ@ T YDKDMNI FQ@CMIH +AO JEDNA OD NAJMLA IH LANICA %UROPSKE UNIJE (RVATSKA JE PO PITANJU INTEGRACIJE ME HANIZAMA PRAKSI I VRIJEDNOSTI ZELENE GRAD NJE IZRAZITO BRZO ULOVILA KORAK S RAZVIJENIJIM DRnAVAMA SREDNJE I ZAPADNE %UROPE 0RI MARNO POTAKNUTE OD STRANE ORGANIZACIJA PO PUT #ROATIA '"# JA AKADEMSKE ZAJEDNICE I PREDSTAVNIKA INDUSTRIJE PROMJENE USMJERENE PREMA IMPLEMENTACIJI PRINCIPA ZELENE GRAD NJE U KRATKOM SU PERIODU POSTALE DIO RJE NIKA JAVNOG SEKTORA TE SNAnNIM ZAGOVARA KIM POLITIKAMA POTAKNULE DONOlENJE BROJNIH PROPISA NA NACIONALNOJ RAZINI 3HODNO TOME

STRATElKI PROPISI KAO lTO SU )NTEGRIRANI NACI ONALNI ENERGETSKI I KLIMATSKI PLAN ZA 2EPUBLI KU (RVATSKU ZA RAZDOBLJE OD DO GODINE $UGORO NA STRATEGIJA OBNOVE NACI ONALNOG FONDA ZGRADA DO GODINE TE 3MJERNICE ZA ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE

SAMO SU NEKI OD AKATA DONESENI KAO DIO NA CIONALNOG USMJERENJA PREMA ODRnIVIM POLI TIKAMA I ZELENIM VRIJEDNOSTIMA .AVEDENE INICIJATIVE STAVLJAJU (RVATSKU U PRVI RED I NA EUROPSKOJ POZORNICI 4AKO JE #ROATIA '"# JEDAN OD NAJPOTENTNIJIH NACIONALNIH PRED STAVNIKA U EUROPSKOJ MREnI 7ORLD '"# %U ROPE S RASTU IM BROJEM PROJEKATA U PARTNER STVU S ME UNARODNIM DIONICIMA /SIM TOGA

EDUKATIVNI PROGRAM O ZELENOJ GRADNJI ORGANI ZIRAN OD STRANE #ROATIA '"# JA UZ PRAVOVRE MENE RADIONICE I DOGA AJE KOJI POKRIVAJU AK TUALNOSTI IZ CJELOKUPNOG SEKTORA AKTIVNOSTI SU KOJE OMOGU AVAJU KONTINUIRANO EDUCIRA NJE AKTERA IZ NEKOLIKO GRANA VEZANIH ZA PO DRU JE GRADNJE ENERGETIKE I ZAlTITE OKOLIlA 3VE NAVEDENO PRUnA PODLOGU ZA DALJNJI RAZVOJ (RVATSKE U PRINCIPIMA ZELENE GRADNJE A ISTO VREMENO POZICIONIRA NACIONALNO TRnIlTE KAO JEDNO OD NAJBRnE RASTU IH U %UROPI

GBC Croatia kontinuirano prijavljuje i provodi projekte financirane iz velikog broja različitih međunarodnih izvora.

Kroz projektne aktivnosti, različiti elementi našeg djelovanja se podižu na novu razinu.

U ovom trenutku GBC Croatia sudjeluje u implementaciji pet projekata različitih ciljeva i značajki, za čiju su provedbu osigurana sredstva iz velikog broja izvora, što dodatno ukazuje na raspon ambicije GBC-a u ostvarenju ciljeva. Neki od izvora financiranja su: Horizon2020, LIFE Program Europske komisije, European Climate Initiative, Zaklada IKEA i Zaklada Laudes.

Aktualni projekti GBC Croatia su:

.

ME GRA EVINARE I OBRTNIKE DA GRADE MODULAR NE KU E TE IM OSIGURATI BESPLATNU I STRU NU INnENJERSKU PODRlKU ZA CIJELO VRIJEME PROJEK TA PROJEKTIRANJE STRU NI NADZOR EDUKACIJA IZVO A A /MOGU ITI IMPLEMENTACIJU KVALITETNIH ODRnI VIH MATERIJALA I OPREME 0OMO I NABAVKOM I IZGRADNJOM PROFESIONAL NIH PLASTENIKA SA CILJEM RAZVOJA POLJOPRIVRED NE PROIZVODNJE U ZAlTI ENOM PROSTORU

+OJI SU AKTUALNI PROJEKTI (RVATSKOG SAVJETA ZA ZELENU GRADNJU

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

VI RAZVOJ

PROIZVODNJA GRAĐEVINSKIH MATERIJALA

POSLOVANJE U DOBA KORONAKRIZE

'OČEKUJEMO POKRETA

3VAKA KRIZA JE NOVI PO

O EKUJE SE nIVLJA GRA EVINSKA A UNATOČ POTEŠKOĆAMA I SMANJENOM OBIMU POSLOVANJA, IPAK SE KREĆE… TVRTKE USPIJEVAJU ODGOVORITI IZAZOVIMA I PRILAGODITI SVOJU PONUDU TRENUTNOJ SITUACIJI, ALI SE I PRIPREMITI ZA SUVREMENIJE TRENDOVE

TEKST

Sanja Plješa

5

DOBA PANDEMIJE KORONAVIRUSA I KORO NAKRIZE KOJA JE ZAHVATILA VE I DIO SVIJE TA %UROPE I NARAVNO (RVATSKE TE SE NEGATIVNO ODRAZILA NA GOSPODARSTVO I POSLO VANJE KOMPANIJA ZANIMALO NAS JE KAKO POSLU JU TVRTKE KOJE SE BAVE PROIZVODNJOM PRODAJOM I DISTRIBUCIJOM GRA EVINSKOG MATERIJALA $ONO SIMO PREGLED DIJELA TVRTKI KOJE POSLUJU NA HRVAT SKOM TRnIlTU

0OSLOVANJE TVRTKE 9TONG 0OROBETON TRENUT NO JE STABILNO „5 OVOM SMO RAZDOBLJU FOKUSIRANI NA PRO JEKTE U SEGMENTU OBITELJSKIH KU A VIlESTAM BENIH OBJEKATA I JAVNIH PROJEKATA 3 OBZIROM NA PROlLOGODIlNJI LOCKDOWN I ZATVARANJE NEKIH OD DISTRIBUTERA KOJI SU I NAlI KUPCI TE ODGA A NJE NEKIH INVESTICIJA NA KOJIMA SMO RADILI PROl

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

LOGODIlNJI SU VOLUMENI BILI NElTO SLABIJI NEGO GODINE” REKAO JE 3ANDRO 6LA I VODI TELJ PROJEKTA U TVRTKI 9TONG POROBETON 5 GODINI O EKUJU ODRE ENU STABILI ZACIJU A PRESTANKOM KORONAKRIZE ZA KOJU SE NADAJU DA E SE DOGODITI lTO PRIJE O EKUJU POKRETANJE TURISTI KIH INVESTICIJA I PROJEKATA PO VEZANIH S TURIZMOM „/SIM TOGA BOLJE REZULTATE NEGO PROlLE GO DINE O EKUJEMO I SUDE I PREMA BROJU IZDANIH GRA EVINSKIH DOZVOLA 0RVI KVARTAL POKAZUJE DOBRE TRENDOVE I DOISTA O EKUJEMO DA SE ONI NASTAVE .A SJEVERNIM DIJELOVIMA ZEMLJE USLI JED RASTA STANOGRADNJE I POTREBE ZA RENOVACIJA MA MOnE SE VIDJETI TREND RASTA DOK JE U DIJELO VIMA ZEMLJE KOJI SU VEZANI UZ TURIZAM TRENUTNO PRIMJETNA SLABIJA GRA EVINSKA AKTIVNOST .O U DRUGOJ POLOVICI GODINE PRESTANKOM KORONA

KRIZE KOJU O EKUJEMO TIJEKOM LJETA VE UJESEN O EKUJEMO POZITIVNE TRENDOVE I nIVLJU GRA E VINSKU AKTIVNOST” ISTAKNUO JE 6LA I 4VRTKA 9TONG JE NA TRnIlTU PRISUTNA S PROIZVO DIMA KOJI OMOGU UJU UlTEDE ENERGIJE 4O SU PROIZVODI KOJI SU I FIZI KI VRLO LAGANI TE SU POSTO MINERALNOG SASTAVA 5 PROCESU NJIHOVE PROIZVODNJE TROlI SE MALO ENERGIJE A NJIHOVA UGRADNJA OSIGURAVA LAGANE ZDRAVE PROZRA NE I ENERGETSKI U INKOVITE ZGRADE KOJE NE ZAHTIJE VAJU DODATNU TOPLINSKU IZOLACIJU „5ZEVlI U OBZIR SVE NAVEDENO MOnEMO ZA KLJU ITI KAKO SUSTAVI U KOJIMA SE KORISTE NAlI PROIZVODI DONOSE ZNA AJNE UlTEDE ENERGIJE

ALI I UlTEDE PROSTORA BUDU I DA ZIDOVI MOGU BITI TANJI” NAGLASIO JE 6LA I 6AnNO JE ISTAKNUTI KAKO JE TVRTKA 9TONG JOl GODINE PROVELA OPSEnNO ISPITIVANJE

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

ANJE TURISTIČKIH INVESTICIJA I PROJEKATA POVEZANIH S TURIZMOM', ISTIČU U YTONGU

ETAK

AKTIVNOST

SVOG CJELOVITOG SUSTAVA GRADNJE NA :AVODU ZA GRADBENIlTVO U ,JUBLJANI 3IMULIRANJEM POTRE SNOG GIBANJA OTKRIVENO JE KAKO SE PRI POTRE SNOM OPTERE ENJU ZGRADE ZIDANE OD POROBE TONA PONAlAJU SLI NO KAO DRUGE VRSTE ZIDANIH ZGRADA ALI SU REZULTATI U POGLEDU SIGURNOSTI OSJETNO BOLJI /SLUlKUJU I POTREBE TRnIlTA PRVENSTVENO U RJElAVANJU PROBLEMA BUKE KOJA PREDSTAVLJA VE LIKI PROBLEM U MODERNIM POTREBAMA STANOVA NJA I KORIlTENJA IZGRA ENOG PROSTORA U GODINI TRnIlTU SU PONUDILI NOVI ASORTIMAN PRO IZVODA BRENDA 3),+! 4O JE KALCIJ SILIKATNA OPEKA PRIRODNOG MINERALNOG SASTAVA JEDIN STVENIH MEHANI KIH I FIZI KIH SVOJSTAVA 6ISO KA GUSTO A 3),+! SILIKATNIH BLOKOVA PRUnA OD LI NU ZAlTITU OD BUKE I DO D" I GARANTIRA MIRNO I OPUlTAJU E OKRUnENJE U SVAKOM DOMU :BOG VISOKE VRSTO E NA PRITISAK 3ILKA BLOKO VI PREDSTAVLJAJU GARANCIJU DODATNE STABILNOSTI I DUGOTRAJNOSTI OBJEKTA I ISTOVREMENO SPRJE A VAJU PRODOR TOPLINE I VLAGE OSIGURAVAJU I PRI RODNU KLIMU

„/DUPIREMO SE IZAZOVIMA I OSTVARUJEMO RAST” ISTI U U TVRTKI 3IKA #ROATIA

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

)Z TVRTKE 3IKA #ROATIA ODGOVORILI SU U MALO DRUGA IJEM TONU 3NJEnANA "O KAL VODITELJI CA UREDA TVRTKE JE ODGOVORILA KAKO SE „TVRTKA U DOBA KORONAKRIZE ODUPIRE IZAZOVIMA I OSTVARU

JE RAST USPRKOS SVEMU” „0ROlLE GODINE SMO PROlIRILI ASORTIMAN I UKUPNO PRODALI NElTO VIlE MATERIJALA U ODNO SU NA 3MATRAMO DA E OVA GODINA BITI PUNO TEnA OD I DA TEK PO INJU PRAVI IZA ZOVI JER JE NA TRnIlTU NESTAlICA SIROVINA TE OP ENITO RASTU TROlKOVI POSLOVANJA A #/6)$ KRI ZA SE NASTAVLJA” ISTAKNULA JE 3NJEnANA "O KAL dTO SE TI E PROIZVODNJE MATERIJALA ZA GRAD NJU KOJI OMOGU AVAJU MINIMALNU POTROlNJU U 3IKA #ROATIA ISTI U KAKO „IMAJU RAZNE VRSTE MA TERIJALA U GRADITELJSTVU I INDUSTRIJI PRIMJERICE AUTO INDUSTRIJI I BRODOGRADNJI” „+AO TVRTKA SMO SE OBVEZALI ZA KONTINUIRANU UlTEDU SVIH VRSTA RESURSA I ENERGIJE POTREBNE ZA PROIZVODNJU I UGRADNJU MATERIJALA KOJI OSIM TOGA PRUnAJU JOl BOLJE PERFORMANSE I DUGO TRAJNOST 3IKA IMA ODJEL ZA ISTRAnIVANJE I RAZVOJ KOJI RADI NA PATENTIMA PRATI AKTUALNE I BUDU E TRENDOVE TE U SKLOPU TOGA RAZVIJA I ISPITUJE PRO IZVODE KAKO BI BILI TRAJNI I SIGURNI U RAZNORAZNIM ZAHTJEVIMA I UVJETIMA GRADNJE” REKLA JE 3NJE nANA "O KAL 'OVORE I O MODERNIM TEHNI KIM RJElENJIMA MATERIJALA ZA GRADNJU NAVELA JE KAKO SU U 3IKI ORIJENTIRANI NA RJElENJA U POGLEDU ODRnIVOSTI

lTO ZNA I VE OJ UlTEDI ENERGIJE LAKlIM MATERI JALIMA TE ONIMA KOJI SU JEDNOSTAVNIJI ZA UGRAD NJU POGODNIJI ZA OKOLIl KAO lTO SU PRIMJERICE LJEPILA I BRTVILA U PROIZVODNJI ELEKTRI NIH VOZILA 3IKA #ROATIA I DALJE nELI BITI INOVATIVNA NA TR

POSLOVANJE U DOBA KORONAKRIZE PROIZVODNJA GRAĐEVINSKIH MATERIJALA

nIlTU LIDER U GRADITELJSTVU TE NASTAVITI USPJEl NOST POSLOVANJA

/DRnIVO POSLOVANJE JE PRIORITET *Ol JEDAN PRIMJER DOBRE PRAKSE JE TVRTKA +NAUF )NSULATION KOJA JE ODMAH S PO ETKOM PANDEMIJE PRILAGODILA SVOJE POSLOVNE PROCE SE U SMJERU MAKSIMALNE ZAlTITE ZDRAVLJA SVIH ZAPOSLENIKA 0ODUZELI SU BROJNE MJERE S CI LJEM SPRJE AVANJA lIRENJA ZARAZE U OBIMU KOJI BI UGROZIO POSLOVANJE +AKO ISTI U U TOME SU I USPJELI I TVRTKA NORMALNO POSLUJE I RADI CIJE LO VRIJEME „.AlA TVRTKA JE EKSPERT ZA IZOLACIJSKA RJElENJA U ZGRADARSTVU I INDUSTRIJI .AlI PROIZVODI ZA TO PLINSKU ZVU NU I PROTUPOnARNU IZOLACIJU OD KA MENE I STAKLENE MINERALNE VUNE DIO SU BROJNIH REFERENCI U ZEMLJI I IZVAN NJE %NERGETSKA U IN KOVITOST JE VAnNA TEMA POVEZANA SA SVIM AS PEKTIMA nIVOTA I POSLOVANJA lTO NAM JE OMO GU ILO DA SMO PRODAJU IZOLACIJA ZADRnALI I AK POVE ALI U ODNOSU NA RAZINU PRIJE PANDEMIJE 0OTRAnNJA ZA IZOLACIJSKIM MATERIJALIMA KOD GRAD NJE I OBNOVE ZGRADA JE I DALJE VELIKA lTO UPU UJE NA ZADRnAVANJE POZITIVNOG TRENDA POSLOVANJA”

REKAO JE +RElIMIR "ENJAK MARKETING I KOMUNIKA CIJSKI MENADnER IZ TVRTKE +NAUF )NSULATION /SVRNUVlI SE NA MATERIJALE ZA GRADNJU KOJI OMOGU AVAJU MINIMALNU POTROlNJU ENERGIJE U SVIM FAZAMA VIJEKA TRAJANJA ZGRADE I KOJE ONI UlTEDE DONOSE ISTAKNUO JE KAKO +NAUF )NSULA

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

TION IZOLACIJSKI MATERIJALI KROZ nIVOTNI VIJEK UlTE DE PUTA VIlE ENERGIJE NEGO JE POTREBNO ZA NJIHOVU PROIZVODNJU „5KOLIKO IZOLIRATE FASADU I POTKROVLJE KU E

UlTEDE NA REnIJAMA ZA GRIJANJE I HLA ENJE MOGU BITI I VE E OD POSTO U ODNOSU NA NEIZOLIRA NU KU U )ZOLACIJSKI MATERIJALI +NAUF )NSULATIONA SU PRIRODNI MATERIJALI NA BAZI KAMENA PRIMJE RICE KAMENA MINERALNA VUNA OD KVARCNOG PI JESKA I RECIKLIRANOG STAKLA STAKLENA MINERALNA VUNA +AO TAKVI SU DUGOVJE NI TE OTPORNI I NA DRUGE PRIRODNE NEPOGODE” ISTAKNUO JE "ENJAK /SVRNUO SE I NA MODERNA TEHNI KA RJElENJA MATERIJALA ZA GRADNJU ZA lTO JE REKAO KAKO JE „+NAUF )NSULATION PRVI U BRANlI KOJI JE TRADICIO NALNO FENOL FORMALDEHIDNO VEZIVO U PROIZVODNJI

IZOLACIJA ZAMIJENIO %#/3% VEZIVOM NA PRIROD NOJ OSNOVI” „/VU TEHNOLOGIJU SMO GODI NE UVELI U PROIZVODNJI STAKLENE MINERALNE VUNE

A PRIJE NEKOLIKO GODINA I KOD PROIZVODNJE KA MENE MINERALNE VUNE .AlA TVORNICA U .OVOM -AROFU JE PRVA TVORNICA U SVIJETU KOJA U POT PUNOSTI PROIZVODI KAMENU MINERALNU VUNU PO %#/3% TEHNOLOGIJI” NAGLASIO JE "ENJAK /D PLANOVA ZA BUDU NOST NAVEO JE KAKO IM JE „ODRnIVO POSLOVANJE PRIORITET” „:ATO SMO I POKRENULI NAlU STRATEGIJU ODRnI VOSTI &OR ! "ETTER 7ORLD :A BOLJI SVIJET KOJA SE BAZIRA NA OSNOVNA PILARA – ,JUDI NA PR VOM MJESTU – .ULA UGLJI NO POSLOVANJE – +RUnNO GOSPODARSTVO – 'RADNJA BOLJIH ZGRA DA” ZAKLJU IO JE "ENJAK

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

INFRASTRUKTURA

LUKA RIJEKA

INVESTICIJSKI CI

5 RIJE KOJ LUCI PRIVODI SE KRAJU INVESTICIJSKI CIKLUS VRIJEDAN MILIJUNA EURA PROJEKTI SE ODNOSE NA MODERNIZACIJU ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE I IZGRADNJU NOVIH INTERMODALNIH KAPACITETA U LUCI RIJEKA, REKONSTRUKCIJU PRISTANIŠTA ZA GENERALNE TERETE I IMPLEMENTACIJU INFORMATIČKOG SUSTAVA LUČKE ZAJEDNICE PORT COMMUNITY SYSTEM TEKST

Tihomir Dokonal

2

IJE KA LUKA NAJVE A JE I NAJVAnNIJA HRVAT SKA LUKA 5 LUCI SE OBAVLJA UKRCAJ ISKRCAJ

PREKRCAJ I SKLADIlTENJE GENERALNOG TERE TA DRVA RASUTIH I TEKU IH TERETA STOKE BANANA

AGRUMA I OSTALOG VO A PlENICE SOJE I OSTALIH nITARICA /STVARENJEM NIZA KAPITALNIH PROJEKA TA KOJI UKLJU UJU I INFRASTRUKTURNE PROJEKTE ZA IZ

GRADNJU I UNAPRJE ENJE nELJEZNI KE INFRASTRUKTURE U LUCI LUKA 2IJEKA POSTAT E JAKO INTERMODALNO SREDIlTE U SJEVERNOM *ADRANU I JEDNA OD NAJVAn NIJIH TRANZITNIH LUKA ZA EUROPSKA TRnIlTA KOJA JOJ PRIRODNO GRAVITIRAJU 2EALIZIRANI PROJEKT E PO BOLJlATI POVEZANOST LUKE I ZALE A TE POVE ATI IN TERMODALNOST NA RIJE KOM PROMETNOM PRAVCU

$O KRAJA GODINE ZAVRlIT E INVESTI CIJSKI CIKLUS U LUCI 2IJEKA S OSTVARENIH SEDAM RAZVOJNIH PROJEKATA FINANCIRANIH KROZ PROGRAM #ONNECTING %UROPE &ACILITY #%& U UKUPNOM IZNOSU OD MILIJUNA EURA #%& JE KLJU AN INSTRUMENT %UROPSKE UNIJE ZA POTICANJE IN FRASTRUKTURNIH PROJEKATA U TRANSPORTU I ENERGE TICI TE DRUGIH DIGITALNIH PROJEKATA KOJIMA JE CILJ POBOLJlATI POVEZANOST UNUTAR %UROPSKE UNIJE $VA PROJEKTA REALIZIRAJU ZAJEDNI KI ,U KA UPRA VA 2IJEKA I (e )NFRASTRUKTURA DVA PROJEKTA ,U KA UPRAVA 2IJEKA REALIZIRA S KONCESIONAROM ,UKA 2IJEKA D D A TRI PROJEKTA SAMOSTALNO 0ROJEKTI SU RASPORE ENI U GOTOVO SVIM LU KIM BAZENIMA I TRE BALI BI BITI DOVRlENI DO KRAJA GODINE .AKON USPJElNO PROVEDENE OBNOVE RIJE KOG PROMETNOG PRAVCA U OKVIRU PROJEKTA 2IJE KA 'ATEWAY I IZGRA ENOG NOVOG :AGREB $EEP

Projektom unapređenja željezničke infrastrukture planirana je rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

KLUS OBUHVAĆA SEDAM RAZVOJNIH PROJEKATA FINANCIRANIH KROZ PROGRAM CEF-A

3EA KONTEJNERSKOG TERMINALA U TIJEKU SU RADO VI NA SPOJNOJ CESTI $ PREMA :AGREBA KOM TERMINALU I RADOVI NA UNAPRJE ENJU nELJEZNI KE INFRASTRUKTURE lTO E IMATI VELIKI UTJECAJ NA KA PACITETE I U INKOVITOST LUKE 2IJEKA U PREKRCAJU KONTEJNERA I NA POVE ANJE UDJELA nELJEZNI KOG PRIJEVOZA KONTEJNERA 0ROJEKTOM UNAPRE ENJA nELJEZNI KE INFRA STRUKTURE PLANIRANA JE REKONSTRUKCIJA TERETNOG DIJELA nELJEZNI KOG KOLODVORA 2IJEKA KAKO BI BIO KOMPLEMENTARAN S NOVIM KONTEJNERSKIM TERMINALOM NA :AGREBA KOJ OBALI NA PODRU JU LU KOG BAZENA 2IJEKA I OMOGU AVAO PRIHVAT DUnIH VLAKOVA 2ADOVI NA TERETNOM DIJELU nELJEZNI KOG KO LODVORA OBUHVA AJU REKONSTRUKCIJU I PRODULJE NJE KOLOSIJEKA I IZVLA NJAKA IZRADU KABELSKE KANALIZACIJE TE UGRADNJU TELEKOMUNIKACIJSKIH I NAPONSKIH KABELA TE RASVJETE RADOVE NA KON TAKTNOJ MREnI TE REKONSTRUKCIJU DONJEG USTROJA U CILJU POBOLJlANJA NOSIVOSTI I ODVODNJE 0LANI RANA JE TAKO ER IZGRADNJA PRIKLJU KA KOLOSIJE NIH POSTROJENJA I IZGRADNJA KABELSKE KANALIZACI JE U PODRU JU SPOJA REKONSTRUIRANIH KOLOSIJEKA TERETNOG KOLODVORA I TERMINALA NA POSTOJE E STANJE IZGRADNJA NOVOG KONTEJNERSKOG nELJE ZNI KOG TERMINALA POKRAJ POSTOJE EG SA ETIRI nELJEZNI KA KOLOSIJEKA TE DVA KOLOSIJEKA ZA POR TALNE DIZALICE

5KLANJANJE USKOG GRLA 0ROJEKT „5NAPRE ENJE INFRASTRUKTURE U LUCI 2IJEKA – KONTEJNERSKI TERMINAL :AGREBA KO PRI STANIlTE” 0/2 #/2% :#4 ” JE ZAJEDNI KI

PROJEKT ,U KE UPRAVE 2IJEKA I (e )NFRASTRUKTU RE #ILJ PROJEKTA JE STVORITI UVJETE ZA DALJNJI RAST RIJE KE LUKE KAO JEDNE OD GLAVNIH LUKA NA -E DITERANSKOM KORIDORU KROZ OSIGURANJE U INKO VITOSTI ODRnIVOSTI I MULTIMODALNOSTI TERETNOG PROMETA +ONKRETAN CILJ JE UKLONITI PROMETNO USKO GRLO I PRILAGODITI nELJEZNI KU INFRASTRUKTU RU NA RIJE KOM KOLODVORU KAKO BI ONA MOGLA SERVISIRATI POVE ANE LOGISTI KE I TRANSPORTNE POTREBE LUKE 0ROJEKT JE BIO PRIJAVLJEN NA DRUGI POZIV )N

STRUMENTA ZA POVEZIVANJE %UROPE #ONNEC TING %UROPE &ACILITY – #%& 0ROMET

+OHEZIJSKA OMOTNICA 3PORAZUM O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA POTPISAN JE STU DENOGA GODINE IZME U )ZVRlNE AGENCI JE ZA INOVACIJE I MREnE I ,U KE UPRAVE 2IJEKA

IME JE OSIGURANO POSTO SUFINANCIRANJA IZ EUROPSKIH SREDSTAVA 5KUPNA VRIJEDNOST PRO JEKTA IZNOSI MILIJUN EURA PRI EMU UDIO (e )NFRASTRUKTURE IZNOSI MILIJUNA EURA 2EKONSTRUKCIJA TERETNOG DIJELA nELJEZNI KOG

Kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

Investicijski ciklus u luci Rijeka obuhvaća sedam razvojnih projekata financiranih kroz program Connecting Europe Facility u ukupnom iznosu od 132,87 mil. eura

LUKA RIJEKA INFRASTRUKTURA

KOLODVORA 2IJEKA I IZGRADNJA TERMINALA ZA nE LJEZNI KI INTERMODALNI PRIJEVOZ NA KONTEJNERSKI TERMINAL :AGREBA KO PRISTANIlTE PLANIRA SE U TRI ETAPE 2EKONSTRUKCIJA TERETNOG DIJELA KOLODVORA OBUHVA A REKONSTRUKCIJU I PRODULJENJE KOLOSIJEKA I IZVLA NJAKA IZRADU KABELSKE KA NALIZACIJE UGRADNJU TELEKOMUNIKACIJSKIH I NAPONSKIH KABELA TE RASVJETE KAO I RADOVE NA KONTAKTNOJ MREnI I DONJEM USTROJU U CI LJU POBOLJlANJA NOSIVOSTI I ODVODNJE PODLOGE INVESTITOR (e )NFRASTRUKTURA )ZRADA PRIKLJU KA KOLOSIJE NIH POSTROJENJA I IZGRADNJA KABELSKE KANALIZACIJE U PODRU JU SPOJA REKONSTRUIRANIH KOLOSIJEKA TERETNOG KOLODVORA 2IJEKA I TERMINALA NA POSTOJE E STANJE INVESTITOR ,U KA UPRAVA 2IJEKA )ZGRADNJA ETIRI KOLOSIJEKA DULJINE META RA NA NOVOM DIJELU KONTEJNERSKOG TERMINA LA NA :AGREBA KOM PRISTANIlTU TE DVA KOLO SIJEKA ZA PORTALNE DIZALICE INVESTITOR ,U KA UPRAVA 2IJEKA :A IZVO A A RADOVA ODABRANA JE SLOVENSKA TVRTKA 3e eELEZNI KO GRADBENO PODJETJE ,JU BLJANA D D 6RIJEDNOST UGOVORA JE MILI JUNA KUNA 3TRU NI NADZOR NAD IZVO ENJEM RA DOVA POVJEREN JE PAK KONZORCIJU U KOJEM SU )NSTITUT )'( I )NVESTINnENJERING A VRIJEDNOST UGOVORA JE MILIJUNA KUNA 2ADOVI SU PO ELI LISTOPADA 5 PR VOJ ETAPI RADOVA SU LOCIRANE I OZNA ENE POD ZEMNE INSTALACIJA UKLONJENE SU BETONSKE I ASFALTNE POVRlINE SKINUTI SU KOLOSIJECI I DE

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

Rekonstrukcija teretnog dijela kolodvora, između ostalog, obuhvaća rekonstrukciju i produljenje 12 kolosijeka i izvlačnjaka

MONTIRANE SKRETNICE VOZNI VOD KONTAKTNE MRE nE TE STUPOVI KONTAKTNE MREnE .A nELJEZNI KOME TERMINALU IZGRA ENI SU NOVI KOLOSIJECI A GRADI SE PRODUnETAK KOLOSIJEKA KOJI VODE PRE MA BIVlOJ LOnIONICI I KONTAKTNA MREnA $OVRlETKOM RADOVA I PUlTANJEM NOVIH DIJE LOVA TERMINALA U PROMET TERETNI KOLODVOR PO VE AT E UKRCAJNI I ISKRCAJNI KAPACITET nELJEZNI

COM NA 4%5 GODIlNJE lTO JE OKO POSTO TERETA OD UKUPNO PLANIRANIH 4%5

2EKONSTRUKCIJA INFRASTRUKTURE U "AZENU LUKE 2IJEKA 5 RUJNU PROlLE GODINE .A $E &RANCESCHIJE VOM GATU ,UKE 2IJEKA POTPISAN JE UGOVOR ZA

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

0OPIS PROJEKATA ,U KE UPRAVE 2IJEKA SUFINANCIRANIH KROZ PROGRAM #%&

TRAVANJ APRIL 2021.

H R

3 RIJE KOM LUKOM VEZAN JE I PROJEKT GRAD NJE DRnAVNE CESTE KOJA E POVEZIVA TI KONTEJNERSKI TERMINAL :AGREBA KA OBALA I ZAPADNI DIO 2IJEKE SA ZA OBILAZNICOM .AIME DRnAV NA CESTA DIO JE PROJEK TA 2IJEKA 'ATEWAY ODNOSNO IZGRADNJE NOVOG KONTEJNER SKOG TERMINALA NA :AGRE BA KOJ OBALI KOJI BEZ NJEZI NE IZGRADNJE NE MOnE DOBITI UPORABNU DOZVOLU :A IZVO A A RADOVA ODA BRANA JE ZAJEDNICA PONUDITE LJA U KOJOJ SU +OLEKTOR #0' IZ 3LOVENIJE '0 +RK IZ (RVAT SKE I %URO ASFALT IZ "OSNE I (ERCEGOVINE +ONZORCIJ JE PONUDIO DA E CESTU IZGRA DITI ZA MILIJUNA KUNA BEZ 0$6 A MIL +N S 0$6 OM .ARU ITELJ JE TVRTKA (RVATSKE CESTE 2OK ZA IZGRADNJU CESTE JE MJESECI OD PO ETKA RA DOVA A O EKUJE SE DA BI U PROMET MOGLA BITI PUlTE NA KRAJEM ILI PO ET

.

#ESTOVNA POVEZNICA :AGREBA KE OBALE S RIJE KOM ZAOBILAZNICOM

KOM GODINE 5GOVOR O FINANCIRANJU IZGRADNJE OVE PROMETNICE VRIJEDAN UKUPNO MILIJUNA KUNA POTPISAN JE U PROSINCU PROlLE GODINE A POSTO PRIHVATLJIVIH TROl KOVA ODNOSNO MILIJUNA KUNA FINANCI RAT E SE IZ %UROPSKOG FONDA ZA REGIONAL NI RAZVOJ 'LAVNA TRASA BIT E DUGA METARA A SPOJNA CESTE PREMA :VONIMIROVOJ ULICI OKO METARA 5 ODNOSU NA DULJINU ZBOG IZNI MNO ZAHTJEVNOG TERENA KOJIM PROLAZI CESTA $ NAJSKUPLJA JE PROMETNICA U (RVATSKOJ .A NElTO VIlE OD TRI KILOMETRA DUGOJ DIONI CI BIT E IZGRA EN TROTRA NI TUNEL 0ODMUR VICE DUG METRA DVA VIJADUKTA 0IO PI I -LAKA UKUPNE DUnINE OKO METARA

TE PODVOnNJAK ISPOD nELJEZNI KE PRUGE DUG OKO METARA :A RIJE KU LUKU OSOBITO JE ZNA AJNO DA ZBOG ZAHVATA NA REKONSTRUKCIJI LU KIH POVR lINA I INFRASTRUKTURE U RIJE KOM I BAKARSKOM BAZENU IME JE OGRANI EN PROSTOR ZA MANI PULACIJU TERETOM NA TERMINALIMA NIJE DOlLO DO PADA PROMETA 5 PRVA TRI MJESECA UKU PNO JE PREKRCANO TRI MILIJUNA I TISU A TONA lTO JE POVE ANJE OD POSTO U ODNO SU NA ISTO RAZDOBLJE LANI 0RITOM SU PREMA PODACIMA ,U KE UPRAVE SVA TRI NAJZNA AJ NIJA KONCESIONARA OSTVARILA DVOZNAMENKA STI RAST PROMETA – *ANAF POSTO *ADRAN SKA VRATA TVRTKA KOJA UPRAVLJA KONTEJNERSKIM TERMINALOM POSTO A ,UKA 2IJEKA D D JE PROMET POVE ALA ZA AK POSTO U ODNOSU NA PRVI KVARTAL PROlLE GODINE

C O M

KOLOSIJECI A SVE U SKLADU S EUROPSKIM INFRA STRUKTURNIM TEHNI KIM ZAHTJEVIMA

ka –terminal za generalne terete–Bazen Raša(POR2CORE-GCT) • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka –terminal za rasute terete Bakar (POR2CORE-BCTB) • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka –informatički sustav lučke zajednice (POR2CORE-PCS) • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka –produbljenje južnog veza na AGCT (POR2CORE-AGCT dredging)

.

• Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata (POR2CORE-AGCT) • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka –Zagreb Deep Sea Container Terminal • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka –bazen Rijeka (POR2CORE-Rijeka Basin) • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rije-

M I N E R A L

IZVO ENJE RADOVA REKONSTRUKCIJE INFRASTRUK TURE U "AZENU LUKE 2IJEKA U VRIJEDNOSTI OD

MILIJUNA KUNA BEZ 0$6 A 5GOVOR SU POTPISALI $UlKO 'RABOVAC PREDSJEDNIK 5PRAVE ,UKA 2IJEKA I 4INE 6ADNAL DIREKTOR TVRTKE +OLEKTOR +OLING D O O U IME IZVO A A RADOVA 5GOVOR OBUHVA A RADOVE REKONSTRUKCIJE INFRASTRUKTURE U "AZENU 2IJEKA NA 0RAlKOM

"UDIMPElTANSKOM I "E KOM PRISTANIlTU TE 6ISINOVOM /RLANDOVOM I $E &RANCESCHIJE VOM GATU 0ROJEKT „5NAPRJE ENJE INFRASTRUKTURE U LUCI 2IJEKA – "AZEN 2IJEKA 0/2 #/2% 2)*% +!"!3). ” TAKO ER SE SUFINANCIRA KROZ )N STRUMENT ZA POVEZIVANJE %UROPE #%& 2IJE JE O ZAJEDNI KOM PROJEKTU ,U KE UPRAVE 2IJE KA I ,UKE 2IJEKA D D 5KUPNA VRIJEDNOST PRO JEKTA JE MILIJUNA EURA A POSTO JE SU FINANCIRANO IZ FONDOVA %5 2EALIZACIJOM INVESTICIJE POBOLJlAT E SE POVEZANOST CJELOKUPNOG "AZENA 2IJEKA SA nELJEZNI KOM MREnOM U ZALE U TE POSREDNO PREMA EUROPSKIM KORIDORIMA UKLANJANJEM POSTOJE E DOTRAJALE I OPERATIVNO NEPRIKLAD NE nELJEZNI KE INFRASTRUKTURE )ZVRlIT E SE RE KONSTRUKCIJA POSTOJE IH KOLNI KIH I SKLADIlNIH POVRlINA KOLOSIJEKA STAZA DIZALICA I PRATE E LU KE INFRASTRUKTURE /BNOVIT E SE ETVORNIH METARA KOLNI KE POVRlINE S PRIPA DAJU IM INSTALACIJAMA METARA nELJE ZNI KE PRUGE I METARA KRANSKIH KOLOSI JEKA 2EKONSTRUIRAT E SE nELJEZNI KI I KRANSKI

S LUKSUZNOM KABINOM, MODEL

CATERPILLAR

3LJEDE A GENERACIJA #!4 BAGERA NUDI POVE ANU U INKOVITOST I NInE POSLOVNE TROlKOVE

PREDSTAVLJAMO

HIDRAULIČKI BAGER CAT 352 S PODVOZJEM PROMJENJIVE ŠIRINE NUDI DOBAVLJAČIMA DO 45 POSTO VEĆU OPERATIVNU UČINKOVITOST, DO 10 POSTO VEĆU UČINKOVITOST GORIVA I DO 15 POSTO MANJE TROŠKOVE ODRŽAVANJA U ODNOSU NA MODEL KOJI ZAMJENJUJE - 352F.

3

LJEDE A GENERACIJA #AT BAGERA IMA NAJVIlU RAZINU STANDARDNE TVORNI KI INSTALIRANE TEHNOLOlKE OPREME U OD NOSU NA KONKURENCIJU UKLJU UJU I #AT 'RA DE $ 5GRA ENA OPREMA OMOGU AVA VE U OPERATIVNU U INKOVITOST U ODNOSU NA STARIJE MODELE 3USTAV OPERATERIMA PRUnA VIZUALNE SMJERNI CE ZA PROFILIRANJE TERENA PUTEM STANDARDNOG ZASLONA OSJETLJIVOG NA DODIR ,AKO GA JE NADO GRADITI NA #AT 'RADE S NAPREDNIM $ ILI #AT 'RADE $ ZA VE U PRECIZNOST OBLIKOVANJA TE RENA

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

4EHNOLOGIJA POVE AVA U INKOVITOST #AT 0AYLOAD POMAnE OPERATERIMA DA POVE AJU U INKOVITOST UTOVARA VAGANJEM U POKRETU 0ROCJENE KORISNOG TERETA MOGU SE IZRA UNATI U STVARNOM VREMENU KAKO BI SE SPRIJE ILO PREOP TERE ENJE I SUBOPTIMALAN UTOVAR KAMIONA +HES RRHRS BRZO IZRA UNAVA TEnINU STVARNOG TERETA KOJI SE PODInE I USPORE UJE REZULTAT S NA ZIVNOM SPOSOBNOl U BAGERA 6IZUALNA I ZVU NA UPOZORENJA POKAZUJU JE LI STROJ U SIGURNOM RADNOM OPSEGU $ %DMBD SPRJE AVA BAGER DA SE KRE E IZVAN

TO AKA KOJE DEFINIRA OPERATER 3USTAV POMA nE U ZAlTITI STROJA PODZEMNIH VODOVA I DRUGIH PREDMETA OD OlTE ENJA "@S /QNCTBS +HMJ PRUnA STALAN PROTOK BE nI NIH PODATAKA DOSTUPNIH PUTEM MREnNOG SU ELJA 6ISION,INK OMOGU AVAJU I UPRAVITELJI MA STROJEVA U UREDU DA BRZO PROCIJENE KLJU NE OPERATIVNE INFORMACIJE

/PTIMALNE PERFORMANSE 5 INKOVITOST GORIVA JE RAD PO JEDINICI GORI VA A #AT RADI VIlE POSLA PO JEDINICI GORI VA NEGO &

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

352 OSMIŠLJEN JE KAKO BI OPERATERU PRUŽIO MAKSIMALNU UDOBNOST I SIGURNOST

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

RADA STROJA INDIVIDUALNIM PREFERENCIJAMA 6ELIKI PREDNJI STRAnNJI I BO NI PROZORI KAMERE ZA GLEDANJE UNATRAG I DESNO KAO DIO STANDAR DNE PONUDE ZNA AJNO POBOLJlAVAJU VIDLJIVOST /PCIJSKI PAKET VIDLJIVOSTI OD STUPNJEVA KOMBINIRA SLIKE S VIlE KAMERA KAKO BI SE PO BOLJlALO VIDNO POLJE OPERATERA U SVIM SMJE ROVIMA

.OVA ,ONG 2EACH KONFIGURACIJA

.

H R

:A RADOVE NA STRMINAMA NOVA KONFIGURACIJA ,ONG 2EACH DOSEGNUT E DO METARA I KO PATI DUBOKO DO METRA 6ODONEPROPUSNA TEHNOLOGIJA OMOGU UJE PRECIZNO ISKOPAVANJE DO DUBINE OD METARA KAO OPCIJA KOJA SE DOPLA UJE U PONUDI JE PODMORSKO RJElENJE ZA RAD DO DUBINE OD METARA 6ISOKO I lIROKO PODVOZJE ZA TElKA OPTERE E NJA I DODATNI PROTUUTEG PRUnAJU STABILNU PLAT FORMU ZA DUGO KOPANJE 0ODVOZJE PROMJENJIVE lIRINE OMOGU UJE LAKlI TRANSPORT IZME U RAD NIH MJESTA KADA SE UVU E I DODAJE STABILNOST U RADU KADA SE PROlIRI

C O M

0RODULJENI I SINKRONIZIRANI INTERVALI ODRnAVA NJA DOPRINOSE NInIM DUGORO NIM TROlKOVIMA ODRnAVANJA MODELA .OVI #AT ZRA NI FILTAR S INTEGRIRANIM PRED Il IVA EM I PRIMARNIM I SEKUNDARNIM FILTRIMA PRUnA DVOSTRUKO VE U SPOSOBNOST ZADRnAVANJA PRAlINE U ODNOSU NA PRETHODNI DIZAJN .OVI #AT HIDRAULI KI POVRATNI FILTAR IMA nIVOT NI VIJEK OD SATI POSTO VIlE U ODNO SU NA PRETHODNE FILTERE &ILTERI SUSTAVA ZA GORIVO SINKRONIZIRANI SU ZA SERVIS NA SATI POSTO VIlE U ODNO SU NA PRETHODNE FILTRE /DVODI VODE I SEDIMENTA U SUSTAVU ZA GORI VO I PROVJERA RAZINE ULJA U HIDRAULI KOM SUSTA VU POSTAVLJENI SU NA RAZINI TLA lTO INI REDOVNO ODRnAVANJE BRnIM LAKlIM I SIGURNIJIM

3 LUKSUZNOM KABINOM MODEL OSMIlLJEN JE KAKO BI OPERATERU PRUnIO MAKSIMALNU UDOB NOST I SIGURNOST )ZDVAJAJU SE I ZNA AJKE ZA PO BOLJlANJE PERFORMANSI POPUT POKRETANJA TIPKE BEZ KLJU A VELIKOG ZASLONA OSJETLJIVOG NA DODIR S TIPKAMA ZA POKRETANJE I ZVU NO IZOLIRANOM ZA lTITNOM KONSTRUKCIJOM 2/03 /STALE POGODNOSTI KABINE KOJE E ZASIGURNO UGODITI OPERATORIMA SU .AGIBNA KONZOLA KOJA OMOGU AVA JEDNOSTA VAN ULAZ I IZLAZAK IZ KABINE .APREDNI VISKOZNI NOSA I KABINE KOJI SMANJU JU VIBRACIJE AK POSTO U USPOREDBI S PRET HODNIM MODELIMA "LUETOOTH INTEGRIRANI RADIO S 53" PRIKLJU CI MA ZA POVEZIVANJE I PUNJENJE TELEFONA !UTOMATSKA KONTROLA KLIME KOJA ODRnAVA PO STAVKE TEMPERATURE BEZ OBZIRA NA TEMPERATU RU OKOLINE 0ROGRAMABILNE UPRAVLJA KE TIPKE KOJE OMOGU UJU POSTAVLJANJE UZORAKA UPRAVLJANJA I BRZINE HIDRAULI KOG ODZIVA OMOGU UJU I PRILAGODBU

.

-ANJE ODRnAVANJA

+ABINA PRILAGO ENA OPERATERU

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

.OVI SUSTAV 3MART -ODE AUTOMATSKI PRI LAGO AVA SNAGU MOTORA I HIDRAULIKE UVJETIMA KOPANJA SMANJUJU I POTROlNJU GORIVA I OPTIMI ZIRAJU I PERFORMANSE "ROJ OKRETAJA MOTORA AU TOMATSKI SE SMANJUJE KAD SE SMANJI POTREBA ZA HIDRAULIKOM lTO DODATNO SMANJUJE POTROl NJU GORIVA 2ASHLADNI SUSTAV SADRnI NOVI VENTILATOR KOJI JE DIZAJNIRAN ZA RAD SAMO KAD JE TO POTREBNO lTE DI GORIVO I OSIGURAVA MAKSIMALNU U INKOVITOST $OSTUPNA FUNKCIJA ZA OKRETANJE UNATRAG POMA nE U Il ENJU OSTATAKA S JEZGRI ZA HLA ENJE JOl JEDAN PLUS ZA VE U U INKOVITOST .OVI ELEKTROHIDRAULI KI SUSTAV UPRAVLJANJA NAPRAVLJEN JE ZA ODZIV I U INKOVITOST NJEGOV GLAVNI UPRAVLJA KI VENTIL ELIMINIRA POTREBU ZA PI LOT VODOVIMA SMANJUJE GUBITKE TLAKA I SMANJU JE POTROlNJU GORIVA -ANJE HIDRAULI NIH VODOVA REZULTIRA MANJE POTREBNIM ULJEM I NInIM DUGO RO NIM OPERATIVNIM TROlKOVIMA

PREDSTAVLJAMO

GIPOREC

GIPOREC R 131 C GIGA u pogonu,nova tehnologija, velika produktivnost, pouzdan, dugotrajan i ekonomičan

Postrojenje GIPOREC R 131 C GIGA DA isporučeno je tvrtki Innecto iz Splita

Postrojenje GIPOSCREEN S156/3 mobilna sijačica koja radi u tandemu s drobilicom

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

ŠVICARSKI PROIZVOĐAČ OPREME ZA PRERADU I RECIKLIRANJE MINERALNIH SIROVINA NASTAVLJA USPJEŠNU SURADNJU S HRVATSKIM TVRTKAMA. ODNOS CIJENE I KVALITETE PROIZVODA, PODRŠKA KUPCIMA, KAPACITETI POSTROJENJA I DUGI VIJEK TRAJANJA GLAVNI SU FAKTORI PRI ODABIRU POSTROJENJA, A UPRAVO JE SVE TO KARAKTERISTIKA GIPO PROIZVODA I NJEGOVA GLAVNA SNAGA.

0

RVI KVARTAL GODINE ZA ')0/ U (RVATSKOJ JE PO EO S ISPORUKAMA VIlE POSTROJENJA 4VRTKI )NNECTO IZ 3PLITA ISPORU ENA SU DVA PO STROJENJA ')0/2%# 2 ')'! $! MOBILNA DROBI LICA SA SITOM INTEGRIRANIM POVRATOM I UDARNO ROTACIO NIM MLINOM KAPACITETA DO T H I MOBILNA SIJA ICA ')0/3#2%%. 3 S KAPACITETOM SIJANJA DO T H KOJU ODLIKUJE VELIKA POVRlINA TROETAnNOG SITA PREKO M JEDNOSTAVNO RUKOVANJE I MALA POTROlNJA GORIVA 0OSTROJENJA SU UDOVOVOLJILA SVE TRAnENE UVJETE I KA RAKTERISTIKE A ')0/ !'

S VIlE OD ISPORU ENIH POSTROJENJA I DALJE OSTAJE NA VODE OJ POZICIJI PREMA ZA STUPLJENOSTI POSTROJENJA I OPREME ZA PRERADU I RECIKLI RANJE MINERALNIH SIROVINA U (RVATSKOJ I lIROJ REGIJI

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

SVE ZA KAMENOLOM I RECIKLAŽU MOŽETE PRONAĆI NA JEDNOM MJESTU

')0/ PROLJE E U (RVATSKOJ

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

Postrojenje GIPOREC R 131 C GIGA DA - proizvodnja frakcije 0-32 u kamenolomu Barilović

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

Primopredaja postrojenja: Marijan Lešćanec, Marijan Lešćanec i Mile Krznarić, GIPO AG

.

C O M

.

H R

GMTT Lešćanec, tvrtka iz Karlovca, odabrala je postrojenje GIPOREC R 131 GIGA DA radi podizanja kapaciteta za recikliranje mineralnih sirovina i stvaranja novih vrijednosti.

SVI PROIZVODI ROBNE MAR

PREDSTAVLJAMO

FIBO

-OBILNE BETONARE

&IBO )NTERCON

DRUŠTVO FIBO INTERCON PRISUTNO JE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU VIŠE OD 70 GODINA, A NJIHOVI PROIZVODI SU PREPOZNATLJIVI PO KVALITETNOJ IZRADI, POUZDANOM I EKONOMIČNOM RADU TE JEDNOSTAVNOJ UPOTREBI

$

ANSKI &IBO )NTERCON JEDAN JE OD VODE IH PONU A A I PROIZVO A A MOBILNIH

POLU MOBILNIH I STACIONARNIH BETONARA KAO I PRIPADAJU E OPREME I MEHANIZACIJE A UJEDNO NUDI I CJELOVITA RJElENJA KOJA SU KLIJEN TU POTREBNA NA PODRU JU PROIZVODNJE BETON SKIH MJElAVINA ILI RECIKLIRANJA I PONOVNE UPO RABE

4VRTKA JE VE PREKO GODINA PRISUTNA NA SVJETSKOM TRnIlTU NJIHOVI PROIZVODI SU PREPO ZNATLJIVI PO KVALITETNOJ IZRADI TE POUZDANOM I EKONOMI NOM RADU DOK JE lIROKO RASPROSTRA NJENA MREnA OVLAlTENIH ZASTUPNIKA I SERVISERA JAMSTVO ZA BRZU I KVALITETNU USLUGU ODRnAVANJA I NABAVE REZERVNIH DIJELOVA

/SIM MOBILNIH BETONARA U PRODAJNOM ASOR TIMANU TAKO ER SU DOSTUPNE BETONARE ZA PRI VREMENO POSTAVLJANJE POLU MOBILNE BETONARE I STACIONARNE BETONARE 3VE PROIZVODE IZ PRO DAJNOG ASORTIMANA &IBO )NTERCONA MOGU E JE PRILAGODITI nELJAMA I POTREBAMA SVAKOG POJEDI NA NOG KLIJENTA TE IH I DODATNO OPREMITI NA PRI MJER TRANSPORTNIM TRAKAMA SILOSIMA ZA RAZLI ITE VRSTE MATERIJALA MIJElALICAMA I DR 6E INA PROIZVODA IZ ASORTIMANA &IBO )NTER CONA MOnE BITI OPREMLJENA ELEKTRONI KIM NAD ZOROM RADA I PRA ENJEM PROIZVODNOG PROCE SA lTO ZNA I DA SE KLIJENTU U REALNOM VREMENU OMOGU AVA PRISTUP SVIM PARAMETRIMA RADA .ADZORNI SUSTAV &IBO ,).+ KOJIM OVISNO O nELJAMA KLIJENTA MOGU BITI OPREMLJENI PROIZVODI PREDSTAVLJA NAJSUVREMENIJI NADZORNI SUSTAV KOJI SE KORISTI U PROIZVODNJI BETONSKIH MJElAVINA A FUNKCIONIRA NA BAZI „OBLAKA” CLOUD BASED 3USTAV JE RAZVIJEN U SURADNJI SA STRU NJACI MA ZA BETONSKE MJElAVINE RADI JAMSTVA KVA LITETE U PROIZVODNJI BETONSKIH MJElAVINA .A PREDNA PROGRAMSKA OPREMA NADZIRE POSTUPAK DOZIRANJA POJEDINIH MATERIJALA TE DJELOVANJE SA MOG URE AJA 3VI PODACI POJEDINE SERIJE BE TONSKE MJElAVINE AUTOMATSKI SE lALJU I POHRA

Programska oprema omogućuje prilagodbu i izmjenu pripravaka betonskih mješavina neposredno iz upravljačkog centra, bez potrebe odlaska u betonaru.

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

KE FIBO BO INTERCON SU JEDNOSTAVNI ZA KORIŠTENJE I

REALNOM VREMENU VRlITI NADZOR KVALITETE 0ROGRAMSKA OPREMA OMOGU UJE PRILAGODBU I IZMJENU PRIPRAVAKA BETONSKIH MJElAVINA NE POSREDNO IZ UPRAVLJA KOG CENTRA BEZ POTRE BE ODLASKA U BETONARU NA LOKACIJI POSTAVLJA NJA 3VI PROIZVODI ROBNE MARKE &IBO )NTERCON SU JEDNOSTAVNI ZA KORIlTENJE I PRISTUPA NI KO RISNICIMA TE JE UPRAVLJANJE ISTIMA POTPUNO AU TOMATIZIRANO I OSPOSOBLJENO I ZA UPRAVLJANJE NA DALJINU 3 ODGOVARAJU OM PROGRAMSKOM OPREMOM

KLIJENT TAKO ER MOnE PRATITI TRENUTNU KOLI INU ODNOSNO ZALIHU POJEDINIH MATERIJALA POTREBNE SERVISNE INTERVALE I PREDLOnENE PREVENTIVNE MJE RE TE NEPREKIDNO PRATITI TRENUTNU LOKACIJU STROJA +VALIFICIRANI ZASTUPNICI SAVJETOVAT E 6AS U

IZBORU NAJBOLJE INDIVIDUALNE KONFIGURACIJE ZA 6AlE POTREBE I ZAHTJEVE TE SE POBRINUTI ZA OD GOVARAJU E OSPOSOBLJAVANJE I UVO ENJE U RAD S URE AJEM DOK E ZA CIJELI nIVOTNI VIJEK TRAJANJA URE AJA BITI OSIGURAN I KVALITETAN SERVIS 0RI KUPNJI PROIZVODA IZ PROGRAMA PROIZVO A A &IBO )NTERCON KLIJENTI MOGU ODABRATI I FINAN CIRANJE &IBO &).!.#% KOJE POD ODRE ENIM UVJETIMA OMOGU UJE MJESE NU ODGODU PLA ANJA ILI SE MOGU ODLU ITI ZA NEKU DRUGU VR STU FINANCIRANJA :A SVE DODATNE INFORMACIJE JAVITE SE DRUl TVU 3VET STROJEV D O O KOJE JE OVLAlTENI ZASTU PNIK ROBNE MARKE &IBO )NTERCON ZA (RVATSKU WWW SVET STROJEV COM TE DOGOVORITE RA ZGLED JEDNOG OD POSTOJE IH URE AJA U RADU

C O M

.

H R

NJUJU U BAZU PODATAKA U „OBLAKU” lTO ZNA I DA SU SIGURNO POHRANJENI JEDNOSTAVNO UPORABLJI VI ZA AUTOMATIZACIJU DOKUMENTACIJE TE ANALIZU I OBRADU +LIJENT U VLASTITOM PROIZVODOM PROCE SU MOnE PRILAGODITI PRODUKTIVNOST URE AJA I U

PRISTUPAČNI KORISNICIMA

2 2021]

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

[ -INERAL '2!$.*!

.

Svi podaci pojedine serije betonske mješavine automatski se šalju i pohranjuju u "oblaku"

"ENNINGHOVEN ASFALTNO POSTROJENJE PROIZVODI ASFALT ZA STAZU &ORMULE

PREDSTAVLJAMO

BENNINGHOVEN

POST

OD SVIH SPORTSKIH VOZILA, AUTOMOBILI FORMULE 1 IMAJU NAJEKSTREMNIJE ZAHTJEVE PREMA KVALITETI ASFALTA NA PISTAMA. ZAHTIJEVANI PROFIL TRAŽI POVRŠINSKU STRUKTURU ASFALTA KOJA MORA BITI U SAVRŠENOJ RAVNOTEŽI IZMEĐU GLATKOĆE I SPOSOBNOSTI PRIANJANJA I ZATO ZAHTIJEVA VISOKOTEHNOLOŠKA RJEŠENJA

4

RKA KE STAZE &ORMULE JEDAN SU OD NAJVE IH IZAZOVA ZA ASFALTERSKE TIMO VE I STROJEVE 2USKI GRA EVINSKI PO DUZETNIK 4EKHALYANS VE JE RANIJE KORISTIO "ENNINGHOVEN TEHNOLOGIJU TIJEKOM PO ETNIH RADOVA NA IZGRADNJI 3OCHI !UTODROMA +AKO BI OSIGURAO NAJVIlE STANDARDE KVALITETE ZA NADOLAZE E ODRnAVANJE 4EKHALYANS JE ULOnIO U NOVO POSTROJENJE ZA PROIZVODNJU ASFALTNIH MJElAVINA

SVIH SPORTSKIH VOZILA AUTOMOBILI &ORMULE IMAJU NAJEKSTREMNIJE ZAHTJEVE PREMA KVALITETI ASFALTA NA PISTAMA :AHTIJEVANI PROFIL TRAnI PO VRlINSKU STRUKTURU ASFALTA KOJA MORA BITI U SAVR lENOJ RAVNOTEnI IZME U GLATKO E I SPOSOBNOSTI PRIANJANJA 3TOGA NE UDI DA OVAKAV ASFALT ZA HTIJEVA VISOKOTEHNOLOlKA RJElENJA

+VALITETA ASFALTA ZA BRZINE DO KM H

.JEMA KI INnENJERSKI LABORATORIJ RAZVIO JE SPECIJALNU RECEPTURU ZA POTREBE U 3O IJU UZI MAJU I U OBZIR IZME U OSTALOGA I TAMOlNJU SUPTROPSKU KLIMU 5 PROIZVODNJI ASFALTA KORI

3OCHI !UTODROM U RUSKOM GRADU 3O IJU JEDNA JE OD UKUPNO STAZE &ORMULE /D

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

2USKI GRA EVINSKI PODUZETNIK OSLANJA SE NA NJEMA KI KNOW HOW

STE SE TAKO NAJNOVIJE "ENNINGHOVENOVE TEH NOLOGIJE 2USKA GRA EVINSKA TVRTKA 4EKHALYANS DOBILA JE UGOVOR ZA OBNAVLJANJE STAZE SVAKE DVIJE GO DINE /DLUKA DA SE U OVAJ IZAZOV KRENE UZ PO MO NAJMODERNIJIH TEHNOLOGIJA POSTROJENJA 4"!

DONESENA JE NA TEMELJU DUGOGODIlNJEG POZITIVNOG ISKUSTVA S "ENNINGHOVENOM

4"! UDVOSTRU UJE U INKOVITOST 0OTPUNO NOVI 4"! MONTIRAN JE I PU lTEN U RAD KAKO BI UDOVOLJIO MNOGOBROJNIM ZAHTJEVIMA ME UNARODNO PRIZNATIH STRU NJA KA I POUZDANO PROIZVODIO POSEBNE ASFALTNE

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

TROJENJE ZA MIJEŠANJE ASFALTA U SOČIJU ZADNJA JE RIJEČ TEHNIKE U SVIM ASPEKTIMA

4"!

U 3O IJU

MJElAVINE NAJVIlE KVALITETE ZA !UTODROM U 3O IJU 0OSTROJENJE ZA MIJElANJE ASFALTA U 3O IJU ZADNJA JE RIJE TEHNIKE U SVIM ASPEKTIMA :A MJENJUJE PRETHODNO POSTROJENJE "ENNINGHO VEN -"! TE OMOGU UJE NE SAMO VE E PROIZVODNE KAPACITETE NEGO I MOGU NOST RECIKLIRANJA ASFALTA 5 BROJKAMA KAPACI TET MIJElANJA POVE AN JE SA T H NA T H A SITO ZA RESELEKCIJU AGREGATA SADA JE SA SELEKCIJA UMJESTO RANIJIH 4IME JE TVRTKA 4EKHALYANS SPREMNA ZA BU DU E IZAZOVE I IZVAN &ORMULE POlTO SE MNOGI JAVNI NATJE AJI U 2USIJI TEMELJE NA NO VOJ '/34 REGULATIVI KOJA TRAnI SPECIJALIZIRANE RECEPTE ZA AUTOCESTE

-ULTIVARIJABILNI SUSTAV ZA DOZIRANJE OMOGU UJE RECIKLIRANJE DO POSTO 0OSEBAN ASPEKT NOVIH "ENNINGHOVEN AS FALTNIH POSTROJENJA JE DOSLJEDAN RAZVOJ RJElE

TBA 3000 iz Benninghovena je "zadnja riječ tehnike" i omogućuje proizvodnju asfalta najviše kvalitete.

NJA ZA ZAlTITU OKOLIlA USMJERENIH NA BUDU NOST /PCIJA RECIKLIRANJA ASFALTNOG MATERIJALA OSIGURAVA DA SE 4"! KORISTI NA EKOLOlKI ODR nIV I U INKOVIT NA IN $OZIRANJE ASFALTA ZA RE CIKLIRANJE ODVIJA SE NA HLADNO PREKO MULTI VARIJABILNOG SUSTAVA TEHNOLOGIJE KOJU JE "ENNINGHOVEN PATENTIRAO +ADA SE 4"!

KORISTI U NORMALNOJ CESTOGRADNJI

NOVA ASFALTNA SIROVINA MOnE SE DOBITI DJE LOMI NIM KORIlTENJEM ONOGA lTO SE NEKAD SMATRALO GRA EVINSKIM OTPADOM 4AKO SE lTEDI NOVAC I lTITE RESURSI !KO U BUDU NOSTI 4EKHALYANS ZAnELI DO DATNO POVE ATI STOPU RECIKLIRANJA POSTROJE NJE SE MOnE VRLO JEDNOSTAVNO NADOGRADITI 0OMO U SUlARE ZA RECIKLIRANJE S GENERATO ROM VRU EG PLINA MOGU E JE RECIKLIRANI ASFALT DOZIRATI „NA VRU E” I TAKO DOSTI I AK DO RECIKLIRANOG MATERIJALA U PROIZVODNJI

%6/ *%4 PLAMENIK SMANJUJE POTROlNJU ENERGIJE 3MANJIVANJE TROlKOVA ZA ENERGIJU JE TAKO ER UTJECALO NA ODLUKU 4EKHALYANS A DA SE ODLU I ZA 4"! 5 OVAJ SUSTAV UGRA EN JE "ENNINGHOVENOV %6/ *%4 PLAME NIK SNAGE -7 U KOMBI IZVEDBI OVAJ ENERGETSKI U INKOVIT PLAMENIK MOnE KAO GO RIVO KORISTITI LOn ULJE ILI PRIRODNI PLIN OMOGU AVAJU I TAKO VLASNIKU DA UVIJEK KORISTI NAJI SPLATIVIJE GORIVO

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

TRAVANJ APRIL 2021.

.

C O M

.

M I N E R A L

0OSEBNA ASFALTNA MJElAVINA ZA !UTODROM U 3O IJU IZRA ENA JE ISKLJU IVO OD PRECIZNO DEFINIRANIH KOLI INA NOVOPROIZVEDENOG KA MENOG AGREGATA I DRUGIH PAnLJIVO ODABRANIH SASTOJAKA $A BI SMJESA POSTIGLA ZAHTIJEVANU VISOKU KVALITETU PRESUDAN JE PROCES VAGANJA I MIJElANJA KOJI SE ODVIJA U ISTOIMENOJ SEKCIJI ASFALTNOG POSTROJENJA 0ORED POLIMER MODIFI CIRANOG BITUMENA KAMENOG AGREGATA I PUNI LA U MIJElALICU SE IZRAVNO DOZIRAJU POLIMERNA VLAKNA PUTEM DVA POTPUNO AUTOMATIZIRANA DOZIRNA SUSTAVA 3VE TE KOMPONENTE ZAJED NO DAJU ASFALTU TRAnENA POSEBNA SVOJSTVA 5Z "ENNINHOVENO POSTROJENJE 4"!

GRA EVINSKA TVRTKA 4EKHALYANS U SAVRlENOM JE POLOnAJU ZA ODRnAVANJE TRKA IH STAZA KAO I ZA ODRnAVANJA I IZGRADNJU OSTALIH CESTA U 3O IJU I IZVAN NJEGA 6IlE INFORMACIJA O POSTROJENJIMA "ENNINGHO VEN KAO I OPREMI OSTALIH LANICA 7IRTGEN 'RU PE DOSTUPNO JE KOD ZASTUPNIKA U (RVATSKOJ

TVRTKE 2/ 4%(./,/')*! D O O IZ /PATIJE WWW ROTECH HR

H R

.OVA SEKCIJA ZA VAGANJE I MIJElANJE OSIGURAVA POUZDANOST PROCESA

0RAVILNA OPREMA JE KLJU RECIKLIRANJA

PREDSTAVLJAMO

METSO NORDTRACK

LINIJA NORDTRACK I

KOLIČINA GRAĐEVINSKOG OTPADA I OTPADA OD RUŠENJA U SVIJETU SE POVEĆAVA. RECIKLIRANJEM GA SE MOŽE UČINKOVITO SMANJITI AKO SE ODABERE ODGOVARAJUĆA OPREMA. METSO NORDTRACK - NUDI PRAVI OMJER CIJENE I KVALITETE KAKO BI IZVOĐAČI BILI PRODUKTIVNIJI

Mobilna sijačica Nordtrack S2.11

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

'

LOBALNA UPOTREBA RECIKLIRANOG BETO NA I OBNOVLJENOG ASFALTNOG KOLNIKA 2!0 EKSPONENCIJALNO SE POVE A LA DAJU I POSLOVNU PRILIKU MALIM I SREDNJIM PODUZETNICIMA KOJI U SVOJOJ PONUDI IMAJU USLUGU DROBLJENJA 'OSPODARENJE OTPADOM JE GLAVNO PI TANJE I VAnAN PROBLEM OBZIROM DA GRADO VI OSTAJU BEZ PROSTORA ZA ODLAGANJE OTPA DA 0REMA PODACIMA !GENCIJE ZA ZAlTITU OKOLIlA %0! KOJA EVIDENTIRA STVARANJE GRA EVINSKOG OTPADA I OTPADA OD RUlENJA U 3!$ U U GODINI JE ZABILJEnENO MILIJUNA TONA TAKVOG OTPADA 2ECIKLIRANJE I PONOVNA UPOTREBA IDENTIFICIRANI SU KAO NAJ U INKOVITIJI NA INI GOSPODARENJA OTPADOM 0RIMJERICE U 3JEDINJENIM $RnAVAMA SE

PREMA PODACIMA &EDERALNE UPRAVE ZA AU

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

DEALNA JE ZA IZVOĐAČE KOJI TRAŽE FLEKSIBILNOST I KVALITETU U KOMPAKTNOM OBLIKU

Nova linija Metso Nordtrack nudi pouzdana rješenja za različite zadatke usitnjavanja

TOCESTE &(7!

RECIKLIRA OKO ASFALTA UKLONJENOG S CESTA

+LJU NA RAZMIlLJANJA +AKO BI IZVO A I U POTPUNOSTI ISKORISTILI OVAJ PORAST POTRAnNJE ZA RECIKLIRANIM MATERIJALIMA

KLJU NO JE ODABRATI PRAVU OPREMU RENOMIRANOG DOBAVLJA A S JAKOM GLOBALNOM POTPOROM SER VISNIH USLUGA KAnE 6ESA 4ULOISELA DIREKTORICA PRODAJE .ORDTRACK -ETSO /UTOTEC $ODAJE DA GLAVNI IMBENICI U ODABIRU DRO BILIlNE OPREME ZA RECIKLIRANJE BETONA I AS FALTA UKLJU UJU KOMPAKTNOST OPREME JEDNO STAVNOST UPORABE MOGU NOST JEDNOSTAVNOG KRETANJA IZME U MJESTA PRISTUPA NOST RA ZUMNU CIJENU BRZI POVRAT ULAGANJA I PODRlKU PROIZVODA

.OVA LINIJA .ORDTRACK™

5GOVORI ZA RECIKLIRANJE OBI NO SU VRLO KRATKI I IMAJU STROGE ROKOVE PA KLIJENTI O EKUJU DRO BILICE SA lTO KRA IM ROKOM ISPORUKE I S UKLJU ENOM OPREMOM ZA USITNJAVANJE 2OK ISPORUKE OPREME .ORDTRACK U PROSJEKU JE SAMO NEKOLIKO TJEDANA 5Z STANDARDNU DOSTUPNOST I PLUG AND PLAY ZNA AJKE OVA MOBILNA RJElENJA OLAKlAVAJU UPRAVLJANJE I BRZO OBAVLJANJE ZADANIH OPERACIJA „.ORDTRACK JEDINICE SU OBI NO MANJE I KOM PAKTNE VELI INE S NInOM CIJENOM OD VE IH JE DINICA S VIlE MOGU NOSTI I PRILAGODBOM 4A KO ER ZBOG RAZLI ITIH MOGU NOSTI LEASINGA

DOBAVLJA I S UMJERENIM PO ETNIM ULAGANJEM MOGU ZAPO ETI RECIKLIRANJE” ZAKLJU UJE 4ULOI SELA

/ PONUDI .ORDTRACK™ 0ALETA .ORDTRACK UKLJU UJE PROIZVO DA POPUT MALIH I SREDNJIH ELJUSNIH DROBI LICA UDARNIH DROBILICA POKRETNIH SIJA ICA I TRANSPORTERA 0ROIZVODI SU DIZAJNIRANI ZA VIlE STRUKU UPORABU BILO DA SE RADI O PROIZVODNJI AGREGATA RECIKLIRANJU ILI OBRADI PIJESKA I lLJUN KA ,INIJA JE IDEALNA ZA IZVO A E KOJI TRAnE FLEK SIBILNOST – KAKO BI IMALI RJElENJE KOJE MOGU KORISTITI U BILO KOJOJ PRIMJENI I PRELAZITI S JEDNE OPERACIJE NA DRUGU 6IlE O LINIJI .ORDTRACK™ PROIZVODA PRO ITAJTE NA WWW MOGROUP COM NORDTRACK WWW O K TEH HR

Mobilna udarna drobilica Nordtrack I908S

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

-ETSO /UTOTEC IMA DUGU POVIJEST U PONUDI PRILAGO ENE OPREME ZA RECIKLIRANJE .OVA LINIJA .ORDTRACK POKRENUTA U LISTOPADU OTVO RILA JE NOVU ERU ZA GLOBALNI SEKTOR RECIKLIRANJA +LJU NA ZNA AJKA JE KOMPAKTNOST LINIJE „/BI NO SE VE INA PROJEKATA RECIKLIRANJA DOGODI PRILI KOM RUlENJA KAKO BI SE SMANJILI TROlKOVI PRIJEVO ZA 4O JE UGLAVNOM U URBANIM SREDINAMA GDJE PROSTOR IMA VISOKU VRIJEDNOST 6AnNO JE DA STRO JEVI ZA DROBLJENJE BUDU KOMPAKTNI I LAKO SE KRE U IZME U GRADOVA” KAnE 4ULOISELA

6RIJEME JE OD KLJU NE VAnNOSTI

SPONZORIRANI PRILOG

RIWAL

RIWA

")-

INFORMACIJSKO MODELIRANJE GRA EVIN POVEĆAJTE UČINKOVITOST POMOĆU BIM TEHNOLOGIJE

"

PO ETKA GRADNJE 'LAVNE PREDNOSTI ")- TEHNOLOGIJE SU ODABIR NAJPRIKLADNIJEG STROJA ZA RAD

U INKOVITO PLANIRANJE TO NO TAMO GDJE SU STROJEVI POTREBNI

PREGLED VAlEG RADNOG MJESTA I PREDVI ANJE IZAZOVA KORIlTENJA OPREME ZA DIZANJE

LAKlE ODRnAVANJE U BUDU NOSTI NUDI SE MO GU NOST ODABIRA PODIZNE PLATFORME ZA ODR 0REDNOSTI ")- TEHNOLOGIJE nAVANJE OBJEKTA ")- VAM DAJE VE U KONTROLU NAD PROJEK 2IWAL SADA NUDI BESPLATNU INTERNETSKU BIBLI TOM JER SMANJUJE RIZIK OD NARU IVANJA POGREl NIH STROJEVA I OMOGU UJE PREPOZNAVANJE PRO OTEKU ")- MODELA STROJEVA IZ FLOTE ZA NAJAM WWW RIWAL HR STRUCNOST RJESENJA BIM BLEMA NA GRADILIlTU I NJIHOVO RJElAVANJE PRIJE )- ENG "UILDING )NFORMATION -ODELING VAM POMAnE DA U INKOVITIJE MODELIRATE SVOJE GRA EVINSKE PROJEKTE UZ POMO DIGITALNIH $ MODELA NAlIH PODIZNIH PLATFOR MI 4AKO GRA EVINSKIM STRU NJACIMA OMOGU UJEMO PLANIRANJE I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA KAO I PREDVI ANJE PROBLEMA PRIJE NEGO lTO SE POJAVE

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

AL NUDI BESPLATNU INTERNETSKU BIBLI OTEKU BIM MODELA STROJEVA IZ FLOTE ZA NAJAM

/ 2IWALU Riwal posluje od 1968. godine, a matična tvrtka nalazi se u Nizozemskoj. Sa 76 skladišta u 16 zemalja, flotom za najam od preko 19.000 podiznih platformi, autokošara i teleskopskih viličara, s 2.500 zaposlenih i partnerstvima u različitim dijelovima svijeta, svojim kupcima nudi rješenja za siguran i učinkovit rad na visini i pokušava im pružiti najbolje korisničko iskustvo. Riwal je u Sloveniji prisutan od 2005., a u Hrvatskoj od 2008. godine. Slovenske i hrvatske podružnice Riwala vrlo uspješno posluju od 2014. pod jedinstvenim vodstvom direktora Jona Tajnika, timom od 36 predanih zaposlenika i sinergijom u poslovanju na oba tržišta. Riwal nudi svoje usluge u Sloveniji i Hrvatskoj s četiri depoa: Zagreb, Rijeka, Split i Ljubljana. Riwal tim uvijek vam nudi najbolje i najučinkovitije rješenje za vaš rad na visini.

T: 01 2763 581 E: info-hr@riwal.com W: www.riwal.hr

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

NSKIH PROJEKATA

RUDARSTVO

METODE MJERENJA

PRIMJENOM DVODIMENZIONALN

-ETODE MJERENJA I PRIMJENA PRIRODNOG KUTA SIPANJA MATERIJALA POZNAVANJE PRIRODNOG KUTA SIPANJA IMA VELIKU VAŽNOST U ODABIRU RUDARSKE I GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE, PROJEKTIRANJU RUDARSKIH RADOVA I OPLEMENJIVAČKIH POSTROJENJA. PRIRODNI KUT SIPANJA MATERIJALA (ENG. ANGLE OF REPOSE) PREDSTAVLJA KUT IZMEĐU MATERIJALA KOJI JE SIPAN NA HRPU I HORIZONTALNE PODLOGE. OBLIK I VELIČINA ČESTICA, VLAŽNOST MATERIJALA, UNUTARNJI KUT TRENJA I VISINA SIPANJA UTJEČU NA VELIČINU KUTA SIPANJA. KONVENCIONALNE METODE ZA MJERENJE KUTA SIPANJA OBUHVAĆAJU IZRAVNE METODE MJERENJA POMOĆU KUTOMJERA I NEIZRAVNE METODE PRORAČUNOM KUTA SIPANJA IZ GEOMETRIJSKIH VELIČINA HRPE. SUVREMENE METODE OMOGUĆUJU PRECIZNIJE I OBJEKTIVNIJE MJERENJE NA TEMELJU MODELA DOBIVENIH IZ DIGITALNIH FOTOGRAFIJA. TEKST Tomislav Korman1, Trpimir Kujundžić1, Mario Klanfar1, Dubravko Domitrović1 Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Pierottijeva ul. 6, 10000, Zagreb, tomislav.korman@rgn.hr

5VOD +UT SIPANJA JE JEDNO OD TEHNI KIH SVOJSTAVA SIPKIH ODNOSNO ISKOPANIH ILI IZMINIRANIH MATE RIJALA TE DANAS IMA VAnNU PRIMJENU KAKO U RU DARSTVU TAKO I U GRADITELJSTVU STROJARSTVU ITD 0RIRODNI KUT SIPANJA MOGU E JE DEFINIRATI KAO KUT KOJI NASIPANA HRPA NEKOG MATERIJALA TVORI U ODNOSU NA VODORAVNU RAVNINU TE PREDSTAVLJA NAJVE I KUT NAGIBA PRI KOJEMU NASIPANA HRPA MIRUJE 5KOLIKO KUT PRELAZI VRIJEDNOSTI KUTA PRI KOJEM HRPA MIRUJE TADA MATERIJAL PO INJE TE I DOK JE ISPOD TE VRIJEDNOSTI MATERIJAL STABILAN +UT SIPANJA SE TEORETSKI MOnE KRETATI OD f VI SOKO TEKU I ILI NEKOHEZIVNI GRANULIRANI MATERI JAL DO f VISOKO KOHEZIVNI GRANULIRANI MA TERIJAL 5 PRAKSI KOD GRANULIRANIH MATERIJALA VRIJEDNOSTI KUTA SIPANJA KRE U SE NAJ El E OD f DO f +UT SIPANJA SE NAJ El E KORISTI U PRORA UNU TRANSPORTNIH SREDSTAVA RUDARSKE MEHANIZACIJE SILOSA TE PRI PLANIRANJU ODLAGALI lTA MINERALNIH SIROVINA I JALOVINE $ANAS SE KO RISTI I ZA NUMERI KO KALIBRIRANJE MODELA U $%- METODA DISKRETNIH ELEMENATA SIMULACIJAMA U RUDARSKOJ I FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI GDJE OMO GU UJE PROCJENU PARAMETARA ME U ESTICA ZR NATOG MATERIJALA 0RIRODNI KUT SIPANJA MATERIJALA MIJENJA SE U ODRE ENIM GRANICAMA OVISNO O NA INU SI PANJA 3IPANJEM MATERIJALA S MALE VISINE PRI EMU NE DOLAZI DO ODSKAKANJA MATERIJALA PO OBODU STOlCA POSTInE SE MAKSIMALNI KUT SIPA NJA MATERIJALA 4AJ KUT ODGOVARA KOEFICIJENTU

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

STATI KOG KUTA SIPANJA UBRAJAMO METODU CILIN DRA I METODU LIJEVKA DOK SE ZA ODRE IVANJE DI NAMI KOG KUTA SIPANJA KORISTI METODA ROTIRAJU EG CILINDRA 5 METODI LIJEVKA MATERIJAL SE NASIPA U LIJEVAK KOJI JE FIKSAN NA UNAPRIJED ODRE ENOJ VISINI SLI KA B 4AKO ER MOnE BITI POMI AN ODNOSNO IZLAZ LIJEVKA KROZ KOJI PROLAZI MATERIJAL MORA SE NALAZITI lTO BLInE HRPI KOJA SE FORMIRA KAKO BI SE SMANJIO UTJECAJ KOTRLJANJA ESTICA +OD METODE CILINDRA FORMIRANJE HRPE POSTInE SE KONTINUIRA NIM PODIZANJEM CILINDRA UNUTAR KOJEG SE NALA ZI MATERIJAL SLIKA C "RZINA DIZANJA MORA BITI SPORA I KONTINUIRANA KAKO BI SE MOGLA FORMIRA TI HRPA PRI STATI KOM KUTU SIPANJA +OD METODE ROTIRAJU EG CILINDRA MATERIJAL SE SIPA U VALJAK ODRE ENOG PROMJERA IJA JE ELNA STRANA NA INJENA OD PROZIRNOG MATERIJALA NAJ

TRENJA ESTICA MATERIJALA PRI MIROVANJU I OZNA AVA STATI KI KUT SIPANJA !KO SE MATERIJAL SIPA S VE E VISINE IMAT E ZNATNU BRZINU I BOLJE E SKLIZATI PO POVRlI NI STOlCA 4AJ KUT PREDSTAVLJA PRIRODNI KUT SI PANJA ZA VRIJEME GIBANJA I OZNA AVA DINAMI KI KUT TRENJA 'ENERALNO DINAMI KI KUT SIPANJA JE

– PUTA MANJI OD STATI KOG KUTA SIPANJA 6RIJEDNOSTI KUTA SIPANJA OVISE O BROJNIM IM BENICIMA ME U KOJIMA SU KLJU NI OBLIK I VELI I NA ESTICA SADRnAJ VLAGE UNUTARNJI KUT TRENJA I VISINA SIPANJA $UNDA ET AL

-ETODE ISPITIVANJA KUTA SIPANJA /DRE IVANJE KUTA SIPANJA SASTOJI SE OD DVIJE FAZE OD KOJIH PRVA UKLJU UJE METODU FORMIRANJA HRPE A DRUGA FAZA UKLJU UJE MJERENJE KUTA FOR MIRANE HRPE SLIKA A 5 METODE ODRE IVANJA a

b

c

d

Formirana hrpa u obliku stošca

Slika 1. Metode ispitivanja materijala a) Formirana hrpa u obliku stošca b) metoda lijevka c) metoda cilindra d) metoda rotirajućeg cilindra (Rackl et al., 2017)

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

NIH I TRODIMENZIONALNIH MODELA U MJERENJU DOBIVAJU SE POUZDANIJI I PRECIZNIJI PODACI

a

b

a

Slika 2. Mjerenje kuta sipanja a) na idelanom stošcu b) na stvarnoj hrpi)

El E PLASTIKE 6ALJAK SE ROTIRA KONSTANTNOM BRZINOM TE SE PROMATRA MATERIJAL KOJI SE GIBA UNUTAR VALJKA -ATERIJAL USLIJED ROTACIJE ZAUZIMA ODRE ENI KUT KAKO JE PRIKAZANO NA SLICI D .EOVISONO OD METODE FORMIRANJA HRPE PRO BLEM KOD MJERENJA KUTA SIPANJA PREDSTAVLJA NERAVNOMJERNOST HRPE SLIKA B /DSTUPANJE OBLIKA HRPE OD IDEALNOG STOnCA SLIKA A MOnE ZNA AJNO UTJECATI NA TO NOST MJERENJA 5PRAVO ZATO POSTOJE RAZLI ITE METODE ZA MJERENJE KUTA TE SU I DALJE PREDMET BROJNIH ISTRAnIVANJA

+ONVENCIONALNE METODE MJERENJA KUTA SIPANJA +ONVENCIONALNE METODE KOJE SE PRIMJENJUJU ZA MJERENJE MOGU BITI IZRAVNE I NEIZRAVNE )ZRAV NE METODE UKLJU UJU UPOTREBU KUTOMJERA +OD UPOTREBE KUTOMJERA POTREBNO JE IZMJERIT KUT NA VIlE MJESTA S OBZIROM DA OBLIK HRPE MOnE ZNA AJNO ODSTUPATI OD IDEALNOG STOnCA .EDOSTATAK OVE METODE O ITUJE SE U MJERENJU ODNOSNO MO GU NOSTI POGRElKE KOD O ITANJA KUTA I POSTAVLJA NJA KUTOMJERA ZBOG SUBJEKTIVNOSTI OPAnA A 5MJESTO IZRAVNOG MJERENJA KUT SIPANJA MO GU E JE ODREDITI INDIREKTNO KORIlTENJEM TRIGO NOMETRIJSKIH FUNKCIJA UZ PRETHODNO MJERENJE VRIJEDNOSTI PROMJERA I VISINE HRPE MATERIJALA -JERENJEM NAVEDENIH PARAMETARA IZ PRESJE KA RAVNINE OKOMITE NA BAZU STOlCA DOBIJU SE DVA PRAVOKUTNA TROKUTA UZ PRETPOSTAVKU DA JE HIPOTENUZA TROKUTA PRAVAC KOJI NAJBOLJE OPISU JE PLAlT STOnASTE HRPE +UTOVI KOJE HIPOTENU ZE ZATVARAJU SA KATETAMA PREDSTAVLJAJU KUT SI PANJA

3UVREMENE METODE MJERENJA KUTA SIPANJA +OD SUVREMENIH METO DA KUT SIPANJA ODRE UJE Oblak točaka Mreža Hrpa SE IZ DIGITALNIH FOTOGRAFIJA Slika 4. Određivanje kuta sipanja iz 3D modela 6E A TO NOST I OBJEKTIV NOST GLAVNE SU PREDNOSTI SUVREMENIH METODA +AKO BI SE ODREDIO KUT SIPANJA IZ DIGITALNIH FOTOGRAFI SA INJENA OD MNOGOKUTA KAO lTO JE VIDLJIVO NA JA POTREBNO JE KREIRATI DVOIMENZIONALNE ILI TRODI SLICI +UT SIPANJA ODRE UJE SE IZRADOM STOl CA UPISANOG U DOBIVENE $ MODELE MENZIONALNE MODELE :A KREIRANJE DVODIMENZIONALNOG MODELA HRPE MATERIJALA IZ DIGITALNE FOTOGRAFIJE POTREB 0RIMJENA KUTA SIPANJA NO JE SNIMITI DVIJE FOTOGRAFIJE ZA SVAKU HRPU +UT SIPANJA IMA VRLO lIROKU PRIMJENU A KO 0RINCIP OVE METODE JE DA SE IZ DIGITALNE FOTO RISTI SE PRI PROJEKTIRANJU I ODABIRU TRANSPORTNIH GRAFIJE KONSTRUIRA D MODEL TE PREPOZNA RUB SREDSTAVA RUDARSKIH STROJEVA PROJEKTIRANJA ODNOSNO KONTURA REALNE HRPE KAO SKUP TO A OPLEMENJIVA KIH POSTROJENJA ODLAGALIlTA MINE KA TE IH SE POHRANI KAO KOORDINATE U DATOTE RALNE SIROVINE I JALOVINE 4RANSPORT PREDSTAVLJA KU 0ROVLA ENJEM PRAVACA REGRESIJE KROZ TO ZNATAN TROlAK U RUDARSTVU STOGA JE ZA USPJEl KE KONTURE HRPE MOGU E JE IZ NAGIBA PRAVACA NO RJElAVANJE TRANSPORTNIH PROBLEMA POTREBNO ODREDITI KUT SIPANJA MATERIJALA "LOK SHEMA IS POZNAVATI ILI ODREDITI FIZIKALNA SVOJSTVA MATERI PITIVANJA PRIKAZAN JE NA SLICI JALA KOJI E SE PREVOZITI +UT SIPANJA ZNA AJNO 5 NOVIJE VRIJEME SVE VIlE SE KORISTE METO UTJE E NA IZBOR TIPA I VRSTE PRIJEVOZNIH SREDSTA DE KOJE SE BAZIRAJU NA TRODIMENZIONALNIM MO VA ODNOSNO NJIHOVO DIMENZIONIRANJE POGON DELIMA /VA JE METODA TEMELJENA NA STEREO SKE TROlKOVE TROlKOVE ODRnAVANJA NA MOGU FOTOGRAMETRIJI ODNOSNO OBLIKU FOTOGRAMETRIJE NOST ILI NEMOGU NOST PRIMJENE TE KONA NO NA KOJA PREDSTAVLJA TEHNIKU DOBIVANJA PROSTORNIH NJIHOVU U INKOVITOST INFORMACIJA NEKOG OBJEKTA NA TEMELJU SNIMA *EDAN OD KRITERIJA PRI PRORA UNU TRANSPORTA NJA I OBRADE STEREOPAROVA KOJI SU DOBIVENI NA KAMIONIMA JE SVAKAKO ISKORIlTENJE KAMIONA PO RAZLI ITIM MJESTIMA SNIMANJA ISTOG OBJEKTA 0RI NOSIVOSTI I OBUJMU SANDUKA KAMIONA 0RI RA U FOTOGRAFIRANJU S VIlE RAZLI ITIH STAJALIlTA PRINCIP NANJU VOLUMENA SANDUKA TREBA POZNAVATI KUT JE DA SE NA SVAKOJ FOTOGRAFIJI PREPOZNAJU ZA SIPANJA S OBZIROM DA E RAZLI ITI MATERIJALI FOR JEDNI KE TO KE TE SE TRIANGULACIJOM POMO U MIRATI HRPU POD RAZLI ITIM KUTOVIMA OVISNO O NA

Obrada i konverzija slike u 8 bita

Detekcija konture hrpe

Određivanje pravca regresije i kuta sipanja

Slika 3. Određivanje kuta sipanja iz 2D modela

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

Digitalna fotografija

PROJEKCIJSKIH LINIJA PROCJENJUJU $ KOORDINATE TO AKA ODNOSNO NJIHOVA LOKACIJA +OD FOTOGRA FIRANJA JE POTREBNO OBUHVATITI OBJEKT NA SLJEDE OJ SLICI TAKO DA ODRE ENI DETALJI BUDU PRISUT NI NA OSTALIM FOTOGRAFIJAMA U OMJERU 7OJCIK ET AL )Z DIGITALNIH FOTOGRAFIJA PROGRAM PRONALAZI POLOnAJ KAMERE ODRE UJE ORIJENTACIJU ZA SVAKU FOTOGRAFIJU I IZRA UJE MO DEL OBLAKA TO AKA TE U KONA NICI MREnU KOJA JE

METODE MJERENJA RUDARSTVO

INU NA KOJI SE ESTICE ME USOBNO POVEZUJU 0RORA UN OBUJMA PUNOG SANDUKA PREMA 3!% * STANDARDU RA UNA SE NA TEMELJU GEOME TRIJSKOG OBUJMA SANDUKA KAMIONA NA KOJI SE NADODAJE OBUJAM PIRAMIDALNOG OBLIKA SA STRA NAMA NA KOSINAMA PRETPOSTAVLJAJU I NA SIPANI KUT OD STUPNJEVA SLIKA 0REMA PODACIMA IZ PRAKSE OBUJAM PUNOG SANDUKA KAMIONA MOnE BITI I DO MANJI U ODNOSU NA PRORA UN PREMA 3!% STANDARDU ,ANG

5 TABLICI PRIKAZAN JE KUT SIPANJA ZA RAZLI I TE MATERIJALE )Z TABLICE JE TAKO ER VIDLJIVO KOLIKO STVARNE VRIJEDNOSTI KUTA SIPANJA J P J MOGU G ODSTU

2:1

Slika 5. Formiranje hrpe u sanduku kamiona prema SAE standardu

PATI OD PRETPOSTAVLJENIH KUTOVA I PRE MA 3!% 3TANDARDU 5KOLIKO SE KRIVO PRETPOSTAVI KUT SIPANJA TADA PRORA UN SANDUKA KAMIONA MOnE ZNA AJNO OD STUPATI OD STVARNOG OBUJMA MATERIJALU U SANDU KU KAMIONA lTO U KONA NICI MOnE REZULTIRATI ODA BIROM NEODGOVARAJU EG TIPA KAMIONA .A SLICI PRIKAZANA JE RAZLIKA U OBUJMU KOD KUTA SIPANJA OD ๦ PREMA PRIRU NIKU PROIZVO A A I STVARNO GA KUTA SIPANJA OD ๦ MJERENOG NA TERENU 0RORA UN KAPACITETA BAGERA PROPORCIONALAN

JE OBUJMU NAPUNJENE LOPATE BAGERA I OBRNUTO PROPORCIO NALAN TRAJANJU CIKLUSA /BU JAM MATERIJALA U LOPATI BA GERA ZNA AJNO OVISI O KUTU SIPANJA A ZA ODRE IVANJE OBUJMA NAJ El E SE KORISTE SLJEDE I STANDARDI )3/ – )NTERNATIO NAL /RGANIZATION FOR 3TAN DARDIZATION #%#% – 3%#4)/. 6) #OMMITTEE FOR %UROPEAN Slika 6. Pretpostavljeni i mjereni kut sipanja materijala u sanduku #ONSTRUCTION %QUIPMENT kamiona (Lang, 2010).

3!% )NTERNATIONAL – * * B 3OCIETY OF !UTO MOTIVE %NGINEERS *)3 – ! *APANESE )NDUSTRIAL Volumen Vt lopate 3TANDARD zaravnati napunjeVs 0REMA )3/ 3!% I *)3 STANDARDU KUT SIPA ne na vrh volumen NJA JE PRETPOSTAVLJEN U IZNOSU OD f STUPNJE VA DOK SE JEDINO PREMA EUROPSKOM #%#% 1 2 STANDARDU PRETPOSTAVLJA KUT SIPANJA OD PRIBLIn 1 1 NO f STUPNJEVA KAKO JE PRIKAZANO NA SLI CI +OD MATERIJALA S MANJIM KUTOM SIPANJA ZA PRORA UN U INKA BAGERA PRIKLADNIJI JE #%#% STANDARD DOK SU KOD MATERIJALA S VE IM KU ISO, SAE, JIS 45 CECE 26,6 TOM SIPANJA PRIMJENJIVIJI OSTALI STANDARDI +OD Slika 7. Promjena obujma lopate i kuta sipanja, UTOVARA A RAZLIKA U PRORA UNU OBUJMA LOPATE ovisno o primijenjenom standardu IZME U POJEDINIH STANDARDA JE JOl I VE A ZBOG NJENE DUnINE .AJVE U TO NOST PRI ODRE IVANJU OBUJMA PUNE LOPATE MOGU E JE POSTI I NA TE NJA LOPATE I POTROlNJU GORIVA +OD ODMINIRANOG MELJU TERENSKIH MJERENJA KUTA SIPANJA PRIMJE MATERIJALA S VELIKIM KUTOM SIPANJA U INAK BA GERA BIT E VE I JER JE TRAJEKTORIJA LOPATE KRA A NOM FOTOGRAMETRIJSKIH METODA SLIKA /DABIR DOZERA KAO I DIMENZIJE I TIPA NOnA PR +UT SIPANJA RAZRUlENOG MATERIJALA UTJE E NA TRAJEKTORIJU PUNJENJA LOPATE A POSLJEDI NO I NA VENSTVENO OVISE O NAMJENI STROJA /SIM ZAHTJE VREMENSKI CIKLUS UTOVARA KOEFICIJENT PUNJE VA KONKRETNOG RADNOG ZADATKA POTREBNO JE

4ABLICA 2AZLI ITI KUTOVI SIPANJA PREMA NORMI I ISKUSTVU NA TERENU ,ANG

Kut sipanja

tan

20,0

0,36

22,5

0,41

25,0

0,47

26,6

0,50

27,5

0,52

30,0

0,58

32,5

0,64

35,0

0,70

37,5

0,77

40,0

0,84

42,5

0,92

45,0

1,00

47,5

1,09

50,0

1,19

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

Iskustveni kutovi sipanja za različite materijale

(a) SEA kut za pijesak i gornju hrpu glina

vlažna tla

tla ugljen šljunak SEA kut za donju sekciju (poravati volumen)

(b)

Slika 8. Terensko mjerenje obujma materijala i kuta sipanja u lopati bagera

RAZMOTRITI CIJELO MNOlTVO OSTALIH IMBENIKA PRI JE ODABIRA STROJA ODRE ENIH RADNIH KARAKTERISTI KA 5 INAK DOZERA OVISI O TRAJANJU CIKLUSA DOZE RA I OBUJMU MATERIJALA ISPRED DOZERSKOG NOnA

ODNOSNO VU NE PRIZME /BUJAM VU NE PRIZME OP ENITO SE RA UNA POJEDNOSTAVLJIVANJEM GEO METRIJE NOnA PREMA OBLIKU PRIZME ILI PARALELOPI PEDA /BUJAM PRIZME ODRE EN JE VISINOM I DU nINOM DOZERSKOG NOnA TE lIRINOM VU NE PRIZME KOJA IZRAVNO OVISI O KUTU SIPANJA SLIKA

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

LITERATURI TE PRIRU NICIMA PROIZVO A A STROJEVA .A KUT SIPANJA UTJE U BROJNI IMBENICI OD KOJIH SU GRANULACIJA I VLAnNOST KLJU NI 3TOGA ZA PRE CIZNIJE PODATKE IPAK JE NAJPOUZDANIJE PROVESTI LABORATORIJSKA I TERENSKA MJERENJA KUTA SIPANJA 'RElKE KOJE SE JAVLJAJU PRI MJERENJU KUTA SIPA NJA POSLJEDICA SU NERAVNOMJERNOSTI HRPE ODNO SNO ODSTUPANJE OBLIKA HRPE OD IDEALNOG STOl CA 5PRAVO ZATO DANAS SE UZ KONVENCIONALNE METODE MJERENJA UPOTREBLJAVAJU SVE VIlE SUVRE MENE METODE BAZIRANE NA MODELIMA DOBIVENIM IZ DIGITALNIH FOTOGRAFIJA 0RIMJENOM DVODIMENZI ONALNIH I TRODIMENZIONALNIH MODELA U MJERENJU KUTA SIPANJA IZBJEGAVA SE SUBJEKTIVNOST MJERITE LJA A DOBIVENI PODACI SU POUZDANIJI I PRECIZNIJI

Slika 9. Formiranje vučne prizme ispred dozerskog noža (Zitzman, 2019)

4RANSPORTNE TRAKE KORISTE SE ZA TRANSPORT SIPKOG MATERIJALA PRETEnITO HORIZONTALNO ILI POD NEKIM KUTOM +UT SIPANJA MATERIJALA U MI ROVANJU NA POKRETNOJ TRANSPORTNOJ TRACI OBI NO JE ๦ MANJI OD PRIRODNOG KUTA SIPANJA +OD NEKIH MATERIJALA MOnE BITI I DO ๦ MANJI OD PRIRODNOG KUTA SIPANJA +VALITETNO PROJEKTI RANJE TRANSPORTNOG SUSTAVA ZAPO INJE PROCJE NOM FIZIKALNO – MEHANI KIH KARAKTERISTIKA TRAN SPORTIRANOG MATERIJALA TE POSEBNO STATI KOG KUTA SIPANJA FORMIRANE HRPE MATERIJALA I DINA MI KOG KUTA SIPANJA MATERIJALA U MIROVANJU NA PODLOZI KOJA SE KRE E PRIKAZANIH NA SLICI 0RI ODABIRU ELEMENATA TRAKE lIRINA I OBLIK TRAKE IZRAVNO OVISE O KUTU SIPANJA +UT SIPANJA IMA ZNA AJNU ULOGU PRI PROJEKTIRA NJU ODLAGALIlTA MINERALNE SIROVINE I JALOVINE KAO I OPLEMENJIVA KIH POSTROJENJA SLIKA 0OVR lINA ODLAGALIlTA OVISI PRVENSTVENO O KOLI INI JA LOVINE KOJA NASTAJE TIJEKOM EKSPLOATACIJE KAO I PRIRODNOM KUTU SIPANJA JALOVINE *ALOVINA SE NA ODLAGALIlTE ODLAnE NASIPANJEM PA E POVRlI NA ODLAGALIlTA OVISITI OD PROJEKTIRANE VISINE ALI SVAKAKO I OD KUTA SIPANJA JALOVINE +OD PROJEK TIRANJA SEPARACIJSKOG POSTROJENJA POTREBNO JE IZRA UNATI POVRlINU PROSTORA KOJI E DEPONIJE SEPARIRANOG MATERIJALA ZAUZETI 0OVRlINA DEPO NIJA POJEDINIH KLASA MATERIJALA OVISIT E OD VISINE SIPANJA ALI OPET NAJVIlE O KUTU SIPANJA DOTI NE

angle of repose

Slika 11. Odlagalište a) neklasirane mineralne sirovine b) klasirane mineralne sirovine (Urbano, 2011)

KLASE MATERIJALA OVISNO O VELI INI ESTICA UNUTAR TE KLASE )SKUSTVO POKAZUJE DA NEKLASIRANI MATE RIJAL INI VE I PRIRODNI KUT SIPANJA NEGO KLASIRANI

,ITERATURA $UNDA 3 +UJUNDnI 4 +ORMAN 4 .A STAVNI MATERIJALI ZA PREDAVANJA I VJEnBE IZ KOLEGI JA 2UDARSKI I GEOTEHNI KI STROJEVI I 4RANSPORT I IZVOZ

:AKLJU AK

2UDARSKO GEOLOlKO NAFTNI FAKULTET :AGREB .EO

3VAKA GRElKA U IZBORU I ORGANIZACIJI PRIJEVO ZNOG SUSTAVA ILI SREDSTVA KAO I ODABIRA STRO JEVA TElKO SE ISPRAVLJA PA IZBOR NE SMIJE BITI SLU AJAN ILI ISKLJU IVO NA TEMELJU TEHNI KIH KA RAKTERISTIKA STROJEVA VE JE POTREBNO POZNAVATI TEHNI KA I FIZIKALNO MEHANI KA SVOJSTVA MATE RIJALA +UT SIPANJA JE TEHNI KO SVOJSTVO MATERI JALA KOJE JE NUnNO POZNAVATI PRI ODABIRU I PRO RA UNU KAMIONA TRANSPORTNIH TRAKA BAGERA

UTOVARA A DOZERA I MNOGIH DRUGIH STROJEVA 0O DACI O KUTU SIPANJA DOSTUPNI SU U ZNANSTVENOJ

BJAVLJENO #OMMITTEE FOR %UROPEAN #ONSTRUCTION %QUIPMENT !BOUT #%#% 52, HTTPS WWW CECE EU ABOUT

*APANESE )NDUSTRIAL 3TANDARDS #OMMITTEE

/UR ROLES 52, HTTP WWW JISC GO JP ENG JISC INDEX?E HTML ,ANG 2 )NCREASING MINE PRODUCTIVITY WITH AN APPROPRIATE MINE TRUCK BODY 2ACKL - 'R TSCH & % 2USCH - &OTTNER * 1UALITATIVE AND QUANTITATIVE ASSESSMENT OF $ SCANNED BULK SOLID HEAP DATA 0OWDER 4ECHNO LOGY

3!% )NTERNATIONAL !BOUT 3!% )NTERNA TIONAL 52, HTTPS WWW SAE ORG ABOUT HISTORY

5RBANO , ,IMESTONE 1UARRY 5RL HTTPS MONTESSORIMUDDLE ORG CATEGORY CHEMISTRY PAGE 7OJCIK 0 +LAPA " -ITKA * 3LADEK 4HE H R

USE OF THE PHOTOGRAMMETRIC METHOD FOR

C O M

.

MEASUREMENT OF THE REPOSE ANGLE OF GRANU LAR MATERIALS -EASUREMENT $/) HTTPS DOI

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

.

ORG J MEASUREMENT :ITZMAN , "ULLDOZER 4YPES 0ARTS AND 4HEIR 5SES

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

Slika 10. Presjek formirane hrpe na transportnoj traci

REVITALIZACIJU ZONE 'REDELJ U :AGREBA

EBRD

GREDELJ – NOVI CENTAR GRADA

%"2$ PODUPIRE URBANU

NEKADAŠNJA INDUSTRIJSKA ZONA GREDELJ MOGLA BI POSTATI INTEGRALNI DIO GRADSKE JEZGRE I U IDUĆIH PETNAEST GODINA PRIVUĆI ULAGANJA U IZNOSU OD 1,6 MILIJARDI EURA

%

UROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ %"2$ PODUPIRE INICIJATIVU URBANE REVITALIZACIJE ZONE 'REDELJ KOJA SE NALAZI U SAMOM SRE DIlTU :AGREBA IZME U 0AROMLINA I 'LAVNOG KO LODVORA A UDALJENA JE SVEGA MINUTA OD SRE DIlNJEG GRADSKOG 4RGA BANA *OSIPA *ELA I A 3USTAVNIM PLANIRANJEM ZONA 'REDELJ BI MOGLA POSTATI INTEGRALNI DIO GRADSKE JEZGRE .A TEME LJU STUDIJE IZRA ENE NAKON POTRESA KOJI JE POGO DIO :AGREB U OnUJKU GODINE "ANKA PRED LAnE REVITALIZACIJU NEKADAlNJE INDUSTRIJSKE ZONE 'REDELJ KOJA BI TAKO POSTALA NOVI DIO GRADSKE JEZGRE I PROMETNI CENTAR S INTEGRIRANIM KULTURNIM DOBRIMA 'REDELJ JE PRILIKA DA SE STVORE NOVI POSLOVNI

STAMBENI I JAVNI SADRnAJI U BLIZINI CENTRA A 'RAD I DRnAVA DOBILI BI PRILIKU KONSOLIDIRATI IMOVINU I IN STITUCIJE SMJElTENE PO CIJELOM $ONJEM GRADU NA JEDNOJ LOKACIJI PRIJEDLOG JE %"2$ A 0ROJEKT KOJI SE RAZMATRA OBUHVA AO BI POVR lINU OD HEKTARA TE BI UZ NOVE STAMBENE KA

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

PACITETE UJEDNO RIJElIO I JEDAN OD NAJVE IH URBA NISTI KIH PROBLEMA GRADA :AGREBA TJ PROMETNU NEPOVEZANOST SJEVERA I JUGA ISTOKA I ZAPADA :BOG MANJKA PONUDE NOVOGRADNJE U CENTRU

KLJU NI POKRETA RAZVOJA ZONE 'REDELJ BILA BI IZ GRADNJA NOVIH STAMBENIH JEDINICA 3TUDIJA POKAZUJE KAKO BI URBANA REGENERACI JA ZONE 'REDELJ MOGLA U IDU IH GODINA PRIVU I ULAGANJA U IZNOSU OD MILIJARDI EURA PRIDO NIJETI PORASTU "$0 A :AGREBA ZA POSTO PRIJE OPOREZIVANJA TE POTENCIJALNO U ZAVRlNOJ FAZI PROJEKTA PRIVU I DO RADNIH MJE STA U NOVIM POSLOVNIM JEDINICAMA NA LOKACIJI „+OMBINACIJA #/6)$ PANDEMIJE I DVA JAKA POTRESA U GODINI OSTAVILI SU DUBOK TRAG NA :AGREB I (RVATSKU 3ADA JE VRIJEME DA SE KRENE NAPRIJED I POKRENU PLANOVI KOJI E OT KLJU ATI SVE POTENCIJALE KOJE (RVATSKA IMA .Al PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU GRADA :AGREBA JASNO ILUSTRIRA lTO SLOGAN „IZGRADITI NATRAG BOLJE” BU ILD BACK BETTER MOnE ZNA ITI U STVARNOM nIVOTU”

ISTAKNULA JE 6ICTORIA :INCHUK DIREKTORICA %"2$ A ZA (RVATSKU :AGREB NIJE JEDINI GRAD U (RVATSKOJ KOJI %"2$ PODUPIRE U NJIHOVIM NASTOJANJIMA RJElAVANJA NE OPTIMALNIH OBRAZACA GRADNJE I KORIlTENJA ZEMLJI lTA KREIRANJU PROFITABILNE IMOVINE I GOSPODAR SKIH POTICAJA TE PRETVARANJU NAPUlTENIH GRADSKIH ZONA U USPJElNE ZELENE I VISOKO KVALITETNE LO KACIJE 0ROJEKTI KOJI SU U FAZI IZRADE SU U 3PLITU GDJE JE "ANKA FINANCIRALA IZRADU -ASTERPLAN STUDI JE ZA PODRU JE )STO NE OBALE I +OPILICE ZATIM U 0ULI GDJE JE FINANCIRANA ANALIZA STRATElKIH MO GU NOSTI URBANE REGENERACIJE NEKOLIKO LOKACIJA TE U dIBENIKU GDJE JE %"2$ FINANCIRALA PRIPRE MU INTEGRIRANE RAZVOJNE STRATEGIJE ZA BIVlU INDU STRIJSKU ZONU "ATInELE KOJA SE NALAZI UZ SAMU PO VIJESNU JEZGRU GRADA „6IDIMO MOGU NOSTI DILJEM (RVATSKE ZA STRA TElKU KOMERCIJALIZACIJU NAPUlTENIH ZONA U GRA DOVIMA TE MOBILIZIRAMO POTPORU NA VIlE NA I NA BILO TO U OBLIKU OSIGURAVANJA BESPOVRATNIH SREDSTAVA DO SAMOG KONKRETNOG RADA NA STRUK TURIRANJU TAKVIH INICIJATIVA 3VJEDO IMO MNOGIM USPJElNIM PRIMJERIMA TAKVOG PRISTUPA U DRUGIM ZEMLJAMA I UVJERENI SMO DA (RVATSKA IMA VOLJU I POTENCIJAL SLIJEDITI TAJ PUT ” DODALA JE :INCHUK %"2$ JE DO DANAS U (RVATSKU ULOnILA OKO MI LIJARDE EURA

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

PROIZVODNJA UGLJENA U DESET VODEĆIH GLOBALNIH RUDARSKIH KOMPANIJA PALA JE S 1.704 METRIČKE TONE U 2019. NA 1.633 METRIČKE TONE U 2020. GODINI, ODNOSNO ZA 4,2 POSTO

$

ESET VODE IH RUDARSKIH TVRTKI U SVIJETU #OAL )NDIA #HINA 3HENHUA 9ANZHOU #OAL 0EABODY #HINA .ATIONAL #OAL

'LENCORE 3IBERIAN #OAL 04 "UMI "(0 I !RCH 2ESOURCES O EKUJU DA E U GODINI PO VE ATI UKUPNU PROIZVODNJU UGLJENA ZA POSTO

NAVODI ANALITI ARSKA TVRTKA 'LOBAL$ATA 0ROIZVODNJA UGLJENA U NAVEDENIM KOMPANIJA MA U GODINI IZNOSILA JE -T lTO JE ZA POSTO MANJE NEGO U GODINI KADA JE PROIZVODNJA IZNOSILA METRI KIH TONA .AJ VE I PAD PROIZVODNJE ZABILJEnEN JE KOD KOMPANI JA !RCH 2ESOURCES

04 "UMI

'LENCORE I 0EABODY

.O 'LOBAL$ATA PROCJENJUJE DA E UKUPNA PRO IZVODNJA UGLJENA DESET VODE IH RUDARSKIH KOMPA NIJA U SVIJETU OVE GODINE IZNOSITI IZME U I -T lTO BI BIO PORAST OD OKO POSTO U

USPOREDBI S PRETHODNOM GODINOM 'LAVNI POKRETA RASTA TREBALA BI BITI OBNOVA UOBI AJENIH OPERATIVNIH AKTIVNOSTI ZAHVALJUJU I CI JEPLJENJU PROTIV #/6)$ I PRIMJENI STROGIH EPI DEMIOLOlKIH MJERA U RUDNICIMA 0ROIZVODNJA TVRTKE !RCH 2ESOURCES RANIJE !RCH #OAL PALA JE PRVENSTVENO ZBOG PRODAJE PO VRlINSKOG KOPA (OLDEN U PROSINCU TE LOlEG EKONOMSKOG OKRUnENJA U PRVOM TROMJE SE JU GODINE 0ROIZVODNJU JE DODATNO PO REMETILA PRIVREMENA OBUSTAVA AKTIVNOSTI U RUDNI KU 6IPER U DRUGOM KVARTALU PROlLE GODINE /BILNE KIlE I PANDEMIJA #/6)$ UTJECA LI SU U PROlLOJ GODINI NA PROIZVODNJU KOMPANIJE 04 "UMI DOK JE PROIZVODNJA UGLJENA TVRTKE 'LEN CORE PALA ETVRTI KVARTAL ZAREDOM JER JE AKTIVNOST KOLUMBIJSKOG OGRANKA KOMPANIJE OBUSTAVLJENA ZBOG EPIDEMIOLOlKIH MJERA 0LANIRANO SMANJENJE

GLOBALDATA

$ESET VODE IH RUDARSKIH KOMPANIJA POVE AT E PROIZVODNJU UGLJENA U GODINI ZA POSTO

ANALIZA

'LOBAL$ATA

PROIZVODNJE U AUSTRALSKOM OGRANKU TAKO ER JE UTJECAO NA SMANJENJE UKUPNE PROIZVODNJE 'LEN COREA KAO I OBUSTAVLJANJE AKTIVNOSTI U RUDNIKU 0RODECO ZBOG EPIDEMIJE TE lTRAJK U #ERREJONU IZ ME U KOLOVOZA I PROSINCA REKAO JE ANALI TI AR TVRTKE 'LOBAL$ATA 6INNETH "AJAJ 0ROIZVODNJA 0EABODYJA SMANJENA JE PRVEN STVENO ZBOG NADOGRADNJE TRANSPORTNOG SUSTAVA GLAVNE PROIZVODNE LINIJE NA 3HOAL #REEKU RADOVA NA SEKVENCIRANJU JAMA U -OORVALEU I PROBLEMA S OPREMOM U #OPPABELLI 0EABODY JE TAKO ER OBUSTAVIO RAD U PODZEMNOM RUDNIKU 7AMBO NA DANA TIJEKOM DRUGE POLOVICE 5 DRUGOM TROMJESE JU PROlLE GODINE ZATVOREN JE RUDNIK 7ILDCAT (ILLS A U TRE EM SU ZATVORENI +AYENTA I #OTTAGE 'ROVE lTO JE DODATNO UTJECA LO NA SMANJENU PROIZVODNJU 0ROIZVODNJA KOKSA U KOMPANIJI "(0 SMANJE NA JE ZBOG PLANIRANOG ODRnAVANJA POGONA U 3A RAJI I #AVAL 2IDGEU KLIMATSKIH POREME AJA ZBOG ,A .INE TE NInIH PRINOSA U 3OUTH 7ALKER #REEKU I 0OITRELU TUMA I 6INNETH "AJAJ 3EGMENT TERMALNOG UGLJENA IZ KOJEG JE KOM PANIJA NAJAVILA SKORI IZLAZAK POGO EN JE DNEV NIM lTRAJKOM U #ERREJONU KOJI JE PO EO KOLO VOZA 3 DRUGE STRANE KOMPANIJA #OAL )NDIA POVE ALA JE PROIZVODNJU ZA ETIRI POSTO ZAHVALJUJU I OPORAVKU INDIJSKOG ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA 4OME JE PRIDONIJELA OBNOVA PROIZVODNIH I DRUGIH POSLOVNIH AKTIVNOSTI PA SE I POTRAnNJA ZA ENERGI JOM PO ELA OPORAVLJATI NAKON PADA ZBOG PANDE MIJE 0ROIZVODNJU SU U PROlLOJ GODINI POVE ALE I KI NESKE KOMPANIJE #HINA 3HENHUA

9ANZHOU #OAL I #HINA .ATIONAL #OAL 'ROUP

UGLAVNOM ZAHVALJUJU I BRZOM OPORAVKU KINESKOG GOSPODARSTVA POSEBNO U DRUGOJ POLOVICI GODINE

Coal production variance, 2020. vs 2019. (source: GlobalData, Mining Intelligence Center) Yanzhou Coal China National Coal Coal India China Shenhua Siberian Coal BHP

H R

Peabody

C O M

.

Glencore PT Bumi

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

-30 %

-25 %

-20 %

-15 %

-10 %

-5 %

0%

5%

10 %

15 %

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

-35 %

.

Arch Resouces (tonnes sold)

1."2 9 (-_$-)$1(-& &$.1 # NOVOSTI

'OODYEAR POKLANJA BESPLATNO OSIGURANJE GUMA TIRE).352% U Goodyearu od 1. 3. 2021. do 31. 12. 2021. pri kupnji novih cestovnih teretnih guma robne marke Goodyear za pogonsku i upravljačku osovinu dimenzije 17,5, 19,5 i 22,5 cola poklanjaju besplatno osiguranje guma +tireINSURE. GOSPODARSKA VOZILA

Osiguranje +tireINSURE pokriva oštećenja guma od zabijenih čavala ili drugih oštrih predmeta i rubnjaka kao i oštećenja

D

eset Arocsa 4242 K 8x4 s kiperskim sanducima CANTONI nadovezuju se na niz prethodno isporučenih vozila. Kiperske šasije ojačane su za teške uvjete rada, s najvećom dopuštenom masom od 42 t i vučnom silom od 80 t. Prijenos snage obavlja automatizirani Powershift 16+2 brzinski mjenjač s dvostrukom lamelom spojke i s off-road režimom rada. Vozila su opremljena i ojačanom, dekompresijskom motornom kočnicom High Performance Engine Brake snage 410 kW. Kiperi su nadograđeni half-pipe sandukom CANTONI zapremnine 20 m3 s hidrauličkim otvaranjem stražnje stranice.

guma koja su posljedica zlonamjernih radnji trećih osoba.

*l22!.'1$1 ( , - 9 3$'-(* &1 #-)4 #ITRO N E *UMPY STIGAO U (RVATSKU Citroën je u Hrvatskoj počeo s prodajom električnog dostavnog modela e-Jumpy koji se nudi s početnom cijenom (bez poticaja) od 276.400 kn + PDV. U ponudi je furgonska izvedba s dvije duljine (M i XL) te dva kapaciteta baterija (50 i 75 kWh) pri čemu baterija kapaciteta 50 kWh omogućuje doseg od 230 km (po WLTP ciklusu), a veća sa 75 kWh do 330 km. Snaga punjenja na AC punjačima je 11 kW, a na DC punjačima 100 kW. U oba slučaja elektromotor je snage 100 kW (136 KS) te pogoni prednje kotače. U M izvedbi e-Jumpy ima 4,95 m te teretni prostor od 5,8 m3 (u verziji s dvostrukom kabinom 3,2 m3) dok XL ima 5,3 metra i 6,6 m3 teretnog prostora. Početna cijena za furgonsku izvedbu s manjom baterijom je 276.400 kn + PDV.

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

P

očetkom 2021. godine tvrtki Tehnikagradnja d.o.o. isporučene su dvije kiperske poluprikolice Kässbohrer volumena 24 m3 opremljene podiznim osovinama, sustavom za digitalni prikaz opterećenja po osovinama, kočnicom za finišer i kliznim ceradnim sustavom s platformom. Šasije poluprikolica zaštićene su KTL tehnologijom koja najmanje 10 godina štiti od prohrđavanja u zahtjevnim građevinskim uvjetima rada.

Uz Kässbohrer poluprikolice isporučena su i dva kamiona MAN TGX 18.430 4x2 BLS s motorom od 430 KS, širokom spavaćom kabinom s jednim krevetom i ugrađenom MEILLER kiperskom hidraulikom za poluprikolice.

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

, - 3&7 (-#(5(#4 + +(.- 2 3N MN FNCHMT C@M@ M@JNM OQDCRS@UKI@MI@ MNUD FDMDQ@BHID LNCDK@ 3&7 SD S@C@gMIDF SNO LNCDK@ 3&7 (MCHUHCT@K +HNM , - ID OQDCRS@UHN INg DJRJKTYHUMHIH 3&7 (MCHUHCT@K +HNM 2 JNIH OQDCRS@UKI@ UQGTM@B ONMTCD L@QJD HY , MBGDM@

4RANSLOGISTIKA 'LINA PRELAZI NA -IRROR#AM Nakon što su se ranije isporučeni Mercedesovi Actrosi dokazali u radu, Translogistika Glina nadopunjuje svoj vozni park sa četiri nova tegljača s MirrorCam sustavom. Kišne kapi na zrcalima, smrzavanje zrcala ili snježna vijavica više ne otežavaju vidljivost prema natrag. Štoviše, procjena završetka poluprikolice moguća je čak u centimetar, uz pomoć linija koje se prikazuju na dva zaslona u boji.

Motori su snage 450 KS, s BigSpace kabine s ravnim podom i visinom 199 cm.

6OLVO ZAPO EO SERIJSKU PROIZVODNJU NOVE GENERACIJE MODELA Početkom ožujka započela je serijska proizvodnja novih modela FH, FH16, FM i FMX koji su prvi put prikazani prošle godine. Proizvodnja je najprije počela u CO2 neutralnoj tvornici kod Göteborga, a uskoro počinje i u Gentu u Belgiji te u Kalugi u Rusiji.

Volvo je do kraja 2020. već zaprimio više od 20.000 narudžbi za modele nove generacije.

R

adi se o posebnom paketu opreme koji se ističe posebnom sivom (Nardo grey) bojom, vrlo naglašenom prednjom maskom s crvenim i kromiranim detaljima, kućištima retrovizora od karbona te naplatcima u sjajnoj crnoj boji. Na krov je moguće ugraditi kromirani nosač sa četiri dodatna LED svjetla. Iznutra prvo upadaju u oči nova ekskluzivna ventilirana sjedala od alcanatare s crvenim prošivom u dijamantnom uzorku dok su nasloni za glavu od glatke kože s ušivenim likom MAN-ovog lava, naravno također u crvenoj boji. U istoj boji su i sigurnosni pojasevi.

Kožu s crvenim prošivom nalazimo i na višenamjenskom upravljaču, crveni su obrubi ventilacijskih otvora dok su ukrasni elementi na oblozi vrata kromirani. Uz posebna sjedala i upravljač, dio serijske opreme ovog modela je digitalna 12,3" instrumenta ploča, a opcijski se nudi i 22" televizor na bočnom zidu iznad kreveta. Umjesto gornjeg kreveta, na stražnjoj stijeni se nalazi dodatni prostor obujma 1.400 litara u koji je (opcijski) moguće ugraditi kuhinju s aparatom za kavu i mikrovalnom pećnicom. Opcija je i okretno suvozačko sjedalo koje je može koristiti kao fotelja tijekom odmora. Za pogon su dostupni samo najsnažniji MAN-ovi motori maksimalne snage od 510 do 640 KS.

%LEKTRI NI 2ENAULT 4RUCKS $ 7IDE : % ZA GRA EVINU Renault Trucks je predstavio D Wide Z.E., namijenjen građevinskim operacijama. D Wide Z.E. ima najveću dopuštenu masu od 26 tona, opremljen je kiperskom nadogradnjom i kranom, konfiguracije je 6x2, a treća osovina je upravljiva. BateH R

rija je kapaciteta

C O M

.

264 kWh, snaga punjenja na AC na brzom DC punjaču 150 kW.

[ -INERAL '2!$.*!

2 2021]

TRAVANJ APRIL 2021.

M I N E R A L

.

punjaču je 22 kW, a

1."2 ( "31.2 9 3513*4 / 31+)( -!. NOVE GENERACIJE ZA -# 0LUS Tvrtka MC Plus bavi se NOVOSTI

prodajom građevinskog materijala i opreme, a djeluje u sklopu poznate građevinske poslovne grupe Mešić com. Tvrtka je obnovila vozni park MAN kamionom najnovije generacije, prvim tog tipa u Hrvatskoj. Riječ je o modelu TGX 26.430 6x2-2 s aluminijskim teretnim sandukom veličine 6200 x 2470 mm i hidrauličnom dizalicom dohvata 12,9 m. Kamion GOSPODARSKA VOZILA

je opremljen motorom snage 430 KS, MAN TipMatic automatiziranim mjenjačem s retarderom, …

M

ercedes-Benz Arocs u izvedbi Grounder stvoren je za teške uvjete rada, a opremljen sustavom prijenosa snage za vozila od 44 t do 80 t, s Powershift 3 mjenjačem sa 16 brzina i dvolamelnom spojkom. U vozilo je ugrađen High Performance Engine Brake - pojačana motorna kočnica snage 410 kW, a vozilo nosi Cantoni half-pipe kiperski sanduk sa stražnjim hidrauličnim vratima. Uz pet takvih kipera isporučen je i jedan Actros 3352 LS s 15,6 l motorom koji će vući kiper-poluprikolicu i labudicu za specijalne transporte.

.OVA VRSTA PRANJA KOMERCIJALNIH VOZILA ISTOBAL, vodeća multinacionalna grupa u rješenjima za pranja svih vrsta vozila, dizajnirao je novi sustav pranja pod visokim tlakom koji se ističe svojom učinkovitošću, svestranošću i profitabilnošću. Tvrtka čiji je službeni distributer u Hrvatskoj Sistemi za pranje Szabo, lansira novu opremu koja uklanja sve vrste nečistoća i postiže vrhunski učinak pranja vozila, zahvaljujući integraciji svih potrebnih elemenata za pranje: visokog i niskog tlaka, programa dezinfekcije, pranje s velikim protokom vode, pranje superpjenom, kemijsko predpranje itd.

Novo ručno visokotlačno pranje komercijalnih vozila ISTOBAL može se koristiti u transportnim sektorima, teškoj industriji, strojevima, poljoprivredi, stočarstvu, prehrambenoj ili rudarskoj industriji, pa čak i brodovima, zahvaljujući svojoj velikoj svestranosti. Posebno se preporučuje za pranje kamiona, kamione sa dizalicama, cisterne, kipere, komunalna vozila, kamione za prijevoz žive stoke, brodove i rudarska vozila.

"'1(23( - +$5(- )$ -.5( #(1$*3.1 2" -()$

C

hristian Levin će 1. svibnja preuzeti funkciju novog direktora Scanije gdje će zamijeniti Henrika Henrikssona. Trenutno je na poziciji člana uprave Tratona, odnosno krovne tvrtke čiji su članovi Scania i MAN. Levin je više od 20 godina na različitim pozicijama u Scaniji. Diplomirao je, a kasnije i magistrirao, strojarstvo na Kraljevskom institutu za tehnologiju u Stockholmu. Prije nego je 2019. prešao u Traton bio je na poziciji direktora marketinga i prodaje u Scaniji.

T R A V A N J A P R I L 2 0 2 1 .

[ 2 2021

-INERAL '2!$.*!]

:AGREB

./6) $!45-

/1.&1 , (9+ & -)

* ) #)

*@LHNMH TSNATRH -@CNFQ@CMID /QHJNKHBD H ONKTOQHJNKHBD *NLTM@KMD M@CNFQ@CMID #NRS@UM@ UNYHK@ /MDTL@SHBH 4KI@ H L@YHU@ 2TRS@UH Y@ M@CYNQ UNYMNF O@QJ@ 1DYDQUMH CHIDKNUH H NOQDL@ 4RKTFD

, / + ! .!

/2'!.):!4/2

"USINESS -EDIA #ROATIA D O O TEL FAX INFO BMCROATIA HR WWW KAMION BUS HR

KUHN-Hrvatska d.o.o., Rakitnica 4, 10000 Zagreb, Tel: ++ 385 1 240 75 33, 240 75 22

www.kuhn.hr