LISTOPAD OCTOBER 2022.
6 Vijesti
16 TOP 100
100 najvećih tvrtki u industriji građevinskih materijala u Hrvatskoj
18 Analiza
Proizvođači građevinskog materijala u 2021. znatno povećali prihode i dobit
20 TOP 100 100 najvećih tvrtki rudarskog sektora
100 najvećih tvrtki u industriji građevinskih materijala u Hrvatskoj
22
Cestogradnja
Hrvatski dio Koridora 5C bit će završen tijekom 2024. godine
26 CIFA
Vodeći proizvođač miksera s pumpama za beton
28 Komatsu
Prvi put izložen elektrohidraulični Proterra bager iz klase od 20 tona
30 Caterpillar
Novi Cat 336 bager –vodeća produktivnost u klasi
32
Proizvođači građevinskog materijala u 2021. znatno povećali prihode i dobit
Wirtgen
Wirtgen grupa na Baumi: „Budućnost u cestogradnji - Pametno. Sigurno. Održivo.”
34 Schmidt
Cjelovita ponuda za nesmetani i učinkoviti rad zimske službe
36 DAF Kamion godine
Sezonski prilagođeni podaci Eurostata pokazuju da je aktivnost u građevinskom sektoru u kolovozu 2022. u eurozoni pala za 0,6, a u Europskoj uniji za 0,4 u usporedbi sa srpnjem. U srpnju 2022. je aktivnost u građevinskom sektoru porasla za 0,3 posto u eurozoni i za 0,2 posto u EU. Riječ je o prvim procjenama europskog ureda za statistiku. U kolovozu 2022., u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, proizvodnja u građevinskom sektoru porasla je za 2,3 posto u eurozoni i za 2,8 posto u EU. Usporedba po sektorima građevinske industrije pokazuje da je u kolovozu 2022. u eurozoni niskogradnja na mjesečnoj razini pala za 1,4 posto, a zgradarstvo za 0,4 posto. U Europskoj uniji aktivnost u niskogradnji bila je manja za 1,2 posto, a u visokogradnji za 0,1 posto. Među državama članicama za koje su podaci dostupni, najveći mjesečni pad aktivnosti u građevinskom sektoru zabilježen je u Mađarskoj (-4,4%), Nizozemskoj (-3,7%) i Njemačkoj (-2,1%). Najveće povećanje aktivnosti zabilježeno je u Rumunjskoj (+2,5%), Portugalu (+2,3%) i Austriji (+2,0%). Usporedba na godišnjoj razini pokazuje da je aktivnost u visokogradnji u europodručju u kolovozu 2022. porasla za 2,4 posto, dok niskogradnja bilježi rast od 0,5 posto. U
Europskoj uniji aktivnosti u visokogradnji porasle su za 3,1 posto, a u niskogradnji za 0,5 posto.
Među državama članicama za koje su podaci dostupni, najveći godišnji rast proizvodnje u građevinarstvu zabilježen je u Sloveniji (+30,2%), Rumunjskoj (+15,8%) i Austriji (+13,7%). Najveći pad zabilježen je u Španjolskoj (-5,6%), Nizozemskoj (-1,7%) i Češkoj (-0,3%)
Kiperska nadogradnja TK115HD-4.2 i Palfinger dizalica PK 17.001 SLD3 na MAN TGM 18.320 isporučene su za obrt Transporti Leonardelli iz Galižane. Dizalica je opremljena grabilicom i PK vilicama za palete model FL20B.
Izaslanstvo Europske unije u Srbiji i Infrastruktura željeznice Srbije raspisali su javni natječaj za rekonstrukciju i modernizaciju željezničke obilaznice oko Niša, na pruzi Niš-Dimitrovgrad.
Natječaj je otvoren do 24. studenoga, a obuhvaća projektiranje i izgradnju nove jednokolosiječne elektrificirane željezničke obilaznice oko Niša u dužini od 22,4 kilometra, za brzine vlakova od 160 km/h.
Radovi će obuhvatiti gradnju zgrada i objekata triju željezničkih stanica (Stanica Niš Sever, Stanica Pantelej, Stanica Vrežina), skretnica Prosek i PS Pantelej, izgradnju obilaznice i četiri mosta ukupne dužine 143,92 metra, izgradnju jedanaest podvožnjaka, tri nadvožnjaka, propusta, putničkih podvožnjaka za sve tri željezničke stanice, potpornih zidova i ograda za zaštitu od buke.
Natječaj obuhvaća i rekonstrukciju pruge na dionici Crveni Krst-Pantelej, izmještanje lokalnih cesta, izgradnju pristupnih cesta i izmještanje državne ceste Niška Banja-Prosek te hidrotehničke i elektro radove.
U kolovozu ove godine izdano je 760 građevinskih dozvola, što je za 5,5 posto manje u usporedbi s kolovozom 2021. godine, te 1,6 posto manje u usporedbi s prethodnim mjesecom. Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do kolovoza 2022., u usporedbi s istim razdobljem 2021., veći je za 5,7 posto. Ukupna predviđena vrijednost radova na temelju izdanih dozvola u kolovozu 2022. iznosi 3,09 milijardi kuna što je 40,3 posto više u odnosu na kolovoz prošle godine, dok je stopa rasta u odnosu na srpanj čak 46,6 posto.
Za gradnju zgrada izdano je 656 dozvola odnosno 86,3 posto ukupnog broja dozvola, a predviđena vrijednost radova iznosi 2,63 milijarde kuna. Prema izdanim građevinskim dozvolama, predviđena je gradnja 1.316 stanova s prosječnom površinom od 95,2 četvornih metara. Prema vrstama radova 77,3 posto dozvola izdano je za novogradnju, a 22,7 posto za rekonstrukcije.
Ukupno je u razdoblju od siječnja do kolovoza izdano 7.147 građevinskih dozvola, a procijenjena vrijednost radova 24,96 milijardi kuna. Od toga 6.210 dozvola izdano je za gradnju zgrada uz procijenjenu vrijednost radova od 18,45 milijardi kuna. Preostalih 937 do-
zvola izdano je za ostale građevine, a predviđena vrijednost radova je 6,51 milijarda kuna.
Od 521 u kolovozu izdane dozvole za gradnju novih zgrada, na stambene zgrade odnosi se 429 dozvola, a na nestambene zgrade 92 dozvole. Za industrijske zgrade i skladišta izdana je 21 dozvola, za zgrade namijenjene trgovini devet, za hotele osam, za zgrade namijenjene prometu i komunikacijama sedam, a za zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu šest dozvola.
Za ugradnju uredskih zgrada u kolovozu nije izdana niti jedna dozvola, a preostala 41 dozvola izdana je za gradnju nestambenih zgrada za ostale namjene.
Ministar graditeljstva Ivan Paladina očekuje da će do kraja proljeća iduće godine početi gradnja svih zamjenskih obiteljskih kuća. O tome je govorio nakon redovitog sastanka s krapinskozagorskim županom i načelnicima triju općina s područja županije koje su stradale u potresu - Gornje i Donje Stubice te Marije Bistrice.
Na području Krapinsko-zagorske županije dosad je uklonjeno
desetak oštećenih obiteljskih kuća, a Fond za obnovu raspisao je natječaj za projektiranje i gradnju 20 zamjenskih obiteljskih kuća, rekao je Paladina.
"Očekujemo da se vrlo skoro ugovori uklanjanje ukupno tri stotine kuća na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije, što bi omogućilo da sve kuće koje treba ukloniti na ovom području budu uklonjene u narednih mjesec do dva dana. Očekujem također da do proljeća iduće godine započnemo s gradnjom svih zamjenskih obiteljskih kuća, odnosno da to tada svi ti objekti budu projektirani i da radovi započnu", najavio je ministar.
Istaknuo je da je samoobnova važan dio plana, posebice za konstrukcijski dio obnove. Poručio je onima koji su predali zahtjev za organiziranu obnovu da mogu promijeniti svoju odluku i tražiti novčana sredstva za samoobnovu.
"Važno je naglasiti izmjene mjera od kraja srpnja za korisnike koji se odluče za samoobnovu koji sada mogu dobiti predujam za izradu projekta i za 30 posto izvođenja radova. Tako mogu započeti obnovu bez vlastitih sredstava", pojasnio je Paladina.
Podsjetio je da se za nadoknadu operativnog troška kroz model samoobnove može dobiti 20 tisuća kuna za konstrukcijsku obnovu obiteljske kuće te 25 tisuća kuna za gradnju zamjenske obiteljske kuće.
Preokret na terenu primjetan je nakon izmjene programa mjera, jer se izvođači sada javljaju na natječaje. "S obzirom na broj završenih natječaja i broj natječaja u tijeku, očekujemo da ćemo na proljeće ozbiljno početi graditi zamjenske objekte.
Za poslove rekonstrukcije tramvajske mreže ZET-a u Zagrebu, tvrtka Olm infra j.d.o.o. iz Zagreba izabrala je japanski mini rovokopač Kobelco SK30SR-6E. Sljedećih mjeseci stroj će biti na gradilištima u centru grada. Ovaj rovokopač kratkog zadnjeg dijela okreće se u vlastitim gabaritima, ima masu od 3.380 kg, opremljen je hidrauličkom brzom spojkom, hidrauličkim čekićem i nagibnom planirnom žlicom. Dimenzije stroja, uz dubinu kopanja od 2,82 metra i horizontalni doseg od 5,2 metra, omogućuju rad na gradilištima gdje se od stroja traži velika pokretljivost u ograničenim prostorima.
Unatoč rastućim hipotekarnim stopama i općenitom usporavanju tržišta, započete gradnje stambenih objekata porasle su u kolovozu u odnosu na srpanj za 12,2 posto (sezonski prilagođeno). Rast je potaknut prvenstveno od strane višeobiteljskih stambenih objekata koji uključuju stanove za iznajmljivanje. Stoga iznajmljivači (i rastuće najamnine) zasad potiču izgradnju unatoč povećanju troškova financiranja i u okruženju ograničene ponude od strane građevinskog sektora. S druge strane, građevinske dozvole za stambene objekte (pokazatelj budućih izgradnji) zabilježile su dvoznamenkasti pad od 10 posto te su skliznule na najnižu razinu od lipnja 2020. Prosječna 30-godišnja fiksna stopa na hipotekarne kredite prošlog je tjedna premašila 6 posto, prvi put od 2008. godine. U okruženju zaoštravanja financijskih uvjeta, visokih cijena materijala te ograničene kvalificirane radne snage, pokazatelj raspoloženja u građevinarstvu pao je u rujnu deveti mjesec zaredom, što je najduži do sada zabilježen negativni trend.
Konzorcij predvođen tvrtkom Webuild odabran je za realizaciju projekta izgradnje novog lukobrana (umjetne barijere koja će štititi obalu) u luci Genova, u sjevernoj Italiji, vrijedan 928 milijuna eura. U konzorciju su Webuild, Fincantieri Infrastructure Opere Marittime, Foncosit i Sidra, a investitor je Lučka uprava Zapadnog Ligurskog mora.
Projekt izgradnje đenoveškog lukobrana opisuje se kao "najveća obnova lučke infrastrukture na ligurskoj obali u posljednjih 25 godina" i omogućit će luci da primi najveće kontejnerske brodove, poboljšavajući njezinu konkurentnost.
Novi lukobran smješten je otprilike 450 metara iza postojećeg, a njegova izgradnja osigurat će širok manevarski bazen za kontejnerske brodove duljine do 400-450 metara - dvostruko veće od plovila koje luka trenutno može primiti.
Faza A projekta obuhvaća ugradnju oko sedam milijuna tona stijene – na dubini podmorja do 50 metara – za temelje lukobrana. Sam lukobran će se sastojati od stotinjak prefabriciranih armiranobetonskih kesona.
"Kesoni će biti visoki do 33 metra, široki 35 metara i dugački 67 metara, a svaki će biti jednak zgradi od 10 katova”, navodi
Webuild. "Infrastruktura će biti poboljšana inovativnom tehnologijom, tehnikama gradnje i karakteristikama održivosti uz primjenu načela kružnog gospodarstva, uključujući oporavak, ponovnu uporabu i transformaciju iskopanog materijala."
Izgradnjom lukobrana, koju sufinancira talijanska vlada, Luka Genova će "ojačati svoju stratešku ulogu unutar Rajnskoalpskog koridora transeuropske prometne mreže (TEN-T)".
Konkurentnosti Luke Genova doprinijet će i nova brza željeznička pruga koja se trenutno gradi na Rajnsko-alpskom koridoru. Željeznička linija Terzo Valico dio Giovi-Genova Junction, vrijedna 6,9 milijardi eura, povezat će Liguriju s Lombardijom i poboljšati logističke veze između Genove i europske TEN-T mreže do Rotterdama.
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u utorak je potpisan ugovor o obnovi željezničke infrastrukture između Glavnog i Zapadnog kolodvora u Zagrebu u vrijednosti 200 milijuna kuna. Projekt bi najvećim dijelom trebao biti financiran iz fondova Europske unije. Potpisnici ugovora su HŽ Infrastruktura i tvrtka Swietelsky, a potpisivanju ugovora su prisustvovali zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Rok izvođenja radova je 18 mjeseci. Uoči redovite konferencije za medije gradonačelnik Tomašević rekao je da Gradska uprava razgovara s Hrvatskim željeznicama i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture o povezivanju zagrebačke zračne luke s centrom grada željezničkom prugom.
"U bilo kojoj europskoj metropoli kada dođete u zračnu luku traži se brza prometna veza s centrom grada. Imajući na umu željezničku prugu Zagreb – Sisak i koliko je potrebno da bi se izgradio spoj s tom trasom kako bi se brzom željeznicom moglo doći iz zračne luke do centra grada, to nam se čini najracionalnije rješenje. Iz te perspektive postoji konsenzus na razini HŽ Infrastrukture, nadležnog ministarstva i grada Zagreba oko toga kako povezati zračnu luku i centar grada. O tome sam prošlog tjedna razgovarao i s gradonačelnikom Velike Gorice, tako da i tu postoji konsenzus", rekao je Tomašević.
Tomašević je izrazio zadovoljstvo predstojećom obnovom i rekonstrukcijom samog Zapadnog kolodvora, koji je, što mnogi ne znaju, bio prvi zagrebački kolodvor, a 30 godina i glavni kolodvor u Zagrebu, te je najavio još nekoliko važnih prometnih projekata za Zagreb.
"Ono što nas čeka su nova željeznička stajališta na trasi Sjever
– Jug, kako bi željeznica i na tom pravcu dobila puno veću ulogu u javnom gradskom prijevozu. Razgovarali smo o brojnim projektima, poput izgradnje tramvajske pruge po Heinzelovoj ulici. U prvoj fazi gradila bi se pruga od Zvonimirove do Vukovarske, a u drugoj od Vukovarske do okretišta Savišće. Razgovarali smo i o denivelaciji Slavonske avenije", rekao je Tomašević.
Istaknuo je kako su projekti denivelacije jako bitni s obzirom na modernizaciju željezničke infrastrukture i brzinu vlakova: "U neke od tih projekata će novac uložiti grad, poput denivelacije pješačkih prolaza, dok cestovne denivelacije ispod željezničke pruge dogovaramo s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, posebice onu u ulici Medpotoki u Gajnicama. Znate da imamo neke željezničke trase na kojima u rasponu od četiri kilometra nema niti jednog prijelaza".
Ministar Butković istaknuo je važnost projekta obnove dionice između Glavnog i Zapadnog kolodvora za grad Zagreb. Po njegovu završetku, a uz projekt obnove pruge na dionici Savski Marof –Zagreb Zapadni kolodvor koji je pri kraju, od slovenske granice do centra Zagreba
imat ćemo prugu po kojoj će vlakovi moći voziti do 120 kilometara na sat.
Tvrtki Prvi Treptač isporučena je kamionska nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 24.001 SLD5 i sandukom dužine 6.500 mm. Palfinger dizalica PK 24.001 SLD5 ima pet hidrauličnih produžetaka maksimalnog dohvata 14,9 metara te maksimalnu nosivosti uz kamion 5.750 kg. Nadogradnja je montirana na rabljenu šasiju marke MAN TGS 26.360.
Prema kalendarski prilagođenim indeksima obujam građevinskih radova u kolovozu 2022. u odnosu na kolovoz 2021. veći je za 1,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima obujam građevinskih radova u kolovozu u odnosu na srpanj 2022. manji je za 0,2 posto. Ukupne mjesečne stope promjene izračunane iz sezonski i kalendarski prilagođenih indeksa za srpanj (-0,4%) i kolovoz (-0,2%) su blago negativne Kada je riječ o zgradarstvu, indeks na mjesečnoj razini drži blagi uzlazni trend, dok je kod ostalih građevina indeks u blagom padu od ožujka ove godine. Izvorni indeks obujma građevinskih radova za prvih osam mjeseci ove godine pokazuju rast od 3,9 posto na ukupnoj razini u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine. Obujam građevinskih radova u prvih osam
mjeseci ove godine veći je u odnosu na odgovarajuće razdoblje prošle godine za 5,1 posto, dok je obujam radova na ostalim građevinama prema izvornim indeksima veći za 2,1 posto. Od ukupnog broja odrađenih radnih sati na gradilištima na novim građevinama odrađeno je 63 posto radnih sati, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju građevina 37 posto. Na zgradama je odrađeno 51,4 posto radnih sati, od toga 38,9 posto na novogradnjama, a 12,5 posto na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju. Na ostalim građevinama odrađeno je 48,6 posto radnih sati – 24,1 posto na novim građevinama i 24,5 posto na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju.
Novo izvješće koje je objavilo Sveučilište Arden pokazalo je da će britanska građevinska industrija zbog automatizacije i tehnološkog napretka izgubiti 567.670 radnih mjesta. Izvješće o radnoj snazi za 2030. također je pokazalo da bi do 2030. godine 30 posto svih poslova u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo biti iskorijenjeno zbog automatizacije koja mijenja zahtjeve prema radnoj snazi, piše portal Construction Europe.
Kako sve više poslova počinje uključivati rad uz ili u tandemu s novim tehnologijama, istraživanje sugerira da je samo manjina zaposlenika trenutno spremna pratiti brzinu i zahtjeve koje nameće razvoj digitalnih tehnologija. Istraživanja pokazuju da u britanskom građevinskom sektoru 20 posto ljudi smatra da im nedostaju potrebne digitalne vještine i da nisu spremni za tehnološke promjene.
„Kako automatizacija počinje igrati sve veću ulogu u gospodarskoj proizvodnji, ona će u najvećoj mjeri poremetiti razne industrije, a učinci će se osjetiti u cijelom društvu i nacionalnom gospodarstvu. Žurno usavršavanje je nužno – osobito za zaposlenike koji možda nemaju digitalne vještine koje bi ih pripremile za poslove budućnosti koji se razvijaju. Zadatak obrazovnih institucija je da osiguraju edukaciju i pripremu sljedeće generacije za poslove budućnosti, a ne samo za poslove današnjice”, rekao je Carl Lygo, prorektor Sveučilišta Arden.
Na
6 kilometara trebala bi biti obnovljena do 2024. godine. Investicija Hrvatskih
kako bi prometnica u cijelosti bila obnovljena", istaknuo je prilikom obilaska gradilišta potpredsjednik Vlade i ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković. Najavio je i izgradnju treće trake na prometnici koja povezuje DC100 s pristaništem Merag. "Nakon obnove državne ceste DC100 na dijelu između Osora i Nerezina, te završetka radova na sjeveru Cresa, otoci Cres i Lošinj će u cijelosti imati obnovljene državne ceste."
28
kuna.
će se nakon toga izvoditi na još dvije lokacije: Beli - Predošćica i Dragozetići - Beli. Ukupna vrijednost radova na sve tri dionice je oko 100 milijuna kuna. Izvođač radova je GPP Mikić. Radovi na dionici državne ceste između Porozine i Dragozetića obuhvaćaju potpunu obnovu kolničke konstrukcije, rješavanje sustava oborinske odvodnje i zaštite pokosa, postavljanje nove prometne opreme i signalizacije, rekonstrukciju raskrižja za naselja Filoziće i Dragozetiće te uređenje pripadajućih autobusnih ugibališta.
Riječ je o dionici ceste koja prolazi sjevernim dijelom otoka Cresa, a povezuje trajektno pristanište Porozina s gradom Cresom i drugim mjestima cresko-lošinjskoga područja. Godišnje ovom cestom prođe oko 500 tisuća putnika i 230 tisuća vozila.
"Nakon ove dionice preostaje nam još oko 5 kilometara
Završetkom i obnovom državne ceste DC100 rasteretit će se i dio državne ceste prema pristaništu Valbiska na otoku Krku, jer su zbog lošeg stanja državnu cestu DC 100 mnogi posjetitelji otoka Cresa i Lošinja izbjegavali putujući na Cres preko otoka Krka i trajektne luke Valbiska.
FOTO
Grad Bjelovar je dobio sredstva iz EEA i norveških grantova iz programa "Energija i klimatske promjene" za izradu tehničke dokumentacije za projekt korištenja geotermalne energije na području Velikog Korenova – Korenovo GT-1. Ukupna vrijednost projekta iznosi 309.320,04 eura, a odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 258.251,29 eura. Grad je korisnik projekta s partnerima EFLA Consulting Engineers s Islanda te Termama Bjelovar. Projekt će se provoditi od 24. svibnja 2022. do 30. travnja 2024. godine.
Financijski mehanizam EGP-a i Norveški financijski mehanizam pridonose smanjenju socijalnih i ekonomskih razlika unutar Europe te jačaju bilateralnu suradnju između država donatora (Island, Lihtenštajn i Norveška) i Republike Hrvatske.
"Pripremnom bušotinom smo na 505 metara dokazali da postoje potencijali geotermalne energije. Pokazalo se da postoje izvori na 30 stupnjeva s protokom od 8 litara vode u sekundi. Sljedeća bušotina bi trebala biti na 1.500 metara s potencijalima između 60 i 70 stupnjeva s protokom između 25 i 27 litara vode u sekundi. Benefiti koje ćemo dobiti su nesagledivi i predstavljaju veliki iskorak prema neovisnosti o energiji”, kazao je Zvonimir Žarec, direktor Termi Bjelovar.
Nakon izrade dokumentacije pristupit će se izradi bušotine s instaliranim kapacitetom za proizvodnju geotermalne energije. Cilj projekta je povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, smanjenje emisije CO2 te povećanje sigurnosti opskrbe. Svrha projekta jest proizvodnja energije s manjom emisijom ugljika i povećanom sigurnošću opskrbe kroz izradu tehničke dokumentacije koja je potrebna kako bi se došlo do faze izgradnje bušotine te eksploatacije/proizvodnje geotermalne energije.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, obujam građevinskih radova je u srpnju, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavio s trendom godišnjih stopa rasta koje kontinuirano traju od lipnja 2020. godine. Rast je blago ubrzao u odnosu na prethodni mjesec, 4,1% u odnosu na 4,0% u lipnju.
Promatrajući prema izvornim indeksima, obujam građevinskih radova također je zabilježio rast, iako sporijom dinamikom u odnosu na mjesec ranije te je bio 0,6 posto viši u odnosu na srpanj 2021.
Prema izvornim indeksima, promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do srpnja 2022. u odnosu na isto razdoblje prošle godine obujam građevinskih radova viši je za 3,8 posto. U promatranom razdoblju pozitivan doprinos stigao je i od izgradnje zgrada (+4,8%) i od izgradnje na ostalim građevinama (+2,4% godišnje).
Prema kalendarski prilagođenim indeksima obujam građevinskih radova u razdoblju od siječnja do srpnja 2022. viši je za 4,4 posto na godišnjoj razini.
U prvih sedam mjeseci izdano je 6.387 odobrenja za građenje, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast za 7,2 posto. Od toga, 5.553 dozvola odnosi se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.
Podaci središnje banke o kretanju poslovnog optimizma pokazuju da se na tromjesečnoj razini, poslovna očekivanja u građevinarstvu nisu promijenila. Promatrano na mjesečnoj razini, u kolovozu se pogoršao optimizam u svim djelatnostima, osim u građevinarstvu, gdje je zabilježena stagnacija.
Do kraja godine, ali i u duljem razdoblju, analitičari RBA očekuju pozitivne trendove u građevinarstvu podržane nastavkom kontinuirano stabilne potražnje za stambenim nekretninama, investicijama u infrastrukturne projekte (financirane EU fondovima, posebice iz mehanizma Next Generation EU) kao i nužnom obnovom potresom pogođenih područja.
Pri tome ograničavajući čimbenik u građevinarstvu kod izvođenja građevinske aktivnosti ostaje dobava materijala i rastuće cijene, uz od ranije prisutan problem manjka radne snage, posebice kada je riječ o izgradnji zgrada.
Tvrtke Male hidre i Končar – Inženjering sklopile su ugovor za izgradnju Male hidroelektrane Otočac (MHE Otočac), vrijedan 90 milijuna kuna. Priključna snaga elektrane bit će 1,5 MW, a očekivana godišnja proizvodnja 6,9 milijuna kilovatsati, što je dovoljno za opskrbu oko 1500 kućanstava. Nositelj projekta je društvo Male hidre d.o.o., kojem su osnivači HEP d.d. i Končar – Obnovljivi izvori d.o.o., a glavni izvođač radova društvo Končar - Inženjering d.o.o. Predviđeno trajanje izgradnje je dvije godine od potpisa ugovora. Mala hidroelektrana Otočac sastojat će se od tri proizvodne jedinice, a izgradit će se na području naselja Šumećica, uz odvodni kanal tunela Lika-Gacka kojim se vode rijeke Like prevode u rijeku Gacku. Stavljanjem u funkciju MHE Otočac dodatno se povećava
energetska iskoristivost voda rijeke Like, odnosno iskorištava se njen preostali hidroenergetski potencijal, prije njenog spajanja s rijekom Gackom. Izgradnjom se neće promijeniti postojeći protok rijeke Like, već će se voda umjesto protoka preko dvije postojeće vodne stepenice preusmjeriti na objekte buduće MHE Otočac. „Na području Ličko-senjske županije HEP realizira i niz drugih projekata, od koji je najveći druga faza HES Senj vrijedna 3,45 milijardi kuna. Ove je godine početkom radova na tunelu i kanalu Bakovac – Lika u punom smislu riječi počela realizacija prvog dijela tog projekta – Hidroenergetskog sustava Kosinj. Značajna se ulaganja odnose i na distribucijsku mrežu, čak 150 milijuna kuna u razdoblju od 2020. do kraja 2022. godine. Spomenute investicije potvrđuju da je HEP i ovu krizu dočekao spreman i stabilan i da će dati puni doprinos provedbi mjera Vlade Republike Hrvatske”, poručio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.
„Novi iskorak u tehničkom rješenju, razvojem potopljenog hidroagregata, otvara mogućnosti korištenja hidroenergije na mjestima bez velikih brana i akumulacija i bez dodatnih zahvata u prirodi. Proizvod je plod istraživačko-razvojnog projekta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a namijenjen je globalnom tržištu iskorištavanja energije vode s niskim padom. Većinu komponenata, poput generatora, statičkog pretvarača, sustava upravljanja, transformatora i sklopnih blokova, proizvest će Končar. Istraživanjem i razvojem ovakvih proizvoda Končar daje dodatan doprinos u provedbi zelene tranzicije i osigurava povećanje tržišnog udjela u ovom segmentu poslovanja”, istaknuo je pak Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara.
DOBIT/ GUBITAK 2021. u kn ZAPOSLENI COM
HR LISTOPAD OCTOBER 2022. [ 5 2022 ]
Vetropack Straža u 2021. povećala je prihode za 29,93 posto, na 1,06 milijardi kuna, uz dobit od 135,69 milijuna kuna, što je najbolji rezultat u sektoru. Ostvarena neto marža iznosila je 12,85 posto, a u 2021. povećan je i broj zaposlenih. No, početkom kolovoza ove godine iznenada je preminuo predsjednik Uprave Vetropack Straže Tihomir Premužak. Naslijedio ga je Darko Šlogar.
Proizvođač cementa iz Kaštel Sućurca, Cemex, u 2021. povećao je prihode za skromnih 3,03 posto, na 879,49 milijuna kuna, uz neto dobit od 31,51 milijun kuna. U prethodnoj godini prihodovali su 853,62 milijuna kuna uz gubitak od 52,49 milijuna kuna. Tvrtka je godinu završila sa 454 zaposlena.
Nexe, proizvođač cementa, crijepa, cigle, betona, agregata i keramike iz Našica već nekoliko godina stabilno drži treće mjesto po prihodima u ovom sektoru. U 2021. povećali su prihode za 9,89 posto (+ 63,3 mil. kuna), na 703,41 milijun kuna, a u protekle dvije godine za više od 100 milijuna kuna. Našička tvrtka ostvarila je u 2021. neto dobit od 82,2 milijuna kuna, što je drugi najbolji rezultat u sektoru nakon Vetropack Straže. Broj zaposlenih su u prošloj godini povećali s 357 na 498.
Na četvrtom mjestu i u 2021. je Rockwool Adriatic, proizvođač kamene vune, protupožarne, toplinske i zvučne izolacije za primjenu u zgradama i industriji. Pogon im se nalazi u Poduzetničkoj zoni Pićan jug, u Potpićanu u Istri. Rockwool je u 2021. povećao prihode za nešto više od 42 milijuna kuna (+ 7,71 posto), s 548,40 milijuna kuna na 590,71 milijun kuna. No, zabilježili su gubitak od 2,96 milijuna kuna. Na kraju 2021. imali su 143 zaposlenih.
Na osmom mjestu je Knauf d.o.o., proizvođač proizvoda od gipsa za građevinarstvo čiji se pogon nalazi u Uzdolju, nedaleko Knina. U 2021. također bilježe dvoznamenkasti rast prihoda u odnosu na prethodnu godinu: s 303,38 na 374,95 milijuna kuna. Rast iznosi 71,57 milijuna kuna ili 23,59 posto. Pri tome je 125 zaposlenih ostvarilo neto dobit od 82,03 milijuna kuna, što je treći najbolji rezultat u sektoru nakon Vetropack Straže i Nexea.
Proizvođač cementa, betona i agregata iz Koromačnog lani je povećao prihode za 13,82 posto u odnosu na prethodnu godinu. Probili su u 2021. granicu od pola milijarde kuna prihoda, podigli prihode s 445,70 na 507,28 milijuna kuna (+ 61,58 mil. kuna) i učvrstili su se na petom mjestu. Ostvarili su neto dobit od 54,57 milijuna kuna, a krajem prošle godine imali su 248 zaposlenih.
Press Glass je proizvođač ravnog stakla čiji se pogon nalazi u Jalžabetu kraj Varaždina. U prošloj godini povećali su prihode za 28,53 posto, što je drugi najbolji rezultat među vodećih deset iza Vetropack Straže. Prihodovali su 327,7 milijuna kuna, uz neto dobit od 20,27 milijuna kuna. Krajem prošle godine tvrtka je imala 423 zaposlenih.
Knauf Insulation u 2020. imao je po prihodima minimalni zaostatak za Holcimom, a ove godine zaostaje za više od 24 milijuna kuna. Proizvođač izolacijskih materijala iz Novog Marofa u 2021. povećao je prihode za "samo" 8,63 posto, s 444,56 na 482,94 milijuna kuna. No, u 2020. su zabilježili pad prihoda za 1,54 posto, a lanjski rezultat je za oko 30 milijuna kuna bolji u usporedbi s onim iz 2019. godine, kada je Knauf Insulation držao peto mjesto na ljestvici. Sa 189 zaposlenih u 2021. ostvarili su neto dobit od 14,97 milijuna kuna.
Wienerberger d.o.o. dio je istoimene austrijske grupacije koja je multinacionalni proizvođač glinenih blokova za zidove, fasadne opeke i glinenog crijepa, plastičnih i keramičkih cijevnih sustava, te betonskih i glinenih opločnika. U Hrvatskoj imaju dva pogona – u Karlovcu se proizvodi opeka, a u Đakovu crijep. Sjedište tvrtke je u Karlovcu, a administrativni uredi su od 2019. godine preseljeni u Zagreb. Wienerberger d.o.o. je u 2021. ostvario prihod od 243,55 milijuna kuna. Rast je u odnosu na prethodnu godinu iznosio 11,11 posto, a neto dobit 43,58 milijuna kuna. Tvrtka u Hrvatskoj ima oko dvjesto zaposlenih.
Calucem, proizvođač specijalnih vrsta cementa iz Pule kojeg je lani preuzeo španjolski proizvođač cementa Cementos Molins, u 2021. usprkos povećanju prihoda od 17,29 posto, s 334, 51 milijuna kuna na 392,36 milijuna kuna, ostvario je gubitak od 26,72 milijuna kuna. Tvrtka je godinu završila sa 137 zaposlenih.
CIFA JE NEPRIKOSNOVENI LIDER NA TRŽIŠTU MIKSERA S PUMPAMA ZA BETON NA KAMIONSKIM ŠASIJAMA
–
čiji je vlasnik Mario Kozić iz Brestače, Novska, prošle je godine svoj strojni park dopunio mikserom s pumpom za beton CIFA MK32L na Mercedes šasiji.
Obrt Big Boys gradnja počeo je s radom 2008. godine. Danas zapošljava preko 80 djelatnika i prisutan je u svim djelatnostima niskogradnje i visokogradnje. Nakon puštanja u rad vlastite betonare kapaciteta 60 m3/h logičan izbor bio je i nabava miksera s pumpom za beton.
U njihov moto – Zadovoljni klijenti – mikser s pumpom CIFA MK32L odlično se uklopio.
Komatsu je najavio da će prototip svog prvog potpuno električnog kompaktnog utovarivača predstaviti u sklopu sajma bauma 2022. Nedavno dizajniran i proizveden u suradnji s tvrtkom Moog Inc., globalnim dizajnerom, proizvođačem i integratorom komponenti i sustava za preciznu kontrolu, ovaj novi građevinski stroj spreman za povezivanje i automatizaciju radi na baterijski pogon, ne proizvodi emisije i spreman je za zajedničko testiranje.
Moogov inteligentni električni sustav uključuje električni vučni motor, električne cilindre za podizanje, nagib i upravljanje, učinsku elektroniku, računalo za upravljanje sustavom, bateriju i sustav za menadžment baterije. Integrirani upravljački sustav povezuje i koordinira radnje u cijelom stroju, dok potpuno električni aktuator i motori na raspolaganje stavljaju snagu za vučni i utovarni sustav stroja. Integrirana priroda sustava omogućuje vodeću učinkovitost i upravljivost sustava u industriji.
„Kako bismo postigli naše ciljeve koji podrazumijevaju smanjenje emisija CO2 naših proizvoda za 50% do 2030. godine u odnosu na 2010. i kako bismo postigli ugljičnu neutralnost do kraja 2050. godine, tražimo obećavajuće tehnologije od svojih dobavljača da bismo ubrzali razvoj naših električnih strojeva”, rekao je Seiichi Fuchita, glavni tehnološki direktor (CTO) i predsjednik odjela za razvoj u poduzeću Komatsu.
„Stroj napravljen u suradnji s Moogom spaja prednosti obiju kompanija, a dovršen je u kratkom vremenskom roku. Očekujemo da će zajednička testiranja pokazati prednosti potpuno električnog stroja i dokazati da je suradnja korisna za obje strane.”
Oba poduzeća planiraju zajednički testirati potpuno električni utovarivač nakon baume kako bi dokazala da može postići novu razinu učinkovitosti, vremena rada i praktičnosti. Zajedničko testiranje poduzeća pokazat će da je radni ciklus stroja produžen te da stroj, zahvaljujući svojim inovativnim funkcijama potpore, pruža ugodno okruženje koje vozaču omogućuje upravljanje strojem i obavljanje dnevnih zadataka bez pojave umora.
Inteligentni sustav elektrifikacije stroja u prototipu dizajniran je za povezivanje i automatizaciju. Sustav je opremljen funkcijama registriranja i upravljanja koje su potrebne za automatizaciju, dok integrirani softverski okvir raspolaže integriranim alatima za koordinaciju višestrukih osi gibanja i precizno upravljanje okretnim momentom, brzinom, položajem i snagom
Moderna, ergonomična i funkcionalna XD unutrašnjost koja slijedi rješenje iz XF, XG odnosno XG+ modela
Dnevna kabina je bitno veća od one kod CF modela. Bolja organizacija prostora i više mjesta za odlaganje radne opreme
Veliki hladnjak na tunelu motora te poznati DAF Night Lock sustav
PREDSTAVLJAMO
Spavaća kabina s krevetom koji ni po čemu ne zaostaje za onim kod veće braće
Osim spavaće, nudi se i kratka dnevna kabina bez ležaja, ali s više prostora nego smo navikli
Povišena spavaća kabina se lako pretvori u ured za vozača
XDS kao građevinska inačica s više osovina, povećom prednjicom i velikim prednjim napadnim kutom
Tegljači ili šasije, veće ili manje kabine, retrovizori ili kamere, različite izvedbe osovina i pogona za svaku namjenu
Sve građevinske inačice su na raspolaganju, od kipera do betonskih mješalica te različitih konfiguracija pogona
Dotjerani MX11 ima potrošnju manju do 10%
rije se mogu od 20% do aciteta za 45 stiču da se s ja vozilo može do 100 za maonudi su vitri su ina PREDSTAVLJAMO
DAF XD [ 5 2022 ] LISTOPAD OCTOBER 2022.
DAF XD s električnim pogonom za vožnju bez CO2 emisije
Prve testne vožnje se brzo očekuju, a mi im se uvijek veselimo
Moćna, ali i teška električna pogonska grupa
