32
Trostrani kiper
s Palfinger dizalicom PK 17.001 SLD3, dohvata 12,6 metara, za razne je namjene. Na Iveco AD200X36 montiran je kiper TK115-4.2, dužine 4.200 mm.
Nadogradnja je proizvod tvrtke PK-Palfinger
Kran čiji je proizvodni pogon u Industrijskoj zoni Kukuljanovo u blizini Rijeke. Tvrtka je proizvođač kamionskih nadogradnji, prikolica i poluprikolica te zastupnik Palfinger hidrauličnih dizalica.
Na dan grada Osijeka, 2. prosinca, svečano je otvorena dionica autoceste Beli Manastir-Osijek duga 24,6 kilometara. Vrijednost investicije je 206,4 milijuna eura.
Autocesta A5 Beli Manastir-Osijek-Svilaj u dužini od 88,6 kilometara dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog koridora 5c, od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, dugog 622 kilometra, te dio sveobuhvatne TEN-T mreže koja povezuje sjever Europe s Jadranom.
Nakon puštanja u promet dionice Beli Manastir-Osijek u funkciji je 83,6 kilometara autoceste A5, a preostalih pet kilometara, od granice s Mađarskom do Belog Manastira, bit će izgrađeno do kraja 2024. godine.
Na završetku koridora Vc na slavonskoj strani i prijelaza u Baranju zapadno od Osijeka, kod mjesta Petrijevci, nalazi se most preko rijeke Drave. Most je dug 2.507 metara i najduži je viseći most u Hrvatskoj.
Švicarska građevinska tvrtka Implenia predvodi konzorcij koji će graditi most na autocesti u sjevernoj Njemačkoj. Ukupna vrijednost ugovora je oko 250 milijuna eura. Uz Impleniju u konzorciju su dvije njemačke tvrtke: inženjerska tvrtka Plauen Stahl Technologie i tvrtka Zwickauer Sonderstahlbau, specijalizirana za čelične konstrukcije.
Investitor je DEGES (Deutsche Einheit Fernstrassenplanungs und -bau GmbH), njemačka državna agencija za upravljanje projektima.
Dio ugovora koji se odnosi na Impleniju vrijedan je 100 milijuna eura, dok će dvjema njemačkim tvrtkama pripasti oko 150 milijuna eura.
Novi most zamijenit će postojeći Rader Hochbrücke na autocesti A7 istočno od Rendsburga u Schleswig-Holsteinu. Prelazit će preko kanala Kiel i jezera Borgstedter Enge i ključna je cestovna veza prema Danskoj i Skandinaviji. Bit će dug 1.500 metara i visok 42 metra, a imat će čeličnu kompozitnu konstrukciju. Radovi bi trebali početi u siječnju 2023., a most bi trebao biti završen do kraja 2026.
DEGES je nakon završenog natječaja objavio da su Implenia i njeni partneri dali impresivne prijedloge za optimizaciju projekta u niskogradnji, za posebne temelje i elemente oplate, uključujući rješavanje logističkih problema koje nameće zahtjevno okruženje u kojem će se izvoditi radovi.
FOTO
Osječko-baranjska županija
FOTO
©DEGES
U okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava
„Energetska obnova višestambenih zgrada” potpisana su 84 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u ukupnoj vrijednosti nešto većoj od 451,2 milijuna kuna. Više od 278,1 milijun kuna bespovratnih sredstava osigurano je u okviru NPOO-a, čime je ugovoreno gotovo 95% pozivom predviđene alokacije od 300 milijuna kuna.
Najniži iznos bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga iznosi 150.000 kuna, a najviši čak 22 milijuna kuna.
Korisnici ugovora nalaze se u 18 hrvatskih županija, a najviše ih je, njih 15, u Karlovačkoj županiji. Najčešći energetski razred prije obnove je D, dok je najčešći očekivani energetski razred nakon obnove B. Od do sada 84 ugovorena projekta energetske obnove višestambenih zgrada, 70 projekata provodit će integralnu energetsku obnovu, jedan projekt provodit će integralnu obnovu s mjerama zaštite od požara, a njih 13 dubinsku obnovu.
Energetskom obnovom višestambenih zgrada potrebno je
ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30%, a do sada ugovorenim projektima energetske obnove taj je pokazatelj udvostručen budući da prosječna ušteda godišnje primarne energije za ova 84 projekta iznosi 60,06%. Visok je i postotak prosječne uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) u odnosu na minimalnu od 50% koju je potrebno ostvariti na razini svake pojedinačne zgrade, a koji iznosi 70,64%.
Na Poziv Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimljeno je ukupno 235 projektnih prijedloga, što je činilo 200% inicijalno osigurane alokacije od 300 milijuna kuna. Cilj poziva je podupiranje mjera energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije koje će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove. Provedbom ovih mjera se uz energetske uštede osigurava i smanjenje emisije CO2 odnosno dekarbonizacija zgrada.
U listopadu 2022. godine izdano je 985 građevinskih dozvola, što je za 4,5 posto manje u odnosu na listopad 2021. godine te 2,9 posto više u odnosu na prethodni mjesec. Ukupno je u ovoj godini, do kraja listopada, izdano 9.089 dozvola, što je 4,2 posto
više nego u usporedivom razdoblju 2021. godine.
Iako je lani u listopadu izdano više od tisuću dozvola, vrijednost predviđenih radova bila je znatno niža nego ove godine. Ukupna predviđena vrijednost radova na temelju izdanih dozvola u listopadu 2022. iznosi 4,28 milijarde kuna, što je za 39,4 posto više nego u rujnu, i 43,7 posto više nego u listopadu prethodne godine.
Za radove na zgradama izdane su u listopadu 872 dozvole, a predviđena vrijednost radova iznosi 2,37 milijardi kuna.
Predviđena vrijednost radova za dozvole izdane ove godine iznosi 32,31 milijardu kuna, što je 24,6 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje (25,93 mlrd kn).
U listopadu je izdano 698 dozvola za izgradnju novih zgrada. Za stambene zgrade izdane su 593 dozvole, za industrijske zgrade i skladišta 22 dozvole, za hotele i slične građevine 14, za zgrade za trgovinu na veliko i malo osam, kao i za zgrade namijenjene prometu i komunikacijama, za uredske zgrade četiri, za zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu šest dozvola, a za ostale nestambene zgrade 43 dozvole.
Prema izdanim građevinskim dozvolama u listopadu 2022., predviđeno je građenje 1.434 stana s prosječnom površinom od 101,1 m2
Nova e-usluga eGrađevinski dnevnik u funkciji je od 1. siječnja ove godine, a njome građevinski sektor od 1. siječnja 2023. godine prelazi na nova pravila rada. Gradilišta se digitaliziraju, pa za sve sudionike ključna postaje nova platforma za digitalno vođenje procesa gradnje.
Usluga je u potpunosti digitalizirana i omogućuje vođenje građevinskog dnevnika elektroničkim putem, a cilj joj je podizanje razine kvalitete građenja te povećanje dostupnosti kvalitetnih informacija na jednom mjestu. Bit će velika pomoć ovlaštenim stručnim osobama i onima koji vode građenje, kao i investitorima jer će moći digitalno pratiti proces građenja od prijave početka građenja do procesa tehničkog pregleda izgrađene građevine, odnosno izdavanja uporabne dozvole.
Projekt razvoja ove usluge vrijedne 4,85 milijuna kuna financiran je europskim sredstvima a koristit će je oko 30.000 stručnih osoba.
Modul je povezan s već razvijenim modulima iz Informacijskog sustava prostornog uređenja - ISPU, kao što je eDozvola, na način da se podaci upisani u prijavu početka građenja koja nastaje u eDozvoli povlače u eGrađevinski dnevnik. Dnevnik pokreće nadzorni inženjer na temelju tih podataka, unosi podatke o svim ostalim sudionicima u građenju (izvođač, ostali
stručni nadzori, projektantski nadzor, geodet itd.) i otvara dnevnik, dok sam dnevnik vodi inženjer gradilišta i/ili voditelj radova.
U razvoju procesa izrade modula eGrađevinski dnevnik sudjelovale su i strukovne komore: arhitekata, inženjera građevinarstva, inženjera strojarstva, inženjera elektrotehnike i geodeta koje su omogućile dostupnost podataka iz njihovih baza upisnika, imenika i evidencija.
Kroz ovaj modul omogućen je pristup OIB-u i Obrtnom registru što pojednostavljuje sam postupak provjere evidencije pravnih i fizičkih osoba koji su sudionici u gradnji, a sustav je povezan i s FINA-om i Poreznom upravom.
U Austriju je isporučena Palfinger dizalica PK 9002-EH prilagođena za upotrebu na traktoru. Dizalica je montirana na specijalnu demontažnu konzolu koja se vrlo lako demontira s traktora. Traktor s Palfinger dizalicom isporučila je tvrtka PKPalfinger Kran klijentu u Austriji.
U sjedištu Primorsko-goranske županije potpisani su ugovori s izvođačima radova za 8,6 milijuna kuna vrijedan projekt rekonstrukcije luke Podvorska u Crikvenici. Radove će izvoditi tvrtke BSK Commerce d.o.o. iz Rijeke i ING-Gradnja d.o.o. iz Crikvenice. Podvorska je luka lokalnog značaja otvorena za javni promet. Zahvatom je predviđeno rušenje postojećeg gata te gradnja dva nova kako bi se dobilo 40 novih vezova. Radovi će se izvoditi u dvije faze. U prvoj fazi uklonit će se dotrajali dio postojećeg gata u dužini od oko 160 metara. Planirani početak radova je odmah, a završetak do početka turističke sezone. Druga faza rekonstrukcije predviđena je do kraja 2023. godine. Rekonstrukcija postojećeg gata izvest će se u ukupnoj dužini od 160 metara te širini 2,50 metra. Predviđena je također izrada sidrenog sustava i hidrantske instalacije. Druga faza obuhvatit će izgradnju novog gata u ukupnoj dužini od oko 83 metra te 2,50 metra širine. Financijska sredstva za rekonstrukciju većeg gata, u vrijednosti od oko 5 milijuna kuna, osigurana su od strane resornog ministarstva mora, prometa i infrastrukture u visini od 2,7 milijuna kuna, dok će ŽLU Crikvenica podmiriti ostatak, rekao je ravnatelj Županijske lučke uprave
Završen je proces digitalizacije postupka vođenja zemljišnih knjiga, što znači da će građani i poduzetnici prijedloge za upis u zemljišnu knjigu podnositi elektroničkim putem. Rezultati projekta vrijednog 22 milijuna kuna predstavljeni su na završnoj konferenciji projekta „Upravljanje zemljišnim knjigama”. Realizacijom projekta su podaci iz zemljišnih knjiga i katastra objedinjeni na jednom mjestu, u jedinstvenu bazu podataka.
„Građani i poduzetnici od sada će svoje prijedloge za upis u zemljišne knjige moći podnijeti elektroničkim putem, preko javnih bilježnika i odvjetnika, zahvaljujući čemu će upis postati brži učinkovitiji i povoljniji jer su javno bilježničke tarife niže”, naglasio je na predstavljanju ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Izmjene Zakona o zemljišnim knjigama u posljednje četiri godine išle su u smjeru digitalizacije postupka, a posljednje izmjene usvojene u listopadu ubrzat će postupke obnove zemljišnih knjiga, osigurati njihovu ažurnost te povećati broj katastarskih čestica u bazi zemljišnih podataka.
Ravnateljica Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa i uprave Mirela Fučkar kazala je da od 10. siječnja iduće godine neće biti moguće podnijeti prijedlog za
upis u knjige poštom ili na gruntovnici. Osim digitalnih zemljišnih knjiga, rezultat ovog projekta je i mobilna aplikacija Moje nekretnine, koja omogućuje nove funkcionalnosti koje su dostupne u sustavu e-Građani.
„Putem nje će građani dobivati obavijesti o svemu što se događa s nekretninama čiji su vlasnici, bez obzira da li su oni podnijeli zahtjev ili je neko drugi, a tiče se njihove nekretnine”, rekla je Fučkar. Projekt je realiziran u suradnji s Državnom geodetskom upravom.
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture potpisan je 45 milijuna kuna vrijedan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za realizaciju prve faze rekonstrukcije Primorske ulice u Novalji. Ugovor su potpisali potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i gradonačelnik Grada Novalje Ivan Dabo. Ovaj važan projekt za Grad Novalju, ali i Ličkosenjsku županiju, najvećim dijelom se sufinancira europskim sredstvima. Primorska ulica je pristupna cesta luci Novalja – Jug koja prolazi kroz grad uz samu morsku obalu i jedini je izlaz i ulaz prema luci. Rekonstrukcija pristupne ceste doprinijet će se većoj protočnosti i sigurnosti prometa čime će se smanjiti opterećenost pristupne ceste. Projekt rekonstrukcije prometnice uključuje i rekonstrukciju 139 parkirališnih mjesta, kao i montažu solarnih klupa i čekaonica te izvođenje horizontalne signalizacije kojom će se olakšati pristup osobama s posebnim potrebama.
Realizacijom ovog projekta Primorska ulica postat će dvosmjerna prometnica s unaprijeđenom cestovnom, oborinskom, biciklističkom i pješačkom infrastrukturom. Projekt uključuje i rekonstrukciju 139 parkirališnih mjesta, montažu solarnih klupa i solarne čekaonice za autobuse koji prometuju ulicom te horizontalnu signalizaciju koja olakšava pristup osobama s invaliditetom uz hortikulturni zahvat za očuvanje
Na austrijsko tržište isporučena je tandem prikolica PTT180 bruto mase 18 tona. Prikolica ima sanduk korisne dužine 6.500 mm s mehaničkim izvlačenjem zadnje stranice za 2.000 mm. U sanduku prikolice smješteni su stupovi za fiksiranje tereta. Osim stražnje stranice prikolica ima i izvlačivu rudu do maksimalno 3.800 mm. Prikolica je proizvod PK-Palfinger Kran koji svoje iskustvo gradi na zahtjevnim tržištima.
U Velikoj Gorici počeli su radovi na trenutno jednom od najvećih gradskih projekata - izgradnji velikogoričkog Poduzetničkog inkubatora.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 26,2 milijuna kuna. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem programa OP konkurentnost i kohezija 2014.-2020. sufinancira se 21,25 milijuna kuna, a preostalih 4,95 milijuna kuna osigurao je grad Velika Gorica. Izvođač radova je tvrtka Graditelj svratišta. Radovi bi trebali završiti do listopada 2023. godine.
Poduzetnički inkubator prostirat će se na više od 2.000 četvornih metara bruto građevinske površine, a neto korisna površina zgrade iznosit će 1.845 četvornih metara.
Unutar samog inkubatora na dvije razine nalazit će se 31 ured namijenjen poduzetnicima, 24 radna mjesta u zajedničkom radnom prostoru za poduzetnike početnike, dvije manje dvorane za sastanke, velika modularna dvorana sa 150 mjesta i svom popratnom opremom i tehnikom. Predviđene su 3 prostorije (mini labovi) za smještaj specijalizirane opreme (ICT) – 3D skenera, 3D printera i drona opremljenog posebnom kamerom za obrazovne potrebe VG Veleučilišta koje je partner u projektu.
Počela je konstrukcijska obnova u potresu oštećene Palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti vrijedna više od 82 milijuna kuna. Ova faza radova trebala bi biti završena u lipnju iduće godine. Zahvaljujući sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije, HAZU-u je otvorio već peto gradilište u posljednja četiri mjeseca na kojem započinju radovi konstrukcijske obnove nakon potresā 2020. godine.
Sredstvima iz Fonda solidarnosti EU financira se izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade Palače HAZU te izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite muzejske građe Strossmayerove galerije starih majstora.
Troškovi izrade projektne dokumentacije iznose ukupno 1,52 milijuna kuna (s PDV-om), od čega je iz Fonda solidarnosti 1,19 milijuna kuna, HAZU je osigurao 327,83 tisuće kuna.
Za Palaču HAZU ugovorom s Ministarstvom kulture i medija osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 84,35 milijuna kuna od čega na izvođenje radova za konstrukcijsku obnovu otpada iznos od 82,39 milijuna kuna.
Projekt cjelovite obnove palače HAZU izradio je Institut IGH. Nakon provedene javne nabave potpisan je ugovor s tvrtkom Mešić COM iz Zagreba za izvedbu radova konstrukcijske obnove te ugovori s tvrtkama koje će provoditi stručni nadzor i nadzor zaštite na radu.
Palača je u potresu 22. ožujka 2020. godine pretrpjela znatna oštečenja, a Strossmayerova galerija morala je biti iseljena. Najveća konstrukcijska oštećenja zamjetna su na drugom katu u atriju. Pukotine prodiru duboko u građu zidova, a najviše ih je iznad nadvoja otvora.
Palača HAZU jedno je od najvažnijih djela javne arhitekture historicizma u Hrvatskoj, a Strossmayerova galerija starih majstora HAZU jedna je od najvažnijih zbirki umjetnina u Zagrebu i Hrvatskoj. Predviđenim zahvatima neće se mijenjati namjena palače HAZU kao ni arhitektonska obilježja zgrade.
NASA u okviru programa Artemis planira dugoročne istraživačke misije s ljudskom posadom na Mjesecu. Da bi odgovorila ne izazove života i rada u uvjetima kakvi vladaju na Mjesecu, potrebne su joj nove tehnologije. Zato je s tvrtkom ICON, čije je sjedište u Austinu, ugovorila razvoj građevinskih tehnologija koje bi na mjesečevoj i marsovoj površini trebale omogućiti izgradnje infrastrukture kao što su platforme za slijetanje, objekti za boravak ljudi i ceste. Ugovor traje do 2028. godine i vrijedan je 57,2 milijuna dolara.
„Kako bismo istražili druge svjetove, potrebne su nam nove inovativne tehnologije prilagođene tim okruženjima i našim istraživačkim potrebama”, rekla je Niki Werkheiser, direktorica zadužena za razvoj tehnologije u NASA-inoj Upravi za svemirske tehnologije (STMD). „Suradnja s komercijalnim partnerima u razvoju tih tehnologija omogućit će nam da postignemo razinu koja nam je potrebna za uspješne buduće misije.”
Novi ugovor nastavak je ICON-ove suradnje s američkom Vladom i zračnim snagama u programu Small Business Innovation Research (SBIR) koji djelomično financira NASA. NASA-in program SBIR Phase III usmjeren je na razvoj ICONovog konstrukcijskog sustava Olympus, koji je postavljen tako
da kao građevinski materijal koristi lokalne resurse dostupne na Mjesecu i Marsu.
ICON će surađivati s NASA-inim centrom za svemirske letove Marshall u Huntsvilleu, u Alabami, u okviru projekta Uprave za svemirske tehnologije Autonomne građevinske tehnologije za primjenu na Mjesecu i Marsu (Moon to Mars Planetary Autonomous Construction Technologies – MMPACT). NASA u tom projektu surađuje s industrijom, vladom i akademskim institucijama.
Sretne i ugodne blagdane
Tesya grupa, aktivna u pružanju inovativnih i prilagođenih B2B usluga i integriranih rješenja za gradnju, proizvodnju električne i mehaničke energije te upravljanje gradilištima, skladištima i logistikom, odlučila je pružiti svakom od 3.300 ljudi iz Grupe 'energetski bonus' u ukupnoj vrijednosti od 1.000 eura za suzbijanje učinaka visokih računa i rastuće inflacije.
"Tragični sukob u Ukrajini, koji je započeo prošle veljače, doveo je do značajnog povećanja cijena, a posebno energije. Suočeni s trenucima velike neizvjesnosti i zabrinutosti poput ovih, koji bi mogli najaviti razdoblje gospodarske recesije u Italiji i u Europi, grupa Tesya željela je dati znak pažnje svim zaposlenicima Grupe", navodi se u objavi za medije.
„Naši suradnici za nas su neprocjenjiva vrijednost: mi smo prava međunarodna obitelj sastavljena od 19 kompanija u 15 zemalja, koje dijele iste snažne vrijednosti, zajedničku viziju, čvrste sinergije i snažan poduzetnički duh, gdje razliku čine ljudi. Iz tog razloga smo im htjeli dati signal bliskosti u kompliciranom razdoblju za sve”, istaknuo je Lino Tedeschi, predsjednik i izvršni direktor Tesya grupe. „Smatramo temeljnim –dodaje Tedeschi – moći pomoći u prevladavanju teških trenutaka poput ovih kroz koje prolazimo i prepoznati veliku predanost svih u osiguravanju uspjeha Grupe.” 'Energetski bonus', u ukupnom iznosu od 1.000 eura za svakog zaposlenika grupe, isplaćen je krajem listopada.
Nova analiza istraživačke tvrtke ING Research tvrdi da su sve veći troškovi u građevinarstvu unutar EU-a uvelike posljedica kontinuiranog pada produktivnosti u građevinskom sektoru.
ING navodi da je u nedavnoj anketi Europske komisije gotovo 40 posto građevinskih tvrtki u Europskoj uniji najavilo povećanje cijena svojih usluga, prvenstveno zbog rasta cijena materijala. No, prema ING-u, prosječne cijene građevinskih radova u Europskoj uniji između 2012. i 2020. rasle su za 2,3 posto godišnje, dok su cijene u proizvodnji rasle za samo jedan posto.
Disparitet je, tumače analitičari ING-a, bio još veći između 2002. i 2011. godine. Između 2005. i 2020. godine građevinske cijene u prosjeku su gotovo udvostručene, dok su proizvodne cijene porasle za 20 posto.
ING tvrdi da je razlika uvelike posljedica većeg povećanja učinkovitosti proizvodnog sektora. Izvješće sugerira da bi povećanje produktivnosti rada od 20 posto u građevinskom sektoru rezultiralo smanjenjem potrebe za oko 2,5 milijuna radnika u Europskoj uniji, što bi značajno smanjilo troškove izgradnje.
Problemi s produktivnošću rada rezultirali su nedostatkom radnika, a više od 30 posto građevinskih poduzetnika u anketi Europske komisije odgovorilo je da ih je to spriječilo da završe posao do studenog 2022.
Promatrajući pojedinačne zemlje članice EU-a, istraživanje je pokazalo da je u Francuskoj i Austriji od 1995. produktivnost rada
pala za više od 15 posto, dok je u Španjolskoj pad veći od 25 posto. To je uglavnom posljedica pada građevinske proizvodnje, što uz nedovoljna ulaganja u novu i efikasniju opremu negativno utječe na produktivnost.
Suprotan primjer su Belgija i Nizozemska koje su zabilježile povećanje produktivnosti rada za oko 20 posto. Obje zemlje bilježe povećanje proizvodnje i vodeće su u smislu digitalizacije građevinskih operacija.
EUROCONSTRUCT PROGNOZE O USPORAVANJU RASTA GRAĐEVINSKOG SEKTORA NA 0,2 POSTO TEMELJI NA
LOŠIM TRENDOVIMA U STANOGRADNJI, DOK TRAČAK SVIJETLA NUDE POZITIVNI TRENDOVI U NISKOGRADNJI, ODNOSNO OBNOVA INFRASTRUKTURE ZBOG ULAGANJA U ENERGIJU S NISKIM UDJELOM VODIKA
ECOPACT BETON, KOJI JE HOLCIM POČEO PROIZVODITI U TVORNICI
BETONA U VRANJI, IMA OD 30% DO 33% MANJI UGLJIČNI OTISAK OD
BETONA PROIZVEDENOG PREMA INDUSTRIJSKOM STANDARDU
CONSTRUCTION EUROPE OBJAVIO JE LJESTVICU VODEĆIH EUROPSKIH GRAĐEVINSKIH TVRTKI NA TEMELJU PRIHODA OD PRODAJE U 2021. GODINI. ANALIZA SE TEMELJI NA FINANCIJSKIM IZVJEŠĆIMA, ALI I
INFORMACIJAMA IZ NEZAVISNIH IZVORA
učvrstila je poziciju lidera na
je također izvijestio da su se prihodi u trećem tromjesečju 2021.
nu. U prvih devet mjeseci tvrtka je ostvarila 35,8 milijardi eura – 3 posto više u usporedbi s istim razdobljem 2019. Vinci je ove godine za 4,9 milijardi eura preuzeo tvrtku Cobra IS, energetski ogranak vodeće španjolske građevinske kompanije ACS.
Građevinska tvrtka ACS sa sjedištem u Madridu ostvarila je u 2021. prihod od 27,8 milijardi eura. No, to joj nije bilo dovoljno da zadrži drugo mjesto na listi vodećih europskih građevinskih kompanija. Izvršni direktor ACS-a Florentino Perez rekao je kako je ACS u 2021., ostvario rekordnu neto dobit od 3 milijarde eura.
Francuska tvrtka zamijenila je na drugom mjestu španjolski ACS. Pokazatelj stabilnosti Bouyguesove građevinske divizije je nedavna akvizicija građevinske tvrtke Equansa vrijedna 7,1 milijardu eura. Još bolji pokazatelj zdravog stanja francuske energetske i građevinske tvrtke su njezini prihodi koji su porasli sa 34,6 milijardi eura u 2020. na 37,5 milijardi eura 2021. Tvrtka je lani pokrenula digitalnu edukativnu kampanju kako bi privukla nove radnike u građevinsku industriju.
Na četvrtom mjestu je njemačka građevinska tvrtka Hochtief, koja je zadržala svoje mjesto iz prethodne godine ostvarivši u 2021. prihod od 21,3 milijarde eura, oko 2,2 milijarde više od Eiffagea na petom mjestu. Tvrtka je potpisala ugovor o opsežnim radovima na proširenju luke Rotterdam, koji bi trebali trajati do 2024. godine.
dom od 19,1 milijarde eura zadržao svoju poziciju iz prethodne godine. Eiffage je 2022. započeo potpisivanjem 7 milijardi eura vrijednog ugovora s francuskom vladom o upravljanju stambenim fondom oružanih snaga zemlje u partnerstvu s tvrtkom Arcade VYV. Ugovor je potpisan na 35 godina, a dvije tvrtke će na programu Ambition Logement raditi zajedno pod
Austrijski Strabag zamijenio je mjesto sa Skanskom i sada je po prihodima šesta najveća europska građevinska kompanija. U 2021. povećali su prihode za gotovo 500 milijuna eura, na 15,2 milijarde eura. Kompanija se obvezala da će postati klimatski neutralna do 2040., a nedavno je dobila 111 milijuna eura vrijedan posao izgradnje nove dionice autoceste u Rumunjskoj.
usporedbi s prethodnom godinom kada je prihodovala 8,9 milijardi eura, ovo je druga godina u nizu da se Balfour Beatty penje na tablici. Tvrtka je dobila nekoliko ključnih poslova zahvaljujući kojima je napredovala na ljestvici. Nedavno je kompanija objavila da je u dobroj poziciji da kapitalizira nekoliko budućih infrastrukturnih projekata kako bi ispunila planirane ciljeve u 2022.
Skanska grupa sa sjedištem u Švedskoj spustila se za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu, s prijavljenim prihodima od 15,1 milijarde eura. Tvrtka je 2021. bila uključena u nekoliko velikih projekata, uključujući 330 milijuna eura vrijedan ugovor za izgradnju vodoopskrbnog tunela u općini Oslo u Norveškoj.
Na desetom mjestu je nizozemska tvrtka BAM
Group. Kao i mnogi drugi, ako ne i svi na ovom popisu, grupa Bam u posljednjih 18 mjeseci
Španjolska građevinska kompanija Acciona najviše je napredovala na ljestvici u odnosu na prethodnu godinu – s 13. mjesta pomaknula se na deveto. Kompanija koja je nedavno dobila 226 milijuna vrijedan posao izgradnje dionice brze ceste S-19 u Poljskoj jedino je novo ime među vodećih deset europskih građevinskih kompanija, dok je s popisa ispala talijanska kompanija Saipem. Acciona je u 2021. prihodovala 8,1 milijardu eura.
suočena je s problemima u opskrbnim lancima, ali je ipak uspjela ostvariti prihode od 7,3 milijarde eura i zadržati poziciju iz prethodne godine. Tvrtka je ove godine prodala svoju njemačku infrastrukturnu podružnicu Wayss & Freytag.
NEXE GRUPA JE VEĆ GODINAMA IZUZETNO FOKU
NEXE GRUPA SVOJ STRATEŠKI RAZVOJ TEMELJI NA ODNOSIMA S KUPCIMA I DOBAVLJAČIMA, AKTIVNOM PRAĆENJU TRŽIŠNIH TRENDOVA, UVOĐENJU NISKOUGLJIČNIH PROIZVODA TE POSTIZANJEM OPERATIVNE IZVRSNOSTI IMPLEMENTACIJOM TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA I DIGITALIZACIJOM POSLOVANJA
Ivan Ergović, dipl. ing., predsjednik Uprave Nexe d.d.
U ZAGREBU JE 24.11.2022. ODRŽANA TRADICIONALNA GODIŠNJA KONFERENCIJA STRUČNOG ČASOPISA
MINERAL&GRADNJA KOJA JE I OVE GODINE OKUPILA VELIK BROJ SUDIONIKA POTAKNUTIH SADRŽAJNIM
PROGRAMOM NA TRI OKRUGLA STOLA S MERITORNIM PANELISTIMA I PREDAVAČIMA IZ PODRUČJA RUDARSTVA, GRADITELJSTVA I ENERGETIKE. UZ SUDJELOVANJE DVA RESORNA MINISTARSTVA: MINISTARSTVA GOSPODARSTVA
Snježana Đurišić
skih dozvola i investicija pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Robert Blažinović, ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja
Krunoslav Bašić, zamjenik glavnog državnog inspektora
prof. dr.sc. Vladislav Brkić, dekan RGN fakulteta Stjepan Rak, predsjed Promins
I ODRŽIVOG RAZVOJA I MINISTARSTVA PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE, DRŽAVNOG INSPEKTORATA, RUDARSKO–GEOLOŠKO-NAFTNOG FAKULTETA, SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, GOSPODARSKIH
UDRUŽENJA PROMINS I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE, MINERAL FORUM SE POKAZAO KAO JEDINSTVENO MJESTO OKUPLJANJA SVIH GLAVNIH DIONIKA TRŽIŠNO USKO POVEZANIH SEKTORA GRADITELJSTVA I RUDARSTVA
nik skupštine GIO Mr.sc. Maja Pokrovac, direktorica OIE Hrvatska
Časopis Mineral&Gradnja ove je godine uveo nagrade za najbolju građevinsku tvrtku, najbolju rudarsku tvrtku, najbolju tvrtku u industriji građevinskog materijala i najboljeg distributera građevinskih strojeva i opreme prema kriteriju uspješnosti poslovanja u 2021. godini., zelene tranzicije i društveno odgovornog poslovanja. Nagrade je u ime redakcije časopisa Mineral&Gradnja uručio glavni urednik Nenad Žunec. Čestitamo svim dobitnicima!
Najbolja građevinska tvrtka: Kamgrad d.o.o., Zagreb. Nagradu je preuzeo Marko Lokin, asistent direktora, Kamgrad d.o.o.
Najbolja rudarska tvrtka: Radlovac d.d., Orahovica Nagradu je preuzeo Nenad Sabljak, direktor tvrtke Radlovac d.d.
Najbolja tvrtka u industriji građevinskog materijala: Nexe d.d., Našice. Nagradu je preuzeo Davor Blažek, direktor za strategiju i razvoj, Nexe d.d.
Najbolji distributer građevinskih strojeva i opreme: Teknoxgroup Hrvatska d.o.o., Zagreb. Nagradu je preuzeo Miodrag Matijaca, direktor Teknoxgroup Hrvatska d.o.o.
NAJVEĆA PREDNOST BIM PRISTUPA JE ISTICANJE VAŽNOSTI INFORMACIJA, ODNOSNO DEFINIRANJE SVIH POTREBNIH PROTOKOLA I SREDSTAVA ZA IZMJENU AŽURNIH, TOČNIH I SVRSISHODNIH INFORMACIJA
TEKST Tihomir Dokonal
RUBBLE MASTER JE ROBNA MARKA
KOJU POVEZUJEMO, NE SAMO S
IZNIMNO KVALITETNIM STROJEVIMA, VEĆ I S INOVACIJAMA, NEPRESTANIM RAZVOJEM NA PODRUČJU
TEHNIKE PROSIJAVANJA I DROBLJENJA, POUZDANIM POSTPRODAJNIM USLUGAMA TE PROFESIONALNIM ODNOSOM PREMA SVAKOM KORISNIKU
