STRUČNI ČASOPIS ZA GRADITELJSTVO, STROJEVE I OPREMU
Robert Vujnović, direktor prodaje Xella Alpe Adria
Najskuplja cesta u Hrvatskoj bit će dovršena ovog ljeta
6 Vijesti
16 Graditeljstvo Novi Zakon o obnovi stupio na snagu
17 Infrastruktura
Otvorenje Stonske obilaznice u prvoj polovici travnja
18 Intervju
Robert Vujnović, direktor prodaje Xella Alpe Adria Želimo biti lider u rješenjima za zvučnu izolaciju
22 Cestogradnja
Najskuplja cesta u Hrvatskoj bit će dovršena ovog ljeta
26 Manitou
MRT Vision - nova serija roto-teleskopskih viličara
28 XCMG
Pouzdan, vjerodostojan i inovativan partner građevinske industrije
30 Liebherr
Rovokopač na gusjenicama R 9XX H2zeleno i moćno
32 Zoomlion
Proizvođač građevinskih strojeva svjetske klase
Otvorenje Stonske obilaznice u prvoj polovici travnja
34 Caterpillar Novi Cat 950 i 962 utovarivači na kotačima - veća produktivnost uz manje troškove održavanja
36 Hamm
HC CompactLine - novi kompaktori za zemljane radove
38 Fuso eCanter
Praktičan i svestran
40 Rudarstvo U Švedskoj otkriveno najveće europsko ležište minerala rijetkih zemalja
Najskuplja cesta u Hrvatskoj bit će dovršena ovog ljeta
42 Mineralne sirovine Američki rudarski sektor povećao proizvodnju za 3,8 % - na 98 milijardi dolara
MRT Vision - nova serija roto-teleskopskih viličara Pouzdan, vjerodostojan i inovativan partner građevinske industrije
Proizvođač građevinskih strojeva svjetske klase
Tvrtka O-K-TEH
isporučila je zagrebačkom poduzeću Pedom asfalti d.o.o. dva vibro
valjka: kombinirani vibro valjak Bomag tip BW 151 AC-5 te jednostruki vibro valjak Bomag BW 213 DH+ PL-5.
Kombinirani valjak BW 151 AC-5 težine 7,5 tona i radne širine
1.680 mm, s motorom Kubota od 55,4 kW, prvenstveno je namijenjen radovima na polaganju asfaltnih podloga u cilju povećanja nosivosti i otpornosti na habanje i kao takav je najčešći izbor korisnika. Valjak je također opremljen Economizer kontrolom zbijanja te mjeračem temperature asfalta u ugradnji.
Jednostruki vibro valjak Bomag BW 213 DH+ PL-5, radne širine
2.130 mm, s dodatnim vibro pločama za još bolje sabijanje, idealan je za poslove gdje se traži visoka kvaliteta rada. Valjak je pred-
viđen za srednje do teške zemljane radove, s težinom od 15 tona. Radna frekvencija ploča može se prilagoditi u širokom rasponu koji odgovara različitim uvjetima rada te rezultira savršeno sabijenom površinom. Ploče se u radu mogu pomaknuti po 70 cm na svaku stranu te ako je potrebno i brzo ukloniti s nosača uz pomoć centralnog sistema zaključavanja. Oba su valjka opremljena motorima (po regulativi Stage V/Tier 4f) s ECOMODE kontrolom rada motora koji omogućuju smanjenje potrošnje goriva za 30 % i osjetno smanjuje buku.
Digitalna usluga eGrađevinski dnevnik u funkciji je od 1. siječnja 2022. godine, a njena je primjena od 1. siječnja ove godine postala obvezna. Građevinski sektor prelazi na nova pravila rada, gradilišta se digitaliziraju, pa za sve sudionike nova platforma za digitalno vođenje procesa gradnje postaje ključna.
Obvezna primjena usluge bila je predviđena od 1. srpnja 2022., no s obzirom na to da nisu bile završene aktivnosti vezane uz edukaciju trenera i pripreme korištenja usluge, primjena je odgođena do 1. siječnja 2023.
eGrađevinski dnevnik je u potpunosti digitalizirana usluga namijenjena praćenju procesa građenja – od prijave početka građenja do procesa tehničkog pregleda izgrađene građevine, odnosno izdavanja uporabne dozvole. Cilj joj je olakšati realizaciju i praćenje investicijskih projekata svim dionicima: projektantima, investitorima, inženjerima na gradilištu…
Usluga omogućuje vođenje građevinskog dnevnika elektroničkim putem, što bi trebalo rezultirati podizanjem razine kvalitete građenja te većom dostupnošću kvalitetnih informacija na jednom mjestu. Projekt razvoja ove usluge vrijedne 4,85 milijuna kuna sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj s 85 %, a koristit će je oko 30.000 stručnih osoba.
Modul je povezan s već razvijenim modulima iz Informacijskog sustava prostornog uređenja - ISPU kao što je eDozvola, tako da se podaci upisani u prijavu početka građenja koja nastaju u eDozvoli povlače u eGrađevinski dnevnik. Dnevnik pokreće nadzorni inženjer na temelju tih podataka, unosi podatke o svim ostalim sudionicima u građenju (izvođač, ostali stručni nadzori, projektantski nadzor, geodet itd.) i otvara dnevnik, dok sam dnevnik vodi inženjer gradilišta i/ili voditelj radova.
U razvoju procesa izrade modula eGrađevinski dnevnik sudjelovale su i strukovne komore: arhitekata, inženjera građevinarstva, inženjera strojarstva, inženjera elektrotehnike i geodeta koje su omogućile dostupnost podataka iz njihovih baza upisnika, imenika i evidencija.
Kroz ovaj modul omogućen je pristup OIB-u i Obrtnom registru što pojednostavljuje postupak provjere evidencije pravnih i fizičkih osoba koji su sudionici u gradnji, a sustav je povezan i s Finom i Poreznom upravom.
U prosincu 2022. izdano je 1.180 građevinskih dozvola, što je za 28,3 % više u odnosu na prosinac 2021., te 31,7 % više u odnosu na prethodni mjesec. Ukupno je u prošloj godini izdano 11.165 građevinskih dozvola, što je 5,8 % više nego u 2021.
Prema vrstama građevina struktura dozvola izdanih u prosincu gotovo je jednaka kao u studenome: 86,4 % odnosi se na zgrade, a 13,6 % na ostale građevine. Prema vrstama radova 78,4 % izdano je za novogradnje, a 21,6 % za rekonstrukcije.
Ukupna predviđena vrijednost radova na temelju građevinskih dozvola izdanih u prosincu 2022. iznosi 7,62 milijar-
dok je predviđena vrijednost radova 2,2 puta veća (+120 %).
Prema izdanim građevinskim dozvolama u prosincu 2022., predviđena je gradnja 2.455 stanova s prosječnom površinom od 92 m². U novim zgradama gradit će se 2.346 stanova. Broj zgrada s jednim stanom je 431 (izdan je, naravno, jednak broj dozvola), u zgradama s dva stana bit će 106 stanova (izdane su 53 dozvole), a u zgradama s tri i više stanova bit će izgrađena 1.664 stana (izdano je 185 dozvola, što je prosjek od devet stanova po zgradi).
Za stambene zgrade izdano je u prosincu ukupno 669 dozvola, za industrijske zgrade i skladišta 35 dozvola, a za hotele i slične građevine čak 26 dozvola. Za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu izdano je 17 dozvola, za zgrade namijenjene prometu i komunikacijama 11, a za uredske zgrade 4 dozvole.
Predviđena vrijednost radova za građevinske dozvole izdane u 2022. iznosi 43,2 milijarde kuna, što je 35,4 % više nego
Generalni uvoznik u RH za:
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture potpisani su krajem siječnja ugovori za vraćanje u ispravno radno stanje prometne infrastrukture oštećene u potresu na području Zagrebačke županije vrijedni 28,5 milijuna eura. Nositelj projekta koji je sufinanciran bespovratnim sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije je Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, čiji je ravnatelj Tomislav Landeka potpisao ugovore s predstavnicima izvođača radova.
Potpisivanju je nazočio i ministar mora, prometa i infrastrukture
Oleg Butković koji je istaknuo kako se radi o velikom infrastrukturnom zahvatu u Zagrebačkoj županiji s obzirom na to da će se sanirati 35 klizišta, 32 mosta i propusta, te 29 dionica županijskih i lokalnih cesta ukupne duljine oko 60 kilometara. Ministar Butković dodao je kako je Ministarstvo, kad se govori o prometnoj infrastrukturi u okviru Fonda solidarnosti EU, ugovorilo 39
projekata vrijednosti oko 108 milijuna eura i da su nekoliko puta raspisani javni pozivi. Pojasnio je da su od toga 24 ugovora vezana za petrinjski potres ukupne vrijednosti 56,6 milijuna kuna i 15 ugovora vezanih za zagrebački potres u iznosu od oko 51 milijun kuna. „Mi smo do 30. siječnja ove godine isplatili oko 43 milijuna eura, što za petrinjski, što za zagrebački potres”, istaknuo je, dodavši kako očekuje da će po pitanju prometne infrastrukture država biti u stopostotnoj realizaciji odnosno da će se potrošiti dostupna sredstva.
• troškovi stručnog nadzora nad izvođenjem radova;
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi Javni poziv za sufinanciranje projekata gradova i općina s ciljem osiguravanja financijske potpore za projekte koji potiču ili pridonose boljem obavljanju komunalnih djelatnosti i pružanju komunalnih usluga.
Predstavnici općina i gradova mogu se prijaviti do 10. ožujka 2023.
Sufinanciraju se projekti čija realizacija potiče ili pridonosi boljem obavljanju komunalnih djelatnosti i pružanju komunalnih usluga te svih drugih aktivnosti koje pridonose podizanju razine javnih usluga i kvalitete življenja:
• izrada projektne i druge tehničke dokumentacije za izvođenje objekata i uređaja te većih zahvata na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture;
• izvođenje radova i ugradnja uređaja komunalne infrastrukture, izvođenje radova na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture te uređenje javnih površina, nerazvrstanih cesta, javne rasvjete i drugih javnih prostora i objekata koji pridonose podizanju razine javnih usluga i poboljšanju kvalitete življenja u naseljima jedinice lokalne samouprave;
• nabava opreme i strojeva kojom će se znatno poboljšati kvaliteta isporuke komunalne usluge, komunalnog standarda odnosno obavljanje određene komunalne djelatnosti te nabavka druge komunalne opreme za javne površine naselja. Podnositelji zahtjeva za sufinanciranje su jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine, I. do VI. skupine sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Najviši iznos sufinanciranja projekta je 50.000 eura, odnosno 30 % do 80 % ukupnih prihvatljivih troškova, ovisno o indeksu razvijenosti JLS-e. Rok za provedbu aktivnosti na projektima koji se sufinanciraju je 31. prosinca 2023. Podnositelj može prijaviti najviše jedan zahtjev za sufinanciranje.
Lučka uprava Rijeka potpisala je početkom siječnja Ugovor o izradi studijsko-projektne dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa s konzorcijem u kojem su tvrtke Rijekaprojekt iz Rijeke i OpusGEO iz Zagreba.
Ugovor je vrijedan 2,46 milijuna eura (s PDV-om), a obuhvaća pripremu sve potrebne tehničke dokumentacije te provedbu administrativnih postupaka potrebnih za ishođenje građevinskih dozvola za izvođenje radova na proširenju Praškog pristaništa: izradu idejnog rješenja i studije utjecaja na okoliš, geodetske i geotehničke istražne radove, izradu idejnog i glavnog projekta te izradu troškovnika i natječajne dokumentacije.
Radovi uključuju izgradnju nove obale u dužini od 345 metara koja će povezati kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea i Visinov gat te uređenje novog operativnog područja od oko 50.000 četvornih metara u zaleđu nove obale. Tako će se proširenjem Praškog pristaništa dobiti novi višenamjenski terminal u bazenu Rijeka s dubinom mora uz obalni zid od 20 metara. Izgradnjom i uređenjem novih operativnih površina postići će se maksimalna iskoristivost lučkog područja u ovom dijelu luke i osigurati uvjeti za prekrcaj i skladištenje značajno većih količina raznih vrsta generalnih tereta.
Proširenje Praškog pristaništa osigurava preduvjete za reali-
zaciju novog prometnog rješenja u tom dijelu grada, kojim će se gradske i lučke prometnice povezati s državnom cestom 403 koja je u izgradnji. Državna cesta 403, koja povezuje Zagrebačku obalu i gradsku obilaznicu, bit će završena tijekom 2023., kao i nova lučka prometnica u zaleđu Praškog pristaništa.
Ove godine završit će se i rekonstrukcije kolničkih i skladišnih površina, kolosijeka, staza dizalica i komunalne infrastrukture na Praškom, Budimpeštanskom i Bečkom pristaništu te Visinovom, Orlandovom i De Franceschijevom gatu. Ti radovi se također sufinanciraju iz CEF (Connecting Europe Facility) programa.
FOTO
Povezana Hrvatska
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić posjetio je početkom veljače Krapinsko-zagorsku županiju.
"Na području Krapinsko-zagorske županije radovi na javnoj infrastrukturi i zgradama, financiranim iz Fonda solidarnosti, provode se iznimno dobro. Županija će u potpunosti iskoristiti sredstva koja je dobila, a dogovorili smo da ćemo odobriti i nove zahtjeve. U županiji se realiziraju 132 projekta koja će do 30. lipnja biti dovršena", istaknuo je ministar Bačić. Ukupna vrijednost ugovorenih projekata iznosi 9,3 milijuna eura, od čega je iz Fonda solidarnosti EU ukupno ugovoreno 8,4 milijuna eura. Projekti idu planiranim tempom te su procjene da će u okviru ovih poziva do kraja roka biti utrošena sva sredstva koja su i planirana. Fond za obnovu intenzivirao je rušenja kuća koje su oštećene do te mjere da se ne mogu obnoviti, a izgradnja prvih zamjenskih kuća na ovom području trebala bi krenuti krajem veljače.
Župan Željko Kolar pohvalio je izradu novog Zakona o obnovi, koji će smanjiti administraciju, skratiti procedure i omogućiti da se konačno krene u obnovu s punim zamahom.
"Na području županije imamo četrnaest kuća koje su srušene, za desetak kuća je odabran izvođač radova i one će biti srušene tijekom veljače te još imamo dvadesetak kuća koje bi trebale biti srušene do 1. svibnja", kazao je župan. Ministar Bačić obišao je i gradilište nove Područne škole u Lazu Bistričkom. Stara zgrada škole teško je stradala u zagrebačkom potresu i dodatno oštećena u petrinjskom, pa je srušena. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,3 milijuna eura, a izgradnja se financira kroz Fond
Laboratorijski rezultati geoloških istraživanja na području općine Jezero, na zapadu Bosne i Hercegovine, potvrdili su da ruda sadrži veliki udio zlata - nevjerojatnih 27,5 grama po toni u kontinuitetu od čak 60 metara, što je neuobičajeno visoko i za svjetski poznate rudnike zlata, objavio je Miloš Bošnjaković, generalni direktor kompanije Lykos Balkan Metals. Lykos Balkan Metals je tvrtka izlistana na australskoj burzi koja od prošle godine putem svoje sestrinske tvrtke SNK Metal obavlja geološka istraživanja na području općine Jezero u Republici Srpskoj. Posjeduju istraživačke licencije za lokacije u općinama Petrovo, Mrkonjić Grad (uključujući dijelom Jezero i Šipovo) te Čajniče. Bošnjaković je rekao da je visoki sadržaj zlata potvrđen na kontaktima različitih litoloških jedinica s tri lokacije. Dodao je kako je ispitivanje uzoraka u akreditiranom laboratoriju pokazalo da postoji ogroman potencijal za nastavak geoloških istraživanja, a to je ujedno i investicijski potencijal značajan za razvoj općine, ali i za unapređenje kvaliteta života stanovnika i poboljšanje ekonomskih prilika na širem području. Iako se radi o ranoj fazi istraživanja, iz Lykosa poručuju da se ovi rezultati mogu smatrati jednim od najboljih na području cijele BiH, ali i Balkana. Lykos Metals je zlato pronašao i na dvije lokacije u općini Čajniče, na istoku Bosne i Hercegovine. Na lokaciji Majdan u uzorku stijena prijavljeno je do 1,91 g/t zlata, 220 g/t srebra i 13,26 posto olova, dok je na lokaciji Pisonica u uzorku stijena nađeno do 51 g/t srebra i 2,78 posto olova, navodi kompanija. Ova istraživanja su u ranoj fazi i u toku su pripreme za bušenje na te dvije perspektivne lokacije. U Čajniču su terenskim istraživanjem identificirana još dva nova područja – Kapov i Tubrojevivi. Zbog zimskih uvjeta, priprema za pristup ovim nalazištima trebala bi započeti u prvom tromjesečju ove godine. Ranije su određene količine zlata pronađene i u Varešu. Za projekte u Republici Srpskoj Lykos je prvobitno osigurao 15,5 milijuna konvertibilnih maraka (7,7 milijuna eura), a najavili su da samo u općini Jezero u 2023. planiraju investirati više od 60 milijuna konvertibilnih maraka. Pozvali su Vladu Republike Srpske da se uključi u podršku implementaciji ove investicije.
Palfinger radna košara za rad na visini P130 A, na šasiji Ford Ranger 4×4, isporučena je komunalnoj tvrtki Komunalac d.o.o. iz Jurdana. Radi se o iznimno okretnom i praktičnom vozilu prilagođenom vožnji i radu po nepristupačnim terenima. Maksimalna radna visina je 13 metara, a vertikalni dohvat 6,3 metra. Maksimalna nosivosti radne košare je 250 kg, što odgovara težini dvoje operatera i njihovog alata. Vozilo je B kategorije, a upravljanje dizalicom je u potpunosti hidraulično, što olakšava rad i održavanje radne košare.
Indijsko ministarstvo rudarstva izvijestilo je početkom veljače o otkriću potencijalnog ležišta litija. Indijski geološki institut u prvim procjenama navodi da je riječ o 5,9 milijuna tona rude litija. Ovo otkriće dovodi Indiju na poziciju zemlje s petim najvećim rezervama ovog metala u svijetu, navodi portal mining-technology.com. Ležište se nalazi u okrugu Reasi, na ujedinjenom teritoriju Jammua i Kashmira.
Litij se, između ostaloga, koristi u proizvodnji baterija za elektronička vozila (EV), solarnih panela i elektroničkih uređaja. Svjetska banka procjenjuje da bi se proizvodnja minerala potrebnih za prijelaz na čistu energiju između 2020. i 2050. mogla povećati za 500 %. Međunarodna udruga za litij procjenjuje pak da će potražnja između 2021. i 2040. porasti šest puta. Ovo je prvo veliko otkriće litija u Indiji. Prije dvije godine otkriveno je malo nalazište s 1.600 tona u Karnataki. Budući da Indija nastoji postati lider u razvoju električnih vozila, ovo bi otkriće moglo poboljšati njezinu poziciju. Indija se trenutačno oslanja na njegov uvoz, uglavnom iz Argentine, Čilea i Australije. Uvezeni litij čini oko 80 % ukupne količine tog metala koja se koristi u zemlji.
Ovo otkriće moglo bi razbiti dominaciju takozvanog "litijskog trokuta", koji čine Čile, Argentina i Bolivija. Otprilike 75 posto svjetskih zaliha litija nalazi se u te tri zemlje. I dok indijska vlada slavi otkriće, stručnjaci upozoravaju na negativne utjecaje rudnika na okoliš. Područje Himalaja između Jammua i Kashmira ekološki je vrlo osjetljivo i rudarenje bi moglo dovesti do gubitka bioraznolikosti. Ekološki osjetljive zone odredilo je indijsko Ministarstvo okoliša, šuma i klimatskih promjena. U tim područjima, koja često okružuju nacionalne parkove, komercijalne aktivnosti su ograničene kako bi se osigurala njihova zaštita.
„ ” Gradu Bjelovaru
isporučen je kompaktor Bomag tip BC 473 RS-5 radne mase 26,5 tona s motorom snage 210 kW. Kompaktor se može pohvaliti snažnim performansama, jednostavnim upravljanjem i visokom kvalitetom izrade te pristupom ključnim komponentama i servisnim točkama za brzo i učinkovito servisiranje. Dizajniran je s naglaskom na funkcionalnost i lakoću upotrebe što rezultira efikasnim zbijanjem, uz minimalnu potrebu za održavanjem.
Specifičnost kompaktora je izvedba s utovarnom korpom zapremine 3,7 m3 čime stroj može obavljati više radnji: guranje i planiranje otpada, sabijanje i po potrebi utovar s korpom i istovar otpada ili materijala za prekrivanje već sabijenog otpada. Prostrana kabina, izolirana od vibracija, s klima uređajem i sjedalo sa zračnim ovjesom stvaraju ugodno okruženje za rukovatelja, a praćenju samog rada pomaže i Telematic daljinska kontrola stroja.
Stroj je isporučila tvrtka O-K-TEH, a financiran je kroz zajednički projekt Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Grada Bjelovara i komunalnog po-
Radovi na produbljenju i proširenju Privlačkoga gaza, vrijedni više od 2,3 milijuna eura, trebali bi završiti do ožujka 2024. godine. Tim zahvatom će se za 11 nautičkih milja skratiti plovni put i povećati sigurnost pomorskog prometa između Zadarskog i Velebitskog kanala.
Radovi su počeli u ožujku prošle godine, a izvodi ih splitska tvrtka Pomgrad. Gradilište je krajem siječnja obišao potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je tom prilikom istaknuo da je riječ o velikoj i bitnoj investiciji koju najvećim dijelom financira Ministarstvo u suradnji s državnom tvrtkom Plovput i Zadarskom županijom.
Privlački gaz je plitki pomorski prolaz između Privlačkog zatona i Ninskog zaljeva, smješten između kopna i otoka Vira. Kanal je plovan samo za manja plovila. Naime, na pojedinim mjestima dubina prolaza je manja od pola metra. Plovidbu ograničava i visina mosta između otoka Vira i kopna iznad gaza, koja iznosi 9 metara od srednje razine mora. Prolaz je svojevremeno bio označen betonskim blokovima i drvenim motkama, koje su u međuvremenu istrulile.
Kanal je dug oko 1.730 metara, a miniranjem i iskopom pijeska te kamenog materijala Privlački gaz proširit će se na 40 metara, dok će minimalna dubina biti 3 metra.
Kanalom će se ploviti dvosmjerno, a na svakih 150 metara postavit će se plutače s oznakama, istaknuo je direktor Plovputa Mate Perišić te dodao kako će se prolaz zbog nanosa koji nastaju tijekom cijele godine trebati češće čistiti.
Djelatnosti posebno osjetljive na kamatne stope, poput građevinarstva i poslovanju nekretninama, nastavljaju signalizirati da zaoštravanje monetarne politike u SAD-u uzima zamah. Gradnja novih stambenih objekata na mjesečnoj razini nastavila se u prosincu smanjivati četvrti mjesec zaredom (-1,4%). Razočaravajuća godina za građevinski sektor vidljiva je i na prosječnoj godišnjoj stopi rasta za 2022. koja je negativna prvi put od 2009. godine.
Tijekom cijele 2022. godine, poslovni optimizam u građevinarstvu bilježio je
postupan pad. Broj izdanih građevinskih dozvola u prosincu u odnosu na prethodni mjesec bio je manji za 1,6 posto, navode analitičari RBA.
Anketni pokazatelj regionalne proizvodne aktivnosti, čije istraživanje provodi Fed u Philadelphiji, pao je u siječnju na mjesečnoj razini za dodatnih 4,8 bodova na negativnih 8,9 bodova. Posljednji izvještaj nastavio je upućivati na razne izazove s kojima se suočava prerađivački sektor. Iako je indeks ostvario poboljšanje, zadržao se u području koje signalizira kontrakciju aktivnosti peti mjesec zaredom.
Gledajući šest mjeseci unaprijed, anketirana poduzeća očekuju poboljšanje poslovne aktivnosti premda je taj optimizam izrazito skroman. Iako je primjetan utjecaj na potražnju, potpun učinak zaoštravanja financijskih uvjeta od strane Fed-a trebao bi se intenzivnije osjetiti u narednim mjesecima. Pokazatelj budućeg zapošljavanja tako se spustio u negativno područje, prvi put od veljače 2016. godine.
Njemački sektor proizvođača građevinske opreme porastao je za 3 % u 2022., objavila je njemačka gospodarska udruga VDMA
(Verband Deutscher Maschinen und Anlagenbau) koja okuplja oko 3.500 uglavnom malih i srednjih poduzetnika koji se bave strojarstvom i inženjeringom.
Na nedavnom sastanku svoje specijalizirane grupe za građevinsku opremu u Frankfurtu VDMA je izvijestio da je nominalno
prošle godine industrija ostvarila rekordan rezultat. Knjige narudžbi proizvođača građevinske opreme su pune i očekuju da će raditi punim kapacitetom barem do sredine ove godine.
Na sastanku je upozoreno da više kamatne stope stvaraju pritisak na sektor stanogradnje, što je uzrokovalo „negativan trend”. Iako je na globalnoj razini prodaja građevinske opreme u 2022. pala za 4 %, VDMA navodi kako je negativan rezultat „u potpunosti posljedica situacije u Kini”, što ukazuje da je stambena kriza, u kombinaciji s politikom nulte tolerancije na Covid, uzrokovala pad najvećeg svjetskog tržišta za 43 %.
S druge strane, europsko i sjevernoameričko tržište rasli su po dvoznamenkastim stopama, unatoč problemima u opskrbnim lancima. U Europi je, navodi VDMA, najviši rast zabilježen u južnoj i srednjo-istočnoj Europi, dok je njemačko, francusko i tržište Ujedinjenog Kraljevstva ostalo stabilno.
„Nitko se ne boji smanjenja proizvodnje zbog energetske krize, dapače naši proizvođači žele zaposliti nove radnike ili barem održati njihov broj na sadašnjoj razini”, izjavio je Franz-Josef Paus, predsjednik Udruženja proizvođača građevinske i industrijske opreme pri VDMA.
Joachim Strobel, njegov zamjenik, dodao je kako su impresionirani pozitivnim razvojem te da se mogu samo nadati da će se taj trend nastaviti. Zaključio je kako se sektor građevinske opreme trenutačno pokazao otpornim na energetsku krizu, inflaciju i poremećaje u opskrbnim lancima.
Kamionske nadogradnje s Palfinger dizalicom PK 23500 dohvata 8,2 metra i maksimalnog podiznog kapaciteta 6.100 kg isporučene su za tvrtku Octopus Rijeka. Na rabljenu šasiju montiran je modularni sanduk dimenzije 5000x2480x800 mm. Sanduk je proizveden u skladu s EN 12642 Code XL certifikatom. Radi se o europskom standardu za nosivu strukturu nadogradnje komercijalnih vozila i prikolica. Tovarni sanduci s EN 12642 XL certifikatom zahtijevaju manje fiksiranja tereta što pojednostavljuje proces utovara i istovara, štedi vrijeme za fiksiranje tereta te u konačnici daje ekonomsku korist vlasnicima.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potvrdio je gradnju trećeg traka Zagrebačke obilaznice i dijela autoceste od Zagreba do Karlovca. Osim toga, gradit će se i novi objekt na lokaciji na kojoj se je zapušteni Motel Plitvice.
"Treća traka od Zagreba do Karlovca i treća traka Zagrebačke obilaznice su infrastrukturni objekti koji su u fazi izrade studijsko-projektne dokumentacije u Hrvatskim autocestama (HAC), jer potrebe prometa to traže. Čim se završi projektna dokumentacija, tražit će se modeli financiranja. Za treću traku do Karlovca imamo indicije da bi to mogla biti sredstva iz fondova Europske unije, a Zagrebačku obilaznicu će HAC vjerojatno raditi svojim sredstvima", rekao je ministar Butković.
Na odmorištu na kojem se nalazi Motel Plitvice izvođenje radova planirano je od trećeg kvartala 2023. do četvrtog kvartala 2024. te će, po ishođenju uporabne dozvole, uslijediti izgradnja nove suvremene benzinske postaje s trgovinom i kafićem te pristup iz oba smjera autoceste, navode iz HAC-a. U sklopu odmorišta nalazit će se truckstore i čuvano parkiralište za teretna vozila, ugostiteljski objekt, autokamp te elektropunionica za osobna i teretna vozila.
Grad Sveta Nedelja potpisao je Ugovor za izvođenje radova konstruktivne obnove dvorca Kerestinec u sklopu projekta s tvrtkom Spektar gradnja d.o.o. Projektna dokumentacija za konstruktivnu obnovu je izrađena, provedena je javna nabava za izvođača, a Grad je preko Ministarstva kulture i medija osigurao 100-postotno financiranje projekta. Vrijednost Ugovora iznosi 3,16 milijuna eura (bez PDV-a), a rok završetka radova je lipanj 2023. godine.
Dvorac Kerestinec, renesansno-barokni kaštel, spomenik je kulture prve kategorije. Nalazi se na području Svete Nedelje, jugoistočno od Samobora, u nizini usred prostranog perivoja, a sagradila ga je obitelj Erdödy. U ovom trenutku na dvorcu su vidljive posljedice nastale uslijed potresa: oštećeni su ležaj stropne konstrukcije (drveni rednik), dilatacijski elementi konstrukcije, dijelovi dimnjaka i vijenca, a vidljive su vertikalne i horizontalne pukotine na konstruktivnim i nekonstruktivnim elementima.
„Ovo nam je najveći pojedinačni dodijeljeni iznos sredstava Europske unije (EU) za jednu investiciju. Radovi bi trebali biti gotovi do početka ljeta, a buduća namjena dvorca bit će kulturno-obrazovna”, istaknuo je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec. Dodao je kako bi za cjelokupnu obnovu bilo potrebno između 12 i 16 milijuna eura.
„Planiramo, osim samog dvorca, urediti i njegovo dvorište kako bismo dobili cjelinu. Prostoru bismo dali kulturnu namjenu kako bi dvorac postao aktivno mjesto s brojnim sadržajima”, kazao je Zurovec. Najavio je kako planiraju, ako se bude raspisao odgova-
Švedski proizvođač rudarske i infrastrukturne opreme Epiroc nastavlja suradnju s australskom rudarskom kompanijom Roy Hill koja u ožujku, nakon dvogodišnjeg testiranja, ulazi u završnu fazu razvoja svog autonomnog transportnog sustava. Roy Hill će svoju mješovitu flotu od 96 kamiona transformirati u potpuno autonomnu. Tako će rudnik željezne rude u regiji Pilbara u Zapadnoj Australiji postati najveći autonomni rudnik na svijetu. Epiroc i ASI Mining, tvrtka specijalizirana za razvoj autonomnih strojeva u rudarstvu (u kojoj Epiroc ima vlasnički udjel od 34 posto) od 2020. surađuju s Roy Hillom na razvoju sustava autonomnih teretnih vozila koji je interoperabilan i skalabilan bez obzira na
proizvođača (Original Equipment Manufacturer agnostic).
Verifikacijska faza projekta je dovršena: deset transportnih kamiona je pretvoreno u autonomna vozila koja koriste sustave za upravljanje prometom Mobius i ASI Miningov sustav za navigaciju kroz rudnik i komunikaciju s drugim vozilima, kao i s Centrom za daljinske operacije u Perthu, koji pruža end-to-end integraciju operacija.
Autonomna flota ispunjava sigurnosne zahtjeve i postiže više stope produktivnosti od konvencionalne flote tegljača, što je bio ključni cilj programa. Autonomni vučni kamioni rade 24/7 u namjenskoj autonomnoj radnoj zoni, u sigurnoj interakciji s dva bagera i brojnim pomoćnim vozilima na raskrižjima, odlagalištima otpada i utovarnim područjima.
Progresivno širenje projekta dovest će do postupnog rasta broja autonomnih teretnih kamiona od ožujka do kraja ove godine. Flota će se sastojati od 54 Caterpillarova kamiona i 42 Hitachijeva kamiona. Osim toga, s autonomnim kamionima komunicirat će više od 200 pomoćnih vozila.
„Suradnja s Roy Hillom i ASI Miningom na revolucionarnom projektu automatizacije tijekom proteklih nekoliko godina bila je vrlo uspješna i uzbudljiva", istaknula je predsjednica i izvršna direktorica Epiroca Helena Hedblom. „Veselimo se suradnji s Roy Hillom u završnici projekta kojim će nastati najveći autonomni rudnik na svijetu. To donosi značajne prednosti s aspekta sigurnosti i produktivnosti.”
Vijadukt Mlaka
Zoomlion ZL40 na demo turneji u Češkoj
TEKST Patrik Horvatić FOTO Fuso
