6 Vijesti
16 Intervju
Nebojša Kereš, izvršni direktor Knauf d.o.o. Hrvatske i BiH
Inovativni sustavi gradnje u sinergiji s visokokvalitetnom uslugom zaslužni su za naš uspjeh
20 Analiza
Top 200 najvećih građevinskih kompanija u svijetu
22 Intervju
Stefan Kuhn, član uprave Kuhn Holdinga
Kuhn Grupa je najveći distributer Komatsu strojeva u Europi
24 XCMG
Impresivan izbor strojeva visokih performansi
26 Caterpillar
Sve što vam je ikad trebalo od dozera
28 Hitachi
Hitachi TRIAS III hidraulični sustavjedinstveni pristup smanjenju potrošnje goriva
30 Manitou
Euromarkt strojevi u vodećoj kompaniji u sektoru graditeljstva –Kamgrad d.o.o.
32 Wirtgen
Održivo obnavljanje kolnika u jednom prolazu
34 Maeda
Riwal će nastaviti povećavati svoju flotu za najam u 2023.
37 Globex
Efikasna tehnika drobljenja
38 Statistika
Građevinarstvo generira gotovo 40% otpada u EU
40 Lučka infrastruktura
Trajekti će od lipnja u Veloj Luci pristajati u novom, modernom pristaništu
Slovenska inženjerska tvrtka GH Holding nedavno je dobila dva nova velika projekta u Hrvatskoj. U Osijeku će graditi teretni terminal u riječnoj luci, a u Splitu Centar za gospodarenje otpadom. Ukupna vrijednost dobivenih poslova je 40 milijuna eura. GH Holding je usmjeren na tehnološki zahtjevne projekte, koji čak i pri izradi ponuda uz tehnološki zahtjevna rješenja traže i veća kapitalna ulaganja, pa je konkurencija za takve projekte manja.
Među većim projektima koje realiziraju u Hrvatskoj je 30 milijuna eura vrijedan pročistač komunalnih i industrijskih otpadnih voda u Osijeku. Pročistač je dimenzioniran za 170.000 kućanstava i u završnoj je fazi izgradnje. U prosincu su potpisali i ugovor o izgradnji prve faze Centra za gospodarenje otpadom za Splitsko-dalmatinsku županiju, a vrijednost radova prve faze je nešto manja od 23 milijuna eura.
U Srbiji GH Holding radi na obnovi i proširenju Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodina u Novom Sadu. Projekt je vrijedan 43 milijuna eura. U tijeku su i razgovori o nastavku 100 milijuna vrijedne izgradnje novog Kliničkog centra u Beogradu, čija je prethodna faza dovršena prošlog travnja. GH Holding lani je ostvario nešto manje od 80 milijuna eura prihoda i tri milijuna eura čiste dobiti. Gotovo tri četvrtine prihoda ostvario je na stranim tržištima. Godinu dana ranije, s većim prihodom od 105 milijuna eura, ostvarili su upola manju neto dobit - 1,5 milijuna eura.
Radovi na posljednjoj dionici autoceste Zagreb – Sisak, A11 od Lekenika do čvora Sisak, u dužini od 10,9 kilometara, dobro napreduju i njihov završetak očekuje se u veljači iduće godine, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan prilikom posjeta potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića gradilištu početkom travnja.
Od planiranih 47,5 kilometara autoceste, do sada je u funkciji 36 kilometara, Radove na posljednjoj dionici izvodi konzorcij u kojem su Colas Hrvatska i Geotehnika. Izvođači su na završnoj dionici uvedeni u posao potkraj veljače 2022. godine, s rokom izvođenja radova od dvije godine. Ukupna vrijednost radova je oko 38,3 milijuna eura, dok je vrijednost radova stručnog nadzora nešto veća od pola milijuna eura. Do sada je završeno oko 50 posto zemljanih radova, a grade se infrastrukturni objekti na dionici i prilaznoj cesti do Siska.
Na projektu spojne ceste od čvora Sisak do ulaska u grad, rade Hrvatske ceste. Projekt obuhvaća i spojnu cestu od kružnog toka Staro Pračno do mosta Odra i od mosta Odra do spoja na Zagrebačku ulicu u Sisku u dužini 3,2 kilometra. Na trasi se izvode zemljani radovi, radovi na nadvožnjacima Petrovec, Sela i Greda,te na Odranskom mostu na ulazu u Sisak.
Za tvrtku Kairos iz Osijeka izvršena je isporuka recycling nadogradnji s Palfinger Epsilon dizalicama. Radi se o dvije konfiguracije za recycling namjene. Jedna se sastoji od Palfinger Epsilon dizalice M12Z83 dohvata 8,3 metra i Palfinger navlakača PH T 20 SLD
/ Početkom travnja tvrtki N.C.Usluge d.o.o. isporučen je novi utovarivač XCMG, model XC948E.
Važne karakteristike stroja su motor Cummins snage 149 kW, utovarna korpa kapaciteta 2,4 m3, nosivost 4.500 kg, automatski ZF mjenjač, težina 16.800 kg. Osnovna oprema: klima, radio, sjedalo sa zračnim ovjesom, automatski mjenjač ZF sa 4 brzine, FOPS&ROPS kabina. Garancija na stroj je dvije godine, uz mogućnost dokupa dodatne tri godine jamstva.
Istarska Općina Pićan propisala je da je na obiteljske kuće obavezno postaviti kose krovove. Ravni krovovi i dalje su dopušteni na turističko-ugostiteljskim objektima i poslovnim zgradama.
Kosi krovovi, ožbukana fasada i škure dio su tradicijske gradnje na istarskom poluotoku. No, moderna gradnja u ruralnom prostoru uzima sve više maha, a za općinu Pićan to nije prihvatljivo. Zaštita tradicijske gradnje korak je ka očuvanju identiteta mjesta, koji se polako gubi zbog preizgrađenosti urbanih i ruralnih prostora u Istri.
"Htjeli smo zaštiti tradicionalnu izvornu gradnju, da stambene građevine mogu imati maksimalno 30 posto tlocrta zgrade ravno kao neke mansarde i terase”, objasnio je odluku Dean Močinić, načelnik Općine Pićan.
Općina Barban je takvu gradnju propisala još 2002. godine; načelnik Općine Dalibor Paus tumači: „Te mjere arhitektonskog plana koje se nalaze unutar našeg prostornog plana određuju i boje fasade, određuju smjerove sljemena krovova i nužnost korištenja tradicionalnih materijala od kamena, crjepova - sve ono što čini naš prostor onakvim kakav jest”. Struka pak upozorava da treba napraviti korak dalje te regulirati raspored gradnje odnosno broj građevina u prostoru.
/Srbija i Mađarska će uz brzu prugu Beograd – Budimpešta i prugu Subotica – Szegedin zajedno graditi i prugu Subotica – Baja, za koju je već napravljen idejni projekt, najavio je ministar graditeljstva, prometa i infrastrukture Republike Srbije Goran Vesić nakon sastanka s mađarskim ministrom građevinarstva i prometa Lazarom Janošem.
"Vidjet ćemo hoće li se pruga do Baje financirati uz pomoć EU ili iz proračuna. Zajedno ćemo aplicirati za taj projekt i nakon idejnog projekta idemo zajedno u projektiranje i izgradnju pruge. Naš dio je dug oko 13 kilometara", rekao je ministar Vesić.
"U cilju uspješne suradnje dogovorili smo izgradnju tri velika granična prijelaza, kod Bačkog Brega, Kelebije i daljnji razvoj prijelaza kod Horgoša", rekao je pak mađarski ministar Janoš. Dodao je kako je dogovoreno da se brze ceste i autoceste u obje zemlje povežu novim graničnim prijelazima.
Mađarska dionica pruge Subotica – Segedin trebala bi biti završena u listopadu, ali za teretni promet bit će otvorena tek krajem 2024. ili početkom 2025. godine.
Za projekt rekonstrukcije luke Podvorska u Crikvenici, Županijskoj lučkoj upravi Crikvenica je u 2023. godini dodijeljeno 550.000 eura iz državnog proračuna. Projektom je predviđeno uklanjanje dotrajalog dijela postojećeg gata u dužini od oko 160 metara, a novoizvedeni produžetak na glavi postojećeg gata će se povezati s obalom novom raščlanjenom konstrukcijom gata, ukupne razvijene dužine oko 150 metara. Novi dio gata se izvodi sjevernije u akvatoriju luke, kako bi se u južnom dijelu akvatorija dobilo mjesta za izgradnju dodatnog novog gata ukupne razvijene dužine oko 82 metra. U sklopu projekta planira se izrada novog sidrenog sustava za privez plovila, postavljanje priključnih ormarića za struju i vodu na oba gata, postavljanje hidranta, te postavljanje ekološke i energetski učinkovite rasvjete. Također, planira se izgradnja pristupne stanice za pražnjenje otpadnih voda s plovila. Rekonstrukcijom luke Podvorska bit će osigurano i 40 novih komunalnih vezova.
Podaci Eurostata pokazuju da je građevinska aktivnost u eurozoni u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima porasla za 3,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je građevinska proizvodnja u Europskoj uniji porasla za 3,5 posto.
Na godišnjoj razini, u usporedbi sa siječnjem 2022., obujam građevinskih radova u eurozoni porastao je za 0,9 posto, u Europskoj uniji za 1,4 posto, a u Hrvatskoj za 3,8 posto.
Na mjesečnoj razini visokogradnja u eurozoni u siječnju ove godine porasla je za 4,2 posto, dok je u niskogradnji zabilježen rast od 3 posto. Na godišnjoj razini podaci nisu tako pozitivni: visokogradnja je porasla za 1,4 posto, no niskogradnja bilježi pad od 1,9 posto.
Ako promatramo po zemljama, najveći rast građevinskih aktivnosti zabilježen je u Njemačkoj (+12,6%), Sloveniji (+9,8%) i Poljskoj (+7%). Najveći pad zabilježen je pak u Mađarskoj (-5,0%), Rumunjskoj (-4,3%) i Belgiji (-1,5%).
U Hrvatskoj je u siječnju ove godine obujam građevinskih radova, prema kalendarski prilagođenim indeksima, bio veći za 3,8 posto u odnosu na siječanj 2022. Na mjesečnoj razini, također prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova bio je za 2,1 posto manji u odnosu na prosinac, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Obujam radova na zgradama u siječnju u Hrvatskoj bio je za 2,4 posto manji nego u prosincu, dok je u niskogradnji pad iznosio 3,3 posto. Na godišnjoj razini obujam radova u visokogradnji bio je veći za 7,4 posto, dok je u niskogradnji zabilježen pad od 1,8 posto.
„Kran kiper” s Palfinger dizalicom PK 17.001 SLD3 C, na kamionu bruto mase 18 tona, isporučen je za tvrtku Telefonvod servisi. Dizalica ima četiri hidraulična produžetka maksimalog dohvata 12,6 m. Na kamion je montiran trostrani čelični kiper TK115-4.2 volumena 6,10 m3. Kiper ima čelične stranice s mogućnošću bočnog otvaranja "prema dolje" i "njihajuće". Bočne stranice imaju opruge za lakše otvaranje prema dolje. Bočne stranice su ”V” pojačane izvedbe za zahtjevne transpor-
/ Gradonačelnik Novog Vinodolskog
Tomislav Cvitković i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sklopili su 20. ožujka Sporazume o sufinanciranju projekata sanacije oštećenih obalnih površina u Klenovici i u Novom Vinodolskom vrijedne 100 tisuća eura.
Sanacija oštećenih obalnih površina u Klenovici obuhvatit će sanaciju oštećenja horizontalnih površina koja su nastala uslijed olujnog juga, dok će se u Novom sanirati obala i potporni zid na dijelu pomorskog dobra uz šetnicu Petra Krešimira IV. Gradska obala u Novom Vinodolskom duga je oko 25 kilometara. Procijenjena vrijednost ovih ulaganja iznosi 131.479 eura, a oba projekta trebala bi biti završena do početka ljetne sezone.
U Hrvatskim cestama otvorene su krajem ožujka ponude za izgradnju državne ceste od čvora Vučevica na autocesti A1 do državne ceste D8 odnosno Jadranske magistrale u Kaštel Kambelovcu. Riječ je o dionici dugoj 6,85 kilometara na kojoj se nalazi i tunel Kozjak dug 2,5 kilometra. Od objave natječaja do otvaranja ponuda prošlo je punih 15 mjeseci. Procijenjena vrijednost radova iznosila je 82,8 milijuna eura bez PDV-a, a zaprimljeno je pet ponuda.
Najnižu ponudu u iznosu od 74,6 milijuna eura bez PDV-a predala je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC), koja je gradila Pelješki most. Strabag je ponudio da će dionicu od čvora Vučevica do državne ceste D8 u Kaštel Kambelovcu izgraditi za 87,2 milijuna eura bez PDV-a, a turski Yapi Merkezi Insaat i druga kineska kompanija Synohidro Corporation dali su ponude od 113 milijuna eura. Najvišu ponudu dala je španjolska tvrtka Comsa – 119,1 milijun eura. Hrvatske ceste će valorizirati ponude kako bi odabrale najpovoljnijeg ponuđača.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je 17. ožujka Javni poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora vrijedan gotovo 40 milijuna eura. Na poziv, koji je otvoren do 16. svibnja 2023. godine, mogu se prijaviti jedinice lokalne i regionalne samouprave te javne ustanove, mjesne zajednice ili udruge koje obavljaju društvenu djelatnost. Kroz javni poziv obnovit će se 50 zgrada javnog sektora i najmanje 288.000 četvornih metara prostora u njima.
Ostvarena ušteda nakon obnove mora iznositi najmanje 50 posto toplinske energije i 30 posto primarne energije, što je glavni uvjet za prijavu. Prijaviteljima će se sufinancirati izrada projektne dokumentacije i certifikata te mjere energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije, primjena mjera povećanja potresne otpornosti zgrade, povećanje sigurnosti u slučaju požara, osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, kao i horizontalne mjere osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti.
Iznos sufinanciranja ovisi o dubini obnove. Integralna energetska obnova sufinancirat će se do 60 posto, a dubinska i sveobuhvatna obnova (koja uključuje protupotresne i protupožarne zaštitne mjere) do 80 posto za radove i usluge nadzora. Najniži iznos bespovratnih sredstava za financiranje pojedinačnog projektnog prijedloga je 20.000 eura, a najviši se penje do osam milijuna eura.
Projektni prijedlog može se podnijeti za: cjelovitu zgradu javnog sektora koja predstavlja ETC, dio cjelovite zgrade javnog sektora koji predstavlja ETC ako je zaseban volumen (jedan ili više njih) u odnosu na volumen ostalih dijelova cjelovite zgrade javnog sektora, kompleks zgrada javnog sektora (skupina zgrada koje imaju barem jedno zajedničko brojilo potrošnje) koji predstavlja ETC i dio kompleksa zgrada javnog sektora koji predstavlja ETC ako je zasebna, jedna ili više zgrada u odnosu na ostatak kompleksa, s kojim može i ne mora biti međusobno povezana.
Krajem ožujka tvrtki MBG Support d.o.o. isporučen je novi mini bager XCMG, model XE55E. Stroj je isporučen s dvije iskopne korpe 300 i 500 mm, nagibnom planirnom korpom i hidrauličnom br-
Važne karakteristike stroja su motor Kubota snage 31 kW, dubina kopanja 3,64 m, dužina dohvata u stranu 5,96 m, težina 5.700
Osnovnu opremu stroja čine klima, radio, instalacija za čekić, multifunkcionalni LCD monitor, okretanje ruke kontrolirano pedalom, prednja ralica, 2 izlaza za hidrauliku, LED radna svjetla, zakretna prednja ruka 70/53°, okretanje kupole unutar gusjenica. Garancija na stroj je dvije godine ili 4.000 radnih sati, uz mogućnost kupnje dodatne tri godine jamstva.
Dva kran kipera opremljena Palfinger dizalicama PK 14.501K SLD5, dohvata 12 metara i kiperskim nadogradnjama TK160AL-4.8 s aluminijskim stranicama isporučena su za njemačko tržište. U podu kipera predviđene su priveznice za vezivanje tereta. Stranice imaju pneumatsko zaključavanje iz kabine kamiona, a moguće je otvaranje ”prema dolje” i ”njihajuće”. Kamionske nadogradnje imaju ugrađenu hidrauličnu instalaciju za potrebe spoja i korištenja kiperske prikoli-
Nexe grupa najavila je novu veliku investiciju: gradnju pogona za proizvodnju ugljično neutralnog cementa. Projekt CO₂NTESSA, vrijedan oko 400 milijuna eura, realizirat će u cementari Našice, u suradnji s njemačkom korporacijom
ThyssenKrupp. Cementara Našice proizvodi trećinu ukupne hrvatske proizvodnje cementa - više od milijun tona – a preko 50 posto proizvodnje izvozi se u zemlje regije.
Cilj projekta je smanjenje ugljičnog otiska i poboljšanje energetske učinkovitosti, rekao je predsjednik Uprave Nexe grupe Ivan Ergović. Dodao je kako je riječ o jednom od najvećih investicijskih projekta u Hrvatskoj. Projekt je sredinom ožujka prijavljen na Inovacijski fond za financiranje projekata velikih razmjera.
ThyssenKrupp projektirat će i izgraditi novu liniju za proizvodnju klinkera na temelju Polysius Oxyfuel tehnologije druge generacije.
Do kraja 2025. Nexe planira zatvoriti financijsku konstrukciju i ishoditi sve dozvole za gradnju. Novo postrojenje trebalo bi biti pušteno u pogon 2029., a 2030. Nexe će na tržište plasirati ugljično neutralan cement.
Međunarodna agencija za morsko dno (ISA - International Seabed Authority) počet će u srpnju zaprimati prijave tvrtki koje žele rudariti oceansko dno. Odluka je donesena nakon što je Vijeće ovog UN-ovog tijela u dva posljednja tjedna ožujka raspravljalo o uspostavljanju standarda za ovu novu i kontroverznu praksu.
Dubokomorsko rudarenje označava praksu izvlačenja kobalta, bakra, nikla i mangana, četiri metala koji su ključni u proizvodnji baterija, solarnih panela, mobitela i vjetroturbina, iz stijena veličine krumpira koje se nazivaju polimetalni noduli, a nalaze se na dnu oceana, na dubinama između 4 i 6 kilometara. Ima ih u izobilju u sjevernom Tihom oceanu, između Havaja i Meksika, u području koje se naziva Clarion–Clipperton (CZZ).
Upravno vijeće ISA-e nakon dvotjedne rasprave formuliralo je nacrt odluke koji omogućuje tvrtkama da podnose zahtjeve za rudarenje od 9. srpnja, što je rok koji je postavila otočna država Nauru 2021. godine, navodi Reuters pozivajući se na kopiju dokumenta koju je dobio na uvid.
Osoblje ISA-e tada bi imalo tri radna dana da obavijesti Vijeće. Vijeće planira održati virtualnu sjednicu prije srpnja kako bi dodatno raspravljalo o tome može li se odobrenje takvih zahtjeva odgoditi nakon što ih zaprimi, navodi se u dokumentu.
„Ovo je krajnje neodgovorna odluka. Propuštena je prilika da se pošalje jasan signal... da je doba uništavanja oceana završilo”, rekla je Louisa Casson iz Greenpeacea, koja se protivi dubinskom rudarenju koje bi moglo naštetiti kitovima i drugim divljim životinjama.
Kanadska kompanija Metals Co, koja ima ugovor o opskrbi metalima za Glencore Plc, jedan je od najistaknutijih zagovornika dubinskog rudarenja. Čelnici kompanije često ističu kako vjeruju da bi dubokomorsko rudarenje imalo manji štetan učinak od tradicionalnog rudarenja spomenutih metala na kopnu.
Kina je predvodnik u primjeni i istraživanju potencijala rudarstva na morskom dnu, dok Čile, Francuska, Palau i Fidži predvode zemlje koje zagovaraju globalni moratorij na kontroverznu praksu, navodeći zabrinutost za okoliš i nedostatak dovoljnih znanstvenih podataka.
Prva regionalna RE-Source Croatia konferencija, održana 17. ožujka u zagrebačkom hotelu Sheraton, okupila je 350 sudionika iz Hrvatske, regije i zemalja EU. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici nacionalnih i međunarodnih institucija, konzultanti, odvjetnici, kupci i proizvođači obnovljive energije, predstavnici financijskog sektora te predstavnici građanskih i europskih inicijativa. Maja Pokrovac, direktorica OIEH, otvarajući konferenciju naglasila je da tako veliki broj sudionika potvrđuje aktualnost i važnost ove teme za energetsku tranziciju i suvremeno tržište energije. „Hrvatska je prošle godine prvi puta ušla u statistiku PPA ugovora kao jednog od ključnih mehanizama koje Europska komisija želi proširiti ne samo na korporacije i industriju nego i na građane. Kako je to jedan od najboljih načina da se ubrza energetska tranzicija u procesu ugovaranja, bit će osigurana i državna jamstva. Hrvatska kasni u razvoju obnovljivih izvora energije te je na samom dnu kada je riječ o instaliranom kapacitetu solarnih elektrana. Moramo biti uspješniji u ovoj energetskoj krizi, a osiguravanje dugoročne i predvidljive cijene električne energije jedan je od ključnih alata da hrvatska industrija ostvari veću konkurentnost.”
Konferencija je organizirana u suradnji s europskom RE-Source Platformom s kojom je OIEH potpisivanjem suradnje postao nositelj RE-Source imena i nacionalni Hub - mjesto znanja i razmjene iskustva o PPA ugovorima za Hrvatsku, ali i regiju.
Stefano Miriello, savjetnik za javne politike u europskoj RESource platformi, u svom je uvodnom govoru naglasio važnost ovog koraka za razvoj PPA u Hrvatskoj i regiji. Govorio je o različitim vrstama PPA ugovora i naglasio kako će cPPA ugovori imati ključnu ulogu u tranziciji Europe prema klimatskoj neutralnosti.
Središnji dio konferencije bio je posvećen naprednim modelima razvoja PPA ugovora te su predstavnici građanskih inicijativa, industrije i poduzetništva pojasnili kako učiniti ove ugovore dostupnim svima. Naomi Chevillard iz SolarPower Europe prikazala je kako bi revizija tržišta električne energije EU mogla pomoći dostupnosti ovih ugovora malim i srednjim poduzećima i u konačnici građanima. To je u konačnici i cilj Europske unije koja je zbog energetske krize, uzrokovane ratom u Ukrajini, osmislila plan REPowerEU čijom se provedbom želi odmaknuti od fosilne i omogućiti veće korištenje obnovljive energije, u čemu je uloga države ključna. Na panelu o međunarodnoj kupnji energije predstavnici velikih međunarodnih korporacija pojasnili su kako su zahvaljujući kupnji zelene energije putem korporativnih PPA ugovora omogućili siguran nastavak poslovanja svoje energetski intenzivne industrije. Zaključak konferencije je da su mogućnosti PPA ugovora neograničene i da će sigurno još dugo biti važan model kupoprodaje zelene energije, ali se u njihov razvoj mehanizmima zaštite mora uključiti i država. Štoviše, PPA ugovori su ključan element u postizanju dugoročno sigurne opskrbe energijom iz obnovljivih izvora, ali ujedno snažnijeg razvoja OIE što je važno za državu i ciljeve koje je postavila u svojoj energetskoj strategiji.
AKCIJA
Grad Split, kao investitor projekta, objavio je prethodno savjetovanje za nabavu izvođača radova na projektu „Rekonstrukcije kanala Radoševac i Žnjan 1, s izgradnjom kolektora Žnjan zapad i Žnjan istok”, što je prvi korak u otvorenom postupku javne nabave male vrijednosti.
Raspisivanje nabave za izvođača te pokretanje radova na ovom projektu važan je korak i u realizaciji projekta uređenja žnjanskog platoa te predstavlja i tzv. nultu fazu u realizaciji tog projekta, Naime, prije realizacije 1. i 2. faze projekta uređenja žnjanskog platoa bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu za novo rješenje reguliranih vodotoka (potoci Radoševac i Žnjan) prema odredbama
DPU-a Trstenik Radoševac, a ovi radovi su na najvećoj dubini od svih predviđenih na toj lokaciji.
Procijenjena vrijednost nabave iznosi 862.698,25 eura bez
PDV-a, a predmet ovog projekta su infrastrukturne građevine kanalizacijskog sustava koje su dio odvodnje oborinskih voda šireg područja Trstenik – Radoševac. Obuhvaćeni su sljedeći radovi na području žnjanskog platoa:
• izgradnja oborinskog kolektora Žnjan zapad s ugradnjom separatora lakih tekućina S1 radi prikupljanja i ispuštanja oborinskih voda dijelom prometnice Šetalište pape Ivana Pavla II. i oborin-
skih voda slivnog područja sjeverno od kolektora
• rekonstrukcija postojećeg kanala Radoševac, radi usklađivanja s projektnom dokumentacijom uređenja žnjanskog platoa
• rekonstrukcija postojećeg kanala Žnjan 1 radi usklađivanja s planiranim spojnim kolektorom DN 800 mm prema projektu i s projektnom dokumentacijom uređenja žnjanskog platoa te ugradnja separatora lakih tekućina S2 prije priključka postojećih oborinskih kolektora dijela prometnice Šetalište pape Ivana Pavla II. na rekonstruirani kanal
• izgradnja oborinskog kolektora Žnjan istok kao nastavak postojećeg kolektora DN 700 mm koji nema adekvatno riješen ispust i njegovo priključivanje na rekonstruirani kanal Žnjan 1. Nakon završetka savjetovanja stručne službe će razmotriti pristigle primjedbe i prijedloge, izraditi izvješće te raspisati javnu nabavu.
Nebojša Kereš, izvršni direktor Knauf d.o.o. Hrvatske i BIH
„NAŠA OČEKIVANJA ZA 2023. PO PITANJU GRAĐEVINARSTVA SU POZITIVNA. OČEKUJEMO USPORAVANJE INFLACIJE U VEĆINI SEKTORA I
MOGUĆA RECESIJSKA KRETANJA, ALI NE VJERUJEMO DA ĆE ISTA
POGODITI I NAŠ SEKTOR ", ISTAKNUO JE IZVRŠNI DIREKTOR KNAUFA
ZA HRVATSKU I BOSNU I HERCEGOVINU NEBOJŠA KEREŠ
RAZGOVARAO Tihomir Dokonal
INTERNATIONAL CONSTRUCTION MAGAZINE I OVE GODINE JE OBJAVIO GLOBALNI GRAĐEVINSKI VODIČ S
POPISOM 200 NAJVEĆIH GRAĐEVINSKIH TVRTKI PREMA OSTVARENOM PRIHODU U 2021. PRIHODI 200 NAJVEĆIH GRAĐEVINSKIH KOMPANIJA DOSEGNULI SU NEVJEROJATNIH 1,97 BILIJUNA AMERIČKIH DOLARA. PRENOSIMO LISTU PRVIH 20 KOMPANIJA I ANALIZU POSLOVANJA GRAĐEVINSKOG SEKTORA U 2021.
TEKST Tihomir Dokonal
KUHN GRUPA, KOJA OVE GODINE SLAVI 50. GODIŠNJICU OSNIVANJA, NAJVEĆI JE DISTRIBUTER KOMATSU STROJEVA U EUROPI. OSIM AUSTRIJE, U KOJOJ JE SJEDIŠTE KOMPANIJE, KUHN GRUPA POKRIVA TRŽIŠTA ČEŠKE, SLOVAČKE, SLOVENIJE, HRVATSKE, ŠVICARSKE, NJEMAČKE, MAĐARSKE I RUMUNJSKE. KOMPANIJU JE DAVNE 1973. GODINE OSNOVAO GÜNTER KUHN, A VAŽNA PREKRETNICA ZA POSLOVANJE TVRTKE DOGODILA SE 2001. KAD SU SE U OPERATIVNO UPRAVLJANJE UKLJUČILI GÜNTEROVI SINOVI ANDREAS I STEFAN KUHN
BAGERI I UTOVARIVAČI GLAVNI SU STROJEVI U NIZU GRAĐEVINSKIH POSLOVA, OD GRADNJE PROMETNICA, POSTAVLJANJA VODOVA I CIJEVI, PRIPREME TERENA, ALI I U RUDARSTVU, ŠUMARSTVU I SLIČNIM GRANAMA
BILO DA JE POSAO PREMJEŠTANJE MATERIJALA ILI ZAVRŠNO RAVNANJE, ZA TO JE NAPRAVLJEN ODGOVARAJUĆI CAT DOZER. MODELI D5, D6, D7 I D8 SU DOZERI SREDNJE VELIČINE
JEDINSTVENI HIDRAULIČKI SUSTAV TRIAS, UNUTAR HITACHI BAGERA, RAZVIJEN JE ZA ZNAČAJNO SMANJENJE
POTROŠNJE GORIVA SMANJENJEM HIDRAULIČKIH GUBITAKA. SUSTAV OPERATERIMA PRUŽA IZNIMNU KONTROLU, PRECIZNOST I ODZIV PO ČEMU JE HITACHI POZNAT
TRIAS sustav je jedinstvena tehnologija u industriji građevinskih strojeva
POZNATO JE DA JE GRADITELJSTVO GOSPODARSKA GRANA KOJA
ZAHTIJEVA SNAŽNE, PRECIZNE I POUZDANE STROJEVE KAKO BI SE
OSTVARILI POSLOVNI CILJEVI, REZULTATI I REFERENCE IZVOĐAČA U
ZACRTANIM VREMENSKIM ROKOVIMA I TROŠKOVNIM OKVIRIMA. ZATO
JE NABAVA ODGOVARAJUĆIH STROJEVA IMPERATIV KVALITETNOG I EFI-
KASNOG POSLA. JEDAN OD NAJJAČIH POSLOVNI PARTNERA TVRTKE
EUROMARKT U PLASMANU KVALITETNE MEHANIZACIJE JE VODEĆA
HRVATSKA GRAĐEVINSKA KOMPANIJA KAMGRAD D.O.O.
ROTO-TELESKOPSKI VILIČARI POKAZALI SU SE KAO NAJKORISNIJI STROJEVI NA GRADILIŠTIMA
Wirtgen W 380 CRi obrađuje pred-izglodani i pripremljeni materijal, a novostvorenu homogenu BSM mješavinu istovaruje izravno u prihvatni koš Vögele finišera
Fleksibilnost i izdržljivost BSM-a dokazane su kroz desetljeća na projektima diljem svijeta. Potrebna minimalna debljina za održivi BSM osnovni sloj je 10 cm, a u Silkeborgu je finišer Vögele SUPER 2100-2i polagao materijal u debljini od 12 cm
RIWAL, SPECIJALIST ZA IZNAJMLJIVANJE I PRODAJU PODIZNIH PLATFORMI, TELESKOPSKIH VILIČARA I AUTO KOŠARA, POVEĆAVA SVOJU FLOTU ZA IZNAJMLJIVANJE KOJA ĆE USKORO OBUHVAĆATI OKO 850 STROJEVA
Maksimalna nosivost tereta: 1.720 kg
Maksimalna visina dizanja iznad tla: 5,50 m
Maksimalna dubina s jednom čeličnom sajlom:
Maksimalni bočni dohvat: 5,45 m
Neto težina: 1.290 kg
Riwal nudi cjelovita rješenja za siguran rad na visini. Uz najam i prodaju škarastih i teleskopskih podiznih platformi i teleskopskih viličara nudi i obuku za rad na visini, servis i rezervne dijelove za podizne platforme.
Riwalov tim svojim kupcima diljem svijeta nudi najbolja i najučinkovitija rješenja za siguran i učinkovit rad na visini te im nastoji pružiti najbolje korisničko iskustvo.
TEREX EVOQUIP DROBILICE SPREMNE ZA ISPORUKU
KAO DIO GLOBEX GRUPE, TVRTKA GLOBEX STROJEVI NUDI SVE VRSTE MOBILNIH DROBILICA MARKI KAO ŠTO SU KEESTRACK, TEREX EVOQUIP I ANACONDA, ZA PRIMARNU, SEKUNDARNU I TERCIJARNU UPOTREBU U KAMENOLOMIMA, RUDARSTVU I RECIKLIRANJU
VELIK DIO OTPADA OD RUDARSTVA I VAĐENJA KAMENA TE OD IZGRADNJE I RUŠENJA KLASIFICIRA SE KAO VELIKI MINERALNI OTPAD, KOJI JE ČINIO GOTOVO DVIJE TREĆINE UKUPNOG OTPADA PROIZVEDENOG U EUROPSKOJ UNIJI U 2020. GODINI
TEKST Tihomir Dokonal
Energetika 2,3 %
Usluge (bez trgovine otpadom na veliko) 4,4 %
Kućanstva 9,4 %
Proizvodnja 10,7 %
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1,0 %
Trgovina otpadom na veliko 0,5 %
Građevina 37,5 %
Otpadne vode 10,8 %
Rudarstvo i vađenje 23,4 %
GRAĐEVINSKI RADOVI NA NOVOM POMORSKO-PUTNIČKOM TERMINALU ZAVRŠENI SU POČETKOM OŽUJKA, A UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA IZNOSI 14,76 MILIJUNA EURA. NOVI TERMINAL OMOGUĆIT ĆE BOLJE UVJETE ZA PRIHVAT TRAJEKATA ŠTO DUGOROČNO DONOSI VEĆI BROJ PUTNIKA, OLAKŠAN PRIJEVOZ PREMA KOPNU I, NADAJU SE OTOČANI, VEĆI BROJ LINIJA PREMA KOPNU TIJEKOM CIJELE GODINE
