6 Vijesti
16 Građevinska oprema
Svjetskih top 10 proizvođača građevinske opreme u 2022.
18 Stručno
Rušenje eksplozivom svoda
Bazilike Srca Isusova u centru
Zagreba
24 Hitachi
Povećajte svoju dobit uz Hitachi ZAXIS-7
26 Cifa
Lider na tržištu miksera s pumpama za beton na kamionskoj šasiji
28 XCMG
Nova generacija bagera
30 Caterpillar
Kompaktna linija asfaltnih finišera i ravnala u obitelji proizvoda za polaganje asfalta
32 Liebherr
Posla i preko glave!
34 Manitou
Kompaktni mini utovarivači za zahtjevne zadatke na neravnim terenima
Svjetskih top 10 proizvođača građevinske opreme u 2022
36 Bomag
BMF 2500 S Flexmix - učinkovit i pouzdan dodavač materijala
38 Wirtgen
Rušenje eksplozivom svoda Bazilike Srca Isusova u centru Zagreba
Strojevi Wirtgen Grupe obnavljaju asfalt na stazi Formule 1 Circuit de SpaFrancorchamps
40 Željeznička infrastruktura
Pruga Križevci –Koprivnica - državna granica najskuplji je infrastrukturni projekt u hrvatskoj povijesti
Pruga Križevci –Koprivnica - državna granica najskuplji je infrastrukturni projekt u hrvatskoj povijesti
Na javno nadmetanje za odabir izvođača radova na rekonstrukciji i dogradnji čvora Orehovica na riječkoj obilaznici pristigla je jedna ponuda, potvrđeno je iz Hrvatskih autocesta. Do isteka roka, u utorak, 23. svibnja, pristigla je ponuda zajednice ponuditelja GP Krk d.d. i Zagreb-Montaža d.o.o., u vrijednosti od 6 milijuna i 983 tisuće eura, bez PDV-a.
Procijenjena vrijednost izvođenja radova u natječajnoj dokumentaciji bila je 7,05 milijuna eura. Pripremni radovi trebali bi, prema najavi HAC-a, započeti odmah po potpisivanju ugovora, a glavni građevinski radovi u rujnu ove godine.
Radovi se odnose na izgradnju druge i treće faze te dogradnju čvora Orehovica. Druga faza obuhvaća rekonstrukciju lokalnog izlaza s autoceste A6 na Ulicu Franje Račkog i lokalnog izlaza s Ulice Franje Račkog na autocestu A7 (riječka obilaznica), u smjeru prema čvoru Škurinje, dok treća faza obuhvaća izgradnju ulazne rampe iz Ulice Franje Račkog na autocestu A6, u smjeru prema Zagrebu, i rekonstrukciju nerazvrstane ceste, odnosno Ulice Put pod Rebar.
U travnju ove godine izdane su 972 građevinske dozvole, što je 3,3 posto manje u odnosu na travanj 2022. te 19,7 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Prema vrstama građevina, 86,5 posto, odnosno 841, dozvola izdana je za zgrade, a 13,5 posto (131) dozvola za ostale građevine, dok je prema vrstama radova 81,3 posto (790) dozvola izdano za novogradnju, a 18,7 posto (182) za rekonstrukcije.
Ukupna predviđena vrijednost radova na temelju građevinskih dozvola izdanih u travnju iznosi 400,07 milijuna eura, što je gotovo upola manje (-46,2%) od predviđene vrijednosti radova u prethodnom mjesecu i 4,7 posto manje nego u travU prva četiri mjeseca ove godine ukupno su izdane 4.132 građevinske dozvole, a procijenjena vrijednost radova na osnovu izdanih dozvola iznosi 2,35 milijardi eura. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, broj izdanih dozvola veći je za 8,25 posto, a procijenjena vrijednost radova za 39,78 posto.
Ako promatramo samo dozvole izdane za zgrade, broj izdanih dozvola u prva četiri mjeseca ove godine veći je za 7,7 posto, a procijenjena vrijednost radova (1,75 mlrd. eura) veća je za 31,62 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Za ostale građevine izdano je 11,99 posto dozvola više, dok je procijenjena vrijednost radova (603,11 mil. eura) veća za čak 70,4 posto.
Za radove na zgradama u travnju je izdana 841 dozvola (695 za novogradnje i 146 za rekonstrukcije), a predviđena vrijednost radova iznosi 352,53 milijuna eura. Broj izdanih dozvola u odnosu na ožujak manji je za 21,25 posto, dok je vrijednost radova manja za 24,76 posto.
Prema izdanim građevinskim dozvolama u travnju 2023. predviđena je gradnja 1.590 stanova prosječne površine 98,4 m2. U novim zgradama gradit će se 1.507 stanova. Gradit će se ukupno 609 novih stambenih zgrada: 419 s jednim stanom, 58 s dva stana i 131 stambena zgrada s tri ili više stanova. U zgradama s tri i više stanova bit će ukupno 957 stanova, a najviše će ih biti dvosobnih (315) i trosobnih (360).
U travnju je izdano i 86 dozvola za gradnju novih nestambenih zgrada: 20 za industrijske zgrade i skladišta, 12 za hotele i slične zgrade, 10 za zgrade za promet i komunikacije, osam za zgrade za trgovinu na veliko i malo te po pet dozvola za uredske zgrade i za zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu. Preostalih 26 dozvola izdano je za ostale nestambene zgrade.
Hrvatske autoceste bi do 30. rujna s deset hrvatskih banaka trebale potpisati ugovor o refinanciranju kreditnog zaduženja u iznosu od milijardu i 572 milijuna eura. Uz to, HAC će sa sedam banaka potpisati ugovor o novom kreditu u iznosu od 600 milijuna eura uz povoljnu kamatu.
Refinanciranjem duga i novim zaduženjem HAC će priskrbiti sredstva za dovršetak autoceste od Metkovića do Dubrovnika (A1) i od Križišća do Žute Lokve (A7) u punom profilu. Te dionice ne mogu se financirati sredstvima iz fondova Europske unije. Također, osigurat će se oko 35 milijuna eura godišnje za redovito investicijsko održavanje autocesta te operativno poslovanje kompanije.
HAC je s bankama dogovorio produženje otplate ukupnog duga u iznosu 3,03 milijarde eura s 2030. na 2040. godinu. Tri kredita u ukupnom iznosu od gotovo 1,8 milijardi eura, od čega je otplaćeno oko 200 milijuna eura, bi se refinancirala uz prilagođenu otplatu glavnice do 2031. godine. Sljedećih osam godina bi se, umjesto sadašnjih 200 milijuna eura, otplaćivalo 100 milijuna eura glavnice godišnje, a oko 750 milijuna eura oslobodilo bi se za investicije.
HAC dug vraća prihodima od cestarina i trošarina na gorivo, što godišnje iznosi oko 56 milijuna eura. Novi aranžman povećao bi iznos kamata nakon 2031. za oko 30 milijuna eura godišnje.
U HAC-u procjenjuju da će planirani povećani prihodi od cestarina od 1,5 posto godišnje biti dovoljni da isplate sve obveze do 2040. bez povećanja cestarina. Do siječnja 2041. HAC treba vratiti Ministarstvu financija i 757 milijuna eura koje je 2020. Ministarstvo financija uplatilo HAC-u i ARZ-u iz Euro obveznica.
Tvrtka O-K-TEH je u svibnju ove godine isporučila tvrtki Strabag Bomagov napredni vibracijski valjak BW 213 DH+P-5, koji kombinira snagu, učinkovitost i svestranost kako bi zadovoljio potrebe zbijanja na zahtjevnim građevinskim projektima. Vibracijski valjak BW 213 DH+P-5 s bočno pomičnim pločama nudi niz prednosti koje povećavaju učinkovitost zbijanja, manevriranje i produktivnost.
Uz valjak BW 213 DH+P-5 Strabagu su isporučena još dva Bomag vibro valjka BW 161 AD-5 AM (Asphalt Manager). Radi se o vrlo učinkovitim strojevima s preciznim upravljanjem i visokom razinom udobnosti za operatera. Opremljeni su najsuvremenijom tehnologijom koja omogućuje brzo i učinkovito zbijanje asfalta. Bomag Asphalt Manager je softverski sustav koji se koristi za praćenje, upravljanje i optimiziranje procesa ugradnje asfalta.
Hrvatska je među devet zemalja Europske unije u kojima je lani korisna površina stanova prema izdanim građevinskim dozvolama povećana u usporedbi s 2021. godinom.
U Europskoj uniji u 2022. godini je izdano pet posto manje građevinskih dozvola za stanove u smislu korisne površine, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Ukupna korisna površina prema izdanim građevinskim dozvolama iznosi 386,7 milijuna četvornih metara. Lanjski pad uslijedio je nakon povećanja od 15 posto u 2021., koje je odražavalo oporavak u godini nakon vrhunca pandemije COVID-19.
Ako promatramo broj stanova za koje su izdane građevinske dozvole, bez obzira na njihovu veličinu, pad na razini Europske unije u odnosu na 2021. iznosi 4 posto, nakon povećanja od 16 posto u 2021.
Između 2015. i 2019. godine broj dozvola rastao je u prosjeku za gotovo 6% godišnje. Pandemija koronavirusa prekinula je rastući trend, ali su povećanja u 2021. kompenzirala pad u 2020. godini.
Unatoč činjenici da je u 2022. zabilježen pad oba pokazatelja, broj izdanih dozvola za stanove i dalje premašuje razine prije
CEMO Cube
Stacionirani spremnici
Zapremnina: 2.500 i 5.000 L el. pumpa 230 V, protok 72 l/min
pandemije, ističe Eurostat.
Korisna površina stanova prema izdanim građevinskim dozvolama u 2022. povećana je u devet zemalja: Malta (+29%), Španjolska (+28%), Hrvatska (+21%), Slovenija (+17%), Bugarska (+12%), Italija (+8%), Mađarska (+7%), Portugal (+3%) i Francuska (+2%).
U ostalim zemljama EU smanjenje korisne površine stanova prema izdanim građevinskim dozvolama variralo je između -28 posto u Luksemburgu i -1 posto u Rumunjskoj.
CEMO DT-Mobil Easy Mobilni
Praktičan i siguran način transporta i skladištenja diesel goriva uz niske troškove i jednostavno rukovanje
IDM Čotić d.o.o.
Dugoselska 68, 10361 Sesvete
+385 1 5605 810 | info@idm-cotic.com www.idm-cotic.com
Bomag finišer BF 600 P-2 isporučen je tvrtki Binder d.o.o. iz Osijeka. Stroj je opremljen motorom Mercedes MTU snage 128 kW s pogonom na sve kotače (6×6) i hidraulički podesive radne širine, u rasponu 2,5 do 5,0 m. Radi se o visokoučinkovitom stroju s preciznim upravljanjem. Odlikuje se jednostavnim funkcijama upravljanja i rada, koje omogućuju brzo i učinkovito polaganje asfalta, te preciznim hidrauličkim sustavom za brzu prilagodbu različitim uvjetima rada (ovisno o debljini sloja ugradnje, širini rada te nagibu). Stroj odlikuje i niska potrošnja goriva (Ecomode regulacija snage motora ovisno opterećenju) te jednostavno održavanje. Posebnost je i vrhunski sistem „Magma life” grijanje pegle putem aluminijske ploča, čime se omogućava puno brže dostizanje radne temperature pegle i ravnomjernija raspodjela površine grijanja. Stroj je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o.
Švedska građevinska tvrtka gradit će 2,3 kilometra dugu dionicu trotračne autoceste E18 između Fornebukrysseta i Stranda, na periferiji glavnog grada Osla. Početak radova očekuje se ovog ljeta, a završetak je predviđen za početak 2030. godine. Autocesta E18 je glavna cestovna poveznica u južnoj Norveškoj. Prolazi duž obale i vodi prema Švedskoj. Ugovor obuhvaća gradnju dvaju tunela: tunela Høvik dugog 660 metara i tunela Gjønnes dugog 440 metara. Osim autoceste, Skanska će izgraditi i okolne sustave lokalnih cesta te pješačke i biciklističke staze. Očekuje se da će se projekt izvesti u skladu s BREEAM Infrastructure – level Excellent ekološkim zahtjevima. Nova autocesta bit će dio zapadnog koridora E18 i zamijenit će jednu od najprometnijih dionica ceste u Norveškoj.
/ Novi mini bager XCMG, model XE27E krajem travnja isporučen je tvrtki Tomovod-trgovina d.o.o. iz Samobora. Sa strojem je isporučena hidraulična brza spojka Mega Strong, dvije iskopne korpe i nagibna planirka. Važne karakteristike stroja su motor Kubota EUR 5 snage 15,4 kW, dubina kopanja: 2,80 m, dužina dohvata ruke u stranu: 4,75 m, težina stroja: 2.780 kg.
Osnovnu opremu stroja čine: radio, instalacija za čekić, multifunkcionalni LCD ekran, okretanje ruke kontrolirano pedalom, prednja ralica, 2 izlaza za hidrauliku, LED radna svijetla, zakretna prednja ruka, okretanje kupole unutar gusjenica. Garancija na stroj je 2 godine ili 4.000 radnih sati, uz mogućnost kupnje dodatne 3 godine jamstva.
Stroj je isporučila tvrtka Visina DIR d.o.o., generalni uvoznik i ovlašteni servis strojeva XCMG za Hrvatsku.
Na Pagu je uoči turističke sezone otvoreno rekonstruirano trajektno pristanište Žigljen, obnovljeno u sklopu europskog projekta vrijednog 9,74 milijuna eura.
Projektom je produljena, dograđena i rekonstruirana obala, a izgradnjom nasipa koji će štititi obale od vjetra i valova omogućeno je pristajanje plovila pri lošijim vremenskim uvjetima.
Uređenje pristaništa Žigljen bila je, uz luku Tkon u Zadarskoj županiji, jedna od prvih investicija koja je dobila europsko financiranje. Projektnim aktivnostima se smanjila potreba za manevriranjem na vezu i skratila su se trajanja manevra uplova i isplova te su se ispunili uvjeti za noćenje plovila u trajektnom pristaništu na obali 3. Samim projektom je osiguran i adekvatan privez, kao i sigurnost trajektne linije Prizna-Žigljen.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković prilikom obilaska Trajektne luke Žigljen rekao je kako se, uz pomoć europskih i nacionalnih sredstava, danas u projekte lučke infrastrukture ulaže oko 300 milijuna eura.
„Ostaje nam realizirati i Priznu. To je nešto što Lučka uprava Senj treba polako pripremati”, dodao je Butković naglasivši kako sredstava ima te da će se na jesen raspisati novi poziv i tako otvoriti mogućnost financiranja ovakvih projekata.
U Rijeci je tvrtki ACI-GITONE d.o.o. uručen Ugovor o koncesiji za izgradnju luke nautičkog turizma Porto Baroš. Ugovor je uručio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te je otvorio vrata buduće ACI marine Rijeka. Ovaj kapitalni strateški projekt i najveća investicija u nautički turizam u Hrvatskoj rezultirat će najluksuznijom i tehnološki najnaprednijom marinom na Jadranu, ali i na cijelom Mediteranu.
Proces izdavanja građevinske dozvole mogao bi biti završen početkom jeseni, dok bi radovi trebali početi do kraja godine. Sljedeći potez je odabir izvođača radova, najavio je direktor tvrtke Anđelko
Petrinić: „Krećemo s ‘pretkvalifikacijama’. Polovicom lipnja će izaći poziv za dostavu ponuda u kojima će ponuditelji morati dokazati stručnu, tehničku i financijsku sposobnost. Njihove ponude ćemo analizirati i s najboljim ponuđačima ćemo ići u pregovore u kojima će dostaviti troškovnike. Očekujemo da ćemo u listopadu imati izvođača radova”.
Tvrtka ACI-Gitone će u novu marinu uložiti više od 50 milijuna eura. Koncesija je odobrena na 30 godina na površini pomorskog dobra od 105,8 tisuća četvornih metara, s kapacitetom marine od 500 vezova.
Izgradnja buduće ACI marine Rijeka u luci Porto Baroš predstavlja prekretnicu u sektoru nautičkog turizma, te će s mnoštvom sadržaja i s oko 230 vezova promijeniti vizuru grada Rijeke, kao i turističku ponudu čitavog Kvarnera. Osim za nautičare, nova će marina u svakom trenutku biti otvorena i za građane Rijeke te njihove goste.
Natječajem je predviđena mogućnost da se koncesijsko područje proširi i na čitav prostor putničke luke od rive Boduli do Boonkera, odnosno do De Franceschijevog Gata, a koncesionar je već najavio da će tražiti proširenje koncesije na području koje već funkcionira kao luka za velike jahte, a trenutno je pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka. Time bi riječka marina postala najveća u Hrvatskoj.
Početkom lipnja tvrtki Toić d.o.o. iz Rijeke isporučen je mini bager XCMG, model XE55E. Sa strojem je isporučena i hidraulična brza spojka VTN, dvije iskopne korpe i nagibna planirka VTN te čekić JAB 70. Isporuku je izvršila tvrtka Visina DIR d.o.o., generalni uvoznik i ovlašteni servis strojeva XCMG za Hrvatsku.
Važne karakteristike stroja su motor Kubota snage 31 kW, dubina kopanja 3,64 m i dužina dohvata u stranu 5,96 m, a stroj teži 5.700 kg. Osnovnu opremu stroja čine klima, radio, instalacija za čekić, multifunkcionalni LCD monitor, okretanje ruke kontrolirano pedalom, prednja ralica, 2 izlaza za hidrauliku, LED radna svijetla, zakretna prednja ruka 70/53 ° i okretanje kupole unutar gusjenica. Garancija na stroj je dvije godine ili 4.000 radnih sati, uz mogućnost kupnje dodatnih tri godine jamstva.
U Zagrebu je početkom lipnja predstavljeno idejno rješenje rekonstrukcije i dogradnje stadiona u Kranjčevićevoj ulici. Uz rekonstrukciju samog stadiona i izgradnju tribina s ukupno 12.000 natkrivenih sjedećih mjesta, projekt uključuje uređenje infrastrukture oko stadiona. Na čelu tima koji je izradio idejno rješenje i projekt stadiona u Kranjčevićevoj je profesor Vladimir Kasun.
Rekonstrukcija stadiona počet će na proljeće iduće godine, a projekt vrijedan nešto manje od 20 milijuna eura primarno će financirati Grad Zagreb, iako se računa da će jedan dio financirati i UEFA, rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević na konferenciji za medije. Istaknuo je kako je rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj jedan od tri najznačajnija gradska projekta poboljšanja sportske infrastrukture te da bi radovi trebali završiti u proljeće 2025.
Stadion u Kranjčevićevoj izgrađen je 1921. godine. Sada ima kapacitet oko 5.000 mjesta, a rekonstrukcijom će dobiti četiri potpuno natkrivene tribine koje će primati 12.000 gledatelja te multifunkcionalno parkiralište.
„Stadion u Kranjčevićevoj bit će moderan, održiv i zelen”, rekao je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet. Na krovu će biti postavljeni solarni paneli koji će proizvoditi električnu energiju za potrebe stadiona, a tribine će izvana nalikovati na stambene zgrade sa zelenilom i žardinjerama koje će se napajati kišnicom s krova. Ispod terena će se napraviti tank za vodu koji će grijati i hladiti sam travnjak na prirodan način. Stadion će sa sve četiri strane biti zatvoren kako bi s njega u okruženje dopiralo što manje buke, a na Kranjčevićevoj ulici će se formirati novi trg kao javni prostor.
Parkirališna mjesta koja su u funkciji stadiona će, kada nema utakmica, koristiti građani za rekreaciju jer će na njemu biti malonogometni, teniski i košarkaški tereni.
Nakon proširenja kapaciteta stadiona u Kranjčevićevoj, on će zadovoljavati četvrtu kategoriju UEFA-e, što znači da će se na ovom stadionu moći igrati sve međunarodne nogometne utakmice klubova, uključujući utakmice Lige prvaka, kao i utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
„Rekonstrukcija Kranjčevićeve je prvi korak prema novom stadionu u Maksimiru, budući da nakon rušenja Maksimira Dinamo negdje mora igrati svoje utakmice”, kazao je Tomašević najavivši da se u idućoj godini očekuje i početak gradnje bazena u Španskom te rekonstrukcija Doma sportova.
Kako globalna gospodarska neizvjesnost nastavlja rasti, potražnja za zlatom kao sigurnom investicijom i robom raste, a tako raste i njegova vrijednost. Kao rezultat toga, vodeći proizvođači zlata nastoje zadovoljiti potražnju povećavajući proizvodnju plemenitog metala.
Deset vodećih svjetskih kompanija koje se bave rudarenjem zlata kumulativno su u 2022. proizvele 902,66 tona plemenitog metala, pokazuju podaci koje je prikupio Finbold.
Predvodi ih američki Newmont (Kolorado), koji je proizveo 186,13 tona, što čini približno 20 posto ukupne količine zlata koju je proizvelo deset vodećih kompanija.
Na drugom mjestu je kanadski Barrick Gold s proizvodnjom od 129,41 tone. Slijedi ga također kanadska kompanija Agnico Eagle s 97,97 tona, a na četvrtom mjestu je AngloGold Ashanti čije je sjedište u Južnoafričkoj Republici s 85,69 tona. Vodeću petorku zatvara ruski Polyus s proizvodnjom od 79,41 tone.
Od petog do desetog mjesta po proizvodnji zlata u prošloj go-
dini smjestile su se kompanije Gold Fields (Južnoafrička Republika, 74,9 tona), Kinross Gold (Kanada, 68,75 tona), Newcrest Mining (Australija, 67,59 tona), Freeport-McMoran (SAD / Arizona), 56,59 tona) i Zijin Mining (Kina, 56,16 tona).
„Kumulativna proizvodnja istaknutih tvrtki pokazuje otpornost sektora rudarenja zlata, koji se još oporavlja od učinaka pandemije. U isto vrijeme, unatoč značajnoj proizvodnji zlata velikih kompanija, industrija je pogođena rastom troškova u 2022. zbog proširenih učinaka pandemije i geopolitičkih događaja, kao što je ruska invazija na Ukrajinu”, navodi se u analizi. Potražnja za zlatom potaknuta je raznim čimbenicima. Jedan od razloga je rast potražnje za obrađenim zlatom, ponajviše zlatnim nakitom. Proizvodnja zlata dugoročno će ovisiti o ekonomskom okruženju i ukupnoj tržišnoj potražnji, zaključuje se, prilično općenito, u analizi Finbolda.
Prema podacima DZS-a, u ožujku je nastavljen trend godišnjih stopa rasta obujma građevinskih radova, a pozitivne godišnje promjene kontinuirano traju od lipnja 2020.
Prema kalendarski prilagođenim indeksima, rast je u ožujku iznosio 3,1 posto godišnje (u odnosu na 4,1 posto zabilježenih u veljači). Prema izvornim indeksima, zabilježen je također rast od 3,1 posto u odnosu na ožujak 2022.
Prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova u prvom tromjesečju 2023. bio je veći za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. Pozitivan doprinos generiran je od izgradnje zgrada (+7,3% godišnje), dok je u suprotnom smjeru djelovala izgradnja na ostalim građevinama (-2,2% godišnje). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.
Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova manji je za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. U promatranom razdoblju u odnosu na isto razdoblje 2022. obujam građevinskih radova veći je prema izvornim indeksima za 4,7 posto.
U prva tri mjeseca izdano je 3.160 odobrenja za građenje što
u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast za 12,4 posto. Od toga, 2.740 dozvola odnosi se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.
Podaci HNB-a ukazuju na kontinuiran rast poslovnog optimizma u građevinarstvu u prvom tromjesečju 2023. Promatrano u odnosu na prethodno tromjesečje u prosjeku je ostvareno blago poboljšanje, dok je u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine poslovni optimizam ipak nešto skromniji. Međutim, nastavio se zadržavati iznad svog dugogodišnjeg prosjeka, a u ožujku je bio na najvećoj razini od veljače 2020.
Aktivnost u djelatnostima građevinarstva nastavlja bilježiti solidne godišnje stope rasta i u prvom tromjesečju 2023. godine. Tome posebice doprinose građevinski radovi na visokogradnji, podržani EU fondovima. Utjecaj priljeva sredstava iz fondova EU i posljedični rast građevinskih radova očekuje se intenzivnijom dinamikom od drugog tromjesečja ove godine. Zaoštravanje uvjeta financiranja, visoki troškovi materijala i slabljenje potražnje u gospodarstvu neki su od čimbenika koji predstavljaju negativne rizike za očekivan solidan rast građevinarstva u ovoj godini.
NAJNOVIJA GODIŠNJA RANG LISTA VODEĆIH SVJETSKIH PROIZVOĐAČA GRAĐEVINSKE OPREME UTEMELJENA NA
PODACIMA O PRODAJI, KOJU REDOVITO OBJAVLJUJE ČASOPIS INTERNATIONAL CONSTRUCTION, POKAZUJE DA SU
PRIHODI OD PRODAJE 50 VODEĆIH KOMPANIJA U 2022. GODINI DOSTIGLI 230,6 MILIJARDI DOLARA, A PRI TOME SE ISTIČE SNAŽAN RAST PRODAJE AMERIČKIH PROIZVOĐAČA GRAĐEVINSKE OPREME
Caterpillar je i dalje na poziciji lidera među najvećim svjetskim proizvođačima građevinske opreme s prihodom od prodaje u iznosu od 37,54 milijarde američkih dolara, što je otprilike 16 posto ukupnih prihoda 50 vodećih svjetskih proizvođača građevinske opreme koji su obuhvaćeni listom.
Komatsu je zadržao drugo mjesto i pri tom je povećao razliku u odnosu na kompanije koje se nalaze iza njega, usprkos tome što su rezultati prodaje preračunati u jedinstvenu valutu na temelju koje se kreirala ljestvica bili na otprilike istoj razini kao prethodne, 2021. godine.
Komatsu je nedavno najavio da radi na razvoju koncepta hidrauličkog bagera srednje veličine pogonjenog vodikovom gorivnom ćelijom.
Unatoč padu prodaje, XCMG ostaje treći najveći svjetski proizvođač građevinske opreme. Kao i većina kineskih proizvođača originalne opreme, XCMG ulaže veliki trud da poveća svoj udjel na međunarodnom tržištu, a najnoviji rezultati pokazuju da su ostvarili rekordnu prodaju u inozemstvu. Vodstvo kompanije uvjereno je da na inozemnim tržištima još uvijek postoji veliki potencijal za rast.
Američki John Deere u odnosu na prethodnu godinu napredovao je za jedno mjesto. Kupnja Wirtgen grupe pokazala se dobrim potezom i omogućila je John Deereu pristup novim tržištima.
Kineski Sany pao je za jedno mjesto, s četvrtog na peto. Nakon dvije uspješne godine, kinesko građevinsko tržište suočilo se u 2022. s izazovima, stoga je pad prodaje kineskih proizvođača građevinske opreme očekivan.
Volvo Construction Equipment (Volvo CE) najuspješniji je europski proizvođač građevinske opreme na listi. Prodajom svoje građevinske opreme prihodovao je 9,9 milijardi dolara, što je bilo dovoljno da zadrži šesto mjesto. Tvrtka je jedan od vodećih proizvođača originalne građevinske opreme u segmentu električne opreme, s jednim od najvećih komercijalno dostupnih portfelja, uključujući i novi električni bager na baterije od 23 tone.
Na sedmom mjestu je još jedan europski predstavnik, njemački Liebherr. Kompanija je u 2022. zabilježila solidan rast te se na ljestvici pomakla za jedno mjesto više u odnosu na 2021. godinu. U svom izvješću kompanija navod da su građevinski i rudarski segmenti imali prosječni porast prometa od 6,9 posto.
Još jedan korak naprijed za švedsku kompaniju koja je 2021. bila na desetom mjestu rang liste najvećih proizvođača građevinske opreme. Tvrtka je akvizirala niz kompanija, samo u segmentu proizvodnje građevinske opreme lani ih je preuzela deset. To dobrim dijelom objašnjava napredak na listi.
Hitachi Construction Machinery Company je 2022. prodajom svoje građevinske opreme prihodovao 9,2 milijarde američkih dolara, što je rast u odnosu na rezultat iz 2021. godine. U 2022. Hitachi je završio dugogodišnju suradnju (joint venture) s američkom kompanijom John Deere, no najavljuju da i dalje američko tržište ostaje njihovo najvažnije pojedinačno tržište.
Britanski JCB vratio se među deset najboljih nakon nekoliko godina, ponajviše zahvaljujući snažnoj prodaji na svom glavnom tržištu – u Indiji. U segmentu originalne građevinske opreme, JCB ulaže velika sredstva u vodikovu tehnologiju. Iz Top 10 ispao je kineski Zoomlion.
POTRES SNAGE 5,5 STUPNJEVA PREMA RICHTEROVOJ SKALI POGODIO JE
ZNATNA OŠTEĆENJA ZGRADA I GRADSKE INFRASTRUKTURE
ZAGREB 22. OŽUJKA 2020. GODINE I PROUZROKOVAO
TEKST Dr. sc. Zvonimir Ester, dipl. ing. rudarstva, Marinko Dusper, dipl. ing. rudarstva
1. Prikaz srušenog dijela svoda
2. Unutrašnjost crkve nakon potresa
Slika 3. Konstrukcija minskih bušotina
Slika 5. Redoslijed milisekundnog otpucavanja
Slika 4. Prikaz koncepcije projekta u poprečnom presjeku
Slika 7. Zaštita prokazana na poprečnom presjek
Slika 8. Detaljni prikaz zaštite poda
9. Nastavak aktiviranja zaloma i konture
11. Prvi segment pada
13. Konačni izgled nakon završetka kompletnog miniranja
10. Prvi segment potpuno odvojen
12. Padaju i minirani bočni dijelovi
8.-10. 9. 2023. | ZAGREB
LOKACIJA: Istočno parkiralište Zagrebačkog Velesajma (iza zgrade INA-e)
13.
INTERVENCIJA
ICIVILNE ZAŠTITE
CIFA JE PRIJE 50 GODINA PROIZVELA PRVI MIKSER S PUMPOM ZA BETON NA KAMIONSKOJ ŠASIJI, KAO PRVA
TVRTKA NA SVIJETU. PROIZVELI SU VIŠE OD 6.000 MIKSERA S PUMPAMA, KOJI PREVOZE I PUMPAJU MILIJUNE
KUBIČNIH METARA BETONA ŠIROM SVIJETA
NOVA GENERACIJA BAGERA SVOJU REPUTACIJU TEMELJI NA KVALITETI, POUZDANOSTI I IZDRŽLJIVOSTI PRETHODNE SERIJE. POBOLJŠANJA
OBUHVAĆAJU EFIKASNIJU POTROŠNJU GORIVA, SMANJENJE EMISIJE
UGLJIČNIH PLINOVA TE POVEĆANU PRODUKTIVNOST
