Restaurant & Hotel 112

&

Restaurant Hotel stručni magazin za ugostiteljstvo i turizam

budućnost turizma

Očekuje li nas u 2021. ’staro normalno’ nakon ’novog korona normalnog’?

Godina XIX · Broj 112 (5/2020) · Studeni 2020.

kreativni turizam Intervju: Daniela Angelina Jelinčić, IRMO

virtualna konferencija

Hrvatska mora brendirati svoj zdravstveni turizam

O

GL AS

O

GL AS

&

Restaurant Hotel

Sadržaj 12 business tour

6

budućnost turizma Očekuje li nas u 2021. „staro normalno“ nakon „novog korona normalnog“?

12

turistička analiza

4

Snažan rast prihoda i broja poduzetnika u 2019. godini 16

hotelijerstvo „Home office in a hotel“ posebna usluga u Hrvatskoj

20

OPREMANJE Kako izabrati klima komore za hotelske bazene

22

ZDRAVSTVENI TURIZAM Hrvatska mora brendirati svoj zdravstveni turizam

24

INTERVIEW Daniela Angelina Jelinčić, znanstvena savjetnica Instituta za razvoj i međunarodne odnose 26 KREATIVNI TURIZAM

26

Etnoland, Pakovo selo

28

ENOGASTRO TOUR

30

Dvorac Belaj - jedini château u Hrvatskoj s vinogradarskom pričom

32

28

&

Restaurant Hotel stručni magazin za ugostiteljstvo i turizam

budućnost turizma

Godina XIX · Broj 112 (5/2020) · Studeni 2020.

kreativni turizam

Očekuje li nas u 2021. ’staro normalno’ nakon ’novog korona normalnog’?

Intervju: Daniela Angelina Jelinčić, IRMO

virtualna konferencija

Hrvatska mora brendirati svoj zdravstveni turizam

tiskanica / business media croatia d.o.o., savska cesta 182, 10000 zagreb, hrvatska / poštarina plaćena hrvatskoj pošti

001_NASLOVNA_3.indd 1

naslovnica: motovun, foto: shutterstock

25.11.2020. 10:15:00

impressum Restaurant&Hotel stručni magazin za ugostiteljstvo i turizam dinamika izlaženja dvomjesečnik nakladnik

Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182 10000 Zagreb, Hrvatska tel. +385 1 6311 800 fax +385 1 6311 810 e-mail: info@bmcroatia.hr restaurant-hotel@bmcroatia.hr /RestaurantHotel www.restaurant-hotel.com.hr glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. urednik Darko Buković

32

novinarka Sanja Plješa voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. prodaja i marketing Danijela Mirošević, ing. tajništvo i pretplata Suzana Kovačić tel. +385 1 6311 800 suzana.kovacic@bmcroatia.hr grafička obrada Zdenka Milošević, dipl. ing., Lucija Gamulin, dipl. ing.

GASTRO Mješavine začina za jednostavniju i efikasniju pripremu jela

36

foto agencija Shutterstock

VINSKE ZVIJEZDE

39

tisak Horvat - Tisak d.o.o.

ISSN 1333-6274

ENOGASTRO TOUR

40

VINA Vinske sorte svijeta – syrah

42

urednik fotografije Miroslav Miščević

Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti u druge svrhe ili objave bez suglasnosti nakladnika.

5

business tour hrvatska na četvrtom mjestu neotkrivenih gastronomskih destinacija svijeta

6

foto: maja-danica-pecanic

Ugledni australski gastro portal Chef's Pencil proglasio je Hrvatsku jednom od najboljih neotkrivenih gastro destinacija svijeta.

Riječ je o izboru „Most Underrated Foodie Destination in the World”, provedenom među 250 chefova i kulinarskih stručnjaka, koji su izdvojili nedovoljno eksponirane gastro destinacije koje svojom gastronomskom ponudom i bogatstvom mogu stati uz bok popularnim gastro odredištima poput Francuske i Italije.

Prema rezultatima ankete, Hrvatska je uvrštena na četvrto mjesto, a listu predvode Filipini, Vijetnam i Meksiko. Nakon Hrvatske slijede Tajland, Peru, Australija, Jamajka, Portugal i Norveška. „Priznanja poput ovog daju nam dodatan poticaj nastavku razvoja naše gastronomske scene te da se nastavimo promovirati kao atraktivna i kvalitetna gastronomska destinacija, što doista i jesmo”, istaknuo je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

hut pozdravio postignuti dogovor o kretanju putnika unutar eu-a Na razini Europske unije dogovorene su mjere ograničavanja slobodnog kretanja zbog pandemije koronavirusa, koje će od sada biti jasnije i predvidljivije. „Pozdravljamo donošenje zajedničkih europskih preporuka koje su preduvjet za ukupno odvijanje turističkog prometa u Europskoj uniji. Kako smo i do sada isticali, a Vlada RH u tome nam je pružala podršku, regionalni pristup jedna je od ključnih pretpostavki uspješne organizacije kretanja ljudi i borbe s pandemijom. Uz to, posebno pozdravljamo preporuku da se informacije o mjerama za putnike objavljuju 24 sata prije stupanja na snagu“, rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Kako se navodi, svim putnicima na raspolaganju će biti zajednička karta koju je izradio Europski centar za kontrolu bolesti i na kojoj će bojama biti označena epidemiološka stanja svih regija EU-a, prema zajedničkim kriterijima i podacima koje će tjedno dostavljati države članice.

Države članice trebale bi svakog tjedna Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) dostavljati dostupne podatke o broju novoprijavljenih slučajeva na 100 tisuća stanovnika u posljednjih 14 dana, broju testova provedenih u proteklom tjednu na 100 tisuća stanovnika (stopa testiranja) te postotku pozitivnih testova provedenih u proteklom tjednu (stopa pozitivnih testova).

Uz to, dogovoreno je i uzajamno priznavanje testova između država.

Iako će države same odlučivati koje će mjere ograničavanja primjenjivati, trebale bi najprije 48 sati ranije obavijestiti dotičnu državu članicu, kao i ostale države članice i Komisiju, a javnost u pravilu 24 sata prije nego što mjere stupe na snagu.

projekt "izvan okvira" - umjetnost u javnom prostoru Turistička zajednica grada Zagreba pokreće novi kulturno-umjetnički projekt pod nazivom „izvan okvira", a realizira ga u suradnji s kreativnim timom Nas dve - Ana Mikin i Tina Kovačiček i odabranim umjetnicima.

Projekt se bavi umjetnošću u javnom prostoru, koristeći zgrade Muzeja za umjetnost i obrt, Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Galerije Gradec i Umjetničkog paviljona. Inspirirani njihovom poviješću, građom, ali i aktualnom situacijom, umjetnici osmišljavaju instalacije koje postavljaju „Izvan okvira".

Time, umjetnost izlazi iz galerija i muzeja, a njihova pročelja i prostori koji ih okružuju dobivaju novu privremenu funkciju i postaju jedinstvena galerija na otvorenome.

Svaku od navedenih lokacija, uređuju pojedini umjetnici pa će, tako, street art umjetnik Boris Bare i kipar Ivo Gašparić postaviti instalaciju „Vani" na Galeriji Gradec. Umjetnički paviljon bit će uključen s čak dvije instalacije „Novi krajolik" te „Privremeno zatvoreno” koje potpisuju umjetnice Maša Barišić i Jelena Malenica, a kiparica Ida Blažičko postavit će „Hommage Bolléu” na pročeljima MUO-a i ŠPUD-a. „U sljedećih mjesec dana realiziramo, u ovo doista izvanredno vrijeme, jedinstveni projekt koji uljepšava i obogaćuje javni prostor, revitalizira grad te pruža posebno iskustvo umjetnosti off site. Iako, na-

žalost, neke od lokacija trenutačno ne mogu pozivati posjetitelje na obilazak izložbe, intervencijom naših umjetnika pojedina zgrada postaje umjetničko djelo, naglašavajući ideju da građevine imaju svoj identitet i dušu. Zahvaljujem ravnatelju MUO-a, Miroslavu Gašparoviću, zatim ravnatelju Galerije Klovićevi dvori Antoniju Picukariću, te ravnateljici Umjetničkog paviljona Jasminki Poklečki Stošić, kao i Školi primijenjene umjetnosti i dizajna što su prepoznali ovaj projekt i omogućili njegovu realizaciju”, rekla je tim povodom Martina Bienenfeld, direktorica TZGZ-a.

business tour bernarda gradi hotel bernarda u varaždinskim toplicama U Varaždinskim Toplicama, poznatom lječilištu još iz vremena starih Rimljana, privodi se kraju jedna od najvećih investicija domaćeg kapitala: izgradnja modernog hotelskog kompleksa – hotela Bernarda.

Ovo velebno zdanje koje bi trebalo otvoriti svoja vrata prvim gostima iduće godine, investicijski je plod višedesetljetnog poduzetničkog uspješnog angažmana i poslovanja Bernarde Cecelja, poduzetnice koja je nakon više od tri desetljeća rada u proizvodnji, investirala i u obogaćivanje turističke ponude Varaždinskih Toplica, u kojima živi, ali i radi.

Bernarda Cecelja u jeku pandemije Covid-19 i gospodarske krize, upravo kako dolikuje jednoj od najnagrađivanijih poduzetnica, inovatorica i poslovnih žena ovih prostora, nije posustajala niti odustajala, a poslovno hrabro ide dalje izgradnjom dodatnih sadržaja koji uključuju i skori završetak hotela Bernarda kao značajnijeg aduta hrvatskog kontinentalnog turizma u novoj turističkoj sezoni.

„Uz puno bitke s birokracijom dobila sam koncesiju za termalnu vodu, čime je otvorena mogućnost izgradnje hotela Bernarda. Hotel će imati četiri zvjezdice, uskoro će primati prve goste, a cijeli koncept tog kontinentalno-turističkog smjera ide uz jednu lijepu ovdašnju domaću priču – kroz restorane, domaće proizvode, ekološku gastro ponudu, wellness sadržaje. Imajući na umu ekološki pristup poslovanju u budućem hotelu bernarda cecelja Bernarda, a posebice hranu bez kemijskih tretiranja koja se poslužuje u našim restoranima, mislim da imamo odličan zdravstveno-turistički projekt s kojim izlazimo na tržište. Hotel će imati 27 soba, uz kvalitetnu fizikalnu terapiju koju omogućuje toplička termalna voda temperature 58 stupnjeva. Hotel će imati vanjski i unutarnji bazen, a uz brojne dodatne kapacitete, pa tako i smještajne, ćemo brojku od ukupno 60 soba i 130 ležajeva“, rekla je Bernarda Cecelja.

Investicijski zamašnjak za gradnju i finalizaciju hotela dala joj je proizvodnja, po kojoj je poduzetnica Cecelja poznata diljem svijeta – dviju tvornica - Bernarda d.o.o. u Pušćinama za proizvodnju madraca, kreveta i opreme za spavanje, te tvornice Bernarda Nova d.o.o. u Nedeljancu za konfekciju spužve i sličnih materijala nužno potrebnih u proizvodnji kreveta, madraca i jastuka.

Krizi unatoč, Bernarda Cecelja nije ugasila ni jedno od 250 radnih mjesta, niti je smanjila plaće svojim radnicima. U isto vrijeme privodila je kraju velebno zdanje hotela Bernarda s četiri zvjezdice u Varaždinskim Toplicama, kako bi tom kraju, ali i hrvatskom kontinentalnom turizmu, donijela oazu zdravstvenog, wellness, gastronomskog i poslovnog turizma.

business tour

8

novo doba – nova rješenja

jadransko-jonska regija traži stručnjake za inovacije u održivom turizmu

Uz socijalno distanciranje i oprez širom svijeta zbog pandemije, u potpunosti se promijenio način održavanja korporativnih događanja, sastanaka i konferencija. Hilton EventReady program, zajedno s Hilton CleanStay inicijativom, postavio je novi standard za održavanje događanja u Hilton hotelima diljem svijeta.

Hilton EventReady program osmišljen je kako bi stvorio kvalitetna, fleksibilna, sigurna te društveno-odgovorna rješenja. Program postavlja visoke standarde u planiranju i organizaciji konferencija i evenata te kreativna i sigurna rješenja prilikom posluživanja hrane i pića. Krajnji je cilj stvoriti ugodno, profesionalno i sigurno okruženje za organizatore događanja, sudionike i zaposlenike.

Hilton CleanStay globalni program razvijen je u suradnji s klinikom Mayo kako bi udovoljio novim očekivanjima hotelskih gostiju tijekom pandemije, a fokus je na čistoći tijekom cijelog boravka – u sobama, restoranu, fitness centru kao i u svim javnim prostorima hotela.

Hilton CleanStay, uz ostalo, uključuje beskontaktnu prijavu i odjavu iz hotela, digitalni ključ, posebne dezinfekcijske stalke na ulazu u hotel i u svim javnim prostorima, pleksiglasom odvojen prostor između osoblja recepcije i gosta, Room Seal naljepnicu za vrata koja jamči da je soba temeljito očišćena za dolazak, precizno čišćenje i dezinfekciju svih površina koje gosti najčešće dotiču - prekidači za svjetlo, ručke na vratima, daljinski upravljači za TV, termostati kao i povećanu učestalost čišćenja javnih površina Hilton hoteli u Zagrebu u svojoj ponudi nude organizaciju hibridnih konferencija i sastanaka, kao i ostalih virtualnih poslovnih događanja u svojim multifunkcionalnim dvoranama s pogledom na cijeli grad. Nude kompletnu uslugu: pripremu i organizaciju, tehničku opremu (LED ekrani, kompjuterska oprema, kamere, mikrofoni, pozornica, streaming), stručno i profesionalno osoblje, servis hrane i pića.

Program WorkSpaces by Hilton namijenjen je tvrtkama i članovima tima koji traže prikladan uredski prostor za siguran rad, a osim odličnih uvjeta za neometan rad, uključuje i poznatu Hilton gostoljubivost i vrhunsku uslugu.

Ministarstvo turizma i sporta, kao partner na EUSAIR Facility Point projektu, raspisalo je poziv za dostavu ponuda za nabavom usluge vanjskog stručnjaka za inovacije u održivom turizmu. Tom nabavom, procijenjene vrijednosti 106 tisuća kuna, cilj je ugovoriti usluge stručnjaka čiji će zadatak biti prepoznavanje inovativnih trendova u održivom turizmu, koji će izraditi preporuke za uvođenje takvih praksi u razvoju destinacija održivog turizma jadransko-jonske regije.

Do travnja 2022., stručnjaci će imati zadatak pratiti inovativne politike upravljanja EUSAIR destinacijama, inovativne trendove u pristupu korisnicima i uvođenju inovativnih novih tehnologija kao alata vidljivosti i promocije.

zagreb ima turističkog informatora godine Organizacija European Cities Marketing (ECM) proglasila je djelatnicu zagrebačkog Centra za posjetitelje, Moranu Suton, za turističkog informatora godine u Europi. Na 7. Kongresu djelatnika centara za posjetitelje (7th TIC Expert Meeting), Morana Suton odabrana je među prijavljenim kandidatima te je postala prvi turistički informator iz Hrvatske s tim vrijednim priznanjem.

Turistička zajednica grada Zagreba nominirala je informatoricu Suton jer je pokazala odlike istinskog turističkog djelatnika. Naime, nedjelja, 22. ožujka 2020., planirana je kao zadnji radni dan Centra za posjetitelje u Međunarodnoj zračnoj luci Franjo Tuđman zbog uvođenja tzv. lockdowna. Međutim, potres je pogodio Zagreb i nastupile su izvanredne okolnosti. Informatorica Suton javila se odmah ujutro te iskazala želju za odlaskom na radno mjesto, uz obrazloženje kako će svim posjetiteljima koji se tamo zateknu trebati pomoć te smjernice za daljnje postupanje. Nakon sigurnosne provjere zgrade aerodroma, informatorici Suton je dano dopuštenje za odlazak na posao te je tamo bila već oko 10 sati. Unatoč trenutnom otkazivanju svih letova, redovni zračni promet ubrzo je ponovno uspostavljen, a svi putnici koji su se zatekli u zračnoj luci bili su vrlo zahvalni na pomoći i informacijama koje im je pružala Suton. „Naši su turistički djelatnici ove godine pokazali iznimnu odgovornost, kreativnost i prilagodljivost. Time su pridonijeli pozitivnom imidžu Hrvatske kao sigurne turističke destinacije. Ponosna sam što je kvalitetu i profesionalnost hrvatskog turističkog djelatnika prepoznala i struka te ovim putem gđi Suton upućujem iskrene čestitke. To priznanje još je jedna potvrda kako čovjek zaista jest ključ uspjeha u turizmu“, rekla je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

d-marin didim

cvc fund vii kupio tri turske marine za d-marin Tvrtka CVC Capital Partners objavila je kako je fond CVC Fund VII kupio tri marine Dogus grupe, koje su poslovale u sklopu D-Marin grupe. Spomenute marine nisu bile dio siječanjske akvizicije, nakon koje je fond postao vlasnik D-Marin marina u Grčkoj i Hrvatskoj. Tvrtka tako u svom portfelju sada ima ukupno 14 marina – u Turskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Crnoj Gori. „Usredotočeni smo na stvaranje vodeće svjetske tvrtke za upravljanje premium marinama kroz poticanje organskog rasta i daljnje akvizicije. Naše je poslovanje pokazalo svoju otpornost i iskoristilo rast prodaje plovila i nautičkog turizma u regijama u kojima poslujemo“, rekao je István Szőke, partner u tvrtki CVC Capital Partners.

Tvrtka je uvela postrožene sigurnosne protokole kako bi svoje klijente i zaposlenike zaštitila od bolesti COVID-19, rekao je Steven Rudnitsky, predsjednik i privremeni glavni izvršni direktor tvrtke D-Marin. „Naši su klijenti otkrili, kako usprkos pandemiji, jedrenje može biti siguran oblik rekreacije, pa uživaju posjećujući naše predivne destinacije“, naglasio je.

Riječ je o turskim marinama Didim s 576 vezova u moru te 600 na kopnu; Gocek, s 380 vezova u moru te 150 na kopnu, te Turgutreis, koja ima 550 vezova u moru 150 na kopnu.

d-marin göcek

d-marin turgutreis

business tour pitanje od 1000 milijardi eura: koliko će trajati kriza turizma uzrokovana covid-19 pandemijom?

10

Završio je peti Tjedan mediteranske obale i makroregionalnih strategija u slovenskoj Izoli. U čitavom nizu važnih tema - Europskog zelenog plana, pametne specijalizacije i suradnje među zemljama uključenim u makroregionalne strategije, tema koja je zaokupila pažnju turističkog sektora bila je koliko će trajati kriza turizma uzrokovana pandemijom COVID-19 i koji su mehanizmi koji bi mogli značajnije skratiti razdoblje njegova oporavka.

Dok s jedne strane traje utrka u pronalasku učinkovitog cjepiva, jednako se intenzivno promišlja i radi na pronalaženju učinkovitog odgovora i rješenja za brži oporavak turizma. To pitanje posebice je goruće za zemlje u kojima udio turizma u nacionalnom BDP-u čini znatan dio, među kojima se na vrhu ljestvice zemalja Europske unije nalazi upravo Hrvatska.

pametni turizam kao nit vodilja za uspjeh hrvatskog turizma U organizaciji Ministarstva turizma i sporta te tvrtke za savjetovanje Apsolon, održana je online panel rasprava na temu „Izazovi i prilike za razvoj pametnog turizma u Hrvatskoj“, koja je okupila dvjestotinjak sudionika, ključnih predstavnika vodećih turističkih kompanija, institucija i potencijalnih SMART destinacija, koji su zajedničkim snagama nastojali odgovoriti na pitanje “Kakav će turizam u Hrvatskoj biti nakon korone?”. Kroz panel rasprave cilj je bio odrediti ključna područja u koja je potrebno ulagati za razvoj pametnog turizma u Hrvatskoj.

Razgovor s panelistima i publikom pokazao je da u Hrvatskoj postoji veliki interes za novim modelima razvoja turizma i za integracijom novih tehnologija u vidu inovativnih proizvoda, otpornosti destinacije, inkluzivnog turizma, te je utvrđen smjer daljnjeg razvoja turizma, gledan kroz prizmu ključnih dionika hrvatskog turizma. „Turizam u Hrvatskoj očekuju ključne godine razvoja te vjerujem da će one biti obilježene upravo aktivnostima vezanim uz pametni turizam i projekt SMARTMED u kojem Hrvatska kroz Ministarstvo turizma i sporta ima vodeću ulogu između devet zemalja Mediterana”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina.

Pametni turizam ponajprije bi trebao njegovati interdisciplinarni, intersektorski i participativni pristup upravljanju i razvijati destinacije koje su uključive i otporne, čije lokalne zajednice žive kvalitetnijim životom i promiču svoju baštinu i gdje turisti i posjetitelji čuvaju okoliš zajedno sa stanovništvom.

U kojem smjeru ide Hrvatska odgovoreno je u četiri panela. U njima je istaknuto kako Hrvatska prednjači u održivosti te da je za razvoj pametnog turizma nužno poticati privatni sektor i promicati suradnju stanovništva kroz suradnju četiri stupa pametnog turizma.

grand park hotel rovinj dobio nagradu „hotel property award 2020” Nagradu „Hotel Property Award 2020”, u konkurenciji 40 hotela iz 12 europskih zemalja, dobio je Maistrin Grand Park Hotel Rovinj.

Hotel Property Award, jedna je od najprestižnijih nagrada u industriji, dodjeljuje se od 2002. godine za originalnost koncepta

smještaja, arhitektonsku kvalitetu, integraciju objekta u okruženje, dizajn, inovaciju (planiranje i izgradnja, dizajn, rad i tehnologija, kao i srodni procesi, okoliš/održivost), te profitabilnost.

Sve veći broj prijavljenih hotela posljednjih godina, potvrda je sve većeg značenja ove nagrade u hotelijerstvu. „Ovogodišnji nas je dobitnik impresionirao uspješnim kombiniranjem jednostavne i moderne arhitekture karakteristične za hrvatske arhitekte 3LHD iz Zagreba, elegantnim dizajnom interijera koji potpisuje jedan od najcjenjenijih i svjetski najpoznatijih talijanskih dizajnera i arhitekata, Piero Lissoni. Grand Park Hotel Rovinj integriran je u svoje okruženje na jedinstven način, kako bi gosti mogli uživati u prekrasnom pogledu na grad Rovinj”, rekao je Andreas Martin, generalni direktor društva Hotelforum management GmbH, prilikom dodjele nagrade Maistrinoj perjanici. Podsjećamo, Grand Park Hotel Rovinj otvoren je u travnju prošle godine kao najveća pojedinačna investicija Adris grupe u turistički dio posla, vrijedna gotovo 700 milijuna kuna.

business tour

što je cikloturist? turist rekreativac, ali i strastveni zanesenjak u bicikliranje Ministarstvo turizma i sporta organiziralo je međunarodnu online radionicu EUSAIR jadransko-jonske strategije „Cikloturizam i kulturne rute“. Cilj radionice bio je skrenuti pažnju na ekonomske učinke cikloturizma u EU-u i njegovog potencijala u održivom razvoju turizma naše regije te važnosti suradnje i zajedničkog planiranja turističkog i prometnog sektora.

Biciklizam nije samo cikloturizam, već kao dio transportnog sustava gradova može imati vrlo važnu ulogu u smanjenju emisija CO2, smanjenju prometnih zagušenja, uštedi goriva, ali i povećanju broja radnih mjesta.

Prema podacima ECF-a, zbog blagotvornih utjecaja na ljudsko zdravlje, biciklizam smanjuje troškove zdravstvenog sustava i odsutnost radnika s posla. Te uštede nisu zanemarive i procjenjuju se na oko 150 milijardi eura. „Prosječan cikloturist dnevno vozi 50 do 60 km, kroz 4 do 6 dionica, u prosjeku boravi devet dana, od čega sedam dana uključuje vožnje i izuzetno mu je važna kvaliteta, kvaliteta infrastrukture i kvaliteta servisa, za što su spremni platiti i višu cijenu“, istaknuo je Frank Hoffman, član Uprave ADFC-a, njemačke asocijacije biciklističkih klubova, u sklopu svog izlaganja o nužnim servisima i infrastrukturi cikloturizma.

Vijeće Europe pokrenulo je 1987. godine program Kulturne rute Vijeća Europe s ciljem predstavljanja zajedničke kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta te oblikovanja zajedničkog kulturnog prostora.

Inače, prva kulturna ruta koju je 1987. godine predložilo Vijeće Europe bila je Hodočasnički put Santiago de Compostela, koji je pravi turistički magnet na globanoj razini.

Ruta se našla i u popularnoj kulturi, kao tema filma Put s Martinom Sheenom u glavnoj ulozi, što joj je osiguralo dodatnu globalnu promociju. Do danas je certificirano ukupno 38 kulturnih ruta Vijeća Europe.

budućnost turizma

turistička 2021. godina

12

Očekuje li nas u 2021. 'staro normalno' nakon 'novog korona normalnog'?

Nakon ovogodišnje korona turističke sezone, što očekivati od turističke 2021. te jesmo li se i kako pripremili za prihvat novih turista, upitali smo neke od domaćih turističkih čelnika tekst / Sanja Plješa

S

prvim otkucajem ponoći i ulaskom u 2020. godinu nije bilo ni jednog čovjeka koji nije poželio bolju, sretniju i zdraviju godinu. No, ova godina bila je sve samo ne ono što smo poželjeli jedni drugima, u konačnici i sami sebi.

Već u prvim danima ožujka, kada smo se trebali pripremati za predsezonu, hotelijeri uređivati i otvarati sezonske hotele, a obiteljski smještaj svoje pansione kako bi sa što više radosti i optimizma dočekali prve goste za uskrsne blagdane, dočekalo nas je „zaključavanje“ odnosno, popularno rečeno lockdown.

Ostali smo u svojim domovima, daleko jedni od drugih, a u srce i dušu uvukla nam se neka zebnja i strepnja za budućnost. Na sreću, to je potrajalo oko mjesec dana, i kada smo se oporavili od prvog šoka krenuli smo

raditi, i dalje ne znajući što nas čeka u bliskoj budućnosti zbog utjecaja nepoznatog koronavirusa.

I tako su brzo prolazili dani, nakon proljeća došlo je ljeto, a s njim i turistička sezona. Mnogi su privatnici, ali i ostali turistički čelnici i radnici, zastali i zapitali se – „hoće li biti nešto od ovogodišnje turističke sezone?“ Malo po malo, kao da su se stvari vraćale na svoje mjesto, ohrabrili smo se, te iako nam je Nacionalni stožer govorio da ne smijemo pretjerivati u druženjima i malim ljudskim nježnostima, ipak smo odlazili na godišnji odmor.

Nakon malog zastoja zbog koronavirusa, počeli su nam dolaziti i turisti iz inozemstva. Doduše, bili su to oni iz susjednih nam i bliskih zemalja, a Hrvatska im je ove godine ostala u lijepom sjećanju.

Unatoč slabijim turističkim rezultatima u odnosu na prošlu godinu, turizam je ove godine ipak bio spašen.

No, došla je jesen i drugi val pandemije koronavirusa, ponovno zatvaranje u domove i prestanak druženja. Strah se ponovno uvukao u nas. Unatoč tome, život ide dalje, a te strahote trebamo prevladati uz optimizam i vedro razmišljanje. Što je ljepše i bolje od turizma?

Upitali smo neke naše turističke djelatnike što očekuju od turističke 2021. godine i kako će izgledati turizam u postkorona razdoblju.

sabina mikulić, suvlasnica obiteljskog boutique hotela adriatic i turističkog resorta adriatic u orebiću „Ova sezona definitivno je nešto novo i za nas iskusne turističke djelatnike, trebalo se samo prilagoditi. S obzirom na okolnosti, sezona 2020. prošla je bolje nego što smo očekivali. Što se tiče samog hotela bilježimo znatan pad, s obzirom na to su nam gosti u hotelu uglavnom s tržišta Amerike, Australije i Velike Britanije, no bilježimo znatan porast domaćih gostiju od tri posto, što je zapravo dosadašnji godišnji prosjek, pa ih je u ovoj sezoni bilo 25 posto.

S obzirom da smo daleko za goste koji dolaze cestovnim prometom nismo mogli bolje. U sklopu tvrtke posluje i glamping kamp, jedini u južnoj Dalmaciji, koji je 'spasio' sezonu. Nismo nezadovoljni, ali je svakako ispod naših mogućnosti. Restorani su radili u skladu s destinacijom.

Odluka je bila zadržati kvalitetu ponude od koje ne odustajemo. Zbog svojih kapaciteta nikad nismo radili s grupama pa nas pandemija u tom smislu nije pogodila.

U našoj obiteljskoj tvrtki sudjeluju svi članovi obitelji, imamo personalizirani pristup gostu što se i u ovoj situaciji tražilo. I dalje smatramo da će kvalitetan smještaj uvijek naći gosta, isto kao što će dobar tradicionalan restoran naći gurmana, a ljubitelji vrhunskog plavca malog rado će posjetiti i našu Boutique vinariju Mikulić.

Kako pružamo kompletnu uslugu, optimistični smo.

Još prije nekoliko mjeseci prognoze za zimu nisu bile obećavajuće, ali smo prezadovoljni. Naš hotel posluje tijekom čitave godine i nismo razmišljali o zatvaranju.

Zahvaljujući Udruzi obiteljskih i malih hotela, koja je pokrenula nove projekte, uspjeh nije izostao. U studenom bilježimo znatan porast noćenja, što i nama izgleda nevjerojatno. Prije dva mjeseca čuli smo za nomadski turizam i u to smo se uključili, pa smo početkom stude-

ETC: Hrvatska među zemljama s najmanjim padom broja stranih turista u Europi europu je u prvih osam mjeseci posjetilo 68 posto manje međunarodnih turista nego u istom lanjskom razdoblju, dok se u cijeloj 2020. zbog novog vala pandemije i 'zatvaranja' očekuje pad tih dolazaka od oko 60 posto, pokazuje novo izvješće europske komisije za putovanja - etc (european travel commission) pod nazivom "europski turizam 2020 - trendovi i izgledi". u izvješću se upozorava da je pandemija koronavirusa uzrokovala udar na turizam u europi " bez presedana i u opsegu i u trajanju". sve europske destinacije imaju pad dolazaka turista iznad 50 posto, pri čemu su cipar i crna gora u najtežoj situaciji, s padom dolazaka turista od 85, odnosno 84 posto. hrvatska je izvješću po podacima za prvih osam, odnosno devet mjeseci na ljestvicama među prvih pet-šest zemalja s najmanjim padom dolazaka i noćenja stranih turista. tako je za prvih osam, odnosno devet mjeseci na šestom mjestu u europi, s oko 50 posto manje noćenja stranih turista u odnosu na isto razdoblje 2019.

13 noga dobili prvu gošću turističku nomatkinju. To je za nas nešto novo, ali sretni smo da smo joj mogli pružiti gostoprimstvo.

Mali hotel na Pelješcu, koji u studenome 2020. bilježi porast noćenja od 200 posto u odnosu na 2019, vrijedan je pozornosti i to nam daje nadu da će se tako i nastaviti u 2021.

Od sljedeće sezone očekujemo puno i vjerujemo da će svi problemi s pandemijom biti iza nas. Kao što sam već naglasila, Udruga obiteljskih i malih hotela pokrenula je nove projekte u kojima aktivno sudjelujemo, vjerujemo da su obiteljski hoteli lideri hrvatskog turizma, oni jesu mali, ali njihova su vrata otvorena kad svi veliki zatvore“.

tomislav fain, predsjednik udruge hrvatskih putničkih agencija (uhpa) Moj odgovor na pitanje kako procjenjujem rezultate ovogodišnje turističke sezone bit će općenit, gledajući cijelu Hrvatsku, a ne svaku regiju pojedinačno, jer smatram da u ovakvoj situaciji koju je izazvala pandemija COVID-19 moramo gledati šire tj. opću sliku.

Gledajući dolaske i noćenja gostiju mislim da svi moramo biti zadovoljni s obzirom na procjene i situaciju koju smo imali na proljeće. Naravno žalimo za prekidom ljetne sezone već potkraj kolovoza uslijed restrikcija naših najvažnijih tržišta S druge strane, ako ćemo gledati rezultate

mogu reći da je to u današnje vrijeme najteže moguće pitanje. Već ove godine bili smo svjedoci da bilo kakva očekivanja i prognoze mogu pasti u vodu nakon jedne odluke vlada s naših emitivnih tržišta. Pokušat ću biti optimističan i reći da očekujemo kvalitetno cjepivo, da se što više ljudi uspije cijepiti, da granice budu otvorene, protokoli prelaska granica dogovoreni i tada možemo očekivati dobru turističku godinu.

Oduvijek smo privlačili goste u Hrvatsku, a to ćemo činiti i dalje. Prije svega, svi naši potencijalni gosti, svi naši partneri, moraju dobivati točne i pravovremene informacije. Sigurno da moramo širiti pozitivni PR i, naravno, marketinške kampanje koje su prilagođene trenutnoj situaciji. Svakako će i kampanje i PR ovisiti od situacije do situacije.. Želio bih istaknuti da je svakako bitno da Vlada RH produži mjere prema turističkom sektoru do početka sljedeće sezone, kako bi naši zaposlenici imali sigurnost, te da se svi skupa možemo kvalitetno pripremati za 2021. Uz mjere i sredstva koja očekujemo iz fondova EU-a sigurno ćemo uspjeti s pripremom, te ćemo spremni dočekati naše goste.

veljko ostojić, direktor hrvatske udruge turizma „sigurnost je ključ i za sljedeću turističku sezonu”

14

naših članica, turističkih agencija, onda smo, nažalost, izuzetno nezadovoljni jer prosjek pada prihoda im je 88 posto u usporedbi s 2019. godinom. S takvim padom ili s odrađenih 12 posto prihoda ne možemo biti zadovoljni i situacija kod turističkih agencija je izuzetno teška.

Unatoč aktualnoj situaciji sa širenjem koronavirusa u čitavoj Europi te otkazivanju ključnih turističkih sajmova, posebno u Njemačkoj koja je za Hrvatsku ključno emitivno turističko tržište, domaći turistički stručnjaci smatraju da bi sljedeća turistička sezona, iz današnje perspektive, mogla biti vrlo slična ovogodišnjoj te da Hrvatska ponovno može ostvariti bolji rezultat.

“hrvatska je među prvih pet-šest zemalja s najmanjim padom dolazaka i noćenja stranih turista u devet mjeseci ove godine” Koronakriza utjecala je na sve segmente pa tako i na turizam. Je li se moglo napraviti nešto više? pitamo se.

Sigurno se uvijek može napraviti više, ali mislim da svi skupa moramo biti realni. U listopadu sam bio na godišnjoj skupštini ECTAA-e (Europskog udruženja nacionalnih udruga putničkih agencija i organizatora putovanja), i kada sam s našim kolegama iz drugih zemalja, primjerice Italije, Grčke i Francuske, razgovarao o rezultatima turističke sezone, oni ne mogu vjerovati koje je rezultate ostvarila Hrvatska te nas ističu kao dobar primjer. Mi smo uvijek kritični prema sebi i to je dobro jer sami sebe tjeramo raditi više i bolje.

Moram se osvrnuti i na pripremu za turističku 2021. godinu. Turističke agencije već su se sredinom ovog ljeta počele pripremati za 2021. godinu. Radimo na novim programima, osvježavamo stare, kontaktiramo sa starim, ali i s novim partnerima. Većina agencija preko raznih aplikacija komunicira s partnerima, kupcima, i na taj način ih upoznaje s Hrvatskom i s našom ponudom.

Ako nas netko pita što očekujemo od sljedeće godine,

I sljedeće će godine glavni motiv putovanja biti sigurnost u najširem smislu te riječi. Moramo se potruditi biti sigurna turistička destinacija i svoju domaću zadaću napraviti kako smo je napravili i ove godine, a to je da nismo imali niti jedan slučaj novozaraženih u komercijalnim smještajnim turističkim objektima. Ove godine najveći dio činili su gosti koji su već ranije bili u Hrvatskoj, no uspjeli smo pridobiti i neke “nove” goste koji su donedavno birali druge mediteranske destinacije te vjerujemo da ih možemo očekivati i sljedeće godine.

Za očekivati je da će i sljedeće godine

budućnost turizma Hrvatska dio WTTC inicijative Safe Travel Stamp hrvatska se uključila u inicijativu svjetskog vijeća za putovanja (wttc) o usvajanju jedinstvenog standarda sigurnosti od prijenosa virusa na razini hotelijerske industrije globalno, a koji su oni brendirali kao safe travel stamp. u ministarstvu turizma su medijima potvrdili da upravo pokreću proceduru za prijave i upite te detaljnu razradu procedure dodjele oznake svim zainteresiranim subjektima u hrvatskoj.

na dobitku biti autodestinacije, da će ponovno biti jako prisutna last minute potražnja, da će se tražiti smještajni objekti viših kategorija, oni fizički izdvojeni koji jamče izoliranost te da će dodatno značajno porasti online rezervacije.

Prijedlog teksta Nacionalne razvojne strategije, koji je prihvatila Vlada RH te uputila u široku javnu raspravu, definira turizam kao stratešku djelatnost u Hrvatskoj zbog čega je potrebno raditi na njegovoj održivosti i oporavku od aktualne krize.

Postavljen cilj krovnog strateškog nacionalnog dokumenta, kojeg moraju slijediti sve ostale sektorske strategije i provedbeni planovi, kako bi se Hrvatsku zadržalo među vodećim europskim turističkim destinacijama u pogledu sigurnosti, kvalitete, dodane vrijednosti, održivosti i inovacija.

Turizam je ove godine konačno prepoznat kao jedan od ključnih gospodarskih sektora u kojem imamo znanje i iskustvo da napravimo izvanserijski rezultat i u kriznom razdoblju. Turizam se ove godine pokazao kao amortizer gospodarstva, a ne kao ranjivi dio gospodarstva kako ga se često percipira. Ključ daljnjeg razvoja turizma je podizanje njegove međunarodne konkurentnosti, kako kroz smanjivanje stope PDV-a na razinu konkurencije, tako i kroz definiranje sveobuhvatnog pristupa na koji način potaknuti povećati investicije i smanjiti prepreke ulaganjima u hotelijerstvo, koje donosi najveću dodanu vrijednost gospodarstvu ali i lokalnoj zajednici. Zadovoljni smo što su te ključne odrednice prepoznate i u prijedlogu teksta Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030.

igor cvitanić, direktor turističke zajednice grada supetra Realno, gledajući iza nas, u Hrvatskoj je prema svim parametrima najlošija turistička sezona još od poslijeratnog vremena.

No, ako turističku sezonu kratko analiziramo iz konteksta situacije u kojoj smo se nalazili u svibnju, ipak je bila dobra i, usprkos svim teškim okolnostima, donijela je određeni optimizam.

Važno je što je veliki postotak ostvarenog turističkog prometa u protekloj turističkoj sezoni ostvaren tijekom dva, nama najvažnija, turistička mjeseca. Dobro je i da su ugostitelji i hotelijeri ipak ostvarili određene prihode i, nadam se, sakupili dovoljno sredstava zajedno s vladinim potporama za očuvanje radnih mjesta mogu preživjeti izazovno vrijeme koje je pred svima nama.

Protekla turistička sezona pokazala nam je još jednom da je hrvatski turizam žilav i izdržljiv, a da je Hrvatska atraktivna, kvalitetna i lako dostupna destinacija koja ima svoje tradicionalne goste i prijatelje na koje nikad ne smijemo zaboraviti.

A što je pred nama i kakva nas turistička 2021 očekuje? E, na to bih pitanje i ja volio znati odgovor.

Ono što je sigurno jest da će biti izazovna.

Po mojem mišljenju, bit će izazovnija od ovogodišnje. Ukoliko pandemiju u Europi i svijetu stavimo pod kontrolu, možemo očekivati povratak starim tijekovima. No, i tada će nas čekati veliki izazovi i ogromna bespoštedna konkurencija na tržištu. Na svima je nama u turističkom sektoru, svakome u svom djelokrugu, da na nju budemo spremni i da za nju pripremimo kvalitetne odgovore i rješenja.

rujana bušić srpak, direktorica tz vukovarsko-srijemske županije Fokus ostaje na domaćem tržištu i ukoliko krenemo u osmišljenu kampanju s ključnim proizvodima po svim hrvatskim regijama, mislim da je 2021. godina šansa za fokusiranje na puni potencijal hrvatskih turističkih proizvoda.

Hrvatska ima značajne resurse dostatne za određene segmente života, resurs domaćeg turističkog tržišta svakako je jedan od takvih. Kontrolirano i odgovorno upravljanje pandemijom dati će svoje rezultate i na našim najvjernijim tržištima.

Godina 2020. bila je teška, ali je vidim kao šansu za početak promjene ukupnog shvaćanja hrvatskog turizma kao jedinstvenog proizvoda mora i kontinenta. Važnost ulaganja u ljude i znanje teško je dovoljno naglasiti. Ove godine bili smo pod velikim pritiskom i spašavali smo "živu glavu" u turizmu, ali realno, svakome tko promišlja dalje od tekuće sezone, 2020. dala je i jasan putokaz kako možemo bolje, u interesu svih naših nositelja ponude i posjetitelja, usredotočeni na dugoročnu, kvalitetnu orijentaciju hrvatskog turizma. Želim da hrvatski turizam bude u interesu Hrvatske za sve generacije koje dolaze poslije nas i u interesu nas koji smo danas ovdje. To je naša zemlja, naš resurs i naša odgovornost.

15

turistička analiza poslovanje poduzetnika u turizmu od 2003. do 2019. godine

Snažan rast prihoda i broja poduzetnika u 2019. godini Točno 12.729 poduzetnika bavi se Pružanjem smještaja te pripremom i usluživanjem hrane, što predstavlja 9,3 posto ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj tekst / Darko Buković

U

Hrvatskoj je u poslovnoj 2019. godini u djelatnosti I - Pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane, poslovalo 12.729 poduzetnika. To je u posljednjih 15 godina najveći broj poduzetnika koji se bave smještajem i pružanjem usluga hrane u nas. Kroz promatrani presjek godina (2003.-2008.-2013.-2019.), broj poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, rastao je iz godine u godinu – tako je u 2017. bilo 10.339 poduzetnika, 2013. godini 6.745 poduzetnika, u 2008. godini 4.697, a najmanje ih je bilo 2003. godine, 2.771.

Najveći ukupni prihodi ostvareni su 2019. godine u iznosu od 31,3 milijarde kuna, što je 21,7 milijardi kuna

16

više u odnosu na početnu promatranu godinu, 2003.

No, najveći skokovi u prihodima vidljivi su usporedi li se 2013. i 2019. godina. Naime, dok su 2013. prihodi poduzetnika u turizmu iznosili 17 milijardi kuna, nakon šest godina oni su udvostručeni, na 31,3 milijarde kuna. Isto se dogodilo i s dobiti, koja je porasla s 1,7 na 3,3 milijarde kuna. Usporedimo li to s 2003., dobit je u 2019. bila tri puta viša.

Broj zaposlenih raste s 48.658, na ukupno 78.871 zaposlenika s koliko završava poslovna 2019. godina.

U 2020. očekivao se novi rast, nova investiranja, nova zapošljavanja. No, situacija s pandemijom te će planove staviti u mirovanje. A i pitanje je kakvi će

osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – presjek 2003.-2008.-2013.-2019. godina (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

I – Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (tekuće razdoblje iz godišnjeg financijskog izvještaja) 2003.

2008.

2013.

2019.

Broj poduzetnika

2.771

Broj dobitaša

1.475

4.697

6.745

12.729

2.443

4.092

7.132

Broj gubitaša

1.296

2.254

2.653

5.597

Broj zaposlenih

35.777

44.946

48.658

78.871

Ukupni prihodi

9.622.307

13.362.038

17.605.583

31.313.246

Ukupni rashodi

9.239.127

14.320.702

17.339.894

29.317.857

Dobit prije oporezivanja

1.002.666

672.058

1.784.239

3.347.346

619.485

1.630.722

1.518.550

1.351.956

Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit

31.405

97.128

89.918

395.380

Dobit razdoblja

971.483

570.523

1.694.194

2.961.580

Gubitak razdoblja

619.708

1.626.315

1.518.423

1.361.570

Konsolidir. fin. rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

351.775

-1.055.792

175.771

1.600.009

Izvoz

2.757.603

3.741.453

4.691.530

7.434.262

Uvoz

351.195

404.868

222.323

622.763

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz)

2.406.408

3.336.585

4.469.207

6.811.499

Investicije samo u novu dugotrajnu imovinu

2.126.649

3.813.582

2.087.357

2.899.728

3.091

3.902

4.213

5.064

Prosječne mjesečne neto obračunane plaće po zaposlenom

izvor: fina

turistička analiza pokazatelji poduzetnika u djelatnosti top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu u 2019. biti za 2020. Bit će zanimljivo analizirati godini u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme te podatke, na temelju kojih će se i znati i usluživanja hrane (iznosi u tisućama kuna) konkretnije izravne štete koje su turizam i prateće djelatnosti pretrpjele zbog Dobit ili Covid-19.

Ukupan Broj gubitak Naziv poduzetnika Sjedište Najveći dobitaš u 2019. godini bio je zaposlenih prihod razdoblja veliki poduzetnik Valamar Riviera d.d.

1. VALAMAR RIVIERA d.d.

Poreč 4.094 2.074.210 377.007 s ostvarenom dobiti od 377 milijuna 2.

MAISTRA d.d.

Rovinj 2.009 1.223.781 149.314 kuna. Društvo je ostvarilo i najveće ukupne prihode u 2019. godini (2,1 mili3. PLAVA LAGUNA d.d.

Poreč 2.046 1.186.085 205.547 jarde kuna), s 4.094 zaposlenih, kojima 4. GLOBALNA HRANA d.o.o.

Zagreb 1.059 588.658 51.219 je obračunata prosječna mjesečna neto 5. JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d. Dubrovnik 817 547.947 95.227 plaća u iznosu od 6.378 kuna.

6.

ARENA HOSPITALITY GROUP d.d.

Pula 812 542.178 63.921 Po visini ukupnih prihoda iza Valamar Riviere d.d., slijede Maistra d.d. iz Rovi7. SOLARIS d.d. Šibenik 667 365.431 808 nja s 1,2 milijarde kuna i Plava Laguna 8. LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d.

Opatija 646 326.978 10.716 d.d. iz Poreča, s nešto manje od 1,2 mili9. ADRIATIC d.d. u stečaju Split 0 324.047 -54.086 jarde kuna ukupnih prihoda.

10.

TURISTHOTEL d.d.

Zadar 561 307.594 85.317 Gubitak razdoblja bio je najveći 2008. godine i iznosio je 1,6 milijardi kuna Ukupno top 10 poduzetnika u području I 12.711 7.486.909 984.989 (19,4% više u odnosu na 2019. godinu).

Ukupno svi poduzetnici u području djelatnosti I 78.871 31.313.246 1.600.009 Najveći gubitaš u 2008. godini bilo je izvor: fina društvo Hoteli Novi d.o.o. s 446,1 milijun kuna.

Najveće investicije u novu dugotrajnu pripreme i usluživanja hrane nisu među najvećim imovinu ostvarene su 2008. godine i iznosile su 3,8 dobitašima. U 2019. najveća je dobit ostvarena u milijardi kuna, dok su u 2019. godini iznosile 2,9 miliprerađivačkoj industriji i trgovini na veliko i na malo, jardi kuna, što je za 24,0% manje nego 2008. godine. koji su ostvarili najveću dobit razdoblja u ukupnom Najveći investitor u 2008. godini bilo je društvo iznosu od gotovo 21 milijardu kuna, što je 42,9% Maistra d.d. s 342,4 milijuna kuna investicija u novu ukupno ostvarene dobiti razdoblja svih poduzetnika dugotrajnu imovinu, dok je 2019. godine vodeće drušRH (48,9 milijardi kuna). Poduzetnici u tim područtvo bilo Imperial Riviera d.d. s 354,6 milijuna kuna, jima djelatnosti imali su najveći broj zaposlenih, njih dok je najveći iznos bruto investicija u dugotrajnu 436.008 (udio u broju zaposlenih kod poduzetnika RH materijalnu i nematerijalnu imovinu iskazao Valamar od 45,0%). Najveća neto dobit iskazana je kod poduRiviera d.d., 686,7 milijuna kuna. zetnika u trgovini na veliko i malo i iznosila je 7,4 miliProsječna mjesečna neto obračunata plaća podujarde kuna, slijede poduzetnici prerađivačke industrije zetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i sa 7,2 milijarde kuna i poduzetnici u djelatnosti stručusluživanja hrane u 2019. godini iznosila je 5.064 kune nih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi i bila je za 1.974 kune ili 63,9% veća u odnosu na plaću kuna neto dobiti. obračunatu u 2003. godini (3.091 kuna) te za 12,9% Analiza poduzetnika u 2019. godini u djelatnosti manja u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, poduzetnika RH (5.815 kuna). prema sjedištu poslovanja, pokazala je najveću koncenPoduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te traciju poduzetnika na području Grada Zagreba

dobit, gubitak, konsolidirani financijski rezultat i broj zaposlenih kod poduzetnika rh u 2019. g. - po područjima djelatnostima (iznosi u tisućama kuna) Područje djelatnosti A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vađenje

Broj zaposlenih

Dobit razdoblja

Gubitak razdoblja

30.083

1.064

400

Neto dobit/ gubitak 664

3.604

202

186

16

240.081

10.343

3.098

7.245

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

13.883

2.771

324

2.447

E Opskrba vodom; uklanj. otpadnih voda, gosp. otpad. te djel. sanac. okoliša

23.839

628

165

463

C Prerađivačka industrija

F Građevinarstvo

96.900

3.794

2.733

1.061

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

195.927

10.647

3.252

7.395

H Prijevoz i skladištenje

70.990

2.187

1.047

1.140

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

78.871

2.962

1.362

1.600

Ukupno

969.776

48.872

17.591

31.281 izvor: fina

17

turistička analiza dobit, gubitak, konsolidirani financijski rezultat i broj zaposlenih kod poduzetnika rh u 2019. g. - po područjima djelatnostima Rang lista Top 10 po broju zaposlenih u 2019.

Naziv društva

Broj zaposlenih

1.

VALAMAR RIVIERA d.d.1

4.094

2.

PLAVA LAGUNA d.d.

2.046

3.

MAISTRA d.d.

2.009

4.

PLETER-USLUGE d.o.o.

1.125

5.

GLOBALNA HRANA d.o.o.

1.059

6.

JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d.

7.

ARENA HOSPITALITY GROUP d.d.

812

8.

JADRANKA HOTELI d.o.o.

706

9.

SOLARIS d.d.

817

667

10. LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d.

646 izvor: fina

(3.081), Splitsko-dalmatinske (2.040), Primorsko-goranske (1.311) te Istarske županije (1.201). Najmanje poduzetnika u toj djelatnosti sjedište ima u Virovitičko-podravskoj (56) i Požeško-slavonskoj županiji (83).

Istarska županija vodeća je po ostvarenim ukupnim prihodima poduzetnika u promatranom području djelatnosti u 2019. godini (7,3 milijarde kuna).

Usporedba poduzetnika s rang liste top 10 poduzetnika u promatranim godinama (2003.-2007.-2012.2017.-2019.), prema ukupnim prihodima, pokazala je da je top 10 poduzetnika u 2019. godini ostvarilo najveće ukupne prihode (7,5 milijardi kuna). Za usporedbu, top 10 poduzetnika u istom području djelatnosti u 2003. godini, ostvarilo je ukupne prihode u iznosu od 2,4 milijarde kuna.

18

jadranska vs. kontinentalna hrvatska Od 12.729 poduzetnika, njih 5.978 imalo je sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj (udio 47%), dok je 6.751 poduzetnik imao sjedište u Jadranskoj Hrvatskoj (udio

53%), promatramo li hrvatske turističke poduzetnike kroz dvije NUTS statističke regije.

U Jadranskoj regiji tako su, prema podacima iz godišnjih financijskih izvješća poduzetnika za 2019. koje je obradila Fina, poduzetnici zapošljavali 48.527 zaposlenika, a u Kontinentalnoj Hrvatskoj 30.344 zaposlenika.

Poduzetnici Jadranske Hrvatske u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarili su 2,3 puta veće prihode, dok je dobit razdoblja 3,3 puta veća. Zaposlenima kod poduzetnika u Jadranskoj Hrvatskoj obračunata je 39,6% veća prosječna mjesečna neto plaća u odnosu na zaposlene kod poduzetnika u Kontinentalnoj Hrvatskoj.

To su neki osnovni podaci. Pogledajmo malo dublje podatke i o kojim je kompanijama i poduzetnicima riječ. No, prije toga, stavimo u neki odnos broj poduzetnika u djelatnosti koju promatramo s ukupnim brojem poduzetnika u Hrvatskoj, posebno jer se često spominje kako smo previše orijentirani upravo na turizam, hotele i prateće uslužne djelatnosti. Napominjem, kako u ovim podacima analiziramo samo trgovačka društva, poduzetnike koji su obveznici predaje godišnjih izvješća Fini, dakle tu nema podataka obrtnika koji se bave djelatnošću smještaja i pružanja usluga hrane.

Dakle, po rezultatima poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2019. godini rangiranim po NUTS-2 razini, od ukupno 136.260 poduzetnika, u Kontinentalnoj Hrvatskoj bilo je 85.606, a u Jadranskoj Hrvatskoj 50.654. poduzetnika. Pogledajmo gornji podatak. Točno 12.729 poduzetnika bavilo se Pružanjem smještaja te priprema i usluživanje hrane, što predstavlja 9,3 posto ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj.

Obračunata prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u Jadranskoj Hrvatskoj u području djelatnosti turizma bila je 2,2 posto manja, a zaposlenih kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske (4.072 kn) bila je gotovo 30% manja od prosječne mjesečne neto obračunate plaće zaposlenih na razini svih poduzetnika Hrvatske (5.815 kn).

Najupješniji poduzetnik prema visini dobiti u 2019. u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane, u Kontinentalnoj Hrvatskoj bio je Esplanade Oleander d.o.o., sa 113,1 milijun kuna. Na drugom je mjestu HUP Zagreb d.o.o. sa 69,5 milijuna kuna dobiti razdoblja, a na trećem Club Adriatic d.o.o.

osnovni financijski rezultati poduzetnika u djelatnosti i - pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane po regijama nuts-2 razine u rh u 2019. godini Kontinentalna Hrvatska

Jadranska Hrvatska

Ukupno područje djel. I

Opis 2019.

indeks

2019.

Broj poduzetnika

5.978

-

6.751

Broj zaposlenih

30.344

110,8

48.527

107,3

78.871

108,6

Ukupni prihodi

9.448

112,4

21.865

109,0

31.313

110,0

Ukupni rashodi

9.048

111,4

20.269

111,5

29.318

111,5

Dobit razdoblja

693

104,4

2.268

94,4

2.962

96,6

Gubitak razdoblja

412

87,4

949

169,6

1.362

132,0

281

146,0

1.319

71,6

1.600

78,6

4.072

105,9

5.685

102,6

5.064

103,3

Kons. fin. rez. dobit (+) ili gubitak (-) razd.

Prosječna mjeseč. neto obrač. plaća

indeks

2019.

indeks

12.729

izvor: fina

turistička analiza top 5 poduzetnika u djel. i - pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane prema dobiti razdoblja u 2019. godini u kontinentalnoj hrvatskoj Naziv poduzetnika

Sjedište

Neto dobit

Udio u neto dobiti u podr. djel. I KHR

Ukupni prihodi

Broj zaposl.

1.

ESPLANADE OLEANDER D.O.O.

Zagreb

113.101

16,3%

225.230

169

2.

HUP-ZAGREB d.d.

Zagreb

69.517

10,0%

302.296

592

3.

CLUB ADRIATIC d.o.o.

Zagreb

54.901

7,9%

78.358

71

4.

GLOBALNA HRANA d.o.o.

Zagreb

51.219

7,4%

588.658

1.059

5.

VALDES USLUGE d.o.o.

Zagreb

19.370

2,8%

19.384

0

Ukupno top 5 poduzetnika prema neto dobiti u području djelatnosti I u KHR

308.108

44,4%

1.213.926

1.891

Ukupno poduzetnici u području djelatnost I u KHR

693.394

100,0%

9.447.913

30.344 izvor: fina

top 5 poduzetnika u djel. i - pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane prema dobit razdoblja u 2019. godini u jadranskoj hrvatskoj Naziv

Sjedište

Neto dobit

Udio u neto dobiti podr. djel. I JHR

Ukupni prihodi

Broj zaposl.

Poreč

377.007

16,6%

2.074.210

4.094

1.

VALAMAR RIVIERA D.D.

2.

PLAVA LAGUNA d.d.

Poreč

205.547

9,1%

1.186.085

2.046

3.

MAISTRA d.d.

Rovinj

149.314

6,6%

1.223.781

2.009

4.

HELIOS FAROS d.d.

Stari Grad

95.713

4,2%

129.836

98

5.

JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d.

Dubrovnik

95.227

4,2%

547.947

817

Ukupno top 5 poduzetnika prema neto dobiti u području djelatnosti I u JHR

922.808

40,7%

5.161.859

9.064

Ukupno poduzetnici u području djelatnosti I u JHR

2.268.186

100,0%

21.865.333

48.527 izvor: fina

s 54,9 milijuna kuna dobiti.

U Jadranskoj Hrvatskoj, u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane, najuspješniji poduzetnik bila je Valamar Riviera d.d. s dobiti od 377 milijuna kuna. Na drugom je mjestu Plava Laguna d.d. s 205,5 milijuna kuna dobiti, a na trećem Maistra d.d. s 149,3 milijuna kuna dobiti.

Među top 10 poduzetnika prema kriteriju ukupnih prihoda u 2019. godini u području djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane, samo je jedan poduzetnik sa sjedištem u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a to je Globalna hrana d.o.o. (tvrtka koja je do 2011. nosila naziv McDonalds Hrvatska), s ostvarenih 588,7 milijuna kuna ukupnih prihoda.

top 10 poduzetnika u djel. i - pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane prema ukupnim prihodima u 2019. godini Naziv poduzetnika

Sjedište

Ukupni prihodi

Broj zaposlen.

Dobit ili gubitak razd.

KHR ili JHR

2.074.210

4.094

377.007

JHR

1.

VALAMAR RIVIERA D.D.

Poreč

2.

MAISTRA d. d.

Rovinj

1.223.781

2.009

149.314

JHR

3.

PLAVA LAGUNA d. d.

Poreč

1.186.085

2.046

205.547

JHR

4.

Globalna hrana d.o.o.

5.

JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d.

6.

Arena Hospitality Group d.d.

7.

SOLARIS d.d.

8.

LIBURNIA RIVIERA HOTELI d. d.

9.

ADRIATIC d.d. u stečaju

10.

TURISTHOTEL d.d.

Zagreb

588.658

1.059

51.219

KHR

Dubrovnik

547.947

817

95.227

JHR

Pula

542.178

848

124.460

JHR

Šibenik

365.431

667

808

JHR

Opatija

326.978

646

10.716

JHR

Split

324.047

0

-54.086

JHR

Zadar

JHR

307.594

561

85.317

Ukupno top 10 poduzetnika prema ukupnim prihodima u području djelatnosti I

7.486.909

12.747

1.045.529

Ukupno poduzetnici u području djelatnosti I

21.865.333

48.527

2.268.186 izvor: fina

19

hotelijerstvo bio poslovnom odlukom Plave Lagune od sredine ožujka, odnosno od lockdowna, pa sve do početka rujna. S obzirom na to da smo orijentirani prema poslovnim gostima i gradskom turizmu koji je pandemijom značajno pogođen, hotel je otvoren u skladu sa stanjem bukinga i potražnjom gostiju početkom rujna. Od tada je na polovici svoje popunjenosti, u skladu s epidemiološkim mjerama. Izuzetno nam je drago što smo u ovim posebnim okolnostima uspjeli održati svoj tim koji je temelj kvalitete usluge i stabilnosti operativnih procesa, ali i odanost gostiju koji su nam se s veseljem vratili nakon rujanskog otvorenja.

Uveli ste novi koncept "home office in a hotel". Što to zapravo znači?

Kako bismo se prilagodili novonastaloj situaciji u turističkom sektoru uzrokovanoj pandemijom Covid -19, u Plavoj Laguni odlučili smo u Hotel Bonavia Plava Laguna u Rijeci uvesti nove ponude. Riječ je o usluzi „home office in a hotel“, jedinstvenoj usluzi u Hrvatskoj, u kojoj se korisnicima nude paketi za korištenje hotelskih soba za ured tijekom radnog dana.

Paket uključuje kvalitetnu Wi-Fi vezu, doručak dobrodošlice u sobi te korištenje teretane, a u Premium opciji paketa nakon napornog radnog dana gosti dobivaju i mogućnost korištenja wellness oaze u sklopu hotela te ugostiteljske pogodnosti.

Za one koji imaju potrebe za sastancima, na raspolaganju je jedna od konferencijskih sala, a korištenje sale je za gosta hotela besplatno u trajanju od dva sata dnevno.

vlatka stanić, direktorica hotela bonavia

Kome je namijenjen taj koncept?

Razmišljajući o svakodnevnim potrebama, došli smo do zaključka da je upravo ovo ponuda koja Rijeci, a i mnogim drugim gradovima nedostaje te smo odlučili tržištu ponuditi nešto između „ureda za van“ i udobnosti doma. Dakle, kombinirali smo potrebu ljudi da rade izvan kuće, sa svim pogodno-

novi koncept hotela bonavia

'Home office in a hotel' pos Korisnicima se nude paketi korištenja hotelskih soba za ured tijekom radnog dana tekst / Sanja Plješa

K

ako bi se prilagodili novonastaloj situaciji u turističkom sektoru uzrokovanoj pandemijom Covid -19, u Hotelu Bonavia Plava Laguna u Rijeci, koji djeluje u sastavu turističke tvrtke Plava laguna, odlučili su uvesti nove ponude. Za Restaurant&Hotel o tom novitetu govori direktorica hotela Bonavia Vlatka Stanić.

S obzirom na pandemiju koronavirusa u svijetu i u Hrvatskoj, kako protiče 2020. godina?

Hotel Bonavia Plava Laguna u Rijeci zatvoren je

hotelijerstvo stima koje nudi hotel – od usluge hrane i pića do korištenja sala za sastanke pa sve do opuštanja u wellnessu ili fitnessu na kraju napornog dana. Pretpostavka je da će takvu pogodnost koristiti poslovni ljudi iz Rijeke i okolice, s obzirom na to u okviru ove ponude ne nudimo noćenje, već dnevni najam. Što očekujete od turističke 2021. godine?

Vjerujemo da će se neizvjesnost iz tekuće godine nastaviti i u 2021., s naglaskom na sigurnost i dostupnost. Ne očekujemo povratak na razinu 2019., no nadamo se da ćemo i u nadolazećoj godini maksimalnim trudom uspjeti zadržati percepciju sigurne destinacije ne bi li ona bila temelj što uspješnije turističke godine, naravno u danim okvi-

„odlučili smo tržištu ponuditi nešto između ’ureda za van’ i udobnosti doma” rima koje je sada teško predvidjeti. Budno pratimo razvoj situacije u zemlji i inozemstvu te ćemo se u skladu s njom prilagođavati i usmjeriti našu ponudu i resurse.

Hoćete li uvoditi još neke novine kako biste privukli što više turista?

S obzirom na trenutačnu situaciju s pandemijom, na nama u hotelskom sektoru je da prilagodimo postojeće ponude, posebice za razdoblje posezone koja je nama, gradskim hotelima s cjelogodišnjim poslovanjem izuzetno važna. Kontinuirano radimo na unaprjeđivanju svojih usluga pa tako uz navedenu „home office in a hotel“ ponudu do kraja godine imamo i posebnu vikend ponudu (petak-nedjelja) u kojoj gostima koji se u odluče odsjesti u Rijeci tijekom nadolazećih vikenda i uživati u brojnim atrakcijama Rijeke i Kvarnera, osiguravamo popust do 30 posto.

21 Ne zaboravimo da je Rijeka još uvijek ove godine i Europska prijestolnica kulture s bogatim kulturnim programom i jedinstvenim lokacijama koje zaista vrijedi doživjeti. Na ovaj način želimo biti potpora

ebna usluga u Hrvatskoj svim dionicima turističke ponude naše destinacije i dati svoj doprinos u stvaranju što kvalitetnijeg i atraktivnijeg doživljaja posjetiteljima grada.

Kakvi su planovi za budućnost?

Prognoze za gradski turizam i MICE segment govore u smjeru sporog, višegodišnjeg oporavka. U trenutku planiranja i realizacije investicijskih projekata ovakve prognoze naravno utječu na daljnje korake, no vjerujemo kako ćemo ih u nadolazećem periodu uspjeti realizirati i pristupiti planiranju daljnjih projekata. Podizanje kvalitete hotelskih sadržaja i usluge naši su kontinuirani ciljevi koje ćemo zasigurno nastaviti implementirati, a do trenutka kada će naša industrija biti u mogućnosti konačno odahnuti, trudit ćemo se i dalje biti što kreativniji, što pozitivniji i što bolji domaćini.

opremanje menerga

Kako izabrati klima komore za hotelske bazene?

Već u fazi projektiranja bazena važno je osigurati ventilaciju, grijanje i hlađenje, jer temperatura i vlaga u prostoru ne utječu samo na dobrobit zdravlja ljudi, već i na konstrukciju te potrošnju energije u objektu

H

otelski bazeni danas su jedan od bitnih aduta privlačenja gostiju. Kod nekih čak i onaj jezičac na vagi koji će prevladati kod odluke kamo putovati. Hoteli se upuštaju u izgradnju hotelskih bazena sve više, a riječ je o, s jedne strane i troškovno, vrlo zahtjevnoj investiciji. Često se govori o vidljivom, koritu za bazen. A upravo oko bazena odvija se izniman posao, kako bi se reklo, iza pozornice. Stoga je pri postavljanju klimatizacije u nekom objektu hotelskog bazena od velike važnosti znati izabrati adekvatne klima komore te odrediti što je važno za ugradnju ventilacije i projektiranje bazena.

22

bazen nije luksuz, nego dodana vrijednost

eco hotel bohinj

Hotelski bazen predstavlja dodanu vrijednost turističkoj ponudi hotela. Istovremeno, može predstavljati i veliki trošak zbog velike potrošnje energije. Pravilnim i pravovremenim planiranjem, izradom projekta za ventilaciju i klimatizaciju, mogući se problemi mogu izbjeći. Pažljivim projektiranjem osigurat će se prostor koji će imati ugodnu temperaturu i relativnu vlažnost, a bit će ugodan i za goste kupače. Također, vlasniku hotela neće uzrokovati prevelike troškove u radu i održavanju.

Loše pak projektirana ventilacija, nedovoljnog kapaciteta, može dovesti do neugodnih posljedica.

Uobičajeni problemi u bazenskom prostoru su zamagljeni prozori i staklene površine na kojima se počinju nakupljati kapljice kondenzata, ustajali i vlažan zrak koji miriše na klor, prekomjerna koncentracija klorovog oksida u zraku koji može biti štetan za dišni sustav korisnika, kapanje kondenzata sa stropa te visoki operativni troškovi bazena.

Da. Upravo loš projekt ili loša izvedba pokazuju se tek u praksi, kada se zatvoreni bazen počinje upotrebljavati. No, tada je često prekasno za prepravke i popravke, jer su strojarske instalacije već ugrađene.

Prije ili kasnije takva se loša rješenja moraju mijenjati, što otvara nove, dodatne troškove energetske sanacije.

Zato je, već u fazi projektiranja objekta u kojem će se nalaziti bazen i prateći objekti iznimno važno osigurati ventilaciju, grijanje i hlađenje, jer temperatura i vlaga u prostorima ne utječu samo na dobrobit zdravlja ljudi, već i na konstrukciju i potrošnju energije u objektu.

Zbog toga je klimatizacija bazena jedan od najzahtjevnijih tipova klimatizacije. Bez pažljivog projektiranja može se brzo dogoditi da je u prostoru boravak neugodan, a troškovi rada bazena previsoki.

Posljedično, dolazi do skupe energetske sanacije. Što, naravno, utječe i na dolazak gostiju.

kako spriječiti skupu energetsku sanaciju Potrebno je osigurati optimalnu relativnu vlažnost prostora bazena koja se kreće između 40 i 60 %. To se može postići izmjenom vlažnog zraka u bazenu sa suhim vanjskim zrakom ili odvlaživanjem zraka u bazenskom prostoru. U oba slučaja koristi se klimatizacijski uređaj koji osigurava ulazak odgovarajućeg stanja zraka u prostor i otklanja vlažni zrak iz prostora.

Pri izmjeni zraka u prostoru bazena, mora se voditi računa da se odvlaživanje ne događa neposredno iznad razine vode, jer to ubrzava ishlapljivanje vode i gubitak energije. Izmjenu zraka potrebno je ravnomjerno rasporediti po cijelom bazenskom prostoru, po mogućnosti duž zidova i staklenih površina.

Optimalna temperatura bazenskog prostora trebala bi biti između 28 i 34°C. Temperatura vode, trebala

thermana laško

“optimalna temperatura bazenskog prostora trebala bi biti između 28 i 34°c” bi biti 1 ili 2°C niža od temperature zraka, jer se time kontrolira ishlapljivanje vode i vlažnost zraka u prostoru. Ako vodu u bazenu zagrijavate do 33, 34°C ili više, zagrijavanje zraka na prikladnu temperaturu nije uvijek praktično i može biti neugodno za kupače.

Zbog toga su pravilno dimenzionirani klimatizacijski uređaji i sustavi za odvlaživanje toliko važni.

klima komore za hotelske bazene s visokim stupnjem rekuperacije Najnovija generacija klima komora Menerga ThermoCond, tip 38 i 39, posebno dizajnirana za ventilaciju javnih bazena, omogućava postizanje optimalnih uvjeta temperature i vlage u prostoru, postizanje optimalne kvalitete zraka u prostoru bazena, niže investicijske troškove jer klimatizacijski uređaj ne treba imati ugrađenu dizalicu topline zbog izuzetno učinkovitog protustrujnog rekuperatora, niže troškove održavanja klimatizacijskog uređaja jer nema ugrađenu dizalicu topline i niže troškove potrošnje energije za odvlaživanje i ventilaciju.

Kvalitetna ventilacija važna je za ljudsko zdravlje, kao i za osiguravanje dobrog zdravlja zgrade u kojoj se bazen nalazi. Zbog visoke temperature i vlage u bazenskim prostorima, zrak je energetski vrlo bogat, a njegovo kondicioniranje zahtjevno. Također, klorirani zrak i visoka vlažnost mogu biti pogubne za mnoge prosječne klimatizacijske uređaje, što može negativno

utjecati na cjelokupne strojarske instalacije zgrade.

Kvalitetan klimatizacijski uređaj s visokim stupnjem povrata toplinske energije zajedno s pravilnim projektiranjem, znači ogromnu uštedu toplinske energije i brz povrat investicije. Istodobno, osigurava se dugi vijek trajanja cijelog sustava strojarskih instalacija. Uređaji proizvođača Menerga iz obitelji ThermoCond, imaju učinak povrata topline do 95 %.

To ih čini jednim od najboljih svjetskih klimatizacijskih uređaja u pogledu energetske učinkovitosti. Više informacija na: https://www.menerga.hr

tahalassotherapia

23

zdravstveni turizam virtualna konferencija

Hrvatska mora brendirati svoj zdravstveni turizam „Želimo li održati mentalnu higijenu, moramo znati što bismo htjeli. To znači da, uz redovni posao, radimo još nešto što nas veseli“, kaže Mozetič tekst / Sanja Plješa i Darko Buković

24

monika udovičić, pomoćnica ministrice turizma i sporta, lejla krešić-jurić direktorica hti conference, alfred franković, klaster manager

Ž

elimo li se nametnuti na svjetskom tržištu, moramo brendirati zdravstveni turizam. U proteklih nekoliko godina Hrvatska se uspjela pozicionirati kao odredište zdravstvenog turizma, no ipak nam je potrebna određena strategija. „Želimo li imati kvalitetan zdravstveni turizam, tada moramo imati i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu domicilnog stanovništva. Više od 80 tisuća gostiju na Kvarneru prošle je godine bilo upravo zbog pružanja usluga u zdravstvenom turizmu“, istaknuo je Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera.

U vrlo skoroj budućnosti nudit će se lifestyle turizam kroz zdravstveni turizam. S druge strane, intenzivno će se ulagati i u rehabilitaciju. „Prestankom pandemije doći će do reseta potreba i samim time dodatne aktivacije zdravstvenih usluga u tom obliku turizma“, ocijenio je Mozetič, koji je ujedno i ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije i član Kriznog stožera.

„U ovom trenutku moramo se brinuti o dva segmenta svojeg tjelesnog i duhovnog postojanja. Ponovit ću još jednom mantru koju zadnjih mjeseci svi slušamo, ali trebali bismo je kontinuirano primjenjivati. To je korištenje zaštitnih maski i razina fizičke udaljenosti koja sprječava širenje virusa te uz to, održavanje osnovne higijene, prije svega higijene ruku, a to je nešto što je temelj da spriječimo brzo širenje virusa“, rekao je Mozetič.

No, s druge strane, dodao je, ako želimo zadržati fizičku aktivnost, moramo izaći iz ureda te istodobno održati mentalno zdravlje uz zadržavanje primjerene doze optimizma i pozitiviteta jer je ovo nešto što je vrlo zahtjevno, ali će proći s vremenom. Do tada moramo biti aktivni kako bismo sve što kvalitetnije i brže prošli.

Na pitanje svih pitanja „na koji ćemo način održati mentalnu higijenu?“, Mozetič ima odgovor. „Trebamo znati što bismo htjeli. Ako ne upijamo informacije koje nas opterećuju, a istodobno radimo nešto što nas veseli uz redovni posao koji ne smijemo zanemariti, onda smo na dobrom putu. Naravno da nam je u svemu tome važna i prehrana kako bismo održali dobru kondiciju“, rekao je. „U bliskoj budućnosti područje zdravstvenog turizma i općenito zdravlja i kvalitete života bit će vrlo aktualno i ponovno primjenjivo“, istaknuo je Mozetič.

Govoreći o razlikama između zdravstvenog i medicinskog turizma, Mozetič je rekao kako „neke velike razlike zapravo i nema iako je zdravstveni turizam obuhvatniji pojam od medicinskog“. „Mi zapravo govorimo o pružanju zdravstvenih usluga u inozemstvu ili na udaljenom području od mjesta stanovanja ukoliko za to postoji potreba“, naglasio je. Sukladno tome, zdravstveni turizam razvijat će se u budućnosti u više smjerova.

Kvarner i Primorsko-goranska županija „kolijevke su zdravstvenog turizma“ sa 170 godina tradicije. „Fizička i mentalna rehabilitacija u post-Covid vremenu bit će vrlo bitna, a bit će važna i ponuda zdravstvenog turizma za treću životnu dob“, rekao je. „Imamo srećom tradiciju preventivne medicine i na njoj trebamo inzistirati, a ona prave rezultate mora dobiti u radno aktivnoj i starijoj životnoj dobi. I mi je svi moramo aktivno primjenjivati tijekom svog života“,

zdravstveni turizam

doc. dr. sc. vladimir mozetič

dr. sc. nikolina brnjac

istaknuo je Mozetič. Dodao je kako i dalje moramo provoditi preventivne mjere vezane uz ostale bolesti.

Na kraju moramo biti optimistični i vidjeti „svjetlo na kraju tunela“. Optimizam je ono što nas gura naprijed, poručio je dr. Mozetič.

virtualna konferencija o zdravstvenom turizmu O svemu tome bilo je riječi na 8. međunarodnoj konferenciji o zdravstvenom turizmu, održanoj 12. i 13. studenoga. Bila je to prva virtualna konferencija Crikvenica International Health Tourism (CIHT), održana na engleskom jeziku čiji je online sadržaj bio besplatan svima. Tijekom dva dana održane su četiri panel rasprave u kojima je sudjelovalo 15 uglednih i priznatih domaćih i međunarodnih stručnjaka.

Prva tema bila je vrlo aktualna - Utjecaj pandemije koronavirusa na zdravstveni turizam, druga je bila Pogled na zdravstveni turizam na svjetskoj razini i s pozitivnim pogledom u blisku budućnost, zatim kao treća su predstavljene Novosti o tržištima zdravstvenog turizma na globalnoj razini, dok je četvrta tema bila usmjerena na Promociju i komunikaciju u području zdravstvenog turizma.

prof. dr. sc. ivan đikić

marijana biondić

„Izrazito je važno posredstvom ovakvih međunarodnih konferencija promovirati mogućnosti i kvalitetu zdravstvenog turizma Kvarnera, ali i cijele Hrvatske. Vjerujem da će u budućnosti zdravstveni turizam postati jedna od profitabilnijih grana turizma u Hrvatskoj”, istaknuo je Ivan Đikić. „Drago nam je da je konferencija kroz ovakav način prezentacije izrasla izvan nacionalnih okvira, te da smo i konferenciju, ali i Crikvenicu kao destinaciju zdravlja, približili svijetu. Ono što smo znali, i što smo sada i potvrdili, je da je potrebno raditi na povezivanju na svim razinama, od nacionalne do lokalne, kako bi Hrvatska postala prepoznatljiva destinacija zdravstvenog turizma. Naglasak uvijek treba biti na kvaliteti zdravstvenih usluga, ali i na certificiranju zdravstvenih ustanova posebno u ovom Covid i post-Covid vremenu, što su naglasili brojni panelisti na CIHT-u. Također, dodatno treba raditi na brendiranju Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma na što se trebaju onda nasloniti lokalni brendovi“, zaključila je Marijana Biondić, direktorica Turističke zajednice Grada Crikvenice.

Ujedno je u optimističnom tonu pozvala sve sudionike na devetu CIHT konferenciju koja će se održati u Crikvenici 4. i 5. studenoga 2021. godine.

“u strateškom fokusu hrvatske je daljnji razvoj zdravstvenog turizma” „U strateškom fokusu Hrvatske daljnji razvoj našeg zdravstvenog turizma koji u velikoj mjeri pridonosi cjelogodišnjoj turističkoj aktivnosti. Osim toga, Hrvatska za taj oblik turizma ima sve bitne komparativne prednosti koje ćemo iskoristiti u nadolazećem razdoblju”, rekla je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

Crikveničku konferenciju o zdravstvenom turizmu i ove godine organizirali su Turistička zajednica Grada Crikvenice i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera, a suorganizatori su bili Thalassotherapia Crikvenica i Poliklinika Terme Selce. Konferenciju su već tradicionalno podržali Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo zdravstva, Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Kvarnera, Hrvatska gospodarska komora i Grad Crikvenica.

Posjetitelji su mogli pratiti virtualnu konferenciju i to putem posebne mobilne event aplikacije, You Tube i Facebook kanala. U dva dana održavanja konferencije ostvareno je više od tri tisuće pregleda. Snimka je dostupna na internetskoj stranici konferencije www.ciht.com.hr.

25

interview daniela angelina jelinčić, irmo

Kreativni turizam – idealan za postkorona razdoblje 26

Riječ je o podvrsti kulturnog turizma, koja za vrijeme godišnjeg odmora uključuje učenje specifičnih vještina, obično putem radionica tekst / Sanja Plješa

dr. sc. daniela angelina jelinčić, znanstvena savjetnica iz instituta za razvoj i međunarodne odnose (irmo)

U

suvremeno doba, posebice u doba pandemije COVID-19, mijenjaju se stavovi i mišljenja ljudi, mijenja se svakodnevica, tako i turizam. Zbog nemogućnosti putovanja na dosadašnji način, otvaraju se i stvaraju novi oblici turizma. Jedan od njih je svakako kreativni turizam. O tome što je to zapravo i kakvu će ulogu imati u postkorona razdoblju, razgovarali smo s Danielom Angelinom Jelinčić, znanstvenom savjetnicom iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Što je kreativni turizam?

Kreativni turizam je oblik turizma koji se razvija iz kulturnog turizma, to je neka podvrsta tog turizma, a prema izvornoj definiciji uključuje učenje neke vještine – za vrijeme godišnjeg odmora – koja pripada kulturi receptivne zajednice. Ta vještina ponajviše uključuje neki kreativni rad, uglavnom rukama. To je izvorna definicija Novozelanđanina Crispina Raymonda i Britanca Grega Richardsa.

Međutim, ono s čim se ne slažem jest definicija da ta 'vještina mora pripadati kulturi receptivne zajednice'. Naime, kada su oni to razvijali, prije svega su mislili na programe koje su zaista imali u praksi, a koje su novozelandski Maori radili u smislu izrade nakita od drva ili kosti. Međutim, u praksi postoje mnogobrojni programi koji definitivno jesu kreativni turizam, ali ne uključuju vještinu koja pripada lokalnoj zajednici. Primjerice, organiziramo li tečaj slikanja ili izrade keramike u Toskani, to je apsolutno kreativni turizam jer će netko učiti slikati, a netko drugi izrađivati predmete od gline. No, nitko ne kaže da to mora biti toskansko slikarstvo. Definirala bih to oblikom turizma koji se razvija iz kulturnog turizma, a podrazumijeva učenje neke kreativne vještine za vrijeme godišnjeg odmora.

Kako se u Hrvatskoj razvija kreativni turizam?

Razvija li se uopće?

Moram priznati da se kreativni turizam prilično slabo razvija kod nas. Naime, kod nas je više fokus na kulturnom turizmu i to u obliku nekih manifestacija ili posjeta lokalitetima kulture. Međunarodna organizacija koja postoji u ovom području, Creative Tourism Network, registrirana u Barceloni, dodijelila je prošle godine nagradu za Svjetsko prvenstvo u branju maslina u Postirama na Braču. To je primjer manifestacije koja se vodi kao kreativni turizam.

No, moram reći da je vrlo upitno koliko je kreativna takva vrsta programa. Branje maslina ne podrazumijeva veliku kreativnost, ali ako se to, prema već navedenoj definiciji smatra učenjem neke vještine, možemo je tu svrstati. Prije bih, međutim, rekla da se ovdje radi o participativnom turizmu doživljaja (engl. PET – participatory experience tourism).

U kreativni se turizam u svijetu svrstavaju neke vrste programa radioničkog tipa, a to je ili izrada predmeta od keramike ili sudjelovanje u kulinarskim tečajevima, primjerice izrada nekog kolača, čokolade… Iz toga doista nešto nastane. Isto tako,

intervju u svijetu se organiziraju razne „radionice“, poput branja lavande u Provansi. Ako učimo kako napraviti maslinovo ulje, onda zaista imamo i kreativni proizvod. U Hrvatskoj takvih programa nemamo puno, a imamo velikog potencijala. Kreativni turizam vrlo često naslanja se na lokalnu baštinu.

Ako u širokom smislu shvatimo kreativni turizam, tada primjerice možemo spomenuti Istru Inspirit. Njihovi se programi temelje na storytellingu, ali uključuju i turiste u sukreiranje tog programa.

Većina programa kreativnog turizma nastaje samoinicijativno i nema sustavnog istraživanja o kreativnom turizmu. U Hrvatskoj, međutim, uobičajeniji je već spomenuti participativni turizam koji se temelji na doživljaju. Doživljaj je brati masline i vidjeti kako to rade drugi ljudi, a to je pak izvrstan temelj za razvoj kreativnog turizma.

Izrađivanje vitraja i organizacija radionica za izradu vitraja mogao bi biti kreativan turizam?

Apsolutno, ako je to namijenjeno turistima.

Obično takvi programi nastaju i prvo se nude lokalnoj zajednici, posebice sada u doba COVID-19. Osim toga, korona i koronakriza utjecale su na privlačenje domaćih gostiju, tzv. staycation. Postoji mogućnost da će upravo baza za oporavak od Covida biti kreativan turizam, za što već vidimo naznake u svijetu i to prvenstveno temeljeno na domaćim gostima. No, vratimo se na izradu vitraja. Izrada vitraja je kreativna aktivnost i kroz radionice se može nuditi turistima. U slučaju Hrvatske, izrada vitraja se prema izvornoj definiciji kreativnog turizma, ne smatra autentično lokalnom vještinom, ali ju je apsolutno moguće valorizirati u turizmu.

fokus je na programima koji osiguravaju blagostanje i zdravlje (engl. well-being), a novi način potrošnje podrazumijeva putovanja u predsezoni odnosno posezoni, kako bi se izbjegle mase. Osim toga, sada je u fokusu tzv. virtualni turizam iako ga ne možemo u

“ključne značajke koje se primjećuju u oporavku od pandemije su promjena tržišta, promjena vrste proizvoda i promjena načina potrošnje” Što bi trebalo učiniti u turizmu u postkorona razdoblju?

Jako puno mjera je uvedeno u našoj zemlji, kako u turizmu, tako i u ostalim segmentima. No, još uvijek nemamo podatke o njihovoj učinkovitosti. Primjerice, HAMAG BICRO u suradnji s komercijalnim bankama ponudio je kreditne linije za poduzetnike. No, još uvijek nemamo povratnu informaciju o tome koliko je ljudi ostvarilo pravo na ta kreditna sredstva i kako su te mjere utjecale na poslovanje. Kada proučavam turizam u svijetu, tada mogu reći da će upravo kreativni turizam u postkorona razdoblju mnogo značiti u oporavku od COVID-19, ali treba spomenuti i ostale oblike koje možemo svrstati u tzv. soft turizam, a to su osim kreativnog i turizam temeljen na prirodnoj baštini, turizam doživljaja i tzv. turizam na daljinu (engl. remote tourism). Ključne značajke koje se primjećuju u oporavku od pandemije su . promjena tržišta, 2. promjena vrste proizvoda i 3. promjena načina potrošnje. Dakle, što se tržišta tiče, to podrazumijeva programe s malim brojem posjetitelja odnosno fokusom na domaće tržište. Po pitanju proizvoda,

pravom smislu riječi smatrati turizmom. Naime, Svjetska turistička organizacija definira turizam boravkom izvan stalnog mjesta boravka u razdoblju duljem od 24 sata. Promatramo li na taj način, tada virtualni turizam nije pravi turizam. Mislim da je virtualni turizam marketinški alat kojim ćemo eventualno moći utjecati na promociju za post-Covid eru. Kreativni turizam u tom smislu apsolutno ima priliku jer i virtualno može potencijalne turiste naučiti nekoj vještini te ih privući da u postkorona razdoblju posjete izvornu destinaciju.

Jedan zgodan primjer virtualnog turizma, primjerice, ponudili su Farski otoci. Virtualni je turist zajedno s lokalnim vodičem obilazio lokacije po vlastitom izboru. Posebnost je bila i obilazak iz ptičje perspektive, što potencijalno budi želju za obilaskom tog odredišta.

Znači, na pravom smo putu…

Jesmo. Mislim da smo na pravom putu. Hrvatska se marketinški odredila za turizam doživljaja, što je vidljivo kroz službenu promociju hrvatskog turizma temeljenu na osjetilima. To nije daleko od kreativnog

27

intervju etnoland, pakovo selo

“korona i koronakriza utjecale su na privlačenje domaćih gostiju, tzv. staycation”

28

turizma. Ako netko kaže „Okusi Zagorje“, tada moraš u tome sudjelovati. To je dobra baza da se organizira neka kulinarska radionica. Takvi programi nastaju organski, odnosno od lokalne razine prema gore, ali ih je moguće organizirati i kroz strateško pozicioniranje „odozgo“. Prema mom mišljenju, svjetski prvaci u osmišljavanju takvih programa su Španjolci. Oko Barcelone razvilo se nevjerojatno mnogo takvih tečajeva. Primjerice, turisti odlaze u prirodu s etno-botaničarom, skupljaju biljke i nakon toga na kulinarskim radionicama uče što se sve može napraviti s tim biljkama. Mislim da je Hrvatska većinski još uvijek na razini – mi nudimo, a vi konzumirate. Turisti moraju postati sukreatori programa. Zašto je kreativni turizam drugačiji od turizma doživljaja? Čim se turist uključi u fizičku izradu i sudjelovanje u nekoj aktivnosti, mozak to registrira na drugi način i to utječe na trajno pamćenje. Posljedično, to povećava i njegovu lojalnost turističkoj destinaciji, dakle utječe na želju za ponovnim dolascima u neko turističko odredište.

Mislim da nam još malo nedostaje u razvitku kreativnoga turizma, ali smo na dobrom putu.

U konkurenc međunarodnu tekst / Sanja Plješa

P

riča o načinu života u dalmatinskom zaleđu započinje u autentičnoj dalmatinskoj kući. Tu su konoba s punim drvenim bačvama i "maštilima", stara spavaća soba, tkalački stan, blagovaonica i "kužina" s autentičnim namještajem i kuhinjskim priborom, a na tavanu je sušiona pršuta i mesa. Kratak je to opis Etnolanda Dalmati u Pakovom Selu, koji je u konkurenciji 19 zemalja jugoistočne Europe, prostoru u kojem obitava više od 340 milijuna stanovnika, osvojio međunarodnu nagradu Big SEE Tourism Award 2020 u kategoriji “kreativna priča i identitet kao doživljaj”.

Nagradu je dodijelio Zavod Big iz Slovenije. Iako se dodjela trebala održati u Ljubljani, zbog pandemije koronavirusa održana je virtualno. „Sretni smo što ovu prestižnu nagradu donosimo u Hrvatsku, u Dalmatinsku zagoru, te zbog činjenice da je naš projekt prepoznat i na međunarodnoj razini. Ni u teškim vremenima ne smijemo prestati pričati o sebi i o dostignućima svojih predaka. Svaki suhozid, svaka bunja i svaki susak dio su nas i imaju priču. A mi je pričamo. Ova nagrada na ponos je svima nama”, rekao je Joško Lokas, vlasnik i idejni začetnik projekta Etnoland Dalmati.

Etnoland Dalmati ima Etnografsku zbirku, upisanu u registar kulturnih dobara Ministarstva kulture Hrvatske.

kreativni turizam na djelu

iji 19 zemalja Etnoland osvojio u nagradu za kreativni turizam

Na interaktivan i moderan način posjetitelje se upoznaje s identitetom i temperamentom Dalmacije, a za potpuni doživljaj pripremaju se i tradicionalne delicije.

Jedna od glavnih okosnica priče drniški je pršut koji u tim krajevima ima stoljetnu tradiciju. Osim što posjetitelji mogu doživjeti turu s vodičem uživo, priču je moguće i poslušati pomoću audio uređaja. Unutar tematskog parka Etnoland nalazi se i Skulptura 3 slavnog hrvatskog kipara Nikole Vudraga. Ponuda tematskog parka uključuje i sadržaje za djecu, čime se stvara jedinstveni kompleks.

Nakon brojnih nacionalnih nagrada, ovaj tematski

park ostvario je i međunarodni uspjeh u konkurenciji zemalja koje uključuju uz ostale Italiju, Austriju, Cipar, Tursku, Srbiju, Crnu Goru, Grčku.

Inače, Zavod Big je jedan od vodećih zavoda za sustavno istraživanje, ocjenjivanje i promociju kreativne snage i poslovnih potencijala jugoistočne Europe, sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija. Zavod Big spaja 19 zemalja i više od 340 milijuna stanovnika.

Države koje su uključene su: Albanija, Austrija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Cipar, Crna Gora, Češka, Grčka, Hrvatska, Italija, Kosovo, Mađarska, Moldavija, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Srbija i Turska.

29

enogastro tour stigao je beaujolais!

foto: julio frangen

30

Prigodno, dolaskom mladoga francuskoga vina Beaujolais nouveau [bo:žo:le nu: vo] na stolove svih vinoljubaca na svijetu, treći četvrtak u mjesecu studenome, u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino organizirana je večera „Francuski i vino“. Na njoj je predstavljeno najpoznatije svjetsko mlado cr(ve)no vino Beaujolais nouveau i spojeno s francuskim jelima (quiche lorraine i boeuf bourguignon). Večera je organizirana uz potporu Francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj.

Treći četvrtak u studenom nije slučajno odabran – u Francuskoj je baš tada zakonski odobreno puštanje mladih vina s oznakom AOP/AOC, nouveaux/primeurs na tržište, a taj se dan počeo obilježavati i slaviti s mladim vinima i u drugim zemljama svijeta. Tako je i ova večera ipak započela s hrvatskim cr(ve) nim plešivičkim vinom, Portugizac Selection, koji je nedavno imao premijeru godišta 2020 i popularno obilježava dolazak mladih vina na raznim manifestacijama u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, uz kestene, ali i ozbiljnija jesenska i zimska jela.

Uz francuske zalogaje, gosti su mogli saznati da se vino Beaujolais radi od sorte gamay, da je način proizvodnje karbonska maceracija, da osim mladih vina (s oznakama Nouveau, Villages), u pokrajini Beaujolais ima i 10 sela s posebim položajima „cru“ gdje vina mogu odležavati i biti puno kompleksnija od ovih mladih, svjetski poznatih. Beaujolais s oznakom Nouveau preporučuje se popiti dok je mlad, tijekom prve godine izlaska na tržište. Francuski jezik i gastronomija dvije su strasti voditeljice projekta Abeceda finih zalogaja, prof. francuskoga i književnosti Marije Vukelić, koja je na ovoj večeri ispričala neke detalje o vinima i običajima u Francuskoj te preporučila učenje francuskoga jezika, posebice onima koji se bave vinima i gastronomijom.

Za kraj, spomenula je i (prigodnu) francusku izreku: „Boire un verre de Beaujolais, c'est boire un verre d'espérance“. (“Kad pijemo čašu Beaujolaisa, kao da pijemo čašu nade).

„made in italy“ – 5. izdanje tjedna talijanske kuhinje u zagrebu Inicijativu Tjedan talijanske kuhinje osmislili su talijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje i hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i šumarstva, s ciljem promicanja kulinarske tradicije kao važnog dijela talijanskog identiteta i kulture. Tema ovogodišnjeg događanja je „Umijeća i okusi talijanskog tla 200 godina nakon rođenja Pellegrina Artusija“ s posebnim osvrtom na važnost mediteranskog načina prehrane u borbi protiv COVID-a i općeg očuvanja zdravlja. U Hrvatskoj se ova manifestacija održava petu godinu zaredom, promovirajući ne samo talijansku gastronomiju, već cjelokupnu kulturu vezanu uz hranu i gastro običaje. Ove se godine Tjedan talijanske kuhinje održava od 23. do 29. studenoga u Zagrebu, a organizatori, Veleposlanstvo Italije, ICE agencija – Talijanski institut za vanjsku trgovinu te Talijanski institut za kulturu, pripremili su više aktivnosti i događaja kojima je u fokusu čarobna talijanska gastronomija. Bogati program uključuje izložbu fotografija Artusija i Fellinija, reportaže kuhara s dvije Michellin zvjezdice te promociju „risotta“ u četiri zagrebačka restorana.

slavonska adresa za sve šopingholičare koja se ne propušta Delicija koja se ne propušta, dobro čuvana tajna brodsko-posavskog kraja cernički ćupteti, delikatesni čvarci s ljutom paprikom, vrhunske kobasice i suhomesnati proizvodi, fini ajvari, sjajna vina, najljepše rukotvorine… - te najfinije slavonske proizvode i suvenire možete kupiti u Slavonskom dućanu u srcu Nove Gradiške? To je samo jedan od brojnih turističkih aduta Brodsko-posavske županije koji su predstavljeni u zagrebačkoj vinoteci Bornstein. „Iznimno smo sretni što se naši proizvodi od početka prosinca mogu kupiti putem webshopa, a ova sjajna priča povezuje domaća obiteljska-poljoprivredna gospodarstva iz Cernika, Okučana, Nove Kapele, Starog Petrovog Sela, Davora, Rešetara i Nove Gradiške“, rekla je Dinka Matijević, direktorica TZ grada Nove Gradiške.

Kada pogledate kratki turistički film "Oktrij ljepotu" koji je nedavno na Međunarodnom festivalu filma u Solinu osvojio nagradu Golden Interstas, poželjet ćete odmah otputovati u Brodsko-posavsku županiju. Ružica Vidaković, direktorica županijske turističke zajednice, istaknula je kako je ovaj dio Slavonije uglavnom ruralni prostor s prekrasnim turističkim obiteljskim gospodarstvima poput Eko-etno sela Stara Kapela, Ranča Ramarin, Imanja Kereković, Kuće Dide Tunje, Salaša Savus…

Za stolom s Fellinijem – prisjećajući se Artusija U Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu od 23. studenoga do 5. prosinca bit će postavljena izložba fotografija „Za stolom s Fellinijem – prisjećajući se Artusija". U 2020. godini obilježavamo stotu obljetnicu rođenja filmskog genija Federica Fellinija te dvjestotu od rođenja Pellegrina Artusija, poznatog talijanskog gastronoma i pisca, začetnika nacionalne gastronomije. Počast ovim velikanima bit će odana izložbom koja je vezana za kulinarske scene, pa će tako publika moći vidjeti prizore blagovanja na raskošnim gozbama poput vjenčanja, za obiteljskim stolovima, ali i fotografije snimljene na setovima za vrijeme objeda filmske ekipe i samog Fellinija.

enogastro tour četiri hrvatska vina nagrađena visokim bodovima decantera

ju Graševinu osvojili srebro, a za Sauvignon, Rajnski Rizling Chardonnay i Muškat Žuti broncu. WOW-icama i gostima donijeli su Graševinu i Chardonnay, a dojam publike bio je da su nagrade u potpunosti opravdane.

Vinarija Košćak iz okolice Varaždina za svoj je Sauvignon iz 2019. osvojila srebro. Posebna snaga ove vinarije enolog je Luka Košćak za kojeg mnogi drže da je izuzetno nadaren i „nešto posebno“ na vinskoj sceni.

Vinariju Pilato, ovjenčanu zlatom, za Malvaziju Istarsku 2019, krasi 80 godina duga obiteljska tradicija proizvodnje vina. S obzirom na to konkurencija na domaćem tržištu, a pogotovo u Istri, postaje svakim danom sve veća, vinarija Pilato to je shvatila kao dodatni poticaj. Na ovogodišnjem Decanteru osvojili su zlato za svježu Malvaziju 2019, koja je sve okupljene osvojila bojom, mirisom i okusom. Karakteristična je po nižim kiselinama i mineralnosti, a njen cvjetno-voćni karakter dolazi do izražaja točno onoliko koliko treba.

I, „šećer“ na kraju: istarska Vinarija Cattunar – koja je osvojila 97 bodova i platinu za vino Nonno 4 Terre Malvazija 2015, što je upravo nevjerojatan uspjeh za vinariju iz Brtonigle.

Autor: Andrea Pančur foto: mario draušnik, juraj sremec

Možda se vinske degustacije ove godine ne održavaju često, ali zato svaku priliku za ovakvim druženjem jedva čekamo. Pogotovo ako se radi o kušanjima kakva organizira udruga Women on Wine, poznate WOW-ice.

Posljednje takvo održano je u prekrasnom ambijentu zagrebačkog Rooftop Laterala koji vodi WOW-ica Ana Lisak, a sve uz pomoć art-direktorice WOW-a i Pink Daya, Vlaste Pirnat i WOW-ice Manuele Maras. Tema druženja bila su vina nagrađena vrhunskim medaljama, tj. visokim bodovima u okviru nacjenjenijeg svjetskog vinskog natjecanja Decantera za 2020. godinu.

Kako i priliči vrhunskim vinima, sve se događalo na vrhu zgrade, 26. katu s kojeg puca pogled na cijeli Zagreb, a atmosfera je od samog početka bila takva da se nije znalo jesu li više uživali vinari, gosti, domaćice ili mediji. Svi okupljeni, sukladno epidemiološkim mjerama, imali su priliku probati vina četiriju gostujućih vinarija čija je kvaliteta potvrđena na svjetskoj razini.

Bila su to dva istarska vinara i dva vinara iz okolice Zagreba čija su vina ovjenčana u konkurenciji 16.537 vina iz 56 zemalja svijeta. Vinarija Kopjar osvojila je za svoja organska vina srebro i četiri bronce a dolaze sa sjeverozapada Hrvatske, tj. vinograde imaju na granici Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Potvrda da su na odličnom putu svakako su rezultati s ovogodišnjeg Decantera na kojem su za svo-

MINIBAROVI ZA HOTELSKE SOBE | SEFOVI, FENOVI | VINSKI HLADNJACI, RASHLADNE VITRINE | INDUSTRIJSKA KUHINJSKA OPREMA, OPREMA KONVEKTOMATI, PERILICE POSUĐA, POMOĆNI STROJEVI MJEŠALICE, REZAČI | OPREMA ZA PRAONICE RUBLJA | HLADNJACI NA PLIN ZA VIKENDICE M

IVAGO AGO d.o.o. d trgovina t i opremom za hotele, h t le, restorane i slobodno vrijeme, Bulvanova 18, 1 10000 Zagreb Tel.: 00 385 1 2303 228, Mob.: 00 385 98 1730 782, 00 385 99 2303 228, E-mail: info@ivago.hr

www.ivago.hr

31

enogastro dvorac belaj – nekad i sad

Jedini château u Hrvatskoj s vinogradarskom pričom Vinogradarstvo i vinarstvo uvijek su u dvorcu bili među glavnim aktivnostima tekst / Sanja Plješa

Z

32

nate li da u Istri postoji znameniti dvorac Belaj koji je danas elitna enogastro oaza, a u povijesti je imao vrlo značajnu ulogu? I dok se danas u kaštelu Belaj održavaju razna događanja, eventi, uživa u bogatoj gastronomskoj i enološkoj ponudi uz vinske degustacije, nekada je to bilo središte plemstva. Prisjetimo se bogate prošlosti…

Kada je grof Ulrich Weimar 1063. godine zauzeo područje između Labina i Rijeke, car Henrik nagradio ga je darovavši mu nekoliko dvoraca uz rijeku Rašu.

Henrikovo djelo donacije iz 16. stoljeća prvi je pisani trag koji spominje Bellai.

Nasljednici Daniela Barba posjedovali su dvorac do 1668. godine, kada ga prodaju Johannu Weikhardu, članu habsburške aristokratske obitelji. Johannovi potomci renovirali su palaču u baroknom stilu krajem XVII. te tijekom XVIII. stoljeća.

Postupna konsolidacija brojnih carinskih posjeda dovela je do proširenja posjeda Belaja i njegovog zenita, čemu su svjedočili knez Johann Weikhard von Auersperg i njegovi nasljednici. Od druge polovice XVII. stoljeća, Belaj je bio sjedište ekspanzivnog zemljišta koje se proteže preko istočne Istre.

prvi vlasnik dvorca bio je plemić U XIX. stoljeću dvorac Belaj bio je administrativno i sudsko sjedište jednog istarskog okruga. Dvorac se sastoji od središnje stambene palače s četiri krila. U prizemlju dvorca smještena je kapelica sv. Henrika II. u kojoj se nalazi barokni mramorni oltar s oslikanom oltarnicom. U kapelici se nalaze nadgrobni spomenici obitelji Barbo te plemićkih obitelji iz Kršana, Kožljaka i Paza, koji su 1783. godine premješteni iz crkve sv.

Marije Snježne kod jezera Čepić. Dvorac Belaj registrirano je povijesno nasljeđe.

Prvi vlasnik dvorca i osoba koja je najvjerojatnije bila zadužena za njegovu gradnju bio je Daniele Barbo, pripadnik plemićke obitelji koja svoje korijene vuče iz Venecije. Niz je godina imao dužnost senjskog kapetana, a nakon odlaska iz službe dolazi u Belaj i počinje graditi ladanjski dvorac. Nakon njegove smrti dvorac je postao vlasništvo cara Ferdinanda II. Car je dvorac 1624. godine darovao poznatom talijanskom književniku Gabrieleu Zinaniju (1564. - 1635.) koji je dobio dozvolu da nosi naslov gospodara Belaja. On ga vraća obitelji Barbo, u čijem je posjedu do 1668. godine, kad je prodan Johannu Weikhardu Auerspergu.

enogastro područje oko belaja pogodno je za razvoj maslinarstva Von Auersperg (1615. - 1677.), diplomat, ministar, savjetnik cara Ferdinanda III., kao i Leopolda I., tri godine prije nego je kupio dvorac Belaj uspio je 1665. godine otkupiti Pazinsku knežiju od kranjskih zemaljskih vlasti te je oslobodio stanovništvo pretjeranih kranjskih nameta i poticao gospodarstvo, posebice sadnju maslina i murvi. Kupio je i gospodarstva Kožljak, Paz, Čepić i Kršan te ih sve ujedinio u jedinstveno vlastelinstvo sa sjedištem u Belaju.

Upravo je on jedan od zaslužnijih osoba za razvoj maslinarstva središnje Istre, iako je po maslinarstvu znatno poznatiji južni i zapadni dio istarskog poluotoka. Područje oko Belaja osobito je pogodno za uzgoj maslina jer se upravo u ovoj mikroregiji mediteranska klima najdublje zavlači prema sjeveru poluotoka stvarajući stoga povoljne preduvjete za razvoj maslinarstva.

belaj kao upravno sjedište okruga Ladanjski dvorac bio je u vlasništvu obitelji Auersperg sljedećih tri stotine godina. Od 1814. godine u Belaju bilo je smješteno upravno sjedište novoosnovanog političko-sudskog okruga, čime je prošireno upravno područje Belaja. Od tog su vremena u samom dvorcu dužnosnici uredovali upravo u prostorima dvorca. Ukidanjem feudalnih odnosa 1848., Belaj gubi svoje upravne funkcije, a u vlasništvu obitelji Auersperg ostaje do kraja Drugoga svjetskog rata, kada je nacionaliziran.

imanje belaj danas Vinogradarstvo i vinarstvo uvijek su bili među glavnim aktivnostima u dvorcu – dvorac i vinarstvo oduvijek žive u simbiozi.

Luka Ivić, u ime obitelji Ivić, vlasnika Podruma Belaj, ističe da trenutačno najstarije loze potječu iz 1964. godine, kao i da je njegova obitelj podrum osnovala 1998. godine. Svake godine na tržište se plasira više od 30

“vinogradi su smješteni na istočnoj strani istarskoga poluotoka, uz učku” u belaju je i vinski podrum Istočni aneks dvorca prvenstveno je imao ulogu žitnice, o čemu svjedoči tlocrt dvorca iz sredine XIX. stoljeća. U podrumu nalazi se dobro očuvana stara austrijska bačva obložena staklenim pločicama, sa zapreminom od 25.000 litara. Vinski podrum i dandanas koristi se za preradu grožđa te proizvodnju vina za dvije vinarije, i to Podrum Belaj, u vlasništvu obitelji Ivić, te Dvorac Belaj u vlasništvu obitelji Belaj.

Dvorac Belaj danas se nalazi na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

tisuća vina. Sorte koje se nalaze na Belaju su: 6,4 hektara (ha) malvazije, 1,4 ha chardonnaya, 1,2 ha merlota i 1,4 ha pinot noirea. Povijesni vinogradi locirani su na brežuljcima istočnog dijela istarskog poluotoka na 230 metara nadmorske visine uz Učku (tal. Monte Maggiore). Vinogradi na Belaju pod utjecajem su vjetrova s istoka i juga, a ova mikroklima nema značajnih temperaturnih razlika. „Na području vinograda nalazi se jedinstvena mješavina bijelog, crvenog te sivog tla. Za proizvodnju linije Podrum Belaj brinu se sami vlasnici vinarije“, istaknuo je Ivić.

Vlasnici imanja odlučili su otvoriti vrata kušaonice vina i restorana na Belaju 2017. godine kako bi omogućili posjetiteljima da i oni dožive Belaj i ožive sva osjetila. „Restoran imanja Castle Belaj, sadrži jedinstvenu povijesnu dvoranu za objed s 40 sjedećih mjesta, dio koji se nalazi u ugodnoj prostoriji uz originalno centralno ognjište. Kuhinja je inspirirana istarskim podnebljem i lokalnim namirnicama, menu odražava sezonalnost.

Ivić posebno izdvaja odreske autohtonog istarskog goveda boškarina, magarca, kao i nezaobilazna jela s istarskim tartufom uz domaću tjesteninu.

Sva dostupna vina dviju vinarija – Podrum Belaj i Dvorac Belaj – mogu se naći i u shopu uz kušaonicu.

U sklopu glavnog prostora za evente je i stara kamena preša koja se koristi i za pozornicu. Upotpunjen pogledom na vinograde, maslinik i voćke, Dvorac Belaj šarmirat će i najzahtjevnije, tradicijom koja na jednom mjestu spaja prošlost i sadašnjost.

33

gastro začini

Mješavine začina za jednos efikasniju pripremu jela Pakiranja začina i začinskih mješavina namijenjena HoReCa segmentu prilagođena su omjerom i količinom tako da smanjuju ukupne troškove pripreme hrane i gomilanje zaliha te olakšavaju i ubrzavaju pripremu jela

36

tekst / Danijela Mirošević

Z

ačini se stoljećima koriste kako bi se obogatila jela i kreirali specijaliteti čarobnih mirisa i aroma, a poznato je da osim organoleptičkog užitka, blagotvorno utječu i na zdravlje čovjeka. Bogat su izvor vitamina, minerala i antioksidansa i imaju svojstva korisna za organizam i prevenciju bolesti.

Najčešće se dodaju u hranu kada je jelo već skoro gotovo, kako kuhanjem ne bi isparili zdravi sastojci.

Koriste se u pripremi svih vrsta jela, priloga i umaka, kao i nekih pića poput koktela, gina ili kuhanog vina.

Bez obzira o kojoj se svjetskoj tradicionalnoj kuhinji radilo, neizostavan su dio procesa pripreme hrane i utječu na pripremu ukusnih i kvalitetnih jela, a time i uspješno poslovanje ugostiteljskih objekata.

Spravljajući ukusnu i fino začinjenu hranu, chefovi

svojim gostima pružaju posebna iskustva i lijepe uspomene, a kako druženje uz hranu povezuje ljude, gost koji je zadovoljan uslugom i hranom u restoranu, zasigurno će se opet vratiti. Za pripremu takvih nezaboravnih jela potrebno je uz kvalitetne namirnice nabaviti i kvalitetne i raznovrsne začine. Neki chefovi uzgajaju svoje vlastite začine, neki ih kupuju s lokalnih OPG-ova ili ih nabavljaju od raznih proizvođača u gotovim individualnim pakiranjima i mješavinama.

Proizvođači pažljivo selektiraju i biraju sezonske blendove kako bi chefovi mogli zadovoljiti i najzahtjevnije goste. Prilikom upotrebe pojedinačnih pakiranja chefovi sami biraju omjere i kombinaciju začina, no taj je način najčešće skuplji i iziskuje više vremena nego upotreba već pripremljenih mješavina začina

gastro

stavniju i

koje su posebno prikladne za pripremu velikih količine jela i svakodnevne menije.

Za sve začine i začinske mješavine proizvođači nude i svoje recepte koji garantiraju uspješnu pripremu jela uz nezaboravne arome.

Za uspješno poslovanje ugostiteljskih objekata od velike je važnosti točno izračunati troškove namirnica i kreirati realne cijene obroka. U slučaju da su cijene previsoke, gosti neće dolaziti, a ako su pak preniske, restoran neće ostvariti prihod dovoljan da pokrije troškove namirnica. Taj je trošak odnos svih naručenih sastojaka hrane i svih prodanih porcija. Najčešće se izražava u postotcima. Svaki vlasnik mora izračunati svoj postotak troškova namirnica ovisno o vrsti hrane koju poslužuje i ukupnim troškovima restorana.

No, što su veći ukupni troškovi restorana, to su cijene na jelovniku veće. Začine je jednako važno, kao i sve ostale sastojke i namirnice, uračunati u kalkulaciju.

Kod pripreme jela za velika događanja, s brojem porcija koje treba pripremiti dnevno rastu i količine začina, a važno je pogoditi jednake omjere začina u svim porcijama. Začinske mješavine, koje su količinom i omjerom prilagođene za serviranje određenog broja jela, olakšat će chefovima posao, kao i smanjiti troškove. Na tržištu danas postoje brojne mješavine za sve vrste kuhinja s točno određenom količinom za određen broj obroka koji daje ugostiteljima uvid u precizan izračun troška i uštedu po obroku. Mješavine imaju nižu cijenu nego više pojedinačnih pakiranja nekog začina i ne zahtijevaju jednako znanje osoblja za pripremu jela. Pomoću izračuna troškova namirnica može se procijeniti poslovanje restorana u

usporedbi s konkurencijom, kao i razlikovati jela koja donose najviše profita od onih koja zapravo nisu profitabilna. Uz kontrolu svih sastojaka u porciji moguće je kontrolirati troškove pod uvjetom da se koriste isti uobičajeni recepti za svaku porciju.

Standardizirane porcije garantiraju da će svaki tanjur određenog jela koji napusti kuhinju biti gotovo identičan težinom, volumenom kao i okusom. Prema uputama istog recepta, različiti zaposlenici u kuhinji mogu pripremati isto jelo. Standardizirani recepti uključuju listu svih sastojaka i začina koji su potrebni za pripremu, točne količine svakog sastojka, upute za kuhanje s redoslijedom operacija i veličinu i broj porcija koje će se po receptu pripremiti. Tako organiziran način pripreme omogućuje jednostavnu i brzu pripremu jela.

37

mješavine začina agz

Tradicionalne recepture visoke kvalitete Mješavine začina namijenjene su za upotrebu u profesionalnim kuhinjama kako bi chefovima pojednostavile posao te podigle ljestvicu dobivanja savršenih okusa jela

Z

38

bog sve bržeg načina života, na tržištu je sve veća potražnja za mješavinama začina koje, osim što pojednostavljuju kuhanje, daju jelima i nove okuse.

Razvoj tvrtke AGZ, koja se bavi proizvodnjom i distribucijom začina te začinskog bilja, upravo ide u tom smjeru. Za svoje kupce, zaljubljenike u meso i ribu, pripremili su nekoliko zanimljivih mješavina u obliku krušnih mrvica, posve novog i jedinstvenog proizvoda na tržištu.

Mješavine začina namijenjene su za upotrebu u profesionalnim kuhinjama kako bi chefovima pojednostavile posao te podigle ljestvicu dobivanja savršenih okusa jela jer, kako kažu u AGZ-u: „Da bi jelo bilo savršeno, dovoljan je začin i ništa više”.

AGZ je dobitnik nagrade Odabrale mame 2020/2021 u kategoriji začina koji su baza njihovih mješavina, koje su na tržištu nepromijenjenog sastava punih trideset godina. Najstarija su hrvatska tvornica začina.

Davne 1989. godine krenuli su s proizvodnjom baznih artikala, a danas rade i mješavine začina koje polako i sigurno zauzimaju svoje mjesto na policama domova i profesionalnih kuhinja. Put proizvodnje mješavina započeli su vlastitim receptima smjesa za fiš paprikaš i čobanac.

U AGZ-u ponosno ističu činjenicu da njihovi recepti ne sadrže tajne sastojke. Usprkos velikoj konkurenciji, obje tradicionalne recepture dobro su primljene na tržištu, a uspjeh se pripisuje kontroli kvalitete kojom se pažljivo selektiraju začini i testiraju završni proizvodi.

mješavine i po narudžbi Pakiranja su prilagođena jednom ručku pa je tako smjesa za čobanac od 50 g dostatna za 0,5 kg mesa, a začinska smjesa za fiš paprikaš od 90 g dovoljna je za 0,8 kg očišćene ribe. Recepti su otisnuti na ambalaži, prilagođeni današnjem tempu života s brzom primjenom i jeftinim namirnicama. Mješavine ne služe samo za spravljanje receptom preporučenog jela, već se mogu dodati bilo kojem jelu za poboljšanje okusa.

Upravo zato, za HoReCa kanal prodaju se u pakiranju od jednog kilograma.

Zahvaljujući industrijskom pogonu, u AGZ-u kupcima po narudžbi pripremaju i svježe mješavine. Iz tog su razloga bez alergena, konzervansa, boja, emulgatora, stabilizatora. To su mješavine za piletinu, ribu, pizzu, roštilj i sl., koje se ne mogu naći u prodaji pa ih chefovi naručuju direktno u AGZ-u.

Tvrtka je spremna, na upit, naručitelju poslati cjelovit popis sastojaka i besplatan uzorak. Prednost je niža cijena zbog pakiranja u vrećice te mogućnost naručivanja po komadu. Začini se često prodaju u neadekvatnoj jeftinijoj ambalaži (prozirnoj, pretankoj) u kojoj izgube aromu, osuše se ili izblijede. AGZ-ova pakiranja poskupljuju proizvod, ali takvom se ambalažom, na dulji period, čuvaju eterična ulja. Kvalitetu začina može umanjiti i nevješto rukovanje ambalažom. Nakon otvaranja, ambalažu je važno pravilno skladištiti u mračnom prostoru, u čistim posudama ili ostaviti u dobro zatvorenim vrećicama. Preporučljivo je zatvaranje vrećica s kvačicama za rublje.

vina

vinski vodič

conta contarini syrah riserva 2012 riserv

postup donja banda 2016

Degrassi vina, Istra Alkohol 14 14,5%,

(plavac mali) Pelješac Alkohol 14,5%

Voćno vino vin (kupina, borovnica), kasnije se javljaju borovnica note, dim, čokolada. paprene n veliko vino.

Puno, slojevito, sloj meditaciju, uz Vino za m fine tamne čokolade komadić fi ili posebnu večeru uz divljač.

Rubinske boje, puno i kompleksno vino. Voćno (šljiva, smokva), note čokolade. Lijepo balansirano vino, kompleksno. Uz plavu ribu na žaru, jača crvena, odležana mesa.

Cijena: 132 13 kn vinarija/web vinarija a/w web shop

vinske zvijezde – jesensko ensko ocjenjivanje u tajeru!

cabernet rnet sauvignon sauvig ig 2018

peto ovogodišnje ocjenjivanje vanje održano održan no je j u zagrebačkom restoranu tajer (međimurski izraz za tanjur), koji slavi svoj prvi rođendan, uz jela kakva su na tradicionalan način spravljale naše bake i mame. u komisiji su bili: doc.dr.sc. anamarija jagatić korenika, enologinja (agronomski fakultet); josipa andrijanić, enologinja; lea tripalo, studentica 2. godine diplomskog studija vinogradarstvo i vinarstvo (agronomski fakultet); davor zdjelarević, enolog i vinar; saša zec, enolog te marija vukelić, prof. francuskog i talijanskog jezika, (wset2), voditeljicaa projekta, predsjednica komisije ovog ocjenjivanja. vina je posluživao izvrstan damir funarić. foto: julio frangen

LEGENDA bodovna granica za odličja:

srebro

od 85 do 89,9 bodova

zlato

od 90 do 94,9 bodova

Cijena: 80 kn Vina mosaica

Vina Vuglec, Škarićevo, Zagorje Alkohol 14,5% Rubinske boje, voćno (crni ribizl, borovnica, višnja), miris griotte praline. Nježni tanini. Uz domaće krvavice, juneće odreske, teletinu ispod peke.

Cijena: 95 kn u vinariji

39 f frankovka 22016

primus plavac mali 2016

P Orahovica, PP O Orahovica Alkohol 13,5% A

Rizman vina, Komarna Alkohol 13,5%

V Voćno, toplo, ugodno v vino.

Miris šipka. Note v vanilije, klinčića. Gastro v vino.

Uz zrele sireve, s slavonski kulen, patku.

Prepoznatljiva sortnost, fino, pitko vino. Voćno (šljive, grožđice) uz mirise mediteranskog bilja.

Elegantno, izvrsno vino.

Uz slane srdele, inčune, tunu.

Cijena: 55 kn, Vrutak C

veliko zlato

Cijena: 141 kn, Miva galerija vina/webshop

od 95 do 98,9 bodova

velika zvijezda

od 99 do 100 bodova

PRAVILNIK: Ocjene nisu nikada sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri u kojem su enolozi, vinari, znanstvenici, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani novinari.

Ocjenjuju se vina s hrvatskog tržišta, iz maloprodaje, domaća i uvozna, metodom do 100 bodova, anonimno i naslijepo. Ne ocjenjuje se sorta, niti regija, o uzorcima se zna samo godina berbe i kategorija prema ostatku šećera. Žiri zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima.

Ocjenu nižu od srebrne medalje ne objavljujemo (objavimo uz „kušali smo); dajemo i kratak, zajednički opis vina. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.

ko l sup ko korlat supreme eme cuvée é 2013 (syrah, merlot,cabernet ernet sauvignon)

parac 2012

Badel 1862 d.d Alkohol 14,5%

Dubrovač podrumi, Gruda Dubrovački Alkohol ohol ol 13 13% 3

Izrazito voćno (višnja, a, kupine, ino. borovnice) i snažno vino. te papra Bogato, slojevito. Note i crne čokolade. Uz ozbiljna jela – govedina, srnetina ina ili odležane sireve.

Bogato, oga o, kom kompleksno, fino vino. Voćno (bobičasto (b običasto voće, crvena šljiva); note začina, začin na, ccrve crvenog papra, vanilije. Iskreno, fino, trajno vino. Uz odležani biftek, ozbiljna jel jela.

Cijena: 179,98 kn, Vrutak

(merlot, ccabernet sauvignon)

Cijena: 96 kn Galleon 1181 Shop, Zagreb

enogastro tour izašla je iščekivana santa elisabetta 2016

vrijeme je za mlado međimurje!

40

Deset međimurskih vinarija lansiralo je na tržište Mlado Međimurje, nova mlada vina iz berbe 2020.

Mlado Međimurje je mlado vino koje su već treću godinu zaredom napravili mladi vinari, nove generacije već etabliranih međimurskih vinskih obitelji.

Mlado Međimurje karakterizira lagani okus, niski alkohol, intenzivni i privlačni miris, vitko tijelo i lepršava svježina, zbog čega idealno funkcionira kao vino za predah, neformalna druženja i obiteljske objede. Najbolje je kvalitete u periodu od tri mjeseca od puštanja na tržište, a vrhunac se očekuje oko božićnih blagdana.

Vinarije zastupljene u projektu Mlado Međimurje su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Lovrec, Preiner i Štampar. Svaka od njih je proizvela vlastito mlado vino sličnih svojstava, lagano, svježe i zavodljivo.

Perjanica obitelji Benvenuti, vino Santa Elisabetta iz berbe 2016. premijerno je predstavljena javnosti 23. listopada na vidikovcu Amadria parka u Opatiji, ispred hotela Royal, u društvu prominentnih sommeliera, vinskih trgovaca i brojnih medija.

Prošlogodišnje, prvo izdanje ovog posebnog vina polučilo je veliki interes tržišta te je rasprodano u samo nekoliko tjedana nakon lansiranja na tržište. Interes za vinom iz nove berbe ne manjka, jer je lista rezervacija već i prije promocije znatno nadmašivala raspoložive količine.

Santa Elisabetta vino je od terana, sorte po kojoj je vinarija Benvenuti prepoznata kao jedna od vodećih kada je u pitanju kvaliteta. Međutim, želja Alberta i Nikole Benvenutija je da se sa Santom Elisabettom ljestvica podigne na još veću razinu te da se uspostave sasvim novi standardi kvalitete kad je ta sorta u pitanju. Proizvedena je u limitiranoj količini od 3400 boca zapremnine 0,75 litara i 100 magnuma zapremnine od 1,5 litara.

Na promociji je još predstavljen i Teran Anno Domini 2017, također premijerno. Riječ je o najvažnijem vinu vinarije, tržišno znatno dostupnijem od Santa Elisabette, a s kojim su i do sada osvajali najveća svjetska priznanja poput prestižne Decanterove platinaste medalje.

istra u srcu wow-ica U ova teška pandemijska vremena i loše epidemiološke uvjete, grupa se odvažnih članica udruge WOW – iz Rijeke, Istre i Zagreba – ipak odlučila na zanimljiv dvodnevni vinski izlet.

Uz strogo pridržavanje propisanih mjera, okupilo se petnaestak članica i simpatizerki, potaknutih podacima koji su išli Istri u prilog – s najmanjim brojem slučajeva, ali i sunčanom prognozom i – posljednje, ali ne najmanje važno: organizatoricom. Uz pomoć art direktorice Vlaste Pirnat, connoiseurka i vinska promotorica Manuela Maras, Istrijanka rođenjem a kozmopolitkinja određenjem – smislila je, organizirala i realizirala ovaj izlet.

Zanimljivo je da je prvi WOW izlet ikada, davne 2012. bio također u – Istru. Tada su WOWice posjetile tek izgrađenu novu vinariju Kozlović, vinariju Meneghetti, vinariju Trapan, pjenu-

šave podrume i kušaonicu Peršurić te predivan, tada sasvim nov hotel La Grisa u Balama. Bilo je to u isto ovo vrijeme ususret Martinju, samo prije 8 godina.

A ove godine, u subotnje jutro 7. studenoga, WOW-ice su se okupile prvo u Poreču ispred podruma Agrolagune. Iduća postaja bila je slavna Veralda. Drugoga dana posjetile seu vinariju Franca Armana. Za kraj, povratak u Casu Rossu poznatu po prvoj vinskoj banci u Hrvatskoj, prekrasnom pogledu, dragim domaćinima ali i finoj hrani. Prije oproštajnog ručka organiziran je bio tasting proizvoda od tartufa uz vina iz obližnje mlade vinarije Valenta. Točka na i ovog hedonističkog, rajskog izleta bio je sjajan ručak baziran na tartufima koji je osvojio i one koji nisu ljubitelji ovih plemenitih i skupih gljiva, a pratila su ga vina Valenta o kojima je govorio sam vlasnik, Valter Valenta. (autor: Sanja Muzaferija)

enogastro tour kesteni i vino u istri – savršeni jesenski par!

malvazija kabola 2019. uz pečene kestene Fini pečeni kesten počinje od dobrog reza. Za pravi doživljaj u obzir dolazi samo vrhunsko vino poput Malvazije Kabola 2019. Lijepe zelenkasto žute boje, s mirisom bagrema, notama svježe jabuke, korice i lista limete te notama breskve na aftertasteu, ova suha malvazija, fine svježine i srednjeg tijela, savršeno će se sljubiti sa slatkastim okusom rahlih pečenih kestena (ili po istarski maruna).

muškat momjanski kabola 2019. uz kesten pire Pravi majstori kuhinje pripremaju ga u svim varijantama, od krem juha, preko nadjeva u pečenjima do ukusnog namaza ili vrhunskih slastica. Kesten je simbol jeseni, neodoljiva delicija koja mami i u svojoj pečenoj varijanti. Naoko ovo posve jednostavno jelo sljubljeno s pravim vinima poput onih iz poznate istarske vinarije Kabola najobičniji jesenski dan pretvorit će u praznik za nepce.

Izlet u Istru U kestenima i vinu moderni će nomadi pronaći inspiraciju za putovanje. Predahnite u Kanedolu nadomak Momjana, u vinariji Kabola, najljepšem vinskom imanju u Istri uz ekskluzivna vina o kojima se u vinskom svijetu ne prestaje pričati. Upravo u ovoj vinariji počela su se proizvoditi prva vina u Hrvatskoj odležana u amforama i prva u Istri na ekološki način pa sve etikete Kabola već godinama imaju BIO certifikat.

Ako ste ljubitelj kesten pirea neće vam biti problem pripremiti ga kod kuće. Uz ovu nezaobilaznu jesensku slasticu sljubite neodoljivi Kabolin Muškat Momjanski iz 2019. Razigranog i lepršavog mirisa, s dominantnim cvjetnim aromama, nakon kojih slijede note sočne nektarine, lichija i malo livadnog meda te marelica na aftertasteu, ovo poluslatko, djelomično toplo i mekano vino, s vrlo lijepom svježinom i srednjim tijelom, neodoljivoj jesenskoj slastici podarit će dozu luksuza, a vama gurmanski užitak za pamćenje.

“vinski razgovori” - vinarije rogić i celega U prostoru D lounge & Cigar bara zagrebačkog hotela Le Premier, održani su 25. Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom. To su popularne zabavno-edukativne interaktivne radionice prilagođene i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče, koncipirane kao svojevrsni talk show u kojem publika aktivno sudjeluje i tako sukreira tijek razgovora.

Ovoga puta svoja vina predstavile su vinarije Rogić i Celega.

Vinogradi Rogić smješteni su na krajnjem istoku Hrvatske, u Iloku (vinogorje Srijem), a vinarija se nalazi u Zagrebačkoj županiji, u mjestu Dubravica. Bračni par Rogić u vinsku je priču ušao 2010. godine naslijedivši vinograd o kojemu uz njih, kao i o proizvodnji vina, brigu vode tehnolog i enolog. Uzgajaju graševinu i traminac, a prije nekoliko su godina odlučili kreirati pjenušac, cuvée tih sorata i rade ga tradicionalnom metodom vrenja u boci. Ove su godine u Londonu, na International Wine and Spirit Competition (IWSC) za njega osvojili brončanu medalju.

Vinarija Celega nalazi se u Istri, u Bujama. Mali vinograd koji su njihovi djedovi i pradjedovi s velikom pažnjom obrađivali i proizvodili vino da bi preživjeli, potkraj 2000. današnja generacija je proširila sadnjom velikog broja novih loza.

Tri godine kasnije otvorili su podrum s mnoštvom modernih i tehnološki naprednijih strojeva i bačvi.

Iako imaju više od 20 hektara vinograda i planiraju se širiti, još uvijek su relativno nepoznata vinarija izvan Istre.

Trenutno se najveći dio vina prodaje kroz točionike u lokalnim konobama, a želja je ići prema buteljama i plasirati što više butelja na šire tržište. Proizvode malvaziju, chardonnay, cabernet sauvignon i teran.

ivan puž, pavla i davor rogić

41

vina

kušanje na slijepo

Vinske sorte svijeta - syrah 42

U Hrvatskoj sorta syrah najbolja vina daje u Sjevernoj Dalmaciji, od zadarskog zaleđa do Skradina, ali sudionicima radionice bila su najzanimljivija, ujedno i najstarija, vina iz Istre, Slavonije te s Plešivice foto / J. Frangen

V

insko putovanje naziva Vinske sorte svijeta u organizaciji prof. Marije Vukelić, nastavljeno je početkom studenoga, u restoranu Trilogija Fino&Vino, na temu zanimljive crne sorte syrah čije ime se piše sa slovom „h“ koje se ne čita [si:ra]. Posjetitelji su kušali

čak šesnaest uzoraka, a posebnu su mirisnu komponentu osigurale i vinske čaše poznatog proizvođača vinskih čaša, Riedel, namijenjene upravo za vina crnih sorti poput syraha.

Neki kažu da je sorta syrah nastala u Francuskoj, neki joj podrijetlo vežu uz iranski grad Širaz, neki kažu da dolazi iz talijanskoga grada Siracusa. Sigurno je da najpoznatija vina daje u dolini francuske rijeke Rhône, na apelacijama Hermitage i Cornas. Syrah ili shiraz (drugi najčešće korišten naziv) uspješno se uzgaja širom svijeta, uz Rhônu i u regiji Languedoc-Roussillon te u europskim mediteranskim zemljama, a u Novom svijetu u Kaliforniji, Južnoj Africi i Australiji.

U Hrvatskoj najbolja vina daje u Sjevernoj Dalmaciji, od zadarskog zaleđa do Skradina, ali publici na radionici tri najzanimljivija bila su, ujedno i najstarija, vina iz Istre, Slavonije te s Plešivice.

Vina su bila posložena u skupine po godištima i kušala su se naslijepo. Za početak, uz tanjur s borovnicama, malinama, paprom i mliječnom čokoladom lijepo su se složila vina iz 2018.: Syrah Bačić s Korčule i Syrah Baraka s područja Šibenika.

Slijedila su vina berbi 2017.: Syrah Geržinić, Tarapaca Syrah iz Čilea, syrah iz francuske doline Rhône Les Meysonniers M. Chapoutier, Crozes-Hermitage i elegantni predstavnik Komarne, Rizmanov St. Mihael iz 2016. Kušao se i Korlatov Syrah iz 2016., snažne i bogate strukture, zatim, iz šibenskoga vinogorja fin i voćan Slamićev Syrah 2015., a vjerodostojan predstavnik Australije bio je Cape Mentelle Shiraz, 2016., dugotrajno, voćno i zavodljivo vino.

Uz starija vina, pratnja je bila salama od divljači iz Grunt Shopa na Kvatriću, a oduševio je Jakobov Syrah iz 2013. Pratio ga je u stopu korpulentni Degrassi Contarini Syrah Riserva 2012., i još malo bolji, još malo stariji, Degrassi Contarini Syrah Riserva 2011., nastali na najboljem vinorodnom položaju Bujštine, Contarini-Brazzania. Za kraj i desert poslužen je posebno izrađen francuski kolačić macaron, punjen confitom od borovnice s malo papra timut, iz nove zagrebačke slastičarnice Pierre Sweet Escape. Uz njega se lijepo sljubio Syrah Korak 2009., vino čuvano u podrumu voditeljice projekta, Marije Vukelić.

Zajednički je zaključak da je syrah sorta kojoj odgovara odležavanje (pet do deset godina je preporučljivo) pa su i stariji primjerci odnijeli najviše simpatije među oduševljenom publikom.

Na kraju degustacije upriličena je i nagradna igra, sretnici su dobili boce Degrassijeva Contarini Syraha berbi 2012. i 2011.

www.restaurant-hotel.com.hr

&

Restaurant Hotel

pretplatITE SE !

GOD GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA UKLJUČUJE 6 BROJEVA MAGA CIJENA ZA HRVATSKU:

200 kn (uključena poštarina i PDV) KONTAKT ZA PRETPLATE KONTAK T:

+385-1-6311 800 +385-

suzana.kovacic@bmcroatia.hr suzana.k

NOVI MAGAZIN

www.zemobility.hr VODIKOVI Í/$1&,

ZE mobility je magazin za nove NRQFHSWH PRELOQRVWL V IRNXVRP QD RGUĿLYD UMHĢHQMD X SULMHYR]X SRYH]LYRVWL L LQIUDVWUXNWXUL X VYLP SRGUXÎMLPD ĢWR XNOMXÎXMH automobile, gospodarska vozila kao i sredstva unutarnjeg transporta.