Tehnoeko 73

1/2018 godina XV

broj 73 veljača/­ february 2018. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM Poreč, 6.- 8. lipnja 2018.

Kompost shredder - Automatik s kranom - Tip Tehnix dizel 130 kW

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

CATERPILLAR, ECOCONTROL

BIGBELLY, GARIA

CGO I MBO - DILEME I KO-DILEME

SADRŽAJ

6 Vijesti 16 Intervju

Danko Fundurulja, potpredsjednik HUGO (Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom)

20 Centri za

gospodarenje otpadom

Centri za gospodarenje otpadom i MBO, dileme i ko-dileme (II dio)

28 Caterpillar

Caterpillar 308E2 CR – snažan mali bager s rotacionom rukom

31 Tehnix

Novosti iz kompanije Tehnix

36 Bigbelly

38 Garia

Jednostavno odvojeno prikupljanje i transport reciklažnog otpada

Budućnost autoindustrije je u struji

40 9. konferencija

o društveno odgovornom poslovanju – DOP

34 Ecocontrol

88% niža učestalost pražnjenja kanti

Poslovni uspjeh, društvena dobrobit i zaštita okoliša

Impressum TEHNOEKO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Izvršni urednik Goran Vrga, dipl.ing. | Urednik dr.sc. Zlatko Milanović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Staja­li­šta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa.

Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

KOLUMNA

HRVATSKA "VOLI" ODLAGALIŠTA OTPADA "Zašto naš čovjek voli da mu smrdi?"

42 Gospodarenje

tekstilnim otpadom

Otpadni tekstil – sirovina za budućnost

ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM Poreč, 6.- 8. lipnja 2018.

Ovo izdanje časopisa tiskano je na posebnom ekološkom papiru proizvedenom od algi iz Jadranskog mora.

"Stedimo sume, cisteci more"

"Slobodna Dalamcija", Ante Tomić

Godine 1990. utemeljena je draga nam ­domovina Republika Hrvatska. Mnogi ne znaju da je već tada u Hrvatskoj promoviran Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. To je bilo dr. sc. Zlatko Milanović na Međunarodnom simpoziju održanom u Zagrebu, a istovremeno na sličnim stručnim skupovima u razvijenim susjednim zemljama (Italiji, Austriji, Sloveniji, itd.) još je težište aktivnosti bilo odlaganje. Nastavno su u Zagrebu, usprkos Domovinskom ratu, organizirane mjere smanjivanja te promovirani i prvi projekti reciklažnog dvorišta, vrtnog kompostiranja, burze otpada, itd. Krajem prošlog stoljeća u Zagrebu je stupanj odvojenog sakupljanja (papira, stakla, plastike, metala, kao i problematičnog otpada) bio iznad mnogih europskih metropola. Od tada je u RH sve više tvrtki koje odgovorno gospodare otpadom.

U novom mileniju u odgovornom kružnom gospodarenju komunalnim otpadom postupno prednjače manje sredine (Bjelovar, Crikvenica, Krk, Čakovec, itd.). Međutim, u Hrvatskoj i dalje prednjači odlaganje otpada. Pokušaj da se propisom zabrani, 2003. odnosno 2004., neslavno je završio. Tada nije smijenjen niti jedan čelnik općine ili grada, već je smijenjena glavna inspektorica zaštite okoliša. Nastavno, počele su pripreme za ulazak u EU. Između ostalog, Hrvatska se obvezala da će postupno smanjiti i napustiti odlaganje otpada, osobito otpada koji nije oporabljen i obrađen. U skladu s usvojenom državnom Strategijom i Planom, uz sanacije i zatvaranja smanjen je broj odlagališta komunalnog i sličnog proizvodnog otpada na manje od 140. Gradnjom centara za gospodarenje otpadom, koji neprijeporno mogu biti i sortirnice, kompostane i centri oporabe otpada, planiralo se pomoći općinama i gradovima da se broj odlagališta smanji i na manje od 20!

"Po običaju" zatim neki inzistiraju na odustajanju od centara. Zeleni aktivisti idealiziraju prevenciju i recikliranje te čak prihvaćaju odlaganje. Rezultat je da Hrvatska u EU prednjači u odlaganju (neuređenom, uređenom i osobito u neusklađenom odlaganju). Problemi odlaganja otpada - ugroza pitke vode, požari, proklizavanje itd., nisu u središtu pozornosti, već se javnost opterećuje samo strahom od plaćanja penala EU. Ugroza zdravlja ljudi kod neuređenog odlaganja se sustavno zanemaruje. Upravo je u tijeku sanacija Karepovca, a Split je pun neugodnih mirisa – smrada. Smradom su osobito opterećena naselja u okolici Karepovca. Na problem otpada u Splitu nedavno je ukazao Ante Tomić u Novom listu, koji ističe da je prethodno raspoloživa financijska sredstva za sanaciju Karepovca tadašnji splitski gradonačelnik nenamjenski potrošio za druge svrhe. Split je nedavno izabrao novog gradonačelnika, a bivši gradonačelnik je dobio najviše glasova upravo u području naselja Mejaši, koje graniči s Karepovcem.

"Glasačima se ustvari sviđa da ih političar kažnjava."

Ante Tomić

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

5

VIJESTI

Problematika plasmana odvojeno prikupljenih korisnih sirovina iz otpada

Mono energane i nova njemačka uredba o otpadnom mulju Gospodarenje otpadnim muljem, kojeg proizvode uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, već dulje vrijeme izaziva oštre prijepore. Javne i stručne diskusije o načinima zbrinjavanja i/ili oporabe otpadnog mulja s jedne strane se temelje na prioritetu potpunog materijalnog iskorištavanja (kao vrijednog gnojiva). S druge strane, prvenstveno kod velikih uređaja, izgradnja mono energana - spalionica iskazivala se kao najbolje rješenje. U takvoj situaciji, i u Hrvatskoj je, a naročito u Zagrebu, javna pozornost bila isključivo usmjerena na osporavanje predloženih rješenja umjesto na provedbu mjera gospodarenja otpadnim muljem. U Njemačkoj je početkom listopada 2017. dopunjena Uredba o otpadnom mulju, koja je postrožila upotrebu otpadnog mulja kao gnojiva za poljoprivredne površine. Također, u cilju poticanja kružnog gospodarenja resursima u Njemačkoj se utvrđuje obveza recikliranja fosfora iz otpadnog mulja. Čak 60% ukupne količine otpadnih voda u Njemačkoj pročišćava se na svega 6% uređaja za pročišćavanje, prvenstveno uz velike gradove. Zahvaljujući sve strožim ograničenjima, mulj iz tih uređaja se više ne može koristiti kao gnoj. Načelno, u Njemačkoj će iskorištavanje otpadnog mulja za oplemenjivanje tla biti moguće samo iz malih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (do 50.000 ekvivalent stanovnika). Stručnjaci procjenjuju da će ova Uredba bitno olakšati pripreme za izgradnju mono spalionica-energana.

Za pripreme takvih projekata, koji su u pravilu vrlo složeni i dugotrajni, sada su stvoreni temeljni preduvjeti.

6

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i predstavnici Hrvatske gospodarske komore s predsjednikom Lukom Burilovićem, održali su sastanak na temu plasmana odvojeno prikupljenih korisnih sirovina iz otpada, kao i nedostatka odvojeno prikupljenih ­ sirovina u reciklažnoj industriji.

Dogovoreni su daljnji koraci u suradnji Hrvatske gospodarske komore, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva kako bi se postojeći koncept "burze otpada" pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u narednom razdoblju modernizirao te kako bi u konačnici pridonio razvoju kružnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

VIJESTI

EU projekt za ljepše Sesvete U Narodnom sveučilištu Sesvete gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima je predstavio EU projekt ProGIreg Sljeme Sesvete, za koji je Europska komisija odobrila sredstva za financiranje u okviru programa Obzor 2020. Cilj projekta je razvijanje produktivne zelene infrastrukture za urbanu regeneraciju bivših industrijskih područja, u ovom slučaju za područje bivše tvornice Sljeme u Sesvetama, a lokalni koordinator Projekta je Grad Zagreb koji se u ovaj projekt uključio u travnju 2017. na poziv Sveučilišta u Aachenu koji je voditelj projekta. Osim Grada Zagreba u projektu sudjeluju i gradovi Dortmund, Torino te gradovi pratitelji Prag, Cluj, Sofija, Pirej, Zenica, Ningbo (Kina), te još 21 međunarodna institucija. Europska komisija je odobrila financiranje projekta u ukupnom iznosu od 11 milijuna kuna, a u svibnju bi se trebao potpisati konačan ugovor o provedbi projekta. A njegovom realizacijom područje bivše tvornice Sljeme u Sesvetama revitaliziralo bi se na način da se zgrade preurede prema načelima rješenja temeljenih na prirodi (NBS), a u svrhu dobivanja novih javnih sadržaja i društvenih koristi kao što je otvaranje novog HUB-a, glazbene škole, nove biciklističke staze koja će povezivati Novi Jelkovec s pilot područjem bivše tvornice Sljeme, novog info centra koji bi služio za komunikaciju s građanima, itd. U planu je i nadogradnja postojećih urbanih vrtova s inovativnim tehnologijama, a s obzirom da su za cijeli zahvat potrebna veća financijska sredstva, ideja je osmisliti nove strategije i pristupe u financiranju navedenih zahvata.

8

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

Agrogrom isporučio komunalno vozilo i Unimog

Agrogrom iz Samobora je u suradnji s tvrtkom Gradatin, isporučio stroj za čišćenje kanala na šasiji AEBI MT750. Radi se o 4x4 vozilu međuosovinskog razmaka 3.100 mm, najveće dopuštene mase 7.500 kg, kojeg pokreće motor radnog obujma 4.500 cm3, koji razvija snagu od 115 kW (156 KS). Tu snagu prenosi mjenjač sa 6 stupnjeva prijenosa. Drugo isporučeno vozilo je Mercedes Benz Unimog U 423, s pogonom 4x4, snage 231 KS. Opremljeno je snježnim plugom Cirron i silosnim posipačem Stratos Schmidt. Vozilo će se koristit za potrebe čišćenja nepristupačnih dijelova prometnica.

Onečišćenje Jadranskog mora otpadom Na trećem sastanku Koordinacijskog odbora ministara Vlada Republike Hrvatske i Talijanske Republike održanom 18. siječnja u Rimu, razgovaralo se o ostvarivanju široke institucionalne suradnje u područjima vanjskih poslova, gospodarstva i industrije, infrastrukture, prometa, poljoprivrede, znanstvenih istraživanja, zaštite okoliša i energetike. Resor okoliša predstavljali su ministri Tomislav Ćorić i Gian Luca Galletti. Nakon sastanka su izjavili kako se obje strane snažno zalažu za provedbu Agende za održivi razvoj do 2030. godine i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Među važnim temama sastanka bilo je i onečišćenje Jadranskog mora otpadom. Ministar Ćorić je naglasio kako je hrvatska strana predložila nastavak aktivnosti na proglašenju Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem, a talijanska strana podupire inicijativu. Osim toga, pozvali su Italiju na razmatranje mogućnosti razvoja programa za zajedničku stručnu i tehničku pomoć drugim državama Jadrana za rješenje onečišćenja mora izvorima s kopna i brodova.

Prvi ugovor za EU sufinanciranje sanacije odlagališta otpada Prvi ugovor o dodjeli bespovratnih EU sredstava kroz javni poziv Ministarstva zaštite okoliša i energetike za sanacije odlagališta neopasnog otpada potpisan je 11. siječnja u Vodicama, za projekt sanacije i zatvaranja odlagališta otpada Leć. Ukupna vrijednost projekta sanacije i zatvaranja ovog odlagališta iznosi 16,2 milijuna kuna, od čega su bespovratna EU sredstva kroz Operativni program "Konkurentnost i kohezija" 12,8 milijuna kuna, odnosno 85% prihvatljivih troškova. Preostala sredstva osigurali su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grad Vodice. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pozvao je tom prigodom i ostale jedinice lokalne samouprave da čim prije krenu u sanacije odlagališta i iskoriste sredstva koja su na raspolaganju. Riječ je o 80 milijuna kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je sufinancirao izradu projektne dokumentacije za odlagalište Leć s 410.000 kuna, a sa 1,5 milijuna kuna sudjeluje i u samom projektu sanacije. Šibensko-kninski župan Goran Pauk izrazio je zadovoljstvo zbog sanacije odlagališta Leć te je naveo kako je u županiji u tijeku i natječaj za odabir izvođača radova za izgradnju centra za gospodarenje otpadom Bikarac, a paralelno se provode i ostale aktivnosti na uspostavi sustava.

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

9

VIJESTI

Novi pozivi za sufinanciranje infrastrukture za gospodarenje otpadom Općini Zlatar Bistrica odobrena su bespovratna EU sredstva za projekt izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta u Zlatar Bistrici, vrijednog 2.054.508 kuna. Od toga EU sufinancira 1.712.168 kuna, odnosno 85% prihvatljivih troškova projekta. Projekt uključuje izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta na području Općine Zlatar Bistrica zajedno s provođenjem informativnih i edukativnih aktivnosti u cilju povećanja stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalište. Na području Krapinsko-zagorske županije do sada su, osim za ovaj projekt, već potpisani ugovori o sufinanciranju za reciklažna dvorišta u gradovima Pregrada i Klanjec te općinama Krapinske Toplice, Stubičke Toplice, Hum na Sutli i Konjščina. Što se tiče aktivnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, javni poziv za dodjelu bespovratnih EU sredstava za projekte izgradnje reciklažnih dvorišta još uvijek u tijeku i kroz njega je jedinicama lokalne samouprave ukupno dostupno 214,5 milijuna kuna. Do sada su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za ukupno 41 projekt. Osim za reciklažna dvorišta, u tijeku je i javni poziv za sufinanciranje projekata sanacija odlagališta otpada.

Tennant strojevi za Samsic storitve Tvrtka O-K-TEH iz Zagreba nastavila je početkom 2018. godine odličnu suradnju s francuskom tvrtkom Samsic koja se bavi čišćenjem i održavanjem poslovnih prostora. Za njihovu slovensku ispostavu Samsic storitve isporučeno je preko 350 višenamjenskih Tennant strojeva i aparata za pranje, pometanje i održavanje podova i tepiha. Tennant strojevi koristit će se za održavanje vrhunske čistoće u slovenskim Merkur centrima, kao i u hotelima i resortima u vlasništvu tvrtke Sava turizam (Sava Hoteli Bled, Terme Ptuj, Terme 3000 Moravske Toplice, Terme Banovci, itd.).

10

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

Peovica iz Omiša odabrala Iride Senzibilnost proizvođača komunalnih nadogradnji Iride prema zahtjevima komunalnih društava iz Hrvatske, koje im tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke u funkciji odgovornog zastupnika i servisera seriozno prenosi, zaslužna je i za proširivanje poslovne suradnje s komunalnim društvom Peovica iz Omiša. Poznata izvedba komunalnog vozila najveće dopuštene mase 3,5 t, sa spremnikom nadogradnje obujma 5m3 i pripadajućom prešom, u osnovi je konvencionalne izvedbe. Ali ima niz konstrukcijskih izmjena prilagođenih uvjetima rada na zahtjevnom terenu korisnika, pružajući mu tako maksimalnu operativnost u prikupljanju reciklažnog, biološki razgradivog i miješanog komunalnog otpada.

Izvedba nadogradnje je u sukladnosti sa CE normama i u potpunosti štiti operatera u praktičnoj primjeni od povreda na radu, kako kod rada vozila i nadogradnje u mjestu, tako i za vrijeme vožnje. Alfateh ekologija i energetika zajedno s tehničkim uredom tvornice Iride konstantno optimizira sve detalje tehničkih izvedbi kompletnog asortimana nadogradnji, sukladno potrebama korisnika, a sve sa ciljem jednostavnijeg korištenja i snižavanja troškova eksploatacije.

Svakako da uspjehu tržišnog plasmana ovih nadogradnji doprinosi i podvozje Fuso – Canter, čiji je ekskluzivni zastupnik tvrtka Star Import iz Zagreba.

U Koprivnici nakon blagdana prikupljeno 50 kg električnog otpada Gradsko komunalno poduzeće Komunalac iz Koprivnice provelo je od 6. do 31. siječnja 2018. godine pažnje vrijednu akciju sakupljanja električnog otpada, s posebnim naglaskom na stare i potrgane lampice za borove te ostalu blagdansku dekorativnu rasvjetu. Na području grada Koprivnice, na tri su lokacije bile postavljene posebne kante u koje su građani mogli odložiti ovu vrstu otpada. Ukupno je sakupljeno 50 kg električnog otpada koji je zbrinut kod ovlaštenog zbrinjavatelja, umjesto da završi na odlagalištu. Količina je možda simbolična, ali je važnije od toga da je GKP Komunalac ovom akcijom potaknuo građane na savjesno i pravilno zbrinjavanje i recikliranje otpada.

VIJESTI

Nacrt Strategije razvoja urbanog područja grada Metkovića i Procjena utjecaja na okoliš U Metkoviću je 15. siječnja održano javno predstavljanje Nacrta Strategije razvoja urbanog područja grada Metkovića za razdoblje 2016. – 2020. i Strateške studije procjene utjecaja na okoliš SRUP-a Grada Metkovića za razdoblje 2016. – 2020. Nacrt Strategije, kojoj je jedan od glavnih ciljeva poboljšanje života građana Metkovića predstavili su Lara Šiljeg, viša stručna suradnica za EU fondove pri Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Metkovića i koordinatorica Strategije za Grad Metković, Boška Matošić, predstavnica tvrtke Zeleni servis te gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan. Nacrtom strategije predviđeno je 14 projekata, a to su Poslovna zona Dubravica, Sportski centar Jelaševac, Luke nautičkog turizma, Lađarski dvori, Razvoj cikloturizma, Izgradnja i proširenje kanalizacijskog sustava, Energetska usluga – provedba projekta energetske učinkovitosti u gradu Metkoviću, Proširenje odlagališta otpada, sortirnice i reciklažnog dvorišta, Izgradnja kompostane, Most preko Neretve, Priključak na Poslovnu zonu Nova Sela, Obnova stare zgrade kina, Veletržnica u Metkoviću i Odvodnja viška voda grada Metkovića. Smiljana Blažević, direktorica tvrtke Zeleni servis koja je provela Stratešku procjenu utjecaja na okoliš, istaknula je kako je cijelo područje Metkovića u ekološkoj mreži pa je bilo potrebno voditi računa o očuvanju zaštićenih vrsta, ptica, staništa, itd.

12

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

Konverzija dizelskog u električni pogon Paul Nutzfahrzeuge i BPW su predstavili projekt naknadne ugradnje električnog pogona što je demonstrirano na modelu MercedesBenz Vario. Zanimljivi projekt prerade vozila uključuje izbacivanje dizelskog motora, mjenjača, kardana, diferencijala i ostalih komponenti konvencionalne pogonske grupe te njihovu zamjenu električnim pogonom. Ugrađena je posebna stražnja BPW osovina s integriranim električnim pogonom, i naravno, baterije. Obzirom na veliki broj komponenti izvađenih iz vozila, ukupna masa je čak i nešto manja unatoč teškim baterijama. Kao osnova za ovakvu preradu iskorišten je Mercedes-Benz Vario koji je vrlo popularna platforma za različite komunalne nadogradnje u Njemačkoj. Cilj projekta je demonstracija mogućnosti konverzije starih vozila koja se koriste za različite komunalne namjene i nemaju puno kilometara, ali su emisijski standardi njihovih motora odavno zastarjeli. Obzirom da se koriste najvećim dijelom u urbanim sredinama onda se na ovaj način njihov životni vijek može značajno produljiti, a trošak konverzije je još uvijek znatno jeftini od nabavke novih vozila, pogotovo ako se uzme u obzir i trošak specijalnih nadogradnji. Osim što će omogućiti nultu emisiju štetnih plinova te vrlo nisku razinu buke, električni pogon je i vrlo pogodan za ovakvu vrstu vozila, jer ona najčešće prelaze manje od 100 km dnevno, a omogućen im je pristup svim područjima gradova u svako doba. Također, ugradnjom ovakvih standardiziranih komponenti cijena konverzije se može značajno smanjiti.

Promjene u šumskom pokrovu Europi Prema rezultatima istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Plymouth iz Velike Britanije, u posljednjih 6.000 godina šumski pokrov u Europi se više nego prepolovio, zahvaljujući rastućim potrebama za obradivim tlom, građom i ogrjevom. Znanstvenici su analizom peludi pronađene na više od 1.000 lokacija utvrdili da je nekada preko dvije trećine europskog teritorija bilo prekriveno šumama. Danas je to palo na približno jednu trećinu, iako je u mnogim zapadnijim i priobalnim područjima, uključujući i Veliku Britaniju te Republiku Irsku, taj trend bio znatno izraženiji, pa šume tamo zauzimaju čak ispod 10% površine. Međutim, ovaj silazni trend se prije nekog vremena počeo preokretati, uglavnom zbog prelaska na druge tehnike gradnje i druge vrste goriva, ali i ekološke inicijative koje potiču pošumljavanje. Tako znanstvenici sa Sveučilišta Plymouth konstatiraju da su Velika Britanija te Republika Irska svoj "šumski minimum" dostigle prije 200 godina, neke druge zemlje u Europi tek trebaju dostići tu točku, dok Skandinavija primjerice, nije nikad ni bila suočena s ovom pojavom. Pomalo je iznenađujuće otkriće, suprotno uvriježenim vjerovanjima kako je deforestacija fenomen industrijskog doba, da je 20% britanskih šuma nestalo krajem brončanog doba, prije nekih 3.000 godina. Profesor Roberts, jedan od voditelja projekta, rekao je kako su prije 8.000 godina vjeverice mogle preskakanjem s grane na granu, bez da dotaknu tlo, stići iz Lisabona u Moskvu. Ipak, ističe kako gubitak tolikih šuma kroz povijest ne treba shvaćati tragično, jer je otvaranjem prostora i formiranjem livada te otvorenih neobrađenih površina došlo do stvaranja staništa za mnoge biljne i životinjske vrste bez kojih bi Europa danas bila teško zamisliva.

VIJESTI

Tehnologija kombiniranog posipanja RASCO posipačima dostupna i za traktore Napredna tehnologija kombiniranog posipanja SOLID C posipačem je odnedavno dostupna i za traktore. Tvrtka Rondaan, RASCO partner u Nizozemskoj, je ugradila osam kombiniranih posipača na šasije traktorskih prikolica. Uz mogućnost suhog, mokrog ili tekućeg posipanja, posipači su opremljeni i inovativnim rješenjem za upravljanje EPOS 30 koji omogućava vrhunsku preciznost rada posipača..

Europska strategija za upravljanje plastičnim otpadom Europska komisija je 16. siječnja u Strasbourgu objavila europsku strategiju za upravljanje plastičnim otpadom s ciljem da se do 2030. sva plastična ambalaža reciklira te ograniči jednokratna uporaba plastike. Komisija ističe da strategija ima tri cilja, koji će koristiti gospodarstvu, pogotovo plastičnom sektoru u EU-u, koji zapošljava 1,5 milijuna ljudi, a 2015. godine imao je promet od 340 milijardi eura.

Prvi cilj je osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način. Drugi cilj je smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu - poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd. Plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali. Treći cilj je zabraniti uporabu mikroplastike - plastičnih dijelova manjih od pet milimetara.

Cilj je također zaustaviti bacanje otpada u more: novim pravilima o lučkim uređajima za prihvat rješavat će se problem otpada u moru, uključujući mjere kojima će se osiguravati da se otpad nastao na brodovima ili prikupljen na moru ne ostavlja ondje, nego da se vrati na kopno i da se ondje njime gospodari na odgovarajući način. Problem s plastikom u Europi naročito je aktualan nakon što je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. Kina je svjetski lider u recikliranju otpada, a EU je tamo izvozila 85% svoga plastičnog otpada.

MOBILNA I STACIONARNA POSTROJENJA ZA DROBLJENJE I SIJANJEPOSTROJENJA MOBILNA I STACIONARNA ZA DROBLJENJE I SIJANJE SWISS MADE SWISS SWISS MADE MADE

1-2_GIPO_TE_0117_1.indd 1

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 AG 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 GIPO GIPO AG ‘, M +41 Mile Krznaric 79 235 58Seedorf 68 Kohlplatzstrasse 15, Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 CH-6462 Seedorf mile.krznaric@gipo.ch T +41 41 874 T +41 41 874 81 81 10, 10, F F +41 +41 41 41 874 874 81 81 01 01 Mile Krznaric Krznaric‘‘,, M M +41 +41 79 79 235 235 58 58 68 68 Mile mile.krznaric@gipo.ch mile.krznaric@gipo.ch

1-2_GIPO_TE_0117_1.indd 11 gipo.indd 1 1-2_GIPO_TE_0117_1.indd

14

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

SVE ZA KAMENOLOM I RECIKLAŽU NA JEDNOM MJESTU - GIPO AG SVE NA SVE ZA ZA KAMENOLOM KAMENOLOM II RECIKLAŽU RECIKLAŽU NA Za više informacija JEDNOM MJESTU GIPO AG JEDNOM MJESTU - GIPO AG www.gipo.ch Za Za više više informacija informacija www.gipo.ch www.gipo.ch

16.2.2017. 12:37:55 16.2.2017.

12.2.2018. 12:37:55 15:54:25 16.2.2017.

12:37:55

Zeleni tjedan u Berlinu: Treba dati priliku svim vrstama obnovljivih izvora energije U Berlinu je 22. i 23. siječnja održana 15. međunarodna konferencija o uporabi obnovljivih izvora energije u prijevozu "Goriva budućnosti 2018." na kojoj je sudjelovala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Konferencija je okupila više od 550 sudionika iz 25 zemalja među kojima su bili donositelji odluka, proizvođači te vodeći stručnjaci u ovom području. Oni su raspravljali o budućnosti obnovljivih izvora energije u prijevozu, o inovacijama na tom području i njihovom utjecaju na klimatske promjene. Predstavnici europske industrije biogoriva iskazali su nezadovoljstvo zbog namjere Europske komisije i Europskoga parlamenta da smanje proizvodnju i stavljanje na tržište biogoriva I. generacije dobivenih iz usjeva, smatrajući kako je jedini način dekarbonizacije transportnog sektora u doglednoj budućnosti korištenje tih biogoriva. Zastupnica Petir je rekla da je u Parlamentu postignut kompromis s kojim nitko nije sretan, a kojim do 2030. svaka država članica treba osigurati udio obnovljive energije od 12% u prometu uključujući i 10% obnovljive energije iz naprednih biogoriva, dok bi udio biogoriva prve generacije trebao biti zadržan na razini potrošnje u 2017. godini s iznimkom za države članice koje imaju udio potrošnje biogoriva I. generacije ispod 2% i koje bi mogle iskoristiti udio tih biogoriva do te granice (u toj kategoriji je i Hrvatska). Danas je u EU samo u sektoru poljoprivredne proizvodnje sirovine za biogoriva zaposleno oko 100.000 osoba, dok je dodatnih 100.000 radnih mjesta otvoreno u preradi. Njezin stav koji je zastupala i u Europskom parlamentu je da se proizvodnjom visoko održivih biogoriva iz usjeva koja se proizvode u koproizvodnji s hranom za životinje bogatom proteinima može uz dekarbonizaciju prometa doprinijeti i smanjenju uvoza GMO hrane za životinje, ali i stabilnosti cijena poljoprivrednih proizvoda povezanih s proizvodnjom biogoriva na tržištu EU. Konferencija je održana tjedan dana nakon što je Europski parlament dao zeleno svjetlo za početak pregovora s Vijećem o paketu čiste energije koja uključuje smanjenje potrošnje energije za 35% do 2030. u odnosu na razinu iz 2005. godine te povećanje udjela iz obnovljivih izvora s 27% na 35%.

Poljoprivreda, kemijska industrija i reciklaža

Jednostavan, pouzdan i siguran. Komatsu utovarivači na kotačima su idealni alati za utovar i rukovanje materijalom, za građevinske izvođače, drvnu industriju, poljoprivredu ili velike farme. Opremljeni robusnom sigurnosnom opremom, oni pružaju zaštitu za operatera i stroj. Posebna pažnja posvećena je udobnosti operatera: Komatsu SpaceCab ™ ima klima uređaj i visoki usis zraka. Komatsu strojevi ispunjavaju sve zahtjeve visoke kvalitete izrade i tehničkih standarda kako bi se zadovoljile jedinstvene potrebe naših poljoprivrednih kupaca.

Kontaktirajte Vašeg Komatsu distributera kako bi Vam odabrao idealan stroj za Vaše potrebe.

www.kuhn.hr KUHN-Hrvatska d.o.o., Rakitnica 4, 10000 Zagreb, Tel: ++385 1 240 75 33, 240 75 22

1-2_KHUN_TE_0118.indd 1

12.2.2018. 15:59:16

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

15

INTERVJU

Danko Fundurulja, potpredsjednik HUGO

Hrvatska nema jasno

Cjeloviti sustav gospodaren Danko Fundurulja, dipl.ing.građ. je ugledan, svima u RH dobro znan stručnjak za područje gospodarenja otpadom. Vodeća je osoba tvrtke IPZ Uniprojekt Terra i potpredsjednik HUGO (Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom). Ovlašteni je inženjer građevinarstva i autor velikog broja studija, idejnih rješenja i projekata u RH i u susjednim zemljama. Sudjelovao je i u istraživanjima te analizama otpada. Naročito je aktivan u praktičnoj provedbi i izuzetno otvoren za komunikaciju i implementaciju legislative.

ospodarenje otpadom izaziva u javnosti sve više pozornosti. Činjenica je da su u RH učinjeni pozitivni pomaci, ali ti pomaci nisu dostatni ni prema mišljenju javnosti ni prema mišljenju stručnjaka. Sustavno se posljednjih godina pojavljuju najave o moguće skorom plaćanju penala prema EU i to upravo zbog neodgovornog postupanja sa otpadom. O tim i drugim problemima gospodarenja otpadom porazgovarali smo s inženjerom Dankom Funduruljom. Što je prema Vašem mišljenju u RH središnji problem postupanja s otpadom?

Posljednjih godina u RH vrlo se brzo mijenjaju ministri, odnosno ministrice odgovorni za zaštitu okoliša. To i ne mora biti problem, međutim, problem je što vrlo često dolaskom novog čelnog čovjeka dolazi do promjene provedbe regulative.

Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

16

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

davno je donio Hrvatski sabor još 2005. godine. Strategija uvodno utvrđuje: „da je neodgovorno gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi otpad trebala zbrinuti nije dostatna.

Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, među ostalim i zato što se propisi gospodarenja otpadom ne provode u cijelosti“. Činjenica je da je danas, trinaest godina kasnije, vrlo slična ocjena stanja.

Središnji aktualni problem u RH je neusklađenost Plana sa Strategijom gospodarenja otpadom. Činjenica je da je sa zakašnjenjem, u siječnju ove godine usvojio nacionalni Plan, a tek zatim počinje izrada i usvajanje planova gospodarenja otpadom niže razine. Hrvatska je zbog toga bila duže vrijeme bez glavnog provedbenog propisa gospodarenja otpadom. Iako su stručnjaci jasno upozoravali na probleme kašnjenja, nitko za isto nije snosio odgovornost. Također ta neodgovornost najodgovornijih nije uopće privukla pozornost javnosti?

Međutim najvažniji problem je što RH nema jasno određen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Isticanje samo pojedinih mjera za gospodarenje otpadom nije sustav.

U RH je saniran veliki broj smetlišta, tj. neuređenih odlagališta. To je bio vrlo veliki pomak prema odgovornom gospodarenju otpadom, koji je financijski prvenstveno podržao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

Je li to dostatan uvjet za provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO)?

Strategija gospodarenja otpadom RH predviđa sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta do kraja 2011. godine te izgradnju županijskih i regionalnih centara za gospodarenje otpadom, a od 2018. godine više se niti na jedno odlagalište neće moći odlagati neobrađeni otpad. To nije potpuno provedeno, ali se posljednjih 15 godina situacija bitno poboljšala.

o određen

nja otpadom Najvažniji problem je što RH nema jasno određen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.

Isticanje samo pojedinih mjera nije sustav Pri rješavanju problema (sanacija i zatvaranje odlagališta), treba imati u vidu da postoji opredjeljenje za regionalni/županijski pristup koji se bazira na udruživanju većeg broja jedinica lokalne samouprave na zbrinjavanju otpada.

Isto je vezano uz mogućnost stanovništva koje će plaćati naknadu za zbrinjavanje otpada. Osnovni pristup kreće od saniranja i zatvaranja malih odlagališta, preko srednjih pa sve do realizacije regionalnog/županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Sasvim sigurno je uređenje odlagališta golemi korak prema odgovornom postupanju sa čvrstim otpadom, ali to nikako nije dovoljan uvjet za razvitak održivog kružnog gospodarenja otpadom. Činjenica je da je FZOEU, do sada, financirao sanaciju neuređenih odlagališta. Jednako tako je FZOEU u RH izravno poticao razvitak znanja i osposobljavanje tvrtki za proizvodnju ekološke opreme. Međutim, FZOEU se trenutno bori s dva izuzetno ozbiljna problema. S jedne strane je birokratizacija rada, što je inače problem i svake druge administracije. Broj radnika FZOEU je tako primjerice posljednjih godina gotov trostruko povećan. Potreban je učinkovit nadzor toka otpadne ambalaže kao i drugih financijski tokova, ali to je nužno osigurati dogradnjom organizacije, a nikada samo povećanjem broja radnika.

S druge strane u posljednje vrijeme su se godišnja sredstva FZOEU, „zaslugom dva bivša ministra“, prepolovila!

FZOEU je važan čimbenik u provedbi projekata: održivog razvitka, jačanja komunalne infrastrukture sa ciljem izbjegavanja, odvojenog sakupljanja organizacije prijevoza otpada, naknada za posebne kategorije otpada uključujući opasan otpad. Kod toga se prisutni problemi ne bi smjeli rješavati samo povećanjem broja radnika u FZOEU. Nadležno ministarstvo treba pomoći u dogradnji organizacije, a moguće manje otežavati rad FZOEU. Na međunarodnom skupu eksperata za gospodarenje otpadom (Tehnoeko, Poreč 2017.) još se jednom naglasilo da u RH postoji previše propisa. Stječe se dojam, da se pisanjem

stalno novih obveza namjerava riješiti probleme otpada. Kakvo je Vaše mišljenje?

Sigurno je da u RH imamo previše propisa, ali ti propisi nekada nisu usklađeni i učinkoviti. Primjerice, Zakon o održivom gospodarenju otpadom utvrđuje da elaborate, projekte i studije može izraditi "ovlašteni inženjer", makar takav stručnjak nema nikakvog iskustva u gospodarenju otpadom.

S druge strane, Zakonom o zaštiti okoliša takvu dokumentaciju mogu izraditi samo ovlaštene tvrtke. Otpad je neprijeporno naročito važna sastavnica okoliša te ta dva zakona treba što je moguće prije uskladiti.

Držim da je bitno smanjiti administrativne prepreke razvitku odgovornog kružnog gospodarenja otpadom. Sustav gospodarenja otpadom treba uvijek promatrati integralno (uostalom, tako je i određeno Strategijom). Međutim, brojni su primjeri birokratiziranja u detaljima, što ima za poslje-

Odvojeno prikupljena miješana otpadna plastika, koja se ne može povoljno prodati na tržištu (05/2017.)

Osigurano – uređeno komunalno odlagalište Novi Vinodolski (projekt IPZ Uniprojekt Terra)

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

17

INTERVJU

Danko Fundurulja, potpredsjednik HUGO

Križevci – prekrivena površina starog smetlišta i uređena ploha za odlaganje novog komunalnog otpada (projekt IPZ Uniprojekt Terra)

dicu stvaranje nepotrebnih nesporazuma. Primjerice, ako se staru majicu tretira kao otpad, tada za ponovnu uporabu majice treba osigurati Dozvolu za gospodarenje otpadom.

S druge strane, ako otpadni predmet nije otpad, tada treba biti sačinjen ugovor o kupnji i plaćen PDV. Upravo s tim problemima se već mjesecima susreće i naš prvi Centar za ponovnu uporabu u Prelogu. Sigurno nije moguće, a nije ni potrebno na razini zemlje donositi propise koji ograničavaju lokalnu inicijativu.

Odvojeno prikupljanje je jedna od prioritetnih mjera cjelovitog sustava kružnog gospodarenja otpadom. Kako ocjenjujete aktualno stanje u RH? Činjenica je da se u RH povećava odvojeno prikupljena količina komunalnog otpada. Svakako treba dati pozornost odvojenom prikupljanju, ali administrativno necjelovito inzistiranje stvara nove poteškoće. Na primjer, Uredbom o komunalnom otpadu se propisuje obveza odvojenog sakupljanja biootpada (20 01 08). Međutim, što će se dogoditi kada komunalna tvrtka taj otpad odvojeno prikupi, a nema Dozvolu ili izgrađenu kompostanu? Slični su problemi i s drugim odvojeno prikupljenim frakcijama. Miješanu otpadnu plastiku je vrlo teško tržišno plasirati, a s druge strane, kad se odvojeno prikupi ne smije se odložiti (skladištiti) ako nema Dozvolu.

Koje je Vaše mišljenje o obvezi gradnje reciklažnih dvorišta?

Donošenjem Akcijskog plana o Cirkularnoj ekonomiji EU kreće prema povećanju recikliranja i izmjenama Direktiva iz područja gospodarenja otpadom, ali sve do nedavno nije izmijenjena niti jedna Direktiva tako da i dalje važe postojeće. Postavlja se pitanje odnosa cirkularne ekonomije kojeg

18

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

je predstavila EU putem Akcijskog plana i važeće Strategije gospodarenja otpadom RH (do 2015. godine). Europska komisija je usvojila 2.12.2015. (COM (2015) 614 final) dokument "Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo" u kojem se obrazlažu problemi i aktivnosti koje će pomoći realizaciji kružnog gospodarstva. U sklopu plana navode se aktivnosti i rokovi provedbe. Akcijski Plan predlaže izmjene EU direktive o otpadu.

Gospodarenje otpadom stavlja naglasak na hijerarhiju gospodarenja otpadom koja je implementirana već u sadašnjoj direktivi, a naglasak je na povećanju stupnja recikliranja. Uzima se u obzir sav nastali otpad (ne samo komunalni). Problem predstavlja različiti nivo recikliranja u pojedinim država EU (prosjek recikliranja je 40%), a kreće se od 5% do 80% za pojedine države. Akcijskim planom uvode se novi ambiciozniji ciljevi za recikliranje. Jedan od većih problema je neujednačenost načina obračuna i prikaza stupnja recikliranja i odvojenog prikupljanja. Zato je potrebno ujednačiti metodologiju načina obračuna. Za RH je osobiti prioritet ispravan način obračuna stupnja recikliranja.

Reciklažna dvorišta (RD) su važan čimbenik, ali prije svega u domeni cjelovitog sustava. Izgradnja RD je propisana obveza, koja je sada uvedena i za jedinice lokalne samouprave s > 1.500 stanovnika. FZOEU sa 60% nadoknađuje troškove izgradnje RD (investicija 2 do 4 milijuna kuna).

U radu treba zaposliti barem 2 djelatnika i plaćati režijske troškove (> 200.000 kn). Prema podacima AZO odnosno HAOP-a u 2015. u svakom RD od ukupno 52 (od toga RD 38 + 14 posebnih sakupljačkih mjesta) prosječno je odvojeno sakupljeno oko 300 tona komunalnog otpada. Kod toga je ipak najveći udio krupnog otpada.

RD imaju prije svega golemu edukativnu ulogu. Međutim, građane zbunjuje kad na ulazu u dvorište vide ploču s 26 vrsta problematičnog otpada, koje se mogu odložiti. Ta je informacija napisana malim slovima i pitanje je tko to uopće čita. Osim toga, opasni otpad iz kućanstva, tj. problematičan otpad je i nepoznati otpad. Inzistiranje na takvim informacijama je također primjer suvišnog administriranja.

Iz svakog RD, kao i drugih sustava odvojenog sakupljanja, otpad treba sortirati, a tek zatim tržišno plasirati. Postojeće sortirnice su pretežno u privatnom vlasništvu. To je neprijeporno golemi rizik za svaku komunalnu tvrtku. Propisi nameću obvezu odvojenog sakupljanja, a komunalnim tvrtkama se nameće veći trošak i izuzetno složena obveza tržišnog vrednovanja svake pojedine frakcije.

U RH su već dulje vrijeme aktualne diskusije o Centrima za gospodarenje otpadom (CGO). Koje je Vaše mišljenje o potrebi gradnje CGO-a?

Pri rješavanju problema (sanacija i zatvaranje odlagališta), treba imati u vidu da postoji opredjeljenje za regionalni/županijski pristup koji se bazira na udruživanju većeg broja jedinica lokalne samouprave na zbrinjavanju otpada. Isto je vezano uz mogućnost stanovništva koje će plaćati naknadu za zbrinjavanje otpada. Osnovni pristup kreće od saniranja i zatvaranja malih odlagališta, preko srednjih, pa sve do realizacije regionalnog/županijskog centra za gospodarenje otpadom. Donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) postavljeni su bitno oštriji uvjeti za djelatnost gospodarenja otpadom u RH te postavljaju stroge kriterije jedinicama lokalne uprave i samouprave. Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje smanjivanje odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada, kao i ukupno odlaganja komunalnog otpada na odlagalištima do 2018. godine. Zato rješenje ostaje što hitnija izgradnja centara za gospodarenje otpadom na kojima će se obrađivati ostatni otpad (jedinice lokalne samoupra-

ve će do 2020. morati izdvojiti 50% stakla, papira, metala i plastike, što nije uključeno u obradu na centru), jer se u protivnom zakonski uvjeti neće moći ispuniti. Opredjeljenje za regionalni/županijski pristup koji se bazira na udruživanju većeg broja jedinica lokalne samouprave na zbrinjavanju otpada vezano je i uz mogućnost stanovništva koje će plaćati naknadu za zbrinjavanje otpada, a potvrđeno je izradom studija izvodljivosti koje su odobrili europski konzultanti. Osnovni pristup sustava kreće se od saniranja i zatvaranja odlagališta, pa do realizacije regionalnog/županijskog Centra za gospodarenje otpadom uz istovremeno povećavanje odvojenog skupljanja i recikliranja.

Godinama je stvarana klima da je energijska oporaba "nešto najtoksičnije, izvor smrtonosnih dioksina i anorganskih otrovnih plinova".

A činjenica je da EU nije zabranila energane na otpad Međutim, središnji problem u RH je energijska oporaba otpada. Godinama je stvarana klima da je energijska oporaba "nešto najtoksičnije, izvor smrtonosnih dioksina i anorganskih otrovnih plinova". Činjenica je da EU nije zabranila energane na otpad (ENO). U zemljama i gradovima u kojima je odlaganje smanjeno na minimum, već i više od sto godina rade energane na otpad. Komisija EU u aktualnom dokumentu o kružnom gospodarstvu ističe: treba spriječiti prekapactiranost ENO, prioritet je suspaljivanje, predlaže se poticanje anaerobne biološke obrade, rasplinjavanje i piroliza. Činjenica je da u EU nema dovoljno raspoloživih kapaciteta ENO, a u RH nema opasnosti od prevelikog kapaciteta ENO. Svakako u RH treba donijeti odluku, a ne odlagati donošenje odluke. To je još jedan dokaz da planirani sustav gospodarenja otpadom ne samo, da nije u skladu Strategije, već i nije cjelovit niti zatvoren!

Transfer stanica Umag, s prostorom za sortirnicu (projekt IPZ Uniprojekt Terra)

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

19

STRUČNO

Centri za gospodarenje otpadom

Centri za gospodarenje otp

dileme i ko-dileme 2.dio

[autori] Dr.sc. Zlatko Milanović i dr.sc. Dinko Sinčić

5. Neki aspekti tehnologije CGO-a s bioreaktorskim odlagalištem 5.1. Uvod Kod MBO postrojenja svakako je jedan osobiti problem oporaba i/ili samo zbrinjavanje teže frakcije, takozvane metanogene frakcije. Načelno, metanogena frakcija je teža, sitnija, vlažnija i brzorazgradljiva. Redovito ta teža frakcija (oko 35% ulazne mase) nakon MBO preobrade ostaje na lokaciji

CGO (Centar za gospodarenje otpadom), te za istu treba unaprijed projektom CGO odrediti nastavak obrade ili odlaganje.

Najčešće se u RH CGO-ima planira odlaganje teže frakcije u BRO odnosno bioreaktorsko odlagalište. S druge strane, izdvaja se nakon MBO predobrade najmanje jednako velika količina GIO (>35% ulazne mase). Također, i za GIO treba unaprijed osigurati kvalitetnu energetsku oporabu.

U nastavku se nalazi skraćeni tekst vrlo zanimljive stručne analize nekih aspekata MBO tehnologije u CGO s biorektor-

Tablica 1.: Parametri odabira tehnologije CGO Marišćina(2) VARIJANTA 1

VARIJANTA 2

VARIJANTA 3

Kriterij

MBO s aerobnom obradom biorazgradljivog dijela otpada

MBO s anaerobnom obradom biorazgradljivog dijela otpada

Troškovi ulaganja

20 M EUR

25 M EUR

Ocjena Ukupni operativni troškovi Ocjena

2 35 EUR/t 2

3 50 EUR/t 3

Mogući prihodi od:

metali

metali, bioplin

Ocjena

3 30% (uz kompost za pokrivanje odlagališta) uz preusmjeravanje GIO 1

1

MBO s bio-sušenjem Komentar i daljnjom obradom ­biorazgradljivog dijela otpada Biosušenje i BRO** su složeniji objekti od 18,9 M EUR kompostane – usporedba troškova upitna 1 19 EUR/t Vrijedi raniji komentar 1 Količina metala je određena njihovim udjelom metali u MKO. Usporedba upitna.

2

30% (uz kompost za pokrivanje odlagališta) uz odvoz GIO

35% uz odvoz GIO

1

2

80% uz odvoz GIO

85% uz odvoz GIO

72% uz odvoz GIO

2

1

3

Ukupna količina otpada za odlaganje Ocjena Smanjenje biorazgradljive komponente otpada

Podaci upitni – nisu precizirani uvjeti; postoje i drugačiji podaci; nije jasna prednost temeljena na 72%!

Ocjena Kvaliteta GIO (kalorična vrijednost, vlažnost) Ocjena

niska

niska

niska

2

2

1

Usklađenost s NPGO

da

da

da

Ocjena

1

1

1

Usklađenost s EU legislativom

da

da

da

Varijante 3 nema u kriterijima EU zakonodavstva

Ocjena Zbroj ocjena KONAČNA OCJENA

1 14(15)* 2

1 13(14)* 3

1 12(11)* 1

Upitno

*U zagradama su navedene zbrojevi iz Studije izvodljivosti(6) ** BRO = Bioreaktorsko odlagalište

20

Nema komentara

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

Nema komentara Varijanta 3 nije usklađena s kriterijima za odlaganje na odlagališta

padom i MBO skim odlagalištem dr.sc. Dinka Sinčića(5). U Tablici 1. se nalazi usporedni pregled parametara za izbor MBO tehnologije u projektu ŽCGO Marišćina. Uz svaki analizirani kriterij nalazi se i komentar autora.

Polaznica za podatke u Tablici 1. je "Sažeti izvještaj o provedenom postupku procjene utjecaja na okoliš", koji je pripremio Ekoplus d.o.o. (Izvještaj Ekoplus, Rijeka 2010.).

Temelj usporedbe su troškovi ulaganja i operativni troškovi za tri MBO tehnologije predobrade odnosno obrade MKO. Prema Izvještaju Ekoplusa, najniži su troškovi investicije i troškovi rada za MBO tehnologiju s biosušenjem i daljnjom obradom biorazgardljivog dijela otpada (shema na Slici 5.).

U komentaru autor stručne analize ističe da MBO tehnologija, koja sadrži prihvat, usitnjavanje, kraću biološku obradu s učinkom biosušenja, a zatim ponovno mehaničko odvajanje te odlaganje na bioreaktorsko odlagalište i ne mora biti najjeftinija. Prethodno je navedeno (u 3. poglavlju), na primjeru ŽCGO Marišćina, da ukupni troškovi u nekim varijantama mogu biti veći i od 90 eura po toni MKO! S jedne strane, to pokazuje da način financiranja bitno utječu na ukupnu cijenu MBO. U svim analiziranim vrstama MBO tehnologija ključna vrijednost je prinos ili trošak energetske oporabe GIO. Međutim, prihod ili trošak preuzimanja GIO nije bio kriterij usporedbe. U prve dvije varijante ostaci teže frakcije se koriste kao kompost (ostatak biološke obrade) za prekrivanje odlagališta. U te dvije varijante se ne navodi kojeg odlagališta, a prema varijanti MBO tehnologije odlagalište je uključeno kao BRO (bioreaktorsko odlagalište)!

Vidljivo je da je kod prve dvije varijante nešto manje ostatka teže frakcije za odlaganje. U tim varijantama biološka obra-

da traje dulje te je realno očekivati veće troškove ulaganja i rada. Međutim, ostaje otvoreno pitanje troškova gradnje, korištenja te nadzora nakon zatvaranja napunjenog BRO. Usporedba dvije tehnologije za CGO Piškornica nalazi se u Tablici 2., a priloženi su također i komentari autora. Poznato je da se projekt CGO Piškornica realizira kao prvi regionalni CGO za četiri županije, uz mogućnost pridruživanja i drugih susjednih županija. Usporedba je provedena za (vjerojatno uređeno) "tradicionalno" odlagalište bez proizvodnje električne energije iz odlagališnog plina sa BRO s proizvodnjom električne energije. Ostaje otvoreno pitanje da li je u usporedbu uključena obrada otpada prije odlaganja (usklađeno ili neusklađeno odlaganje)?

Iz komentara u Tablicama 1. i 2. autor zaključuje da jasno proizlazi kako je u oba slučaja apriorna naklonost značajno više utjecala na odabir varijante nego neosporni tehnički argumenti. U cilju pojašnjenja nastavno su detaljnije obrađene teme: • BRO u propisima RH, • proizvodnja energije kao argument, • potrebna količina vode za ovlaživanje prethodno osušene teže (metanogene) frakcije.

5.2. Što je bioreaktor (BRO) u propisima RH? Činjenica je da se u planskim dokumentima RH koristio pojam bioreaktorsko odlagalište prije nego što je taj pojam određen propisima. Preko te se činjenice često vrlo olako prelazi. Treba postaviti pitanje je li građevina koja nastaje odlaganjem djelomično osušenog biorazgradljivog, tj. biorazgradivog otpada uopće odlagalište? Činjenica je da se u našem zakonodavstvu bioreaktorsko odlagalište po prvi put određuje tek 2015. godine i to u novom "Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada" NN 114/2015

Tablica 2.: Usporedba tehnologija odlaganja otpada – CGO Piškornica(5,6) Kriteriji

Tradicionalno odlagalište bez Bioreaktorsko odlagalište s proizvodnje el. energije proizvodnjom el. energije

Investicijski troškovi

5

3

Operativni i troškovi održavanja Prihod od prodaje el. energije Troškovi obrade procjednih voda Tehnička složenost Energetska politika Smanjene emisije hlapljivih organskih spojeva i drugih onečišćivača Usklađenost s preporukama PGO RH* Tehnološko iskustvo i iskustvo operatora Ukupno

5

3

1

5

1

3

5 1

3 5

1

3

U tekstu se navodi da je emisija H2S veća, pa je zaključak upitan

3

5

Nema smisla usporedba - u PGO RH* predložen sustav na upitan način

5

3

P rihvatljivo

27

33

Komentar Nedostupni konkretni podaci - nije moguć komentar Nedostupni konkretni podaci - nije moguć komentar Usporedba nema smisla Najveći udio u cijeni su invest. troškovi, pa je navedeni omjer upitan P rihvatljivo Temelj usporedbe tehnički nelogičan

*PGO RH = Plan gospodarenja otpadom RH 2007.-2015.

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

21

STRUČNO

Centri za gospodarenje otpadom (Pravilnik 2015). To znači da se s u odnosu na Plan RH 2007.2015. i nekoliko županijskih planova kasnilo najmanje 8 godina!!! Konkretno se u Pravilniku 2015 određuje: "Bioreaktorsko odlagalište se definira kao odlagalište otpada u sklopu centra za gospodarenje otpadom u okviru postupka mehaničkobiološke obrade otpada, a koje se smatra građevinom u kojoj je pospješen proces biorazgradnje odloženog otpada."

Proizlazi da je bioreaktorsko odlagalište (BRO) detaljnije određeno hrvatskim propisom osam godina nakon što je

Potkategorija odlagališta ­odlagalište (BRO)

–

Bioreaktorsko

Konkretno, za bioreaktorsko odlagalište propisane najviše granice onečišćenja nalaze se u Tablici 4. Ograničenje se temelji na potrošnji kisika, koja ovisi prvenstveno o količini bio­razgradljivih tvari u otpadu. Važno je uočiti da se norma odnosi na otpad, odnosno krutu tvar, a ne na eluat!

Tablica 4.: Kriteriji za odlaganje otpada granične vrijednosti p ­arametara eluata otpada vrijednosti parametara eluata otpada Granična vrijednost Parametar Izražen kao Jedinica parametra onečišćenja Trenutna vrijednost aerobne bakterijske aktivnosti pomoću stvarnog dinamičkog indeksa disanja

RDRI*

mg O2/kg suhe tvari

< 1.000

*RDRI (real dynamic respiratory indeks –stvarni dinamički respiratorni indeks) se utvrđuje prema normi HRN EN 15590:2012 – Kruta oporabljena goriva – Određivanje trenutne vrijednosti aerobne bakterijske aktivnosti pomoću stvarnoga dinamičkog indeksa disanja (EN 15590:2011)

Bioreaktorsko odlagalište ŽCGO Marišćina

usvojen Plan 2007.-2015., odnosno, kad su već odavno počele pripreme za gradnju prvih CGO u RH. Važno je istaknuti da propisi EU bioreaktorsko odlagalište nešto ranije spominju u shemi mogućih načina odlaganja (Tablica 3.), ali se ne propisuju uvjeti prihvata otpada u BRO ("Odluka Komisije o utvrđivanju kriterija i postupaka za prihvat otpada na odlagališta", 2003/33/EZ).

Tablica 3.: Pregled kategorija odlagališta i primjeri potkategorija – ­izvadak 2003/33EZ Odlagalište organskog ­neopasnog otpada Odlagališta ove kategorije mogu se primjerice dalje podijeliti na bioreaktorska odlagališta i odlagališta za manje reaktivni biološki obrađeni otpad Odlagalište miješanog neopasnog otpada sa značajnim sadržajem organskog/ biorazgradivog i anorganskog otpada

B2

Kriteriji za ponašanje pri eluiranju i ukupni sadržaj se ne određuju na razini EU-a

B3

Kriteriji za ponašanje pri izluživanju i ukupni sadržaj se ne određuju na razini EU-a

U RH BRO detaljnije određuje Pravilnik 2015, koji razlikuje u kategoriji odlagališta za neopasni otpad sljedeće potkategorije odlagališta, i što je naročito važno, određuje granične vrijednosti onečišćenja: • Potkategorija 1: Bioreaktorsko odlagalište, • Potkategorija 2: Odlagalište za odlaganje otpada za stabiliziranu frakciju otpada nakon postupka mehaničko-biološke obrade.

22

1

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

Potkategorija odlagališta 2. – Odlagalište za ­odlaganje otpada za stabiliziranu frakciju otpada nakon postupka mehaničko-biološke obrade U ZOGO se (kao i EU propisima) propisuje obvezna obrada otpada prije odlaganja. Međutim, u hrvatskim propisima nema kriterija za određivanje parametara koji bi obrađeni otpad svrstali u stabilizirani! Nigdje se u ovim dokumentima ne postavlja pitanje što je zapravo građevina koja nastaje odlaganjem biorazgradljive komponente otpada: odlagalište ili postrojenje za obradu otpada. Naime, ako je odlagalište, što je sa zadovoljenjem uvjeta iz Direktive o odlaganju otpada?

Gdje su granične vrijednosti udjela biorazgradljive komponente u otpadu koji se odlaže? Ako je proces, zašto se tako ne tretira i tradicionalno uređeno odlagalište sa prikupljanjem odlagališnog plina? Naime, ako se biorazgradljiv otpad odlaže na odlagalište koje ima sustav za prikupljanje plina, onda nema razloga da se i takvo odlagalište ne zove BRO. Proizlazi da je razlika u odnosu na do sada spominjana bioreaktorska odlagališta**, samo u tome što je izvor dodatne vode u tom slučaju kiša i voda sadržana u MKO. ** Sa stanovišta biokemijskog inženjerstva svako odlagalište otpada je bioreaktor

5.3. Proizvodnja energije kao argument za odabrano rješenje Kada se opravdava uvođenje bioreaktorskog odlagališta, vrlo se često ističe prednost proizvodnje bioplina, dakle "energetska privlačnost". To je eksplicirano i u Tablici 2.

Također, u zaključcima već spomenutog "Sažetog izvještaja o provedenom postupku procjene utjecaja na okoliš" (siječanj 2010., Ekoplus Rijeka), kao jedan od ključnih elemenata za

opravdanje provedenog izbora, stoji da je to proizvodnja električne energije iz odlagališnih plinova (prodaja po posebnoj tarifi). Isto tako, Plan GO RH 2007.-2015. navodi da je krajnji rezultat ove tehnologije (MBO s BRO) potpuno energetsko iskorištenja otpada. Međutim, je li tome baš tako i u ovom slučaju?

Odvijanje razgradnje organske komponente prilikom aerobne obrade odvija se prema grafičkim prikazima na Slikama 9a. i 9b. Kao što se vidi, brzina razgradnje u uvjetima kakvi vladaju u sustavu za biosušenje je vrlo visoka. Procjenu stupnja razgradnje u konkretnom slučaju ŽCGO Marišćina može se napraviti na temelju poznavanja ulaznih količina i topline potrebne za proces biosušenja, a koja se treba razviti u aerobnom biološkom procesu. a)

b)

RESPIRACIJSKA AKTIVNOST BPK4 mg 02/g DM

60

50 EKSTENZIVNA AEROBNA OBRADA INTENZIVNA AEROBNA OBRADA ANAEROBNA OBRADA DOPUŠTENA VRIJEDNOST

40 AT4 (mg O2/ g ST)

se razgradi 15,48 t suhe tvari. Voda se razvija i pri samom biokemijskom procesu razgradnje – oko 0,6 t vode/t razgrađene suhe tvari, pa je za isparavanje tih dodatnih količina vode potrebno da se razgradi još 1,74 t suhe tvari. Prema tome, ukupno se za navedene procese mora razgraditi 17,22 t ST što je 12,6% ukupne mase suhe tvari. Tome treba dodati toplinu zraka i vodene pare koja izlazi iz sustava, toplinu materijala koji se zagrijava na temperaturu od oko 60 °C, gubitke zbog zagrijavanja stijenki bazena u kojem se proces odvija. Posebno se čini značajna osjetljiva toplina izlaznih plinova. Naime, količina zraka koji se upuhuje u sustav iznosi oko 10 m3/ kg otpada, što bi u ovom slučaju značilo 2.740.000 m3, odnosno 3.562.000 kg zraka. Uz pretpostavku da se zrak zagrije za 5 °C pri prola-

HIGH-TECH SUSTAV KOMPOSTIRANJA

50

JEDNOSTAVAN SUSTAV KOMPOSTIRANJA

40

30 30 20

20

10

10

0

0

GRANIČNA VRIJEDNOST: 5 mg 02/g DM

0

10

20

30

40

50

60

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

VRIJEME KOMPOSTIRANJA (TJEDNI)

TRAJANJE PROCESA (TJEDANI)

Slike 9.a.,b.: Primjeri odvijanja razgradnje organske komponente pri različitim postupcima aerobne obrade (7,8)

U nastavku će se proračunati količina biorazgradljive mase potrebna za biosušenje MKO. Bilanca toplinske energije temelji se na shemi prikazanoj na Slici 10.

Qisp

OTPAD NA TEMPERATURI OKOLIŠA

BAZEN ZA SUŠENJE

TOPLINA PLINOVA TOPLINA MATERIJALA

GUBICI U OKOLIŠU Slika 10. Energetska shema biosušenja

Točan izračun zahtijeva detaljnije informacije o svim parametrima sustava, pa se procjena koja slijedi koristi samo u svrhu potpore zaključku navedenom na kraju poglavlja. U slučaju biosušenja MKO godišnje količine od 100.000 t, radi se o dnevnom ulazu u proces od prosječno 274 t. Prema bilanci mase predviđeno je isparavanje 25% vlage (vode). Specifična razvijena toplina aerobne razgradnje otpada kreće se oko 10 GJ/t suhe tvari (ST) i ona se koristi za isparavanje vode s toplinom isparavanja od oko 2,26 GJ/t. Lako se može pokazati da je za isparavanje navedene količine vode potrebno da

zu kroz masu otpada, utroši se još 1,781 GJ topline koja ostaje neiskorištena. Time se potreban stupanj razgradnje povisuje za još oko 12,6% ili ukupno 25,2% što odgovara stupnju razgradnje ulazne mase od minimalno 50%. Prema navodima u nekim studijama utjecaja na okoliš, biosušenje traje 12 – 15 dana. SUO Kaštjun navodi da se pri tome razgradi oko 5060% biorazgradljive komponente, što je u skladu s podatkom dobivenim u upravo prikazanom izračunu.

Spomenuta "energetska privlačnost" potkrepljuje se obično prikazom kao na Slici 11. Prikazane krivulje dobivene su primjenom LandGEM simulacijskog paketa(9). LandGEM je alat za procjenu brzine emisija ukupnog odlagališnog plina (metana, ugljikovog dioksida, nemetanskih organskih spojeva te nekih pojedinačnih plinovitih onečišćivača iz odlagališta otpada), kojeg je razvila američka EPA. Temelji se na kinetici prvog reda i na empirijskim podacima američkih odlagališta.

Temeljna je formula (1) za izračun:

(1) gdje pojedini parametri imaju sljedeće značenje: QCH4 – procijenjena ukupna količina metana [m3/a] i – vremenski korak [1 a] n – (godina izračuna) – (početna godina prihvata otpada)

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

23

STRUČNO

Centri za gospodarenje otpadom

j – 0,1- godišnji vremenski korak k – brzina nastajanja metana [g-1] Lo – potencijal proizvodnje metana [m3 t-1] Mi – masa otpada odložena u i-toj godini [t] tij – starost j-te sekcije mase otpada odložene u i-toj godini Konstanta k ima naravno ključni utjecaj na brzinu nastajanja plina, a njena vrijednost ovisi od: • sadržaja vlage, • raspoloživosti nutrijenata za mikroorganizme, • pH mase otpada, • temperaturi mase otpada.

Vremenski tok razvijanja plina prikazuju krivulje na Slici 11.a., dok ukupna količina razvijenog plina odgovara površini ispod krivulja.

b) ukupne količine a) vremenski tijek

skupovima proteklih godina, uz pitanja koja su ovdje detaljnije razrađena, postavljeno je i pitanje kako će se spriječiti tijekom previđenih pet godina punjenja, da "osušeni" otpad ne ovlaže padavine i tako prije željenog trenutka ponovno potaknu proces biorazgradnje. Na to pitanje odgovarano je da će se ovlaživanje spriječiti redovitim prekrivanjem odloženog otpada.

Međutim, kod toga su izgleda zanemareni tehnički aspekti tog postupka kao i njegova cijena, jer prema nekim informacijama, mirisi koji dopiru iz dosad odloženog otpada pokazuju da bio­ kemijske reakcije već teku. To će zasigurno dodatno smanjiti bioplinski potencijal.

Tablica 5. prikazuje sastav metanogene frakcije na Marišćini. Udio organskih materijala je oko 24,6% mase, što bi značilo da je metanogena frakcija gotovo stabilna. Odnosno, bioplinski potencijal te mase je vrlo mali. Upitnim se može smatrati i karakterizacija biorazgradljive frakcije (brzo/srednje/sporo) jer se brzo razgradljiva frakcija praktički razgradi u fazi sušenja.

Tablica 5.: Sastav metanogene frakcije ­otpada - Marišćina (Revizija t­ehničkotehnološke dokumentacije i odabrane tehnologije gospodarenja otpadom za CGO Marišćina, Rijeka 2013.)

Slika 11.: Razvoj plina – usporedba bioreaktorskog (sa i bez biosušenja) i tradicionalnog odlagališta prema jednadžbi (1), prilagođeno

Ovisno o sastavu i vlažnosti biorazgradljivog otpada, brzina razvoja i količina odlagališnog plina zaista se može znatno ubrzati (krivulje za k = 0,5 i k = 0,2) u odnosu na tradicionalno odlagalište (krivulja za k = 0,04). Međutim, količina biorazgradljive komponente znatno se smanjuje u procesu biosušenja pa se smanjuje i količina razvijenog plina u bioreaktorskom odlagalištu što ilustrira krivulja "razvoj plina nakon biosušenja" (Slika 11 b). Stav da se bioplin u BRO dobiva u praktički jednakoj količini, ali samo brže nego u "klasičnom odlagalištu" pojavljuje se i u radovima nekih naših stručnjaka. Može se pretpostaviti da do toga dolazi zbog nekritičkog prihvaćanja nekih radova američkih autora. Zaboravlja se, naime, činjenica da se u bioreaktorska odlagališta u Americi odlaže miješani komunalni otpad(10), a ne bioosušeni i time znatno razgrađen, biorazgradljivi otpad!!!

Važno je upozoriti na još jedan tehnički aspekt. Kapacitet kazeta za odlaganje osušenog otpada jest pet godina. U PGO RH 2007.-2015., u poglavlju 6.3.2. se navodi: "Za vrijeme punjenja bioreaktorskog odlagališta ne odvija se proces metanogene razgradnje, već se on ciljano aktivira dodatkom vode kada se odlagalište napuni i izvede pokrovni brtveni sloj i prateća infrastruktura za prikupljanje plina."

Ta tvrdnja ponavlja se u studijama utjecaja na okoliš do sada izvedenih, ali i nekih projektiranih CGO-a. Nažalost, i u stručnim člancima nekih autora iz RH. U raspravama na stručnim

24

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

SASTOJAK

UDIO

BIORAZGRADLJIVOST

Organski materijali

20,92

Papir

3,7

Plastika Anorganski materijali Metal Tekstil Staklo Drvo Guma Koža

5,06 41,97 10,49 0,66 15,73 0,98 0,33 0,11

Brzo (100%) Brzo/srednje/sporo (70/25/5%) Stabilno Stabilno Stabilno Sporo (100%) Stabilno Sporo (100%) Stabilno Sporo (100%)

U spomenutoj Reviziji iz Tablice 5., također se navodi podatak da je predviđeno vrijeme biosušenja 7 dana. Ako je to točan podatak, onda je pitanje može li se s razvijenom toplinom u tom periodu postići predviđeni stupanj vlažnosti/osušenosti ili je potreban dodatni vanjski izvor topline. Kada se sve uzme u obzir, proizlazi da je energetski potencijal znatno smanjen pa je upitno ima li opravdanja uopće graditi infrastrukturu bioreaktorskog odlagališta koja bi taj potencijal koristila? Iz svega navedenog proizlazi nedvosmislen zaključak da argument o "energetskoj privlačnosti" projekata MBO s BRO u okviru ­CGO-a u RH očito ne stoji!

5.4. Potrebna količina vode za ovlaživanje BRO Recirkulaciju procjedne vode u tijelo odlagališta prvi je još sedamdesetih godina prošlog stoljeća ispitivao na pilotnom uređaju Fred Pohland sa Sveučilišta u Pittsburgu(11). Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća već oko 130 odlagališta ima neku vrstu recirkulacije procjedne vode. Međutim, ti projekti nisu utemeljeni na jasnoj tehničkoj regulativi. Naime,

Tablica 6.: Količine vode potrebne za dostizanje tražene vlažnosti prethodno osušenog materijala Početna vlažnost (mas.%) 15 20 25 30

Volumen potrebne kapljevine (l/t otpada) 30

35

40

Količina vode za vlaženje 100.000 t otpada, m3

214,3 142,9 71,4

307,7 230,8 153,8 76,9

416,7 333,3 250,0 166,7

41.667 33.333 25.000 16.667

Poseban je problem recirkulacija vode, odnosno prostorni raspored ubrizganih količina za ovlaživanje odlagališta. Provedena su brojna pilot istraživanja kako učinkovito računalno vođenim sustavom ovlažiti tijelo odlagališta. Takvo je pilot istraživanje (Slika 12.) proveo i Woelders i dr.(14). U istraživanju se mjerilo razvijanje odlagališnog plina i karakteristike razdiobe vode na pilotnom bioreaktoru dimenzija 55 x 80 m, sa srednjom dubinom od 6 m. Na Slici 12. je vidljivo da se stagnantne zone (zone zastoja), na različit način, od presjeka do presjeka izmjenjuju s mobilnim i nezasićenim zonama. Za pretpostaviti je da projektanti bioreaktorskih odlagališta dobro znaju kako spriječiti eventualne neželjene posljedice tih heterogenosti, primjerice na stabilnost odlagališta u cjelini, a posebno u uvjetima neravnomjerne brzine razgradnje organske komponente.

Ti, a i neki drugi mogući problemi BRO-a, kao i nejasnoće propisa, poznati su i nekima od projektanata u RH. Tako se u studiji Piškornica(6) ipak priznaju nedostaci BRO-a (navedeni su samo neki): • konfuzija oko dopuštenja bioreaktora, • geotehnička stabilnost, • kontrola mirisa, • dostupnost kapljevina.

PRESJEK 1 DUBINA {M}

0.0

UDALJENOST {M} 10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

0.0

DUBINA {M}

70.0

80.0

120.1 117.6 115.1 112.6 110.1

PRESJEK 2

UDALJENOST {M}

121.0 118.5 116.0 113.5 110.1

5

6

4

0.0

70.0

80.0

3

PRESJEK 3 DUBINA {M}

dodavanje vode u tijelo odlagališta nije bez opasnosti, posebno pojave tzv. "kada efekta" (engl. bathtub efect), odnosno pretjeranog lokalnog povećanja hidrostatskog tlaka. To može dovesti do proboja zaštitnih folija i/ili uzrokovati statičku nestabilnost. Štoviše, zakonska regulativa zabranjuje dodavanje vode, pa se takvi projekti provode prema ad-hoc kriterijima pojedinih američkih saveznih država.

Naime, propisi iz devedesetih zabranjivali su dodavanje vode porijeklom izvan tijela odlagališta u svrhu smanjivanja rizika za podzemne vode i emisija u okoliš. Tek 2004. godine donosi se savezni propis SAD (EPA) kojim se dopušta dodavanje vanjske vode. Taj savezni propis još uvijek nisu prihvatile sve države SAD-a. Prema informacijama iz 2014. u SAD aktivno je 40 bioreaktorskih projekata(12).

Količine vode koje se moraju dodavati zavise od vlažnosti materijala koji se odlaže. To je posebno važno u slučaju prethodnog sušenja otpada prije odlaganja u BRO. U Tablici 6. se nalaze potrebne količine vode za ovlaživanje u slučaju ćelije/kazete u kojoj se odlaže 100.000 t otpada. Iz tog pregleda proizlazi da se ne radi o nevažnom problemu.

UDALJENOST {M} 10.0

20.0

121.0 118.5 116.0 113.5 110.1

stagnantne zone

30.0

8

40.0

mobilne zone

50.0

7

60.0

70.0

80.0

nezasićene zone

Slika 12.: Razdiobe kapljevinskih zona na tri presjeka u jednom bioreaktorskom odlagalištu(13)

Naročito je važno definirati tehničke aspekte bioreaktorskog odlagališta kao građevine, pri čemu uzor može biti način kako je to definirano u SAD.

5.5. Zaključak CGO i BRO Zaključak navedenih izračuna i saznanja može se izraziti u nekoliko stavova: 1. Sustav GO koji se temelji na bioreaktorskom odlagalištu dobrim je dijelom temeljen na unaprijed postavljenoj strukturi i argumentima koji ga "a posteriori" opravdavaju; 2. Kriteriji za odlaganje na BRO nisu definirani, pa se ne zna radi li se o odlagalištu ili dijelu MBO postrojenja; 3. Dostupna obrazloženja prikladno postavljenih scenarija najvećim dijelom su neadekvatna; 4. Potpuno su ignorirani aspekti BRO kao građevine, koji mogu vrlo nepovoljno utjecati na funkcioniranje BRO nakon što bude pušten u pogon.

Navedeni aspekti dosadašnjeg sustava trebaju biti pouka za nove planove, pa bi u najmanju ruku bilo korisno držati se bar sljedećih postulata: • ne smije se nametati univerzalno rješenje; • ne smiju se prihvaćati nametnuta rješenja – ovo je moguće spriječiti formiranjem jake stručne grupe pri MZOIP-u koja će zajedno s investitorima biti u stanju meritorno ocijeniti studije i projekte inženjerskih kuća, te odabrati najbolje rješenje, a ne ono koje im se unaprijed nudi; • ne idealizirati niti jedan pristup, metodu ili tehnologiju, jer svaka ima prednosti i nedostatke pa treba odabrati onu koja prema više kriterija daje najprihvatljiviji rezultat.

6. Zaključno U RH većina općina i gradova sustavno izbjegava uređenje i usklađivanje odlagališta komunalnog otpada. Propisima se u RH, ni u najmanjoj mjeri nije moglo motivirati hrvatske općine

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

25

STRUČNO

Centri za gospodarenje otpadom i gradove da urede ili zatvore neuređena odlagališta odnosno smetlišta. JLS koje su uredile odlagališta sve do nedavno nisu organizirale obradu otpada prije odlaganja. Nažalost, u nekim se jedinicama lokalne samouprave komunalni otpad na smetlištima redovito čak spaljivao, i to s ciljem "povećanja odlagališnog prostora"! Spaljivanje otpada na odlagalištu je naročito opasno i propisima izričito zabranjeno. Javnost o takvim prekršajima lokalnih moćnika gotovo da i nije bila upoznata.

Na početku novog milenija Strategijom(1) je u okvirima CSGO usvojen koncept gradnje županijskih i regionalnih Centara za gospodarenje otpadom. Osnovni cilj gradnje CGO je smanjivanje rizika odlaganja otpada. Izgradnja CGO-a trebala je pomoći i JLS-ovima u razvitku suvremenog sustava gospodarenja MKO. Nakon Strategije, nacionalnim planom, kao i županijskim planovima, koncept CGO je povezan s MBO tehnologijom i odlagalištem obrađenog otpada. Postupno je u gotovo svim županijama MBO tehnologija u projektima CGO povezana s BRO. Istovremeno, stručnjaci sustavno ukazuju na brojne dileme oko tehnike MBO i osobito akceptiranja MBO tehnologije s BRO. Naime, BRO nije odlagalište obrađenog otpada!

S druge strane, nevladine udruge (naročito "samoprozva-

U RH evidentan je nedostatak postrojenja za oporabu i obradu otpada ne" eko udruge), kao i pojedini stručnjaci, sustavno već trideset godina u RH osporavaju energetsku oporabu otpada. U tom je smislu u RH javno vrlo uočljiv i otpor prema projektima CGO-a, koji je prvenstveno vezan uz protivljenje energetskoj oporabi GIO iz MBO. Prevencija i recikliranje su u CSGO neprijeporan prioritet, ali te mjere nikako ne mogu u potpunosti jamčiti izbjegavanje odlaganja otpada. Vrijedno je naglasiti da CGO može, ali ne mora, akceptirati MBO tehnologiju, a osobito bioreaktorsko odlagalište. CGO može biti centar za recikliranje, Centar za ponovnu uporabu, Centar za recikliranje građevnog otpada, Centar za biološku ali i Centar za termičku obradu!

Zanimljivo da se u RH, stalnim isticanjem samo prioritetnih mjera (bez analiza životnog ciklusa), sustavno zanemaruju goleme opasnosti od smetlišta. Tek se povremeno u javnosti objave žalbe i protesti malog broja građana koji "imaju sreću" da žive u blizini odlagališta. Vrlo brzo se ti vapaji zaborave. Medijima je zanimljivije što će RH zbog opstanaka neusklađenih odlagališta platiti penale EU nego pratiti probleme odlaganja otpada na smetlištima RH. Također, ponekad se, osobito u primorskom dijelu RH, opasnosti od neuređenih odlagališta povezuju s požarima. Redovito, čim padnu prve kiše i na tu se opasnost u medijima zaboravi.

CGO su važna, ali nikako jedina karika razvitka Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO). Činjenica je da su C ­ GO-i prema regulativi RH građevine za gospodarenje otpadom od državnog značaja(14)! Proizlazi da je i RH naročito odgovorna za uspješnu realizaciju svakog pojedinog projekta CGO-a. Nastavno, to pretpostavlja i implementaciju projekta MBO tehnologije s BRO u već izgrađenim CGO (prvo ŽCGO Marišćina i za-

26

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

tim ŽCGO Kaštijun). Nikako ne treba zanemariti stručne dileme glede nekritičkog prihvaćanja tehnologije MBO i osobito kada je iza MBO postrojenja projektirano BRO. Prema dostupnim informacijama, do sada je i EU prihvatila u RH tehnologiju MBO s BRO i to kao tehniku obrade MKO prije odlaganja. Pojednostavljeno to znači da će se "izbjeći i plaćanje penala prema EU". U tom smislu je EU odobrila i sufinancirati izgradnju u RH prva dva ŽCGO, koja su izgrađena i javnim financijskim sredstvima RH. Proizlazi da za uspješnu implementaciju svakog pojedinog CGO nisu odgovorne samo županije, odnosno osnovane tvrtke investitori, već i država i EU. Osobito je neučinkovito da sada, pred puštanje u rad prva dva CGO, odgovorni državni organi otvaraju dileme glede izgrađenih centara i pripremljenih projekata budućih CGO. Istovremeno izostaje kritika države i naplata penala općinama i gradovima koji godinama neodgovorno postupaju s otpadom. Uzgred rečeno, u tim se JLS, uključujući i one u kojima se proizvode najveće količine MKO, otpad i dalje odlaže bez ikakve obrade i to često čak i na neuređena odlagališta!

Početkom 2017. godine konačno je usvojen novi Plan RH 2017.-2022.(15), u kojem se između ostalog konstatira (točka 1.2.1.5.): "Do sada planirani koncept sustava CGO s tehnologijom mehaničko-biološke obrade pridonosi postizanju ciljeva u vezi smanjivanja udjela odlaganja biorazgradivog otpada i ukupne količine otpada, no nije dovoljan u pogledu postizanja ciljeva recikliranja komunalnog otpada.".

Nastavno se u tom Planu (točka M 1.4.5.) dodaje: "Izgradnja centara za gospodarenje otpadom… 2017. – 2022., (Točka 10. Financijska sredstva za provedbu mjera Plana – Tablica 29.): Br. mjere M 1.4.5….Izgradnja CGO …Procjena potrebnih financijska sredstva … 1,6 milijardi kuna.".

Proizlazi da i Plan 2017.-2022. ukazuje na povoljne učinke do sada planiranih CGO glede smanjivanja odlaganja KO (i to za više od 50% mase). Plan s druge strane upozorava na problem ostvarivanja ciljeva recikliranja MKO. Dilemu glede MBO s BRO aktualni nacionalni Plan ne otvara, već upitno konstatira: "CGO s tehnologijom MBO pridonosi postizanju ciljeva smanjivanja udjela biorazgardivog otpada…". Međutim, konstatacija nikako nije potpuno točna. Koncepcijom MBO + BRO biološka obrada se samo inicira – pokreće i odmah zatim zaustavlja. Trajanje BO prema toj koncepciji je dovoljno tek za sušenje, ali ne i za stabilizaciju. Za kvalitetnu obradu komunalnog otpada biološka razgradnja treba biti bitno dulja. Istovremeno Plan 2017.2022., uz navođenje kritike, za pozicije izgradnje CGO-a planira najviše financijskih sredstava i to čak 31,5% od ukupno potrebnih financijskih sredstva! Stručne dileme glede tehnologije MBO s BRO aktualni nacionalni Plan ne akceptira. Također, umjesto kazni za najveće gradove, Plan predviđa "stimulaciju financiranjem Interventnih mjera".

Stvoren je utisak da dileme glede projekta CGO s MBO i dalje jednostavno "ostaju otvoren problem" (bježanje od problema nije rješenje). Neprijeporno projekt CGO ne smije nikako priječiti lokalno provođenje prioritetnih mjera CSGO: izbjegavanja, smanjivanja i recikliranja otpada. U RH je naročito važno poticati lokalno organizirane mjere CSGO (načelo blizine). U

tom smislu projekt CGO ni u najmanjoj mjeri ne smije nametati centralizaciju CSGO! FZOEU treba prvenstveno poticati lokalne mjere recikliranja, a nikako isključivo gradnju CGO. Ovdje je važno naglasiti da odvojeno prikupljanje nije recikliranje, već samo mali početni korak, koji ponekad može nepotrebno povećati troškove i onečišćenje okoliša.

Prethodno su vrlo detaljno obrazložene stručne dileme glede BRO. Posebna dilema kod BRO su biokemijske aktivnosti na neprekrivenim dijelovima odlagališta. Posljedica nedovoljne obrade MKO su primjerice neugodni mirisi, koji mogu vrlo snažno opteretiti izravnu okolicu CGO, odnosno izravnu okolicu bioreaktorskog odlagališta.

U osnovi BRO je samo uređeno odlagalište neobrađenog MKO, koje Europska komisija izgleda ipak prihvaća kao usklađeno odlagalište (?). S druge strane, kod stručnjaka korištenje BRO za odlaganje teže, tj. metanogene frakcije MKO izaziva dileme i zahtijeva otvorenu stručnu diskusiju. Takvu diskusiju treba poimati kao pomoć izgrađenim i značajno pripremljenim projektima CGO. U RH su osobito izražene dileme glede energetske oporabe lakše frakcije. Te su dileme također suštinski povezane s konceptom planiranih CGO. Činjenica je da ni EU u dokumentu o Kružnom gospodarenju otpadom nije zabranila energetsku oporabu, već je vrlo jasno naglašeno da je to prioritetna mjera u odnosu na odlaganje.

U časopisu Tehnoeko je nedavno objavljen vrlo detaljan tekst u domeni projekata energetske oporabe u Kružnom gospodarstvu. S druge strane, Plan 2017.-2022. je vrlo nedorečen, te energetsku oporabu niti ne zabranjuje niti istu prihvaća.

Plan energetsku oporabu odgađa, ali bježanje od problema nije rješenje. Istovremeno RH u EU prednjači u odlaganju otpada i evidentan je nedostatak postrojenja za obradu MKO. Projekt CGO mora se prvenstveno uklopiti u CSGO, a pučanstvo motivirati na mjere prevencije (izbjegavanje, smanjivanje) otpada. Nažalost, bez gotovo ikakve javne pozornosti ostaju dvije mjere koje djeluju suprotno cilju održivog razvoja, odnosno demotivirajuće. Te dvije mjere su u posljednje dvije godine donijela dva bivša ministra zaštite okoliša!

U RH je evidentan i nedostatak postrojenja za obradu otpada. Sada kada su izgrađeni prvi CGO u javnosti se otvara i dilema glede cijene gospodarenja MKO. Kod toga se jednostavno zanemaruje činjenica da je neuređeno odlaganje "najjeftinije", ali i najopasnije za okoliš i osobito za zdravlje ljudi.

RH desetljećima prednjači u neuređenom (i neusklađenom) odlaganju. Je li zbog toga je postala "bogata" zemlja? Veća cijena prihvata MKO u CGO izravno može i poticati provedbu mjera prevencije i recikliranja otpada. Prije nekoliko godina, kada su i počele pripreme za gradnju CGO, bilo je poznato da će neizbježno doći do povećanja cijena. To pokazuju i iskustva razvijenih EU zemalja.

Stručnjaci sustavno ističu da treba čim prije, kako je odavno i propisima određeno, penalizirati odlaganje neobrađenog otpada i osobito neuređeno odlaganje. Tek u tim okvirima će i planirane cijene prihvata otpada u CGO biti poticaj provedbi prioritetnih mjera CSGO. Također, to je najučinkovitiji način da lokalni čelnici počnu provoditi mjere CSGO. Na cijenu prihvata MKO u CGO bitno utječe i cijena ener-

getska oporabe GIO, i to naročito ako se GIO mora izvoziti. Već trideset godina u RH poneki stručnjaci otvaraju dileme oko energetske oporabe otpada ("vražje djelo"). U isto vrijeme zapostavljaju se brojni problemi odlaganja otpada. Rješenje je, moguće prije, na razini RH organizirati stručnu raspravu. Podloge za raspravu eksperata prezentirane su dijelom i u ovom radu. Svakako je nužno analizirati i realno ostvarive domene lokalnih osobitosti (načelo blizine) te mogućnosti gospodarstva RH glede obrade i recikliranja otpada. Propisima RH JLS utvrđena je obveza odvojenog sakupljanja, ali tržišni plasman odvojeno prikupljenih frakcija ostaje problem komunalni tvrtki. Prihvatljivo je organizirati i ogledni (pilot) projekt obrade MKO i to prvenstveno MBO tehnikom tvrtki iz RH. Cilj je čim prije istražiti realne domene odvojenog prikupljanja i recikliranja u RH, te naročito mehaničke (a i biološke) obrade MKO u RH! Izgrađeni te "visoko" pripremljeni projekti CGO ne smiju biti taoci dilema, koje su već dulje vrijeme prisutne u RH, već tim projektima treba konstruktivno pomoći isključivo u smjeru CSGO.

Literatura: 1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Hrvatski sabor 14. listopad 2005., NN 130/05 2. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. , NN 85/07, 126/10, 31/11, 46/15 3. Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007.-2015., Rijeka, 2007.

4. Koraljka Vahtar-Jurkić: Izvješće o gospodarenju otpadom na području Primorsko-goranske županije za 2016., Rijeka, svibanj 2017.

5. Sinčić Dinko: Kritički osvrt na izbor i karakteristike tehnologije CGO-a s bioreaktorskim odlagalištem, 14. Međunarodni simpozij gospodarenje otpadom - Zagreb 2016.

6. Feasibility Study Report: North West Regional Waste Management Centre, Piškornica (2011.)

7. Soyez K., Plickert S.: Mechanical-Biological Pre-Treatment of Waste: State of the Art and Potentials of Biotechnology, Acta Biotechnol. 22 (2002) 271-284 8. Müller W., Bulson H.: Stabilisation and acceptance criteria of residual wastes – technologies and their achievements in Europe, Conference "The future of residual waste management in Europe" (2005) 9. LandGem v3.02 Landfill gas emissions model, EPA (2005) 10. Yazdani R., Yolo County: Division of Integrated Waste Management, osobna komunikacija (2017) 11. Characterization, Design, Construction and Monitoring of Bioreactor Landfills: The Interstate Technology & Regulatory Council Alternative Landfill Technologies Team (2006) 12. Permitting of Landfill Bioreactor Operations: Ten Years after the RD&D Rule EPA/600/R-14/335| (2014), www.epa.gov/ord 13. Woelders H., Hermkes H., Oonk H., Luning L: From a Landfill Bioreactor to a Sustainable Storage, https://www. iswa.org/uploads/tx_iswaknowledgebase/Paper_Hans_ Woelders.pdf 14. Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13 15. Plan o gospodarenju otpadom RH za razdoblje 2017.-2022.

NN 3/2017

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

27

STRUČNA INFORMACIJA

Caterpillar

Caterpillar 30

– snažan mali bager s rotac

Visoka produktivnost, svestranost u radu i visoka efikasnost, sve su to osobine Catova mini bagera 308E2 CR s kompaktnim radijusom rada i sustavom rotacione ruke

28

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

ompaktni radijus okretanja stroja u odnosu na usporedive strojeve podjednake mase i veličine čini 308E2 CR pogodnijim za širi raspon poslova. Cat 308E2 CR može raditi na mjestima gdje mogu manevrirati samo manji i manje sposobni strojevi. Radijus okretanja gornjeg dijela stroja premašuje širinu karoserije za samo 280 mm pa operater ne mora brinuti da će zapeti strojem za prepreku dok radi u skučenom prostoru.

08E2 CR

cionom rukom Udobna kabina

Udobnost radnog mjesta, u ovom slučaju kabine operatera, pridonosi većoj produktivnosti. U odnosu na prethodne modele u Catu 308E2 CR kabina je prostranija i pruža daleko bolju preglednost nad radom stroja. Udobnosti značajno pridonose sjedalo na zračnim amortizerima, ergonomski upravljač i COMPASS upravljačka ploča. Sučelje COMPASS dopušta operateru brzo manipuliranje hidrauličkim sustavom stroja što rezultira optimalnim radom alata. COMPASS uključuje i sigurnosni sustav protiv krađe stroja. Sustav traži lozinku za pokretanje, a moguće je definirati do pet različitih lozinki za više operatera. Dio COMPASSA je i sustav senzora za nagib po dvije osi koji pomaže pri izravnavanju terena i pri izradi nagiba ili rovova. Operater uz pomoć COMPASSA radi brže i preciznije.

Podvozje Korisnik može, prema svojim potrebama, birati između tri vrste gusjenica: gumenih, čeličnih i čeličnih s gumenim oblogama. Gumene gusjenice pružaju izvrsno prianjanje na mekšim površinama kao što su trava ili šljunak - bez oštećenja površine ili stroja. Čelične gusjenice pogodne su za teške radne uvjete, poput rušenja. Čelične gusjenice s gumenim oblogama koriste se za sprečavanje oštećenja površina asfalta i za smanjenje buke i vibracija tijekom vožnje s čeličnim gusjenicama.

Plug je dio standardne opreme i dobavljiv je u dvije različite dimenzije vezane uz širinu gusjenica.

sa svim standardnim alatima koje operater može mijenjati prema potrebi. Jednosmjerne i dvosmjerne hidraulične linije dio su serijske opreme.

Motor i servisi

Radijus okretanja gornjeg dijela stroja premašuje širinu karoserije za samo 280 mm, pa operater ne mora brinuti da će zapeti strojem za prepreku dok radi u skučenom prostoru

Za maksimalne performanse i produktivnost Catove mehaničke i hidraulične sklopke za brzu promjenu kompatibilne su

Motor koji pokreće Caterpillar 308E2 CR je C 3.3B odličnog omjera snage i potrošnje. Sukladan je EU Stage IIIB propisima o emisiji ispušnih plinova. Sustav start/stop dodatna je ušteda goriva za korisnika. Operater može definirati vrijeme rada u praznom hodu nakon kojeg će sustav ugasiti motor (1-15 minuta). Prostor motora je dostupan za brze servisne preglede i intervencije. Zračni filtar, akumulator i druge ključne komponente dostupne su podizanjem bočnih poklopaca. Stražnja vrata omogućavaju jednostavan pristup servisnim točkama. Lako dostupan je i ventil za uzimanje uzorka tekućine za SOS analizu.

Dodatne informacije o ovim strojevima dostupne su kod ovlaštenog zastupnika, tvrtke Teknoxgroup Hrvatska (www. teknoxgroup.com).

Zračni filtar, akumulator i druge ključne komponente dostupne su podizanjem bočnih poklopaca

Sučelje COMPASS dopušta operateru brzo manipuliranje hidraulikom, a sustav senzora nagiba po dvije osi pomaže pri izravnavanju terena te bržoj i preciznijoj izradi nagiba i rovova

Velik izbor radnih alata

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

29

IR RV ZE

RE TE AJ TI TI OK OLIŠ A

IN

RM

TE

N ĐU ME

AR OD NA

KONFERENCIJA

Š A OZ

ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM 6.- 8. LIPNJA 2018.

POREČ

Hotel Laguna Parentium ORGANIZATOR

Business Media Croatia d.o.o., Zagreb /konferencija@bmcroatia.hr / www.tehnoeko.com.hr

SPONZORIRANI PRILOG

SPECIJALNA SORTIRNICA TEHNIX TIP Z/4 SA VERTIKALNOM PREŠOM BALIRKOM 20 T/H

PRAVO RJEŠENJE ZA PREDSORTIRANE MATERIJALE KAPACITET PROČIŠĆAVANJA I BALIRANJA DO 1 T/H

TEHNIX JE PARTNER U PROJEKTIRANJU, IZVOĐENJU, IZGRADNJI, OBUCI KORISNIKA I TRAJNOM ODRŽAVANJU. NAZOVITE NAS, MI ĆEMO DATI BESPLATNI SAVJET ZA PROJEKT

SPONZORIRANI PRILOG

TEHNIX GRADI EKO TVORNICU VRIJEDNU 100 MILIJUNA KUNA Tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca za koji će mjesec otvoriti modernu „eko tvornicu budućnosti” na 10.000 četvornih metara, u kojoj će proizvoditi­ eko opremu. Investicija je to od oko 100 milijuna kuna, a u novim će pogonima raditi stotinjak no­ vozaposlenih radnika. Prva grupa od njih 15 već postavlja strojeve.

Tvornica će zadovoljavati najveće eko standarde u svijetu. Na krovu će imati vlastitu solarnu elek­tranu od 1 MW, vjetroturbinu kapaciteta 10 kW, sustav potpunog recikliranja otpadnih voda koje će se, pročišćene, dalje koristiti. Tvornica neće proizvoditi ni kilogram otpada, sve će se reciklirati i ponovno upotrebljavati. Postavit će se priključci za električna vozila koja će se koristiti u unutarnjem transportu. Potpisan je i ugovor s Mercedesom o dugoročnoj poslovnoj suradnji na proizvodnji komunalnih vozila za odvoz otpada. Izrađeno ih je već 70 za kupce iz Beograda, Skoplja, Sarajeva, Rumunjske i Hrvatske... Na hrvatsko tržište se još probi­ jamo jer se komunalna vozila uvoze, nerijetko po višim cijenama i niže kvalitete. Tehnixu je

nedavno odobreno 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU za razvoj novih proizvoda koje je ta tvrtka sama osmislila u suradnji sa stručnjacima s Fakulteta kemij­ skog inženjerstva i tehnologije.

Riječ je o projektu razvoja pogona za bioreaktorsko kompostiranje biorazgradivog komunalnog ot­ pada. Tehnologija kompostiranja koju su razvile Njemačka i Austrija posao obavi za četiri do šest mjese­ ci, a mi s našom tehnologijom za dva mjeseca.

Organski otpad zauzima mjesto na deponijama, zagađuje vodu i prostor pa je ovo što radimo iznimno važno.

Ono što je Končar za elektroindustriju, mi želimo biti na području gospodarenja otpadom i zaštiti voda. Proizvodimo, uz ostalo, i biorotore, s čime smo upoznali i Hrvatske vode, a direktor Hor­ vat je pridruženi član odbora za zaštitu okoliša Akademije tehničkih znanosti jer želimo dopri­ nijeti da se otpadom gospodari na suvremen i

društveno odgovoran način. Trebalo bi revidirati projekte centara za gospodarenje otpadom na koje se potrošilo milijarde kuna, a bez rezultata.

Tehnix zapošljava 400 radnika i ima stotinjak kooperanata, a prihod mu je lani iznosio oko 40 milijuna eura. Ugovoreni su novi poslovi u Egiptu, Ukrajini, Rusiji, Njemačkoj, Sloveniji... U Tehnix su dolazili predstavnici veleposlanstava SAD-a, Perua, Brazila, Indije i Kine, koji su htjeli vidjeti što se nudi od novih tehnologija u zaštiti okoliša. Klimatske promjene mogu se zaustaviti ili ublažiti primjenom novih i dobrih tehnologija.

www.tehnix.com; +385 40 650 100; tehnix@tehnix.com

SPONZORIRANI PRILOG

KOMPANIJA TEHNIX ŽELI ZAJEDNO S VAMA UNAPRIJEDITI SUSTAV ODRŽIVOG GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM PROJEKTIRAMO – PROIZVODIMO – MONTIRAMO - ODRŽAVAMO 1. EKO SORTIRNICE ZA PREDSORTIRANE SIROVINE IZ OTPADA 2. RECIKLAŽNE CENTRE ZA ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM 3. CENTRE ZA GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM 4. KOMPOSTANE KOMPLET – PROJEKTIRANJE, TEHNOLOGIJA I OBUKA

OSIGURAN BRZI I KVALITETAN SERVIS I REZERVNI DIJELOVI ZA TRAJNU FUNKCIONALNOST NAJBOLJE AUTOMATSKE PREŠE BALIRKE 30-60-90 t/h 1. automatska preša ­balirka tip tehnix APB – 60 2. sigurna kvaliteta bale za burzu otpada 3. mogućnost nabave putem ­leasinga

KRAJNJI CILJ RECIKLAŽE JE BALIRANJE SIROVINA I KVALITETNA PRODAJA

Naše veliko iskustvo i zadovoljstvo dosadašnjih partnera garancija su da ćemo za Vas projektirati najbolja rješenja. Sada je vrijeme za zajedničku suradnju i napredak u reciklaži. Naši projekti financiraju se iz Fonda i fondova Europske unije.

Mogućnost nabave opreme putem poslovnih banaka i leasinga.

Rad preše je automatski uz nadzor poslužioca.

Moguće je balirati 6 vrsta materijala: folija, karton, papir, PET, MET i tekstil, a prešanje jedne bale traje od 5 do 10 minuta. Dužina bala može se prilagoditi od 1200 mm do 2400 mm, tako da se optimalno po­ puni prostor vozila za transport. Potrošnja energije manja je od 5 kW po toni baliranog otpada. Veza­ nje se vrši pomoću čelične žice. Mogućnost ugradnje auto­ matskog PET perforatora s hidrauličkim sus­ tavom za pozicioniranje.

STRUČNA INFORMACIJA

ECOCONTROL

Jednostavno odvojeno prikupljanje i transport reciklažnog otpada

Alfateh sa svojim partnerom, talijanskom tvrtkom Ecocontrol, dostavlja, montira i stavlja u funkciju mobilna reciklažna dvorišta u raznim dimenzijama, koja su prilagođena manipulaciji s kamionima samonavlakačima lijedom krovnog Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakona o održivom gospodarenju otpadom, reciklažna dvorišta se moraju formirati u jedinicama lokalne samouprave koja imaju više od 1.500 stanovnika, a ukoliko se radi o mobilnim reciklažnim dvorištima – mobilnim jedinicama, ona moraju biti izvedena sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 117/2017, članak 20.).

Struktura, odnosno sastav miješanog komunalnog otpada u RH u 2015. godini prikazan je u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016. do 2022. (stranica 8., tablica 1.), prema čemu je reciklažni otpad zastupljen u sljedećim postotcima: • papir i karton 23,2% • plastika 22,9% • kuhinjski otpad 30,9% Dakle, ove tri kategorije otpada predstavljaju 77% ukupne

34

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

količine miješanog komunalnog otpada u RH u 2015. godini.

Sukladno navedenoj legislativi, tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke nudi rješenje u obliku mobilnih reciklažnih dvorišta svog poslovnog partnera, talijanske tvrtke Ecocontrol. Imperativni motiv primjene mobilnih reciklažnih dvorišta nije samo u važećim propisima i smjernicama, već u odgovornoj zaštiti ambijenta u kojem želimo živjeti. Alfateh ekologija i energetika nudi optimalno rješenje i za transport ili premještanje mobilnog reciklažnog dvorišta, u obliku komunalnog vozila samonavlakača kontejnera, dimenzija 4.700 x 2.200 x 2.250 mm, koje je detaljnije predstavljeno u Tehnoeku broj 1/2017.

Gore navedene odvojene frakcije reciklažnog otpada, vrijedi ponoviti i posebno naglasiti, nisu smeće već vrijedan resurs koji ima svoju vrijednost, bez obzira tko ga zbrinjavao.

Ciljana masena količina ostatka iz miješanog komunalnog otpada trebala bi biti manja od 25%.

Milom, aktualnim normativnim aktima i smjernicama ili silom (penali – novčane kazne i povrat uloženog kapitala od strane vlasnika sufinanciranja realiziranih projekata koji ne ostvaruju projektirane parametre), nameće se komunalnim društvima drastična promjena poslovnih navika iz osnovne djelatnosti prikupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada.

Volumetrijsko mjerenje popunjenosti Alfateh sa svojim partnerom Ecocontrolom dostavlja, montira i stavlja u funkciju mobilna reciklažna dvorišta u raznim

dimenzijama, s izmjenjivim spremnicima koji pojednostavljuju pražnjenje. Riječ je o objektima koji se lako premještaju u urbanim sredinama jer imaju postolje za "abroll-kiper" nadogradnju, odnosno prilagođeni su kamionima samonavlakačima.

Unutar mobilnog reciklažnog dvorišta fiksirani su komunalni spremnici konvencionalne izvedbe iz linearnog polietilena, zapremine 80 – 1.100 litara. Opremljeni su volumetrijskim mjerenjem popunjenosti, kao i kontinuiranim mjerenjem opterećenja po primljenoj masi odloženog otpada.

Ciljana masena količina ostatka iz miješanog Resursi u reciklažnom otpadu imaju svoju financijsku Oprema još obuhvaća i uređaj za identifikaci- komunalnog otpada trebala bi biti manja od 25% vrijednost, bez obzira tko taj otpad zbrinjava ju korisnika, video kameru s dovoljno memorije, vlastito električno napajanje pomoću solarnih panela i GPRS MODEM za povezivanje s dispečerom u lokalnom omogućiti racionalnost u poslovanju i transparentnost djekomunalnom društvu. Uz mobilno reciklažno dvorište komulatnosti komunalnog društva pri lokalnoj samoupravi. Dodatnalno društvo dobije i odgovarajući program za obradu podane informacije dostupne su u tvrtki Alfateh ekologija i enertaka, na osnovu kojih se radi financijski obračun prema kogetika iz Rijeke (www.alfateh-rijeka.hr). risnicima usluge.

Odlaganje otpada može se ostvariti i alternativno, korištePotencirana njem PVC vrećica koje na sebi imaju identifikacijski kod. Premaksimalna duljina mještanje mobilnog reciklažnog spremnika obavlja se jedod 4.700 mm odgovara nostavno, višenamjenskim komunalnim vozilom kakvo se u i standardima u projektiranju parkirnih Alfatehu može optimalno konfigurirati prema potrebama svamjesta za osobna vozila kog pojedinog korisnika. Oni potenciraju maksimalnu duljinu od 4.700 mm, jer je to minimalni standard u projektiranju parkirnih mjesta za osobna vozila u urbanim jezgrama i u potpunosti odgovara manipulacijama mobilnih reciklažnih dvorišta.

Odgovorno ponašanje i racionalno poslovanje Iz Alfateha podsjećaju, da se ne zaboravi, kako je za skraćivanje puta ambalažnog - reciklažnog otpada i oporabljivih proizvoda odgovoran čovjek, i on je prvi u lancu koji svojim ponašanjem utječe na očuvanje okoliša. Za što treba biti stimuliran, bez obzira što je istovremeno i korisnik usluga, odnosno klijent lokalnog komunalnog društva koji uredno plaća usluge zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada. Opisana oprema za odvojeno prikupljanje reciklažnog otpada treba

Izmjenjivi spremnici pojednostavljuju pražnjenje otpada

Alfateh sa svojim partnerom Ecocontrolom dostavlja, montira i stavlja u funkciju mobilna reciklažna dvorišta u raznim dimenzijama, koja se lako premještaju u urbanim sredinama jer imaju postolje za "abroll-kiper" nadogradnju, odnosno prilagođeni su kamionima samonavlakačima

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

35

PREDSTAVLJAMO

Bigbelly

88% Dubrovnik

CLEAN Management softver obrađuje sve prikupljene podatke u realnom vremenu i pruža informacije o napunjenosti svakog pojedinog spremnika, omogućavajući optimizaciju transportnih zadataka

36

niža učestalost pražnjenja kanti

Pametnim prikupljanjem i odvajanjem javnog otpada Bigbelly modernizira jednu od ključnih gradskih djelatnosti. Zajedno s više od 1.500 gradova u preko 50 zemalja, Bigbelly se nalazi na svjetskoj mapi pametnih rješenja za upravljanje otpadom. Čistoća Dubrovnik je pomoću Bigbelly sustava smanjila učestalost pražnjenja kanti na javnim površinama za čak 88 posto! rvi Bigbelly spremnik proizveden je prije 14 godina kao rezultat preko 25 godina inženjerskog rada. Bigbelly sustav transformira jednu od najmanje učinkovitih industrija na planetu, koja istovremeno zahtjeva jako puno resursa – industriju prikupljanja otpada na javnim površinama. U Hrvatskoj ga koriste gradovi: Dubrovnik, Hvar, Koprivnica i Opatija. Njegovim korištenjem smanjuju se operativni troškovi, prije svega potrošnja goriva, a time i emisija CO2. Pritom se povećava učinkovitost prikupljanja otpada i stopa reciklabilnog otpada prikupljenog na javnim površinama.

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

Bigbelly rješenje Osnova Bigbelly rješenja je spoj hardvera i softvera koji omogućava da ugrađeni senzori mjere popunjenost i budu povezani sa sustavom notifikacije. Pomoću sustava notifikacije, ljudi na terenu putem mobilne aplikacije, e-mail ili SMS poruke dobivaju informaciju o spremnicima koje je potrebno isprazniti. Svime upravlja CLEAN Management konzola koja radi u oblaku i obrađuje sve prikupljene podatke u realnom vremenu. Kapacitet Bigbelly spremnika je 10 do 25 puta veći u odnosu na standardne košarice za otpad koje se koriste na javnim površinama. Zahvaljujući ugrađenoj preši koja stješnjava otpad, povećava se ukupni volumen otpada kojeg spremnik može zaprimiti (od 600 do 800 litara). Bigbelly sustav pritom radi 100% na solarnu energiju. Potrebno je svega sat vremena sunca za mjesec dana rada.

U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama diljem svijeta, javni otpad se prikuplja na isti način kao i prije 100 godina.

To je najskuplji način sa svim ostalim negativnim posljedicama, kao što su prenatrpane kante i rasipanje otpada, njegovo odnošenje utjecajem vjetra, izloženost atmosferilijama te pristup glodavcima i pticama otpadu koji se nalazi u kanti.

Zahvaljujući posebnom dizajnu ladice za ubacivanje otpada Bigbelly spremnika pristup otpadu koji se nalazi u spremniku je onemogućen. Nema vidljivog i razbacanog otpada od stra-

Hvar - Bigbelly spremnik visokog kapaciteta s ugrađenom prešom i nožnom pedalom (ugrađena pepeljara)

ne vjetra i životinja kao niti neugodnih mirisa, a životinje ne mogu ući u spremnike. Veličina ladice onemogućava ubacivanje otpada iz kućanstava.

Studija Dubrovnik Čistoća Dubrovnik započela je korištenje Bigbelly tehnologije krajem prosinca 2016. godine. Klasične košarice volumena 70 litara zamijenili su novim digitalnim, pametnim i povezanim Bigbelly spremnicima za miješani otpad visokog kapaciteta, s ugrađenom prešom. Uz spomenute spremnike, na 12 od ukupno 16 lokacija, dodatno su postavljeni Bigbelly spremnici za reciklabilni otpad (boce i limenke) standardnog kapaciteta od 190+ litara (bez preše). Zahvaljujući Bigbelly rješenju, mogućnost odvajanja otpada građanima i turistima postaje nadohvat ruke, bez potrebe traženja najbližeg zelenog otoka koji se zbog svoje veličine ne uklapa u prirodnu okolinu stare gradske jezgre.

Rezultati Bigbelly sustava u Dubrovniku za kolovoz i rujan 2017.

Broj pražnjenja spremnika na svakoj od 16 lokacija smanjio se u prosjeku s 49 puta (prosječni broj pražnjenja u navedenom razdoblju prije implementacije sustava) na 6 puta tjed-

Bigbelly dvostruka stanica s dodatnim spremnikom za odvajanje otpada u Koprivnici

Bigbelly spremnik u Opatiji

Gdje postaviti Bigbelly spremnike?

Trgovi, šetnice, gradski parkovi, autobusna i tramvajska stajališta, kolodvori, dječja igrališta, obrazovne ustanove, bolnice, zračne luke, marine, nacionalni parkovi i ostala zaštićena područja, uvale, turističke zone, plaže, itd.

no. To je rezultiralo smanjenjem broja odlaska na te lokacije za 688 puta tjedno, odnosno, za 2.752 puta mjesečno. Čistoća Dubrovnik ispravnim korištenjem informacija koje dobiva putem softvera na dnevnoj bazi uspješno je povezala tehnologiju i ljudske resurse i time povećala učinkovitost u prikupljanju otpada. U navedenom razdoblju ukupan broj pražnjenja na tim lokacijama smanjio se za 88% u odnosu na isto razdoblje prije implementacije Bigbelly sustava.

U navedenom razdoblju prikupljeno je ukupno 379 tisuća litara otpada, od čega 284 tisuće litara miješanog otpada i 95 tisuća litara reciklabilnog otpada (plastične i metalne ambalaže). Iz toga proizlazi da je udio reciklabilnog otpada 25%.

Time je Čistoća Dubrovnik spriječila njegovo odlaganje na lokalnom odlagalištu, a s druge strane, osigurala si je novi izvor zarade.

Porastom broja turista, intenzivno se povećava i njihov pritisak na turističke destinacije. Bigbelly je pravi odgovor za turističke destinacije poput Dubrovnika, koje žele svoje javne površine održati čistim i urednim. Krajnji cilj Bigbelly sustava je povećanje operativne učinkovitosti, ušteda novca poreznih obveznika, edukacija građana na licu mjesta o važnosti održivog gospodarenja otpadom te povećanje kvalitete života. Bigbelly sustav pomaže gradskim poduzećima koja se bave održavanjem čistoće, da na još bolji i efikasniji način obavljaju važan posao čišćenja javnih površina. Više informacija dostupno je na www.bigbellysolar.hr.

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

37

PREDSTAVLJAMO

Garia

Budućnost auto-industrije

je u struji Promotrimo li automobilsku industriju danas i ono što dolazi od najvećih svjetskih proizvođača, njena budućnost nesumnjivo je električna. Uz nju i industrija baterijske tehnologije te uloga države u potpori tog razvoja pokazala se ključnom renutno je potpuno električno vozilo na našim cestama u manjini, no njihov broj, kako postaju sve praktičnija (broj punionica) i povoljnija, rapidno raste. Prema najnovijim podacima, udio novoregistriranih električnih automobila na norveškom tržištu je dosegnuo nevjerojatnih 27%, a pridodamo li svemu plug-in hibride udio je čak 42%, ostatak Europe kaska s udjelom od 3%. U Hrvatskoj je 2016. registrirano 224 potpuno električnih osobnih vozila iz kategorije M1, što je rast od 44% i 445 kategorije L, što je rast od 33% u odnosu na godinu ranije.

38

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

Prednost električnih u odnosu na “obična vozila” ne treba ni spomenuti, zagađuju daleko manje, troše manje energije, čuvaju grad čistim i tihim. Električno vozilo postaje statusni simbol, ne radi cijene već eko svjesnosti vlasnika, gdje je za promjenu nešto moderno zaista i dobro za društvo. Danski parlament razmatra mjeru kojom će sva vozila na njihovom tržištu biti isključivo električna do 2025. godine. Nova električna vozila imaju sve lakše baterije, veći doseg i traže kraće vrijeme punjenja, a rast njihovog udjela na tržištu promijenit će izgled svijeta. Bilo za prijevoz putnika ili tereta, električna vozila su “must have”.

Prema nekim prognozama, do 2025. cestama bi mogla prometovati samo električna vozila

Kako je Danac igrao golf Danski golfer se, pred 20-tak godina osjećao odlično u svom golf klubu, zavaljen u udobnu fotelju, pijući skupocjeni viski, a onda je uzeo vrhunske golf palice i uputio se prema savršeno održavanom golf terenu, pa je sjeo u golf vozilo i poskakivao po neravninama i palice i loptice su letjele naokolo. Tada je tom Dancu, s dobrano natučenom stražnjicom, dojadilo kvarenje njegovog savršenog golf svijeta neudobnim vozilom. Sjeo je i okupio tehničare i dizajnere, stručnjake i talente iz autoindustrije, i stvorio električno golf vozilo u kojem će uživati. Stvorio je Gariu, vozilo za golf i odmor, za udobnost vožnje i luksuz, koje se izrađuje ručno od visokokvalitetnih dijelova. Oprema se sa 60 različitih paketa dodatne opreme, uključujući dijelove od karbonskih vlakana, pod od tikovine, sjedala i upravljačku ploču od vodootporne kože u boji po izboru. Dobili ste dojam, zar ne?

Garia je tako napravila odmak od onog što se nudi na tržištu golf vozila, ali ozbiljno svratila i među osobna vozila, kada se počela pojavljivati u turističkim mjestima, resortima i gradovima kao malo urbano vozilo s dva, četiri ili šest sjedala. Takvo dizajnerski privlačno i tehnički napredno putničko vozilo, privuklo je Mercedes da u suradnji s Gariom stvori vozilo koje je proglašeno najboljim golf vozilom svijeta, a istovremeno kod narudžbe Garie, moguće je njeno uređenje Mansory opremom.

Tih svijet gospodarenja Svladavši svijet golf i vozila za odmor, Garia pred dvije godine proizvodi i gospodarsko vozilo namijenjeno urbanim i ruralnim sredinama, s udobnom i prostranom kabinom, McPherson ovjesom, AC motorom snage 3 kW s Curtis upravljanjem, ugrađenim pametnim punjačem, koje doseže brzinu od 45 km/h te s jednim punjenjem prelazi 65 – 70 km. Savladala je i boljku mnogih električnih vozila, pa nema problem kod svladavanja uspona, uz pomoć pri kretanju uzbrdo (hill holder), pamti potrebnu snagu kod uzbrdice te s istim okretnim momentom nastavlja vožnju nakon zaustavljanja. Namijenjena je održavanju zelenih površina – zalijevanju i sakupljanju zelenila nakon obrezivanja, sakupljanju otpada iz košarica, prijevozu tereta u urbane sredine i pješačke zone, prijevozu opreme u kampovima i resortima, putnika i prtljage do hotela u gradskoj jezgri.

Njena uloga je jasna zapravo svugdje gdje je bitno imati nečujno i ekološko vozilo koje može proći kroz uske ulice grada sa širinom od svega 1300 mm. S jamstvom od tri godine na cijelo vozilo i olovne baterije te pet godina na li-ion baterije, uvjerljivo dokazuju kako se radi o pouzdanom vozilu.

Garia gospodarska vozila proizvode se u dvije izvedbe: Park i City, čime je za sredine u kojima nije potrebno imati registrirano vozilo – ne izlaze na javne prometnice, dostupna povoljnija Park izvedba. Vozilo se može opremiti sandukom za teret, s kipanjem ili bez, povišenim stranicama, furgon izvedbom, sustavom za zalijevanje, prijevoz otpada, odnosno prema zahtjevu korisnika oprema se željenom nadogradnjom.

Garia vozila – putnička i teretna, nalaze se u svjetski poznatim resortima, golf terenima, turističkim središtima, a od nedavno su dostupna i na hrvatskom tržištu kod zastupnika Gradatin (www.gradatin.hr).

Garia je napravila odmak od standardne ponude golf vozila, a ozbiljno je ušla i u segment osobnih vozila, kada se počela pojavljivati u turističkim mjestima, resortima i gradovima kao malo urbano vozilo s dva, četiri ili šest sjedala

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

39

KONFERENCIJE

9. konferencija o društveno odgovornom poslovanju – DOP

Poslovni uspjeh,

društvena dobrobit i zaštita okoliša Društveno odgovorno gospodarstvo je pokretač društva, pa je naročito vrijedno kad se uvidi da i u RH sve više tvrtki ne samo deklaratorno, već i praktično prihvaća odgovoran pristup razvitku kao prijatelju okoliša

foto: Dražen Lapić

PSOR (Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj) organizirao je u Zagrebu 21. i 22. studenog 2017., već tradicionalnu, 9. konferenciju o društveno odgovornom poslovanju – DOP. Pokrovitelji Konferencije bili su Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Gradska skupština Grada Zagreba i Veleposlanstvo Kraljevine Norveške.

Predsjednica Programskog odbora Konferencije bila je dr.sc. Mirjana Matešić, a uvaženo Stručno povjerenstvo za reviziju radova s predsjednikom dr.sc. Antom Glavašom odabralo je 30 stručnih radova, koji su grupirani u tri sekcije: • Procjena utjecaja na okoliš, propisi zaštite okoliša i strateški pristup upravljanja okolišem, • Razvoj politika održivosti i provedbe Globalnih ciljeva održivog razvoja, • Strateški primjeri razvoja ljudskih potencijala, organizacijske klime i partnerstva s lokalnom zajednicom.

40

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

U Predgovoru Zbornika radova, između ostalog, urednica Mirjana Matešić je naglasila: "U listopadu 2017. godine 34 poduzeća je potpisalo ili iskazalo namjeru potpisivanja hrvatske Povelje o raznolikosti. To je pokazatelj da biznis nema boje, rase ili uvjerenja. Umjesto toga cijeni se motiviranost, kompetencija i angažiranost.“.

Društveno odgovorno gospodarstvo je pokretač društva, te je naročito vrijedno kad se uvidi da i u RH sve više tvrtki ne samo deklaratorno prihvaća, već i praktično akceptira odgovoran pristup razvitku kao prijatelju okoliša. Na Konferenciji je vrlo veliki broj stručnih radova ukazivao na vlastita aktualna iskustva.

Nemoguće je sažeto predstaviti sve radove, pa uz ispriku onima koji nisu prikazani, u nastavku izdvajamo samo neke:

Prof. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac: "Održivo sveučilište – promicatelji društveno odgovornog poslovanja" "Održiva sveučilišta promiču održivost u svim aspektima poslovanja, pridonoseći izgradnji odgovornog i konkurentnog gospodarstva, uključivo društva i očuvanje o­koliša…

podržavajući: 1. obrazovanje studenata o održivosti kroz različite nastavne discipline, 2. poticanje znanstvenih istraživanja i diseminacija znanja o održivosti, 3. izgradnja zelenih kampusa i podrška lokalnoj zajednici."

Jedan od međunarodnog načina mjerenja aktivnosti održivih sveučilišta je Green Metric World Univesity Ranking. To je istraživanje pokrenuto 2010. godine u Indoneziji. Već 2016. toj inicijativi pristupilo 516 sveučilišta, ali nažalost, niti jedno iz RH.

Darko Alfirev: "Proizvod HEP Opskrba ZeIN – Primjer DOP projekta" "ZeIN, električna energija dobivena isključivo iz obnovljivih izvora, proizvod je HEP Opskrbe namijenjen velikim poslovnim kupcima. Sredstva od prodaje ZeIN energije koriste se za projekte energetske učinkovitosti i izgradnju obnovljivih izvora energije (OIE) integriranih u građevine u kojima se obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja te skrbi o osjetljivim skupinama stanovništva. To je projekt koji može poslužiti kao dobar primjer prakse društveno odgovornog poslovanja." …..

"Cijena ZeIE-na je 20 eurocenti, odnosno oko 1,5 kuna za 1 MWh (2017.). To znači da će tvrtka koja ima godišnju potrošnju 1.000.000 kWh za zelenu energiju izdvajati 125 kuna mjesečno, odnosno 1.497 kuna godišnje."

Daria Mateljak: "Pogledi hrvatskih banaka na ciljeve održivog razvoja" "Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda doneseni su 25. rujna 2015. godine u sklopu novog Programa održivog razvoja (Agenda 2030.)...

Prema velikom istraživanju PricewaterhouseCooper, među 14 banaka (6 velikih, 6 malih i 2 srednje velike) ocijenjeno je koliko banke mogu djelovati na svaki pojedini cilj održivog razvoja (1 najlošija, a 5 najbolja ocjena): • Očuvanje života na zemlji 2,20 • Zaštita klime 2,30 • Očuvanje vodnog svijeta 2,30 • Svijet bez gladi 2,35 • Svijet bez siromaštva 2,45 • Čista voda i sanitarni uvjeti 2,45 • Pristupačna i čista energija 2,45 • Zdravlje i blagostanje 2,65 • Mir, pravda i snažne institucije 2,65 • Održivi gradovi i zajednice 3,00 • Smanjenje nejednakosti 3,05 • Kvalitetno obrazovanje 3,35 • Rodna ravnopravnost 3,40 • Odgovorna proizvodnja i potrošnja 3,50 • Partnerstvom do ciljeva 3,50 • Industrija, inovacija, infrastruktura 3,65 • Dostojanstven rad i ekonomski rast 3,70" …….

"Istraživanje je većim dijelom potvrdilo postavljene hipoteze i pokazalo da su banke u Hrvatskoj djelomično upoznate s ciljevima održivog razvoja te da još nisu sustavno počele ugrađivati ciljeve u svoje poslovanje. Nadalje banke koje su dio matične grupacije imale su više iskustva s globalnim ciljevima."

U listopadu 2017. godine 34 poduzeća je potpisalo ili iskazalo namjeru potpisivanja hrvatske Povelje o raznolikosti, čime pokazuju da cijene i potiču motiviranost, kompetenciju i angažiranost Mr. sc. Gorana Lipnjak: "Utjecaj zelenih tehnologija na zaštitu zdravlja zaposlenih" "Uz već poznate rizike za zdravlje i sigurnost zaposlenih, nove tehnologije povezane su novim nedovoljno poznatim rizicima.

Zelene tehnologije korisne su za okoliš i osobito za zdravlje ljudi, a biti zelen je korisno i za poslovanje. Međutim, nove tehnologije povezane su s novim rizicima, koji nisu dovoljno istraženi, kao primjerice: • novi rizici u procesima građevinarstva utječu na radnike koji su izloženi novim supstancama, korištenim materijalima poput kemikalija za skladištenje energije, novim površinskim prevlakama, nano-materijalima te vlaknastim kompozitima, • skladištenje i rukovanje biomasom izlaže radnike fizičkim, kemijskim i biološkim rizicima. Primjetni su i rizici od požara i eksplozije. Otpad proizveden od biomase često je toksičan. Primjerice, pepeo drveta sadrži teške metale i jako je alkalan. Također, velika količina biomase dovodi do izlaganja prašini, alergenima i drugim otrovima.

Pri recikliranju postoji niz opasnih materijala, uključujući prašinu, otrovne metale i biološki otpad, koji su prisutni u različitom i sve većem broju aktivnosti koje se odvijaju u postupcima recikliranja.

Visoke temperature, a ponekad i visoki tlakovi koriste se u pirolizi (350 – 550 °C) i plinofikaciji (preko 700 °C). Treća generacija bio goriva može dovesti do novih bioloških rizika. Također, postoji rizik povezan s prenošenjem proizvodnje bioplina treće generacije iz demonstracijskih pogona u komercijalu.

Baterije koje se koriste za skladištenje energije u zgradama su opasne za ljude, koji ne prepoznaju rizik od preopterećenja. Vodik korišten kao nosilac energije zahtjevan je za rukovanje uz opasnost od požara i eksplozije. Kontinuirano se razvijaju novi tipovi baterija, koji dovode nove potencijalne rizike od kemikalija, kancerogenih materijala i nano-materijala.

Značajni rizici pojavljuju se pri procesima dobivanja rijetkih zemalja (rijetki zemni elementi), pri radu s opasnim otpadom, kao i u procesima koji koriste robotiku i nanotehnologiju, te pri gospodarenju otpadom."

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

41

STRUČNO

Gospodarenje tekstilnim otpadom

Otpadni tekstil – sirovina za budućnost Dugo vremena otpadni tekstil nije poiman kao vrijedna sirovina. Kada se otpadna odjeća i obuća ne proda ili pokloni, najčešće se s njom postupa kao sa smećem ružno gospodarenje otpadom ukazuje da je otpadni tekstil – buduća sirovina. U Berlinu je krajem prošle godine održan stručni skup koji je isključivo analizirao mogućnosti recikliranja otpadnog tekstila. U RH vrlo uspješno radi tvrtka Regeneracija Zabok, koja reciklira potrošačke i proizvodne ostatke odjeće i obuće. Za potrebe proizvodnje ta tvrtka čak i uvozi otpadni tekstil.

U Njemačkoj se godišnje odvoji oko milijun tona otpadne odjeće. Polovica te količine je još uvijek nosiva odjeća i obuća, te se u tržišnim uvjetima izvozi u zemlje Istočne Europe, Afrike i Azije. Oko 20% od ukupne količine otpadnih tekstila prerađuje se u krpe za brisanje, izolacijska vlakna i sl. Proizlazi da je stupanj recikliranja otpadnog tekstila u Njemačkoj oko 15% mase.

U Francuskoj je 2009. godine osnovano neprofitno društvo ECO-TLC kao odgovor na ulogu proizvođača odjeće, obuće i drugog tekstila. Na tržištu Francuske se godišnje gospodari s oko 600.000 tona otpadnih tekstila i obuće (9,2 kg po stanovniku). Oko 35% (210.000 t/a) od te ukupne količine se odvojeno sakupi na 42.000 sakupljačkih mjesta otpadne odjeće i obuće.

SOEX se temelji na istraživačkom projektu "Resyntex", koji uključuje 20 partnera (udruga proizvođača, tvrtki i istraživačkih instituta). EU podržava taj projekt s 9 milijuna eura. Cilj istraživanja je u domeni kružnog gospodarstva uz simbiozu između kemijske i tekstilne industrije postići kemijsko recikliranje otpadne odjeće i obuće. U 2018. godini izgraditi će

42

VELJAČA/FEBRUARY 2018.

se ogledno SOEX postrojenje godišnjeg kapaciteta 500 tona.

Na tom pilot postrojenju će se pomoću NIR tehnologije sortirati, odnosno odvajati tekstilni materijali prema sastavu (primjerice, čista vuna od mješavina vune i poliakrila) i prema boji. Istražuju se i drugi postupci, kao i recikliranje stare "jeans" odjeće.

U belgijskoj regiji Flandriji organizacija KOMOSIE razvila je mrežu centara za ponovnu uporabu (Kringwinkel), koja okuplja 30 sortirnica i 135 dućana stare odjeće i obuće. Godišnji promet je veći od 50 milijuna eura, a temelji se na 72.000 tona odvojeno prikupljenih materijala. Takav poslovni model otvorio je 5.426 radnih mjesta.

"Naročita je odgovornost tekstilne industrije da recikliranjem stare odjeće dobije nove sirovine."

Thomas Buch, ministar zaštite okoliša pokrajine Nord-Rhein-Westfallen (B. Weber, EU Recycling)

U RH otpadni tekstil je otpad koji treba odvojeno prikupljati.

Između ostalih, tvrtka Regeneracija Zabok preuzima i reciklira otpadni tekstil. Preuzimanje odvojenog sakupljenog otpadnog tekstila se plaća ili naplaćuje. Također, tu su neprofitne udruge poput socijalne zadruge Humana Nova, koja proizvodi kvalitetne tekstilne proizvode od ekoloških i recikliranih materijala, a zapošljava invalidne i dugotrajno nezaposlene osobe. Upravo bi ponovna uporaba uz minimalnu doradu trebala biti prioritet.

GRADIMO SUVREMENU TVORNICU ZA RAZVOJ I PROIZVODNJU KOMUNALNIH VOZILA I EKO TEHNOLOGIJE

Kupujte Hrvatsko, doprinosite razvoju domaće industrije i gospodarstva Republike Hrvatske. Naša komunalna vozila i nadogradnja imaju trajnu funkcionalnost, troše najmanje goriva i financiraju se iz fonda za zaštitu okoliša RH. Imamo preporuku i podršku politike RH.

Komunalna poduzeća moraju obnavljati svoj komunalni park vodeći računa o troškovima nabave, potrošnje goriva, kvaliteti vozila i nadogradnje. Krajnji cilj prikupljanja otpada je njegova reciklaža i ponovna uporaba. Tehnix ima razvijenu MBO-Te tehnologiju kojom se postiže potpuna reciklaža komunalnog otpada bez deponija.

POSJETITE NAS I RIJEŠITE KVALITETNO, TRAJNO I ODRŽIVO SVOJE PROBLEME GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM! World's Leading Trede Fair for Wate, Sewage, Waste and Raw Materials Management May 14-18, 2018 | Messe München