Tehnoeko 74 by bmcroatia

goodi dina n XVV

broj br oojj 74 trav tr a an av anj/ j apri ap rl ri 20018 18.. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

e k o l o g i j i

Poreč, 6.- 8. lipnja 2018.

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

MAZZOCCHIA, GREENMECH

KOMPTECH, MULTIHOG

SNAGA LJUBLJANA - VAŽNOST KOMUNIKACIJE S JAVNOŠĆU

MULTIFUNKCIONALNA KOMUNALNA VOZILA Gradatin d.o.o.

Livadarski put 19, 10360 Sesvete

www.gradatin.hr

vozila@gradatin.hr

00385 1 2908 140

KUPUJTE NAJBOLJA KOMUNALNA VOZILA TEHNIX POVOLJNI UVJETI NABAVE I TRAJNA EKOLOĹ KA FUNKCIJA

Kupujte Hrvatsko, doprinosite razvoju domaĂŚe industrije i gospodarstva Republike Hrvatske. NaĹĄa komunalna vozila i nadogradnja imaju trajnu funkcionalnost, troĹĄe najmanje goriva i financiraju se iz Fonda za zaĹĄtitu okoliĹĄa RH. Imamo preporuku i podrĹĄku Hrvatske gospodarske komore.

Komunalna poduzeĂŚa moraju obnavljati svoj komunalni park vodeĂŚi raĂ¨una o troĹĄkovima nabave, potroĹĄnje goriva, kvaliteti vozila i QDGRJUDGQMH .UDMQML FLOM SULNXSOMDQMD RWSDGD MH QMHJRYD UHFLNODĂ§D L SRQRYQD XSRUDED 7HKQL[ LPD UD]YLMHQX 0%2 7H WHKQRORJLMX NRMRP VH SRVWLĂ§H SRWSXQD UHFLNODĂ§D NRPXQDOQRJ RWSDGD EH] RGODJDQMD QD GHSRQLMX

326-(7,7( 1$6 , 5,-(Ă¤,7( .9$/,7(712 75$-12 , 2'5ĂŚ,92 692-( 352%/(0( *2632'$5(1-$ .2081$/1,0 273$'20 WORLD'S LEADING TREDE FAIR FOR WATE, SEWAGE, WASTE AND RAW MATERIALS MANAGEMENT 0D\ | 0HVVH 0Â QFKHQ

TEHNIX d.o.o. BraĂŚe RadiĂŚ 35, 40320 Donji Kraljevec, Hrvatska e-mail: tehnix@tehnix.com web: www.tehnix.com

centrala: +385 40 650 100 fax: +385 40 650 108 komercijala: +385 40 650 101 tehniĂ¨ki ured: +385 40 650 111

SADRŽAJ

Najava konferencije Energija, ekologija i ekonomija kružnog gospodarenja otpadom Poreč, 6.-8. lipnja 2018.

10 18

IFAT 2018 Gospodarenje otpadom SNAGA Ljubljana - važnost komunikacije s javnošću

Resursi iz otpada

Rudarenje odlagališta u Hrvatskoj

Vijesti Nova postava sajma

Javne inicijative Prvi svjetski dan recikliranja

Komptech Komptechova sita ističu se kvalitetom

Croatia Waste Expo 2018. Godina izazova

Cjelogodišnje održavanje malim komunalnim vozilima uz pomoć četke MKH

Plastifikacija otpada Čovjek uronjen u plastiku – jede i pije plastiku?

RASCO

Mazzocchia Dvokomorne komunalne nadogradnje s potisnom pločom

Impressum TEHNOEKOO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Izvršni urednik Goran Vrga, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

TRAVANJ/APRIL 2018.

KOLUMNA

OTPAD KONAÄ&#x152;NO U SREDIĹ TU POZORNOSTI ZahvaljujuÄ&#x2021;i novim propisima, inzistiranju Europske komisije, ali i sve veÄ&#x2021;em nedostatku odlagaliĹĄnog prostora, u javnosti se sve Ä?eĹĄÄ&#x2021;e diskutira o problemima otpada. Pri tom se redovito rabi pojam ekocid, a u posljednje vrije-

dr. sc. Zlatko MilanoviÄ&#x2021;

me problemi u postupanju s otpadom Ä?ak se nazivaju i ljudocid. Sustavno se zaboravlja da je veÄ&#x2021; prije pet godina u Hrvatskom saboru usvojen Zakon o odrĹživom gospodarenju otpadom, koji prioritetno zahtijeva prevenciju, ponovnu uporabu i recikliranje otpada. Tada je propisana obveza odvojenog sakupljanja reciklabilnih, opasnih i posebnih kategorija otpada. "Dirljivo" je kako se neki odgovorni lokalni moÄ&#x2021;nici opravda-

38 40

GreenMech ZaĹĄto su sjekaÄ?i drvne mase postali nuĹžna i neizostavna tehnologija?

Multihog Specijalist za sve vremenske uvjete

vaju "kako nije moguÄ&#x2021;e u tri mjeseca osigurati toliko vaĹžne mjere gospodarenja komunalnim otpadom". "Dirljivo" je kako se neki Ä?ude da na odlagaliĹĄte baÄ?en neobraÄ&#x2018;eni komunalni otpad smrdi, odnosno neugodno miriĹĄe. MeÄ&#x2018;utim, svjetska iskustva pokazuju da posljedice neodgovornog postupanja s otpadom, mogu biti puno veÄ&#x2021;e i opasnije. Od struÄ?njaka se zahtijeva, i to uvijek iznova, da iznaÄ&#x2018;u rjeĹĄenje deus ex machina i to na lokaciji "koja nije u mojoj blizini". Ä&#x152;injenica je da se u sve veÄ&#x2021;em broju lokalnih sredina veÄ&#x2021; danas postiĹžu ciljane vrijednosti za 2022. godinu. Takve sredine su u RH i gospodarski najrazvijenije. Treba vjerovati da novim propisom za gospodarenje komunalnim otpadom te sredine neÄ&#x2021;e biti "penalizirane" veÄ&#x2021; i financijski nagraÄ&#x2018;ene. Sasvim je sigurno da u RH treba prijeÄ&#x2021;i s rijeÄ?i na djela. Primjerice, rezultat brzog uvida kako se postupa s otpadom na zagrebaÄ?kim fakultetima je porazan. Vrijedno je istaknuti pozitivan primjer Fakulteta strojarstva i brodogradnje (svakako zahvaljujuÄ&#x2021;i osobnom trudu profesora Slavena DobroviÄ&#x2021;a). S druge strane, na velikom skupu o prijedlogu Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba od 2018. do 2023. govornicima je ponuÄ&#x2018;ena voda u PET ambalaĹži. InaÄ?e, taj grad stalno ponosno istiÄ?e da ima izvrsnu kakvoÄ&#x2021;u pitke vode

/'ÇŁ70#41&0# -10('4'0%+,# 1 <#Éľ6+6+ 1-1.+Éľ#

iz slavine. ZaĹĄto onda po viĹĄestruko viĹĄoj cijeni kupuje pitku vodu u bocama,

ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA -47Ę&#x2019;01) )1521&#4'0,# 162#&1/

nepotrebno troĹĄi (baca) novce i proizvodi otpadnu ambalaĹžu za Ä?ije zbrinja-

2QTGČŹ NKRPLC

li apartman u Austriji i kako su dobili vreÄ&#x2021;ice za odvojeno odlaganje otpada

vanje takoÄ&#x2018;er treba izdvojiti financijska sredstva. ZaĹĄto smo onda siromaĹĄni? ZavrĹĄila je "hrvatska sezona skijanja". Kolega mi priÄ?a kako su iznajmi(normalno). U spremnik - posudu za otpadno staklo odloĹžili su staklenku od krastavaca (normalno). MeÄ&#x2018;utim, vlasnica apartmana je doĹĄla provjeriti kako su odvojeno odloĹžili otpad i upozorila ih je da su sa staklenkom odloĹžili i metalni poklopac. Rade li to i vlasnici apartmana u Hrvatskoj? Pa zar nije imala drugog posla, nego da prebire po smeÄ&#x2021;u? Gazdarica im je pojasnila - ako

Ovo izdanje Ä?asopisa Tehnoeko tiskano je na recikliranom papiru.

komunalna tvrtka pronaÄ&#x2018;e u otpadnom staklu i metalni poklopac biti Ä&#x2021;e odmah kaĹžnjena sa 100 eura (normalno). ZaĹĄto su onda Austrijanci bogati i zaĹĄto postaju sve bogatiji?

TRAVANJ/APRIL 2018.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

6.- 8. LIPNJA 2018.

POREČ Ho Hotel otel LLaguna aguna Parentium P arentium m

Poreč, 6. - 8. lipnja p j 2018.

Međunarodna M eđunarodna stručna konferencija konnferencija "Energija, ekologija i ekonomija ekonomija kružnog gospodarenja gosspodarenja otpadom", u organizaciji org ganizaciji časopisa TEHNOEKO, TEHNOEKO, koja će se i ove ggodine odine održati oddržžati u hotelu hottelu Parentium u Poreču, biti će iidealna deaalna prilika daa stručnjaci, strručnjaci, neovisno od politike i parcijalnih parciijalnih interesa, interressa, kritički proanaliziraju što ssee promijenilo promijeeniilo tijekom tijekom godine dana na području gospodarenja gos spodarenja otpadom ottpadom m [autori] Dr Dr. sc sc. Zlatkko Milannov ović ić

pripremama zzaa održavanje održžav avan anje je ovogodišnje ovogodišnje KonferenKoonfereencije korisno se prisjetiti prris isjeeti titi zaključnih promišljanja proomišljan nja prošlogodišnje prošlogo godišn š je konferencije kon nfere renc n ije "Kružno gospodargosp go s odarstvo vo u urbanim urbban anim sredinama". sreedinaama ma".". To To jee ujedno uje jedno prilika da uoči uoč očii Svjetskog Svje Sv jets tskog dana dana zaštitee okoliša, okoliša, stručnjasttručnjaukažu naa po potrebite ci u kaažu n potrebit te pr promjene. Hr Hrvatska neprijeneprijeporno sustava porn po rnoo za zzaostaje ostaje u razvitku održivog oddrž rživ ivoog cjelovitogg sust tav avaa go gospootpadom. gospodarenje ddarenja areenj njaa otpa pado d m. U posljednje possljljed ednje vrijeme gosp pod odaarenje otpadom se pomaloo unaprjeđuje, unaprj un rjeđ eđuj uje, ali nedovoljno. Može Moože li se i kako poboljšati boljša š ti sustav ppostupanja ostupan nja s otpadom?? Na ovogodišnjoj ovo vogodišn njoj Konferenciji Konf Ko nfer erenci cijiji će sudjelovati sudjeelovati i eksperti iz Slovenije Slov oven enijije i Austrije, Austrrije, tee će se njihova njijihoova iskustva iskusstva moći usporedikružnog ti s oostvarenim stva st vare renim ppomacima oma macima kružn nog gospodarstva gospoda dars r tva u Hrvatskoj. Republike Hrvatske, Početkom prošlee ggodine odine Vlada R epublike Hrvat atske, nakon duPlan žeg čekanja, usvojila je novi nacionalni na Pla lan gospodarenja otpadom. Nakon više godina očekivanja očekivanja i "dubokih" promišljanja odgovornih, krajem prošle godine,, donesena je i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom m (Uredba). Nastavno, u roku tri mjeseca, jedinice lokane ssamouprave amouprave su trebale donijeti vlastitu Odluku o pružanju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluga povezanih s javnom jaavnom uslugom (Odluka). Na zanimljivo Konferenciji će biti vrlo zanimljiv vo čuti procjene stručnjaka o mogućnostima ostvarivanja mogu ućn ćnoostima ost stva varivanja postavljenih posstavljenih ciljeva kružnog gospodarenja otpadom Hrvatskoj. poda are r nja ot otp padom u Hr Hrva v tskkoj. Oni koji se ne bave problematikom mati ikom postupanja s otpadom otpaddom procjenjuju da su šanse da Hrvatska Hrva atska do 2020. godine ostvari stupanj odvojenog sakuplja-

TRAVANJ/APRIL 2018.

predavanja i panel diskusije e Uz pozvana stručna predavanja, na konferencikonferrenciji "Energija, ekologija i ekonomija kružnog kružnoog gospodarenja organizirane po oda darenja otpadom", biti će organizira ane i dvije panel diskusije: • Centri za gospodarenje otpadom:: dileme i kodileme • Energijska oporaba otpada

nja komunalnog otpada od najmanje najmanjee 50% i građevnog otpada od najmanje 75% realnoo pola – pola. Takve "stručne" procjene svakako će se ostvariti, ostvar arit iti,i ovako ovaako ili onako.

Zaključci prethodne prethodn ne Konferencije i refleksija na aktualne aktual alne prioritete Na prošlogodišnjoj Konferenciji Konfferenciji u organizaciji časopisa Tehnoeko bila je provedena na i izravna televoting anketa. Na taj način su dobivena zanim zanimljiva mljiva mišljenja struke o tada vrlo aktualnim problemima gos gospodarenja spodarenja otpadom u Hrvatskoj. U nastavku je sažeta analiza analiiza tako prikupljenih odgovora, uz usporedbu s aktualnim problemima gospodarenja otpadom. pr

stručna konferencija nomija kružnog gospodarenja otpadom MIŠLJENJE STRUČNJAKA – u javnosti svi odgovorni za donošenje odluka izrijekom ističu potrebu uvažavanja mišljenja struke. Ugledni hrvatski eksperti iz svih područja gospodarenja otpadom, krajem 2016. godine, su samoinicijativno (besplatno) izradili "Stručno mišljenje o stanju gospodarenja otpadom" koje sadrži i prijedlog mjera za poboljšanje. Stručno mišljenje izravno je predano tadašnjem ministru, ali do danas nije stigao odgovor, niti je postavljeno bilo koje dodatno pitanje. To je izvrstan primjer zanemarivanja prijedloga hrvatskih stručnjaka. Nitko ne inzistira da je Stručno mišljenje apsolutna istina, ali u njegovu izradu uložen je dragovoljan rad eminentnih neovisnih hrvatskih stručnjaka. U zemlji gdje se ministri, a s njima najčešće i državni planovi gospodarenja otpadom, mijenjaju gotovo svake godine. Može se očekivati da će se tek u budućnosti Hrvatska suočiti s nedovoljno stručno pripremljenim projektima postupanja s otpadom. Rijetko se u javnosti ističu i odluke dva bivša ministra zaštite okoliša, koje su protivne nekim smjernicama kružnog gospodarenja otpadom. Televoting anketa je s najvećim postotkom glasova (78,6 %) utvrdila potrebu uvođenja obvezne stručne recenzije projekata gradnje i/ili sanacije odlagališta otpada. Sada kada je konačno počela sanacija drugog po veličini hrvatskog smetlišta, uz emisije neugodnih mirisa, prozivaju se projektant i izvoditelj. Zanemaruje se činjenica da stručnjaci već godinama predlažu uvođenje neovisne državne recenzije. Takvu stručnu recenziju treba poimati isključivo kao pomoć projektantima i investitorima. INTERES "ZELENIH" UDRUGA – Čovjek proizvodi antropološki otpad i na različite načine opterećuje okoliš. Ubrzani razvitak gospodarstva omogućio je poboljšanje standarda života ljudi, ali dolazi i do povećanja količine otpada i povezanih opasnosti. Ljudi su od pamtivijeka otpad bacali u okolicu mjesta boravka. To je bio "najjeftiniji" i najlakši način zbrinjavanja otpada. Međutim, takvo zbrinjavanje otpada rezultiralo je krajem prošlog stoljeća ogromnim brojem smetlišta, koja su sve više ugrožavala okoliš i osobito zdravlje ljudi. U Hrvatskoj je tako bilo stvoreno gotovo 5.000 tisuća smetlišta, koja su ugrozila pitku vodu i sam opstanak ljudi koji borave u blizini odlagališta. U takvim uvjetima razvio se dobro poznati Nimby sindrom (Ne u mom dvorištu). Nastavno su vješti političari, uporno izbjegavajući provoditi rješenja za otpad stvorili Nimet sindrom (Ne u moje izborno vrijeme). Konačno se u društvu razvio BANANA sindrom (Ne graditi ništa u blizini bilo koga).

U potrazi sve bržeg razvitka, neobrazovan i naročito kvazi obrazovan čovjek postaje Homo duplex. Taj sociološki pojam prvi je objavio još u devetnaestom stoljeću Emile Durkheim. Čovjek u gospodarstvu generira proizvodni otpad, dok u slobodno vrijeme proizvodi komunalni otpad. Međutim, čovjek je biološki organizam i instinktivno se bori protiv svega što ga ugrožava. Tako se počinje ponašati kao dvostruka osoba. S jedne strane sam proizvodi otpad, a s druge strane taj otpad ugrožava njegov opstanak. Proizlazi da je čovjek sam protiv sebe te se instinktivno ponaša kao dvostruka osoba. U takvoj situaciji ljudi počinju vjerovati u idealna rješenja, kao primjerice potpuno recikliranje i to bez najmanjeg opterećenja okoliša. Problem otpada je, međutim, bitno složeniji. Neki tehnički i ekonomski dobro osmišljeni projekti gospodarenja otpadom u Hrvatskoj tijekom realizacije su zaustavljeni, bilo privremeno bilo trajno. Do toga uglavnom dolazi zbog zanemarivanja sociološke dimenzije. Projekte gospodarenja otpadom nužno je ekološki i energijski i ekonomski optimirati Analizom životnog ciklusa. Međutim, istovremeno je nužno komunicirati s građanstvom. Presudno je shvatiti da tehnički i financijski optimiran projekt nije provediv, ako u konkretnoj sredini nije sociološki određen. U demokratskom društvu znanjem i komunikacijom nužno je sociološki pripremiti svaki projekt. Primjerice, u jednom području građani su odbili gradnju kompostane biootpada. Nedugo zatim, svega dvadesetak kilometara dalje, građani su prihvatili gradnju kompostane (koja sada vrlo uspješno radi). Televoting anketa također je kao glavne razloge sustavne neprovedbe propisa u Hrvatskoj istaknula: • Nimet sindrom (60,9%), • niska razina znanja (26,1%). ENERGIJSKA OPORABA – U Hrvatskoj, a isto tako i u Sloveniji, projekti energijske oporabe spaljivanjem i suspaljivanjem otpada vrlo teško se mogu realizirati. S druge strane, u susjednoj Austriji takvi se projekti uspješno realiziraju već desetljećima. Prema izvješću Europske komisije, u Austriji se reciklira (uključujući i kompostiranje) 58%, a spaljuje se, odnosno, energijski se oporabljuje 38% količine komunalnog otpada. Odlaže se samo 4%. S druge stra-

TRAVANJ/APRIL 2018.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

Poreč, 6. - 8. lipnja 2018.

ne, u Sloveniji i Hrvatskoj, prema istom izvješću Europske komisije 2014. se odlagao deset, odnosno dvadeset puta veći postotak otpada! Činjenica je da najmanje komunalnog otpada odlažu najrazvijenije EU zemlje, koje apsolutno uključuju energijsku oporabu. Slovenija postiže stupanj recikliranja od 61% i po tome se nalazi među zemaljama EU s najboljim rezultatima. Međutim, takva evidencija "skriva" činjenicu da Slovenija izvozi GIO (RDF) i digestat u Austriju. Anaerobna biološka obrada je jedna mogućnost energijske oporabe lagano biorazgradljivog komunalnog otpada. Prva urbana bioplinska postrojenja su izgrađena u Sloveniji i Hrvatskoj. Međutim, digestat kao ostatak bioplinskih postrojenja, u slučaju velikog postrojenja u Ljubljani (RCERO) za sada se odvozi na energijsku oporabu u Austriju. Na nedavno održanoj konferenciji u Zagrebu stručnjaci iz Švedske su nagla-

Na ovogodišnjoj Konferenciji energijska oporaba bit će jedna od glavnih tema panel diskusije sili da se lagano biorazgradive frakcije energetski oporabljuju u bioplinskim postrojenjima. Energetski vrijedne frakcije iz smeća, odnosno iz miješanog komunalnog otpada, energetski se oporabljuju spaljivanjem uz trigeneraciju. EU nije zabranila energijsku oporabu, ali je ograničila gradnju novih energana na otpad. Otvara se pitanje potiče li na taj način nerazvijene zemlje da u razvijenim zemljama "napune" već izgrađene energane na otpad (koje su razvitkom prevencije i recikliranja ostale napola iskorištene)? Televoting anketa je pokazala mišljenje sudionika, da je odgoda projekata energijske oporabe: • učinkovita mjera zaštite okoliša (25 %), • bježanje od problema (75 %). Na ovogodišnjoj Konferenciji u Poreču upravo će energijska oporaba biti jedna od glavnih tema panel diskusije. NAKNADA ZA ODLAGANJE – Hrvatski stručnjaci već dulje vrijeme uporno ističu da je uvođenje takse za odlaganje ključno za ustroj Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Sustavno se u javnosti ističe da je cilj EU akcijskog plana kružnog gospodarstva povećanje recikliranja komunalnog otpada. Istovremeno se gotovo i ne spominje da je prioritetni cilj smanjivanje odlaganja, uključujući odlaganje biorazgradivog otpada. Činjenica je da javnost ne prihvaća ili vrlo teško prihvaća otvaranje novih odlagališta. Međutim, šira javnost (uključujući i ponekog stručnjaka) "u tišini" tolerira rad postojećih odlagališta, uključujući i smetlišta, odnosno ona odlagališta koja nisu ni uređena. Zanimljivo je da čak ni najave mogućnosti produljenja rada postojećih odlagališta do sada ne nailaze na otpor šire javnosti. Vapaji malog broja građana koji žive blizu postojećih odlagališta često ostaju bez odgovora.

TRAVANJ/APRIL 2018.

U Hrvatskoj neodgovorni vole naglasiti da je odlaganje najjeftiniji način zbrinjavanja otpada. Ako je to tako, onda bi Hrvatska trebala biti među bogatijim EU zemljama. Što će više otpada odlagati, to će Hrvatska biti bogatija, ili je ipak obrnuto? Na prošlogodišnjoj Konferenciji "televoting" anketa je pokazala mišljenje da su za provedbu Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prioritetne mjere: • uvođenje naknade za odlaganje (28,6 %), • izgradnja centara za gospodarenje otpadom (28,6 %), • naplata odvoza otpada prema količini (21,4 %). CENTRI ZA GOSPODARENJE OTPADOM (CGO) postupno su postali izvanredno politički iskoristiva tema. U jednom komunalnom časopisu nedavno je naglašeno "otpad je veliki business". Zatim pod tim naslovom se ističe da su za gradnju "mega" CGO-a začudo i HDZ i SDP, dok Most predlaže 90 (malih) CGO-a. Na kraju članka dodaje se i HNS, koji ipak zajedno s HDZ-om gura dalje projekte mega CGO-a. Zanimljivo, naslov članka povezuje teme biznisa i otpada, a u tekstu nema ni riječi o biznisu već su teme politika i otpad. O odlaganju otpada, koji je upravo za Hrvatsku ključni problem, u tom tekstu ni riječi. Izgradnjom CGO-a, svejedno da li 20 većih ili 90 manjih, a poglavito sortirnica, treba prije svega izbjeći odlaganje neobrađenog otpada. Hijerarhija cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je dobro poznata, a to nije samo odvojeno sakupljanje. Političari vješto koriste projekte gradnje CGO-a, i to osobito kada zbog "nečijeg" dugogodišnjeg zanemarivanja problema otpada dođe do kritičnih situacija. Upravo za problem neugodnih mirisa iz smetlišta Karepovac tako je lagano rješenje pronaći u gradnji budućeg CGO Lečevica. Prioritetne mjere cjelovitog sustava gospodarenja otpadom nisu odvojeno sakupljanje ni gradnja CGO. To su samo neke mjere, koje trebaju biti smišljeno uključene u cjeloviti sustav. Primjerice, odvojeno sakupljena otpadna plastika ili krupni otpad koji se zatim odlažu na odlagalištu nisu cjeloviti sustav. Također, gradnja CGO-a koji proizvodi gorivo iz otpada bez osiguranog plasmana nije cjeloviti sustav. Najvažnije je graditi cjeloviti sustav gospodarenja otpadom prvenstveno na opremi koju proizvode hrvatske tvrtke i koja odgovara specifičnostima korištenja u hrvatskim sredinama. To su u svakom slučaju sortirnice (male, velike, ručne, automatske) koje mogu odvajati upravo one frakcije otpadnih sirovina za koje je osiguran tržišni plasman. Na Konferenciji će se otvoreno diskutirati o navedenim i drugim aktualnim projektima gospodarenja otpadom te će se razmijeniti iskustva sa stručnjacima iz Slovenije i Hrvatske. Omogućit će se razmjena mišljenja o prednostima i poteškoćama provedbe novog nacionalnog Plana i naročito Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom. Plan i Uredba su usvojeni nakon godina čekanja, a sada ih treba prije svega provesti. Stručnjaci ukazuju da treba dopuniti propise glede nusproizvoda i ukidanja statusa otpada. Ugledni stručnjaci su potvrdili učešće na Konferenciji te će biti spremni aktivno sudjelovati u panel diskusijama.

IR RV ZE

RE TE AJ

TI TI OK OLIŠ A

N ĐU ME

AR OD NA

KONFERENCIJA

AŠ Z O

ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA -47ʒ01) )1521&#4'0,# 162#&1/ • CENTRI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, DILEME I KO-DILEME • CGO I MBO • ENERGIJSKA OPORABA OTPADA • KOMUNALNE DOBRE PRAKSE I EDUKACIJA • OTPADNA AMBALAŽA I PLASTIKA • FINANCIRANJE PROJEKATA

6.- 8. LIPNJA 2018.

POREČ Hotel Laguna Parentium Business Media Croatia d.o.o., Zagreb /konferencija@bmcroatia.hr / www.tehnoeko.com.hr

ORGANIZATOR

VIJESTI

Nova EU pravila o recikliranju

ZraÄ?ni i pomorski promet suoÄ?eni s velikim izazovima u smanjenju utjecaja na okoliĹĄ Od kljuÄ?nog znaÄ?aja za smanjenje dugoroÄ?nog ugljiÄ?nog otiska zraÄ?nog i pomorskog prometa te postizanje ciljeva odrĹživog razvoja, sudeÄ&#x2021;i po izvjeĹĄÄ&#x2021;u Europske agencije za okoliĹĄ (EEA), neÄ&#x2021;e biti dovoljno samo poboljĹĄanje uÄ?inkovitosti potroĹĄnje goriva. Za to Ä&#x2021;e biti neophodno masovno usvajanje posljednjih inovacija u pogonskim tehnologijama i promjena modela ponaĹĄanja u transportnoj industriji. Ova dva prometna sektora su doĹživjela ogroman rast tijekom proteklih godina uslijed poveÄ&#x2021;anja gospodarskog rasta, ĹĄto je potaknulo meÄ&#x2018;unarodnu trgovinu i putovanja. Ali, sad su se zbog rastuÄ&#x2021;ih emisija stakleniÄ?kih plinova naĹĄli pod posebnim poveÄ&#x2021;alom regulatornih tijela EU. PredviÄ&#x2018;anja ukazuju da bi ovim tempom razvoja globalno zrakoplovstvo i brodarstvo do 2050. zajedno pridonosilo s gotovo 40% globalnih emisija ugljiÄ?nog dioksida, osim ako se poduzmu odluÄ?ne mjere ublaĹžavanja. MeÄ&#x2018;utim, neke je stvari u ovim sektorima teĹĄko mijenjati. Primjerice, vrlo dugi radni vijek zrakoplova i plovila zasigurno Ä&#x2021;e usporiti prebacivanje industrije na Ä?iĹĄÄ&#x2021;e tehnologije.

UPRAVA ZAGREB 10000 Zagreb 4CFPKĂ§MC EGUVC 6GN (CZ

PJ SPLIT 2QUNQXPC \QPC &WIQRQNLG 5X .GQRQNFC /CPFKĂŁC C 6GN (CZ

Veleposlanici EU-a odobrili su krajem veljaÄ?e privremeni sporazum o Ä?etiri zakonska prijedloga paketa o otpadu koji je postignut s Europskim parlamentom 18. prosinca proĹĄle godine. Nova pravila uspostavljaju pravno obvezujuÄ&#x2021;e ciljeve za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima. Prema postavljenim ciljevima Ä?ak 55% komunalnog otpada do 2025. godine bi trebalo biti pripremljeno za ponovnu upotrebu i recikliranje. Od 2030. godine na odlagaliĹĄtima se neÄ&#x2021;e smjeti prihvaÄ&#x2021;ati sav otpad prikladan za reciklaĹžu ili oporabu, posebno kada je rijeÄ? o komunalnom otpadu. A do 2035. godine koliÄ?ina komunalnog otpada za odlaganje trebala bi se smanjiti na samo 10%.

PJ RIJEKA -CUVCX 4KLGMC ÄşGIQVK 6GN (CZ

PJ OSIJEK 1UKLGM 5X .GQRQNFC /CPFKĂŁC \ 6GN (CZ

www.teknoxgroup.com

TRAVANJ/APRIL 2018.

Radni sastanak ministara Hrvatske, Albanije i Crne Gore na temu morskog otpada Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić susreo se 20. veljače u Dubrovniku s resornim ministrima Republike Albanije i Crne Gore, Blendijem Klosijem i Pavlom Radulovićem, a razgovarali su o mogućem rješenju problema morskog otpada s kopna. S obzirom na dosadašnju dobru suradnju između Republike Hrvatske, Republike Albanije i Crne Gore u okviru bilateralnih i multilateralnih formata, ministri su razgovarali o mogućem rješenju problema morskog otpada s kopna. Sve tri zemlje, kao potpisnice Barcelonske konvencije, imajući na umu važnost čistog okoliša i održivog turizma, istaknule su nužnost implementacije Konvencije i Regionalnoga plana gospodarenja morskim otpadom na području Mediterana kako bi smanjile količine morskog otpada u Jadranskom moru. Ministri su se složili kako je potrebno jačati dosadašnju suradnju u okviru postojećih sporazuma i inicijativa poput Mješovite komisije za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja, Jadranske Trilaterale i EU Strategije za jadransko-jonsku regiju. Također, s obzirom na dostupnost EU fondova i prioritet rješavanja problematike morskog otpada, u narednom razdoblju istražit će se sve mogućnosti financiranja projekata, prvenstveno putem apliciranja za EU sredstva, ali i putem drugih izvora sredstava, kao što su npr. sredstva Globalnog fonda za okoliš. Republika Hrvatska je voljna pružiti tehničku pomoć Republici Albaniji i Crnoj Gori i podijeliti informacije putem TAIEX Programa, instrumenta Europske komisije za pružanje kratkoročne tehničke pomoći novim državama članicama te zemljama u procesu pristupanja Europskoj uniji, a oko implementacije i jačanja legislative u području upravljanja morskim otpadom. S namjerom okupljanja svih jadranskih zemalja u zajedničkom cilju očuvanja morskog okoliša, ministar Ćorić je i prilikom susreta s talijanskim ministrom zaštite okoliša u siječnju 2018. godine predložio Italiji da, kao države s najdužom granicom na Jadranskom moru, razmotrimo mogućnosti razvoja programa kojim bi zajednički pružili tehničku i stručnu pomoć ostalim državama Jadrana da riješe svoj problem onečišćenja mora s kopna. Zaključno, ministri su dogovorili da će se sljedeći operativni sastanak održati u travnju u Zagrebu dok je ponovni susret na visokoj razini planiran u lipnju ove godine u Albaniji.

SJEKAÈI, DROBILICE I MALÈERI DRVENE MASE tehnologija za zeleniji okoliš

PRODAJA • SERVIS • PODRŠKA • OBUKA • REZERVNI DIJELOVI • NAJAM

OVLAŠTENI ZASTUPNIK ZA RH

Bukovaèki vijenac 14 10000 Zagreb tel 01/2340-381 fax 01/2340-588 e-mail: info@magus-stroj.hr www.magus-stroj.hr

TRAVANJ/APRIL 2018.

VIJESTI

GreenMech mobilni sjekači za Lošinj usluge Tvrtka Magus stroj iz Zagreba isporučila je GreenMech mobilne sjekače drvne mase tvrtki Lošinj usluge iz Malog Lošinja. Od sada će dva GreenMech stroja pomagati djelatnicima tvrtke prilikom održavanja zelenih površina prekrasnog otoka Lošinja. Sukladno potrebama, opsegu posla i vrsti vegetacije, tvrtka se odlučila za popularan model mobilnog sjekača drvne mase iz serije Arborist, velikog utovarnog otvora kapaciteta do 150 mm, s GreenMechovom standardnom opremom u vidu patentiranog "DiscBlade" sustava okruglih noževa te "No Stress" sustava kontrole utovarnih valjaka. Zbog nepristupačnog terena i uskih te neprohodnih površina na određenim lokacijama otoka, koje je potrebno sanirati, od izuzetne važnosti pokazao se kapacitetom i dimenzijama manji sjekač drvne mase CS 100. S kapacitetom do 100 mm, i ovaj kompaktni sjekač profesionalno odrađuje sve zadatke koji se od njega očekuju.

TRAVANJ/APRIL 2018.

Hrvatska delegacija na 8. Svjetskom forumu o vodi

Na 8. Svjetskom forumu o vodi koji je održan od 19. do 23. ožujka u Brasiliji, glavnom gradu Brazila, usvojena je Ministarska deklaracija pod nazivom "Dijeljenje vodnih resursa–hitan poziv na odlučno djelovanje" kojom se šalje nedvosmislena poruka kako su vode ograničeni resurs koji čovječanstvo dijeli te stoga dijeli i odgovornost za njihovo očuvanje i suočavanje s različitim izazovima, osobito sve izraženijim klimatskim promjenama. Na forumu je sudjelovala i delegacija Republike Hrvatske koju je vodio državni tajnik Mario Šiljeg. On je u okviru Ministarske konferencije održao govor o posebnom značaju voda za Republiku Hrvatsku, zbog čega su zaštićene i Ustavom. Državni tajnik Šiljeg je također sudjelovao u raspravi na Ministarskom okruglom stolu na temu klimatskih promjena. Govorio je o sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena u Hrvatskoj, posebno naglasivši specifičnosti kao što su negativni utjecaji na krške vodonosnike te zasoljenje tala i priobalnih vodonosnika. Osvrnuo se i na trenutne poplave kao i sve izraženiju pojavu klizišta u Hrvatskoj.

ŽCGO Marišćina obilježio prvu godišnjicu rada O Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina obilježio je prvu godišnjicu rada uoči prvog Svjetskog dana recikliranja, novog ekološkog datuma kojim se želi skrenuti pozornost na važnost usvajanja globalnog pristupa sakupljanju, obradi i korištenju otpada kao "sedmog resursa". Marišćina je prvi izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ugovorilo je projekt, a Ekoplus ga je kao krajnji korisnik preuzeo u veljači 2017. godine. Među brojnim uzvanicima bili su državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mile Horvat i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš. U pratnji zamjenika župana Primorsko-goranske županije Petra Mamule, zamjenika gradonačelnika Grada Rijeke Marka Filipovića i direktora Ekoplusa obišli su centar. "Dočekali smo da prvi od centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj profunkcionira. U ministarstvu ulažemo velike napore da sustignemo zadane rokove u realizaciji vrlo ambicioznih planova u vezi stavljanja u funkciju i otvaranja svih ostalih centara za gospodarenje otpadom", rekao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš istaknuo je da se sustav upravljanja otpadom u Hrvatskoj tek izgrađuje, a prvi probijaju led, što nije jednostavno jer se pojavljuju i problemi. Marišćina je ipak sve te probleme uspjela riješiti i već godinu dana uspješno radi. Unatoč izazovima i specifičnim okolnostima koje su pratile realizaciju projekta, Centar je izgrađen i stavljen u funkciju. Imajući u vidu činjenicu da je projekt uspješno realiziran i da je Primorsko-goranska županija prva uspostavila sustav gospodarenja otpadom u skladu s europskim direktivama, s Marišćine je poslana zajednička poruka o nužnosti i ulozi centara za uspješnu uspostavu sustava. Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula, između ostalog je istaknuo i činjenicu da je prema aktualnim pokazateljima PGŽ u primarnoj selekciji otpada jedna od vodećih u RH. Zamjenik gradonačelnika Filipović istaknuo je važnost ovog projekta i napomenuo je kako KD Čistoća već tri godine odvojeno prikuplja otpad te se u Rijeci i riječkom prstenu odvojeno prikuplja i predaje na daljnje postupke oko 20% od ukupne količine komunalnog otpada. Priliku da obiđu Centar i dobiju vrijedna iskustva "iz prve ruke", iskoristili su i članovi Grupacije centara za gospodarenje otpadom pred kojima je dug put izgradnje i uspostave sustava. Hrvatska bi trebala sagraditi ukupno 13 centara. Osim Kaštjuna koji je u probnom radu, ostali centri su u fazi provedbe. "Iza nas je, mogu to slobodno reći, prva i uspješna godina dana rada. Svjedoci smo situacije i problema u drugim sredinama, u kakvoj bi danas bili i mi da nije završena Marišćina. Nitko ne kaže da je ovo najbolje što možemo, niti da centri trebaju biti konačno rješenje, ali ako je to koncept za koji se opredijelila država, trebamo ga zajednički što brže razviti, pa ćemo onda imati što i unaprijediti. U protivnom, bez suradnje i participacije sa svih razina sustav neće zaživjeti!", rekao je predsjednik uprave Ekoplusa Josip Dedić.

TRAVANJ/APRIL 2018.

Komunalna vozila Iride- Alfateh za Ponikve eko otok Krk Komunalnom društvu "Ponikve eko otok Krk" isporučena su još četiri komunalna vozila korisne nosivosti 2,85 t i najveće dopuštene mase 7,5 t. Podržavajući tamošnji sustav odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu, tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke je sa svojim principalom, talijanskim proizvođačem komunalnih nadogradnji IRIDE iz mjesta Monta pored Torina, do sada isporučila istom korisniku u Krk ukupno deset komunalnih vozila. Kvalitetna poslovna suradnja nastavljena je zahvaljujući zadovoljstvu dosadašnjim odrađenim poslovima, odnosno dobrim eksploatacijskim karakteristikama i kvalitetnom održavanju te servisnoj podršci. Predstavnici tvrtke Alfateh ekologija i energetika istaknuli su da je za uspješan plasman komunalnih nadogradnji Iride na hrvatskom tržištu svakako zaslužna i odlična poslovna suradnja s tvrtkom Star import iz Zagreba, ekskluzivnim zastupnikom proizvođača podvozja Fuso – Canter za Republiku Hrvatsku. Također, ukazali su i na učinkovitu realizaciju odvojenog prikupljanja otpada na otoku Krku, koja se može i treba primijeniti i na svim ostalim otocima te u manjim sredinama. Smanjivanjem preostale količine miješanog komunalnog otpada koja se odvozi na kopno u ŽCGO, komunalnom društvu se proporcionalno smanjuje i ukupni trošak zbrinjavanja komunalnog otpada i postižu se zakonom propisani ciljevi vezano za količine odvojeno prikupljenog otpada.

TRAVANJ/APRIL 2018.

MATCHMAKING RADIONICA

"Challenges in mining industry of the ADRIA region" Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 16.04.2018. Poštovani partneri, Zadovoljstvo nam je pozvati vas na matchmaking radionicu u Zagrebu s temom "Challenges in mining industry of the ADRIA region" koja će održati 16. travnja 2018. na Rudarskogeološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu! Ovu radionicu zajednički organiziraju partneri u sklopu ADRIA hub-a, Sveučilište u Zagrebu, Geološki zavod Slovenije (GeoZS) i Zavod za gradbeništvo Slovenije (ZAG), a ciljane skupine su profesionalci koji se bave sirovinama, partneri iz industrije, kreatori javnih politika na nacionalnoj razini, znanstveno-nastavno osoblje fakulteta, studenti (PhD i Msc) iz Hrvatske, Slovenije i ADRIA regije.

PROGRAM RADA 16.04.2018. 9:00 – 10:00

Registration of the participants Welcoming snack and coffee

10:00 – 10:10

Opening ceremony Moderator: Sibila Borojević Šoštarić, UNIZG-RGNF

10:10 – 10:40

CLC managers: Presentation of the EIT Raw materials and RIS strategy

10:40 – 11:00

Presentation of the Innovation HUB ADRIA and 2018 activities

11:00 – 11:30

Ongoing EIT Raw material projects GeoZS; ZAG; RGNF

11:30 – 11:50

Coffee break

11:50 – 12:20

Ministry of Economy, Entrepreneurship and Crafts of the Republic of Croatia: Strategy of the development of the industrial sector in Croatia

12:20 – 12:50

UNIZG-RGNF: MIN-GUIDE project - guidance for innovation friendly minerals policy in Europe

12:50 – 13:10

Croatian Geological Survey: Mineral deposits of the ADRIA region

13:10 – 14:00

Round table “Challenges in mining industry of the ADRIA region”

14:00 -15:00

Idea pitches of the participants

Ovaj će događaj doprinijeti:

• Utvrđivanju trenutačnih izazova u rudarskom sektoru ADRIA regije kroz okrugli stol, predstavljanje ideja sudionika (idea pitches) i prezentaciju KAVA projekata u implementaciji

• Matchmakingu među ciljanim skupinama • Privlačenju novih industrijskih partnera u KIC konzorcij kroz razvoj projekata nastalih od predstavljenih ideja sudionika vezanih uz "Challenges in mining industry of the ADRIA region" koji bi se mogli ﬁnancirati putem sljedećeg KAVA poziva za dostavu projektnih prijedloga, iz regionalnih ili nacionalnih izvora ﬁnanciranja

15:00 -

Working lunch, end of the programme

Događanje će biti na engleskom jeziku te će se osigurati simultani prijevod prema potrebi. Predstavljanje ideja (idea pitches) sudionika nije uvjet za sudjelovanje, no poželjno je kako biste maksimalno iskoristili mogućnosti koje nudi ovo događanje. PRIJAVA Za prijavu je dovoljno poslati e-mail s imenom i prezimenom sudionika, organizacijom iz koje dolazite te vašom funkcijom na mia.pavlica@rgn.hr. Ukoliko ste zainteresirani, ljubazno vas molimo da se prijavite zbog ograničenog broja sudionika.

IDEA TEMPLATES Poslati ih zaključno s 13.04.2018. na adresu mia.pavlica@rgn.hr, ako želite sudjelovati u dijelu prezentacije ideja.

LOKACIJA Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Pierottijeva 6, p.p. 390 Zagreb, HR-10000 Vijećnica

FOUNDERS OF REGIONAL CENTER ADRIA

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

SAJMOVI

IFAT 2018

Nova postava sajma

IFAT 2016 u brojkama: • • • • •

136.885 posjetitelja iz 168 zemalja 3.097 izlagača iz 59 zemalja 230.000 m² izlagačkog prostora 55% izlagača iz Njemačke i 45% međunarodnih izlagača 52% posjetitelja iz Njemačke i 48% međunarodnih posjetitelja

Svjetski vodeći stručni sajam tehnologije za zaštitu okoliša - IFAT je br. 1 inovacijska platforma i mjesto susreta cijelog sektora. Sa dva nova izložbena paviljona sajam će po-

Ponuda sajma:

Vodeći svjetski stručni sajam za vodu, otpadne vode, gospodarenje otpadom i sirovinama dobio je dvije nove hale i novi raspored izlaganja po ključnim sektorima

14. - 18. svibnja 2018., Messe München www.ifat.de Ulaznice

Online

Na sajmu

EUR 22 EUR 32 1 - dan EUR 44 EUR 62 3 - dana EUR 58 EUR 72 5 - dana EUR 22 Studenti, đaci Grupna za 1 dan EUR 22 (od 10 osoba) Grupna za 3 dana EUR 44 (od 10 osoba) Link za narudžbu ulaznica: www.ifat.de/tickets/en

TRAVANJ/APRIL 2018.

• Hidraulički inženjering i sigurnosne konstrukcije • Izgradnja postrojenja za obradu vode i otpadnih voda • Sustavi vodoopskrbe i odvodnje • Mehaničko inženjerstvo i postrojenja za upravljanje vodama • Gospodarenje otpadom i recikliranje • Čišćenje cesta, održavanje i zimska služba • Proizvodnja energije iz sekundarnih sirovina i otpadnih materijala • Recikliranje otpadnih voda • Sanacija zagađenih područja i obrada tla • Edukacija, istraživanja i tehnologije za sektor recikliranja • Obrada i ekstrakcija otpadnih plinova iz zraka, kontrola onečišćenja zraka • Analiza i laboratorijska tehnologija za obradu voda i njihovo recikliranje

kriti 260.000 m². Posjetitelji mogu doživjeti spektakularne i inspirativne demonstracije strojeva i vozila uživo. Popratni program sajma pokriva široki spektar interesantnih prilika za networkingom, dijeljenjem znanja i razmjenom mišljenja. Na stručnim predavanjima i panel diskusijama stručnjaci raspravljaju o trenutnim temama vezanima za ovaj sektor.

TRAVANJ/APRIL 2018.

STRUČNO

Gospodarenje otpadom

SNAGA Ljubl –važnost komunikacije s javnošću Snagazin pored osnovnih podataka o tvrtki Snaga Ljubljana i MBO postrojenju RCERO, pruža građanima niz zanimljivih i korisnih praktičnih informacija koje im podižu svijest i pomažu u obavljanju svoje uloge u učinkovitom i održivom gospodarenju otpadom. To je ogledni primjer izvrsne komunikacije javne tvrtke s građanima, što je prioritetni način provedbe mjera sprječavanja nastanka otpada Dr.sc. Zlatko Milanović

RCERO Ljubljana (Snaga) – suvremeni centar za gospodarenje otpadom

obro je poznato da je Ljubljana (278.853 stanovnika) prema analizi neovisnih Instituta iz Kopenhagena i Münchena 2015. godine ostvarila najviši stupanj odvojenog sakupljanja komunalnog otpada među svim EU metropolama (63%). Ljubljana je tako postala europski lider, a odmah iza nje bili su Tallinn i Helsinki. Za mnoge je to bilo veliko iznenađenje. Međutim, za one upućenije, koji redovito prate svjetska iskustva, to i nije bilo neočekivano. U Ljubljani se od 2004. godi-

TRAVANJ/APRIL 2018.

ne stalno povećavana količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, i to od 24 kg do gotovo 166 kg po stanovniku godišnje. Posljednjih godina i ukupna količina miješanog komunalnog otpada u Ljubljani se smanjila sa 119.000 tona (427 kg po stanovniku) na oko 99.000 tona (355 kg po stanovniku). Temelj tih promjena je prije svega bila strategija "Krenimo prema ponovnoj uporabi". Prvi Centar ponovne uporabe (Reuse center) u Ljubljani (koji je ujedno i prvi u Sloveniji) otvoren je 2013. godine.

jana Snagazin – Revija za boljši življenski slog, izuzetno je vrijedan magazin tiskan u 150.000 primjeraka. Engleska verzija Snagazina – THE MAGAZIN FOR A BETTER LIFESTYLE tiskana je na papiru izrađenom prema održivoj japanskoj tehnologiji, i to iz invazivnih vrsta biljaka (konkretno, iz ambrozije iščupane tijekom akcije čišćenja)

Sustavna komunikacija Snagazin – Revija za boljši življenski slog, izuzetno je vrijedan magazin tiskan u 150.000 primjeraka. Engleska verzija Snagazina – THE MAGAZIN FOR A BETTER LIFESTYLE tiskana je na papiru izrađenom prema održivoj japanskoj tehnologiji, i to iz invazivnih vrsta biljaka (konkretno, iz ambrozije iščupane tijekom akcije čišćenja). Vrlo rijetko se u Hrvatskoj ističu aktivnosti Snage Ljubljana u domeni provedbe mjera sprječavanja nastanka otpada. Osobito su dojmljive brojne aktivnosti koje u Ljubljani osiguravaju sustavnu komunikaciju s javnošću. Slovenska tvrtka Snaga uvažava maksimu "Komunikacija je ključ ponovne uporabe otpada". Primjerice, građanima je na javnoj površini u središtu Ljubljane postavljeno brdo kućnog otpada koje odgovara količini koju godišnje u prosjeku proizvede jedna obitelj. Javno podjetje Snaga d.o.o. Ljubljana je 2016. godine izdala izuzetno zanimljivu brošuru Snagazin u kojoj su odmah na početku slikovito prikazani osnovni podaci o tvrtki: • Godina osnivanja tvrtke 1920. • Broj uključenih općina 11 (grad Ljubljana), a ukupno 47 priključenih na RCERO • Broj građana 390.438 • Broj pravnih osoba 153.378 • Broj kamiona za prikupljanje otpada 63 • Broj sakupljačkih mjesta 42.298 • Broj spremnika na sakupljačkim mjestima 138.686 • Broj podzemnih spremnika 56 • Broj ekoloških otoka 3078 • Broj reciklažnih centara – dvorišta 9 • Broj zaposlenika 400 Europska komisija često ističe grad Ljubljanu kao primjer održivog i kružnog gospodarenja otpadom. EU je izravno financijski pomogla gradnju RCERO – Regionalnog centra za ravnanje otpadom. Izgradnja RCERO je završila u studenom 2015. godine. Kapacitet tog modernog centra za gospodarenje komunalnim otpadom je 170.000 tona godišnje (vrijednost investicije je iznosila 140 milijuna eura). RCERO prihvaća dvije, odnosno tri frakcije: • miješani i krupni komunalni otpad (150.000 t/a) • biootpad (oko 20.000 t/a) Sve više slovenskih općina dovozi miješani komunalni otpad u Snagu Ljubljana odnosno RCERO (cijena 120 eura/t). Poznato je da je RCERO vrlo složeno MBO postrojenje, koje odvojeno prihvaća i obrađuje miješani komunalni, krupni komunalni i biootpad. Zajednički te se tri frakcije obrađuju i oporabljuju, ali bez mije-

šanja. Postrojenje je smješteno u čitavom nizu zgrada, a u okolici nema neugodnih mirisa. Središte postrojenja je anaerobna obrada sa spremnikom bioplina. U hali za kogeneraciju se proizvodi dovoljno bioplina za vlastitu potrošnju toplinske (36.000 MWh) i električne (17.000 MWh) energije. Iz smeća, odnosno miješanog komunalnog otpada (do 150.000 t/a) i biootpada (oko 20.000 t/a) izlazni proizvodi su: biokompost (oko 6.000 t/a), reciklabilne frakcije (projektirano za 17,6% mase, a u praksi ostvareno oko 5% mase), GIO – SRF (60.000 t/a), GIO – RDF i digestat (35.000 t/a). Trenutno (veljača 2018.) digestat, SRF i RDF se izvoze u Austriju na energijsku oporabu (spaljivanje). Najvažnije je da se nakon obrade u RCERO planiralo odlaganje manje od 1% ulazne količine otpada, a zasad je ostvaren i manji postotak od toga - konkretno 0,39%.

Zanimljive informacije iz Snagazina U magazinu Snagazin, pored osnovnih podataka o tvrtki Snaga Ljubljana i MBO postrojenju RCERO, nalazi se niz drugih vrlo zanimljivih informacija za javnost: • Novosti – Čisto svježe je rubrika koja obrađuje teme održivog razvitka • Fotorama (društvo fotografa), udruga Buna, nevladine udruge i tvrtka Snaga, kreirali su naslovnu fotografiju kojom upozoravaju na neetično djelovanje modne industrije. Moda je primjer neodrživog razvitka. Sve "manekenke" na slici nose odjeću iz trgovina rabljene odjeće ("second hand shop"). Također, "manekenke" s fotografije koriste prirodnu kozmetiku isključivo iz održive trgovine. • Prvu slovensku trgovinu bez ambalaže u Ljubljani je otvorila upravo tvrtka Snaga u suradnji s partnerima. Trgovina nudi mogućnost alternativnog kupovanja i to osobito proizvoda bez ambalaže, odnosno s minimalnom količinom ambalaže. Promovira se prodaja lokalnih proizvoda koji su

TRAVANJ/APRIL 2018.

STRUČNO

Gospodarenje otpadom

Posude za odvojeno odlaganje nalaze se u svim prostorijama i hodnicima Snage Ljubljana (RCERO)

svježi, imaju malo ambalaže i za njihov je prijevoz utrošeno manje energije i manje je onečišćenje okoliša. Lokalni proizvodi su svježi i redovito bez konzervansa. • Europske komisija je 2016. godine proglasila Ljubljanu zelenom prijestolnicom Europe, jer je ostvarila najveće promjene u smjeru održivog razvitka prometa i gospodarenja otpadom, • Snaga je također uredila "Minicity Ljubljana" kao igraonicu za djecu, u kojoj se pored nekoliko eko igara i kuće ponovne uporabe nalazi i dječja kuhinja. • Razoktrivanje je poglavlje koje upozorava na probleme nejednakosti • Svjetski poznate multinacionalne kompanije, pod istim komercijalnim imenom, u manje razvijene zemlje isporučuju proizvode (posebice hranu) niže razine kakvoće. Upozorava se da su već 2015. godine znanstvenici Karlovog univerziteta u Pragu dokazali da primjerice čaj Ice Tea Lemon proizvođača Nestea u češkim trgovinama sadrži 40 posto manje čaja od istog proizvoda kupljenog u njemačkoj trgovini. Ukupno su analizirana 23 proizvoda koji se pod istim imenom i u istoj ambalaži nalaze u trgovinama u Njemačkoj i Češkoj. Međutim, kakvoća "češkog" proizvoda je redovito primjetno niža nego istog

Snagazin je ogledni primjer izvrsne komunikacije javne tvrtke s građanima, a to je prioritetni način provedbe mjera sprječavanja nastanka otpada "njemačkog" proizvoda. Također, posebno se naglašava da se voće i povrće iz dalekih krajeva svijeta ubire nedovoljno zrelo, te prisilnim sazrijevanjem gubi hranjive vrijednosti. Na različite se načine hrana i voće "prepariraju" konzervansima i bojama u cilju zavaravanja kupaca

TRAVANJ/APRIL 2018.

(naročito u manje razvijenim zemljama). U svakom je slučaju najbolje kupovati svježe voće i povrće. Manje je povoljno koristiti zamrznuto zelenilo, ali i to je svakako povoljnije nego rabiti konzervirano voće i povrće. Poznato je kako je tijekom dana dobro pojesti bar jedan topli obrok, ali to baš i nije juha iz vrećice. Uvijek je najbolje koristiti svježe lokalno povrće ukuhano u juhu. Zamrznute prehrambene proizvode (najčešće na – 18 °C) treba adekvatno čuvati, jer primjerice, zelenilo svaki mjesec gubi 1 do 5% vitamina. "Slovenci kod kupovine automobila znaju vrlo dobro prepoznati kvalitetu, ali kod hrane ne povezuju cijenu i kakvoću", navodi se u magazinu. • Multinacionalne kompanije često prodaju i odjeću (obuću) po cijenama od svega nekoliko eura i to samo zahvaljujući radnicima u Bangladešu, Indiji, Vijetnamu, Kambodži i Kini, koji dnevno rade od šest ujutro do sedam sati navečer. I zarađuju samo 18 euro centi dnevno. U Bangladešu je na šivanju odjeće poznatih svjetskih tvrtki H&M, Zara, itd. zaposleno oko 3,5 milijuna radnika (poglavito žena, oko 65% i djece, oko 20%). Humanitarne udruge procjenjuju da u nerazvijenim zemljama između 21 i 36 milijuna ljudi rade kao robovi. Uvjeti rada i sindikalna prava ne postoje. Kad se srušila jedna takva tvornica u zgradi Rana Plaza, i kad je pod ruševinama skončalo 1.129 ljudi plaće su povećane, ali su još uvijek uvelike niže od plaća u razvijenim zemljama. Najviše suvremenih robova radi u rudarstvu, građevinarstvu, poljoprivredi, ribarstvu i naročito tekstilnoj industriji. • Pet jednostavnih savjeta održive kupovine za ugodan život: • stvari koje se ne koriste poželjno je prodati (npr. preko Interneta), zamijeniti, pokloniti u humanitarne svrhe ili jednostavno odnijeti u Centar ponovne uporabe; • izbjegavanje kupovanja na kredit, jer takva kupovina nepotrebnih luksuznih stvari stvara lažni osjećaj udobnosti i sigurnosti; • ne treba kupovati stvari zato što su u trendu ili zato što ih imaju drugi; • ne osjećajte se negativno - ako imate stvari poput poklona najdražih, koji Vam ne trebaju i opterećuju Vas, ne čuvajte ih unedogled. Prodajte ih i kupite nešto što Vas čini sretnim (npr. kartu za koncert i slično); • kupujte manje stvari, a bolje kakvoće - suvišne i loše stvari samo opterećuju stan i zahtijevaju čišćenje. Kvalitetne stvari vrijedno je kupovati i "iz druge ruke". Velika je predrasuda, reklama nametnutog potrošačkog društva, podcjenjivati nabavu rabljenih stvari. Kroz intervju je predstavljena Mojca Mavec, svjetska putnica i slovenska voditeljica emisije Dobro jutro, koja između ostalog ističe: "Putovanja šire obzore te pokazuju kako se živi u drugim dijelovima svijeta. To je izvrstan pokazatelj koliko smo u stvari povlašteni mi koji živimo u Sloveniji." Drugi intervju je realiziran sa Živom Lopatič, voditeljicom pravedne trgovine "3 MUHE". U toj se trgovini prodaju isključivo pravedni (humani) proizvodi. Logotip pravedne trgovine je logotip organizacije Fairtrade Labeling. Svi proizvodi koji

se nalaze u pravednoj trgovini su poznatog porijekla, tko je proizvođač te da su u proizvodnji primijenjene sve mjere zaštite okoliša. Također, jamči se da u proizvodnji nije robovski iskorišten ljudski rad, a osobito rad djece. Kupnjom takvih proizvoda, primjerice kave, građanin se aktivno uključuje kao peti član odgovornog i održivog gospodarenja prirodnim vrijednostima.

"Tamna strana čokolade – kakaovac je glavna sirovina čokolade, a na plantažama kakaovca radi više od dva milijuna djece (najmlađi su stari svega 5 godina) koja su ugrabljena ili prodana iz Afrike. Ako ne želimo podržavati robovski rad djece kupujmo proizvode s certifikatom Fairtrade, Fair+, Rainforrest Alliance, Ecocert ili UTZ.“ Gospođa Lopatič naročito ističe primjer afričke zemlje Konga u kojoj se u vrlo nehumanim uvjetima proizvodi gotovo polovica svjetske potrošnje kobalta. Svih 16 multinacionalnih kompanija koriste kobalt u proizvodnji mobilnih telefona, automobila i računala. U Kongu više od 40.000 radnika, uključujući i djecu (najmlađa su stara samo 7 godina) za svega 1 dolar dnevno radi na iskopu rude za proizvodnju kobalta. Također, u interesu proizvodnje čim jeftinijih proizvoda za tržišta razvijenih zemalja, na poljima nerazvijenih zemalja (Indije, Vijetnama, Burme, Malija i Burkine Faso) robovski se iskorištavaju i odrasli i djeca.

"Da li biste kupili jabuke, da znate da ih po 12 sati dnevno beru djeca?"

Detaljne upute za gospodarenje otpadom Upute za gospodarenje otpadom su vrlo detaljne te, između ostalog, sadrže vrijedne savjete: • gospodarenje otpadom je timski rad te se svaki pojedinac treba uskladiti s jedinstvenim naputcima, • odvojeno sakupljanje je temelj i ključna karika kružnog gospodarenja otpadom, • građani trebaju pravilno odlagati komunalni otpad, a Snaga je odgovorna da pravilno odloženi otpad prikupi i njime održivo gospodari, • građani, kad uoče nepravilno odvojeno odlaganje, mogu podnijeti prijavu na adresi inspekcije, • građani, ako trebaju, mogu nabaviti dodatne vrećice od 50 i 100 litara u Snagi, većim trgovinama Mercatora, na crpka-

ma Petrola i u Centru za ponovnu uporabu, • otpadni papir je vrijedan resurs te pravilno odvojeni otpadni papir jamči dodatni prihod i time smanjenje troškova; odbačeni otpadni papir izvan spremnika izložen je oborinama i propada; građani mogu prijaviti nepravilno odlaganje otpadnog papira, jer se na taj način ne radi šteta samo tvrtki Snaga već i njima samima; isto tako, građani mogu telefonski prijaviti kada posumnjaju da se otuđuje otpadni papir iz spremnika za odvojeno sakupljanje, • tvrtka Snaga izradila je mobilnu aplikaciju "Moj otpad" za Android telefone i za iPhone, koja između ostalog savjetuje građane gdje mogu besplatno odložiti otpad, • Snaga u Ljubljani ima 9 sakupljačkih centara (navedene su adrese istih), u koje građani mogu besplatno odložiti dvadeset vrsta otpada, • za neke vrste otpada postoje ograničenja za građane, pa tako u sakupljačke centre mogu tijekom jedne kalendarske godine predati primjerice: • 5 autoguma (jedan komplet + rezervna) • 3 klima uređaja • 5 televizora i računala • krupni (glomazni) otpad do 3 m3 • drveni namještaj do 2 m3 • salonit ploče na paleti do 0,5 m visine • zeleni otpad do 1,5 m3 • građevni otpad do 0,5 m3 • u sakupljačkim centrima ne prima se otpad iz gospodarskih djelatnosti, kao ni iz poljoprivrednih gospodarstva i iz obrtnih radionica, a iznimka je otpadna ambalaža koja se prima u svim sakupljačkim središtima, • Centri za ponovnu uporabu s malom krojačnicom nude vrijednu "second hand" odjeću uz vrlo nisku cijenu (zaposlenici su socijalno ugrožene osobe i invalidi).

"Potrošači, ne slijedite slijepo reklamne poruke. Prije kupovine promislite i ne kupujte moderne stvari koje Vam nužno ne trebaju." Revija Snagazin sadrži još mnogo zanimljivih informacija. Tiskana je u boji i grafički je lijepo dizajnirana. Uz slovenski jezik postoji i izdanje na engleskom jeziku. Snagazin je ogledni primjer izvrsne komunikacije javne tvrtke s građanima, a to je prioritetni način provedbe mjera sprječavanja nastanka otpada.

Snaga u Ljubljani ima 9 sakupljačkih centara u koje građani mogu besplatno odložiti dvadeset vrsta otpada

TRAVANJ/APRIL 2018.

STRUČNO

Resursi iz otpada

Rudarenje odlagališta u Hrvatskoj

Suvremene morfološke analize pokazuju da se sve više izuzetno vrijednih resursa nalazi u kućnom otpadu. Polazeći od tih spoznaja, posljednjih godina se sve češće promišlja o mogućnostima rudarenja (Landfill Mining) na odlagalištima otpada epublika Hrvatska još uvijek prednjači među EU zemljama u odlaganju, ali osobito u neuređenom odlaganju otpada. Suvremene morfološke analize pokazuju da se sve više izuzetno vrijednih resursa nalazi u kućnom otpadu. Sustavi odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u Hrvatskoj ubrzano se razvijaju, ali još uvijek se u miješanom komunalnom otpadu odlažu vrijedne sekundarne sirovine. Polazeći od tih spoznaja, posljednjih godina se sve češće promišlja o mogućnostima rudarenja (Landfill Mining) na odlagalištima otpada. Najveća hrvatska odlagališta otpada stara su po trideset i više godina, te je na njima odloženo oko 25 milijuna tona otpada. Međutim, velika količina odloženog otpada je stariji otpad koji ne sadrži veće količine iskoristivih sirovina. U razvijenim se zemljama o mogućnostima rudarenja odlagališta otpada (troškovima s jedne strane i prihodima od

TRAVANJ/APRIL 2018.

prodaje sirovina s druge strane) počelo promišljati početkom novog milenija. U tablici je prikazan sastav tijela odlagališta otpada u Njemačkoj. Ujedno, to su opcije i fikcije Landfill Mining prema procjenama više eminentnih njemačkih stručnjaka, koje je objedinio 2012. godine Öko Institut e.v. iz Freiburga. Procjenjuje se da minerali, odnosno inertne tvari, mogu sudjelovati sa čak 60% udjela. Iskop i prosijavanje odloženog otpada je naročito veliki trošak, osobito ako određene količine mineralnog otpada (npr. betonske grede) prije prosijavanja treba zdrobiti. U svakom slučaju, iskop mineralnog otpada uzrokovat će troškove, koji su u često veći od prihoda koji se ostvariti od prodaje izdvojenih mineralnih tvari. Otpadne papirnate tvari mogu u masi odloženog otpada sudjelovati i sa 20%. Međutim, njihovo izdvajanje iz mase otpada je složeno, a otvoreno je pitanje kakvoće i tržišnog plasmana otpadnih papirnatih tvari izdvojenih iz odlagališta. Može se proračunati da bi u hrvatskim odlagalištima moglo biti između 2,5 i 5,0 milijuna tona papira. Uz cijenu otpadnog papira od 0,50 kuna po kilogramu proizlazi potencijalni najveći mogući prihod od 1,25 do 2,5 milijarde kuna. S druge strane, uz prosječni trošak rudarenja od 100 kuna po toni otpada, ukupni troškovi bi bili između 250 i 500 milijuna kuna. Proizlazi da bi samo prodaja otpadnog papira bila višestruko veća od troškova rudarenja. Međutim, ako se polazi da će se na tržištu po cijeni od 0,5 kuna po kilogramu stvarno prodati tek deset posto maksimalne količine, prihod će biti tek 125 do 250 milijuna kuna? Na isti način može se načelno razmotriti mogući prihod od prodaje stakla, tekstila i metala izdvojenih tijekom rudarenja odlagališta otpada.

Opcije i fikcije rudarenja odlagališta otpada Vrsta otpada Minerali Papir, karton Plastika Staklo Fe metali Drvo Tekstil Otpadni mulj Obojeni metali

Maseni udio 20 - 60 % 10 - 20 % 5 - 10 % 2-4% 1-4% 1,5 - 3 % 1-3% 1-3% 0,3 - 0,6 %

Izvor: Öko Institut Freibrug, objedinjene procjene više autora – Rettenberger 2009., Franke Mocker Löhr 2011. i drugi

Odlagališta otpada neprijeporno predstavljaju potencijal koji je moguće iskoristiti, ali je ujedno upitan potencijal financijske isplativosti. U tom smislu su rizici projekata rudarenja odlagališta uvijek veliki, te zahtijevaju detaljnu analizu stanja i mogućnosti svakog pojedinog odlagališta. Tehničkim mjerama, tijekom rudarenja na odlagalištu otpada, mogu se i trebaju bitno smanjiti rizici od požara, eksplozije, a mogu se ograničiti i emisije procjedne vode kao i emisije neugod-

Projekte rudarenja odlagališta je naročito opravdano analizirati kod svakog projekta sanacije smetlišta koji se temelji na iskopu otpada iz tijela odlagališta nih mirisa. Svaki projekt rudarenja odlagališta je osobito veliki izazov, koji nužno treba vrlo detaljno analizirati, prvenstveno na lokalnoj razini. S druge strane, kod sanacije smetlišta, odnosno neuređenih odlagališta otpada, naročito je opravdano istražiti izvodljivost izdvajanja iskoristivih frakcija. Za Hrvatsku je to naročito važno kad se provodi sanacija smetlišta iskopom otpada. Iskopani otpad se zatim vraća na uređenu plohu (npr. Jakuševec - Prudinec, Totovec, Karepovac) ili se prijevozi na drugu lokaciju. Kod sanacije smetlišta Jakuševec provedeno je početno istraživanje sastava odloženog otpada (ZGO naručio, proveo IPZ Uniprojekt MCF), ali zbog nedostatka vremena se odustalo od daljnje provedbe. Tijekom sanacije smetlišta Totovec je provedeno prosijavanje, te se uz uređenje i sanaciju smetlišta radom bubanj rotacionog sita izdvojilo i iskoristilo frakcije otpada većih dimenzija. Na taj se način ostvario dodatni prihod od prodaje sirovina i od uštede odlagališnog prostora. Proizlazi da je projekte Landfill Mining – rudarenje odlagališta naročito opravdano analizirati kod svakog projekta sanacije smetlišta koji se temelji na iskopu otpada iz tijela odlagališta. Ključno je da istraživanje izvodljivosti rudarenja treba provoditi tijekom pripreme projekata. To znači da investitori budućih projekata sanacije smetlišta trebaju zahtijevati da projektant, između ostalog, provede i analizu opravdanosti rudarenja starih odlagališta. U Hrvatskoj je glavni financijer sanacije odlagališta otpada Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji treba za sve buduće projekte sanacije propisati i istraživanje opravdanosti rudarenja odlagališta otpada. Eksperti iz Hrvatske su predložili, da se za projekte sanacije utvrdi obveza stručne revizije projekta. To je nadasve mjera smanjenja rizika i pomoći projektantu i investitoru.

TRAVANJ/APRIL 2018.

STRUČNO

Plastifikacija otpada

Čovjek uronjen u plastiku

Nerazumno je koristiti nisku cijenu i brojne prednosti plastičnih materijala, a zanemariti probleme otpadne plastike. U svakom slučaju, proizvodnju plastike treba povezati sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadnom plastikom [autori] Dr.sc. Zlatko Milanović

judi svakog dana sve više koriste plastiku. Suvremeni se čovjek svakog dana barem nekoliko puta izravno susreće s različitim vrstama plastike. Neprijeporno, plastične tvorevine nude brojne prednosti. Suvremeni automobili i avioni zahvaljujući plastici manje su težine, udobniji su, troše manje goriva i manje opterećuju okoliš. Ambalažna industrija gotovo da ne može bez plastike. Jednako tako, suvremene velike trgovine ne mogu opstati bez plastike. Problemi s jednokratnim vrećicama već

TRAVANJ/APRIL 2018.

su dobro poznati i široj javnosti. Nešto manje se poima važnost plastike u medicini. Međutim, plastika ima jednu osobinu koja je i dobra, ali pokazuje se da može biti i vrlo opasna za ljude i čitavu biosferu. Plastika se vrlo sporo biološki razgrađuje, te dolazi do njenog akumuliranja u okolišu. Proizvodnja i dalje raste, a sve više otpadne plastike se gomila na različite načine u okolišu. Osobito je opasno širenje mikro plastike (čestice manje od 5 mm), koja nikako nije bezopasna kao zrnce pijeska.

Voda iz boce sadrži plastiku? Na vrlo veliki broj načina otpadna plastika zaostaje u okolišu. Mikroplastika je nađena ne samo u morima i morskim organizmima već i u pasti za zube, šamponima za pranje, kozmetici, itd. Primjerice, nedavno je objavljeno da se mikro plastika pored vode iz slavine nalazi i u vodi iz boce. Neprofitna organizacija novinara Orb Media sa znanstvenicima na State University of New York istražila je sadržaj mikro plastike u vodi iz plastičnih boca. Analiziran je pod mikroskopom sadržaj mikro plastike u 259 plastičnih boca, koje su kupljene na 19 različitih lokacija u devet različitih zemalja. U analizi je bila voda u boci različitih proizvođača, uključujući i poznate brendove: Nestle Pure Life, San Pellegrino, Evian, Aquafina i Dasani. U litri vode iz boce utvrđeno je prosječno 10,4 većih čestica mikro plastike ( > 100 mikrona). Međutim, čak 325 manjih mikro čestica (6,5 do 100 mikrona) prosječno je sadržano u litri vode iz boce. Uglavnom, čak 93% uzoraka vode iz boce sadržavalo je mikro plastiku. Mikro djelići plastike, doduše u gotovo dvostruko manjoj količini, utvrđeni su i u vodi iz slavine. U suvremenoj civilizaciji čovjek ne može pobjeći od plastike. Kriomice plastika ulazi u živi i neživi svijet. Tehnoeko je već nekoliko puta obrađivao teme o sadržaju mikro plastike u morskoj vodi. Na taj način mikro plastika ulazi i u morske organizme. Probavni trakt riba počinje se puniti mikro plastikom. Neki ističu da su ribe pune plastikom „site“, ali ugibaju od gladi. Jane Muncke, glavni znanstvenik istraživačke organizacije Food Packaging Forum, otvara pitanje: "Postoji li neka vrsta interakcija u gastro traktu sa česticama mikro plastike? Nema stvarnih eksperimentalnih podataka. Tu je toliko nepoznanica." Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upravo je objavila pregled mogućih zdravstvenih rizika plastičnih boca za vodu. Međutim, sve te spoznaje nisu cjelovite. U tijeku su nova istraživanja koja trebaju ispuniti postojeće praznine. Za te dileme nije kriva plastika, već isključivo ljudi. Nerazumno je koristiti nisku cijenu i brojne prednosti plastičnih materijala, a zanemariti probleme otpadne plastike. U svakom slučaju, proizvodnju plastike treba povezati sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadnom plastikom.

Europska strategija U Hrvatskoj je također zapostavljen problem otpadne plastike. Trgovine radi lakšeg rukovanja i bržeg obračuna na blagajni većinu robe prodaju upakiranu. Čak i rijetku rinfuznu robu u velikim trgovinama kupac sam stavlja u plastičnu vrećicu i sam je važe. Nije rijetkost da kod kupnje voća i povrća kupac u supermarketu upotrijebi 3, 4, 5, pa i više jednokratnih prozirnih plastičnih vrećica. To ljudi svakog dana mogu vidjeti, ali izostaje reakcija. Čini se da su opčinjeni nužnošću da kupuju "najjeftinije ili najlakše". Stručnjaci u Hrvatskoj također nisu dovoljno ozbiljno poimali probleme postupanja s otpadnom plastikom. Službeno objavljeni podaci pokazuju da je u samo devet godina došlo do gotovog dvostrukog povećanje udjela plastike u komu-

nalnom otpadu: • Plan gospodarenja otpadom RH 2007. – 2015. > 12,0% mase, • Plan gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. > 22,9% mase. Svatko tko je bio na hrvatskim odlagalištima mogao se uvjeriti da su to odlagališta otpadne plastike. Naime, prema obujmu otpadna plastika u komunalnom otpadu sudjeluje i s više od 50%! Održivo, odnosno kružno gospodarenje otpadnom plastikom je tehnički najsloženije. Odvojene vrste otpadne plastike mogu se materijalno i kemijski reciklirati. Međutim, odvojeno prikupljena otpadna plastika iz kućanstva je prvenstveno miješana otpadna plastika. Trenutne spoznaje pokazuju da za preuzimanje jedne tone miješane otpadne plastike u RH treba platiti i do 1.000 kuna + prijevoz. Odvojeno prikupljanje otpadne plastike nije konačno rješenje. Treba organizirati cjeloviti sustav gospodarenja otpadom od mjesta proizvodnje plastike do povrata otpadne plastike. Vrijeme je da ljudi shvate, naročito u Hrvatskoj, da se s plastikom ne smije igrati, već treba vrlo odgovorno gospodariti. Troškovi gospodarenja otpadnim plastikom moraju biti uključeni u cijenu nove plastike. Na taj će se način riješiti barem

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je objavila pregled mogućih zdravstvenih rizika plastičnih boca za vodu. Međutim, te spoznaje još nisu cjelovite. U tijeku su nova istraživanja problem nove plastike. Zbrinjavanje do sada proizvedene otpadne plastike ostaje golemi izazov, koji je lakše rješiv ako nema opterećenja novim količinama. EU uvodi ograničenje upotrebe plastičnih, osobito jednokratnih vrećica. To je dobar početni korak, ali nije dovoljan te je Europska komisija u okviru Akcijskog plana kružnog gospodarenja utvrdila prioritetnu potrebu određenja strategije gospodarenja otpadnom plastikom. Činjenica je da Europa više ne prednjači u proizvodnji plastike, te je 2015. godine sudjelovala u svjetskoj proizvodnji sa samo 18%. Kina je sudjelovala sa čak 28%. A u svijetu prednjači Azija sa 41%. Otpadna plastika je globalni problem suvremene civilizacije. Proizvođači trebaju preuzeti odgovornost za prihvaćanje i recikliranje otpadne plastike. Društvo bi samo trebalo javno prozivati one kemijske kompanije koje ne preuzimaju odgovornost za proizvedene plastične mase. Dok se takav sustav ne ustroji upitno je koliko će ljudi pojesti i popiti plastike, a pored toga opteretiti jedinu nam planetu.

TRAVANJ/APRIL 2018.

KONFERENCIJE

6. CROATIA - WASTE EXPO 2018.

Godina izazova U maloj dvorani Vatroslav Lisinski 28. veljače 2018. je održana Stručnoposlovna konferencija "6. Croatia WASTE EXPO 2018.“ Konferencija je bila podijeljena u četiri dijela: • Keynote prezentacije, • Q&A sesija, • Centralna panel diskusija, • Druga panel diskusija.

KEYNOTE PREZENTACIJE

Ovo je bila još jedna od konferencija koju su vodili novinari

rganizatori šestog izdanja Konferencije bili su Poslovni dnevnik i Večernji list. Veliki partner bila je ugledna domaća eko kompanija Tehnix, koja razvitak temelji prvenstveno na vlastitim inovativnim rješenjima. Između ostalog, Tehnix promovira tehnologije industrijskog recikliranja otpada, koje je prilagođeno izgradnji i eksploataciji u sredinama sličnim onima u Hrvatskoj. Konferenciju je u ime pokrovitelja otvorio Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Naglasio je da obveza odvajanja otpada postoji od polovice 2013. godine, odnosno od donošenja Zakona o održivom gospodarenju otpadom. U tom cilju se intenzivno djeluje tek zadnjih pola godine. Tome su pridonijele s jedne strane Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, a s druge strane objavljeni pozivi za sufinanciranje nabave opreme za odvajanje otpada iz EU fondova. Trenutno se u Hrvatskoj odvojeno sakuplja 27% količine komunalnog otpada. Građani dobro prihvaćaju odvajanje otpada te im treba što prije osigurati nužnu infrastrukturu. Vrijedno je naglasiti da su u toku ili se pripremaju nadmetanja za informativne i obrazovne aktivnosti, za reciklažna dvorišta, za posude i spremnike te za sortirnice. Dva Centra za gospodarenje otpadom (CGO) su gotova, tijekom 2018. biti će izgrađena još četiri centra, dok će se 2019. provesti javna nadmetanja za još tri CGO-a. Vrlo su ambiciozni i planovi sanacije, odnosno uređenja i zatvaranja postojećih smetlišta, odnosno neuređenih odlagališta. Na kraju ministar je za 2018. rekao kako je to "godina izazova".

TRAVANJ/APRIL 2018.

Joanna Draka (Švedski institut za zaštitu okoliša) održao je predavanje "Švedski model upravljanja otpadom". U Švedskoj se čak 99% komunalnog otpada energijski i/ili materijalno oporabljuje, a tek se 1% odlaže. Nužno je ostvariti povezivanje lokalne – regionalne – nacionalne - internacionalne razine za sinergijsko djelovanje. U Švedskoj (9,9 milijuna stanovnika) ima 630 reciklažnih dvorišta, 70 bioloških postrojenja (kompostana, digestija – bioplinska postrojenja) i 32 - 36 ENO (Energana na otpad). Otprilike polovica od količine otpada proizvedenog u švedskim domaćinstvima (2,3 milijuna tona) 2016. godine spaljivanjem je pretvorena u energiju. Cijena spaljivanja je 40 do 70 eura za tonu. S druge strane, u Švedsku je 2015. godine uvezeno 2,3 milijuna tona otpada, i to iz Norveške, Engleske i Irske. Iz jedne tone otpada švedske energane uspiju iskoristiti najviše energije. Prva ENO je izgrađena 1904. godine. U suvremenim spalionicama najveća pozornost se pridaje pročišćavanju dimnih plinova. U odnosu na 1985., godišnja emisija teških metala iz spalionica je smanjena za 99%, a količina otpada se povećala tri puta. Emisija dioksina je gotovo nula, odnosno ispod granice detekcije. Naglasio je da se u Londonu tijekom 15 minuta velikog vatrometa emitirala količina dioksina, koja je veća nego emisija dioksina tijekom 120 godina rada ENO-a. Osnovni postulat švedske strategije gospodarenja otpadom je "bijeg od odlagališta". Kućanstva u kućama prosječno plaćaju 211 eura po toni, a ona u stanovima 135 eura po toni. Posebno je bitno u društvu razviti komunikaciju između zelenih udruga, medija, politike, susjeda i građana. Obrazovanje je polaznica švedske strategije gospodarenja otpadom, koje se provodi prema ciljnim grupama od vrtića do obrazovanja odraslih. Ronny Arnberg (Teniska verken i Linköping AB) održao je predavanje "Od otpada do energije unutar integriranog energetskog sustava". Njegova je tvrtka Teniska verken u potpunom vlasništvu grada. ENO rade u takozvanom trigeneracijskom su-

stavu (električna – toplinska – rashladna energija). Tako je 2016. godine ta ENO vratila gradu 20 milijuna eura. Uz ENO grad ima i urbano bioplinsko postrojenje, a proizvedeni bioplin se koristi na nekoliko razina (u gradskoj plinskoj mreži, u autobusima te za proizvodnju toplinske energije). Biorazgradivi otpad se koristi u bioplinskom postrojenju, a energetski vrijedne frakcije koje nisu biorazgradive energijski se oporabljuju u ENO (WtE). Grad Linköping ima cilj postati CO2 neutralan. Posebno je naglasio, da je za razvitak suvremenog sustava gospodarenja otpadom ključno uvođenje naknade za odlaganje otpada. Dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić (HUGO – Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom) prezentirala je zanimljivo predavanje "Druga strana cirkularne ekonomije". Europska komisija je 2.12.2015. promovirala cirkularnu ekonomiju kao novi pristup. Postavlja se pitanje, da li je cirkularna ekonomija nešto sasvim novo? Temelj cirkularne ekonomije su štednja energije, štednja resursa, jeftiniji sustav gospodarenja otpadom i otvaranje novih radnih mjesta. Akcijskim planom linearni sustav gospodarenja otpadom transformira se u cirkularni sustav. Za to je potrebno donijeti nekoliko novih direktiva. Međutim, to i nije tako velika novost. Već 1999. godine je bila donesena Direktiva o odlaganju otpada u kojoj se propisuje smanjivanje odlaganja biorazgradivog otpada te se zabranuje odlaganje neobrađenog otpada. EU je 2008. donijela ključnu Direktivu o otpadu, koja naročito ističe sljedeće prioritete: - sprječavanje nastanka otpada, - ponovnu uporabu otpada, - odvojeno sakupljanje reciklabilnih frakcija, i to najmanje 50% od proizvedene količine. To je bio cilj postavljen prije dvanaest godina. Za Hrvatsku je naročito važno kako se prikazuju rezultati odvojenog sakupljanja otpada. Primjerice, je li krupni otpad uključen u količine odvojeno prikupljenog otpada? Pitanje je i koliko vrtni komposteri smanjuju količinu otpada. Važno je uočiti da uglavnom privatne tvrtke odlučuju o recikliranju odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. Koliko u tome mogu ili trebaju sudjelovati javne tvrtke, kao primjerice HEP i INA? Evidentno je da na recikliranje otpadne plastike djeluju ne samo EU cijene već i svjetske cijene nafte. Osobito je važno u Hrvatskoj što prije dopuniti Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada. Goran Jajaš (Mikrogoran) govorio je o "Sustavu elektroničke evidencije pražnjena spremnika". Uredba između ostalog propisuje obvezu evidencije i nadzora provedbe usluge odvoza otpada svakom pojedinom korisniku. Elektronski sustavi takvu uslugu omogućuju na najbrži i najučinkovitiji način. Principijelno su dva načina vođenja evidencije: • ručni – tijekom pražnjenja radnik ručno očitava kod na posudi, • automatski – tijekom pražnjenja na kamionu se očitava kod posude. Elektronski sustav omogućava evidenciju kod korištenja zajedničkih spremnika, a isto tako i kod korištenja vrećica.

Q&A SESIJA Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, naglasio je kako je upravo u tijeku natječaj

za nabavu posuda uz sufinanciranje do 85% (150 do 200 milijuna kuna). Slijedi nadmetanje za nabavu kamiona, reciklažnih dvorišta i sortirnica. Sufinancirat će se i projekti obrazovanja i komunikacije. Vrlo važna aktivnost Fonda je i sanacija smetlišta. Do sada je u Hrvatskoj sanirano oko 190 odlagališta, 23 su u sanaciji, a za 85 se priprema sanacija. Naglašeno je da je jedan CGO (Centar za gospodarenje otpadom) gotov, a samo je "pitanje sati" kada će drugi CGO proraditi. Otvara se pitanje prevelikog kapaciteta CGO-a, te pitanje cijene obrade otpada u CGO. Međutim, uvijek treba naglašavati da je zaštita okoliša skupa! U Hrvatskoj se odvojeno prikupi i reciklira čak 93% otpadne ambalaže koja je u sustavu depozita. Grad Zagreb evidentno kasni, osobito u pripremama za gradnju CGO-a. Grad Zagreb i Zagrebačka županija u gospodarenju otpadom djeluju kao učinak spojene posude. Treba inzistirati na edukaciji, ali nitko nema staklenu kuglu da unaprijed zna hoće li se u Hrvatskoj do 2020. godine ostvariti ciljevi odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Međutim, sustav depozita je star 12 godina. Čak 97% količine otpadne ambalaže se skuplja ručno, a tek se 3% prikuplja automatima. Zato sustav prikupljanja otpadne ambalaže treba modernizirati. Jednako tako, nužno je modernizirati sustave gospodarenja PKO – Posebnim kategorijama otpada. Tko je kriv za zaostajanje Hrvatske? Država je kasnila u donošenju propisa. Komunalci su kasnili u provedbi. Na pitanje oko energijske oporabe, gospodin Ponoš je mišljenja da se malo smanjilo negativno ozračje oko energijske oporabe. Inače, energijska oporaba je projekt od državne važnosti. Zaključno je naglasio: "Otpad je do sada bio izazov, a sada je prilika.“

CENTRALNA PANEL DISKUSIJA: Gradovi u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom i modeli financiranja Igor Zgomba (Zagrebački centar za gospodarenje otpadom) upoznao ja sudionike s "Prijedlogom Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba 2018. – 2023.". Bez usvojenog Plana jedinice lokalne samouprave ne mogu dobiti sredstva iz Fonda. Zagreb proizvodi godišnje oko 751.000 tona otpada, od čega je: • 43,5% komunalni otpad (oko 327.000 tona), • 21,8% građevni otpad, • 34,7% proizvodni otpad. Trenutno su najveće diskusije oko lokacije za novu veliku kompostanu u Obreščici (Brezovici). Slične diskusije su se odvijale, i još uvijek se odvijaju, oko mogućih novih lokacija za građevine gospodarenja otpadom (Dumovečki Lug, Jakuševec, Resnik). Ana Stojić Deban (Zagrebački holding) naglasila je da se nalaze pred velikim izazovima. Između ostalog, u Zagrebu je sve više turista. Sanaciju smetlišta Jakuševec Zagreb je iz vlastitih sredstva započeo prije 23 godine, a završio je gradnju uređenog odlagališta neopasnog otpada Prudinec uz zajam EBRD iz Londona. Do sada Zagreb nije koristio sredstva Fonda. Za razvitak kružnog gospodarenja otpadom treba prvenstveno osigurati opremu (posude i kamione). U sustav odvojenog prikupljanja komunalnog otpada Zagreb je snažnije krenuo 2015. godine i do sada je uloženo 500 milijuna kuna. U svakom slučaju, vrlo je važno poticati ekološku svijest građana, oni su neprijeporno temeljni čimbenik sustava gospodarenja komunalnim otpa-

TRAVANJ/APRIL 2018.

KONFERENCIJE

6. CROATIA - WASTE EXPO 2018. dom. Ukazala je na problem čestih promjena državnog plana. Đuro Horvat (Tehnix) upozorio je da Centri za gospodarenje otpadom, kako su sada određeni, neće ostvariti projektirane rezultate. Otpad se zbija tri puta, te iz vrijednog otpada nastaje gotovo bezvrijedno smeće. Odvojeno sakupljanje nije recikliranje. EU i kružno gospodarenje otpadom zahtijeva recikliranje, a ne samo odvojeno sakupljanje. Bilo bi vrlo učinkovito turistima uvesti naknadu za recikliranje kakvu je upravo uvela Slovenija. Ekologija košta i to ne samo financijskih sredstava, već prije svega zahtijeva više osobnog ulaganja i truda. Komično je kada kamion koji skuplja otpad troši više od 40 litara goriva na sto kilometara, a iza njega se dimi kao iz tvorničkog dimnjaka. U isto vrijeme, direktor komunalne tvrtke se vozi u električnom ili barem hibridnom vozilu. EU za gospodarenje otpadom nudi ogromna sredstva. Međutim, u Hrvatskoj nema dobro pripremljenih projekata. Teorija je dobra, ali nedostaje konkretne praktične provedbe. Toliko buke se diže oko neugodnih mirisa zbog sanacije Karepovca, ali bez javne pozornosti prolazi činjenica da se tamo i dalje jednostavno odlaže neobrađeni otpad. Đuro Horvat svojim emotivnim i iskrenim izlaganjem zaslužio veliki pljesak sudionika. Anamarija Matak (Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom MZOIE) ukazala je da je Hrvatska odložila 77% količine komunalnog otpada, 21% je oporabljeno i 2% je na drugi način zbrinuto. Ukupna godišnja količina komunalnog otpada je 1,6 milijuna tona. Upozorila je da Plan RH predviđa interventne mjere za poticanje razvitka gospodarenja otpadom u Zagrebu i Splitu. Tomislav Ćurko (Udruženje komunalnog gospodarstva HGK) također je upozorio na zanemarivanje problema otpada. Na osobnom primjeru istaknuo je da više plaća komunalnu naknadu za garažu nego za otpad. Odlaganje otpada se može i treba smanjiti, ali ne postoji "bezdeponijski koncept". Za Hrvatsku je naročito bitno uvažiti lokalne osobitosti. Ne može se jednako razgovarati o problemu otpada u Zagrebu i na nekom našem naseljenom otoku. U svakom slučaju ključ su građani. Glede određenih ciljeva za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada u Hrvatskoj će se probiti rokovi. Naglasio je da nabavu podzemnih posuda za odvojeno prikupljanje ne financira Fond. "Pametni načelnik ili gradonačelnik pokreće aktivnosti da dobije sljedeće izbore, a ne da riješi probleme otpada." Željko Turk (Udruga gradova) govorio je naročito o vlastitim iskustvima kao gradonačelnik grada Zaprešića. Građanima su osigurali 32 reciklažna dvorišta, mjerenje količine otpada i odvojeno prikupljanje, ali prodajom odvojeno prikupljenog otpada ni približno ne mogu pokriti povećane troškove. Vrlo je teško na lokalnoj razini pratiti stalne promjene nacionalnog plana – svaki novi ministar donese novi plan! Stoga ispada da s uvođenjem novih mjera i ne treba toliko žuriti. Što se tiče postizanja cilja odvojenog prikupljanja do 2020. godine, izjavio je da je on 50% optimist, a 50% pesimist.

PANEL DISKUSIJA 2: Otpad kao sirovina za industriju Josip Grilc (Straža plastika) naglasio je da se u Hrvatskoj može reciklirati, odnosno iskoristiti u proizvodnji novih tvorevina, daleko više otpadne plastike nego što se prikupi. Iskoristivi,

TRAVANJ/APRIL 2018.

odnosno reciklabilni otpad treba odvojeno sakupiti, ali zatim mehanički obraditi, odnosno pažljivo sortirati. Tek nakon takve obrade otpad može biti sekundarna sirovina. Prvenstveno, u Hrvatskoj treba poticati odvojeno sakupljanje PE čepova od PET boca. Robert Vražić (Vetropack Straža) naglasio je da se u Hrvatskoj prije uvođenja depozita na boce od pića recikliralo samo 10 do 15% staklene ambalaže. Nakon uvođenja depozita stupanj recikliranja povećan je na 50% pa i nešto više. Prema postojećem stanju, godišnje se u Hrvatskoj reciklira oko 40.000 tona otpadne staklene ambalaže. Vetropack može reciklirati najmanje dvostruko više, pa zato i uvoze otpadnu staklenu ambalažu. Damir Kirić (Gummiimpex – GRP) imao je naročito zanimljivo izlaganje. Tvrtka Gummiimpex je nositelj recikliranja otpadnih autoguma. U projekt recikliranja otpadne gume bili su prisiljeni ući zbog zahtjeva tržišta. Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja velikog broja raznih gumenih proizvoda. Investicija u pogone za recikliranje autoguma iznosila je 115 milijuna kuna. Povrat investicije se očekuje kroz 10 do 12 godina. Kapacitet iznosi 27.000 tona godišnje. Trenutno se u Hrvatskoj odvojeno prikupi između 17 i 18 tisuća tona otpadnih autoguma godišnje. Recikliranjem se proizvede regranulirana guma, čelik i tekstil (oko 30%). Od 2005. godine u Hrvatskoj se sve količine autoguma recikliraju i više ne završavaju u okolišu. Trošak recikliranja se pokriva kroz cijenu nabave (uvoza) novih autoguma. Saša Avirović (GKP Čakom) je svima dobro poznati stručnjak zaslužan da tvrtka Čakom u mnogo čemu prednjači kad je riječ o gospodarenju komunalnim otpadom. Već na početku je naglasio da prihod od prodaje odvojeno prikupljenih reciklabilnih frakcija ne može pokriti troškove. Neki u javnosti nastoje građane uvjeriti da će odvojenim sakupljanjem smanjiti račune za odvoz otpada. To međutim ne priječi Čakom da stalno unaprjeđuje odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. U Čakovcu u crnoj vreći sakupljaju miješani komunalni otpad (39%), smeđa vrećica je za biootpad (39%) i žuta vrećica za reciklabilni suhi otpad (22%). Trenutno su odvojeno prikupili čak 2.600 tona miješane otpadne plastike, koja u balama stoji na vrhu odlagališta. Za prihvaćanje miješane otpadne plastike trenutno se traži između 700 i 1.000 kuna po toni. Svaka komunalna tvrtka odvojeno prikupi relativno male količine pojedinih vrsta otpada. U Hrvatskoj komunalne tvrtke same pokušavaju na tržištu što povoljnije unovčiti svaku pojedinu frakciju. Naglasio je da bi se bolji rezultati mogli postići kada bi plasman na tržištu za sve komunalce osiguravao Fond. Posebno dojmljiva je bila demonstracija nelogičnosti hrvatskih propisa, osobito glede određenja statusa proizvoda. Nova PET boca pa i ona koja je puna nije otpad, ali nakon pražnjenja ili kad se zgužva postaje otpad. Tada podliježe pod stroge propise postupanja s otpadom. Zašto? Gordana Pehnec Pavlović (Sektor za industriju i IT, HGK) između ostalog je upozorila na potrebu moderniziranja Hrvatske burze otpada. Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prije deset i više godina uspostavljena je HBO. U praksi gospodarenja otpadom HBO gotovo da nema nikakvu ulogu. Planira se da HBO treba biti prvenstveno burza informacija. Upravo je u tijeku reorganizacija HBO, koja bi trebala početi raditi krajem 2018. godine.

ZA AŠT ŠTIITA OKOL OKOLIŠ LIŠA ŠA

JJaavn vnee ini in nic icijijat icij ativee at

Prvi svjetski dan recikliranja Sedam zlatnih pravila recikliranja

Gradovi širom svijeta povezuju se kako bi potakli svoje stanovnike da o recikliranju razmišljaju na novi način. Tim je povodom 18.03.2018. po prvi put u povijesti obilježen Svjetski dan recikliranja nicijativa Međunarodnog zavoda za recikliranje (BIR) sa sjedištem u Bruxellesu, poziva industriju, kreatore politike i širu zajednicu da se umjesto o "otpadu" razmišlja o "resursu". Prvi službeni Svjetski dan recikliranja obilježen je širom svijeta 18. ožujka 2018. u cilju podizanja svijesti šire javnosti o značaju globalnog pristupa problematici recikliranja, što su prepoznali i Ujedinjeni narodi. Ujedno se naglašava potreba očuvanja naših šest primarnih resursa - vode, zraka, ugljena, nafte, prirodnog plina i minerala) i promiče se snaga novoimenovanog "sedmog resursa" - predmeta koje svakodnevno recikliramo. Ovaj doista globalni događaj, službeno je obilježen događajima u Delhiju, Dubaiu, Londonu i drugim gradovima Velike Britanije. Uoči Svjetskog dana recikliranja službene su se manifestacije održavale i u Parizu, Washingtonu, Johannesburgu i Sydneyu. A neslužbeni događaji vezani za proslavu prvog Svjetskog dana recikliranja održani su u Bruxellesu, Beču, Ateni te u gradovima u Mongoliji, Nepalu i Nigeriji. Predsjednik BIR-a Ranjit Baxi izjavio je: "Prvi svjetski dan globalnog recikliranja važan je novi datum u našem globalnom kalendaru. Da bismo iskoristili puni potencijal recikliranja, mo-

• biti svjestan plastike za jednokratnu upotrebu – smanjiti količinu i reciklirati • upoznati lokalne propise o recikliranju i slijediti ih • spriječiti kontaminaciju materijala koji se mogu reciklirati • popraviti i ponovno upotrijebiti • biti svjestan mogućnosti recikliranja prilikom kupovine • potruditi se reciklirati elektroniku • smanjiti vlastitu količinu generiranog otpada

ramo usvojiti globalni pristup skupljanju, obradi i ponovnom korištenju. Vrijeme je da planetu stavimo na prvo mjesto i obvežemo se da ćemo potrošiti još 10 minuta dnevno kako bismo osigurali pravilno odlaganje reciklabilnih materijala. To je zajednička odgovornost, i radujem se vidjeti pojedince, zajednice, tvrtke i vođe koji nam se pridružuju i slave 18. ožujka."

Međunarodni zavod za recikliranje (BIR) Obilježavanje Dana globalnog recikliranja pokrenuto je na inicijativu Međunarodnog zavoda za recikliranje (BIR). Riječ je o jedinom globalnom udruženju koje zastupa oko 800 tvrtki i 35 povezanih nacionalnih udruženja za recikliranje iz 70 različitih zemalja svijeta, predstavljajući globalne interese ove industrije i promovirajući kreatorima politike i široj zajednici sve prednosti recikliranja i njegovu ulogu u zaštiti planeta. BIR je upravo 18. ožujka ove godine proslavio 70. obljetnicu svog djelovanja, a taj će se datum od sada svake godine obilježavati kao Svjetski dan recikliranja.

TRAVANJ/APRIL 2018.

2018

www.tehnoeko.com.hr

STRUCNE INFORMACIJE OD SADA PRATITE I NA NOVOJ WEB STRANICI

tter

le News

Web

KONTAKT Business Media Croatia d.o.o. Savska cesta 182, 10000 Zagreb E: info@bmcroatia.hr

Goran Vrga, dipl. ing. T: +385 1 6311 817 / M: +385 91 565 9397 E: tehnoeko@bmcroatia.hr

SPONZORIRANI PRILOG

RASCO

Cjelogodišnje održavanje

MKH prednja četka se koristi za održavanje prometnih i ostalih asfaltiranih površina. Omogućuje brzo i jednostavno čišćenje snijega zimi, te učinkovito čisti zemlju, lišće, prljavštinu i ostale vrste otpada tijekom cijele godine dgovarajući na potrebe svojih kupaca, RASCO kao jedan od vodećih proizvođača komunalne opreme u Europi kontinuirano poboljšava, unaprjeđuje i širi svoj proizvodni program. Tako je tehnologija čišćenja i održavanja prometnica jednim uređajem postala dostupna uz pomoć prednje četke MKH: noviteta u RASCO proizvodnom programu. MKH prednja četka se koristi za održavanje prometnica, puteva, parkirališta i ostalih asfaltiranih površina tijekom cijele godine. Dostupna je u tri veličine (od 1.200 do 1.600mm), omogućuje brzo i jednostavno čišćenje snijega zimi, te učinkovito čisti zemlju, lišće, prljavštinu i ostale vrste otpada tijekom cijele godine. Zbog središnje točke upravljanja, četka se može rotirati lijevo i desno bez izlaženja iz gabarita vozila. Četku pokreću dva motora od 300 Nm smještena unutar šasije, zbog čega je širina čišćenja gotovo identična ukupnoj širini četke. Četkom

Nikola Ćutuk/PIXSELL

malim komunalnim vozilima uz pomoć četke MKH

je zahvaljujući tome vrlo lako manevrirati u uskim prostorima kao što su parkirališta.

Učinkovitost čišćenja MKH četka je dizajnirana za čišćenje neravnih površina poput tlakavaca ili betonskih ploča, asfaltnih i betonskih površina te oštećenih površina s puno izbočina i udubina. Ugrađeni sustav aksijalnog nagiba omogućuje da se četka prilagodi promjenama nagiba površine koja se čisti. Segmenti četke su izrađeni od polipropilena, koji omogućuje čišćenje bez oštećivanja površine.

Sigurnost Četka je opremljena pomoćnim kotačem koji sprječava prebrzo trošenje segmenata četke. Fleksibilni pokrov od plastike usmjerava počišćeni materijal kako ne bi predstavljao opasnost za okolinu. Dok nije u upotrebi, četka se može odložiti na noge za odlaganje.

Mogućnosti ugradnje Četka je namijenjena za ugradnju na male traktore te multifunkcionalna vozila. Na nju se mogu ugraditi prihvatni sustav za Holder X30 te za višenamjenska vozila drugih proizvođača. Uz četku je dostupan i sustav nadogradnji četki za ljetno čišćenje. Za više detalja o prednjoj četki MKH te o ostatku RASCO proizvodnog programa posjetite www.rasco.eu ili se obratite s povjerenjem svojem RASCO voditelju prodaje.

TRAVANJ/APRIL 2018.

PRED PR EDST EDST STAV AVLJ AV LJAM LJ AMO

Komp Ko mpte tech ch

Komptechova sita ističu se kvalitetom Obrada otpada je imperativ današnjice zbog čega raste potreba za visokokvalitetnim strojevima za obradu, pogotovo za sitima gdje razlike u kvaliteti posebno dolaze do izražaja. Komptech je u 2017. tržištu ponudio cijelu seriju sofisticiranih sita, uključujući i novi Multistar One

TRAVANJ/APRIL 2018.

ijanje kao finalni korak u procesu tretiranja sirovih materijala sve je važniji proces. Sijanje je posebno važno u obradi sekundarnih sirovina i otpada biološkog porijekla koji se pretvaraju u biomasu, kompost ili čvrstu gorivu sirovinu. Posebno su strogi zahtjevi za visoko kvalitetno gorivo ili visoko kvalitetno gnojivo. Dobro sortiranje gorive sirovine izuzetno je važno za kvalitetu krajnjeg proizvoda. Biorazgradivi otpad lako se zagadi kontaminatima kao što su plastične vrećice, metal i kamenje i jedina komponenta obrade koja to može spriječiti je kvalitetno sito.

Samo kvalitetno sito može spriječiti kontaminaciju biorazgradivog otpada u proizvodnji komposta

Tehnologija sijanja napreduje Komptech je svjestan tržišta i nudi nekoliko zvjezdastih i bubanj sita koja rješavaju navedene probleme. Multistar mobilno zvjezdasto sito razdvaja biomasu u tri frakcije samo jednim prolazom. Paralelno sa separacijom ovaj stroj razbija i nakupine biomase što ubrzava cijeli postupak. Posebnost Multistara je što operater može promijeniti granulat frakcije u samo nekoliko sekundi sa svog upravljačkog sučelja. Upravljanje strojem maksimalno je pojednostavljeno. Komptech kupcima nudi opcije nadogradnje stroja dodavanjem zračnog sita, magneta i hvataljke kamenja. Multistar pokreću efikasni elektromotori koji se mogu napajati iz javne strujne mreže ili iz dizel generatora. Bubanj sita zasnovana su na robusnoj i visoko funkcionalnoj tehnologiji. Sve separacije obavljaju se jednako kvalitetno, bila to biomasa, kompost ili proizvodnja zemlje. Na Komptechovim strojevima bubanj se mijenja brzo i jednostavno čime je povećana efikasnost, ali i fleksibilnost korištenja. Ova sita odlikuje mogućnost izvršavanja zahtjevnih zadaća u teškim uvjetima. Većinu problema koji se mogu pojaviti u obradi može riješiti operater. Komptechovim Primus, Maxx, Nemus i Cribus bubanj sitima korisnik može pokriti iznimno širok raspon modaliteta operacija obrade.

ni pogon čine ovaj stroj izrazito ekonomičnim za eksploataciju. Multistar S3 sito namijenjeno je manjem volumenu operacija. Krasi ga izrazita kompaktnost. Hranilica volumena 3,5 kubičnih metara i mala visina utovara čine ga pogodnim za pogone srednje veličine koji nužno trebaju Komptechovu kvalitetu. S3 je vrlo prilagodljiv stroj pa nudi korisniku opciju izbora između tri ili dvije frakcije te zračno prosijavanje na srednjem granulatu. Prilagodljivost ga čini pogodnim za operacije većeg raspona veličina. Dodatne informacije o ovim strojevima dostupne su kod ovlaštenog zastupnika, tvrtke Teknoxgroup Hrvatska (www.teknoxgroup.com).

Sijanje je posebno važno u obradi sekundarnih sirovina i otpada biološkog porijekla koji se pretvaraju u biomasu, kompost ili čvrstu gorivu sirovinu

Multistar One i S3 pokrivaju širok raspon potreba Novi Multistar One zvjezdasto sito posebno efikasno obrađuje otpadno drvo i biomasu. Izvrsno se dopunjava s Crambo ili Terminator sjeckalicama jer prilikom frakcije može prevelike komade vratiti u sjeckalicu na ponovnu obradu. Multistar One može obraditi 200 kubičnih metara materijala u jednom satu. Pomične trake za transport, kompaktno kućište i električ-

Kompaktna izvedba Multistar One sita pojednostavljuje transport

TRAVANJ/APRIL 2018.

Ilustracija br. 1

Primarna reciklaža, odvojeno prikupljanje na mjestu nastajanja i transport reciklažnog otpada treba rezultirati s 50%-tnim učinkom do 2020. godine. Tvrtka F.lli Mazzocchia sa svojim dvokomornim komunalnim nadogradnjama omogućava optimalno zacrtan razvojni put komunalne djelatnosti u javnim komunalnim društvima

Ilustracija br. 2

Dvokomorne komunalne nadogradnje s potisnom pločom z ponudu višekomornih kiperskih nadogradnji s potisnom pločom IRIDE, već predstavljenih u Tehnoeku broj 69 (3/2017), tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke proširuje raspoloživ asortiman s dvokomornim komunalnim nadogradnjama F.lli Mazzocchia, koje mogu poslužiti u opremanju naših komunalnih društava. Dvokomorne komunalne nadogradnje sa stražnjim punjenjem primjenjuju se u prikupljanju reciklažnog otpada iz personaliziranih komunalnih spremnika za reciklažni otpad, iz

TRAVANJ/APRIL 2018.

javnih "eko otoka" stacionarne ili mobilne izvedbe te reciklažnih dvorišta, a prazne se konačno u sortirnicama koje mogu biti izvedene u sklopu pretovarnih stanica ili na prostoru postojećih odlagališta otpada. Njihov sadržaj – korisne frakcije reciklažnog otpada, predaju se ili prodaju koncesionaru na daljnju oporabu i konačno zbrinjavanje. U novije vrijeme dio otpada se odlaže direktno u centre za ponovnu uporabu. Sveukupno odvojeni volumen reciklažnog otpada možda još nije postao motivirajući resurs - djelomična novčana stimulacija za selekciju iz miješanog komunalnog otpada, ali

STRUČNA INFORMACIJA

Ilustracija br. 3

Mazzocchia

Ilustracija br. 4

Kompatibilnost IRIDE i F.lli Mazzocchia nadogradnji Kompatibilnost višekomornih kiperskih nadogradnji IRIDE, spomenutih u uvodu, sa dvokomornim komunalnim nadogradnjama F.lli Mazzocchia, očituje se u slijedećem:

Ilustracija br. 5

je sigurno smanjen trošak komunalnog društva za odlaganje mase istog u ŽCGO. Primjerice, u Rijeci je sada cijena odlaganja 470 kn/toni, s tendencijom porasta.

Različite izvedbe nadogradnje Komunalna vozila s dvokomornom nadogradnjom (simetrične ili asimetrične podjele, kao na ilustraciji br. 2), optimalno obavljaju prijevoz u urbanim sredinama. Stoga je njihova veličina racionalno ograničena i prilagođena prometu u gradovima i naseljima, dakle, do 18 tona najveće dopuštene mase. Izvedba takvog vozila je prikazana na ilustraciji br. 1. Podjelu nadogradnje 1/2 - 1/2 ili 1/3 – 2/3 uvjetuje količina i vrsta reciklažnog otpada na terenu. Bitno je respektirati stabilnost opterećenog komunalnog vozila u vožnji. Vrlo je bitno da je težište opterećenog komunalnog vozila u simetrali, bilo da je vožnja uzbrdo ili nizbrdo ili u zavojima. Pražnjenje dvokomornih komunalnih nadogradnji sa zadnjim vratima obavlja se na konvencionalan način, istiskivanjem otpada potisnom pločom, uz prethodno podizanje zadnjih vrata, kao na ilustraciji br. 4. Specifična je izvedba za sakupljanje biorazgradivog otpada. Dvokomorna nadogradnja izvedena je bez stražnjih vrata, s povišenom stražnjom preklopnom stranicom, kao na ilustraciji br. 3. Punjenje, sabijanje i pražnjenje izvodi se na identičan način kao kod konvencionalnih autosmećara, što prikazuje ilustracija br. 5. Dvokomorne komunalne vodotijesne nadogradnje mogu biti simetrično podijeljene (ilustracija br. 6) ili pak asimetrično (ilustracija br. 7). Dodatne informacije dostupne su u tvrtki Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke (www.alfateh-rijeka.hr).

• Više dostupnih veličina i modela višekomornih nadogradnji jednostavno se i na optimalan način može prilagoditi potrebama komunalnih društava, ovisno o dnevnoj ruti i broju komunalnih posuda reciklažnog otpada koje se prazne u radnom danu (sve po masi, a ne po volumenu) • Pretovar iz kiperskih višekomornih, vodotijesnih komunalnih nadogradnji u dvokomorne, bez gubitka kapi procjedne tekućine • Objedinjena usluga servisa u radionici i usluge mobilnog servisa kod istog dobavljača, za obadva tipa komunalnih nadogradnji • Vrlo prihvatljive cijene za višegodišnje jamstvo

Ilustracija br. 6

Ilustracija br. 7

TRAVANJ/APRIL 2018.

Zašto su sjekači drvne m nužna i neizostavna tehn Dolaskom proljeća započinje još jedna sezona radova u vrtovima, voćnjacima, parkovima te na svim pošumljenim i zelenim površinama. Problematični dio cijelog procesa je postupanje s orezanim zelenim otpadnim materijalom rvatska još uvijek muku muči s gospodarenjem otpadom, uz visoke troškove sanacija i izgradnje odlagališta, iako određene kategorije otpada pametnim ulaganjem u tehnologiju i mehanizaciju za njegovo sortiranje i obradu uopće ne moraju stići do odlagališta. Dolaskom proljeća započinje još jedna sezona radova u vrtovima, voćnjacima, parkovima te na svim pošumljenim i zelenim površinama. Problematični dio cijelog procesa je postupanje s orezanim zelenim otpadnim materijalom. Dok na nekim područjima još uvijek prolaze „stare narodne” metode spaljivanja orezanog granja, u urbanim sredinama to ne dolazi u obzir. Osim toga, odmah po završetku posla potrebno je očistiti sve radne površine kako se ne bi ometao pje-

TRAVANJ/APRIL 2018.

šački promet i promet vozila, dakle, pločnike, parkirna mjesta, i sl. Zato su u Europskoj uniji sjekači drvne mase već dugo neizostavan dio komunalne opreme i urbanih, ali i ruralnih sredina, što podrazumijeva komunalna poduzeća, tvrtke koje se bave uređenjem i održavanjem zelenih površina, nacionalne parkove, parkove prirode, zaštićene rezervate biljnih i životinjskih vrsta, šumarstvo, itd. Razlog tome je najprikladniji, ekološki prihvatljiv i ekonomski efikasan način prerade zelenog materijala. Osim što se na licu mjesta volumen drvne mase smanjuje 6 do 10 puta, jednom kada se granje svede na jednoličnu veličinu može se puno lakše transportirati, čime se štedi vrijeme i novac. Drugi praktični pogled na ovakvo rješenje problema je upravo u činjenici da se tim procesom prerade nešto što se smatra otpadom pretvara u vrijednu sirovinu. Sječka se može sakupiti za daljnju uporabu kao gorivo ili za proizvodnju ploča od iverice, kao kompost ili ukrasni malč, mogućnosti je puno. Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja te se stoga kompostiranje treba primijeniti gdje god je to moguće (voćnjaci, povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine, poljoprivredna, stočarska i šumarska gospodarstva, tržnice, groblja, škole, dječji vrtići, stambeni i drugi objekti, prehrambena industrija, ugostiteljstvo i dr.).

STRUČNA INFORMACIJA

Zašto su upravo GreenMech sjekači među najpopularnijima u Europi? U širokoj ponudi raznih proizvođača, prilikom kupovine sjekača drvne mase treba obratiti pozornost na detalje, kako bi njegove performanse bile maksimalno usklađene s konkretnim potrebama svakog korisnika, ali isto tako, da bi korisnici dobili radne strojeve na koje se u potpunosti mogu osloniti kroz duge godine eksploatacije. GreenMech sjekači odlično su prihvaćeni od strane klijenata i struke. Široka ponuda i raznovrsnost izvedbi, prilagođenih specifičnim potrebama potencijalnih kupaca, obuhvaća sjekače u obliku traktorskog priključka, sjekače u obliku prikolice te samohodne sjekače na gusjenicama. Stvoreni pod motom „za zeleniji okoliš” pokazali su se kao pravi izbor i u najzahtjevnijim i najosjetljivijim područjima, kao što su nacionalni parkovi i ostala zaštićena područja. Od tišeg rada strojeva, preko nagrađivanog „Safe-Trak” sustava sigurnih gusjenica, do revolucionarnog i patentiranog Disc-Blade sustava okruglih noževa, sve je to dodalo vrijednost ovim strojevima kod klijenata. Svi modeli dolaze sa širokim utovarnim otvorom za lakši utovar razgranatog i lisnatog materijala. Utovarno „grlo” u obliku pisma omogućava lakši utovar čvrstih, račvastih grana te krošnji, što čini rad sigurnijim i bržim, uz uštedu vremena i novca.

ase postali ologija?

GreenMech

GreenMech profesionalni sjekači drvne mase kao standardnu opremu imaju patentirani Disc-Blade sustav okruglih noževa, koji traju i do 120 radnih sati dulje od ostalih, prije nego ih treba nabrusiti i 900 radnih sati dulje do sljedeće zamjene. Dvostruki hidraulični valjci koji uvlače materijal regulirani su naprednim No-Stress sustavom kontrole, kojim se postiže djelotvorna propusnost materijala i pomaže se u sprječavanju blokiranja stroja. Raznolik izbor proizvođača motora svjetske kvalitete, kao što su Kubota, Briggs & Stratton, Isuzu i Honda, pruža fleksibilnost za svakog krajnjeg korisnika, kako bi imao izvor snage i tip goriva koji odgovara njegovim potrebama i budžetu. Mogućnost rotacije ispušne cijevi za 280 stupnjeva dopušta namještanje na najsigurniju poziciju za izbačaj sječke i lako vraćanje u transportnu poziciju. Svi GreenMech sjekači drvne mase u obliku cestovnih prikolica isporučuju se s certifikatom koji potvrđuje da su u skladu s europskim propisima o atestu vozila. S obzirom da su sjekači drvne mase, općenito govoreći, jedni od bučnijih strojeva koji rade u urbanim sredinama, GreenMech već dulje vrijeme u prvom planu ima razvoj tehničkih rješenja koja osiguravaju njihov tiši rad. Stoga podupiru i kampanju „Buy Quiet” koja ističe važnost brige o buci koju emitiraju strojevi i razni alati, s aspekta zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Svoj doprinos GreenMech je pružio u obliku jednog od najtiših sjekača na tržištu. Tvrtka Magus stroj iz Zagreba kao ovlašteni zastupnik pruža potpunu tehničku podršku i stručne savjete, kako pri kupnji stroja, tako i kroz cijeli njegov radni vijek. Osigurava sve postprodajne usluge putem vlastitog servisa, opskrbe originalnim rezervnim dijelovima, te provodi osposobljavanje rukovatelja sjekačima, drobilicama i malčerima drvne mase. Dodatne informacije dostupne su na stranici www.magus-stroj.hr, a moguće je dogovoriti i prezentaciju rada sjekača, koja na najbolji način iz prve ruke pruža potencijalnim kupcima odgovore na sva pitanja.

TRAVANJ/APRIL 2018.

PREDSTAVLJAMO

Multihog

Specijalist za sve vremenske uvjete Tim stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom, s ciljem popunjavanja praznine na tržištu univerzalnih cjelogodišnjih vozila, dizajnirao je i proizveo u Irskoj strojeve Multihog koji imaju mogućnost prihvata raznih vrsta priključaka za održavanje prometnica, zračnih luka, zelenih površina, zimske službe i komunalnih potreba

TRAVANJ/APRIL 2018.

vi dizelski pokretani strojevi (90-120 KS), s hidraulički upravljanim priključcima, koji mogu raditi istovremeno s prednje i stražnje strane stroja, koriste se za košnju, rezanje asfalta, čišćenje snijega, posipanje soli i pijeska, čišćenje svjetala na pisti, uništavanje korova i brojne druge zadatke. Stroga kontrola procesa proizvodnje osigurava visoku kvalitetu, izdržljivost, efikasnost i sigurnost. U razvojnoj fazi, udobnost i sigurnost vozača bili su visoko na listi prioriteta, što je rezultiralo prostranom grijanom kabinom, s niskim vibracijama i bukom te s vidljivošću od 360q. Stoga je stroj, radi manevarskih sposobnosti i preglednosti prilikom rada, pogodan za održavanje terena u primjerice zračnim lukama, gdje lako obilazi oko zrakoplova i čisti snijeg ili led. Sve na Multihogu dizajnirano je kako bi učinilo radni dan

efikasnim i jednostavnim, pristup motoru čini svakodnevni pregled lakim, održavanje olakšava kipajuća kabina, priključci se mogu brzo mijenjati pa je vozilo spremno za novi zadatak.

Jedan stroj, više namjena

Udobnost i sigurnost vozača bili su visoko na listi prioriteta, što je rezultiralo prostranom kabinom, s niskim vibracijama i bukom te vidljivošću od 360°

Komunalna poduzeća obično nabavljaju strojeve za određene sezonske poslove, a Multihog je s raznim priključcima, njemačkom komunalnom poduzeću iz Nordstemmena omogućio nabavu jednog stroja koji se koristi za razne namjene i na više lokacija tijekom cijele godine. Od travnja do kolovoza koriste rotacionu kosilicu, na jesen sjeckalicu, a zimi ralicu i posipač. Mogućnost Multihoga da na vlastitim kotačima ode na drugo područje rada, još je jedna njegova prednost, prema gospodinu Hackmanu iz Norstemmena: „Idealno je što ne moramo tovariti i prevoziti stroj na drugu lokaciju, već on sam, zajedno s priključcima mijenja područje rada, što je puno brže i jeftinije. Uz to, kvaliteta košnje je vrlo dobra, a radi upravljanja i težine nemamo problema s ostavljanjem tragova u travi.”

CIAO MULTIHOG! Direktor održavanja u milanskoj zračnoj luci Malpensa, Stefano Dolci, prvi put je vidio Multihog na međunarodnom sajmu InterAirport i ubrzo su tri Multihoga opremljena za zimsku službu bila na putu za Italiju, gdje će manevrirati oko zrakoplova onako kako veći strojevi ne mogu. Opremljeni ralicom i četkom za snijeg, priključkom za odleđivanje piste i

TRAVANJ/APRIL 2018.

PREDSTAVLJAMO

Multihog dodatno, uređajem za odleđivanje stepenica zrakoplova i manjih površina gdje je onemogućen pristup vozilima. „Imali smo dovoljno snijega da isprobamo maksimalnu snagu Multihoga. Sam sam vozio jednog i izuzetan je. Lako upravljiv, brz i okreće se u jako malom prostoru. Četka za snijeg radila je odlično i površina je ostala zaista čista. Upotpunjavanje našeg voznog parka Multihog strojevima bilo je pun pogodak i sigurno ćemo ih nabaviti još!”, zadovoljan je Stefano Dolci.

23 stroja u Londonu

Iako je kompaktnih dimenzija, Multihog odlikuju iznimno visoka nosivost i snaga, pa je sposoban za rad sa čitavim nizom priključaka visokog učinka

Dvije najveće londonske zračne luke, Heathrow i Gatwick, zajedno imaju preko 100 milijuna putnika godišnje. S 23 stroja Multihog rješavaju probleme koje donosi zima, osobito na teže dostupnim površinama. David Charman, menadžer za sigurnosne standarde na Gatwicku kaže: „Trebalo nam je nešto kompaktno, snažno, s velikim manevarskim sposobnostima, što može pristupiti cijelom području za učinkovito čišćenje, i tu se Multihog odlično uklopio.” Kod slijetanja zrakoplova, kotači ostavljaju trag gume na svjetlima piste pa je potrebno često pranje svjetala kako bi luka funkcionirala besprijekorno. Multihog je razvio specijalni priključak koji brzim i učinkovitim strojnim pranjem zamjenjuje dugotrajan i zahtjevan ručni posao.

Dežurni operater Tijekom posjeta sajmu IFAT 2014. godine gradonačelnik Riegersburga u Austriji, Manfred Reisenhofer i njegovi općinski

TRAVANJ/APRIL 2018.

kolege prvi put su vidjeli raspon Multihog strojeva. Nakon izvrsnog prvog dojma na sajmu, za manje od šest mjeseci, model 120HP MXC je isporučen i djeluje u okrugu Südoststeiermark. Spajanjem pet općina Riegersburg je morao održavati dodatnih 250 kilometara cesta, pa je Multihog postao nezamjenjiv. Za zimsku službu Multihog je opremljen snježnim plugom i posipačem soli. Nakon uspjeha u prvoj zimi, općina je tijekom ljetnih mjeseci iskoristila cjelogodišnju uporabljivost stroja, s priključcima kao što su viličar, malčer, čistilica te priključak za zalijevanje. Prema riječima Manfreda Reisenhofera, bilo je više razloga što se općina odlučila za kupnju Multihoga: „Pogledao sam opremu različitih proizvođača, ali koncept višenamjenskog Multihoga ostavio je izuzetno pozitivan dojam. Imali smo vrlo uvjerljive demonstracije i podršku lokalnog distributera, što je utjecalo na našu odluku o kupnji. Za nas su ključni čimbenici bili kvaliteta, velika nosivost, kompaktne dimenzije i impresivna snaga vozila.” Wolfgang Sammer, operater, također je vrlo zadovoljan novim strojem: „Multihog je super, ima bolje manevarske sposobnosti od ostalih strojeva i kabina je zaista udobna. Pregled je dobar, pa čak i tijekom dugih smjena ne osjećam umor. ” Zastupnik Multihog strojeva za Republiku Hrvatsku je tvrtka Gradatin iz Sesveta (www.gradatin.hr), koja će svima zainteresiranima rado pružiti detaljnije infiormacije o ovim strojevima i njihovim priključcima.

ZZZ NDPLRQ EXV KU

2,70 €

64ʒ+ɵ6' )1521& #45-+* 81<+.# 56#)0#%+,# -#/ +10# 4#56 #76 1$75# + &156#8 0+* 81<+.# 00218

CIJENA 20 kn

*2',1 $ ;9,

,, _ %5 2- _ YHO

1 / 2018

M A G A Z I N

Z A

MDÏD R ŀXMDN

771332

303008

G O S P O D A R S K A

V O Z I L A

-#/#<+ 12'6 1581,+.+ DAKAR

P R O M E T

&#( :( '%1%*# /25

(14& 64#05+6 %1 00'%6

/#0 64+ )'0'4 #%+,'

018+ /'4%'&'5 $'0< 524+06'4 6'56 /'4%'&'5 $'0< : -.#5# D

6'56 61;16# 24 1#%' & &

6'56 5%#0+# ) # x 0# 001_NASLOVNA.

indd 1

( 35(73/ $7,7( 6

(1$

ä7$5,1$ 8./-8ÿ 9$ .1 32 /$7$ %52-( 73 5( 3 -$ ä1 *2',

.217$.7

%XVLQHVV 0HGLD &URDWLD _ WHO H PDLO NDPLRQ EXV#EPFURDWLD KU _ LQIR#EPFURDWLD KU

81<+.+ 5/1 +8'% 1 564#.

+5 : 9#;