Tehnoeko 69

3/2017 godina XIV

broj 69 svibanj/ may 2017. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

KRUŽNO GOSPODARSTVO U URBANIM SREDINAMA 31.5.-2.6. 2O17.

POREČ

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

BOBCAT, KOMATSU, KAMIONI S ELEKTRIČNIM POGONOM

IRIDE, CATERPILLAR, RASCO

INFORMACIJSKI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM –PRILAGODBE NOVIM ZAHTJEVIMA

SADRŽAJ

6 Najava

konferencije

KRUŽNO GOSPODARSTVO U URBANIM SREDINAMA

Poreč, 31.5. – 2.6.2017.

10 Vijesti 20 Gospodarenje otpadom reciklaža

Problemi industrije recikliranja u SAD-u

24 Gospodarenje

36 Gospodarenje

otpadom – regulativa

Informacijski sustav gospodarenja otpadom –prilagodbe novim zahtjevima

30 Reportaža

Svečano otvoren prvi CPU - Centar za ponovnu uporabu Prelog

34 Tehnix

Novosti iz kompanije Tehnix

otpadom – opasni otpad

Reciklaža litij baterija još je u “dječjem vrtiću”

37 RASCO

MUVO- cjelogodišnji radnik za održavanje urbanih sredina

38 Iride

Višekomorne pretovarne nadogradnje IrideAlfateh

Impressum TEHNOEKO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Remetinečki gaj 2g, 10020 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Izvršni urednik Goran Vrga, dipl.ing. | Urednik dr.sc. Zlatko Milanović | Stručni suradnici Jasna Kufrin, dipl.ing., mr.sc. Mira Zovko, Branimir Pavlinec, dipl.ing. | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 01 6311-800, fax: +385 01 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Staja­li­šta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

SVIBANJ/MAY 2017.

KOLUMNA

IZBJEGAVANJE SMETLIŠTA I ODLAGALIŠTA

40 Bobcat

BOBCAT S650 – partner širokih mogućnosti

42 Caterpillar

Moderan utovarivač na trakama obrađuje stoljećima staro zemljište

44 Komatsu

Komatsu PW160-10 - veća produktivnost uz manje operativne troškove

s 46 Kamioni električnim pogonom

Električna distribucija

Ovo izdanje časopisa tiskano je na posebnom ekološkom papiru proizvedenom od algi iz Jadranskog mora.

"Stedimo sume, cisteci more"

U RH „odjednom“, pred lokalne izbore gospodarenje otpadom postaje gotovo najvažnija tema.

Mnogi kandidati ponovno spremno obećavaju, da će problem otpada riješiti odmah čim dobiju izbore. Pritom se koriste, i široj javnosti poznatim, prioritetnim mjerama: smanjenja, ponovne uporabe i reciklaže. To je političarima najlakše, jednostavno odgoditi probleme odlaganja. Međutim, čim prođu dr. sc. Zlatko Milanović izbori, najlakše je i „najjeftinije“ otpad odvoziti na smetlišta.

Kod diskusija o otpadu se redovito zanemaruje, inače poznata činjenica, da je odlaganje otpada najveća ugroza okoliša i poglavito zdravlja ljudi. U javnosti se počinje diskutirati o odlaganju, tek kad se pojavila opasnost da će RH možda platiti penale EU i to upravo zbog odlaganja (posebno biorazgradivog komunalnog otpada!). Na problem odlagališta ponekad ukazuju tek protesti malobrojnog lokalnog stanovništva, koje je najsiromašnije i koje je najmanje moćno. Nehumano je slušati proteste sugrađana koji borave blizu odlagališta, a ništa ne poduzimati. Eventualno, i ostali građani će se pobuniti kad osjete „taj divni smrad“ odlagališta neobrađenog komunalnog otpada.

Do sada je, samo u 2017. godini i to samo na dva velika odlagališta (Etiopija, Sri Lanka) poginulo najmanje sto ljudi. Nemoguće je nabrojiti proklizavanja i požare manjih odlagališta, koji su česti i u RH. Stručnjaci sustavno upozoravaju da su od izravnih ugroza uređenih odlagališta još i veće neizravne ugroze okoliša i naročito zdravlja ljudi. Polazeći od tih spoznaja, još 14. listopada 2005. godine, Hrvatski sabor je usvojio Strategiju gospodarenja otpadom RH, u kojoj su utvrđeni ciljevi odlaganja: 2005.

2010.

2015.

(2016.)

2020.

2022.

Broj odlagališta otpada

Količina odloženog kom. otpada

187 100 50 (131) 30 do 21

95 % 80 % 68 % 80 (+2% sklad.) % (Plan 2017.-2022.)

58 % 45 %

Proizlazi da do sada RH značajno zaostaje za strateškim ciljevima glede odlaganja komunalnog otpada. Prethodno je već navedeno i da zbog toga postoji opasnost od plaćanja penala EU. Odgovorni to znaju ili bi trebali znati.

Mjere smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja otpada su apsolutni prioritet. To nikada i nikome ne smije biti upitno. Međutim, najlakše je bježati od odgovornosti (efekt NIMET). Utopijski je uvjeravati javnost, da će se samo provedbom prioritetnih mjera ostvariti strateški ciljevi gospodarenja otpadom. Aktualni Plan gospodarenja otpadom RH (kao i prije predloženi) utvrđuju da je procijenjeni preostali kapacitet aktivnih odlagališta (na koje se odlagao komunalni otpad) 10 milijuna tona.

Kod toga su vrlo velike razlike među županijama. Još su veće razlike među općinama i gradovima, a posljedice nedostatka odlagališta su sve češće vidljive u javnosti. Zato se i komunalni otpad se iz nekih naselja već odvozi na druga područja.

Nažalost se kod toga ponekad licitira sa „što nižom cijenom odlaganja“?

RH se u EU nalazi među tri – četiri zemlje koje najveće količine otpada odlažu, i to dijelom i na neuređena odlagališta. Također je ogroman problem i što se gotovo sve količine komunalnog otpada odlažu neusklađeno (neobrađene). To je prvenstveno posljedica neprovedbe cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, ali i nedostatka građevina za oporabu i obradu otpada. Nažalost takvih je građevina premalo, a one izgrađene u RH slabo i nedovoljno se koriste ili ... Zemlje koje su izbjegle odlaganja izgradile su dovoljno građevina za obradu – oporabu otpada. Treba naglasiti da odvojeno prikupljeni otpad smanjuje odlaganje tek nakon obrade!

SVIBANJ/MAY 2017.

5

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

31.5.- 2.6. 2O17., POREČ HOTEL LAGUNA PARENTIUM****

KRUŽNO GOSPODARSTVO U URBANIM SREDINAMA ORGANIZATOR

MEDIJSKI POKROVITELJ

POKROVITELJI

ZLATNI SPONZORI

SREBRNI SPONZORI

PROGRAM RADA SRIJEDA, 31.5.2017.

14.00-16.00

Dolazak i registracija sudionika

16.00-18.00

OTVARANJE KONFERENCIJE I UVODNI PANEL

SLUŽBENI JEZICI: HRVATSKI, SLOVENSKI I ENGLESKI

POZDRAVNI GOVORI UVODNO IZLAGANJE dr.sc. Zlatko Milanović, predsjednik Stručnog odbora UTJECAJ OKOLIŠA NA LJUDSKO ZDRAVLJE U URBANIM SREDINAMA izv.prof.dr.sc. Josip Čulig, prim.dr.med., Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andija Štampar” ZAŠTO NAM JE POTREBNA EDUKACIJA O OTPADU I ZNAMO LI STVARNO SVE? doc.dr.sc Sanja Kalambura1, Nives Jovičić1, pred., prof.dr.sc. Darko Kiš2 1Veleučilište Velika Gorica, 2Poljoprivredni fakultet u Osijeku

FORUM: AKTUALNOSTI U GOSPODARENJU OTPADOM U URBANIM SREDINAMA REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE SLOVENIJE Moderatori: dr.sc. Zlatko Milanović i Janko Kramžar, univ. dipl. ekon.

Sudjeluju: Irena Relić, dipl.ing., Ministarstvo zaštite okoliša RH, mag. Tanja Bolte, Ministrstvo za okolje in prostor R. Slovenije, Tomislav Ćurko, dipl.ing., HGK, te predstavnici ostalih institucija pokrovitelja: Gospodarska zbornica Slovenije, FZOEU, HAOP

SOBODNA VEČER

ČETVRTAK, 1.6.2017.

9.00-10.30

SEKCIJA 1 - KRUŽNO GOSPODARSTVO

KRUŽNO GOSPODARSTVO, REALNOST ILI FIKCIJA - GDJE, KADA I AKO UOPĆE IMA SMISLA? dr.sc. Viktor Simončič, VIKOS, Sisak KROŽNO GOSPODARSTVO V PRAKSI: IZPELJANI IN NAČRTOVANI PROJEKTI SNAGE LJUBLJANA Janko Kramžar, univ.dipl.ekon., Snaga d.o.o., Ljubljana OTPAD U URBANIM SREDINAMA RH: INDIKATORI SADAŠNJEG STANJA I PREDUVJETI ZA PRETVORBU U KRUŽNO GOSPODARSTVO dr.sc. Dinko Sinčić DRUGA STRANA KRUŽNOG GOSPODARSTVA doc.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić1, Danko Fundurulja2, dipl.ing.građ., 1Geotehnički fakultet Zagreb, 2IPZ Uniprojekt TERRA, Zagreb ENERGIJA IZ OTPADA KAO ELEMENT URBANOG KRUŽNOG GOSPODARSTVA prof.dr.sc. Daniel R. Schneider, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

10.30-10.55

PAUZA

10.55-12.30

SEKCIJA 2 - KRUŽNO GOSPODARSTVO I ZAKONODAVSTVO

PRILOŽNOSTI, IZZIVI KROŽNEGA GOSPODARSTVA - AKTIVNOSTI SLOVENIJE mag. Tanja Bolte, generalna direktorica direktorata za okolje, Ministrstvo za okolje in prostor R. Slovenije NOVA LEGISLATIVA EU U DOMENI KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM Irena Relić, dipl.ing., Ministarstvo zaštite okoliša i energetsku učinkovitost RH MOGUĆNOSTI PRIMENE CIRKULARNE EKONOMIJE U ZEMLJAMA U RAZVOJU prof.dr.sc. Goran Vujić, Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet Novi Sad ZAKONODAVNI OKVIR ZA PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM dr.sc. Mirjana Matešić, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj KRUŽNO GOSPODARENJE U PRAKSI UNIJA NOVE Valentina Keblar, dipl.oec., Unija nova d.o.o.

12.30-14.00

ZAJEDNIČKI RUČAK

14.00-15.30

SEKCIJA 3 - KRUŽNO GOSPODARSTVO I EDUKACIJA

PROCJENA SUSTAVA ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADA U 28 GLAVNIH GRADOVA EU mr.sc. Igor Petek1, univ.dipl.inž.građ., Tomislav Ćurko2, dipl.ing., 1Snaga, Ljubljana; 2Čistoća, Zadar KOMUNICIRANJE SKOZI PRIPOVEDOVANJE ZGODB IN DRUŽBENO ODGOVORNE KAMPANJE: SPREMINJANJE VEDENJA IN VREDNOT Nina Sankovič, Snaga d.o.o., Ljubljana RAZLIČITI MODELI PRIKUPLJANJA I SAKUPLJANJA OTPADA U URBANIM SREDINAMA Koviljka Aškić, univ.spec.dipl.ing, Neven Iveša, dipl.ing.biol., Eko-Adria d.o.o.

UVOĐENJE KRUŽNOG GOSPODARSTVA I CENTRA PONOVNE UPORABE U GRADU VELIKOJ GORICI TEMELJEM ISKUSTAVA IZ SLOVENIJE I AUSTRIJE Marko Ružić1, dipl.ing.biol.–ekol., Suzana Mrkoci2, dipl.ing.arh., doc.dr.sc. Sanja Kalambura3 1Grad Velika Gorica, 2IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., 3Veleučilište Velika Gorica SANACIJA ODLAGALIŠTA HIRIYA U TEL AVIVU I PRETVARANJE U CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM Danko Fundurulja1, dipl.ing.građ., doc.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić2, Lana Krišto3mag.ing.geol.

1IPZ Uniprojekt TERRA, 2Geotehnički fakultet Zagreb, 3AAV, Zagreb

15.30-16.00

PAUZA

16.00-17.30

FORUM: GOSPODARENJE OTPADOM I KRUŽNO GOSPODARSTVO KROZ LEGISLATIVU I PRAKSU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE SLOVENIJE Moderatori: dr.sc. Zlatko Milanović i Janko Kramžar, univ.dipl.ekon.

UVODNO IZLAGANJE: Janko Kramžar, univ.dipl.ekon.

Sudjeluju: Irena Relić, dipl.ing., Ministarstvo zaštite okoliša RH, mag. Tanja Bolte, Ministrstvo za okolje in prostor R. Slovenije, Tomislav Ćurko, dipl.ing., HGK, te predstavnici ostalih institucija pokrovitelja: Gospodarska zbornica Slovenije, FZOEU, HAOP

17.30-17.45

PAUZA

17.45-19.15

SEKCIJA 4 - PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA, PITKA VODA I ZELENA INFRASTRUKTURA

ČIŠČENJE KOMUNALNE ODPADNE VODE V SLOVENIJI – DOBRE PRAKSE dr. Marjeta Stražar, JP Centralna čistilna naprava Domžale-Kamnik d.o.o.

NAPREDNE OKSIDACIJSKE TEHNOLOGIJE U OBRADI VODA prof.emer.dr.sc. Natalija Koprivanac, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije ZAPIS PRAVICE DO PITNE VODE V SLOVENSKI USTAVI IN JAVNA SLUŽBA OSKRBE S PITNO VODO mag. Iztok Rozman, GZS – Zbornica komunalneg gospodarstva PRIMJENA ZELENE INFRASTRUKTURE U URBANIM PODRUČJIMA mr.sc. Gorana Ćosić Flajsig, dipl.ing.građ., Dejan Kovačević, dipl.ing.građ., Tehničko veleučilište u Zagrebu MAPIRANJE POTREBA ZA TOPLINSKOM ENERGIJOM I HLAĐENJEM U RH I EU- REZULTATI PROJEKTA HRE Tomislav Novosel, mag.ing., dr.sc. T. Pukšec, prof.dr.sc. N. Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 20.00-

ZAJEDNIČKA VEČERA UZ ZABAVNI PROGRAM

PETAK, 2.6.2017.

9.00-10.30

SEKCIJA 5 - EKONOMIKA GOSPODARENJA OTPADOM I KRUŽNO GOSPODARSTVO

PRIMERJALNA ANALIZA (BENCHMARKING) IZVAJANJA KOMUNALNIH STORITEV KOT STROKOVNA PODLAGA ZA PRESOJO UPRAVIČENIH CEN mag. Stanka Cerkvenik1, Leo Kremžar2, Sebastijan Zupanc3, 1Inštitut za javne službe, 2Občina Miklavž na Dravskem polju, 3GZS – Zbornica komunalneg gospodarstva MANAGEMENT OF PACKAGING WASTE IN EUROPE Stefan Petrus Salhofer, Ao.Univ.Prof. Dipl.-Ing. Dr.nat.techn., Institute of Waste Management, University of Natural Resources and Life Sciences Vienna HIJERARHIJA GOSPODARENJA OTPADOM OD HRANE U SUSTAVU KRUŽNOG GOSPODARSTVA Branka Ilakovac, dipl.novinar, Đurđica Požgaj, dipl. ing., univ.spec.oecoing., dr.sc. Ivana Gudelj, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu KRUŽNO GOSPODARENJE I URBANO BIOPLINSKO POSTROJENJE Ana Špehar, dipl.ing., Agroproteinka d.d.

SUVREMENE MBO-TE TEHNOLOGIJE U ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM RH Đuro Horvat, Tehnix d.o.o.

10.30-10.50

PAUZA

10.50-12.30

SEKCIJA 6 - - OBRADA I PONOVNA UPORABA OTPADA

ANALIZA MATERIJALA SLOŽENIH KOMPONENTI ELEKTRIČNOG I ELEKTRONSKOG OTPADA I NJIHOV ZNAČAJ ZA POVEĆANJE EFIKASNOSTI PROCESA RECIKLIRANJA Aleksander Jandric, Peter Beigl, Stefan Salhofer, Institute of Waste Management, University of Natural Resources and Life Sciences Vienna SNOVNI KROG E-ODPADKOV V KROŽNEM GOSPODARSTVU mr. Emil Šehić, ZEOS d.o.o., Ljubljana OBRADA I PONOVNA UPORABA KRUPNOG OTPADA Siniša Radiković, dipl.ing., GKP Pre-Kom d.o.o.

PONOVNA UPORABA KAO DIO GRADSKOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM Marijan Galović, bacc.ing.agr, Galović savjetovanje j.d.o.o.

UVOD U STRUČNI OBILAZAK ŽCGO KAŠTIJUN Vesna Dukić, dipl.ing.bioteh., ŽCGO Kaštijun

12.30-14.00

ZAJEDNIČKI RUČAK

14.00-

ORGANIZIRANI STRUČNI OBILAZAK ŽCGO KAŠTJUN

NAJAVA KONFERENCIJE O ZAŠTITI OKOLIŠA

Poreč, 31. 5. – 2. 6.2017.

U očekivanju Međunarodne ko

"Kružno gospodarstvo u urbanim Kružno gospodarstvo – znanje i vještine

KRUŽNO GOSPODARSTVO U URBANIM SREDINAMA 31.5.-2.6. 2O17.

POREČ, HOTEL LAGUNA PARENTIUM****

Međunarodna konferencija o zaštiti okoliša, koju već tradicionalno organizira časopis TEHNOEKO, ove godine održat će se pod nazivom „Kružno gospodarstvo u urbanim sredinama“ u Poreču, od 31. svibnja do 2. lipnja.

a Konferenciji će, tijekom tri dana, uz hrvatske predavače, eksperti iz Slovenije, Austrije i Srbije iz prezentirati mjere i očekivanja provedbe ciljeva kružnog gospodarenja. To će na ovim prostorima biti jedinstven stručni skup, koji su podržala ministarstva zaštite okoliša i Republike Slovenije i Republike Hrvatske kao i gospodarske komore. Osobito će biti zanimljivo usporedno analizirati dosadašnja iskustva kružnog gospodarenja otpadom u susjednim zemljama. Slovenija vrlo uspješno provodi mjere kružnog gospodarenja, dok s druge strane Hrvatska u mnogim mjerama zaostaje. Komisija EU ističe primjer Ljubljane kao lidera odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, a istovremeno je Zagreb na začelju europskih metropola. Zašto je to tako. Slučajno, ili…

8

SVIBANJ/MAY 2017.

Polaznica organiziranja Konferencije je ubrzati i unaprijediti sustave održivog gospodarenja komunalnim otpadom u općinama i gradovima RH. Neki sustavno zaboravljaju da je održivi razvitak gospodarenja otpadom golema šansa hrvatskim jedinicama lokalne samouprave. Kružno postupanje s komunalnim otpadom je golema prilika za razvitak općina i gradova. Odlaganje smeća je „najlakše i najjeftinije“, koje ne zahtijeva gotovo nikakvo znanje i sposobnosti. Sustavno se zaboravlja da su u EU zemlje, a u RH općine i gradovi, koji provode kružno gospodarenje otpadom najrazvijenije. Ne samo to, u njima je sve veći BDP, a smeća tj. miješanog komunalnog otpada je sve manje!

Pravo na pitku vodu Poznato je da je 2010. godine Opća skupština UN-a usvojila rezoluciju koja ukazuje da su „pravo na pitku vodu i sanitarije globalno ljudsko pravo“. Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava u UN detaljnije propisuje: „Ljudsko pravo na vodu je pravo svakoga na dovoljnu, sigurnu, fizički i financijski dostupnu vodu za osobne potrebe i potrebe kućanstva“. Pravo na pitku vodu treba osigurati na udaljenosti ne većoj od jednog kilometra i ne više od pola sata hoda. Cijena pitke vode ne smije biti veća od 3 % prihoda kućanstva (Mag. Istok Rozman).

S druge strane nema prava odnosno obveze za racionalno gospodarenje pitkom vodom. Na Zemlji ima vode u izobilju, a nedostatak je pitke vode. U naseljima je koncentrirana potrošnja pitke vode, a opskrba pitkom vodom je središnji problem. Kad samo u nekoj ulici nestane vode neko kraće vrijeme, građani uvide koliko je javna vodoopskrba najvažnija karika opstanka naselja. U javnosti se najčešće diskutira o CIJENI pitke vode, a gotovo nikad o razumnoj potrošnji.

O potrošnji se promišlja tek kad se račun za vodu neočekivano poveća. Istovremeno, na našim prostorima postoje naselja u kojima je gubitak pitke vode iz javne mreže i veći od 40 posto količine. Do sada, ti su se gubici sustavno povećavali, a odgovorni te gubitke vode jednostavnim preračunom ukalkuliraju u CIJENU. Bez uvažavanja odgovornog kružnog gospodarenja pitkom vodom neće biti moguće u naseljima jamčiti sigurnu opskrbu gospodarstva i pučanstva. Na razini EU je Komisija u siječnju ove godine naglasila upravo iskonsku potrebu ponovnog korištenja (reciklaže) vode u naseljima. Proizlazi da će kružno gospodarenje vodama u urbanim sredinama prvenstveno ovisiti od znanja i sposobnosti svake pojedine sredine.

onferencije

m sredinama“ Otpad – odvojeno prikupljanje - središnji problem Naselja su akceleratori razvitka, te je naročito važno u urbanim sredinama odgovorno postupati s resursima. Na Konferenciji će se posebno diskutirati o potrebi integralnog pristupa gospodarenja vodama (pitka voda, pročišćavanje otpadnih voda, otpadnog mulja) i gospodarenja krutim otpadom, održivom prometu i gospodarenju energijom. Postoje primjeri urbanih sredina u kojima su ti problemi vrlo dobro riješeni, ali u našoj okolici postoje i naselja gdje su zaboravljeni i nagomilani.

Velike su i stalne diskusije o potrebi i načinu provedbe odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Ponekad se zaboravlja da se posljednjih godina sve više frakcija komunalnog otpada već odvojeno prikuplja (npr. ulja, autogume, ambalaža od pića, EE-otpad, lijekovi i sl.). Iskustva iz Slovenije pokazuju da: „odvojeno sakupljanje pojedinih frakcija komunalnog otpada dovodi do veće stope recikliranja, nego kad se sakuplja MKO i zatim se on mehaničkom obradom odvaja na frakcije“ (Mr.sc. Igor Petek).

Vrijedno je naglasiti da se odvojenim prikupljanjem biorazgradivog komunalnog otpada, po sustavu „od vrata do vrata“, povećava sortiranje suhih frakcija za recikliranje. Troškovi sakupljanja sustavom „od vrata do vrata“ su veći, ali se više materijala odvaja i u tim je materijalima manje nečistoća. Ukupni troškovi reciklaže i obrade su obično znatno manji“ (Mr.sc. igor Petek).

Privatni sektor mora biti uključen u sustav reciklaže otpada. Zato je iskonska potreba partnerstvo javnog i privatnog sektora. Uključivanje privatnog sektora u prikupljanje i obradu otpada može pomoći u smanjenju troškova. Međutim, to je zabrinjavajuće kad nema informacija i transparentnosti, kad postoji opasnost da proračunski viškovi ostanu u privatnim rukama. Uvijek je učinkovitije provoditi diskusije o partnerstvu javnog i privatnog sektora prije.

Na Konferenciji će se u otvoriti diskusija o mogućnostima i problemima PPP u urbanim sredinama, te ukazati da su kod toga od ključne uloge raspoloživo znanje i sposobnost svake pojedine sredine.

ŽCGO Kaštijun Centar je uz veliku pripremu i osobito vrijedne napore izgrađen, prema Strategiji gospodarenja otpadom RH i do sada važećem Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Europska komisija je 2009. godine odobrila projekt, a zatim je u 2012. udio EU financiranja povećan s 48,72 % na 71,42 %.

CGO Kaštijun ima kapacitet 90.000 t/a. Uz izgradnju Centra izgrađeno je 6 pretovarnih stanica. Također je uz postrojenje MBO izgrađeno uređeno odlagalište. Na taj su način stvore-

„Prednosti kružnog gospodarenja će se u RH ili iskoristiti - uz podršku financijska sredstva EU fondova, ili propustiti – uz ugrozu okoliša i plaćanje penala EU, ovisi isključivo o znanju i sposobnosti.“ ni uvjeti za smanjenje? i uvažavanje mjera uređenog i usklađenog odlaganja. Do najviše se razine dostižu ciljevi kružne oporabe zaostalog MKO. Centar je okosnica integralnog sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji.

Sudionici Konferencije, imati će jedinstvenu priliku posjetiti i ŽCGO Kaštijun i suvremenu Pretovarnu stanicu Poreč.

Tom će prilikom biti moguće izravno pojasniti sve detalje i postaviti pitanja.

SVIBANJ/MAY 2017.

9

VIJESTI

Kina odlučila

zatvoriti najveće tvornice zagađivače

SSAB predstavlja Hardox 500 TUF novu generaciju ploča otpornih na habanje Novi materijal za komponente strojeva i vozila od kojih se zahtijeva visoka otpornost na habanje, pod nazivom Hardox 500 TUF, istovremeno jamči iznimnu čvrstoću, tvrdoću i žilavost u jednom jedinom proizvodu. SSAB-ovi stručnjaci su u svojim laboratorijima napravili novu recepturu za čelik koji kombinira najbolje karakteristike materijala Hardox 450 i Hardox 500. Rezultat je čelik visoke otpornosti na habanje koji istovremeno služi i kao strukturni materijal za “heavy-duty” kiperske sanduke ili korpe utovarivača i rovokopača. Osim što je otporan na abrazivno habanje, pločasti materijal Hardox 500 TUF otporan je i na stvaranje uleknuća uslijed udaraca kamenja i stijena, pa može značajno produljiti vijek eksploatacije komponenti koje su od njega izrađene. SSAB-ove WearCalc i TippCalc kalkulacije pokazuju da Hardox 500 TUF ima za čak 85 – 100% dulji životni vijek u odnosu na Hardox 400. Novi je materijal namijenjen prije svega primjeni u rudnicima i kamenolomima gdje se manipulira tvrdim i oštrim stijenama, zatim u segmentu reciklaže metala gdje se također barata teškim čeličnim otpadom, kao i u segmentu reciklaže građevinskog otpada gdje naročiti izazov za korpe građevinskih strojeva i kamionske kiper sanduke predstavlja armatura u betonu. Hardox 500 TUF jamči udarnu žilavost od 27J pri -20 °C i tipičnu vrijednost od 45J pri -40 °C. Ima neobično uzak okvir tvrdoće po Brinellu od 475 do 505 HBW. Ploče od Hardoxa 500 TUF bit će dostupne na tržištu od rujna 2017.

generalni zastupnik i distributer

1-4_GRAPO_M_0315.indd 1

10

SVIBANJ/MAY 2017.

Gospodarska 5b 10255 ZAGREB - STUPNIK tel: 01/653 10 77 fax: 01/653 10 78 fax: 01/653 10 80

Grad Peking i velika područja na sjeveru Kine suočavaju se s ozbiljnim onečišćenjem zraka zbog pretjerane proiz­ vodnje u teškoj industriji, koja koristi jeftin i lako dostupan ugljen kao glavni energent. K tome, industrija koja je godinama bujala na osnovi niske cijene rada i jeftine, relativno zastarjele tehnologije, nikad nije previše pažnje posvećivala zaštiti okoliša.

Pročišćavanje dimnih plinova i otpadnih voda te održivo gospodarenje otpadom u industriji tek u novije vrijeme dolazi pod povećalo vlasti, koje intenzivno rade na implementaciji visokih standarda sličnih ili praktički identičnih onima u razvijenom svijetu. To znači da će sve takve tvornice zagađivači uskoro biti zatvorene ukoliko se ne uspiju prilagoditi novim standardima i ukoliko se ne moderniziraju i usvoje ekološki prihvatljive tehnologije.

Podružnice RIJEKA: 091/653 10 77 OSIJEK: 091/653 11 14 SPLIT: 091/653 11 23 www.gra-po.hr

4.3.2016. 16:23:54

Isporučene nove Iride nadogradnje s jamstvom 36 mjeseci Dosljednost i ustrajnost u radu te kontinuirani razvoj proizvoda prema potrebama i željama kupaca, rezultirali su potvrđivanjem talijanskog nadograditelja IRIDE, Monta kod Torina te njegovog zastupnika u Hrvatskoj, tvrtke Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke, kao poslovnih partnera s iskrenim namjerama prema svojim kupcima i korisnicima, što se ponovo dokazuje kod svake nove isporuke. “Težak je i vrlo odgovoran posao probiti se među najbolje dobavljače, obećati, ali onda i izvršiti u potpunosti preuzete obveze na trajno zadovoljstvo naručitelja, odnosno isporučiti mu ponuđeno u skladu s natječajem u javnoj nabavi. Kroz minule godine i desetljeća usmjeravali smo razvoj komunalnih nadogradnji u tehničkom uredu proizvođača isključivo prema željama kupaca, a nikako te želje nismo ograničavali prema trenutnim tehnološkim mogućnostima proizvodnje”, rekao nam je Davor Ćirić, direktor tvrtke Alfateh ekologija i energetika. Kontinuitet neprekidnog unaprjeđivanja kvalitete proizvoda, uz njihovo prilagođavanje potrebama što učinkovitijeg rada u komunalnim društvima, sad je okrunjen pružanjem jamstva na kompletno vozilo u trajanju 36 mjeseci. Pod takvim su uvjetima isporučena i nova vozila s pomoćnim šasijama zaštićenim od korozije postupkom toplog pocinčavanja. Komunalnom poduzeću PONIKVE EKO OTOK KRK isporučeno je već sedmo vozilo s Iride nadogradnjom. Riječ je o modelu SAT500SAR-5m3 na podvozju Fuso Canter 3S13S, najveće dopuštene mase 3,5 t (B kategorija). Drugo vozilo s nadogradnjom SAT700DP-7,5m3 na podvozju Fuso Canter 7C15, najveće dopuštene mase 7,7 t isporučeno je komunalnom poduzeću 1. MAJ iz Labina.

Otvoreno reciklažno dvorište u Ozlju U Ozlju je 26. travnja otvoreno reciklažno dvorište u kojem će se odvojeno prikupljati otpad s područja grada, ali i susjednih općina. Projekt izgradnje ovog reciklažnog dvorišta u vrijednosti 1,64 milijuna kuna sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energensku učinkovitost. U njemu će se odvojeno moći prikupljati 35 vrsta otpada. Svečanom otvorenju su prisustvovali gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić i državni tajnik Željko Bigović, koji je istaknuo važnost ulaganja u raz­voj infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada, kako bi dosegli nacionalni cilj do 2020. da odvojeno prikupljamo 50% otpadnog papira, stakla, plastike i metala.

SVIBANJ/MAY 2017.

11

VIJESTI

Grad Zagreb predstavio projekt kućnog kompostiranja Projekt kućnog kompostiranja Grada Zagreba predstavljen je 16. travnja u gradskom vrtu Savica. Ovaj projekt je namijenjen svim vlasnicima samostalnih stambenih jedinica i obiteljskih kuća s okućnicom. Građanima koji iskažu interes, bez ikakva troška dostavit će se spremnici za kućno kompostiranje volumena 350380 litara. Javni poziv aktualan je do 7. kolovoza 2017., a uključuje nabavu i distribuciju kućnih kompostera, te organizaciju promidžbenih aktivnosti i radionica. Nacionalnim planom za gospodarenje otpadom planira se utrošiti 80 milijuna kuna u ove svrhe. Sredstva se također mogu povlačiti iz EU fondova, odnosno iz Operativnog programa konkurencija i kohezija 2014. – 2020. Prema informacijama iz Grada Zagreba za projekt je već zainteresirano 400 građana, odnosno kućanstava, a stanarima kuća i zasebnih stambenih jedinica Grad je poslao 115.000 informativnih dopisa.

12

SVIBANJ/MAY 2017.

Tehnix na sajmu EMAT Kompanija TEHNIX, vodeći hrvatski proizvođač eko opreme sudjelovao je na ovogodišnjem sajmu EMAT koji organizira Zagrebački velesajam.

Svi posjetitelji mogli su vidjeti dojmljivu promociju velikog broja uređaja, strojeva i opreme TEHNIX-a. Taj, tehnički složeni pregled TEHNIX komunalne opreme sadrži desetke izvornih autorskih patenata, za koje su inače dobivena brojna priznanja za inovaciju. Prezentirani program kompanije obuhvaća opremu i cjelovita postrojenja za gospodarenje otpadnim vodama i otpadom.

TEHNIX postoji 25 godina i najbolji je primjer razvitka eko gospodarstva u naročito teškim uvjetima, koji su bili nametnuti Republici Hrvatskoj. TEHNIX izvozi više od 70 % vlastite proizvodnje u više desetaka zemalja. Korisnici opreme ističu da su strojevi i oprema izvrsno prilagođeni lokalnim uvjetima korištenja i naročito održavanja u Republici Hrvatskoj. „Gospodarenje otpadom, kao vrijednim prirodnim resursom, vrlo je odgovoran industrijski posao. To je golema prilika razvitka novih tehnologija i otvaranje novih radnih mjesta u eko industriji.“, istaknuo je Đuro Horvat, inovator i vlasnik niza patenata, direktor i vlasnik kompanije TEHNIX. Za vrijeme EMAT-a kompanija TEHNIX je, upravo sa ciljem informiranja i edukacije, organizirala 2. tehnološku konferenciju za održivo gospodarenje otpadom. Polaznica organiziranja Konferencije je ubrzati i unaprijediti sustave održivog gospodarenja komunalnim otpadom u općinama i gradovima RH. Neki sustavno zaboravljaju da je održivi razvitak gospodarenja otpadom golema šansa hrvatskim jedinicama lokalne samouprave. Tu priliku će se u RH iskoristit ili propustiti, ovisi isključivo o razini znanja i sposobnosti.

Konferencija je ukazala na ključne čimbenike za nabavu i korištenje opreme proizvedene u Hrvatskoj. Znano je da se oprema TEHNIX već dvadeset godina uspješno upotrebljava u brojnim hrvatskim tvrtkama.

Izobrazba građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Graditeljska škola Čakovec, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, HUPFAS (Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava), Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu (REC) te Hrvatski zavod za zapošljavanje partneri su u projektu izobrazbe građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti po programu CROSKILLS. Prvi treninzi održani su početkom travnja u Obrtničkoj školi Požega. Do kraja kolovoza 2017. godine izobrazba je sufinancirana iz projekta CROSKILLS, te je stoga besplatna za sve polaznike do popunjenja mjesta. CROSKILLS izobrazba odvijat će se u 12 trening centara, a programi su prilagođeni zahtjevima radnika i poslodavaca te traju od 20 do 30 sati kombinirane teorijske i praktične nastave (4-10 dana u popodnevnim satima i vikendom, ovisno o modulu izobrazbe). Nakon uspješno položenog ispita polaznici dobivaju certifikat koji vrijedi 5 godina, uz obvezno stručno usavršavanje. Program izobrazbe u skladu je s nacrtom Pravilnika o sustavu izobrazbe i certificiranja građevinskih radnika koji ugrađuju dijelove zgrade koji utječu na energetsku učinkovitost u zgradarstvu.

Više od 100 specijaliziranih vozila

e-Kolektor d.o.o. je kompanija specijalizirana za gospodarenje otpadom. Prepoznajte nas kao pouzdanog partnera na sljedećim poslovima: • sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje miješanog otpada • sakupljanje papira, folije, drva, metala, stakla, plastike

Preko 1.000 različitih spremnika

• • • • • •

odvoz i zbrinjavanje biorazgradivog otpada odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada gospodarenje industrijskim otpadom održavanje i čišćenje uređaja za obradu otpadnih voda održavanje i čišćenje instalacija odvoda i kanalizacije zbrinjavanje robe s istekom roka trajanja i otpisane robe

e-Kolektor d.o.o. tel. +385 1 4667 387 info telefon za građane: 0800 08 05 1-3_E-KOLEKTOR_TE_0516.indd 1

Wacker Neuson WL20e s novom AGM baterijom Njemački proizvođač građevinske mehanizacije Wacker Neuson još je 2015. predstavio novi model utovarivača na kotačima WL20e s električnim pogonom, kao dio svoje “nula emisija” serije strojeva. Međutim, odsad je ovaj stroj opremljen naprednijim baterijama koje se baziraju na AGM tehnologiji (Absorbent Glass Mat) gdje je elektrolit vezan na upijajuće pletivo od staklenih vlakana. Time je zajamčena nepropusnost baterija, odnosno, onemogućeno je eventualno curenje elektrolita u slučaju oštećenja kućišta. Ta je tehnologija također manje osjetljiva na niske temperature, a razvija i manje topline u radu te prilikom punjenja. Potpuno napunjena baterija osigurava 5 sati neprekidnog rada i ne zahtijeva nikakvo održavanje. Kompaktne dimenzije ovog utovarivača – visina od 2,25 i širina tek nešto veća od 1 metra, omogućavaju rad i u zatvorenim prostorima.

230 osposobljenih djelatnika na 8 lokacija u Hrvatskoj

• otkup metala i metalnih sekundarnih sirovina • malootkup sekundarnih sirovina • uništenje povjerljive dokumentacije i otpisane arhivske građe • vođenje dokumentacije u području postupanja s otpadom

fax. +385 1 4668 170 www.ekolektor.com

e-mail: info@ekolektor.com, prodaja@ekolektor.com 21.10.2016. 12:58:28

SVIBANJ/MAY 2017.

13

VIJESTI

Hendersonov otok u Tihom oceanu najzagađenije je mjesto na planetu

Vetropack Straža kao pozitivan primjer funkcioniranja kružnog gospodarstva u praksi Visoki dužnosnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva gospodarstva i Hrvatske obrtničke komore posjetili su u travnju tvornicu Vetropack Straža, koja je jedini proizvođač ambalažnog stakla u Hrvatskoj. Predsjednik Uprave Tihomir Premužak poveo ih je u obilazak pogona i iznio je podatke o tvornici u kojoj se godišnje proizvede oko 260.000 tona stakla, od čega se preko 75% plasira u izvoz. Uz primarne sirovine u proizvodnji staklene ambalaže koristi se i prerađeni stakleni krš, čime se znatno smanjuje potrošnja prirodnih sirovina i energenata, emisija otpadnih plinova te, ništa manje važno, odlaganje starog stakla na komunalne deponije. Tvornica u svojem pogonu za reciklažu može preraditi svo staro staklo koje je isporučila na hrvatsko tržište te ga ponovo upotrijebiti kao vrijednu sirovinu za proizvodnju novih boca i staklenki. Štoviše, te su im količine prema riječima Predsjednika Uprave Premužaka premale, pa će dio staklenog krša morati uvoziti. Stoga oni pozdravljaju svaki zakon i pravilnik koji povećava stopu recikliranja sa sadašnjih skromnih 50% ka ciljanim stopama kakve postižu Švicarska, Njemačka, skandinavske zemlje, pa i susjedna Slovenija.

14

SVIBANJ/MAY 2017.

Hendersonov otok je tektonski uzdignuti koraljni otok u južnom dijelu Tihog oceana, vrlo nepristupačan zbog visokih litica. Slovio je za jedno od rijetkih izoliranih i nenaseljenih mjesta s očuvanom ekologijom. Stoga je 1988. godine uvršten na listu svjetske baštine UNESCO-a u Oceaniji. Međutim, studija Tasmanijskog istraživačkog centra IMAS otkrila je da je na tom nenaseljenom otoku površine 37 kvadratnih kilometara pronađeno čak 37,7 milijuna komadića plastičnog otpada koji su donijele morske struje. Voditeljica istraživačkog tima Jennifer Lavers rekla je da je na otoku sakupljeno blizu 18 tona plastičnog otpada, što ga s obzirom na površinu čini relativno najzagađenijim mjestom na svijetu. U studiji je utvrđeno da ocean na najveću plažu Hendersonovog otoka dnevno izbaci u prosjeku 3.570 novih komadića otpada. “Ovo otkriće mora poslužiti kao upozorenje svjetskoj javnosti da je plastični otpad jednako velika prijetnja kao i klimatske promjene. Slučaj Hendersonovog otoka je jasan pokazatelj da je nemoguće pobjeći od plastičnog otpada, čak ni u najudaljenijim mjestima na planetu”, rekla je Jennifer Lavers. Dodala je i kako se u svijetu dnevno proizvode po 300 milijuna tona plastike i da većina tog materijala završi kao otpad koji se ne reciklira, već postaje prijetnja očuvanju prirode i živih bića, jer je u ovom slučaju riziku trovanja ili gušenja plastikom izloženo više od 200 životinjskih vrsta.

Radna skupina Ministarstva zaštite okoliša i energetike obišla lokaciju Dina Petrokemije u Omišlju Radna skupina Ministarstva zaštite okoliša i energetike 19. travnja je obišla lokaciju Dina Petrokemije u Omišlju na otoku Krku.

U radnoj skupini su uz tadašnjeg državnog tajnika Antu Čikotića bili pomoćnik ministra za inspekcijske poslove Dario Matanović, predstavnici inspekcija zaštite okoliša te inspekcije zaštite od požara MUP-a, načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović sa suradnicima, stečajna upraviteljica Marija Ružić te predstavnici ostalih nadležnih institucija. Cilj obilaska je bio utvrditi razinu sigurnosti tog postrojenja, vidjeti koje je daljnje korake potrebno poduzeti, ne samo vezano uz postupak proglašenja lokacije crnom točkom nego i za osiguranje kvalitetne zaštite tog prostora na kojemu se trenutno nalaze tvari koje su ostale nakon prestanka rada pogona. Projektni zadatak je već izrađen, a sljedeći je korak javna nabava za studiju koja će utvrditi činjenično stanje i bit će podloga za proglašenje lokacije Dina Petrokemije u Omišlju crnom točkom, čime će se omogućiti korištenje EU sredstava za sanaciju lokacije.

MOBILNA I STACIONARNA POSTROJENJA ZA DROBLJENJE I SIJANJE SWISS MADE

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

1-2_GIPO_TE_0117_1.indd 1

SVE ZA KAMENOLOM I RECIKLAŽU NA JEDNOM MJESTU - GIPO AG Za više informacija www.gipo.ch

16.2.2017. 12:37:55

VIJESTI

638 milijuna kuna vrijedan projekt na otoku Krku “Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka” prvi je veliki hrvatski vodno-komunalni projekt za koji je dobiveno pozitivno mišljenje neovisne kontrole kvalitete (JASPERS IQR – independent quality review) koje za Europsku komisiju provjerava kvalitetu aplikacije. Projekt će se sufinancirati kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija sa 72,25% iznosa prihvatljivih troškova. Ukupna vrijednost projekta (s PDV-om) iznosi 638.641.571,00 kuna, ukupni prihvatljivi troškovi su 510.913.257,00 kuna, a bespovratna sredstva iznose 369.138.660,00 kuna. Obuhvaća ulaganja u sustave javne odvodnje u šest aglomeracija na području otoka Krka. Izgradit će se gravitacijska i tlačna kanalizacija te podmorski ispusti ukupne duljine 86,2 km uz 26 crpnih stanica, obnovit će se obalni kolektori. Izgradit će se dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - Baška i Klimno-Šilo s mehaničkim predtretmanom i biološkim tretmanom te dograditi četiri uređaja za pročišćavanje voda - Omišalj, Malinska – Njivice, Krk i Punat s biološkim tretmanom i izgradnjom centralnog postrojenja za kompostiranje mulja s uređaja. Rekonstruirat će se 38,7 km vodoopskrbne mreže usporedno s izgradnjom kanalizacije. Usporedno sa izgradnjom kanalizacijskog sustava također će biti rekonstruirani stari dijelovi vodoopskrbnog sustava i na taj način će se smanjiti broj kvarova i fizičkih gubitaka na vodovodnoj mreži.

16

SVIBANJ/MAY 2017.

Inspekcija tvrtki CE-ZA-R naložila poduzimanje hitnih mjera u svrhu sprječavanja daljnjeg onečišćenja okoliša Inspekcija zaštite okoliša je zbog izbijanja požara obavila inspekcijski nadzor na lokaciji postrojenja CE-ZA-R Centar za reciklažu u Zagrebu. Nadzor je proveden u suradnji s vodopravnom inspekcijom i inspekcijom zaštite od požara.

Požarom je bio zahvaćen samo glomazni otpad, ali je u svrhu sprečavanja daljnjeg onečišćenja okoliša Inspekcija odmah naredila poduzimanje hitnih mjera.

Zabranjeno je zaprimanje novih količina svih vrsta otpada na lokaciju, i naređena je sanacija opožarenog područja i zbrinjavanje otpada nastalog u požaru te zabrana rada postrojenja do opoziva nadležne protupožarne inspekcije. Također, prilikom očevida vodopravnog inspektora utvrđeno je da se voda koja se cijedila s opožarenog otpada preljeva u smjeru obližnjeg vodotoka, te je isti naložio postavljanje plutajuće brane na granici vizualnog onečišćenja kao i postavljanje vatrogasne crpne pumpe koja je tekućinu koja se izlila s lokacije prepumpavala natrag na podlogu platoa kako bi se spriječilo daljnje istjecanje vode u obližnji vodotok. Tvrtka CE-ZA-R je kontaktirala ovlaštenu tvrtku koja je interventno izašla na teren te uz poduzete mjere predložila i novu mjeru produbljivanja zemljanog kanala koji se prostire uz ogradu kako bi se dodatno spriječilo otjecanje vode u vodotok što je promptno i napravljeno. Ovlašteni laboratorij je višekratno uzeo uzorke vode za analizu, a isti su uzeti i od strane djelatnika Hrvatskih voda. Vodopravni inspektor je preventivno naložio i postavljanje dodatne brane između velikog i malog jezera obližnjeg ribnjaka kako bi se ograničilo područje eventualnog naknadnog onečišćenja niz­ vodno od predmetnog vodotoka.

Ford Trucks se vraća u Hrvatsku Zastupnik za Ford Trucks je tvrtka Kam i Bus Importer d.o.o. koja je u sastavu poslovne grupe Auto Hrvatska, a odgovorna je za prodaju i servis Ford Trucks kamiona u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Uskoro će se ovim tržištima pridružiti i Slovenija. Ford Trucks kamione proizvodi Ford Otosan, jedan od najvećih proizvođača vozila u Turskoj koji je u zajedničkom vlasništvu Ford Motorsa i turske Koc Grupe. Osim kamiona, kojih se godišnje proizvede oko 15.000, Ford Otosan proizvodi za Ford i dostavna vozila. Gama Ford Trucks vozila obuhvaća modele ukupne mase od 18 tona i više, a u ponudi su tegljači, vozila za distribuciju, građevinu i ADR vozila s izvedbama pogona 4x2, 6x2 ili 8x2. Za pogon se nude dva šesterocilindrična Euro 6 motora. Manji 9-litarski ima snagu 330 KS, dok veći 12,7-litarski razvija 420 KS. Sjedište tvrtke, kao i jedan od servisa, biti će locirani u Zagrebu u Radničkoj cesti 182, a prodajno servisni centri bit će još u Osijeku, Rijeci i Splitu, zajedno s centrima u Doboju, Banja Luci i Sarajevu u Bosni i Hercegovini te Skopju u Makedoniji.

Kako je na svečanom potpisivanju istaknuo glavni izvršni direktor poslovne grupe Auto Hrvatska, Bogdan Tihava, očekuje se da Ford Trucks modeli postanu alternativa rabljenim kamionima te cjenovno niže pozicioniranim markama novih kamiona.

Emrah Duman, direktor Ford Trucksa za međunarodna tržišta, prilikom potpisa ugovora je istaknuo kako je Auto Hrvatska u mogućnosti ponuditi kompletnu prodajnu i postprodajnu uslugu te sa svojom razgranatom mrežom u regiji ostvariti dobar rezultat.

Očekivani srednjoročni rezultat prodaje je oko 10% tržišta novih kamiona, a Ford Trucks modeli mogli bi biti posebno zanimljivi u komunalnom i građevinskom segmentu jer nude i veliki izbor tvorničkih nadogradnji.

Završeno je bioplinsko postrojenje Agroproteinka Energija d.o.o.

Prvo postrojenje u Republici Hrvatskoj koje koristi isključivo biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina kao sirovinu za proizvodnju energije.

SVIBANJ/MAY 2017.

17

VIJESTI

Početak radova na savskom nasipu od Račinovaca do Nove Gradiške Povodom obilježavanja godišnjice katastrofalne poplave u Županjskoj Posavini 2014., državni tajnik Mario Šiljeg, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić, obišli su nasip u Račinovcima, odnosno lokaciju na kojoj su 18. svibnja započeli radovi na modernizaciji lijevoobalnog savskog nasipa na potezu od Račinovaca do Nove Gradiške. Za projekte zaštite od poplava iz EU sredstava Operativnog programa konkurentnost i kohezija alocirano je 150 milijuna eura, a na ovaj projekt će od toga otići gotovo 60 milijuna eura. Temeljem prethodno obavljenih istražnih radova, geodetskih, hidrološko-hidrauličkih i geotehničkih, na dionici od Račinovaca do Nove Gradiške planirane su hitne mjere povećanja sigurnosti nasipa i zaobalja te modernizacija 187 km od ukupno razmatranih 236 km nasipa. Dodatnim opterećenjem temeljnog tla protiv hidrauličkog sloma povećat će se stabilnost nasipa. Izgradit će se i servisni put u dužini od 76 kilometara, a osigurat će se i dodatni prostor za prirodno zadržavanje oko 1,8 milijuna m3 vode u inundacijskom području rijeke Save. Uredit će se 17 savskih jezera u inundaciji, a tako nastali materijal korist će se za potrebe modernizacije nasipa. Osim dodatnog prostora za zadržavanje vode, uređenje 17 savskih jezera u inundaciji doprinijet će povećanju raznovrsnosti staništa s oko 40 ha vodenih površina i oko 140 ha aluvijalnih i ostalih šuma. Projekt bi, prema Studiji izvodljivosti trebao biti u cijelosti realiziran do 2020.

18

SVIBANJ/MAY 2017.

Izrađen “Priručnik za izračun emisija u zrak za nacionalne E-PRTR obveznike” Hrvatska agencija za okoliš i prirodu izradila je “Priručnik za izračun emisija u zrak za nacionalne EPRTR obveznike” koji je nastao kao rezultat Twinning projekta Prijelaznog instrumenta pod nazivom “Unaprjeđenje Registra onečišćavanja okoliša i integracija u informacijski sustav zaštite okoliša (CRO EPR)”. Spomenuti Priručnik je tijekom 2016. godine izradila grupa francuskih stručnjaka te je isti zajedno sa suradnicima Agencije tijekom ožujka 2017. godine finaliziran i preveden na hrvatski jezik. Priručnik sadrži preporuke za izračun emisija u zrak prema međunarodno priznatim metodologijama i procedurama za kontrolu kvalitete, sukladno Smjernicama za uspostavu E-PRTR. Dokument Priručnika postavljen je na mrežnim stranicama Agencije, a dostupan je na korištenje obveznicima i nadležnim tijelima te ostalim uključenim institucijama, može se preuzeti s poveznice: Priručnik za izračun emisija u zrak za nacionalne E-PRTR obveznike.

Uređen okoliš HE Zakučac

Četvrtu godinu zaredom, zaposlenici HEP Opskrbe uredili su okoliš jedne HEP-ove hidroelektrane. Ove godine to je HE Zakučac, najveća hidroelektrana u Hrvatskoj, koja se nalazi u donjem toku rijeke Cetine, pokraj Omiša. HEP Opskrba, pridružila se proslavi 55 godina rada hidroelektrane Zakučac i manifestaciji obilježavanja Kaštelanovih dana koju provode grad Omiš, selo Zakučac i Srednja škola Jure Kaštelan iz Omiša. Sadnjom 55 jablana za drvored “Jurini jablani” na simboličan način obilježeni su Kaštelanovi dani. U protekle tri godine, u sklopu akcije “100 zelenih stabala” uređen je okoliš i posađena su stabla oko hidroelektrana Ozalj, Kraljevac i Čakovec, s ciljem povećanja svijesti o odgovornom poslovanju prema prirodi i okolišu. Ovom akcijom HEP Opskrba, dobitnica nagrade Greenovation, za najbolji ukupni program zelenog gospodarstva, želi doprinijeti programu Ujedinjenih naroda, pokrenutom 2010. godine, pod nazivom “Milijarda zelenih djela – međunarodni pokret kojim štitimo planet i osiguravamo održivu budućnost”.

GOSPODARENJE OTPADOM

Odvojeno sakupljanje i reciklaža

Problemi industrije Dobro je poznato da odvojeno sakupljanje otpada nije reciklaža, već tek početni korak za ponovnu uporabu tvorevina. Tek kada se sekundarne sirovine uspješno iskoriste u proizvodnji novih dobara – tvorevina, to je reciklaža [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

Velika odgovornost građana je uvažavanje pravila odvojenog odlaganja njihovog otpada

20

skonska želja ljudi je da netko reciklira njihov otpad, ali da ne trebaju za to platiti nikakvu naknadu. Pače, kako je njihov otpad resurs, ili barem alternativno gorivo, neki očekuju ne samo da ne trebaju platiti troškove sakupljanja tog otpada, već i da na otpadu nešto zarade! Kod toga su brojni građani, još uvijek mišljenja da odvojeno odlaganje komunalnog otpada u posebne posude, odnosno na posebna mjesta, nije njihova obveza. Ponekad i

SVIBANJ/MAY 2017.

eko-udruge nesvjesno potiču na poimanje otpada kao vrijednog resursa, a istovremeno zanemaruju potrebu isticanja odgovornosti za vlastiti otpad.

Odvojeno sakupljeni otpad, ako se ne može ponovo uporabiti, daleko je najbolje (za okoliš i naročito za zdravlje ljudi) materijalno iskoristiti, tj. reciklirati. Brojni su praktični primjeri nemogućnosti potpune reciklaže smeća, tj. miješanog komunalnog otpada. Zato je naročito velika odgovornost građana

recikliranja u SAD-u uvažavanje pravila odvojenog odlaganja njihovog otpada. Odvojeno sakupljene frakcije komunalnog otpada mogu se daleko bolje reciklirati, ali nikako besplatno i u potpunosti. Često se zaboravlja na činjenicu da potencijalno iskoristive frakcije otpada, tek nakon mehaničke obrade mogu postati tržišno prihvatljive sekundarne sirovine. Ipak, ni tada to još uvijek nije reciklaža! Tek kada se sekundarne sirovine uspješno iskoriste u proizvodnji novih dobara – tvorevina, to je reciklaža. U praksi su poznati primjeri da odvojeno sakupljene otpadne tvari, pa čak i mehaničkom obradom iz otpada pripremljene sekundarne sirovine (papir, karton i naročito plastika) nisu bile reciklirane jer nisu imale ili nemaju osiguran tržišni plasman!

Za ostvarenje reciklaže komunalnog otpada, odnosno iskorištenja otpada u proizvodnji novih tvorevina, nužna je suradnja javnog i privatnog sektora. Temelj je razvitak industrije recikliranja, koja se stalno mora prilagođivati lokalnim promjenama količine i sastava komunalnog otpada. Primjerice, to znači provoditi analize morfološkog sastava miješanog komunalnog otpada (i odvojeno prikupljenih frakcija) barem četiri puta godišnje, odnosno u svako godišnje doba.

Svjetski – lokalni problemi U SAD-u se još od devetnaestog stoljeća provodi sortiranje i reciklaža otpada. Međutim, usprkos tako dugoj tradiciji i promociji kružnog gospodarenja otpadom, u posljednje vrijeme pojavili su se ozbiljni problemi.

Paul Singer (US today) je nedavno ukazao na aktualne poteškoće reciklaže u Americi. Suvremene linije za reciklažu, odnosno za pripremu sekundarnih sirovina, najčešće su kombinacije ručnog sortiranja i strojne mehaničke obrade otpada.

Ručno je sortiranje u osnovi predobrada, a nastavno se na nizu specijalnih strojeva provodi kvalitetno izdvajanje nečistoća i fino sortiranje po vrstama otpadnih tvari. Mike Taylor, direktor tvrtke za reciklažu otpada, ističe neke lokalne probleme reciklaže miješanog komunalnog otpada. Tijekom godine mijenja se sastav komunalnog otpada. Primjerice, u proljeće, prije nego otpad dođe do strojeva za recikliranje, ručno treba odvojiti odbačena crijeva za zalijevanje vrtova. Ako radnici s pokretne trake najprije ne izdvoje klupko plastičnog crijeva, doći će do zastoja u radu stroja za sortiranje. Za nastavak rada tada je nužno ručno očistiti sve dijelove stroja.

Također, nakon blagdana treba iz komunalnog otpada ručno odvojiti slomljenu, odnosno pokvarenu božićnu rasvjetu. Čitav je niz takvih onečišćujućih predmeta koji uzrokuju zastoje, ali i ozbiljna oštećenja strojeva za sortiranje: kugle za boćanje, pelene, šprice, veći komadi stiropora, pa i nagomilane plastične vrećice.

XXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXX

Za ostvarenje reciklaže komunalnog otpada, odnosno iskorištenja otpada u proizvodnji novih tvorevina, nužna je suradnja javnog i privatnog sektora S druge strane, naročito su ozbiljni problemi plasiranja sekundarnih sirovina na svjetskom tržištu. Posljednjih pet godina bitno je niža cijena, tj. financijska vrijednost recikliranog otpada. Studija Roba Taylora povezana s Programom za recikliranje North Carolina procijenila je da je vrijednost tone recikliranih tvari iz miješanog komunalnog otpada drastično smanjena. Početkom 2011. godine tržišna cijena otpada za recikliranje bila je 180 USD/t, a do 2016. godine je smanjena na samo 80 USD/t. U sljedećoj godini povremeno dolazi do blagog povećanja cijene, ali nikada na više od 100 USD/t.

Tako velike promjene svjetskih cijena sekundarnih sirovina, uz promjene sastava i čistoće komunalnog otpada, izuzetno su veliki izazov za industriju recikliranja.

Na svjetsku tržišnu cijenu sirovina utječe vrlo veliki broj čimbenika. Principijelno, što je veća ponuda sekundarnih sirovina potražnja je manja, a cijene otkupa su niže. Jednostavno, to je mehanizam spojenih posuda. Zato vrijedi i obrnuto - kad je manja ponuda, a potražnja veća, cijene sekundarnih sirovina će se povećavati. Uvažavanjem prioriteta kružnog gospodarenja otpadom sustavno se povećava količina odvojenog otpada za industriju recikliranja. David Biderman, izvršni direktor Udruženja za kruti otpad Sjeverne Amerike, ističe

SVIBANJ/MAY 2017.

21

GOSPODARENJE OTPADOM

Odvojeno sakupljanje i reciklaža

da se velike količine otpada iz Amerike recikliraju u inozemstvu, poglavito u Kini. Međutim, 2013. godine Kina je uvela ekološka ograničenja uvoza otpada. Time u svijetu dolazi do usporavanja rasta potražnje za reciklabilnim otpadom. S druge strane, niske cijene nafte smanjuju ekonomičnost energetske oporabe otpada. Uz niske cijene nafte jeftinija je i proizvodnja plastike iz primarne sirovine, te je smanjena potražnja za recikliranom plastikom.

Kružno gospodarenje nameće obvezu smanjenja otpadne ambalaže. Zato proizvođači sustavno smanjuju debljinu stjenki, a time i težinu plastične, limene i drvene ambalaže, što također smanjuje potražnju za sekundarnim sirovinama. Ubrzani rast interneta odnosno elektronske komunikacije smanjuje tiskanje novina, a time je smanjena i potražnja za “denking” papirom. U Europi se još mnogi sjećaju drastičnog pada cijene recikliranog papira, kada su uvezene goleme količine otpadnih novina iz Sjeverne Amerike.

To su objektivni problemi industrije recikliranja, koji su povezani s razvitkom kružnog gospodarenja otpadom. Nikako te probleme ne treba zanemariti, ali isto tako ne treba odustati od inzistiranja na odgovornom kružnom gospodarenju otpadom. Prvenstveno je nužno uvažavati stručan pristup, temeljen na analizi AŽC (Analizi životnog ciklusa) uz sustavno praćenje promjena. Kampanjske, površne pristupe brzog rješavanja problema otpada, svakako treba izbjegavati.

Odgovornost za resurse i za smanjenje odlaganja Ovo je vrijeme kada se, uz veliku pažnju javnosti, obilježavao Dan planeta Zemlje i odmah zatim Dan zaštite okoliša. U Republici Hrvatskoj se također u te dane organizira sve veći broj konkretnih, poglavito lokalnih aktivnosti (akcije čišćenja šuma, izletišta, podmorja, itd.). Ovogodišnja iskustva pokazuju da se smanjuju količine u prirodu odbačenog smeća. To je najbolji dokaz da takve akcije imaju ogromnu vrijednost edukacije građanstva.

Jednako je važno isticati potrebu za edukacijom glede održavanja cjelovitog sustava reciklaže otpada, a ne samo edukacije glede odvojenog prikupljanja. Komunalni se otpad može reciklirati tek suradnjom – partnerstvom javnog i pri-

Recikliranje je naše pravo, ali i naša odgovornost da vlastiti otpad odlažemo odvojeno jedna je od poruka koje se upućuju građanima vatnog sektora. Najčešće su javne tvrtke u žiži interesa, a njihove cijene su posebno zaštićene. Te su tvrtke prvenstveno odgovorne za redovito prikupljanje otpada i čišćenje javnih površina. To je činjenica, a problemi recikliranja su “novina” (za neke možda i neželjena), odnosno novi problem. S druge je strane za privatne tvrtke tržišni plasman sekundarnih sirovina apsolutni prioritet. Njihov opstanak uvijek ovisi od brojnih lokalnih i svjetskih uvjeta – problema.

Zanimljivo je da se uz problem nižih cijena iskoristivih frak-

22

SVIBANJ/MAY 2017.

cija otpada, u Americi neočekivano pojavio i problem plasmana otpadnog stakla. Poznato je da je recikliranje otpadnog stakla najučinkovitije te se može provoditi gotovo bez ograničenja. Keefe Harrison, predsjednik Udruge partnerstva za recikliranje Amerike izjavio je: “Trudimo se zadržati staklo u sustavu, jer je kultni reciklirani materijal”. Do problema je došlo, jer su ovisno od čistoće, cijene otkupa otpadnog stakla pale na minimum, pa i na nulu. Lomljeno otpadno staklo, odnosno stakleni krš, pomiješan s drugim suhim otpadom (papirom, plastikom i sl.) otežava sortiranje, naročito ručno. Grad Santa­Fe je odlučio prestati s odvojenim prikupljanjem otpadnog stakla. Naime, troškovi prijevoza otpadnog stakla sto i više milja, do najbliže tvornice stakla, više se ne mogu pokriti iz trenutno vrlo niskih otkupnih cijena. Takva odluka zbunjuje građane, koji do sada nisu dovoljno informirani o složenim problemima recikliranja.

Recikliranje komunalnog otpada Upoznavanje pučanstva samo s prednostima, ali ne i s problemima organiziranja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom nepotrebno može uzrokovati probleme. Slične odluke kao u gradu Santa Fe donijeli su i neki gradovi u Švicarskoj, kada je utvrđeno da su troškovi odvojenog prikupljanja miješane plastike neprihvatljivo visoki. Kevin Miler, menadžer za recikliranje grada Napa u Kaliforniji, naglašava da se krajem prošlog stoljeća isticalo kako će prihod od prodaje iskoristivog otpada nadoknaditi povećane troškove recikliranja. Međutim nije tako ispalo, jer se recikliranjem pokrije tek oko 20% troškova prikupljanja, sortiranja i utovara odvojeno prikupljenih frakcija otpada.

Miler posebno ističe da su koristi recikliranja daleko veće od prihoda prodaje iskoristivih frakcija otpada. Analize treba uvijek provoditi, i to cjelovite eko-toksikološke analize, a ne samo ekonomske. Recikliranjem se ne postiže određeni dodatni prihod, već se (što je zapravo i važnije) smanjuje odlaganje i čuvaju se prirodne vrijednosti – resursi. U SADu ukupni troškovi gospodarenja komunalnim otpadom terete gradove odnosno građane. Naime, tamo nije kao u Europi uveden sustav prema kojem proizvođači preuzimaju odgovornost zbrinjavanja i/ili oporabe njihovih proizvoda, uključujući i ambalažu.

U Americi ističu i pozitivan primjer gospodarenje iglama od injekcija iz Ontaria u Kanadi. Korištene igle su inače kod ručnog sortiranja komunalnog otpad vrlo velika ugroza zdravlja ljudi. Gospođa Heidi Sanborn ističe kako tamo injekcije dolaze s povratnom ambalažom – spremnikom u koji se odlažu korištene igle. Kad se sve injekcije iskoriste, spremnik s korištenim ostacima treba vratiti isporučitelju ili ljekarni.

da treba kako i u koji spremnik odložiti, istovremeno se upozorava građane da spremnici u kojima će biti nečistoća neće biti ispražnjene. Programe obrazovanja i informiranja nužno je aktivno provoditi. Slično kao i u nekim hrvatskim mjestima, i u Americi su pojedini gradovi uveli eko-edukatore koji obilaze građane i educiraju ih. U Massachusettsu radna grupa obilazi posude za reciklabilni otpad i kada uoče da u njima ima nečistoća, tj. smeća, na posudi ostavljaju oznaku “Ups”. To znači da građanima treba dodatno pojasniti što u posudu ne smije biti odloženo. No, u nekim naseljima u SAD-u smanjeni prihodi od reciklaže ipak su morali biti nadoknađeni povećanjem naknade za komunalni otpad. Rješenje u takvim situacijama je ne samo edukacija, već i stalna komunikacija s pučanstvom.

Pred tvrtkama za recikliranje otpada uvijek se pojavljuju novi izazovi. Primjerice, u SAD-u je sve prisutniji “online shop­ping”, što nastavno uzrokuje drastično povećanje ambalaže od kartona, tj. valovite ljepenke. To je otpadni materijal koji se može reciklirati, samo ako je odvojeno prikupljen. Međutim, kad se u posudu za prikupljanje otpadnog papira/kartona odlože nečistoće, npr. pelene ili razbijene staklene boce, recikliranje je otežano, a ponekad je čak i onemogućeno. To pokazuje da sustav recikliranja treba biti elastičan, te popraćen redovitom komunikacijom i edukacijom.

Recikliranje je prioritet koji treba bez zadrške provoditi, naročito kod odgovornog kružnog gospodarenja otpadom, ali uvijek uzimajući u obzir lokalne uvjete (ekonomske, ekološke, socijalne). Sasvim je sigurno da će uvijek u posudama i spremnicima za odvojeno prikupljanje biti smeća i sasvim je sigurno da su cijene sekundarnih sirovina podložne promjenama. Međutim, također je sasvim sigurno da će uz provedbu stalne edukacije i komunikacije, uz sve lokalne poteškoće, u odvojeno prikupljenom komunalnom otpadu biti manje nečistoća. Sasvim je sigurno i to da će pravilnim odvojenim odlaganjem, iskoristivog komunalnog otpada u smeću biti manje.

Edukacija i komunikacija to uvijek jamči, što pokazuju i aktualna američka iskustva.

Značaj obrazovanja i komunikacije Usprkos problemima uslijed niskih cijena, u Americi velik broj gradova poduzima razne korake nužne za održavanje visokog stupnja recikliranja. Prvenstveno se održavaju stalne akcije obrazovanja i informiranja pučanstva. Prisutna je spremnost građana da još više otpada odvojeno odlažu, ali nažalost, posljednjih pet godina u odvojeno prikupljenom otpadu ima sve više i više smeća.

“Recikliranje je naše pravo, ali i naša odgovornost da vlastiti otpad odlažemo odvojeno” jedna je od poruka koje se upućuju građanima. Uz redovito informiranje koju vrstu otpa-

Recikliranjem se pokrije tek oko 20% troškova prikupljanja i sortiranja

SVIBANJ/MAY 2017.

23

STRUČNO

Gospodarenje otpadom

Informacijski sustav gospodare

– prilagodbe novim za [autori] Jasna Kufrin, dipl. ing., mr. sc. Mira Zovko, Branimir Pavlinec, dipl.ing.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

Uvod Informacijski sustav gospodarenja otpadom (ISGO) je dio cjelovitog Informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO) kojeg razvija i vodi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP1).

Sadržaj ISGO, obrasci i procedure dostavljanja podataka, određeni su Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i podzakonskim propisima. HAOP provodi sve izvještajne obveze temeljem direktiva i uredbi Europske unije (EU) iz područja gospodarenja otpadom te je nositelj izrade nacionalne statistike otpada koju dostavlja Eurostatu.

U procesu strateškog usmjeravanja EU prema kružnom gospodarstvu, Europska komisija (EK) donosi paket dokumenata s nizom novih mjera iz područja održive proizvodnje, potrošnje i korištenja resursa, a središnje mjesto imati će mjere gospodarenja otpadom.

Za praćenje provedbe ovih novih mjera koje će biti ugrađene i u hrvatske propise, već sada je potrebno razmatrati potrebne prilagodbe informacijskog sustava koji treba osigurati izradu kvalitetnih i pouzdanih pokazatelja i statistika, usporedivih na europskoj razini. Pritom treba voditi računa da se administrativna opterećenost obveznika i nadležnih tijela u sustavu prikupljanja podataka ne poveća neopravdano.

Slika 1. Kružno gospodarstvo u kontekstu zelene ekonomije

Izvor: EEA

24

SVIBANJ/MAY 2017.

Zeleno gospodarstvo, učinkovito korištenje materijalnih resursa Sedmi akcijski program za okoliš Europske unije2, kao krovni program u području okoliša EU, usmjerava europsko društvo prema „zelenom gospodarstvu“3 (Slika 1.). Tim se dokumentom inzistira na jačoj provedbi različitih politika, njihovoj integraciji i informatizaciji.

U prosincu 2015. EK je objavila tzv. Paket za kružno gospodarstvo koji bi trebao potaknuti europsku tranziciju prema kružnom gospodarstvu i, u konačnici, globalnu konkurentnost EU te poticanje održivog razvoja i rasta gospodarstva uz otvaranje novih radnih mjesta.

Dio Paketa je dokument „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo”4, koji se bavi svim fazama životnog ciklusa materjala – od crpljenja materijala iz prirode, proizvodnje, potrošnje, gospodarenja otpadom do ponovnog razvoja sirovina iz otpada.

EK je predložila i revidiranje šest direktiva iz područja gospodarenja otpadom5 čije izmjene su usmjerene na: • usklađivanje definicija • povećanje cilja povezanog s pripremom za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada • povećanje ciljeva povezanih s pripremom za ponovnu uporabu i recikliranje ambalažnog otpada • postupno ograničavanje odlaganja komunalnog otpada na odlagališta • bolju usklađenost pravnog okvira u području nusproizvoda i prestanka statusa otpada • mjere za promicanje sprječavanja nastanka otpada, posebice otpada od hrane • uvođenje minimalnih operativnih uvjeta za proširenu odgovornost proizvođača • uvođenje sustava ranog upozoravanja za praćenje usklađenosti s ciljevima • pojednostavljenje i reguliranje obveza izvješćivanja.

U procesu približavanja kružnom gospodarstvu objedinjeno se razmatra korištenje materijala i gospodarenje otpadom. Za razliku od linearnog modela „uzmi – izradi - upotrijebi – odbaci“, obrazac kojeg slijedi kružno gospodarstvo je raspodjela i korištenje resursa tijekom cijelog životnog ciklusa materijala ili proizvoda, čime se osigurava veća dobit bez potrebe za crpljenje više resursa iz prirode.

enja otpadom

ahtjevima

U ovom trenutku ne postoji jedinstveni način kojim bi se ocijenila efikasnost prelaska s linearnog na kružno gospodarstvo. Stoga će EK u suradnji s Europskom agencijom za okoliš (EEA) i uz konzultacije s državama članicama odrediti okvir za praćenje uspješnosti provedbe kružnog gospodarstva na razini EU-28, koji podrazumijeva obveze prikupljanja, obrade i razmjene statističkih podataka i pokazatelja.6 Kreiranje pokazatelja koji će uzimati u obzir kvalitativne aspekte recikliranja te gubitaka materijala u poslovnim (proizvodnim) procesima, kao i pokazatelja u području prevencije nastanka otpada, održive potrošnje te eko-dizajna novih proizvoda, biti će poseban izazov.

U fazi izrade su pokazatelji ekonomskog napret-

ka koji će biti nadopuna BDP-u te pokazatelji za utvrđivanje vrijednosti ekosustava iz kojih se materijali crpe te troška njihovog iscrpljivanja i posljedičnog onečišćavanja okoliša.

Uz uspostavu računovodstva okoliša, planira se razvoj odgovarajućih ekonomskih poticaja. Drugim riječima, ono što se crpi iz okoliša imat će svoju konkretnu novčanu vrijednost te će se okolišu trebati nadomjestiti.

Suočavajući se s rastućom globalnom potražnjom svjetskih gospodarstava za resursima i porastom njihove cijene, EU je u središte svoje pozornosti postavila ciljeve za smanjivanje količine resursa koji se upotrebljavaju u gospodarstvu. Strateški pokazatelj naziva „produktivnost korištenja materijala“ stavlja u odnos BDP i „domaću potrošnju materijala“. Domaćom potrošnjom materijala procjenjuje se količina izravno upotrebljene sirovine u jedinicama mase, koja se izravno upotrebljava u nekom gospodarstvu, što podrazumi-

U razvoju elektroničkih registara potrebno je osigurati sljedivost otpada - posebno opasnog, komunalnog i ambalažnog otpada

SVIBANJ/MAY 2017.

25

STRUČNO

Gospodarenje otpadom

Slika 2. Produktivnost korištenja materijala u Hrvatskoj i EU-28

Izvor: EUROSTAT

jeva materijale s domaćeg područja i neto dotoke materijala i proizvoda iz inozemstva.7 Od 2001. do 2010. godine, produktivnost korištenja materijala u Hrvatskoj kretala se ispod 1 EUR/kg. Nakon smanjenja u 2008. godini na 0,74 EUR/kg, uz varijabilan se trend bilježi porast na 1,07 EUR/kg u 2015. godini (Slika 2.). Produktivnost materijala EU-28 je nakon 2000. kontinuirano iznad 1,5 EUR/ kg, a u 2015. doseže vrijednost od čak 2,01 EUR/kg, što znači da je za svaki kilogram potrošenog materijala stvoreno 2,01 eura ekonomske vrijednosti.

Idealan rast produktivnosti materijala ostvaruje se gospodarskim rastom uz istodobno smanjenje potrošnje materijala.8 Stoga je jedan od glavnih ciljeva politike kružnog gospodarstva upravo razdvajanje gospodarskog razvoja od potrošnje materijala (s čime je usko povezano pitanje smanjenja nastanka otpada).

Paket o kružnom gospodarstvu – zahtjevi u razvoju informacijskog sustava gospodarenja otpadom U nastavku su izdvojene najvažnije aktivnosti iz Paketa o kružnom gospodarstvu koje će imati utjecaj na daljnji razvoj, prvenstveno informacijskog sustava gospodarenja otpadom, ali i šireg informacijskog sustava zaštite okoliša: a) Prilagodbe definicija pojmova Osim kontinuirane rasprave o definiciji komunalnog otpada, izdvaja se i rasprava o definiciji recikliranja i mogućim točkama praćenja podataka (izlaz iz sortirnice ili ulaz u objekt za konačni postupak recikliranja), kao i dopuštenim stopama gubitaka. Ovime se traže podaci o efikasnosti recikliranja, što će u Hrvatskoj, kao i većini drugih zemalja, zahtijevati dodatan napor za nadležna tijela u prikupljanju i provjeri podataka te edukaciji obveznika.

Neki postupci detaljnije se opisuju, kao što je nasipavanje (npr. za prekrivanje odlagališta), što Hrvatska već i razmatra

26

SVIBANJ/MAY 2017.

odvojeno (novi obrasci ROO). b) Harmoniziranje načina izračuna za dosezanje ciljeva Umjesto četri postojeće, primjenjivati će se samo jedna referentna metoda (metoda br.4) za izračun stope recikliranja komunalnog otpada, koja daje realan uvid u recikliranje komunalnog otpada u cjelini i osigurava usporedivost između zemalja članica.

Važan je prijedlog EK da se pri ocjenjivanju dosezanja ciljeva uvede vrednovanje ponovne uporabe dijelova proizvoda i proizvoda (koji nikad nisu proglašeni otpadom). Prema sadašnjoj formuli ne uzimaju se u obzir ove količine, što ne pridonosi motivaciji za primjenu hijerarhije u gospodarenju otpadom. Naime, zemlje koje se orjentiraju na recikliranje otpada lakše dosežu cilj nego da potiču postupke ponovne uporabe ili mjere prevencije.

Zapreka primjeni predložene formule je što podaci o ponovnoj uporabi nisu u potpunosti dostupni i provjerljivi (u Hrvatskoj kao i drugim zemljama članicama) pa se predlaže da se uključuju u izračun samo u segmentima gdje je to moguće i dokazivo (za početak ambalaža). c) Razvoj elektroničkih registara za praćenje podataka Uz zahtjev za transparentno praćenje i izvješćivanje o otpadu izdvaja se zahtjev za osiguravanje sljedivosti otpada, posebno opasnog, komunalnog i ambalažnog. Hrvatska će navedeno zadovoljiti putem već planiranih aplikacija, eONTO i Registra gospodarenja posebnih kategorija otpada.

Traži se bolji nadzor prekograničnog prometa otpada putem informacijskog sustava. Pozorno će se pratiti tokovi otpada s visokim potencijalom recikliranja i sadržaja vrijednih tvari, kao što su otpadna vozila, te cirkuliranje sekundarnih sirovina. d) Pojednostavljenje izvještajnih obveza Podržano je ukidanje nekih trogodišnjih izvješća o provedbi direktiva. Praćenje će Eurostat ostvarivati isključivo putem statističkih podataka koji se isporučuju na godišnjoj odnosno dvogodišnjoj osnovi.

Planira se sustav ranog upozoravanja (Early Warning System), kako bi se na vrijeme identificirale poteškoće koje pojedine zemlje imaju u dosezanju ciljeva. Za sada je razvijen Model za praćenje uspješnosti sustava gospodarenja komunalnim otpadom, koji će biti stavljen na raspolaganje zemljama članicama. e) Usklađivanje s metodologijom Eurostata u izradi statistika i validacijama podataka Potrebno je unaprjeđenje metoda prikupljanja podataka, npr. za otpad od hrane.

Eurostat provodi detaljne validacije podataka zemalja članica i upućuje im validacijske zahtjeve. Hrvatska je preporučene korake za validaciju ugradila i primjenjuje ih putem aplikacije HAOP za izradu statistika otpada koja na poseban način obrađuje podatke Registra onečišćavanja okoliša.

Posebno se za ove aktivnosti naglašava potreba osiguravanja odgovarajućih kapaciteta na svim razinama i njihova edukacija. f) Razmjena informacija o dobroj praksi Upitan je način praćenja sprječavanja nastanka otpada s obzirom na to da se nastoji mjeriti nešto što nije nastalo.

Zato nema zajedničkih pokazatelja prema kojima bi se podaci različitih zemalja mogli uspoređivati, osim pokazatelja o količini proizvedenog otpada (po stanovniku). Slično je i s praćenjem nusproizvoda i ukidanja statusa otpada.

Ovakve teme najbolje se prate putem platformi za razmjenu informacija i primjera dobre prakse koje je potrebno prikupljati i promovirati na svim razinama (popravci rabljene robe, ponovna uporaba, primjeri inovacija u industriji itd.). g) Praćenje prioritetnih tema i povezivanje u širem kontekstu U Paketu se izdvajaju određene teme: plastika, industrijski otpad, morski otpad, otpad od hrane, mjere u području graditeljstva te korištenje biomase. Aktivnosti za sprječavanje i smanjivanje nastanka otpada od hrane već su istaknute kao prioritet u nacrtu hrvatskog Plana sprječavanja nastanka otpada, a HAOP sudjeluje u radu Eurostata na izradi metodologije i osiguravanju kvalitetnijih podataka.

Uz već postojeće statistike otpada vežu se i određene ekonomske statistike, npr. ulaganja u gospodarenje otpadom ili cijene sekundarnih sirovina.

Praćenje aktivnosti kao što su ekodizajn, zelena javna nabava, korištenje i proizvodnja manje štetnih kemikalija razvijati će se u okviru šireg, Informacijskog sustava zaštite okoliša.

se za pripremu redovnih godišnjih izvještaja, te se sve više koriste u procesu planiranja novih mjera, posebice od ulaska u EU. Praznine u podacima nastoje se premostiti putem projekata (npr. za građevni otpad, otpad od hrane).

Iako je postignut značajan napredak na unaprjeđivanju kvalitete podataka, i dalje je potrebno ulagati značajne napore, posebno provođenjem edukacije i osiguravanjem odgovarajućih uputa za obveznike i nadležna tijela koja validiraju podatke.

Učestale izmjene, brojnost te ponekad nedorečenost novih odredbi kojima se propisuju obveze vođenja podataka ili mijenjaju obrasci, očekivano su tijekom proteklih godina izazivali negodovanje obveznika.

Broj propisa se povećao, najvećim dijelom radi reguliranja gospodarenja sve većeg broja posebnih kategorija otpada.

Naravno da su se i ukupne izvještajne obveze na taj način povećale, međutim ipak ne za sve kategorije obveznika (Slika 3.).

Slika 3.: Ocjena opterećenja obveznika u poslovima vođenja i prijave podataka o otpadu

Informacijski sustav gospodarenja otpadom (ISGO) 1. Prikupljanje podataka i ocjena administrativne opterećenosti Podaci prikupljeni u hrvatskom ISGO pripremaju se u skladu s metodologijom i preporukama Eurostata te su time i pokazatelji usporedivi u europskim okvirima.

Najveći dio podataka potrebnih za ocjenu stanja u sektoru gospodarenja otpadom, koji su prije desetak godina bili uglavnom nedostupni, danas su raspoloživi u ISGO i koriste

Izvor: HAOP

SVIBANJ/MAY 2017.

27

STRUČNO

Gospodarenje otpadom Slika 4. Statistika korisničkih računa za podatke o otpadu u Registru onečišćavanja okoliša ROO 2004 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 3066

3567

4008

4163

4351

4392

4735

3132

Broj organizacijskih jedinica

5443

6249

7006

7379

7688

7930

8301

5176

Broj obrazaca

6165

7228

8212

8725

9188

9530

9246

5952

Broj poslovnih subjekata

2371

Izvor: HAOP

Ukupno gledajući, za proizvođače otpada administrativno opterećenje se smanjuje, dok je najviše novih obveza u vođenju i dostavi podataka propisano tijelima jedinica lokalne samouprave (JLS) i davateljima usluga za sakupljanje komunalnog otpada. To je posljedica uvođenja veće kontrole provedbe obveza JLS i komunalnih tvrtki, od kojih se očekuju najveći pomaci u provedbi gospodarenja komunalnim otpadom.

U primjeni se i dalje očekuje pojednostavljenje administrativnih obveza poslovnim subjektima, posebno malim i srednjim tvrtkama, dok će pojedinim kategorijama obveznika broj obveza narasti, ali ne nužno i utrošak vremena, ukoliko budu ponuđena odgovarajuća informatička rješenja i povezanost baza podataka.

2. Razvoj aplikacija ISGO i povezivanje unutar informacijskog sustava zaštite okoliša Razvoj i nadogradnja ISGO bazira se na uspostavi niza specijaliziranih informacijskih sustava, poslovnih procesa, kao i stručnih registara i evidencija.

S obzirom na nepostojanje središnje evidencije matičnih podataka u HAOP, važni identifikacijski podaci o subjektu se razlikuju unutar sustava, zbog čega je u kasnijim fazama nemoguće objediniti te analizirati sve podatke istog poslovnog subjekta te donositi odgovarajuće odluke. Stoga se važna

Napredak u sprječavanju nastanka otpada najbolje je pratiti putem platformi za razmjenu informacija i primjera dobre prakse koje treba promovirati na svim razinama unaprjeđenja središnjeg ISZO-a HAOP provodi kroz razvoj Registra matičnih podataka (SUMP) i Centralnog pristupa obveznika (AAA), što će vanjskim korisnicima odnosno obveznicima olakšati korištenje pojedinačnih baza podataka. Navedeni sustavi zaduženi su za integraciju i ujednačavanje matičnih podataka, objedinjeni prikaz aktivnosti prema korisnicima, upravljanje pravima pristupa, središnju analizu podataka o okolišu, upravljanje dokumentima i zapisima, itd. Jedan od osnovnih registara matičnih podataka je OIB sustav što omogućuje da HAOP u svakom trenutku ima ispravne podatke o sjedištu i nazivu svake tvrtke u svom sustavu, obzirom da se promjene iz OIB sustava repliciraju u ISZO. Sustavom autentifikacije, autorizacije i središnje prijave korisnika (AAA) omogućuje se da svaki korisnik koristi samo jedno korisničko ime i lozinku za pristup bilo kojoj od postojećih aplikacija unutar ISZO. Na taj se način za pojedince bitno rasterećuje rad (nije potrebno pamtiti veliki broj lozinki) te se uklanja-

28

SVIBANJ/MAY 2017.

ju administrativne barijere (smanjuju se potrebe za kontaktiranjem HAOP-a, izmjenom lozinke itd). Također, središnji kalendar obaveza AAA sustava obvezniku omogućava planiranje ispunjenja obveze, odnosno evidenciju roka, što smanjuje mogućnost njenog neispunjenja.

Uzimajući u obzir obvezu Inspire direktive9 koja je prenesena u Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, HAOP je preuzela i obvezu uspostave jedinstvenog portala (ENVI portala) pristupa, pregleda, analize, povezivanja i dijeljenja svih prostornih podataka unutar Informacijskog sustava zaštite okoliša, kao i pretrage i razmjene informacija (metapodataka) o svim sustavima kako prostornih tako i ne prostornih. Temelj za povezivanje diskretnih sustava ISZO-a je njihova prostorna komponenta, odnosno njihova određenost u prostoru. Uspostavom ENVI portala i pratećih komponenti pojednostaviti će se distribucija i razmjena podataka o okolišu između HAOP i ostalih javnih tijela i građana, jednom prikupljani podaci o okolišu moći će se koristiti više puta, za različite namjene.

Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom propisano je unutar ISGO uspostaviti sedam novih aplikacija, od kojih su neke već u izradi, a neke su u pripremi.

Registar onečišćavanja okoliša (ROO) je on-line aplikacija koja je u primjeni već niz godina tijekom kojih je značajno unaprijeđena kvaliteta podataka, a sami podaci koriste se u gotovo svim izvješćima i statistikama otpada.10 Radi potrebe usklađivanja prema Zakonu o gospodarenju otpadom iz 2013., u 2015. godini je izmijenjen Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša kako bi se uskladili obrasci prema novim odredbama. Sukladno tome, potrebna je izmjena aplikacije. U 2015. u HAOP je razvijena aplikacija za prijenos podataka u statističke kategorije sukladno klasifikaciji europske Uredbe o statistikama otpada 2015/2002 i koja automatizira korake za validaciju podataka u skladu sa zahtjevima Eurostata.

Od 2016. primjenjuju se nove granične količine otpada za prijavu podataka (500 kg za opasni otpad i 20 t za neopasni otpad) uslijed koje je gotovo prepolovljen broj obveznika (Slika 4.), što istovremeno ne utječe na ukupne količine prijavljenog otpada. Nažalost, u PLPPO obrascu gubi se mogućnost sljedivosti tijeka otpada, s obzirom na zadnje izmjene pratećeg lista na kojem se više ne unose podaci o cjelovitom tijeku otpada. Navedeno je time onemogućilo određene postupke provjere podataka u pitanjima sljedivosti otpada.

Sljedivost otpada predviđeno je ostvariti putem elektroničkog očevidnika o nastanku i tijeku otpada e-ONTO, web baziranog sustava za objedinjavanje podataka iz ONTO, ONTO-P obrazaca i pratećih listova PL-O.

Sustav osigurava web baziranu višekorisničku aplikaciju za kontrolu uloga i dostupnost podataka te upravljanje dijelovima obrazaca. Također, sustav osigurava i pohranu digitalnih dokumenata i njihovu pretragu prema definiranim atributima, kao i centralno mjesto pohrane, održavanja i upravljanja podacima. Osigurat će se i direktna povezanost s podacima ostalih dijelova ISGO, kao što je Registar djelatnosti za gospodarenje otpadom, a predviđena je i priprema podataka za potrebe godišnje prijave u sustav ROO. U konačnici, sustav osigurava funkcijsko javno dostupno rješenje kroz definirani hijerarhijski pristup dijelovima baze podataka i funkcionalnostima WEB aplikacije.

Za veće korisnike koji imaju razvijene interne informacijske sustave vođenja ovih podataka, omogućit će se „otvaranje“ pristupa eONTO programskog rješenja kroz API (Application Programming Interface) te omogućiti automatiziranje razmjene podataka.

S obzirom da značajan broj obveznika ima obvezu voditi podatke u eONTO mrežnoj aplikaciji, očekuje se ulaganje značajnog napora tijekom uvođenja, posebno vezano za edukaciju obveznika i motivaciju da se kvalitetno uključe u provedbu. Preostaje pitanje na koji način će biti organiziran nadzor kvalitete sadržaja u sustavu te hoće li rezultati dobiveni primjenom eONTO opravdati resurse uložene u razvoj i održavanje toga sustava.

Pokrenuta je uspostava Registra djelatnosti gospodarenja otpadom (ReDGO) kojim će se na jednom mjestu osigurati podaci o dozvolama za gospodarenje otpadom i svim relevantnim pratećim dokumentima propisanima člankom 139.

Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Radi se o višekorisničkom, web-baziranom sustavu, odnosno digitalnom registru svih definiranih podataka. Cilj navedenog Registra je jednostavna pohrana podataka i dokumentacije preko web aplikacije, izdavanje propisanih akata kao i jednostavni dohvat podataka i/ili traženih dokumenta putem tražilica za korisnike, npr. „Do kada vrijedi dozvola određenog pravnog subjekta?“, „Za koju vrstu otpada i za koje postupke gospodarenja otpadom neki pravni subjekt ima dozvolu?“ i sl.

Osim navedenih, od 2015. je u primjeni aplikacija koja operaterima odlagališta omogućuje on-line prijavu OOO obrasca kojim se, između ostaloga, prati ostvarenje cilja odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada.

U pripremi je i propisani sustav evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO) te sustav prekograničnog prometa otpadom. Također se priprema i Registar za posebne kategorije otpada čiju uspostavu organizira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Zaključak Prilagodba tzv. Paketu za kružno gospodarstvo neće uzrokovati značajnije promjene u razvoju ISGO u odnosu na već ranije planirane aktivnosti. U narednom periodu treba poticati aktivnosti praćenja novih tema kao što je otpad od hrane, morski otpad, osiguravanje podataka o efikasnosti recikliranja te razvoj sustava za razmjenu informacija i primjera dobre prakse, posebno vezano na temu sprječavanja nastanka otpada. Za kvalitetnije podatke potrebno je razvijati različite metode validacije te osiguravati kontinuirano informiranje i educiranje obveznika.

Potreban je intenzivan razvoj aplikacija i servisa u okviru ISGO s ciljem osiguravanja sljedivosti te istovremeno olakšavanje obveza korisnicima, pogotovo malim i srednjim poduzećima koja stvaraju manje količine otpada.

S obzirom na to da kružno gospodarstvo zadaje okvir širi od gospodarenja otpadom, važne su aktivnosti povezivanja ISGO s ostalim dijelovima Informacijskog sustava zaštite okoliša, a preko Registra matičnih podataka i Centralnog pristupa obveznika (SUMP/AAA).

U daljnjoj izgradnji ISGO, potrebno je osigurati stabilnost propisa, kako bi se osigurala postojanost koncepta informatičkog rješenja te kako bi obveznici imali dovoljno vremena za usvajanje znanja i stjecanje iskustva u primjeni.

1 Pravni sljednik Agencije za zaštitu okoliša 2 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013D1386&from=EN 3 Pristup zelenom gospodarstvu ide dalje od kružnog gospodarstva, jer se sa područja otpada i materijalnih resursa širi i na upravljanje vodom, energijom, zemljištem i bioraznolikosti 4 http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:8a8ef5e8-99a0-11e5-b3b7-01aa75ed71a1.0012.02/DOC_1&format=PDF 5 Direktive2008/98/EZ o otpadu, Direktive94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, Direktive 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, Direktive 2006/66/ EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te Direktive 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

6 http://ec.europa.eu/eurostat/web/europe-2020-indicators/resource-efficient-europe 7 http://www.eea.europa.eu/soer 8 razdvajanje gospodarskog rasta od korištenja materijala, tzv. decoupling 9 http://inspire.ec.europa.eu/index.cfm/pageid/48 10 http://www.azo.hr/IzvjescaROO01

SVIBANJ/MAY 2017.

29

REPORTAŽA

Centar za ponovnu uporabu Prelog

Svečano otvoren P

– Centar za ponovnu upora U Poslovnoj zoni Prelog, 9. svibnja 2017. godine svečano je otvoren, u RH prvi Centar za ponovnu uporabu tvorevine (stvari, predmeti i sl.) koje vlasnicima više ne koriste [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

Direktor Siniša Radiković i CPU Prelog u fazi gradnje

vrtka PRE-KOM, otvaranje CPU Prelog iskoristila je i za obilježavanje obljetnice 15 godina od osnivanja.

Brojni uzvanici uveličali su otvaranje, a svečanu su vrpcu zajedno presjekla četiri najuglednija gosta. Upravo zajedništvo Ministarstva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, Međimurske županije, ­Grada Preloga i naročito entuzijazma i upornosti direktora Siniše Radikovića omogućili su otvaranje prvog CPU. Neki znaju, da je „iz nama dobro znanih razloga“ bilo na nekoliko mjeseci odgođeno otvaranje centra. To uostalom i nije tako važno, neusporedivo je važnije da je CPU izgrađen te svečano otvoren. Na otvaranju se moglo uočiti zadovoljstvo svih prisutnih, osobito u prigodnim govorima najuglednijih gostiju.

Gradonačelnik grada Preloga, dr. vet. med. Ljubomir Kolarek, naglasio je da u gradnju PRE-KOM-a uloženo 12 milijuna kuna, od čega je veći dio osigurao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Posebno je zahvalio na financijskoj pomoći Fonda, a predložio je da odgovorni u pisanju novih uredbi i podzakonskih akata koriste spoznaje i iskustva tvrtki koje uspješno gospodare otpadom.

Prvi izloženi predmet u CPU Prelog

U spremniku za otpadni tekstil „našao se“ zidni sat

Zastupnik u Saboru Darko Horvat dipl. ing. el., pohvalio je trud zaposlenika tvrtke PRE-KOM. Naglasio je da se u (njegovoj) općini Donja Dubrava već odvojeno prikuplja (primarno selektira) 54 posto mase komunalnog otpada, a u tvrtki PREKOM 52 posto. Osobito je pohvalio stručnost i zalaganje direktora Siniše Radikovića. Župan Matija Posavec, mag. ing. traff., naglasio je da se u Međimurskoj županiji već odvojeno prikuplja 40 posto mase komunalnog otpada. To je više od prosjeka EU, a puno više od prosjeka RH (16 %). Ispravio je gradonačelnika Preloga, kako oni od Fonda „nisu dobili, već su zaslužili finacijska sredstva.“ Podsjetio je da usprkos tako visokom stupnju oporabe otpada, direktor Siniša Radiković najavljuje „Idemo dalje“.

Državni tajnik za okoliš dr. sc. Mario Šiljeg ukazao je potrebu odgovornog kružnog gospodarenja otpadom. Upravo su Centri za ponovnu uporabu najvažnija, a ne samo početna, karika održivog postupanja s otpadom. Najavio je da će vrlo

30

SVIBANJ/MAY 2017.

PRVI CPU

abu Prelog skoro predložiti pojednostavljenje Pravilnika o ukidanju statusa otpada.

Tvrtka PRE-KOM je uskladila poslovanje s međunarodnim normama: ISO 9001 I 14001, OHSAS 18001. Posjeduje svu propisanu dokumentaciju (elaborate, očevidnike, dozvole) za gospodarenje otpadom. Prema riječima direktora PRE-KOM-a naročito su ponosni na priznanje Ministarstva zaštite okoliša i energetike, kao jednom od ponajboljih sustava gospodarenja otpadom u RH! Tvrtka je osnovana 2002. godine u gradu Prelogu. Tada je imala 10, a danas 83 zaposlenih. Danas prikuplja i uzorno gospodari otpadom u 8 jedinica lokalne samouprave, poglavito u susjedstvu Preloga. Tijekom otvaranja CPU još su dva načelnika JLS s tvrtkom PRE-KOM potpisala ugovor o gospodarenju komunalnim otpadom.

PRE-KOM prikuplja otpad „na kućnom pragu“, te nemaju nijedan zeleni otok! Vlasnici su Reciklažnog centra (RC), koji se prostire na 25.000 m2. U okviru tog RC je izgrađen i CPU. Obilaskom RC se uočilo da je potpuno iskorišten, te da je u nekim dijelovima premalo kapiciteta. Na drugoj lokaciji, nedaleko Preloga, imaju kompostanu, tj. biokompostanu izgrađenu na 10.000 m2.

2016. godine prikupili su 6.585 tona, od čega su mehanički i biološki obradili te oporabili čak 3.660 tona odnosno 55,58 posto. Oporabljeni otpad uspješno recikliraju unutar RH, ali i širom zemalja EU. Uskoro, u cilju smanjenja otpada osobito otpadne plastike, namjeravaju umjesto u vrećicama uvesti sakupljanje u posudama.

PRE-KOM posjeduje suvremena vozila za prikupljanje otpada, a na svakom vozilu je poruka za odgovorno postupanje s otpadom

Što je stvarno CPU Prelog

Možda je najvažnije uvodno naglasiti da CPU Prelog ima uporabnu dozvolu!

Na otvaranju CPU Prelog bilo je, uz neizbježne političare, mnogo stručnjaka odgovornih za gospodarenje komunalnim otpadom i vrlo velik broj predstavnika medija. Investicija u CPU iznosila je 200.000 kuna. Kod izgradnje se najviše koristilo zapuštene – otpadne tvari. Prostor CPU od 440 m2 se nalazi u otpadnom plasteniku, koji je podijeljen na dvije prostorije. U jednoj se prostoriji predmeti obnavljaju i popravljaju, a druga prostorija je izložbena galerija.

Uz svaki izloženi predmet nalazi se prodajna cijena. Posjetitelji ovom prilikom mogli odmah kupiti neki obnovljeni predmet, pa su to brojni i učinili. Zato je u prostoriji CPU, gdje su izložena obnovljena dobra, ustrojena i fiskalna blagajna, koja ispunjava sve propise. Svi korisnici – građani su posebnim letkom upoznati s otvaranjem CPU i načinom njegovog rada.

Nadstrešnica u kojoj se nalaze posude za komunalni otpad u Prelogu

Tvrtka PRE-KOM je i otvorila web stranice Preglednik ponuda obnovljenih stvari i predmeta u CPU.

Najvažnija zadaća CPU je edukacija građana Centri za uporabu (obnovu) ne mogu riješiti problem otpada. Međutim, njihova uloga u edukaciji je naročito velika. U okviru CPU Prelog je organiziran Kutak za socijalne udruge.

Veliki dio tvorevina odnosno potrošačke robe je upotrebljiv, te se može nakon čišćenja i eventualno potrebnog popravka ponovo koristiti. U tim aktivnostima suradnja s neprofitnim eko - udrugama je prioritet. PRE-KOM u organizaciji CPU, kao i na reciklaži otpada, već surađuje s dvije udruge:

SVIBANJ/MAY 2017.

31

REPORTAŽA

Centar za ponovnu uporabu Prelog

Umjetničke slike su naročito privlačan sadržaj ponude CPU Prelog

Slikovito su na kamionima prikazani predmeti koji se obnavljaju

im se proda roba bez plastične vrećice. Najvažnije da su svi prodavači znali koliko su za okoliš opasne plastične vrećice!

Učenici su istražili i moguća rješenja za smanjenje korištenja plastičnih vrećica; • održati edukativna predavanja – NE (jer nitko na predavanja ne dolazi) • izraditi edukativni letak – NE (previše letaka dolazi građanima i to je samo novo smeće) • informacije putem društvenih mreža – NE (jer svi nemaju računala) • oslikati platnene vrećice, koje su plasirali na Božićnom sajmu.

Platnene vrećice su izrađene u eko zadruzi Humana-nova i izazvale su velik interes građana.

• socijalnom zadrugom Humana-nova iz Čakovca (otpadni tekstil) • društvenim poduzećem Naš izvor iz Čakovca (otpadna obuća i koža).

Direktor Radiković je pozvao sve slične udruge da se jave i uključe u rad CPU.

Srednjoškolci NAPRIJED – ostali ZA NJIMA

Pristupna staza do CPU Prelog je iz otpadnih betonskih elemenata

Najsrdačniji aplauz se dobili učenici srednje škole iz Preloga. Oni su uz pomoć profesora osmislili projekt „NE PLASTIČNOJ VREĆICI“. Brojna iskustva pokazuju da učenici srednjih škola, pa i studenti, postupno zanemaruju probleme odgovornog postupanja s otpadom. Zato je projekt učenika iz Preloga izazvao veliko zanimanje. Projekt su vrlo promišljeno pojedinačno prezentirale tri učenice i jedan učenik.

Uvodno su naglasili da se u svijetu koristi 5 trilijuna plastičnih vrećica dnevno, koje se u prirodi razgrađuju od 700 do 1000 godina. Samo na tržnici u Prelogu, u jednu subotu potroši se tisuću plastičnih vrećica. Proveli su anketu među prodavačima i utvrdili da se 50 posto kupaca naljutilo ako

Čestitke veselim učenicima srednje škole Prelog za projekt „Ne plastičnoj vrećici“

Pano na kojem je prezentiran projekt „NE plastičnoj vrećici“

32

SVIBANJ/MAY 2017.

DIGITALNA RJEŠENJA

ZA PROMOCIJU I KOMUNIKACIJU DIGITALNE KOMUNIKACIJSKE PLATFORME KORISTE SE ZA

DIGITALNI PANEL PORTRET

DPP100 DPP/L karakterizira vrhunski vizualni doživljaj emitiranog sadržaja uz integrirane komponente suvremene tehnologije za profesionalnu upotrebu.

GOVORNICA

MASTERPODIUM MP100

Govornica MASTERPODIUM MP100 opremljena je suvremenom IT tehnologijom koja ispunjava najviše kriterije konferencijskih normi uz jednostavno upravljanje.

TRANS

DIGITAL

član grupe business media croatia

Remetinečki gaj 2g, 10020 Zagreb I T. 091 1246 066 F. 01 6311 810 I e-mail: transdigital@bmcroatia.hr

PROMOCIJU & MARKETING PREZENTACIJE SERVISNE INFORMACIJE EDUKACIJU KORPORATIVNE KOMUNIKACIJE OSTALA POSLOVNA RJEŠENJA

SPONZORIRANI PRILOG

KOMPANIJA TEHNIX VODEĆA JE EKO INDUSTRIJA - SVE GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM KOMPANIJA TEHNIX RAZVILA JE NOVE TEHNOLOGIJE Razvijene su nove tehnologije na kojima se komunalni otpad pretvara u gospodarski resurs jedinica lokalne uprave. Kompanija Tehnix razvila je nove tehnologije kojima postiže ciljeve kružne ekonomije u gospodarenju otpadom. Svoja tehnološka dostignuća prezentirala je na sajmu ekologije i zaštite prirode EMAT u Zagrebu od 04.-07. travnja 2017. U sklopu sajma ekologije održana je tehnološka konferencija na kojoj su bila predstavljena tehnološka dostignuća kojima vrlo brzo jedinice lokalne uprave mogu riješiti problem gospodarenja otpadom. Kompanija Tehnix vodeća je eko industrija. Razvila je nove tehnologije kojima se potpuno reciklira komunalni otpad prema uporabnim vrijednostima te se ponovno vraća u industriju.

Komunalni otpad je gospodarski resurs, ako koristimo nove tehnologije. U sadržaju komunalnog otpada imamo vrijedne sirovine koje treba sortirati prema vrsti uporabe, balirati i prodati na tržištu sirovina.

Mi smo razvili tehnologiju kojom se izdvaja 8 vrsta sirovina. To su plastika, karton, papir, PET, MET, tekstil, staklo, metal.

Isto tako, na sajmu smo prezentirali novu tehnologiju kompostiranja koja omogućuje proizvodnju eko komposta iz organskog otpada u dva mjeseca. U sklopu tehnološke konferencije promoviran je priručnik za tehnološki postupak proizvodnje eko komposta te strojevi i oprema kojom se to može postići na najbolji i najbrži način. Kao treći tehnološki segment prezentirane su tehnologije kojima se proizvodi RDF gorivo iz ostatka gorivog otpada. Gospodarenje otpadom je vrlo odgovoran industrijski posao koji omogućuje gospodarski razvoj jedinica lokalne uprave jer se primjenom novih tehnologija postižu tri temeljna cilja.

Ekonomski razvoj, jer iz problema otpada ulazimo u gospodarski resurs kojim se postiže ekonomska isplativost prodajom sekundarnih sirovina. Postižemo ekološku održivost, ne zagađujemo zemlju, vode ni zrak. Postižemo socijalne vrijednosti jer zapošljavamo nove ljude. Da bi se svijet dalje održivo razvijao mora imati tri uvjeta, više sekundarnih sirovina iz otpada te njihov povrat u industriju, mora imati više en-

ergije iz postojećih resursa, iz otpada, a to je RDF gorivo te mora imati više novih radnih mjesta, a to možemo postići u reciklažnoj industriji. Gdje je Republika Hrvatska sada u reciklažnoj industriji. Nažalost, osim nekoliko pozitivnih primjera otoka Krka i grada Preloga, mi nismo na početku odnosno pri dnu smo reciklažnih aktivnosti. Krenuli smo krivim političkim konceptom reciklažnih centara koji nisu dali rezultate jer tehnološki nisu dobro projektirani.

Potrošili smo puno novaca, radi se o milijardama kuna, a da nakon 15 godina krivog koncepta nemamo niti jedan pozitivan primjer koji se potvrdio u praksi reciklaže komunalnog otpada. Naprotiv, takvi koncepti bazirali su se na odlaganjima u velike i skupe kazete – bazene koji su veliki ekološki karcinom planete Zemlje. Nismo samo mi tu pogriješili, to je krivi koncept nametnut od strane politike i struke koja nije imala dobrih primjera iz prakse nego je zarađivala na studijama bez pokrića te dobivala političke bodove na račun lažnih obećanja građanima. Sigu­ran sam da je većim dijelom takvoj praksi došao kraj.

Vlada Republike Hrvatske vođena Ministarstvom zaštite okoliša donijela je novi Plan održivog gospodarenja komunalnim otpadom koji omogućuje fleksibilan pri­stup jedinicama lokalne uprave i gradovima, malim i velikim, da krenu u izradu idejnih rješenja kojima se može postići najbolji i najviši sadašnji koncept komunalnog otpada. Sadašnji koncept primarne selekcije daje obavezu svima koji stvaraju otpad, a to su građani i industrija da, u skladu s preporukom, okrenute piramidne hijerarhije otpada koju preporuča i podržava Europska unija pa i Republika Hrvatska, održivo gospodari otpadom, koristeći naj­ bolje prakse i nove tehnologije kojima se postižu ciljevi kružne ekonomije. Europska komisija je izradila novi revidirani koncept u gospodarenju komunalnim otpadom koji potpuno podržava tehnologije razvijene u kompaniji Tehnix. Sada nema za nikoga više opravdavanja da ne krene u koncept održivog gospodarenja komunalnim otpadom. Vlasnici otpada su građani jer su ga kupili s proizvodima. O otpadu mora

brinuti lokalna uprava kojoj je zakonska obaveza da održivo gospodari otpadom.

Kompanija Tehnix 25 godina bavi se razvojem i primjenom novih tehnologija u zaštiti okoliša i prirode. Za globalni doprinos dobili smo stotine svjetskih priznanja i odličja koja nas motiviraju da budemo još bolji, inovativniji u pronalaženju novih naj­boljih rješenja koja primjenom u praksi daju najbolje rezultate. Razvili smo gotovo 360 vlastitih proizvoda, postrojenja i novih tehnologija kojima se štite vrijednosti planete Zemlje. Mnogi naši proizvodi posta­ li su globalno primjenjivani u praksi. Klimatske promjene su najveći problem zadnjih stotinu godina, a danas je to najveći globalni problem. Do sada se malo ulagalo u održive tehnologije kojima se mogu ostvarivati zacrtani ciljevi, a to znači u projekte kojima se postiže najveći stupanj reciklaže uz najmanje troškove na najmanjem prostoru uz najmanju potrošnju energije. Dosadašnji model izgradnje regionalnih centara nije dobar, napuštaju ga sve zemlje jer je preskup, ne daje nigdje dobre rezultate, ima mali stupanj reciklaže, veliki postotak odlaganja i do 70% ukupne mase otpada odlazi na odlagališta. Novi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske proširio je tehnološke mogućnosti primarne selekcije te izgradnje sortirnice kakve su izgrađene na Krku i Prelogu, što daje dobre rezultate. Gradovi i općine grade reciklažna dvorišta, što je pripremna faza za izgradnju reciklažnih centara, gdje prikupljeni otpad moraju reciklirati i tehnološki pripremiti za tržište kao sirovinu ili energiju, što je krajnji cilj održivog gospodarenja otpadom. Mi smo do sada izradili gotovo 40 idejnih rješenja za gradove koji se pripremaju izgraditi sustave za reciklažu svojeg otpada. To je dobar znak koji može dati dobre rezultate. Svjedoci smo poništenja natječaja regionalnih centara.

To je isto dobar znak jer tehnologije koje su odabrane nisu dobre i ne mogu dati rezultate koje očekuje Europska komisija za okoliš, a koja odobrava i financiranje.

Gradovi i općine moraju izgraditi što bolje i brže projekte. Najgore je ovo što danas

VE VIŠE ZEMALJA EU I SVIJETA PRIHVAĆA TEHNOLOGIJU TEHNIX ZA ODRŽIVO KOJIMA POSTIŽE CILJEVE KRUŽNE EKONOMIJE U GOSPODARENJU OTPADOM imamo, vozimo otpad s Jadrana na sjever uz velike troškove kao da na sjeveru nije Republika Hrvatska. Međunarodni sajam zaštite okoliša i komunalne opreme EMAT koji se održavao u Zagrebu od 4.-7.4.2017. bio je prekretnica u ostvarivanju ciljeva gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj. U trajanju od 4 sajamska dana prezentirali smo najbolje tehnologije i tehnološka rješenja koja mogu pomoći svima koji žele, a moraju

riješiti problem održivog gospodarenja komunalnim otpadom u svom gradu ili svojoj lokalnoj samoupravi. Tehnološka konferencija kompanije Tehnix koja je održana u sklopu sajma okupila je vodeće stručnjake, eksperte za zaštitu okoliša, predstavnike Ministarstva zaštite okoliša Republike Hrvatske i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, stručnjake iz puno zemalja Europske unije, a posebno susjednih zemalja.

Čuli smo o primjerima iz najbolje prakse kojima se mogu postići ciljevi kružnog gospodarstva u održivom gospodarenju komunalnim otpadom. Stručnjaci za okoliš iznijeli su svoj stav i mišljenje o usuglašenosti tehnologije MBO-T Tehnix s direktivama EU i nacionalnim zakonodavstvom te su dali svoja pozitivna i afirmativna mišljenja u odnosu na zakon i implementaciju prezentirane ­tehnologije.

Zajednički cilj nije daleko, sigurni smo da ga možemo ostvariti!

Ekologija je znanost koja se bavi medicinom planete Zemlje! Đuro Horvat, predsjednik kompanije Tehnix na 31.

Skupštini Hrvatske Akademije tehničkih znanosti.

Kompanija Tehnix d.o.o. podupirući je član Akademije i Centra za zaštitu okoliša i razvoj održivih tehnologija.

STRUČNO

Gospodarenje otpadom - baterije

RECIKLAŽA LITIJ BATERIJA JOŠ JE U "DJEČJEM VRTIĆU" Litij je nezamjenjiva sirovina u proizvodnji baterija te mnogih električnih i elektroničkih uređaja, a postupci njegove reciklaže su trenutno još uvijek u fazi istraživanja i razvoja.

Za snažniji razvitak reciklaže litija potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta uvremeno društvo sve je više ovisno o litiju. Primjerice, bez litija nema mobilnih uređaja. Procjenjuje se da će do 2025. godine potražnja za mobilnim telefonima godišnje rasti za nekih šest posto. Litij je nezamjenjiva sirovina i u proizvodnji kamera, ručnih alata, električnih automobila, a čak ni električna mreža ne može funkcionirati bez litij-ion baterija.

Za industriju reciklaže povećana potražnja za litijem nameće pitanje koji su uvjeti i šanse za razvitak metoda recikla-

Razvoj postupaka reciklaže litij-ionskih baterija važna je karika u revoluciji elektro-mobilnosti, budući da one dominiraju u pogonskim sustavima električnh vozila

36

OŽUJAK/MARCH 2017.

že litija. Trenutno je recikliranje litij baterija tek u početnoj fazi. U aktualnoj mješavini materijala, uključujući baterije automobila, udjel litija iznosi svega 3%. Alain Vassart, generalni sekretar Europskog društva reciklaže baterija (EBRA) ističe da je u okviru kružnog gospodarstva, za snažniji razvitak reciklaže suvremenih baterija, odnosno litija, nužno ostvariti još nekoliko uvjeta (Recycling magazin 20/2016): • jamčiti snažan i stalan dotok recikliranih materijala, što do sada nije bilo ostvareno; • gospodarski, tj. tržišno realizirati razne postupke reciklaže otpada, koji se trenutno još nalaze u istražnoj i probnoj fazi; • održavati cijenu litija kroz dulje vremensko razdoblje na dovoljno visokoj razni, kako bi se isplatile nove investicije u reciklažne procese.

Sad je sasvim jasno, da je razvoj postupaka reciklaže baterija važna karika u revoluciji elektro-mobilnosti. Međutim, osobiti je problem prijevoza otpadnih litij baterija. Postoje različiti sustavi odvojenog sakupljanja baterija koji se koriste u različitim zemljama. Općenito, prijevoz litij – ion baterija nije povezan s velikim rizikom. Postoje posebne posude za prijevoz otpadnih baterija. U dokumentaciji koja prati prijevoz otpadnih baterija, odvojeno treba naznačiti da li se u pošiljci nalaze i litij – ion baterije. Prije prijevoza tih baterija treba utvrditi jesu li ispitane prema UN propisima i koje norme kakvoće ispunjavaju. Važan je i izbor prijevoznog sredstva za otpadne litij – ion baterije.

SPONZORIRANI PRILOG

RASCO

MUVO- cjelogodišnji radnik za održavanje urbanih sredina S više od četvrt stoljeća iskustva, RASCO je jedan od vodećih europskih proizvođača opreme za zimsko i ljetno održavanje prometnica. Uz opremu za ljetno i zimsko održavanje, u RASCO prodajnom programu se nalaze višenamjenska vozila MUVO i Holder UVO je vozilo idealno za cjelogodišnje komunalno održavanje gradskih prostora, pogotovo onih kojima ne mogu pristupiti velika vozila komunalnih službi. Budući da je za MUVO dostupno preko 20 različitih priključaka, iskoristiv je tijekom cijele godine za poslove komunalnog održavanja urbanih sredina. Trebate li košnju u proljeće, zalijevanje i njegovanje bilja i raslinja u ljeto, čišćenje snijega i posipanje prometnica zimi, ili pak skupljanje otpada te promjenu javne rasvjete tijekom cijele godine – MUVO može sve to. Male dimenzije, upravljanje na sva četiri kotača te snažan i izdržljiv motor daju MUVO-u vrhunske manevarske sposobnosti i mali radijus okretanja.

Za održavanje prometnica ljeti MUVO vozilo možete opremiti vakuumskom čistilicom SX2, koja se različitim prednjim priključcima može prilagoditi svim potrebama čišćenja površina u urbanim sredinama. Za košnju trave i održavanje raslinja uz prometnice dostupna je kranska kosilica KKM dohvata do 4 metra, na koju je moguće ugraditi više vrsta radnih alata što povećava broj mogućih primjena kosilice. Ukoliko Vam MUVO služi za prikupljanje otpada u urbanim sredinama, za njega je dostupna platforma za podizanje kontejnera M3 te kontejner za prikupljanje otpada KK 3.0 zapremine spremnika 3000 litara. Malo univerzalno vozilo možete koristiti i za promjenu javne rasvjete te obrezivanje nižih stabala, pri čemu je idealan priključak podizna platforma SOCAGE. Ukoliko MUVO koristite

za prijevoz tereta, možete ga opremiti trostranim kiper sandukom TKS. Ukoliko Vam treba prijevoz vode za pranje i čišćenje, na MUVO možete ugraditi spremnik vode zapremine 2.000 l.

U zimskim uvjetima MUVO možete opremiti kombinacijom snježnog pluga BILO M ili varijabilnog snježnog pluga VERTUS M. Za suho posipanje dostupni su posipači SOLID u izvedbama s transportnim pužem ili gumenom trakom za distribuciju materijala, dok je posipač LIQUID SM namijenjen za tekuće posipanje prometnica. Rotacijski posipač MRP posebno je dizajniran za ugradnju na malo višenamjensko vozilo MUVO, umjesto zadnje stranice trostranog kiper sanduka TKS. Četke MKM i MKH namijenjene su cjelogodišnjem čišćenju prometnica: zimi od nakupljenog snijega, a ostatak godine od kamenčića, lišća, zemlje i ostale nakupljene prljavštine.

Uz MUVO, malo univerzalno vozilo osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj, RASCO je i ekskluzivni distributer za multifunkcionalna vozila marke Holder za tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Albanije.

Max Holder GmbH je njemačka kompanija s preko 125 godina iskustva u proizvodnji komunalnih i poljoprivrednih strojeva.

Uz osiguran servis i rezervne dijelove te sveobuhvatan program nadogradnji, RASCO korisnicima pruža cjelovitu uslugu konfiguracije, opremanja i održavanja MUVO i Holder vozila.

Stoga neovisno o tome trebate li vozilo za radove u voćnjaku, vinogradu, zračnoj luci ili urbanoj sredini, RASCO je prava adresa za cjelovito rješenje vaših potreba.

Uz više od 20 priključaka, MUVO je nezamjenjivo vozilo za održavanje urbanih sredina

SVIBANJ/MAY 2017.

37

PREDSTAVLJAMO

IRIDE

VIŠEKOMORNE PRETOVARNE NADOGRADNJ

OPTIMALNO RJEŠENJE ZA PRIMARN Odvojeno prikupljanje i transport reciklažnog otpada treba rezultirati s 50% - tnim učinkom odvajanja korisnih frakcija do 2020. godine.

IRIDE sa svojim višekomornim nadogradnjama olakšava zacrtani razvojni put komunalne djelatnosti u javnim komunalnim društvima

Nadogradnje su prilagođene i transportu organskog otpada, a mogu se izrad

iperske nadogradnje prikazane u ovom članku samo su dio ukupnog proizvodnog programa komunalnih nadogradnji IRIDE, a predstavljamo ih u svrhu promocije višekomornih, komunalnih nadogradnji na hrvatskom tržištu.

Višekomorna komunalna vozila s dvije, tri ili četiri komore-spremnika, (Il.1-7), primjenjuju se u prikupljanju reciklažnog otpada iz personaliziranih komunalnih spremnika za reciklažni otpad ili javnih „EKO OTOKA“ do reciklažnih dvorišta, a prazne se u sortirnicama koje mogu biti izvedene u sklopu pretovarnih stanica ili na prostoru postojećih odlagališta otpada. Njihov sadržaj – korisne frakcije reciklažnog otpada, predaju se ili prodaju koncesionaru na daljnju oporabu i konačno zbrinjavanje. U novije vrijeme dio otpada se odlaže direktno u centre za ponovnu uporabu.

Vozila na fotografijama ne idu u ŽCZGO ili RCZGO, već obavljaju prijevoz u urbanim sredinama. Stoga je njihova veličina ograničena i prilagođena transportu u gradovima i općinama.

38

SVIBANJ/MAY 2017.

JE IRIDE-ALFATEH

NU RECIKLAŽU

iti iz aluminijske legure ili inox čelika

Korisna nosivost, provoznost, potrošnja goriva po kilometru, amortizacija te hibridni pogonski motori, određuju optimalnu veličinu komunalnog vozila koju će izabrati komunalno društvo.

Iste nadogradnje prilagođene su transportu organskog otpada, a mogu se izraditi iz aluminijske legure ili inox čelika za prehrambenu industiju.

Osim višekomornih vozila, IRIDE proizvodi komparativne nadogradnje sa spremnikom organskog otpada i dograđenom nadogradnjom za toplo pranje komunalnih spremnika te njihovu dezinfekciju i deodoraciju nakon pražnjenja (Il. br. 8a i 8b).

Tako sofisticirane nadogradnje proizašle su iz potrebe tržišta, javnih naručitelja u komunalnim društvima EU. Odgovoran respekt prema normama i propisima u EU u postupanju s otpadom inicira razvoj i primjenu prezentiranih komunalnih nadogradnji. Pitanje je samo vremena kada će te iste norme Europske unije postati obvezujuće i na našem tržištu, odnosno komunalnom sustavu kojem kao članica EU pripadamo.

Prijevozni troškovi danas, sutra i u buduće postat će primaran i prioritetan predmet analize moguće uštede u poslovanju komunalnog društva. Zato je, optimalno izabrani vozni park danas, bezbrižnije gospodarenje i ekonomski opravdano gospodarenje sutra.

Višekomorna komunalna vozila s dva, tri ili četiri spremnika primjenjuju se za prikupljanje reciklažnog otpada iz personaliziranih komunalnih spremnika, a prazne se u sortirnicama otpada

SVIBANJ/MAY 2017.

39

STRUČNA INFORMACIJA

Bobcat

BOBCAT S650 – partner širokih mogućnosti S novim Bobcat utovarivačima iskusit ćete razliku koju možete i vidjeti, a svakako osjetiti u pogledu učinkovitosti kod obavljanja radnih zadataka. S potpuno redizajniranom kabinom koja nudi iznimnu udobnost u kombinaciji s pregršt snage i velikim kapacitetom hidrauličkog sustava pruža se mogućnost da se napravi više.

Model S650 ističe se kao izvrsna kombinacija performansi i kompaktnih dimenzija

40

SVIBANJ/MAY 2017.

živajući plodove pedesetogodišnjeg rada na dizaj­ nu i konstruiranju kompaktnih strojeva, BOBCAT s lakoćom temeljem svog iskustva i vrhunskog tima djelatnika u odjelu istraživanja i razvoja na tržište plasira mini utovarivače koji su korak ispred kon­ kurencije. S obzirom da su izmislili koncept kom­ paktnog mini utovarivača, BOBCAT se može pohvaliti da je mi­ nimalno svaki drugi mini utovarivač upravo jedan od modela iz njihove široke lepeze.

Performanse bez konkurencije Kupci sve češće zahtijevaju veću učinkovitost u što kompak­ tnijem obliku. Bobcat je svojom serijom 600 postigao upravo to kombinacijom raznih faktora. Vučna sila mini utovarivača je po­ većana za 15 do 20% pa pruža veću silu guranja i kopanja, a i prijenosni omjeri u prijenosniku su promijenjeni. Standardna učinkovitost hidrauličkog sustava je povećana za više od 30%, a kapacitet sustava za 11% ili 9 l/min čime je omogućena bo­ lja iskoristivost radnih alata. Kao izvrsna kombinacija per­ formansi i kompaktnih dimenzija, ističe se model S650.

Srce stroja je novi Bobcat D24 motor s izravnim ubrizga­ vanjem goriva koji razvija snagu od 56 kW i zadovoljava Stage IIIB normu emisije ispušnih plinova. Nova genera­ cija Bobcat motora konstruirana je upravo za korište­ nje u kompaktnim Bobcat strojevima pa svojim perfor­ mansama i režimom rada savršeno odgovara njihovim potrebama. Kapacitet hidrauličke pumpe je u standar­

dnoj izvedbi visokih 87,10 l/min, a u High Flow opciji s dodat­ nom pumpom hidraulike kapacitet je respektabilnih 115,50 l/min što je više nego dovoljno za korištenje i najzahtjevnijih hidrau­ ličkih priključaka. Hidrostatski pogon je konstruiran s dva ne­ ovisna pogonska hidromotora čime je osigurana učinkovitost i dugovječnost, kao i odlične performanse u pogledu kretanja i ostalih radnih zadataka koji iziskuju veliku vučnu silu.

Stroj se može isporučiti i s dodatnom garniturom pred-fil­ tera zraka visoke učinkovitosti koji povećava učinkovitost od­ stranjivanja čestica s 36% na 71% i time produžuje vijek tra­ janja zračnih filtera. Duljina stroja bez priključka je 2.754 mm, a visina do vrha kabine 2.065 mm. Širina na standardnim gu­ mama je 1.832 mm, a radna masa stroja 3.657 kg. Visina istova­ ra na svornjaku košare je za stroj u ovako kompaktnom paki­ ranju respektabilnih 3.149 mm, a kinematika dizanja utovarne ruke je paralelna, pa se teret može dizati vertikalno po princi­ pu standardnih viličara bez rizika udaranja u stranicu kamiona ili neku drugu konstrukciju ispred mini utovarivača.

Kompaktan ali udoban Iako je svojim dimenzijama iznimno kompaktan za stroj koji pruža toliko snage, kabina Bobcata je i dalje najprostranija na tržištu, a dobro znana udobnost i izvrsna prilagođenost svih komandi nije izostala ni u modelima nove serije, naprotiv još je i poboljšana. Nova kabina pruža 30% veću preglednost u svim smjerovima. Dizajn kabine je pomaknut „prema naprijed“ pa je rukovatelj bliže radnom alatu, a povećanjem površine pred­ njeg stakla od 45% omogućena je iznimno dobra preglednost.

Iako su komande u prethodnim generacijama Bobcat mini utovarivača bile iznimno dobro raspoređene, na temelju pri­ kupljenih informacija „s terena“ razvojni inženjeri su dodat­ no doradili raspored komandi u novim utovarivačima kako bi radno okružje učinili još prihvatljivijim korisnicima. Udobno sjedalo olakšat će dugotrajan rad, a u kombinaciji s nekoliko modela upravljačkih komandi koje se mogu odabrati upravo po željama korisnika, rezultirati znatno manjim umorom ruko­ vatelja. Kabina Bobcat mini utovarivača je pod nadtlakom što sprječava ulazak prašine i čestica nečistoće u radni prostor pa tako osigurava čisto i sigurno radno okružje.

Visina istovara na svornjaku košare je za stroj u ovako kompaktnom pakiranju respektabilnih 3.149 mm, a kinematika dizanja utovarne ruke je paralelna

Svi Bobcat mini utovarivači su, zahvaljujući univerzalnom BOB-Tach sustavu spajanja, u mogućnosti koristiti više od 80 originalnih Bobcat priključaka

Više stabilnosti za siguran i učinkovit rad Većina drugih mini utovarivača ima ravno dno. U slučaje­ vima kada je podloga mokra i blatna, strojevi s takvom kon­ strukcijom mogu lako potonuti, skliznuti i imati problema s kretanjem. Dno Bobcat mini utovarivača je dizajnirano u tra­ peznom obliku s najnižom točkom u sredini stroja, pa stroj kroz većinu materijala prolazi kao brod kroz vodu.

U novim serijama je također poboljšan balans i raspored mase. Bez priključka, mini utovarivač ima raspodjelu mase u omjeru 70% na stražnjoj, a 30% na prednjoj polovici. Ovom idealnom podjelom je omogućeno jednostavno upravljanje i okretanje stroja čime se postiže znatna ušteda goriva i ču­ vaju pneumatici kojima je značajno produžen vijek trajanja.

Valja napomenuti da su svi Bobcat mini utovarivači za­ hvaljujući svojem univerzalnim BOB-Tach sustavu spajanja pri­ ključaka u mogućnosti koristi­ ti više od osamdeset originalnih Bobcat priključaka konstrui­ ranih kako bi pružili vrhunsku učinkovitost u kombinaciji s Bobcat mini utovarivačima. Ši­ roka lepeza dostupnih priklju­ čaka mini utovarivač pretvara u multifunkcijski nosač alata pa se zahvaljujući tome može kori­ stiti u svim gospodarskim gra­ nama kroz razdoblje cijele godi­ ne, što ga svrstava u kategoriju iznimno isplativih investicija.

Sve detaljne informacije dostu­ pne su kod zastupnika, tvrtke GRA-PO d.o.o. iz Zagreba (www.gra-po.hr).

U novim serijama je poboljšan balans i raspored mase, pa na stražnju osovinu otpada 70%, a na prednju 30% mase (bez priključka)

SVIBANJ/MAY 2017.

41

PREDSTAVLJAMO

CAT

Moderan ut obrađuje st Obitelj Wake je u Južnom Northamptonshireu, UK od 13. stoljeća, a u Courteenhallu od 1673. godine. Prvobitno napravljena 1572. godine, plemićka kuća je zamijenjena sadašnjim domom 1792. Prelijepa kuća u georgijanskom stilu je i dalje dom obitelji Wake, ali se može koristiti kao mjesto za organiziranje raznih događanja, snimanje filmova i vjenčanja. oljoprivreda je bila način života za četiri generacije na imanju Courteenhall House. Prvobitno, zemlju je uredio čuveni pejzažni arhitekt Humphry Repton 1791. godine. Repton je radio u vremenu kada je rad bio jeftin i obilan. Ali danas, kao i mnoga imanja ove veličine, Courteenhall se vodi uz minimalan rad potreban za upravljanje i održavanje farme od 850 hektara (2.100 jutara) kao i zemljišta koje vlasnici koriste za bavljenje šumarstvom i lovom. “Ne postoji stara šuma. Sve je zasađeno i projektirano da pruži maksimalnu korist za lov i konzerviranje”, kaže Charles Wake, čija je obitelj u Courteenhallu od 1673. godine. “Prebacili smo se s pokrovnih usjeva na male guste sklopove (mala područja drveća i grmlja) jer nas oslobađaju od sadnje novih kultura svake godine. I, dok smo prvobitno očekivali da ćemo imati koristi od prorjeđivanja (proizvodi od selektivnog uklanjanja drveća i zasada) za pokrivanje troškova održavanja sklopova, sada je taj izvor prihoda presušio.” Očuvanje sklopova, međutim, ostaje potreba. “Kako bi troškove rada držali na minimumu, ostavljali smo isječene materijale na tlu, što je pomoglo populaciji zečeva. Prije pet ili šest godina trošili smo blizu £15.000 godišnje na kontrolu zečeva”, dodaje Wake.

Svestrani CAT 299D2 XHP Zbog toga, Charles se ozbiljno zainteresirao za Cat 299D2 XHP. “Već smo imali punu šupu traktora”, objašnjava on. “Vidio sam da model 299D2 XHP ima veliku svestranost i kapacitet s mogućnošću korištenja širokog opsega alata, uključujući i onaj koji nam je potreban u šumarstvu.” Cat kompaktan utovarivač na trakama je procijenjen u odnosu na druge slične konkurentne modele, a Charles je definirao Cat strojeve kao: “različitu ligu”. Preciznije, kaže on: “Trebalo je biti izuzetno pokretan

42

SVIBANJ/MAY 2017.

tovarivač na trakama toljećima staro zemljište u uskim prostorima, zahvaljujući svojim gumenim pogonskim trakama. Strojevi korišteni u šumarstvu moraju biti dobro projektirani i dobro izrađeni. Cat stroj je pobijedio u oba slučaja.

Jednako bitno, bili smo uvjereni da uz sve to dobivamo pouzdanu i znalačku uslugu zastupnika.”

Jaki rezultati Za model 299D2 XHP koji sada naporno radi, Charles kaže sljedeće. “Sjekač je zaprepašćujuće jak. Često ne treba ništa više od srednjeg opsega obrtaja i obrni moment je nevjerojatan. Sada možemo izvući i stojeće drveće i panjeve, ostavljajući samo slamu koja se brzo razlaže. I, ono što je zaista zadovoljavajuće je visoki učinak utovarivača. Sa sjekačem HM415C, možemo za jedan dan napraviti posao za koji bi ranije trebalo devet ljudi, korištenjem tri drobilice.” Pored ovog alata i sjekača grmlja BR378, tim na imanju također ima Cat industrijske grablje za uređenje zemljišta za šumarstvo, kao i grejder i Cat svrdlo za zemlju A19. Dodatno, utovarivač također zarađuje za život van imanja na ugovorenom poslu koji donosi do £600 dnevno.

“To je još jedan razlog zašto nam je trebala pouzdanost stroja i zastupnika. Postojala su dva ključna faktora za odluku o kupovini ovih strojeva, zajedno s pristupom rezervnim dijelovima. Naš zastupnik je sve to isporučio.”, naglašava Charles.

“…Vidio sam da model 299D2 XHP ima veliku svestranost i kapacitet s mogućnošću korištenja širokog opsega alata, uključujući i onog koji nam je potreban u šumarstvu.”

Charles Wake Partner u Courteenhall

Sjekač (HM415C) Korpa za miješanje Industrijske grablje s hvataljkama Sjekač grmlja (BR378) Korpa Rotacijska kutna četka (BA118) Lančani kanalokopač Svrdlo za zemlju (A19)

Namjenski napravljeni radni alati mogu se ugraditi na kompaktne utovarivače na trakama, multi-terenske utovarivače i male utovarivače za omogućavanje svestranosti.

SVIBANJ/MAY 2017.

43

STRUČNA INFORMACIJA

Komatsu

Komatsu PW16

- veća produktivnost uz manje opera Komatsu PW160-10 je rovokopač na kotačima opremljen motorom EU Stage IIIB, koji ima do 8% manje potrošnje goriva od svog prethodnika.

Izgrađen na dokazanim značajkama prethodnih modela, PW160-10 nudi brže vrijeme ciklusa s težim protuutegom, izvrsnom stabilnošću i povećanjem kapaciteta podizanja za 8%. Njegovo poboljšano upravljanje motorom i ažurirani hidraulički sustav pomoći će Komatsu kupcima povećati produktivnost i smanjiti operativne troškove. ahvaljujući vodećim karakteristikama u industriji, kao što su njezin vrhunski kapacitet dizanja, izvanredna stabilnost i poboljšana učinkovitost vožnje, produktivnost PW160-10 može biti jednaka onoj strojeva višeg razreda", kaže Sebastian Zienau, produkt menadžer za rovokopače na kotačima.

"Operater radi u savršeno sigurnom okruženju i postiže više, brže, po nižoj cijeni."

Kapacitet podizanja veći je za 8% zahvaljujući težem protuutegu

Najniži operativni troškovi Manje složenosti i operacije bez zastoja znače manje troškove, za operacije i za vlasnika.

Model PW160-10, radne mase u rasponu od 17.025 do 18.445 kg, pokreće motor Komatsu SAA4D107E-2 koji razvija neto snagu od 110 kW (148 KS) pri 2000 o/min. Integrirani dizajn novog katalizatora Komatsu dizel oksidacije (KDOC) omogućava ovom jednostavnom sustavu uklanjanje čađe pomoću 100% "prave pasivne regeneracije" bez potrebe za DPI (Diesel Particulate Filter). KDOC je dizajniran za dugi vijek trajanja i zamjenski interval.

Upravljanje motorom poboljšano je na PW160-10 i hidraulički sustav je ažuriran novim glavnim upravljačkim ventilom (tip uložaka). Lakše ga je zamijeniti i s ojača-

44

SVIBANJ/MAY 2017.

60-10

ativne troškove

razini klase pomoću viskoznih amortizera kabine.

Novi upravljački stup može se prilagoditi željenoj visini operatora, a ergonomske komande s proporcionalnim kontrolama posebno su razvijene za rad s rovokopačem na kotačima; njihova vodoravna orijentacija omogućava siguran i precizan rad hidraulički upravljanih priključaka. Oscilirajuća osovina može se odmah ručno zaključati jednostavnim pritiskom gumba na lijevoj strani. Novi način "fine kontrole" pomaže operateru da brže obavlja posao tijekom preciznog rada.

Povećana fleksibilnost i jednostavna upotrebljivost Poboljšano upravljanje motorom te jednostavnija i pouzdanija hidraulika doprinose još većoj učinkovitosti eksploatacije

Pristupačno sučelje sustava upravljanja i nadzora opreme (EMMS) omogućava pristup svim bitnim funkcijama stroja na zaslonu kabine i može se postaviti za nekoliko sekundi. Svi Komatsu strojevi su dizajnirani za jednostavno održavanje pa ni PW160-10 nije iznimka. Redoviti servisi motora i mjesta za podmazivanje centralizirani su s filtrima, a sigurno su dostupni s novim ravnim ljestvama.

PW160-10 podržava Komatsu CARE®, besplatan program održavanja za Komatsu kupce koji se standardno primjenjuje kod većine novih građevinskih strojeva Komatsu EU Stage IIIB standarda motora. Za prve tri godine ili 2.000 sati pokriva tvorničko planirano održavanje, koje izvode Komatsu obučeni tehničari s Komatsu originalnim dijelovima.

Najnovija KOMTRAX ™ tehnologija na PW160-10 šalje informacije o pogonu stroja na sigurnu web stranicu koja koristi bežičnu tehnologiju. Podaci poput vremena rada, potrošnje goriva, lokacije, upozorenja i upozorenja za održavanje prosljeđuju se na web aplikaciju za analizu. Sustav nadzora flote KOMTRAX ™ povećava dostupnost stroja, smanjuje rizik od krađe strojeva, omogućuje daljinsko dijagnosticiranje od strane distributera i pruža mnoštvo drugih informacija za poboljšanje poslovne učinkovitosti i produktivnosti.

Ergonomske komande s proporcionalnim kontrolama posebno su razvijene za rovokopače na kotačima i pružaju maksimalnu preciznost u radu

nim unutarnjim dijelovima, a ovaj hidraulični ventil pojednostavljuje održavanje s dužim vremenom trajanja komponente.

Najviša udobnost i sigurnost Veliki panoramski prozori jamče izvrsnu vidljivost koja se još poboljšava stražnjom kamerom. PW160-10 rovokopač opremljen je tempomatom za udobno putovanje na veće udaljenosti. Novi ergonomski prekidači i upute "ECO-Guidance" koji se nalaze na nadograđenom monitoru kabine omogućuju lakše radnje nego ikad i pogoduju manjoj potrošnji goriva.

Sjedalo je posebno dizajnirano za strojeve s kotačima i izuzetno je udobno. Široki SpaceCab® ima potpuno automatsku kontrolu klime, a vibracije i razina buke se drže na najmanjoj

SVIBANJ/MAY 2017.

45

STRUČNA INFORMACIJA

Kamioni s električnim pogonom

Električna D

MAN i Mercedes-Benz su predstavili kamione s električnim pogonom čija je ograničena serijska proizvodnja već započela. Kod MAN-a se radi o tegljaču za težu gradsku i prigradsku distribuciju s elektromotorom snage 250 kW, a s punim baterijama doseg je od 50 do 150 km. MercedesBenz se odlučio za solo kamion ukupne mase 26 tona kojeg pokreću dva elektromotora snage 2x125 kW, a s punim baterijama može prevesti do 200 km

46

SVIBANJ/MAY 2017.

amioni svake godine u Europi prevezu 18 milijardi tona tereta, ali je zanimljivo da se 85 posto svih prijevoza napravi na udaljenostima manjim od 150 km. Drugim riječima na gradsku, prigradsku ili blisku međugradsku distribuciju otpada najveći dio transporta i upravo se u tom području pojavljuje i najviše zanimljivih inovacija. Budući je pristup gradovima kamionima na različite načine ograničen, ako ne zbog gabarita onda zbog količine buke ili zagađenja, u ovom seg­mentu već postoji dosta kamiona s plinskim pogonom, ali sve više i s električnim. Doduše većinom se radi o konceptima, ali ćemo vrlo skoro nešto slično viđati i na ulicama.

Distribucija

MAN eTRUCK Nakon vrlo zanimljivog koncepta komunalnog vozila Metropolis sa serijskim hibridnim pogonom, kojeg je MAN predstavio 2012. godine, ove godine je predstavljen tegljač s isključivo električnim pogonom. Iako smo već vidjeli neke izvedbe solo kamiona s električnim pogonom, ovo je prvi 18-tonski tegljač bez emisije štetnih plinova, ali što je jednako važno i bez emisije buke. MAN eTruck namijenjen je noćnim isporukama u velike supermarkete gdje je tihi rad iznimno bitan. Izveden je na osnovi modela TGS 4x2 BLS-TS te se u pravilu kombinira s poluprikolicama s jednom upravljivom osovinom čime se osigurava potrebna okretnost.

MAN city truck pogoni elektromotor snage 250 kW (340 KS)

te, što je još važnije, okretni moment od 2700 Nm koji je na raspolaganju od 0 o/min. Sustav pogona je u osnovi klasičan, elektromotor je smješten iza prednje osovine (gdje se uobičajeno nalazi mjenjač) i preko kardana pokreće stražnju osovinu, odnosno kotače. Električna energija dolazi iz tri seta baterija kapaciteta 35,3 kWh (ukupno 105,9 kWh), a baterije su smještene ispod kabine tamo gdje se obično nalazi dizel motor. Na taj način masa baterija opterećuje prednju osovinu čime se straga ostavlja prostor za potpuno opterećenje. Ukupna masa tegljača je praktički jednaka konvencionalnoj izvedbi budući je dodatna masa baterija kompenzirana nedostatkom dizel motora.

Unutrašnjost se gotovo i ne razlikuje od standardne izvedbe TGS tegljača osim što je instrument ploča potpuno digitalna te

SVIBANJ/MAY 2017.

47

STRUČNA INFORMACIJA

Elektromotor snage 250 kW ugrađen je iza prednje osovine dok se baterije ukupnog kapaciteta 105,9 kWh nalaze na mjestu gdje je inače dizel motor

Kamioni s električnim pogonom

s prilagodljivim prikazom gdje vozač može nadzirati različite funkcije električnog pogona.

Ovisno o opterećenju i načinu korištenja, doseg kamiona s punim baterijama je od 50 do 150 km, a i ovdje se koristi uobičajena rekuperacija energije prilikom kočenja kada motor radi kao generator i puni baterije. Iako je ideja da se baterije pune tijekom noći (odnosno razdoblja neaktivnosti) specifična namjena ovakvog vozila omogućuje i punjenje prilikom utovara/istovara ili pauze vozača budući se kreće u području koje je (ili će biti) pokriveno električnim punjačima. Ovaj koncept je zanimljiv i zbog fleksibilne izvedbe koja se može kombinirati i s gorivim ćelijama ili serijskim hibridnim pogonom.

MAN-ov eMobility program predviđa potpuno električni distribucijski kamion u serijskoj proizvodnji do 2021. te potpuno električni gradski autobus do 2020.

Električni tegljač se koristi u kombinaciji s poluprikolicama s jednom upravljivom osovinom ili dvije osovine čime se osigurava iznimna okretnost

Potpuno digitalna, odnosno virtualna instrumentna ploča čiji se prikaz može konfigurirati po želji vozača

Mercedes-Benz Urban e-Truck Mercedes-Benz je predstavio troosovinski distribucijski kamion ukupne mase 26 tona s električnim pogonom što je prvi takav kamion u svijetu. Iako se električni pogoni još čine dalekom budućnošću, ali cijena baterija je u stalnom opadanju dok su kapacitet baterija i snaga motora u porastu.

Urban e-Truck bazira se na teškom distribucijskom kamionu čiji je sustav pogona u potpunosti promijenjen. Dizelski sustav pogona zamijenjen s dva elektromotora smještena u glavčinama kotača stražnje (druge) osovine. Svaki od motora ima najveću snagu od 125 kW te okretni moment od 2x500 Nm, a nakon prijenosa se ukupni okretni moment koji se isporučuje na kotače povećava na 2x11.000 Nm. Motori se napajaju iz litij-ionskih baterija ukupnog kapaciteta 212 kWh odnosno 200 km vožnje što je dostatno za uobičajene dnevne distribucijske potrebe.

Masa pogonske osovine s motorima je oko 1.000 kg, ostale

48

SVIBANJ/MAY 2017.

električne komponente su još oko 900 kg. Najteža komponenta su baterije čija je ukupna masa oko 2.500 kg. No ako se uzme u obzir da je masa dizelskog motora, mjenjača. kardana, diferencijala, spremnika za gorivo oko 2.700 kg onda je razlika u masi oko 1.700 kg. Obzirom da vozila s alternativnim pogonima mogu imati veću ukupnu masu zbog mase baterija i sličnih uređaja onda je ukupna masa troosovinskog Urban eTruck kamiona 26 tona umjesto 25 tona, koliko bi iznosila s dizelskim motorom.

Tako je stvarna razlika u korisnoj nosivosti tek 700 kg u koristi klasičnog kamiona.

Urban e-Truck bi se trebao puniti na stacionarnim stanicama za punjenja snage 150 kW gdje bi se potpuno prazne baterije napunile za najviše tri sata.

Uz neophodne funkcionalne promjene na kokpitu, dizajn interijera je ostao manje-više isti

Tri modula s baterijama imaju ukupnu masu oko 2,5 tona, a punjenje na stanicama snage 150 kW traje između dva i tri sata. Ovisno o potrebama moguće je ugraditi i samo dva modula baterija

SVIBANJ/MAY 2017.

49

2,70 €

www.kamion-bus.hr

ADBLUE EMULAT ORI KOLIKO KAM ION

A VOZI S ILEGALN

IM UREĐAJIMA

I ZAGAĐUJE OKO

LIŠ?

00417

CIJENA 20 kn

9

GODIN A XVII | BROJ 103 | travan j/svib

2 / 2017

M A G A Z I N

Z A

771332

303008

anj 2017.

G O S P O D A R S K A

V O Z I L A

90 GODIN

I

P R O M E T

A MARK DVA ENTUZIJASTA E VOLVO KAKO SU STVORILA POVIJ EST

5.- 6.5. 2017., ZAGR

EB

MAGELLANO EDITIO

N1

VOLKSWAGEN CRAFTER

PRVI TEST

NOVI PROPISI

U AUSTRIJI

MAN TRUCKNOLOG

Y DAYS 2017.

VOZILI SMO DAF LF 250 FA CONS TRUCTION VOZILI SMO VOZILI SMO HEUL SCANIA WINTE IEZ R DRIVING GX 137

001_NASLOVNA_

TEST IVECO STRA

LIS NP

JEDINA ADRESA KADA SU U PITANJU GOSPODARSKA VOZILA 2.indd 1

7.4.2017. 17:30:21

E PRETPL ATITE S

NA

ŠTARINA UKLJUČE EVA): 120 KN PO PL ATA (6 BROJ ET PR JA ŠN DI GO

kontakt

Business Media Croatia | tel. +385 (0)1 6311 800 e-mail. kamion-bus@bmcroatia.hr | info@bmcroatia.hr

TEHNIX EKOMUNAL - SPECIJALNO KOMUNALNO VOZILO

TEHNIX d.o.o.

Braće Radić 35 40320 Donji Kraljevec Hrvatska

VOLUMEN NADOGRADNJE 14, 16, 18, 20 ILI 22 m3

centrala: +385 40 650 100 fax: +385 40 650 108 komercijala: +385 40 650 101 tehnički ured: +385 40 650 111

e-mail: web: MB: OIB:

tehnix@tehnix.com www.tehnix.com 3542521 780 138 46 555