Tehnoeko 72

6/2017 godina XIV

broj 72 prosinac/ december 2017. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

ALFATEH, CATERPILLAR, YANMAR

RASCO, EKOBUD, KOMATSU, IVECO

CGO I MBO - DILEME I KO-DILEME

MUVO – jedno vozilo za sva godišnja doba Čišćenje snijega i posipanje prometnica zimi, čišćenje i košnja urbanih sredina u proljeće, zalijevanje i njegovanje bilja i raslinja u ljeto te skupljanje otpada i promjena javne rasvjete tijekom cijele godine – MUVO može sve.

M rasco@rasco.hr W www.muvo.hr T +385 (48) 883 112 F +385 (48) 280 146 A Kolodvorska 120b, 48361 Kalinovac

SADRŽAJ

6 Vijesti 14 Centri za

gospodarenje otpadom

22 Plastični otpad u morima

biootpadom

Veliko bio-plinsko postrojenje za kućni biootpadprimjer razvoja kružnog gospodarstva

36 Alfateh

Otpad i posmrtni "život"

27 RASCO

MUVO - cjelogodišnji radnik za održavanje urbanih sredina

28 Reportaža – Mineral Forum 2017

Održivo gospodarenje mineralnim sirovinama i građevnim otpadom

Impressum TEHNOEKO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Remetinečki gaj 2g, 10020 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Izvršni urednik Goran Vrga, dipl.ing. | Urednik dr.sc. Zlatko Milanović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 01 6311-800, fax: +385 01 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Staja­li­šta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

PROSINAC/DECEMBER 2017.

Novosti iz kompanije Tehnix

34 Ekobud / Gradatin

posmrtnim ostacima i gospodarenje otpadom na grobljima

stajskom otpadu i mulju

21 Gospodarenje

24 Postupanje s

Centri za gospodarenje otpadom i MBO,dileme i ­ko-dileme (I dio)

20 Gospodarenje biootpadom Energija pohranjena u

"Ribarenje" otpadne plastike

32 Tehnix

Učinkovita obrada biorazgradivog otpada

Primjena komunalne nadogradnje na postolju za samonavlakač

38 Caterpillar

Cat 304.5E2 XTC svestrani hidraulički rovokopač

40 Yanmar

Yanmar B110W – snaga u kompaktnom pakiranju

Ovo izdanje časopisa tiskano je na posebnom ekološkom papiru proizvedenom od algi iz Jadranskog mora.

"Stedimo sume, cisteci more"

KOLUMNA

ADVENTSKO DOBA 2017.

42 Komatsu

Nova MR-5 serija mini rovokopača Komatsu

44 CECE samit -

Industrija i politika

Zajednički europski pristup potreban je za razvoj digitalnog građevinskog sektora svjetske klase

46 Iveco

Plava je nova zelena

50 IFAT 2018

Godina IFAT-a

Odvojeno prikupljanje otpada, s jedne od javnih površina adventskog sajma u gradu Zagrebu – Tomislavov trg

Na kraju još jedne godine može se zaključiti da u RH glede otpada nema „ništa novo“ ili možda „ima pomaka, ali premalih“. Zato je vrijedno podsjetiti se, kako je u pregledu stanja gospodarenja otpadom u svim zemljama EU, stanje u RH ocijenila Europska komisija: „Proizvodnja komunalnog otpada u RH od 372 kg po stanovniku, bila je 2014. znatno ispod prosjeka EU (475 kg). Recikliranje i kompodr. sc. Zlatko Milanović stiranje od 2007. do 2014. je povećano za samo tri posto, i to na 17 %, te je bitno ispod prosjeka EU (44 %). Male su šanse za postizanje ciljeva do 2020. Istovremeno u RH se odlaže čak 83 posto komunalnog otpada, što je višestruko više od prosjeka EU (25 %).

Tako je propušten cilj (75 %), postavljen 2013. za pristup RH u EU. Neusklađeno - neuređeno odlaganje za RH ostaje središnji problem. Preliminarni Plan gospodarenja otpadom RH 2015. – 2021. je izrađen, ali zbog promjene vlasti je odgođena provedba. U siječnju 2017. je usvojen Plan 2017. – 2022.“ Trenutno je aktualan problem u Međimurju s „oplemenjivanjem“ poljoprivrednog tla otpadnim muljem iz velikog suvremenog uređaja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda. Problem mulja ne smije se zanemarivati, već ga riješiti prije izgradnje uređaja za pročišćavanje. U RH se stalno javno izazivaju snažne polemike da li mulj materijalno iskoristiti (gnojiti njive otrovima) ili ga energetski oporabiti (otrovati pučanstvo „bojnim“ plinovima, teškim metalima i dioksinima). U takvoj situaciji najlakše je „zabiti glavu u pijesak“ i ništa ne činiti. To nije rješenje već bježanje od problema.

Vrlo je slična situacija i s gospodarenjem komunalnim otpadom. Prvenstveno treba smanjiti odlaganje, te nastavno moguće više iskoristiti otpad (ovisno od lokalnih uvjeta). Upravo je 2017. završena izgradnja dva velika javna postrojenja za Mehaničko biološku obradu otpada, koja je sufinancirala i EU. Postrojenja su izgrađenim u skladu Strategije i Plana, te im treba pomoći u rješavanju aktualnih poteškoća. Neopravdano je zanemariti probleme postrojenja MBO, kao ni prednosti energetske oporabe. Odgađanje odluke o energetskoj oporabi (aktualni Plan RH) nije rješenje već bježanje – linja manjeg otpora.

U cjelovitom sustavu gospodarenju otpadom je vrijedno pomagati u razvitku javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomskog sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada (Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, obveze od 1. prosinca 2017.). Zastrašujuće je kako se neki neodgovorni neznalice sada, kada je konačno usvojena Uredba, „najednom“ čude što je prioritetna obveze razvitak kružnog gospodarenja otpadom. Inače ta je obveza dobro znana još od 2013. Nije problem plaćanje penala EU već zaštita okoliša i ljudi od posljedica odlaganja neobrađenog otpada.

Iz teško razumljivih razloga Uredba, umjesto da pohvaljuje na određeni način kažnjava i destimulira, jedinice lokalne samouprave (JLS) koje prednjače u recikliranju i smanjivanju odlaganja komunalnog otpada. Na smanjenju odlaganja i kružnom gospodarenju otpadom inzistira EU, kao i Uredba (Članak 2.

(2)). Pridobivanja bespovratnih sredstava od FZEU za kampanjsku nabava posuda za odvojeno prikupljanje otpada ne smije biti cilj.

Adventsko je doba, te uz aktualne probleme, naročito je vrijedno pohvaliti sve JLS (srećom takvih je sve više), koje su izgradile ili grade oporabišta, sortirnice i kompostane. Naročitu pohvalu zaslužuju JLS koje sustavno (ne kampanjski) potiču vrtno kompostiranje. Neki veliki gradovi su konačno započeli odvojeno prikupljati otpadni papira sustavom „od vrata do vrata“. Međutim nikada se ne smije odvojeno prikupljeni otpad odložiti. Vrlo je važno projekte odvojeno prikupljanje komunalnog otpada početno lokalno dobro osmisliti. Sve je veći broj gradova koji odvojeno prikuplja i reciklira otpada tijekom adventskog slavlja.

PROSINAC/DECEMBER 2017.

5

VIJESTI

Grad Crikvenica u užem izboru za dodjelu nagrade

"Istanbul Environment Friendly City Award"

Agroproteinka - energija doprinosi održivom razvoju i čistoj budućnosti Novo energetsko i prvo urbano bio-plinsko postrojenje Agroproteinke u Sesvetskom Kraljevcu završeno je i započelo je s radom. Za to je bilo potrebno ishoditi brojne dozvole. Za početak komercijalnog rada, one najvažnije su svakako uporabna dozvola ishođena u lipnju 2017. te dozvola za gospodarenje otpadom, odnosno obavljanje djelatnosti oporabe neopasnog otpada koju je Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj izdao Agroproteinki u kolovozu. Već sami naziv institucije koja je izdala dozvolu govori o kakvu je postrojenju riječ: energetsko, ekološko, održivo i razvojno. Tako je zamišljeno i ostvareno. U dokumentu koji je Agroproteinka dobila od Grada Zagreba, pod naslovom "Dozvola za gospodarenje otpadom", u prvom stavku piše nedvosmisleno: "Dozvoljava se društvu AGROPROTEINKA - ENERGIJA d.o.o., Sesvete (Grad Zagreb), Strojarska cesta 11, na lokaciji gospodarenja otpadom Sesvete, Strojarska cesta 11, k.d.br. 8687 k.o. Sesvetski Kraljevec obavljanje djelatnosti oporabe neopasnog otpada." Spomenuta dozvola je vrlo široka, što potvrđuje tehnološku i poslovnu podobnost ovog postrojenja za rad. Na popisu u dozvoli ukupno je navedeno 28 različitih vrsta i aspekata otpada. To bioplinskom postrojenju Agroproteinke jamči kvalitetan i pouzdan rad sa širokom lepezom oporabnog potencijala. Prve količine proizvedene električne energije već su puštene u sustav HEP-a. Bioplinsko postrojenje, nakon dobivanja svih potrebnih dozvola, obavljenog probnog rada i uhodavanja koje je još u tijeku, postaje član energetskog sustava Republike Hrvatske.

Livadarski put 19, 10360 Sesvete, www.gradatin.hr, gradatin@gradatin.hr, 01 2908 121

U okviru aktivnosti Mediteranskog akcijskog plana programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP/MAP) i provedbe Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog podru­ čja Sredozemlja (Barcelonske konvencije), čija je ugovorna stranka i Republika Hrvatska, na 19. sastanku ugovornih stranaka Barcelonske konvencije usvojena je Odluka o uspostavi nagrade za grad koji je prijatelj okoliša, a koja se pod nazivom „Istanbul Environment Friendly City Award“ (Istanbulska nagrada za grad-prijatelj okoliša) dodjeljuje mediteranskim obalnim gradovima koji imaju naglašena obilježja održivosti. Grad Crikvenica odabran je u uži izbor, uz Izmir u Turskoj i Tel Aviv-Yafo u Izraelu.

Detaljnije na www.gradatin.hr

CJELOVITA RJEŠENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM SPREMNICI | VOZILA | STROJEVI | SUSTAV ZA IDENTIFIKACIJU SPREMNIKA | BIOSTABILIZATOR | OPREMA

1-4_GRADATIN_TE_0617_2.indd 1

6

PROSINAC/DECEMBER 2017.

12.12.2017. 16:21:31

Održivi razvitak uz smanjenje emisija stakleničkih plinova Kemijska industrija je ogroman potrošač energije i uzrokuje velike emisije stakleničkih plinova. Konkurentnost industrije temelji se prije svega na razvitku novih tehnologija u domeni kružnog gospodarstva. U tom se smjeru razvija i kemijska industrija, što se vidi iz podataka Saveza njemačke kemijske industrije (VCI) objavljenih na Konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu. Prema tim podacima njemačka kemijska industrija od 1999. godine je povećala proizvodnju za 62 %, smanjila potrošnju energije za 19 % i smanjila emisije stakleničkih plinova za 47 %! Kemijska industrija će nastaviti s održivim razvojem te se očekuje da do 2050. godine smanji emisije stakleničkih plinova za čak 87 %. Održivo i odgovorno gospodarenje, osobito u novom mileniju, temelj je i drugih gospodarskih djelatnosti. Primjerice, poznati njemački sustav oporabe otpadne ambalaže DSD ponosno ističe je da je od 2002. do 2014. godine više nego dvostruko povećao ekološku učinkovi-

tost. Ta tvrtka, poznata kao "Zelena točka", povećala je od 2002. do 2012. godine redukciju emisija po toni oporabljene otpadne ambalaže sa 256 na 566 kg CO2 ekvivalenta. Vrijedno je naglasiti da također i u Hrvatskoj niz gospodarskih subjekata prednjači pred zakonima u odgovornom postupanju prema okolišu.

I upravo te tvrtke postižu zavidne poslovne rezultate. Održivo, odnosno kružno gospodarenje zahtijeva dodatne napore i zalaganje, ali to je jedini prihvatljiv i siguran način razvitka.

NAJLJEPŠE ŽELJE za božićne blagdane i novu 2018. godinu dragim čitateljima i poslovnim partnerima!

bmc tehnoeko cestitka 2018.indd 1

13.12.2017. 11:02:41

PROSINAC/DECEMBER 2017.

7

VIJESTI

U Aziji je onečišćena polovina vodotokova

Prema procjeni Helmholz UFA – Centra za istraživanje okoliša, u Latinskoj Americi je oko 300.000 kilometara, odnosno četvrtina ukupne duljine voda tekućica onečišćeno otpadnim vodama. U Africi podaci nisu potpuno dostupni pa se procjenjuje da je onečišćeno između 10 i 25% ukupne duljine voda tekućica. A najveće onečišćenje vodotokova prisutno je u Aziji, gdje je onečišćeno oko 800.000 kilometara, odnosno polovina ukupne duljine vodotokova.

Zbog onečišćenja voda tekućica ugroženo je u Latinskoj Americi između 8 i 25 milijuna ljudi, u Africi između 32 i 164 milijuna ljudi, a u Aziji je ugroženo prema procjenama između 31 i 134 milijuna ljudi.

Podizna i rotirajuća kabina za traktore

Potpisani ugovori za sedam projekata iz područja upravljanja vodama u Slavoniji Na sjednici Vlade Republike Hrvatske u Osijeku potpisano je šest ugovora vrijednih preko 1,7 milijardi kuna, od čega se sredstvima europskih strukturnih fondova financira preko 947,8 milijuna kuna. Ugovori se odnose na sufinanciranje projekata sektora voda putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. te ugovor za uređenje desne obale rijeke Drave u Gradu Osijeku ukupne vrijednosti 44 milijuna kuna. U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 . – 2020. za vodnokomunalne projekte Republici Hrvatskoj na raspolaganju je 1,05 milijardi eura bespovratnih sredstava. Trenutno se provodi 17 vodnokomunalnih projekata ukupne vrijednosti 4,7 milijardi kuna (s PDV-om), od čega EU sufinanciranje iznosi preko 2,7 milijardi kuna što je 34 % alokacije. Do početka 2018. godine očekuje se odobrenje još 10 projekata ukupne vrijednosti 6,2 milijarde kuna (s PDV-om) od čega EU sufinanciranje iznosi gotovo 3,6 milijardi kuna. Uz navedenih 27 projekata i 6 slavonskih za koje su potpisani Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava dostići će se 91 % dostupne alokacije iz OPKK. S obzirom i na činjenicu da je još 70-ak projekata u pripremi, nije upitno da će se sva alocirana EU sredstva iskoristiti. Realizacijom infrastrukturnih vodnokomunalnih projekata uspostavit će se priključenost stanovništva na moderne sustave vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u skladu sa standardima Europske unije. Provedbom navedenih šest projekata izgradit će se sedam uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ukupnog kapaciteta preko 172.000 ekvivalent stanovnika (ES), izgraditi pogon za pripremu pitke vode u Belišću te izgraditi, odnosno rekonstruirati gotovo 360 km mreže odvodnje i 60 km vodoopskrbne mreže te preko 150 crpnih stanica čime će se omogućiti poboljšani sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za gotovo 200.000 ekvivalent stanovnika te osigurati poboljšana javna vodoopskrba za preko 50.000 stanovnika.

Počinje s radom Elektronički očevidnik o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO)

Njemačka tvrtka Paul Nutzfahrzeuge, specijalizirana za razne prerade kamiona i ostalih strojeva te proizvodnju nadogradnji, na ovogodišnjem sajmu Agritechnica 2017 u Hannoveru predstavila je potpuno novi proizvod – kabinu za velike poljoprivredne traktore koja se može hidraulički podići i zarotirati do 200 stupnjeva u desno, kako bi operater imao savršeni pogled na priključeni radni stroj, poput sjekača drvne mase, i na čitavu radnu površinu s koje kranom uzima materijal za obradu u sjekaču. Ova kabina premijerno je predstavljena na traktoru Deutz-Fahr TTV 9340 Agrotron.

8

PROSINAC/DECEMBER 2017.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) osobe koje imaju dozvolu za gospodarenje otpadom te trgovci otpadom, osobe upisane u očevidnik reciklažnih dvorišta i davatelji javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada dužni su voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada putem mrežne aplikacije (e-ONTO). Ostale osobe koja obavljanjem svoje djelatnosti proizvode otpad mogu na vlastiti zahtjev besplatno koristiti e-ONTO. Novi Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) propisuje način korištenja e-ONTO-a. Podaci se u e-ONTO dostavljaju korištenjem mrežnog preglednika kojim se pristupa sučelju dostupnom na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i putem mrežnih servisa. Prije korištenja e-ONTO-a potrebno se registrirati sukladno uputama dostupnim na mrežnoj stranici Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Obveznik vođenja e-ONTO-a dužan je registrirati najmanje jednog korisnika do 15. prosinca 2017. godine, a voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada putem e-ONTO-a od 1. siječnja 2018. godine.

Centrala

Poslovnica Osijek

Poslovnica Split

Poslovnica Rijeka

Gospodarska 5b 10255 Zagreb-Stupnik tel. 01-6531-077, 078 i 079 fax. 01-6531-080 e-mail: info@gra-po.hr

Omladinska 121 31431 Čepin tel./fax 031-280-605 mob. 091-6531-114 osijek@gra-po.hr

Kraljice Jelene 17 21204 Dugopolje tel./fax 021-655-488 mob. 091-6531-123 goran.levanic@gra-po.hr

mob. 091-6531-077 marino.marsanic@gra-po.hr

MOBILNA I STACIONARNA POSTROJENJA ZA DROBLJENJE I SIJANJE SWISS MADE

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

1-2_GIPO_TE_0117_1.indd 1

SVE ZA KAMENOLOM I RECIKLAŽU NA JEDNOM MJESTU - GIPO AG Za više informacija www.gipo.ch

16.2.2017. 12:37:55

VIJESTI

Heineken Hrvatska u Karlovcu otvorio "zeleno skladište" Kompanija Heineken Hrvatska u krugu pivovare u Karlovcu otvorila je zeleno skladište – svoju središnju investiciju u 2017. godini vrijednu preko 20,5 milijuna kuna, koja predstavlja najnoviji doprinos tvrtke održivom poslovanju i zaštiti okoliša. Novo skladište za gotove proizvode, površine 5.200 m2 , visine 11 m i kapaciteta više od 7.000 paleta, izgrađeno je u svega sedam mjeseci prema principima zelene gradnje što podrazumijeva smanjenje utjecaja na okoliš u svim fazama izgradnje, ali i korištenja zgrade. Pritom se naglasak stavljao na energetsku učinkovitost, visokokvalitetne ekološki prihvatljive materijale pogodne za recikliranje, ali i smanjenje količine građevinskog i ostalog otpada koji nastaje u procesu gradnje.

Tako je, primjerice, po prvi put u Hrvatskoj korištena nova tehnologija temeljenja kojom se iskopi smanjuju do 50 %, a što u ovom konkretnom slučaju iznosi čak 5.000 tona manje zemlje odložene na deponij nego da se koristila klasična metoda temeljenja. Vanjski zidovi zgrade izrađeni od su reciklabilnih panela s izolacijskom jezgrom od negorivog materijala, krovni pokrov izrađen je od visokovalnih kompozitnih termoizolacijskih panela, a posebna pozornost je stavljena na energetski učinkovitu rasvjetu – LED svjetiljke i reflektore kojima se upravlja senzorima pokreta. Upravo zbog racionalne uporabe energije i toplinske izolacije zgrade, zeleno skladište kompanije HEINEKEN Hrvatska svrstano je u energetski razred A+ prema novom Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju.

10

PROSINAC/DECEMBER 2017.

JCB proizveo svoj 500-tisućiti motor Četverocilindrični dizelski motori počeli su silaziti s proizvodnih linija JCB Power Systemsa u Derbyshireu u studenom 2004. Do tada se JCB potpuno oslanjao na vanjske dobavljače motora. Ovaj pogon u Fostonu je počeo sa 64 zaposlena i u prvoj godini su proizveli manje od 10.000 motora. Trebalo im je osam godina za proizvodnju prvih 200.000 motora i samo pet godina za izgradnju sljedećih 300.000 – što naglašava intenzivan rast poslovanja. Do danas je broj zaposlenih narastao na gotovo 400, a u ovih 13 godina su dosegli lijepu brojku od 500.000 proizvedenih motora. Danas se preko 70 % novih JCB strojeva oprema vlastitim motorima, a kompanija ih uspješno prodaje i drugim proizvođačima za najrazličitije aplikacije. Povodom proslave ovog vrijednog dostignuća predsjednik JCB-a Lord Bamford je izjavio: "Najvažnije je da imamo potpunu kontrolu nad tehnologijom motora i proizvodnjom, što nam daje slobodu neophodnu za inovacije i omogućava nam da svojim klijentima ponudimo motore koji su čisti, učinkoviti u iskorištavanju goriva, jednostavni za održavanje i općenito ekonomični. Proizvodnja pola milijuna motora važna je prekretnica u našem razvoju i čestitam cijelom timu za postizanje tako značajnog rezultata." Naime, ove je godine JCB Power Systems investirao 10 milijuna funti u tvornicu Foston, i to prvenstveno u nove CNC obradne centre i pripadajuću automatizaciju proizvodnih procesa. Ova je investicija otvorila oko 30 novih radnih mjesta i omogućila JCB-u da prvi put u povijesti proizvede glave, blokove i temeljne ploče motora - dakle njihove glavne komponente - "u kući", povećavajući tako učinkovitost i osiguravajući ispunjenje vrlo visokih ciljeva kvalitete.

Planovi gospodarenja otpadom JLS preduvjet su za korištenje EU sredstava

Dodatnih 70 milijuna kuna za sufinanciranje izgradnje reciklažnih dvorišta

Zbog uspostave učinkovitijeg sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je osiguralo EU sufinanciranje projekata gospodarenja otpadom kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija na način da su u tijeku javni pozivi za EU sufinanciranje izgradnje reciklažnih dvorišta i sanaciju odlagališta otpada. U narednom razdoblju biti će raspisani i javni pozivi za sufinanciranje izobrazno-informativnih aktivnosti koje su jedinice lokalne samouprave obavezne provoditi sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom kao i javni poziv za nabavu spremnika i ostale komunalne opreme. Preduvjet za EU sufinanciranje nabave komunalne opreme bit će važeći plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave te je, ukoliko žele koristiti raspoloživa EU sredstva, nužno da što žurnije, sukladno zakonskim obavezama, donesu planove gospodarenja otpadom. Prema službenim podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, zaključno sa 30.10.2017., evidentirano je ukupno 115 jedinica lokalne samouprave koje su usvojile plan gospodarenja otpadom sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji je na snazi od srpnja 2013. S obzirom na broj od 556 gradova i općina vidljivo je da većina jedinica lokalne samouprave nema plan gospodarenja otpadom usklađen s odredbama Zakona.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike osiguralo je dodatnih 70 milijuna kuna EU sredstava za sufinanciranje projekata izgradnje reciklažnih dvorišta. Prihvatljivi prijavitelji su sve jedinice lokalne samouprave, a javni poziv će trajati do iskorištenja sredstava. Na internetskoj stranici Strukturni fondovi objavljene su III. izmjene Poziva za građenje reciklažnih dvorišta kojima je vrijednost ovog Poziva povećana za dodatnih 70 milijuna kuna i sada iznosi 214,5 milijuna kuna. Inače, na javni poziv za građenje reciklažnih dvorišta od njegova otvaranja do sada je stiglo 67 prijava, a donesene su 42 odluke o financiranju u ukupnom iznosu od 110,3 milijuna kuna.

PROSINAC/DECEMBER 2017.

11

VIJESTI

Na Krku počeli radovi na 648,3 mil. kuna vrijednom vodnokomunalnom projektu Radovi na projektu izgradnje Sustava prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka, vrijednom ukupno 648,3 milijuna kuna, počeli su 22. studenog u Gradu Krku, a projekt su predstavili ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić i direktor "Ponikve voda" Frane Mrakovčić. Izgradit će se 85 kilometara kanalizacijske mreže i rekonstruirati gotovo 40 kilometara vodovodne mreže. "Riječ je o ogromnom projektu, vjerojatno obujmom najvećem projektu na otoku Krku nakon izgradnje Krčkog mosta" - rekao je ministar Ćorić te dodao kako je to i jedan od većih projekata koji se financiraju iz EU fondova, uz sufinanciranje Hrvatskih voda, odnosno Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Realizacijom tog projekta, u roku od 27 mjeseci, poboljšat će se kvaliteta života na otoku Krku i kvaliteta turističkih usluga kao i cijelog otočnog gospodarstva, zaključio je. Direktor "Ponikve voda" Frane Mrakovčić objasnio je da će projekt Sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka obuhvatiti radove na izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te na proširenju i dogradnji sustava javne odvodnje za šest aglomeracija na otoku Krku (Omišalj, Malinska-Njivice, Krk, Punat, Baška i Klimno-Šilo). Radovi će trajati do prosinca 2020., a neće se obavljati tijekom turističke sezone. Obuhvaćaju 79,4 kilometara gravitacijskih cjevovoda otpadnih voda, zatim 6,9 kilometara tlačnih cjevovoda otpadnih voda te 26 crpnih stanica, 7730 novih kućnih priključaka na sustav odvodnje, 700 zasebnih crpnih stanica, kao i radove na rekonstrukciji 39,8 kilometara vodovodne mreže.

12

PROSINAC/DECEMBER 2017.

Cijene energije u novom mileniju rastu ili padaju?

Dobro je poznato da su cijene energije jedan od ključnih čimbenika razvitka gospodarstva.

U novom mileniju potreba prijelaza na obnovljive izvore energije vrlo snažno utječe na cijene (primjerice, na električnu energiju iz vjetroelektrana). Istraživanja novih tehnologija pridobivanja energije su vrlo skupa i dugotrajna (npr. vodik-plazma). Također, energija je sve više i u središtu interesa politike (utjecaj klimatskih promjena). U tim okvirima zanimljivo je upoznati se s promjenama cijena energije u novom mileniju. Naročito je zanimljivo usporediti cijene energije u Njemačkoj prema različitim izvorima, gdje se inzistira na otvorenom tržištu, a uz napomenu da je u isto vrijeme evidentirano smanjenje kamata na financijska sredstva. (Izvor: Energie 2.0/Izdanje 4.2016).

2000.

Kameni ugljen Plin za industriju Električna energija za industriju, do 20 milijuna kWh/a, (priključak srednji napon) Benzin

2015. (euro ct/kWh) 0,3 0,9 3,9 (2008.)

3,0

2015./2000. (index) 3,00 0,77

6,1

15,2

2,49

8,3

11,1

1,34

Zastrašujući podaci o gubitku svjetskog šumskog pokrova Gubitak šumskog pokrova u svijetu iznosio je u 2016. rekordnih 29,7 milijuna hektara, što je površina Novog Zelanda, navodi Global Forest Watch (GFW) i upozorava da je to 51 % više u odnosu na prethodnu godinu. Razlog za taj munjeviti skok u samo godinu dana su brojni požari koji su harali svijetom. Nedavni požari koji su pogodili Kaliforniju i Portugal u 2017. vjerojatno će donijeti novi rekord, upozoravaju stručnjaci. Rast šumskih požara u 2015. i 2016. objašnjava se djelomice učincima El Nina, cikličke prirodne pojave povezane s promjenama klime u tropima, koji je u tom razdoblju bio drugi najjači otkako se prati i stvorio je suhe uvjete u tropima. Osim požara, deforestacija je vezana uz sječu šuma za dobivanje poljoprivrednih zemljišta i uz rudarsku djelatnost. Međutim, prema službenim brazilskim podacima deforestacija je pala zbog sječe šuma za poljoprivredu i gradnju infrastrukture, ali zato raste zbog požara. U Amazoniji je tako sječa šuma pala za 16 % od kolovoza 2016. do srpnja 2017., prvi put u tri godine.

15 komunalnih Iveco kamiona za zagrebačku Čistoću Zagrebački holding-Podružnica Čistoća obnovila je svoj vozni park s 15 Iveco kamiona opremljenih COS.ECO. komunalnim nadogradnjama. Od toga su po četiri kamiona modeli Eurocargo ML75E19 i ML120E21/P s nadogradnjama od 6 m3 (K1R) i 8 m3 (K4B), s tim da su ove veće opremljene vagama čitave nadogradnje, tipa PFREUNDT ABW 3 te vagama na zadnjem podizaču,

tip PFREUNDT PSW 1. Uz to ide i EcoMobile sustav za identifikaciju posuda za otpad. Ove nadogradnje su opremljene potisnim pločama i imaju omjer sabijanja 1:3 (K1R), odnosno 1:5 (K4B). Šest kamiona Eurocargo ML180E28 opremljeno je cilindričnim spremnikom od 16 m3 (210H/16) s rotacionim spiralnim transporterom za sabijanje otpada u omjeru 1:5. Na kraju, tu je i jedan Stralis AD260S36YPS u 6x2 konfiguraciji s nadogradnjom od 22 m3 (K6B MC.22) i Palfinger C70G Epsilon dizalicom za pražnjenje zvonastih spremnika kapaciteta do 3 m3.

Poljoprivreda, kemijska industrija i reciklaža

Jednostavan, pouzdan i siguran. Komatsu utovarivači na kotačima su idealni alati za utovar i rukovanje materijalom, za građevinske izvođače, drvnu industriju, poljoprivredu ili velike farme. Opremljeni robusnom sigurnosnom opremom, oni pružaju zaštitu za operatera i stroj. Posebna pažnja posvećena je udobnosti operatera: Komatsu SpaceCab ™ ima klima uređaj i visoki usis zraka. Komatsu strojevi ispunjavaju sve zahtjeve visoke kvalitete izrade i tehničkih standarda kako bi se zadovoljile jedinstvene potrebe naših poljoprivrednih kupaca.

Kontaktirajte Vašeg Komatsu distributera kako bi Vam odabrao idealan stroj za Vaše potrebe.

www.kuhn.hr KUHN-Hrvatska d.o.o., Rakitnica 4, 10000 Zagreb, Tel: ++385 1 240 75 33, 240 75 22

1-2_KHUN_TE_0617.indd 1

13.12.2017. 10:46:57

STRUČNO

Centri za gospodarenje otpadom

Centri za gospodarenje otp

dileme i ko-dileme 1. dio

[autori] Dr.sc. Zlatko Milanović

SKRAĆeNICE AŽC = Analiza životnog ciklusa (engl- LCA) BRO = Bioreaktorsko odlagalište CGO = Centar za gospodarenje otpadom CSGO = Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom EPA = Agencija zaštite okoliša SAD EU = Europska unija FZOEU = Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH GIO = Gorivo iz otpada (engleski RDF) JLS = Jedinica lokalne samouprave

1. Uvod

Slika 1.: Prekrivni sloj s glavom jednog (od 52 izvedena) plinskog zdenca i kanalom za odvodnju oborina na uređenom smetlištu Viševac (Rijeka, lipanj 2017.)

14

U Republici Hrvatskoj su posljednjih godina aktualne dileme oko potrebe izgradnje Centara za gospodarenje otpadom (CGO).

Više od godine dana, zbog prijepora oko CGO-a kasnilo je i donošenje novog državnog Plana gospodarenja otpadom. Detaljnije analize pokazuju da su dileme oko CGO iz različitih razloga ponekad svjesno ili nesvjesno nametnute. Diskusije oko CGO-a su i bježanja od odgovornosti za otpad. U RH se trideset i više godina idealizira rješenje potpunog recikliranja otpada i to „tri puta jeftinije”. Ponekad se u javnosti koncept totalnog recikliranja idealizira kao rješenje bez troška, pače i uz dobit. Na taj

PROSINAC/DECEMBER 2017.

KO = Komunalni otpad MBO = Mehaničko biološka obrada MKO = Miješani komunalni otpad MZOIP = Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH PGŽ = Primorsko-goranska županija RCGO = Regionalni centar za gospodarenje otpadom ST = Suha tvar SUO = Studija utjecaja na okoliš ZCGO = Zakon o održivom gospodarenju otpadom ŽCGO = Županijski centar za gospodarenje otpadom

se način otvara lažna dilema (ko-dilema) i sustavno stvaraju nepotrebne diskusije, koje u RH traju i traju i traju. „Dilema je problem ponude dvije mogućnosti, gdje ni jedna nije potpuno prihvatljiva.” „Dilema je situacija koja traži izbor između dviju podjednakih mogućnosti: dvojba, nedoumica.”

Filozofski gledano, dilema je problem odabira između podjednako neprihvatljivih mogućnosti. Upravo u tim okvirima u RH se vode diskusije o izvodljivosti i korisnosti CGO s tehnologijom MBO - mehaničko biološke obrade. Kod toga se često zanemaruje stvarno postojeće stanje postupanja s otpadom u RH. Projekti izgradnje CGO-a izravno omogućuju i zatvaranje te uređenje odnosno osiguranje („sanaciju”) smetlišta odnosno neuređenih odlagališta neopasnog otpada. Između ostalog, u RH gradnja CGO omogućuje smanjenje broja odlagališta.

Posljednjih godina u RH sustavno se povećava broj naselja koja ostaju bez prostora za odlaganje otpada (Makarska, Varaždin, Dubrovnik, Novi Vinodolski, itd.). Sasvim je sigurno da će takvih naselja biti u RH sve više. „Rješenje” se u tim sredinama najčešće pronalazi u turizmu otpada odnosno u kršenju jednog od osnovnih načela održivog gospodarenja otpadom („načela blizine”). Izgradnja CGO sigurno će smanjiti i probleme lokalnog nedostatka odlagališnog prostora u RH. Usprkos tome projekti regionalnih i županijskih CGO s MBO tehnologijom u RH upravo na lokalnoj razini izazivaju velike dileme. To vrijedi i za prva dva hrvatska CGO-a, koji se umjesto pohvala susreću s novim problemima. Inače oba izgrađena CGO je Komisija EU prihvatila sufinancirati kao tehniku obrade otpada prije odlaganja!?

padom i MBO ŽCGO Marišćina (100.000 t/a) Možda najviše lokalnih i javnih prijepora izazvao je (i izaziva) prvi projekt hrvatskog CGO s MBO i bioreaktorskim odlagalištem (BRO). Ekoplus Rijeka, tvrtka osnovana za vođenje projekta Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina, u promotivnom sažetku ističe, da je „ŽCGO Marišćina dio integralnog sustava gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije”. Projekt ŽCGO Marišćina je inače vrlo veliki projekt smišljeno planiran u raspoloživom prostoru i koji treba bitno unaprijediti kakvoću življenja. Izgradnjom ŽCGO Marišćina omogućio se i prestanak korištenja smetlišta Viškovo, na kojem se na neuređeni način odlagao miješani komunalni otpad grada Rijeke (Slika 1.). Prekriva-

Slika 2.: Središnja postaja sustava za aktivno otplinjavanje s dvije baklje na prostoru bivšeg smetlišta Viševac, izvoditelj HIS d.o.o.

Višnjica (Rijeka, lipanj 2017.)

njem smetlišta Viškovo i njegovim uređenjem omogućila se i izgradnja aktivnog sustava otplinjavanja uz proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina (Slike 2., 3. i 4.).

Tijekom izgradnje, probnog pogona i puštanja u rad projekt ŽCGO Marišćina se susreće s povremenim uobičajenim problemima. Lokalne udruge, naročito Krizni eko stožer Marišćina, od početka svaki problem nastoje iskoristiti za otežavanje provedbe projekta. Između ostalog ističu da ŽCGO (Županijski centar za gospodarenje otpadom): „Godinama se zalažemo za redefiniranje koncepta gospodarenja otpadom ne samo u Primorsko-goranskoj županiji, već i na nacionalnoj razini ... Zalažemo se za ekološki zasnovan koncept gospodarenja otpadom, koji je tri puta jeftiniji.”

Zanimljivo je da se projekt ŽCGO Marišćina dovodi u dilemu glede odvojenog prikupljanja na mjestu nastanka i nastavno recikliranja. To je apsolutno nepotrebna diskusija, jer lokalno treba sustavno povećavati smanjivanje i materijalno iskorištenje otpada. Izgradnja CGO to ne priječi, osim ako administracija ponekad donese neku nestručnu odluku. S druge strane, i ne-

Slika 3.: Pogled na plinsku postaju izgrađenoj na prostoru uređenog i zatvorenog smetlišta Viševac (Rijeka, lipanj 2017.)

Slika 4.: Plinski motor za proizvodnju električne energije (1,2 MW električne snage) iz odlagališnog plina na prostoru bivšeg smetlišta Viševac (Rijeka, lipanj 2017.)

stručno vođen projekt odvojenog prikupljanja otpada ne jamči recikliranje već samo novo i vrlo skupo opterećenje okoliša.

RH je među zemljama EU koje najviše odlažu miješanog komunalnog otpada (MKO) i isto tako ima najmanje postrojenja za obradu otpada prije odlaganja. Osobito tijekom ovogodišnjeg ljeta, a inače i tijekom svakog ljeta, uočljiva je golema i nepredvidiva opasnost od odlaganja neobrađenog komunalnog otpada.

ŽCGO Kaštijun (90.000 t/a) Nedavno je izgrađen, nedaleko Pule, i drugi javni CGO u RH za prihvat miješanog komunalnog otpada (MKO) iz cijele Istarske županije. Projekt ŽCGO Kaštijun je također od strane investitora ocijenjen kao: „okosnica integriranog sustava gospodarenja otpadom Istarske županije. Projektiran je uzimajući u obzir važeće hrvatske i EU propise.” (FZOEU – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost).

Međutim, lokalna udruga Zelena Istra također ne prihvaća projekt ŽCGO Kaštijun, te ističe: „to je štetan i neisplativ projekt, koji se temelji na zastarjelom konceptu i osim zagađenja zbog spaljivanja, građani će to skupo plaćati (po-

PROSINAC/DECEMBER 2017.

15

STRUČNO

Centri za gospodarenje otpadom rast sa 40 eura po toni odloženog otpada u ŽCGO će porasti na 100 eura)!”

Glede izgrađenih CGO nevladine udruge uporno ističu, da su ŽCGO zastarjelog koncepta i da će građani morati platiti i do tri puta višu naknadu za otpad! Uz takve argumente tko razuman može prihvatiti projekt CGO? Međutim, da li je to stvarno dilema ili krivo utemeljena dilema (ko-dilema)?

2. CGO i propisi RH Početkom novog milenija u RH provode se pripreme za prijam u EU. Nakon upoznavanja sa stanjem zaštite okoliša je 2004. godine Europska komisija upozorila: "Gospodarenje otpadom je najveći problem zaštite okoliša u RH. Ne samo što zakonodavni okvir treba uskladiti s EU, nego se ne provode ni važeći propisi. Taj sektor predstavlja za RH najveći izazov …"

Nastavno je RH, prvenstveno u cilju usklađivanja s legislativom EU donijela čitav niz novih propisa, koji između ostalog određuju i projekte CGO. Veliki je problem što u propisima RH sustavno dolazi do bitnih promjena glede određenja projekta CGO. U nekim propisima RH projekt CGO uključuje MBO tehnologiju, u nekima MBO tehnologiju koja uključuje i BRO (Biološ-

Projekti regionalnih i županijskih CGO s MBO tehnologijom u RH upravo na lokalnoj razini izazivaju velike dileme. To vrijedi i za prva dva hrvatska CGO-a, koji se umjesto pohvala susreću s novim problemima ki reaktivno odlagalište), a u trećima se državnim propisima izbor tehnike u projektu CGO ostavlja na izbor jedinicama regionalne i lokalne samouprave.

Strategija(1) Hrvatski sabor je 2005. godine usvojio Strategiju gospodarenja otpadom RH, u kojoj je utvrđeno pet strateških ciljeva: • izbjegavanje i smanjivanje otpada, • razvitak infrastrukture za Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO), • smanjivanje rizika od otpada, • doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj, • edukacija svih razina.

Strategija također posebno navodi i glavne zadaće za unapređivanje Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom između ostalog i izričito navodi i: • organizirati županijske centre za gospodarenje otpadom, • organizirati mrežu pretovarnih stanica (oko 25), itd.

Također, Strategija detaljno propisuje moguće sadržaje CGO-a: „Strategijom se planiraju županijski centri (maksimalno do 21). Centri mogu sadržavati opću infrastrukturu i zgrade, reciklažno dvorište za prihvat odvojenih frakcija i otpada koji donose pojedinačni proizvođači otpada, uređaje za predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada, mehaničko-biološku obradu,

16

PROSINAC/DECEMBER 2017.

korištenje bioplina za proizvodnju energije, odlagalište, itd. Županijskim planovima gospodarenja otpadom treba poticati okupljanje oko regionalnih centara za gospodarenje otpadom (RCGO). U prvoj fazi planira se opremanje županijskih centara, među ostalim i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu …”

Ujedno, Strategija (točka 4.4.) glede provedbe projekata CGO izričito propisuje, kao odgovornost jedinica područne (regionalne) samouprave: „uspostaviti ŽCGO u dogovoru s općinama i gradovima, uz mogućnost udruživanja s drugim županijama”.

Nešto kasnija regulativa određuje projekt CGO u domeni državne odgovornosti. U svakom slučaju, u Strategiji se ističe da cjelovito i stručno osmišljen projekt CGO jamči provedbu gotovo svih pet strateških ciljeva, te naročito smanjenje rizika od odlaganja otpada (osiguranje, uređenje i/ili sanacija odlagališta kao i starih opterećenja okoliša, poticanje termičke obrade u postojećim kapacitetima, primjena drugih prihvatljivih metoda u gospodarenju otpadom na najboljoj praksi EU …). Proizlazi da Strategija propisuje obvezu izgradnje CGO-a, ali nikako ne propisuje tehnologiju predobrade i obrade otpada, već inzistira na prihvaćanju tehnologije temeljene na najboljoj praksi EU! Strategija u svakom slučaju za gospodarenje MKO predlaže županijsku i još bolje regionalnu centralizaciju! To je bilo razumljivo, jer većina jedinica lokalne samouprave (JLS) nije mogla dugoročno osigurati odgovorno održivo gospodarenje otpadom!

Plan 2007.-2015.(2) Sukladno Strategiji je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPU) izradilo, a Vlada RH je usvojila, krajem 2007. godine, Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015(2). To je neprijeporno bio u RH ključni provedbeni dokument razvitka sustava gospodarenja otpadom.

Središnja odrednica je bilo inzistiranje na uspostavi CSGO (Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom), pri čemu se možda i nesvjesno zanemarilo potrebu prioritetnog uvažavanja lokalnih osobitosti u gospodarenju komunalnim otpadom.

Planom je bila predviđena do 2011. godine USPOSTAVA ŽUPANIJSKIH I REGIONALNIH CGO-a!!!

Za razliku od Strategije u Planu 2007.-2015. pri određenju troškova se odabire tehnologija predobrade - obrade MKO u CGO (Slika 5.): „U sklopu ovog plana za procjenu troškova gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija obrade KO (komunalnog otpada) predložena u nacrtima županijskih planova gospodarenja otpadom.

Tehnologija na temelju koje je napravljena procjena troškova uspostave sustava bazira se na MBO tehnologiji s bio­ reaktorskim odlagalištem, gdje se GIO izdvaja u fazi mehaničke obrade.”

U vrijeme usvajanja Plana 2007. - 2015. hrvatski propisi nisu poznavali pojam bioreaktorskog odlagališta (BRO). Izbor BRO u okviru MBO tehnologije najavljen uz sljedeće pozitivne učinke:

MEHANIČKO BIOLOŠKA OBRADA KOMUNALNOG OTPADA S BIOREAKTORSKIM ODLAGALIŠTEM MEHANIČKO BIOLOŠKA OBRADA PRODAJA SIROVINA ENERGETSKA OPORABA

GORIVO IZ OTPADA 35% OTPAD S VISOKIM UDJELOM BIORAZGRADIVIH TVARI 35%

BIOPLIN BIOSTABILIZACIJA

EMISIJE (plinovi, H2O) 25% OBRADA

• samo 20 – 30 % ostatka otpada na odlagalištu, • proizvodnja GIO (goriva iz otpada) visoke „kalorične” vrijednosti (pogodne za upotrebu u cementarama), • proizvodnja električne energije iz biorazgradivog ostatka obrade, • optimalan odnos investicijskih troškova i troškova obrade.

U Planu 2007.-2015., bez grada Zagreba, procijenjeno je da će količina komunalnog otpada za obradu biti 1.092.000 tona godišnje (od toga: PGŽ = 121.000 t/a; Istarska = 104.000 t/a).

Također je procijenjeno da će se u planiranim CGO s MBO tehnologijom, na razini RH, proizvesti 393.000 t/a GIO (Goriva iz otpada) odnosno oko 36% ulazne mase MKO (od toga: PGŽ = 43.000 t/a; Istarska županija= 37.000 t/a GIO). Vrlo je važno uočiti da se već tada (prije deset godina) projiciralo količine GIO koje će trebati energetski oporabiti!

Također, prema Planu 2007.-2015., kada se izgrade svi CGO po planiranim MBO tehnologijama u RH se trebalo: • peterostruko smanjiti broj odlagališta neopasnog otpada, • trostruko smanjiti odlaganje MKO (miješanog komunalnog otpada), • proizvoditi godišnje oko 400.000 tona GIO, • djelomično smanjiti biorazgradljivost MKO koji se odlaže.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO)(14) Istovremeno, ulaskom RH u EU Hrvatski sabor je 2013. godine usvojio ZOGO, u kojem se određuje: • „CGO je sklop više međusobno funkcionalno i/il tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada.”, • „Građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada, građevina za obradu otpada i CGO. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građe-

BRO

BRO

5 godina 5 godina

vina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada.”.

Inače, ZOGO je usklađen s nizom EU direktiva, osobito s Direktivom 2008/98/EZ. Propisuje se (Članak 8.) da se otpad mora oporabiti u skladu s načelima i načinima gospodarenja otpadom! Oporaba otpada je polaznica odgovornog postupanja s otpadom, odnosno smanjenje rizika odlaganja i iskorištavanja otpada. To je osnova za projektno određenje CGO. Međutim u istom članku ZOGO propisano je kada se iznimno otpad, umjesto oporabiti, može zbrinuti: 1. stanje tehničke spoznaje ne omogućava oporabu otpada, 2. troškovi oporabe su višekratno veći od troškova njegovog zbrinjavanja, 3. nema mogućnosti daljnje uporabe otpada ili dijelova otpada, 4. ako se zbrinjavanjem otpada manje opterećuje okoliš, nego njegovom oporabom …

Propisane iznimke su stručno utemeljene, ali mogu u implementaciji uzrokovati različite dileme i kodileme. Upravo to dokazuju i pojedine neutemeljene diskusije vezane uz izgradnju prvi CGO-a u RH. Izuzetno je važno što ZOGO u Članku 83. izričito određuje, da je CGO građevina državnog značaja!

Proizlazi da RH ima naročitu odgovornost pripreme, gradnje i vođenja pogona svakog pojedinog projekta CGO. Političke promjene na razini RH, do kojih je posljednjih godina dolazilo, ne smiju umanjiti državnu odgovornost. U svakom slučaju temelj svakog projekta CGO treba biti stručna AŽC (Analiza životnog ciklusa) polazeći od četiri osnovna načela održivog gospodarenja otpadom (ZOGO, Članak 6.).

U nastavku će se detaljnije stručno usporedno analizirati propise EU i RH glede CGO i MBO tehnologije s bioreaktorskim odlagalištem.

BRO

ELEKTRIČNA ENERGIJA

KOMUNALNI OTPAD

USITNJAVANJE

IZDVAJANJE Al i Fe 5%

5 godina

Slika 5.: Shema MBO s bioreaktorskim odlagalištem, Plan GO RH (2)

PROSINAC/DECEMBER 2017.

17

STRUČNO

Centri za gospodarenje otpadom

3. Primjer provedbe državne legislative – ŽCGO Marišćina

Slika 6.: Pogled na dio MBO postrojenja u ŽCGO Marišćina (Rijeka, lipanj 2017.)

Vrijedno je naglasiti da je Primorsko-goranska županija (PGŽ) već 2007. godine donijela vlastiti Plan PGŽ(3). U to je vrijeme bila dilema, da li prije treba usvojiti plan RH ili prvo usvojiti županijske planove? U Planu 2007.-2015. su istražene mogućnosti MBO tehnologije „jer je najčešće planirana tehnologija obrade KO u nacrtima županijskih planova“. Proizlazi da državni Plan prihvaća MBO tehnologiju, jer većina županija prihvaća tu tehnologiju planira.

Zahvaljujući odgovornosti PGŽ je na vrijeme usvojila županijski Plan PGŽ, uz zaključak: „odlučnost Županije za uspostavu gospodarenja otpadom u skladu s prioritetima koje je postavila u svojoj dugoročnoj Strategiji zaštite okoliša te u skladu sa zahtjevima postavljenima hrvatskim zakonodavstvom i zahtjevima Europske unije.”

U Planu PGŽ, između ostalog navedeno je i deset aktivnih odlagališta KO. Za neuređena odlagališta u PGŽ su utvrđene potrebe sanacije sa procjenom troškova sanacije. Također je (s početkom 2007.) naveden mogući vijek trajanja aktivnih odlagališta, te je samo za četiri odlagališta naveden mogući vijek trajanja više od 6 godina. Za ostalih je šest odlagališta procijenjen mogući rok trajanja tri i manje godina. Najkraći mogući vijek trajanja (samo 1 godina) tada je utvrđen za odlagalište Viševac odnosno odlagalište grada Rijeke. Sa ciljem smanjenja broja odlagališta Plan PGŽ je temeljem izrađenih stručnih podloga utvrdio glavne dijelove budućeg sustava gospodarenja otpadom: • ŽCGO Marišćina, • pretovarne stanice, • mreža reciklažnih dvorišta i eko otoka, • sustav prijevoza otpada.

U točci Plana PGŽ nalazi se i Kalkulacija cijene koštanja uspostave cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom (točka 1.6.). Od investicija u cjelokupni integralni sustav gospodarenja otpadom u PGŽ od 2007. do 2032. godine „na centralno odlagalište Marišćina” odnosi se 93,2% (oko 47,4 milijuna eura). Također je već tada utvrđena povećana cijena koštanja gospodarenja neopasnim

18

PROSINAC/DECEMBER 2017.

otpadom na 80 eura po toni (2010. godina), do 90 eura po toni (2015.), odnosno do 97 eura/t (2023.).

Projekt ŽCGO Marišćina, kao prvi projekt CGO u RH, kroz čitavo se vrijeme, od početka prvih priprema do 2017. godine susreće s raznolikim dilemama. Već su u Uvodu opisane poteškoće povezane sa zainteresiranim udrugama. Aktualni pregled stanja projekta ŽCGO Marišćina(4) pokazuje da je postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, tj. otkup zemljišta započeo davne 2004. godine! Najveći dio zemljišta u privatnom vlasništvu uspješno je dogovorno riješen. Preostali dio izvlaštenja i dalje traje (nakon više od deset godina) zbog utvrđivanja naknade. Uložene su brojne žalbe, ponovljena vještačenja i nastavljeni sudski procesi. Zahvaljujući pomoći državnih organa izdana je u 2017. privremena uporabna dozvola za ŽCGO Marišćina.

Uz dosta napora i provedenog nadmetanja potpisan je ugovor o preuzimanju i zbrinjavanju GIO (odnosno SRF-a) s cementarom Koromačno (tvrtka Holcim Hrvatska). U tijeku je potpisivanje ugovora o preuzimanju MKO s komunalnim tvrtkama iz PGŽ. „Prelaskom na Županijsku centralnu zonu sva će se odlagališta u PGŽ postupno zatvoriti. U Planu 2017.-2022. Planira se u PGŽ stalno ulagati u opremu, kadrove, informatizaciju i edukativne aktivnosti glede održivog gospodarenja otpadom.“ (4).

Krajem srpnja 2017. HINA je objavila vijest da će se u Rijeci, od rujna, prosječna cijena odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada po kućanstvu gotovo dvostruko povećati! Konkretno, s 33,63 na 70,16 kuna mjesečno. U obrazloženju najavljenog povećanja cijena Čistoća Rijeka ističe da više od dvadeset godina nije mijenjala cijene, osim što je početkom 2017. cijena smanjena za 8,1% i to zbog smanjenja PDV-a. Također se navodi da je glavni razlog povećanja cijene tvrtka Ekoplus, tj. prihvaćanje 60.000 t/a u ŽCGO Marišćina (470 kuna/t). Neki postavljaju pitanje, da li je to povećanje dovoljno? Zanimljivo da se u javnosti vrlo rijetko ističe da je to prijelaz na suvremeni način gospodarenja otpadom (koji EU akceptira).

4. Stručna mišljenja o projektu CGO s MBO tehnologijom i BRO Stručnjaci upozoravaju da svaki projekt CGO s MBO tehnologijom ne mora biti učinkovit, te se može u provedbi susresti s ozbiljnim problemima. To naročito vrijedi za prve projekte CGO koji se realiziraju u RH. U pravilu to su veliki, vrlo složeni i dugoročni projekti. Odgovornost za provedbu projekta CGO ne smije se prenijeti samo na županije ili još gore samo na imenovane tvrtke investitora. Vrlo često županije i udružene županije za investitora imenuju novo osnovanu tvrtku u koju se najčešće „žurno” zapošljavaju raspoložive osobe. Stvarni učinci izgrađenih CGO biti će vidljivi tek nakon niza godina pripreme, gradnje i puštanja u pogon. Kroz to vrijeme može doći (a u RH je i dolazilo) do čitavog niza promjena. I to na lokalnoj, na regionalnoj i na državnoj razini. U takvim uvjetima kod pojedinog projekta CGO osobito je složeno odvojiti objektivne od subjektivnih problema.

Prema ZOGO projekti CGO su u domeni državne odgovornosti! Prethodno je već navedeno da su projekti CGO-i naznačeni već Strategijom, i to sa ciljem oporabe i smanjivanja odlaganja.

Konkretnije je tehnologija MBO, prvenstveno za MKO, analizirana

u Planu 2007.-2015., ali uz konstataciju da je to „najčešće planirana tehnologija u nacrtima županijskih planova gospodarenja otpadom". Na taj se način ostavila dilema, da li je MBO s bioreaktorskim odlagalištem (BRO) stručno utemeljen izbor države (plan usvaja Vlada RH) ili je to bio izbor većine županija s kojim se država složila?

MBO tehnologija je predobrada otpada, kod koje najčešće uz isparavanje vode (oko 25 – 30% mase), dolazi do odvajanja miješanog komunalnog otpada (MKO) na dvije osnovne frakcije: • težu (metanogena) frakciju, koja je: teža, sitnija i dobro bio­ razgradljiva i koja redovito ostaje u domeni odgovornosti JLS (jedinice lokalne samouprave), • lakše frakcije, koje su: lakše, glomaznije i slabo biorazgardljive – koje se mogu oporabiti izvan lokacije MBO postrojenja.

Za oporabu odvojenih lakših frakcija nužna je dugoročna suradnja JLS i privatnog gospodarstva. To je za svaki CGO s MBO tehnologijom osobito izazovna razina, koja ovisi od lokalnih uvjeta, ali i od svjetskog tržišta. Recikliranje u CGO odvojenih frakcija je načelno moguće ovisno od kakvoće i time povezane otkupne cijene. Središnji problem lakše frakcije u RH je energetska oporaba u CGO proizvedenog GIO (35 i više posto mase

ulazne količine MKO). Vrlo je zanimljivo, temeljem prijedloga dr.

Viktora Simončiča, u RH osigurati energetsku oporabu GIO i u javnoj građevini (HEP, INA, gradske energane, posebna središnja energana na GIO).

Kod dugoročnih projekata, kao što su i projekti CGO, vrlo je složeno procijeniti mogućnosti i sigurnost tržišnog plasmana odvojenih frakcija KO, uključujući GIO.. Izuzetno je važno već kod projektiranja MBO tehnologije poznavati uvjete prihvata na građevini za energetsku oporabu GIO (npr. < 1 % Cl). Pored tehničkih uvjeta važno je unaprijed poznavati i ekonomske uvjete preuzimanja GIO. Kada je već izgrađeno postrojenje za MBO, vrlo je teško realno ugovoriti uvjete preuzimanja materijalno i/ili energetski vrijednih lakših frakcija.

Inače, na potrebu partnerstva javnog i privatnog gospodarstva naznačio je već Plan RH 2007.-2015. (Slika 7.). Tvrtka potpuno u javnom vlasništvu sa sredstvima (EU i FZOEU - 90%, te JLS – 10%) ) financira gradnju CGO, te sklapa s privatnim partnerom ugovor o JPP za ulaganje i upravljanje CGO. Kod toga ugovorom o JPP-u mora se osigurati da je udjel javnog vlasništva najmanje 51%! U okviru CGO nalazi se MBO postrojenje i odlagalište.

Nadzor provodi županija.

Slika 7.: Shema javno – privatnog partnerstva projekta CGO s MBO(2)

JAVNO – PRIVATNO PARTNERSTVO - JPP

ŽUPANIJA

GRAD OPĆINA

TVRTKA (javno vlasništvo)

CGO

SAKUPLJANJE

ulaganje upravljanje nadzor

MBO

≥ 51%

FZOEU IPA ŽUPANIJE/ GRADOVI

UGOVOR O JPP

ODLAGALIŠTE

PRIVATNI PARTNER

SREDSTVA

≤ 49%

PROSINAC/DECEMBER 2017.

19

STRUČNO

Mala bio-plinska postrojenja

Energija pohranjena

u stajskom otpadu i mulju Pokazalo se da se troškovi pročišćavanja otpadne vode mogu smanjiti stabilizacijom otpadnog mulja u anaerobnom biološkom reaktoru i zatim energetskim iskorištavanjem tako proizvedenog bioplina d davnina se ljudi svakog dana susreću sa stajskim otpadom i gnojovkom. Stajski otpad od goveda se gotovo redovito koristi kao vrlo kvalitetni stajski gnoj, za oplemenjivanje poljoprivrednih površina. Suvremena iskustva pokazuju, da je učinkovitije kruti i kapljeviti otpad od stoke prvo energetski iskoristiti, a zatim iskoristi kao gnoj. U Njemačkoj godišnje goveda i svinje proizvode 200 milijuna tona gnojovke, ali od toga je samo 25% energetski iskorišteno. Za oporabu energije iz gnojovke i otpada iz staje razvijena su i mala anaerobna biološka postrojenja električne snage do 75 kW. Investicija je u takva mala biološka energetska bioplinska postrojenja (npr. tvrtka Schmack Biogas) isplativa, jer je otkupna cijena električne energije iz takvih postrojenja 23,53 euro ct/kWh).

Mala anaerobna biološka postrojenja koriste se i za digestiju otpadnog mulja iz pročišćavanja otpadnih sanitarnih voda.

Jedno takvo malo bioplinsko postrojenje isporučila je tvrtka Weltec Biopower za naselje Burgebach (njemački okrug Bamberg). U tom naselju je izgrađen mali uređaj za pročišćavanje

20

PROSINAC/DECEMBER 2017.

otpadnih voda za 13.000 ekvivalent stanovnika. Pokazalo se da se troškovi pročišćavanja otpadne vode mogu smanjiti stabilizacijom otpadnog mulja u anaerobnom biološkom reaktoru i zatim energetskim iskorištavanjem tako proizvedenog bioplina.

Na uređaju za pročišćavanje dnevno nastaje 16 prostornih metara sirovog otpadnog mulja, sa 4 do 4,5% suhe tvari.

Otpadni se mulj odvodi do digestora obujma 420 m3, koji je izrađen iz nehrđajućeg čelika (V4A). Anaerobnom biološkom obradom, odnosno digestijom, proizvodi se bioplin, koji se pohranjuje u spremniku obujma 68 m3. Uz bioplinsko postrojenje isporučuje se i mala kompaktna energana električne snage od 28 kW i toplinske snage od 58 kW. Tako se proizvedena električna energija iskorištava lokalno za uređaju za pročišćavanje otpadne vode, a proizvedena toplina se koristi za grijanje digestora i time u ubrzava proces anaerobne biološke obrade.

Na tržištu se nude takva mala kogeneracijska ekološka bio postrojenja za pročišćavanje otpadne vode, stabilizaciju otpadnog mulja i proizvodnju energije veličine od 8.000 do 30.000 ekvivalent stanovnika.

STRUČNO

Gospodarenje biootpadom

Veliko bio-plinsko postrojenje za kućni biootpad Tvrtka Retter Erfstadt iz Njemačke, koja je u vlasništvu Remonds grupe, izgradila je postrojenje za anaerobno – aerobnu biološku obradu godišnjeg kapaciteta 45.000 tona godišnje (t/a). Od toga je 37.000 t/a kućnog – kuhinjskog biootpada, a 8.000 t/a zelenog otpada iz vrta i zelenih površina a lokaciji novog bio-plinskog postrojenja od 1992. godine je radila kompostana, koja više nije odgovarala stanju tehnike. Zato je gradnja bio-plinskog postrojenja u stvari modernizacija tehnologije biološke obrade.

Odabran je takozvani suhi postupak digestije (truljenja) biootpada. Strukturni materijal - usitnjeno drvo iz zelenog otpada - izravno se dovodi u kompostnu hrpu. Ostatak zelenog otpada (otkos trave, lišće) ima vlažnost do 70%, što je na donjoj granici prihvatljivosti u postupku suhe digestije. Zaostali biootpad nakon anaerobne biološke obrade (digestije, fermentacije) odvodi se na kompostiranje (aerobnu biološku obradu), koja se provodi u zatvorenom prostoru (tunelu).

Središnji dio postrojenja je bio-reaktor (digestor, fermentator) u kojem proces traje 21 dan uz proizvodnju 600 m3/h bioplina (50 do 60 volumna postotka metana i 35 do 50 posto CO2). U bioplinu je i vrlo mali udio pratećih plinova (ugljikova monoksida, amonijaka, sumpor dioksida, vodene pare, kisika). Sirovi bio-

plin se na postrojenju posebnim fizikalno – kemijskim procesom pročišćava (osobito od CO2), te je konačni proizvod bio-plin vrhunske kakvoće (sadržaj metana 96 do 98 posto)!

Investicija u bioplinsko postrojenje i tunelsku kompostanu bila je 12 milijuna eura. Proizvedeni bioplin se pohranjuje u spremnik obujma 7.000 m3, kojim se kompenziraju promjene u proizvodnji i potrošnji. Postoje dvije mogućnosti vrednovanja bio-plina, ili u maloj energani za proizvodnju električne i toplinske energije (dva motora s unutarnjim izgaranjem) ili upuhivanje u gradsku mrežu zemnog plina.

Kod izgaranja zemnog plina nastaje emisija CO2 od oko 0,2 kg po proizvedenom kWh, a kod izgaranja bioplina proizvedenog iz biootpada, smanjuje se emisija CO2 za istu količinu! Naime, 1 m3 bioplina zamjenjuje 1 m3 zemnog plina. Bio-plinsko postrojenje Retter može godišnje proizvesti 20,3 milijuna kWh električne energije, te godišnje smanjuje emisiju CO2 za oko 4.000 tona!

Pored toga, prodajom energije proizvedene iz bio-plina smanjuju se troškovi odvojenog prikupljanja komunalnog biootpada.

Konačni proizvod ovog postrojenja je bio-plin vrhunske kakvoće, čiji sadržaj metana iznosi 96 - 98%

PROSINAC/DECEMBER 2017.

21

STRUČNO

Plastični otpad u morima

"Ribarenje"

otpadne plastike

Koncept se temelji na gradnji i rekonstrukciji brodova za sakupljanje plastike iz mora te njenog prijevoza do specijalnih brodova za recikliranje i energetsku oporabu [autori] D r.sc. Zlatko Milanović

Eksperti procjenjuju da je u morima oko 150 milijuna tona otpadne plastike, a svake godine se ta količina povećava za oko osam do deset milijuna tona

22

PROSINAC/DECEMBE 2017.

eć je dobro poznato da otpadna plastika (Marine litter – Debris) sve više onečišćuje mora širom svijeta. U morima i osobito u oceanima se pod djelovanjem vjetra, struja i kiše, stvaraju sve veći plutajući otoci otpadne plastike. Jedno vrlo zanimljivo rješenje za problem plastike u moru, u njemačkom gradu Kielu je prezentirao Dirk Lindenau, koordinator projekta ZIM - kooperacijska mreža "Marine Debris to Energy". Koncept se temelji na gradnji i rekonstrukciji brodova za sakupljanje plastike iz mora. Tako prikupljena otpadna plastika prijevozi se do specijalnih brodova za recikliranje i energetsku oporabu.

Eksperti procjenjuju da je u morima oko 150 milijuna tona otpadne plastike, a svake godine se ta količina povećava za oko osam do deset milijuna tona. Od toga je oko 80% plastike u more došlo sa kontinenta, a oko 20% je otpad odbačen iz brodova za vrijeme prijevoza, ribarenja i i Offshore djelatnosti.

Otpadna plastika u moru se stotinama godina polako usitnjava, pod djelovanjem UV zračenja, trenja i slane vode. Tako nastaje sve više mikro plastike, koja ulazi u morske organizme i

Najveći problem je mikro plastika koja ulazi u morske organizme i nastavno u prehrambeni mehanizam ljudi

Tema plastičnog otpada u morima sve je aktualnija i sve je više projekata kojima se nastoji pronaći neko učinkovito i provedivo rješenje

nastavno prehrambeni mehanizam ljudi. Već je danas vidljivo da otpadna plastika u moru vrlo negativno utječe na ribarstvo i turizam. Samo na obalama Brazila dugim 350 kilometara godišnje završava oko 70.000 tona otpadne plastike. Procjenjuje

Postoje čak ideje o proizvodnji goriva za brodove iz plastičnog otpada u morima

se da bi na tom području trebalo locirati devet brodova za sakupljanje otpadne plastike.

Za rješenje problema otpadne plastike zainteresirano je gotovo 200 zemalja, a među njima naročito azijske zemlje Kina, Indonezija, Filipini i Vijetnam. Zanimanje za projekt je pokazala i Njemačka u kojoj se procjenjuje da u morima završi godišnje "samo" 20.000 tona otpadne plastike. U toj zemlji ističu da mora ne smiju postati "kanta u koju se baca otpadna plastika". Plastifikaciju mora treba spriječiti, a ZIM projekt pokazuje da je to moguće uz jasno određene troškove.

PROSINAC/DECEMBER 2017.

23

STRUČNO

Postupanje s posmrtnim ostacima i gospodarenje otpadom na grobljima

Otpad i posmrtni U velikim naseljima sve su izraženiji komunalni problemi vezani uz postupanje s posmrtnim ostacima ljudi i gospodarenje otpadom s groblja, koji se dijeli na biorazgradivi (održavanje zelenih površina), zemlju i kamenje te ostali otpad koji nije biorazgradiv (lampioni, plastično cvijeće i vijenci) [autori] Dr.sc. Zlatko Milanović roj ljudi je sve veći, a sve je veća i koncentracija ljudi u naseljima. Urbane sredine su središta akceleracije razvitka suvremenog društva, a gradovi su sve veće i sve kompleksnije sredine. U velikim naseljima sve su izraženiji komunalni problemi vezani uz postupanje s posmrtnim ostacima ljudi. Kod toga se mogu načelno razlikovati dva problema postupanja s materijalnim ostacima tijekom posmrtnog "života" pokojnika: Zagrebački krematorij, jesen 2017.

24

Postupanje sa zemnim ostacima ljudskog tijela Vrlo zanimljiv članak o tehničkim mogućnostima sahrane pokojnika izradili su dr.sc. Aleksandar Racz (AR) i prof. emeritus Igor Čatić (IČ). Prezentaciju tog rada je u svibnju ove godine, u okviru 16. lošinjskih dana bioetike održao dr.sc. Aleksandar Racz. U nastavku se nalazi sažeti pregled tog članka o četiri moguća načina sahrane:

- pokapanje (u svim inačicama), - kremiranje (različiti načini postupanja s pepelom),

- problem postupanja sa zemnim ostacima ljudskog tijela, - problem gospodarenja otpadom s groblja.

PROSINAC/DECEMBER 2017.

- kriomiranje (noviji postupak), - resormiranje (noviji postupak).

"život"

Groblje Mirogoj, Zagreb

a) novi postupci (kriomiranje, resomiranje) Vrijedno je prije svega pojasniti dva novija postupka, koji su za sada u RH manje poznati.

Kriomiranje (eng. cryomation) je smrzavanje tijela pokojnika u ukapljenom dušiku pri temperaturi –196 °C. Slijedi defragmentacija, izdvajanje metala i isušivanje u podtlaku. Na kraju ostaje sterilni prah (bez bakterija i virusa). Masa ostatka se može smanjiti ubrzanim procesom kompostiranja, a pokopani ostaci za 6 do 12 mjeseci postaju tlo ("Iz ostatka pokojnika niče novi cvijet ili stablo").

Taj postupak smrzavanja i dehidracije je patentirao američki učitelj Philip Backman, a tehnički je razvijen u Velikoj Britaniji u partnerstvu s Odjelom za mikrobiologiju Sveučilišta Hertford­shieru početkom 2011. Kod kriomiranja nema plinovitih emisija teških kovina – žive ni CO2. Tehnika kriomiranja promovira stvaranje zelenih groblja.

Resomiranje (eng. resomation) se temelji na alkalnoj hidrolizi (AH), te se često naziva i "bio-kremiranje", "kremiranje u vodi" ili "kremiranje bez vatre". Postupak AH temelji se na metodi koju je za preradu životinjskih leševa u biljke, razvio 1888. godine Amos Herbert Hobson. Kod resomiranja se tijelo pokojnika u zatvorenoj čeličnoj komori polaže u otopinu natrijevog hidroksida (NaOH) uz temperaturu 160 - 180 °C i tlak 10 – 40 bara.

Povećani tlak priječi vrenje otopine. Kroz 3 do 6 sati meka tkiva tijela se u otopini razgrađuju, a preostale kosti se melju u prah. Na početku hidrolize pH je 14, a na kraju je 11, ovisno od odvijanja procesa i sadržaja masti u tijelu pokojnika . Što je temperatura viša proces je kraći, ali za višu temperaturu treba biti veći tlak.

Ostatak procesa alkalne hidrolize su zeleno smeđa kapljevina, koja sadrži aminokiseline, peptide, šećere i soli, te porozne bijele kosti (kalcijev fosfat). Utrošak vode kod resomiranja, po tijelu pokojnika, je 200 do 900 litara. Na kraju procesa ostaje zeleno smeđa kapljevina (450 do 1.200 l), koja se zbrinjava kao sanitarna voda, a moguće je korištenje i na tlu. Kosti se melju u prah i predaju obitelji. Proces AH troši značajno manje energije od postupka kremiranja, smanjena je emisija CO2 i nema emisija žive. Od 2007. godine u SAD-u je više od tisuću ljudi odabralo postupak resomiranja. b) stariji postupci (pokapanje, kremiranje) Pokapanje (inhumacija) je uobičajeni postupak u Europi, Americi i Aziji. Tijelo preminule osobe polegnuto u lijes (često luksuzno izveden i opremljen) ukopa se na grobljima u tlo ili odlaže u pojedinačne ili obiteljske grobnice. Određene zajednice ukapaju tijelo pokojnika u zajedničke grobnice.

Kod pokapanja za svako tijelo pokojnika se dugotrajno (najma-

nje 10 i više godina) zauzimaju tri kvadratna metra površine.

Kada se tijelo odlaže u grobnice potrebna površina je značajno veća. U urbanim sredinama sve je teže osigurati sve veće nove površine za širenje groblja. U posljednje vrijeme su sve češći zahtjevi za osiguranje novih površina za životinje.

Kremiranje je postupak izlaganja mrtvih tijela (i leševa životinja) visokim temperaturama (750 do 1.000 °C), pri čemu organska masa izgara te dolazi do mineralizacije. Provodi se na otvorenom (pogrebna lomača) ili u zatvorenom (posebno izvedene i opremljene peći). Ostaci kremiranja ne predstavljaju izravni zdravstveni rizik, te se pohranjuju u urne koje se zatim ukapaju ili odlažu u grobnice, te zauzimaju daleko manje površine na grobljima. Veliki su problem kremiranja plinovite emisije. Zato kod kremiranja treba ukloniti sve ugrađene dijelove (umjetni kuk, srčani elektrostimulator i sl.).

Kremaciju su kroz povijest prihvaćale darmičke religije (hinduizam, budizam, sikizam i sl.), a nisu je prihvaćale abrahamske religije (kršćanstvo, islam, judaizam i sl.). Zbog toga je u zapadnom svijetu spaljivanje odnosno kremiranje bilo potpuno iščezlo. Međutim, stalni rast naselja i nedostatak slobodnih površina za nova groblja, pridonijeli su da je 1963. godine ka-

Načelno se mogu razlikovati dva problema postupanja s materijalnim ostacima tijekom posmrtnog "života" pokojnika, a to su ostaci ljudskog tijela i otpad s groblja tolička crkva odobrila kremiranje i proglasila ga jednako vrijednim pokapanju u grob. Protestanti i pravoslavci također su skloni kremiranju, ali židovska i muslimanska vjerska zajednica i dalje zabranjuju kremiranje.

U razvijenim EU zemljama je praksa da se i više od 60% tijela pokojnika kremira, dok se u RH kremira tek oko 10%. Prva peć za kremiranje je izgrađena u Zagrebu 1985. godine, sljedeća je nabavljena 2011., a odmah zatim 2012. je nabavljena i treća peć. c) ekološki aspekti postupanja s tijelima pokojnika Činjenica je da na Zemlji stalno raste broj stanovnika, te dolazi i do povećanja broja mrtvih tijela. To nameće, naročito u ve-

PROSINAC/DECEMBER 2017.

25

STRUČNO

Postupanje s posmrtnim ostacima i gospodarenje otpadom na grobljima

Mirogoj, na većem broju mjesta nalaze se posude samo za miješani komunalni otpad

20 02 01 biorazgradivi otpad ........................................ N, Mirogoj, jedno od mjesta gdje se nalaze dvije posude.

likim naseljima, i novi veliki ekološki problem zbrinjavanja tijela pokojnika te gospodarenja otpadom s groblja. Prethodno su ukratko opisane četiri tehnike postupanja s tijelom pokojnika. Svaka od tih tehnika ima prednosti i nedostatke, koji se mogu usporediti na nekoliko načina (ekonomski, ekološki, sociološki, itd.).

Neprijeporno je kremiranje trenutno najjeftiniji postupak, koji također jamči bitno smanjenje potrebne površine za nova groblja. Nakon kremiranja zaostaje samo 1.750 grama pepela, koji zauzima oko 3,5 litre urne. Međutim, za kremiranje jednog tijela potroši se energija (285 kWh plina + 15 kWh električne energije) dostatna za prijelaz 7.725 kilometara osobnim vozilom, u Velikoj Britaniji 16% od ukupne emisije u zrak, dolazi iz krematorija (AR, IČ). Pripremom tijela za kremiranje i naročito pročišćavanjem dimnih plinova iz krematorija ta se emisija bitno smanjuje. Međutim, kriomiranje i resomiranje zahtijevaju visoko sofisticiranu opremu, a njihovi su troškovi (za sada) i stotine tisuća kuna. Ekološke usporedbe glede emisije ekvivalenta CO2 pokazuju da je najproblematičnije pokapanje (doprinos 180,3 jedinice). Manje su emisije kod kremiranja (79,9 jedinica), kriomiranja (47,2 jedinice) i resomiranja (31,8 jedinica).

Slični je pokazatelj analize glede zakiseljavanja mjereno u emisiji ekvivalenta SO2. Najveća štetna emisija glede zakiseljavanja je pokapanje (1,35), a bitno je manja kod kremiranja (0,67).

Glede emisije SO2 daleko su povoljniji novi postupci, koji čak pridonose smanjenju zakiseljavanja, i to kriomiranje (- 0,32) i resomiranje (- 0,34). Usporedba drugih ekoloških parametara (utjecaj na ozonski sloj, humanu toksičnost, smanjenje biološke mase i različnosti, fotokemijska oksidacija, itd.) također pokazuje prednosti kriomiranja i resomiranja.

Gospodarenje otpadom s groblja

Na groblju, već tijekom ukopa pokojnika započinje proizvodnja otpada. Otpad s groblja, prema Katalogu otpada (NN 90/15), nalazi se u grupi - Komunalni otpad (20) i to u podgrupi 20 02 – Otpad iz vrtova i parkova (uključujući otpad s groblja) u koju su uključene tri vrste otpada:

26

PROSINAC/DECEMBER 2017.

20 02 02 zemlje i kamenje ...............................................N, 20 02 03 ostali otpad koji nije biorazgradiv .......N Sve tri vrste otpada s groblja, prema Katalogu čine neopasni otpad (N). U pravilu, otpad s groblja nastaje sve dotle dok se ljudi sjećaju pokojnika. U zemljama koje su u tranziciji, porastom standarda života rastu i količine otpada s groblja. Također, u srednje razvijenim sredinama u otpadu s groblja je sve više plastike, a sve manje biorazgradljivog otpada. Dolazi do takozvane plastifikacije otpada, a time i do velikog povećanja njegovog volumena.

Najveće količine biorazgradivog otpada s groblja (20 02 01) danas nastaju tijekom održavanja zelenih površina. Biorazgradivi otpad s groblja je zeleni otpad, koji obvezno treba odvojeno prikupljati i kompostirati, odnosno biološki obraditi. Svakako treba površinu za kompostiranje izgraditi čim bliže lokaciji groblja na kojoj nastaje zeleni otpad. Proizvedeni kompost se može iskoristiti za oplemenjivanje zelenih površina.

U taj vrlo vrijedan proces kompostiranja idealno je uključiti i ostali biorazgardivi otpad (cvijeće, vijenci izrađeni iz biološki razgradivih tvari), ako se sortiranjem izdvoje ili ako se odvojeno sakupe.

Zemlja i kamenje (20 02 02) nastaju uglavnom kod pokapanja tijela pokojnika. Ta vrsta otpada na groblju u pravilu nastaje jednom, te vrlo rijetko kod premještanja tijela pokojnika. Ostaci zemlje i kamenja mogu se redovito iskoristiti na lokaciji groblja.

Ostali otpad s groblja koji nije biorazgradiv (20 02 03) nastaje sve dok postoji sjećanje na pokojnika. To su u osnovi dvije vrste: plastični vijenci i plastično cvijeće, te lampioni. Na groblju treba odvojeno prikupljati lampione i to na mjestima lagano vidljivim i dostupnim građanima. Iz otpadnih lampiona može se reciklirati: metalni poklopac, vosak i plastično kućište. U RH uvjeti recikliranja lampiona još nisu stabilni, te su podložni promjenama. Plastične vijence, cvijeće i ostalu plastiku s groblja (vrećice, folije) treba odvojeno prikupiti i uključiti u sustav gospodarenja otpadnom plastikom na razini jedinice lokalne samouprave.

SPONZORIRANI PRILOG

RASCO

MUVO - cjelogodišnji radnik

za održavanje urbanih sredina S više od četvrt stoljeća iskustva, RASCO je jedan od vodećih europskih proizvođača opreme za zimsko i ljetno održavanje prometnica. Uz opremu za ljetno i zimsko održavanje, u RASCO prodajnom programu se nalaze višenamjenska vozila MUVO i Holder UVO je vozilo idealno za cjelogodišnje komunalno održavanje gradskih prostora, pogotovo onih kojima ne mogu pristupiti velika vozila komunalnih službi. Budući da je za MUVO dostupno preko 20 različitih priključaka, iskoristiv je tijekom cijele godine za poslove komunalnog održavanja urbanih sredina. Trebate li košnju u proljeće, zalijevanje i njegovanje bilja i raslinja u ljeto, čišćenje snijega i posipanje prometnica zimi, ili pak skupljanje otpada te promjenu javne rasvjete tijekom cijele godine – MUVO može sve to. Male dimenzije, upravljanje na sva četiri kotača te snažan i izdržljiv motor daju MUVO-u vrhunske manevarske sposobnosti i mali radijus okretanja.

Za održavanje prometnica ljeti MUVO vozilo možete opremiti vakuumskom čistilicom SX2, koja se različitim prednjim priključcima može prilagoditi svim potrebama čišćenja površina u urbanim sredinama. Za košnju trave i održavanje raslinja uz prometnice dostupna je kranska kosilica KKM dohvata do 4 metra, na koju je moguće ugraditi više vrsta radnih alata što povećava broj mogućih primjena kosilice. Ukoliko Vam MUVO služi za prikupljanje otpada u urba-

nim sredinama, za njega je dostupna platforma za podizanje kontejnera M3 te kontejner za prikupljanje otpada KK 3.0 zapremine spremnika 3000 litara. Malo univerzalno vozilo možete koristiti i za promjenu javne rasvjete te obrezivanje nižih stabala, pri čemu je idealan priključak podizna platforma SOCAGE. Ukoliko MUVO koristite za prijevoz tereta, možete ga opremiti trostranim kiper sandukom TKS. Ukoliko Vam treba prijevoz vode za pranje i čišćenje, na MUVO možete ugraditi spremnik vode zapremine 2000 l.

U zimskim uvjetima MUVO možete opremiti kombinacijom snježnog pluga BILO M ili varijabilnog snježnog pluga VERTUS M. Za suho posipanje dostupni su posipači SOLID u izvedbama s transportnim pužem ili gumenom trakom za distribuciju materijala, dok je posipač LIQUID SM je namijenjen za tekuće posipanje prometnica. Rotacijski posipač MRP posebno je dizajniran za ugradnju na malo višenamjensko vozilo MUVO, umjesto zadnje stranice trostranog kiper sanduka TKS. Četke MKM i MKH namijenjene su cjelogodišnjem čišćenju prometnica: zimi od nakupljenog snijega, a ostatak godine od kamenčića, lišća, zemlje i ostale nakupljene prljavštine.

Uz MUVO, malo univerzalno vozilo osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj, RASCO je i ekskluzivni distributer za multifunkcionalna vozila marke Holder za tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Albanije.

Max Holder GmbH je njemačka kompanija s preko 125 godina iskustva u proizvodnji komunalnih i poljoprivrednih strojeva.

Uz osiguran servis i rezervne dijelove te sveobuhvatan program nadogradnji, RASCO korisnicima pruža cjelovitu uslugu konfiguracije, opremanja i održavanja MUVO i Holder vozila.

Stoga neovisno o tome trebate li vozilo za radove u voćnjaku, vinogradu, zračnoj luci ili urbanoj sredini, RASCO je prava adresa za cjelovito rješenje vaših potreba.

U zimskim uvjetima MUVO se može opremiti kombinacijom snježnog pluga BILO M ili varijabilnog snježnog pluga VERTUS M

PROSINAC/DECEMBER 2017.

27

REPORTAŽA

Mineral Forum 2017

Održivo gospodarenje mineralnim sirovinama i građevnim otpadom U Zagrebu je 15.11.2017. održan Mineral Forum na temu održivog gospodarenja mineralnim sirovinama i građevnim otpadom. Na skupu je sudjelovalo više od 150 stručnjaka i gospodarstvenika iz područja rudarstva, graditeljstva i resornih državnih institucija. Uz organizatora, stručnog časopisa Mineral, skup su organizacijski potpomogli GIU Promins i Hrvatska udruga poslodavaca, a ističemo i glavnog sponzora - Nexe grupu, Našicecement d.d. jelatnosti rudarstva i graditeljstva povezane su više nego se paušalno misli. To je ovogodišnji Forum direktno pokazao, ali na način da dio problema u praksi proizlazi iz legislativnih preklapanja nadležnosti i kompetencija. Te probleme trebala bi riješiti stručna resorna tijela na dobrobit gospodarstva. Ovogodišnjem Mineral Forumu odazvala su se sva pozvana državna tijela nadležna za problematiku koju smo planirali kroz predavanja i dijaloge. Time su pokazali odgovornost, otvo-

28

PROSINAC/DECEMBER 2017.

renost prema gospodarstvu i spremnost da se problemi koje postoje rješavaju u međusobnom dijalogu, a skup je imao apsolutni kredibilitet za diskusiju o definiranoj problematici. Na skupu su sudjelovali predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, dr.sc. Dragan Krasić, načelnik Sektora za rudarstvo, te Krunoslav Bašić, načelnik Sektora nadzora u području rudarstva, elektroenergetike i opreme pod tlakom. Njihovo učešće bilo je disperzirano kroz veći dio tema zbog sveobuhvatne nadležnosti u dijelu održivog gospodarenja mineralnim sirovi-

Glavni sponzor foruma Mineral Forum aktivno su popratili predstavnici Nexe grupe istaknuvši ekološke aspekte u proizvodnom procesu Našicecementa d.d.

Božidar Podunavac, Zdravko Kranjčec i Zoran Markulić

nama, sanacijama eksploatacijskih polja i dijelu problematike viška materijala kod građevinskih iskopa. U svojim su izlaganjima i diskusijom naglasili legislativne okvire te kompetentnost i dosljednost u radu svojih službi. U svom izlaganju dr.sc. Krasić naglasio je izradu jedinstvenog informacijskog sustava mineralnih sirovina čija

se funkcionalnost očekuje pred kraj 2018. godine. U izlaganju mr.sc. Šredla istaknuta je naklonost rudarskih subjekata lokalnim samoupravama u smislu pravednije raspodjele financijskih naknada. U nastavku Foruma, Snježana Frković, je u ime DORH-a sudjelovala u panelu sa konstruktivnim komentarima na teme koje se tiču sanacija i Zakona o rudarstvu općenito.

U drugom dijelu Foruma otvorila se dosta dinamična i konstruktivna rasprava na temu problematike viška materijala kod građevinskih iskopa. Uvodno predavanje imao je Krunoslav Bašić koji je istaknuo kompetencije rudarske inspekcije u tim poslovima. Kroz panel diskusiju, uz primjere iz prakse koje je iznio Darko Jambreković iz Radnika d.d. Križevci, izražen je niz nelogičnosti u legislativnim kompetencijama i nadležnostima koje se dotiču ove problematike. Glavninu rasprave vodili su predstavnici dvaju ministarstava, dr.sc. Dragan Krasić s pozicija Ministarstva gospodarstva i rudarskog sektora te Slađana Šepić s pozicije Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Prostora za napredak i olakšavanje zakonskog provođenja ovog problema u praksi ima i to se treba preciznije urediti kako gospodarski subjekti ne bi bili izloženi neželjenim sankcijama nadležnih inspekcija.

Europska direktiva o gospodarenju građevnim otpadom postavila je ovu temu također u fokus Foruma. Detektirana su dva glavna problema u provođenju, a to su: nadzor toka građevnog otpada i kakvoća i povjerenje u reciklirani materijal iz građevnog otpada. Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja sudjelovale su

Nenad Žunec, direktor Business Media Croatia d.o.o.

Gordan Šredl, direktor GIU Promins

Dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Skupštine grada Zagreba, u svom je pozdravnom obraćanju naglasio važnost struke i potvrdio da Vlada priprema novi zakon o inspekcijama u gospodarstvu kojim će se sve inspekcijske službe ponovo vratiti pod isti krov. Time će se osigurati efikasniji i pravedniji sustav inspekcija u gospodarstvu.

Alojzije Gregur, direktor IGMA d.o.o. predstavnik glavnog sponzora Nexe Grupe

Mirela Gudan, HUP, direktorica Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva

PROSINAC/DECEMBER 2017.

29

REPORTAŽA

Mineral Forum 2017

Sudionici dijaloga (slijeva): Nenad Sabljak, direktor Radlovac d.d. Orahovica, Ivica Sopek, načelnik Općine Tounj, Snježana Frković, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika RH, Krunoslav Bašić, Gordan Šredl i Dragan Krasić. Panel diskusiju vodio je Predrag Mikulčić.

Izlagači na forumu

Dr.sc. Dragan Krasić, Stanje, istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina u RH

Na Mineral Forumu sudjelovali su kao izlagači predstavnici zastupnika građevinske opreme: Tek­ noxgroup Hrvatska d.o.o., SSAB Hardox i Ro Tehnologija d.o.o.

Mr.sc. Gordan Šredl, Poboljšanje odnosa rudarskih subjekata i lokalne zajednice

Predrag Mikulčić, Sanacija eksploatacijskih polja i društveno odgovorno poslovanje

30

PROSINAC/DECEMBER 2017.

Jelena Svibovec s predavanjem o gospodarenju građevnim otpadom sukladno Protokolu EU i Tonćika Jarak iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike na temu nadzora toka građevnog otpada. Oba predavanja su, nadopunjujući se, zaokružili sustav postupanja građevnim otpadom.

Kroz panel, na pitanja o određenim nedefiniranim situacijama u praksi, auditoriju je odgovarala Sandra Bućan, glavna inspektorica zaštite okoliša. Sa zadovoljstvom smo slušali izlaganje Zorana Markulića, šefa rudokopa Našicecementa d.d. - pozitivan primjer ekološke osviještenosti

Krunoslav Bašić, Problematika viška materijala kod građevinskih iskopa

Jelena Svibovec, Gospodarenje građevnim otpadom sukladno Protokolu EU

Tonćika Jarak, Nadzor toka građevnog otpada

Zoran Markulić, prezentacija Nexe - Našicecement d.d.

Sudionici panela (slijeva): Darko Jambreković, Tonćika Jarak, Slađana Šepić, Sandra Buća, glavna inspektorica zaštite okoliša, Jelena Svibovec i Krunoslav Bašić.

Panel diskusiju vodio je Nenad Žunec

i društveno odgovornog poslovanja u kompaniji.

Treća sekcija Foruma bila je posebno interesantna jer je pokazala pozitivne primjere povlačenja sredstava EU za poslovno jačanje rudarsko-građevinskih kompanija u smislu konkurentnosti i podizanja kapaciteta proizvodnje.

Istaknuta su dva primjera; tvrtke MiTeh-Mihelčić tehnika d.o.o. i tvrtke Arkada d.o.o. Sanja Bonefačić, članica Uprave MiTeha, predstavila je tvrtku i projektni zadatak koji je postavljen za povlačenje sredstava. Radi se o jačanju

konkurentnosti tvrtke kroz podizanje tehnološke spremenosti i povećanje proizvodnih kapaciteta. Projekt je uspješno proveden, a realizacija provedena s konzultantskom tvrtkom Calluro d.o.o., direktorice Marije Sitar.

Sljedeći pozitivan primjer iznijela je predstavnica tvrtke Arkada d.o.o., Anita Isabegović, kroz projekt povećanja kapaciteta kamenih agregata i radova u niskogradnji. Projekt je proveden s konzultantskom tvrtkom Projektna vizija d.o.o., direktora Igora Capana.

Sanja Bonefačić, članica Uprave MiTeha

Anita Isabegović, Arkada d.o.o.

Marija Sitar, direktorica Calluro d.o.o.

Igor Capan, direktor Projektna vizija d.o.o.

PROSINAC/DECEMBER 2017.

31

SPONZORIRANI PRILOG

HRVATSKA MOŽE POSTATI LIDER EU NA PODRUČJU RECIKLAŽE OTPADA KORISTEĆI NOVE TEHNOLOGIJE ZA ODRŽIVO GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM MBO-Te tehnologija Tehnix odobrena je od EU komisije, provjerena je u praksi i daje najbolje tehnološke rezultate reciklaže. Ključni nacionalni dokument za realizaciju EU programa namijenjenih području istraživanja, razvoja i inovacija (IRI) je Strategija pametne specijalizacije (S3), usvojena od Vlade i potvrđena od EU. Radi se o razvojnom modelu koji je nastao u Bruxellesu i kao obavezan razvojni alat koriste ga zemlje članice Europske unije i druge zemlje svijeta. Strategijom pametne specijalizacije u poglavlju ”Ekološki prihvatljive tehnologije, oprema i napredni materijali ”autori navode i ističu poduzeća koja su nacionalni tehnološki lideri, proizvođači ekološke opreme ”značajni i za globalno tržište, primjerice poduzeće Tehnix d.o.o. koje je lider u proizvodnji posebnih komunalnih vozila Ekomunal za prikupljanje, sabijanje i reciklažu komunalnog i probranog otpada, separatora visokog protoka i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda”. Također se navodi da je tvrtka Tehnix d.o.o. hrvatski lider u području održivog gospodarenja komunalnim otpadom i inovacijski trendsetter s brojnim izvoznim tržištima. MBO-Te tehnologiju industrijske reciklaže komunalnog otpada podržala je i Hrvatska akademija tehničkih znanosti pozitivnim mišljenjem te sa preporukom implementacije na domaćim projektima u skladu sa PGO-om R. Hrvatske. Tehnologija je dobila suglasnost mnogih domaćih i inozemnih stručnjaka za zaštitu okoliša te Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH. Posebnu podršku MBO-Te projektima dala je Hrvatska gospodarska komora.

SPONZORIRANI PRILOG

MBO-TE TEHNOLOGIJA TEHNIX ZA ODRŽIVO GOSPODARENJE PREDSORTIRANIM ILI MIJEŠANIM KOMUNALNIM I KRUTIM OTPADOM INDUSTRIJSKA RECIKLAŽA

Ulaz odvojenog (predsortiranog) i/ili miješanog komunalnog otpada

• Nema deponija • Reciklaža 100% • Kružno gospodarstvo

Izlaz – ekološko pranje podvozja i dezinfkecija vozila

MO

Nadzor, prihvat i vaganje Na ulazu/izlazu

BO

POTPUNOM INDUSTRIJSKOM RECIKLAŽOM KOMUNALNOG OTPADA IZDVAJAMO 8 VRSTA SIROVINA, DOBIVAMO EKO KOMPOST I KVALITETNO RDF GORIVO

TO

MEHANIČKA OBRADA

BIOLOŠKA OBRADA

TERMIČKA OBRADA

Prihvat i doziranje otpada

Prihvat biorazgradivog otpada

Automatsko izdvajanje metala

Otvaranje vreća za sortiranje

Usitnjavanje i miješanje biorazgradivog otpada

Usitnjavanje gorivog ostatka (30 - 50 Mm) Priprema gio/rdf-a

Otprašivanje i sušenje otpada

Formiranje brazdi za biološku Obradu otpada

Rotosito Izdvajanje biorazgradive frakcije Sortiranje - razvrstavanje 8 Vrsta sirovina + ostatak Prikupljanje i privremeno Skladištenje sirovina

BO TO

Prevrtanje, kompostiranje u kontr oliranim uvjetima (8 Tjedana)

Baliranje i skladištenje gio/rdfa

Transport baliranog rdfa

Prosijavanje i pročišćavanje proizvedenog materijala

Prihvat i doziranje gio/rdfa Za energetsku oporabu

Pakiranje - skladištenje komposta, kompostu sličnog materijala, stabilata

Najpovoljnija oporaba kao alternativno gorivo za proizvodnju cementa

Automatsko doziranje Za baliranje Prihvat i baliranje čistih Sirovina za tržište

DIREKTIVA EU OD 26.1.2017. BR. COM(2017) 34 FINAL I OD 7.2.2017. COM(2017) 33 FINAL/2 TEHNOLOGIJA U SKLADU SA PLANOM GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017. - 2022. GODINE, USVOJENOM NA VLADI RH 6. SIJEČNJA 2017.

MBO-Te tehnologija Tehnix odobrena je od EU komisije, provjerena je u praksi i daje najbolje tehnološke rezultate reciklaže.

Ključni nacionalni dokument za realizaciju EU programa namijenjenih području istraživanja, razvoja i inovacija (IRI) je Strategija pametne specijalizacije (S3), usvojena od Vlade i potvrđena od EU. Radi se o razvojnom modelu koji je nastao u Bruxellesu i kao obavezan razvojni alat koriste ga zemlje članice Europske unije i druge zemlje svijeta.

Strategijom pametne specijalizacije na strani 107. u poglavlju ”Ekološki prihvatljive tehnologije, oprema i napredni materijali ” autori navode i ističu poduzeća koja su nacionalni tehnološki lideri, proizvođači ekološke opreme ”značajni i za globalno tržište, primjerice poduzeće Tehnix d.o.o. koje je lider u proizvodnji posebnih komunalnih vozila Ekomunal za prikupljanje, sabijanje i reciklažu komunalnog i probranog otpada, separatora visokog protoka i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda”.

TAKOĐER NAVODE DA JE TVRTKA TEHNIX D.O.O. HRVATSKI LIDER U PODRUČJU ODRŽIVOG GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM I INOVACIJSKI TRENDSETTER S BROJNIM IZVOZNIM TRŽIŠTIMA. MBO-Te tehnologiju industrijske reciklaže komunalnog otpada podržala je i Hrvatska akademija tehničkih znanosti pozitivnim mišljenjem te sa preporukom implementacije na domaćim projektima u skladu sa PGO-om Republike Hrvatske.

Tehnologija je dobila suglasnost mnogih domaćih i inozemnih stručnjaka za zaštitu okoliša te Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH: dr. Heribert Gisch iz Njemačke, dr. Slaven Dobrović, dr.

Viktor Simončič, dr. Zlatko Milanović, dr. Dinko Sinčić.

Posebnu podršku MBO-Te projektima dala je Hrvatska gospodarska komora.

SAVJETUJEMO ~ PROJEKTIRAMO ~ PROIZVODIMO ~ MONTIRAMO ~ SERVISIRAMO ~ ODRŽAVAMO TIPSKA POSTROJENJA ZA INDUSTRIJSKU RECIKLAŽU 3-5-10-15-20-40 T/H KOMUNALNOG OTPADA www.tehnix.com

PREDSTAVLJAMO

Gradatin

UČINKOVITA OBRADA BIORAZGRADIVOG OTPADA Biostabilizator je uređaj za obradu otpadnog mulja, organske frakcije mješovitog otpada, određenih kategorija klaoničkog otpada i kompostirane organske frakcije iz selektivno prikupljenog otpada poput biorazgradivog kuhinjskog otpada, otpada iz trgovina, otpada iz vrtova i parkova poput trave, lišća, itd.

iostabilizator je mobilni rotirajući uređaj s toplinskom izolacijom, konstruiran za postavljanje i rad na otvorenom prostoru. Nije potrebno postavljanje biostabilizatora ispod krovne konstrukcije ili u zatvorenoj hali, pa stoga nije potrebna ni građevinska dozvola. Punjenje i pražnjenje biostabilizatora odvija se pomoću trakastih transportera. Konstrukcijski je prilagođen za kontinuirani rad.

Biostabilizator je konstruiran za obradu aerobno stabiliziranog / dehidriranog otpadnog mulja, organske frakcije mješovitog otpada, klaoničkog otpada II i III kategorije i kompostirane organske frakcije iz selektivno prikupljenog otpada.

Primjerice, biorazgradivog kuhinjskog otpada, otpada iz trgovina, otpada iz vrtova i parkova poput trave, lišća, i ostalog biorazgradivog komunalnog otpada.

34

PROSINAC/DECEMBER 2017.

Visoka učinkovitost

Postavljanje uređaja i priprema za rad

Kapacitet prerade ovog biostabilizatora iznosi do 3.000 tona ulaznog materijala godišnje, a produktivnost po jednom proizvodnom ciklusu kreće se između 16 i 25 m3 utovarenog materijala. To prije svega ovisi o vrsti i strukturi utovarenog materijala.

Vrijeme trajanja punog radnog ciklusa iznosi tri dana, pri čemu se uređaj ciklički puni i prazni svaka 3-4 sata.

Biostabilzator je mobilni uređaj koji ne iziskuje izgradnju nikakvih temelja. Za njegovo postavljanje dovoljna je tek čvrsta podloga približnih dimenzija 5 x 15 metara.

Biostabilzator ima električni pogon, a za njegovo napajanje, uključujići i trakaste transportere za utovar i pražnjenje, potrebno je osigurati električni priključak dimenzioniran za snagu od 10 kW. Maksimalna potrošnja električne energije samog biostabilizatora iznosi cca. 1,5 kWh.

Emisije procesnih plinova Biostabilizator je opremljen elektronski nadziranim sustavom za praćenje emisija procesnih plinova (NH3 i CO2) i biofilterom za čišćenje zraka, postavljenim na ispuhu. Rad biostabilizatora je sukladan svim važećim propisima o dozvoljenim emisijama plinova, i u svom radu ne dovodi u pitanje prekoračenje normi.

Konačan proizvod procesa prerade u biostabilzatoru Konačni proizvod nastao zbrinjavanjem organske frakcije ispodprosječne veličine potrebno je podvrgnuti aerobnoj stabilizaciji tijekom razdoblja od dva tjedna, a dobiveni stabilizat propustiti kroz sito bubnja s ciljem uklanjanja dijelova koji nisu biorazgradivi, kao i temeljitog prozračivanja. Proizvod dobiven iz dehidriranog kanalizacijskog mulja može se koristiti kao oplemenjivač tla, nakon prethodnog pribavljanja odgovarajućih dozvola. Proizvod dobiven iz klaoničkog otpada može se podvrgnuti briketiranju i koristiti kao gorivo u kotlovnici. Kompostiranjem organske frakcije iz selektivnog otpada dobiva se punovrijedni kompost.

Sve dodatne informacije o tehnologiji prerade, karakteristikama samog uređaja i uvjetima nabave te održavanja, dostupne su kod tvrtke Gradatin iz Sesveta (www.gradatin.hr).

Namjena uređaja Rotirajući biostabilizator služi za dinamičko aerobno zbrinjavanje: • organske frakcije ispodprosječne veličine iz miješanog komunalnog otpada, • kanalizacijskog mulja, • klaoničkog otpada druge i treće kategorije, kao i za dinamičko kompostiranje organske frakcije iz selektivno prikupljenog otpada.

Mobilnost postrojenja je jedna od njegovih ključnih značajki

PROSINAC/DECEMBER 2017.

35

STRUČNA INFORMACIJA

Alfateh

Primjena

komunalne nadogradnje na postolju za samonavlakač

Ilustracija 1: izvedba izmjenjive Abroll nadogradnje

Ova nadogradnja je kompatibilna sa svim postojećim komunalnim vozilima i trebala bi svakako omogućiti pojeftinjenje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, zahvaljujući racionalnom radu i nižim troškovima prijevoza po toni tereta redba o gospodarenju komunalnim otpadom donesena u svibnju 2017. godine sa snagom primjene od 1. studenog 2017. detaljno opisuje postupanje s miješanim komunalnim otpadom i biorazgradivim komunalnim otpadom. Navedena Uredba ima uporište u Planu gospodarenja otpadom i Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Odluka regulira visoke standarde odnosa između davatelja i primatelja komunalne usluge, bez mogućnosti proporcionalnog povećanja cijena usluga.

Unutarnji organizacijski sustav i opremljenost komunalnih društava komunalnim vozilima, „eko-otocima”, stacionarnim i mobilnim reciklažnim dvorištima, mobilnim komposterima i sortirnicama, nameće nove standarde u postupanju s miješanim, selektivnim i biorazgradivim komunalnim otpadom.

Transportom komunalnog otpada „od vrata do vrata” do sta-

36

PROSINAC/DECEMBER 2017.

cionarnog „reciklažnog dvorišta” ili pretovarne stanice, bitno se smanjuje dužina i vrijeme transporta, a posljedično i trošak transporta. Navedeno smanjenje troškova poslovanja pomaže komunalnom društvu u provedbi Uredbe bez povećanja cijena i dodatnog opterećenja primatelja komunalne usluge, a to smo mi svi.

Poteškoće iz prakse Navedenom Uredbom reguliraju se odnosi davatelja usluge – komunalnih društava i primatelja usluge – građana, uz dokaz o ispunjenju javne usluge odvoza komunalnog otpada po masi ili volumenu. Sve je obvezujuće u narednoj godini dana.

Ista Uredba pred komunalna društva postavlja izradu nove evidencije korisnika usluge kao i izdavanje dokaza o izvršenim uslugama. Dokazni dokument ima pravosnažnost Ugovora o

izvršenoj usluzi i osigurava urednu naplatu izvršene usluge.

Uredbom se također reguliraju i povezane usluge koje se odnose na odvojeno prikupljanje otpada, korištenje reciklažnog dvorišta te odvoz glomaznog otpada.

Osim neriješenog sustava za zbrinjavanje reciklažnog otpada, u praksi je veliki problem prikupljanje otpada na geografski velikom teritoriju gradova i županija, gdje su manje općine ili mjesni odbori raštrkani i međusobno udaljeni kilometrima. Posebno je to otežavajuće na otocima gdje su prometnice uske, često nekvalitetne i nepregledne, a komunalno vozilo mora uredno i redovito pružati svoju uslugu.

Višenamjenski koncept Tvrtka Alfateh ekologija i enegetika iz Rijeke prezentira stoga komunalnu nadogradanju za prikupljanje i transport komunalnog otpada na postolju za samonavlakač – „abrollkiper”, koja može funkcionirati i kao stacionirana oprema na stacionarnom reciklažnom dvorištu. Prema Ilustraciji br.1. razvidna je njena izvedba, koja je vrlo slična nadogradnji klasičnog „autosmećara”. Hidrostatski pogon može imati preko vlastitog elektromotora snage 22kW, 380V/50Hz, napajanog iz reciklažnog dvorišta, ili može imati ugrađen vlastiti dizel-motorni pogon.

Punjenje nadogradnje (neto obujam je 22 m3) je predviđeno straga, kao i kod konvencionalnih „autosmećara”, a brzina utovara iznosi 4,5 m3/min. Ilustracija broj 2 prikazuje stražnje punjenje, a omogućava prihvat komunalnog otpada iz svih „autosmećara” jer ima nisku razinu punjenja. Omjer zbijanja je 5:1 i radni tlak 160 bara uz mogućnost povećanja za 15%, pa ukupna nosivost iznosi 11.000 kg, odnosno 12.600 kg.

Pražnjenje komunalne nadogradnje identično je kao kod konvencionalnih „autosmećara”, otvaranjem zadnjih vrata i potiskivanjem sadržaja potisnom pločom za pražnjenje. Sve je prikazano na Ilustraciji br. 3. Pražnjenje nadogradnje obavlja se na pretovarnoj stanici ili lokalnom odlagalištu. Za pražnjenje se koristi hidrostatski pogon podvoza ili vlastiti dizel pogon.

Transport komunalne nadogradnje obavlja troosovinski kamion sa samonavlakačkom nadogradnjom najveće dopuštene mase 26.000 kg. Samonavlakač može prema potrebi obavljati izmjene više opisanih nadogradnji u modulnoj vožnji „prazno za puno”.

Tandem vozila koja pune prezentiranu nadogradnju uključena su u sustav prikupljanja komunalnog otpada „od vrata do vrata”, vozeći isti od korisnika do reciklažnog dvorišta ili pretovarne stanice. Samonavlakač se može višenamjenski koristiti

za transport glomaznog otpada, ako na sebe navuče rolo kontejner sa grabilicom za pražnjnje polupodzemnih ili zvonastih spremnika. Zatim, za podizanje i pražnjenje „baja” od 5 i 7 m3, prijevoz rolo vodotijesnog kontejera s povišenim stranicama za prikupljanje i transport zelenog urbanog otpada s javnih komunalnih površina i mokrog organskog otpada, itd. Samonavlakač može navlačiti neizmjeno mnogo vrsta rolo kontejnera zadovoljavajući svekolike potrebe lokalne uprave upućene lokalnom komunalnom društvu.

Solucija primjene komunalne nadogradanje za prikupljanje i transport komunalnog otpada na postolju za samonavlakač – „abrollkiper” vrlo je povoljna u primjeni na svim otocima našeg Jadrana, gdje higijena ambijenta intenzivno i sve bitnije utječe na turizam, baznu privrednu djelatnost Republike Hrvatske.

Ilustracija 2: stražnje punjenje, s mogućnošću prihvata komunalnog otpada iz svih „autosmećara”, zahvaljujući nisko postavljenom otvoru

Optimizacija troškova Uredbom o gospodarenju otpadom je određena cijena prema korisnicima komunalne usluge koja se sastoji od dijela pokrivanja troškova minimalne javne usluge i dijela cijene komunalne usluge zavisno od količine ili mase predanog komunalnog otpada od primatelja usluge. Naravno da je korekcija cijene naviše uvijek nepopularna i teška, kako za davatelja usluge, tako i za načelnike i gradonačelnike. Ali također i za sve ugroženiji standard korisnika, koji kao prvi čimbenik u lancu odgovorno selektiraju otpad bez stimulacije i satisfakcije.

Predstavljena nadogradnja je kompatibilna sa svim postojećim komunalnim vozilima – „autosmećarima” i trebala bi svakako omogućiti pojeftinjenje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada zahvaljujući racionalnom radu i nižim troškovima prijevoza po toni tereta. Model nadogradnje ne navodimo jer postoji čitav niz proizvođača vrlo sličnih nadogradnji koje će sigurno zadovoljiti sukus interesa svih komunalnih društava u Republici Hrvatskoj.

Ilustracija 3 (lijevo): Otvaranje stražnjih vrata radi pražnjenja nadogradnje potisnom pločom.

Ilustracija 4 (desno): prijevoz izmjenjive nadogradnje na 6x2 ili 6x4 kamionu n.d.m.

26 tona

PROSINAC/DECEMBER 2017.

37

STRUČNA INFORMACIJA

Caterpillar

Za optimalno iskorištavanje stroja i što bolju radnu efikasnost Caterpillar preporuča sljedeće alate za 304.5E2 XTC: korpe opće namjene (GP bucket), višefunkcionalne korpe (MP bucket), vilica, nož za dozer, plug i lančani kanalokopač

Cat 304.5E2

svestrani hidraulički ro Cat 304.5E2 XTC konstruiran je za korisnike koji traže iznimno svestran, produktivan i pouzdan stroj s vrlo širokim rasponom dostupnih alata. To je prvi stroj u novoj XTC seriji (Xtra Tool Carrier) mini rovokopača

38

PROSINAC/DECEMBER 2017.

osebnost XTC strojeva jest da imaju dodatni priključak za alate identičan onome na mini utovarivačima (skid steer) što znači bitno povećan raspon radnih mogućnosti u malom stroju. Maksimalna operativna masa Caterpillara 304.5E2 XTC je 4.080 kg. Dodatni priključak za alate nalazi se na mjestu gdje standardni rovokopači ove klase imaju nož. Inženjeri koji su razvili ovaj stroj dali su korisnicima mogućnost da u poslu koji zahtijeva rad mini rovokopača i mini utovarivača angažiraju jedan stroj. Cat 304.5E2 nije mini utovarivač, ne može raditi sve poslove mini utovarivača s njegovim priključcima jer je maksimalna visina podizanja pri utovaru 935 mm, a maksimalan dohvat kod podizanja i izbačaja 2040 mm. Cat 304.5E2 XTC može raditi poslove mini utovarivača u razini tla. Također, treba imati na umu da Cat 304.5E2 XTC nije jednako brz kao mini utovarivač, ali na određenom tipu gradilišta može eliminirati potrebu za dva stroja. Svestranost modela Cat 304.5E2 XTC bitno reducira troškove za kupca.

Provjerena tehnologija Cat 304.5E2 XTC je usprkos svojoj inovativnosti dokazan stroj jer se bazira na provjerenoj tehnologiji. XTC verzija zasnovana je na dobro poznatom i dokazanom dizajnu 304E2 mini rovokopača. Valja spomenuti da je podvozje 304.5E2 XTC na-

dograđeno radi povećanja trajnosti stroja. Cat 304.5E2 XTC pokreće motor Cat C2.4 snage 30 KW koji ima manju potrošnju od svojih prethodnika i odlično je sinkroniziran s hidraulikom za dizanje tereta što omogućava preciznost i glatko upravljanje. Automatska regulacija motora u praznom hodu smanjuje buku u radu i štedi gorivo.

Operaterova stanica u 304.5E2 XTC je prostrana i dobro organizirana. Kontrole su jednostavne i robusne, a instrumentacija u kabini je ergonomski dizajnirana. Posebna pozornost posvećena je čvrstoći šasije i kabine radi povećane sigurnosti operatera. Poboljšana je i udobnost zbog čega se operater bitno manje umara u radu. Kabina ili kavez, su ROPS, TOPS i Top Guard Level 1 certificirane. Upravljačka ploča COMPASS dio je standardne ponude ovog stroja.

Hidraulički sustav ekskavatora koristi upravljačku palicu s malim otporom operateru koja omogućava vrlo precizno upravljanje strojem. Održavanje Caterpillara 304.5E2 XTC maksimalno je pojednostavljeno olakšanim pristupom ključnim točkama za održavanje. Servisni interval promjene ulja i filtra je 500 radnih sati. Dodatne informacije o ovom, ali i svim ostalim Caterpillar strojevima dostupne su kod ovlaštenog zastupnika, tvrtke Teknoxgroup Hrvatska iz Zagreba (www.teknoxgroup.com).

Cat 304.5E2 ne može raditi sve poslove mini utovarivača jer je maksimalna visina podizanja pri utovaru 935 mm, ali na određenom tipu gradilišta može eliminirati potrebu za dva stroja

2 XTC

ovokopač Posebna pozornost posvećena je čvrstoći šasije i kabine radi povećane sigurnosti operatera

PROSINAC/DECEMBER 2017.

39

STRUČNA INFORMACIJA

Yanmar

Yanmar B110W snaga u kompaktnom pakiranju Iz godine u godinu, Yanmar pomiče standarde i unaprjeđuje svoju paletu strojeva. Isto je i sa novim 11-tonskim bagerom na kotačima B110W kojeg odlikuje izuzetna stabilnost pod velikim teretima, dok njegova izvedba kompaktnih dimenzija omogućava rad u skučenim prostorima

40

PROSINAC/DECEMBER 2017.

ahvaljujući velikom podiznom kapacitetu i preciznom hidrauličkom sustavu, ovaj 11-tonski bager je sposoban transportirati i podizati velike terete na gradilištu. Yanmar B110W se naročito iskazao u području izgradnje prometnica. Na stroj se može priključiti zahvatna lopata koja ga čini savršenim strojem u hortikulturi prilikom manevriranja trupcima.

Snažan, štedljiv i efikasan pogonski agregat Deutz, TCD3.6 L4, koji zadovoljava EU Stage IV/Tier4 Final norme o ispušnim

plinovima, ono je što pokreće Yanmar B110W. Uparen s mjenjačem s dva stupnja prijenosa, B110W sposoban je kretati se brzinom do 20km/h što ga čini izuzetno agilnim na gradilištu.

Yanmarovi strojevi su poznati po svojoj kvaliteti, vrhunskoj izradi i izdržljivosti. Dijelovi izrađeni u Europi čine Yanmar B110W vrhunskim strojem u svakom pogledu. Dizajn i performanse komponenata osiguravaju lako ispunjavanje svih radnih zadataka i osiguravaju stroju dugi radni vijek.

Ključni dijelovi stroja lako su dohvatljivi, a poklopac stroja može se otvoriti bez upotrebe alata. U slučaju potrebe za re-

Glavne značajke modela Yanmar B110W • • • • • • • •

Radna masa – 11.000 do 12.500 kg Dubina kopanja – 4.315 mm Snaga motora – 85 kW Kapacitet hidrauličke pumpe – 180 l/min Sila kopanja (ruka) – 58,50 kN Sila kopanja (košara) – 72,0 kN Brzina kretanja – 0 do 20 km/h Transportne dimenzije – 6.800mm x 2.500mm x 2.990mm

zervnim dijelovima, dobro organizirana servisna mreža tvrtke Gra-Po iz Zagreba vrši popravke i zamjenu dijelova u najkraćem mogućem roku.

Prilikom konstrukcije Yanmara B110W velika pažnja bila je usmjerena na kabinu. Preciznije, naglasak je bio na dizajnu ergonomski ugodne i funkcionalne kabine koja će osigurati maksimalnu učinkovitost rukovatelja strojem. Također, kabina je vrlo dobro zvučno izolirana te je efekt vibracija sveden na minimum.

Zahvaljujući ranije spomenutoj ergonomski ugodnoj kabini te idealnom pozicioniranju kontrolnih ručki unutar kabine, Yanmar B110W je u mogućnosti izvesti zahtjevne manevre s visokom preciznošću. Unaprjeđenje glavnih komponenti kao što su motor, hidraulički sustav te same fizičke dimenzije stroja, omogućilo je korisnicima bezbrižno rukovanje strojem bez brige o tome trebaju li birati između snage ili kompaktnosti. Sve detaljne informacije dostupne su kod zastupnika, tvrtke GRA-PO iz Zagreba (www.gra-po.hr).

PROSINAC/DECEMBER 2017.

41

PREDSTAVLJAMO

Komatsu

Nova MR-5 serija mini rovokopača Komatsu Tijekom 2017. godine Komatsu Europe International započeo je s proizvodnjom i prodajom pete serije MR-5 mini rovokopača u klasi od 3,4 do 5,4 tone

narudžbama mogućima već od veljače ove godine, ova nova generacija donosi na tržište mnogo novih i poboljšanih značajki u ovoj klasi strojeva. Povećanom udobnošću rukovatelja, njegovom sigurnošću u radu, ergonomičnim dizajnom, niskom potrošnjom goriva, prednostima u rukovanju strojem, Komtrax 5 sustavom praćenja lokacije i performansi stroja i najvišim stupnjem standardnih specifikacija strojeva u tom rangu, Komatsu Europe International je sa MR-5 serijom mini rovokopača podigao letvicu očekivanja kupaca u tom rangu strojeva.

42

PROSINAC/DECEMBER 2017.

Savršena kontrola svih kretnji stroja Nova serija mini rovokopača donosi optimalnu snagu i brzinu pri radu, a zbog smanjenog radijusa okretanja omogućuju rad u skučenim prostorima gdje tradicionalni strojevi ne mogu obaviti posao - vodovod, kanalizacija, cestovni radovi, odvodni kanali... Čvrsti, robusni i vrlo stabilni, ovi strojevi jamče maksimalnu sigurnost i olakšavaju posao rukovatelju u radu. Komatsu CLSS hidraulički sustav (Closed - center load sensing system) jamči snagu, brzinu i savršenu kontrolu svih kretnji stroja,

Glavne značajke nove serije MR-5

Komatsu CLSS hidraulički sustav jamči snagu, brzinu i savršenu kontrolu svih kretnji stroja

bez obzira na trenutnu opterećenost i broj okretaja motora.

U ovisnosti o trenutnom radnom opterećenju, rukovatelj može birati između čak 6 radnih modova koji omogućuju optimalnu usklađenost broja okretaja motora te protoka i tlaka u hidrauličkom sustavu.

Komtrax 3G komunikacijski sustav kao standardna opcija osigurava 3G komunikaciju i dostavu podataka o radnim satima, potrošnji goriva, lokaciji rada, upozorenjima i obavijestima o održavanju.

Time se povećava raspoloživost stroja, omogućuje dijagnostika na daljinu i dostavlja velika količina drugih informacija koje rezultiraju povećanom učinkovitošću i produktivnošću.

Novi poboljšani sustav za upravljanje omogućuje upravljanje različitim priključcima koji se nadziru putem nadzornog monitora.

Veća udobnost i lakše upravljanje Donji postroj u "X" izvedbi petoj generaciji mini rovokopača osigurava čvrstoću konstrukcije i sprječava stvaranje blatnih nakupina ispod stroja. Što se tiče gusjenica, postoji mogućnost odabira gumenih gusjenica, čeličnih gusjenica i sustava segmentnih gumenih gusjenica "Roadliner".

Kabina, posebno konstruirana za mini rovokopače, ugrađena je na način da se osigurava najniži mogući stupanj vibracija pri radu, a novo udobno sjedalo sa visokim naslonom za

model PC30MR-5 radne mase 3.400 kg

Serija MR-5 koja uključuje modele mini rovokopača od 3,4 do 5,4 t operativne mase (PC30MR-5 mase 3.400 kg, PC35MR-5 mase 3.800 kg, PC45MR-5 mase 5.000 kg i PC55MR-5 mase 5.400 kg) nam donosi: • Novi dizajn kabina I interijera – povećana vidljivost iz kabine kroz velike i ravne staklene površine • Novi dizajn protuutega - "short tail" • Tri radna svjetla na kabini kao standard – dva sprijeda (na kranu, zaštićena), jedno straga • Ojačana zaštita cilindra krana • Automatsko smanjivanje gasa kao standardna opcija – smanjivanje potrošnje goriva, povećanje otkupne vrijednosti, smanjivanje troškova održavanja • Proporcionalna hidraulička linija kao standardna oprema – veća raznovrsnost i mogućnosti korištenja – veća produktivnost • 3,5 “ monitor visoke rezolucije u boji – veći komfor rukovatelja • Informacije oko održavanja i potencijalnih problema iskazane na monitoru EMMS – otkriva probleme u začetku, manji troškovi popravaka • Lakši ulaz u kabinu zahvaljujući novom dizajnu vrata, 17% povećanje otvora u odnosu na seriju MR-3, ovjes na šarkama - povećani komfor rukovatelja • Mogućnost odabira radnih modova – prije prisutno samo u klasi težih rovokopača • Novi prikaz potrošnje goriva • "Neutral detection system" - onemogućeno pokretanje stroja ako radna oprema nije u neutralnom položaju kada je oslobođena ručica za zaključavanje • Sekundarni prekidač za gašenje motora • Lagani pristup točkama održavanja s razine zemlje • Čahure i klinovi od materijala visoke izdržljivosti • Indikator pojasa sjedala • Komtrax 5. Stupanj – 3G standardna komunikacija, podaci o potrošnji goriva

leđa i novo dizajniranim naslonima za ruke omogućuje iznimnu udobnost pri radu i korištenju stroja.

U kabini je, osim stereo zvučnika, ugrađena i 24V utičnica, a u podnožju sjedala je namješten dodatni prekidač za gašenje motora. Ručice za proporcionalno upravljanje s vrlo kratkim i preciznim hodom omogućuju lako upravljanje i manipulaciju priključcima. Sve dodatne informacije o novoj MR-5 seriji, kao i svim ostalim Komatsu proizvodima dostupne su u tvrtki Kuhn Hrvatska iz Zagreba (www.kuhn.hr).

model PC45MR-5 radne mase 5.000 kg

model PC55MR-5 radne mase 5.400 kga

PROSINAC/DECEMBER 2017.

43

INDUSTRIJA I POLITIKA

CECE samit

Zajednički europski

potreban je za razvoj digitalnog građevinskog sekt

Pitanje digitalizacije građevinske mehanizacije bilo je glavna tema Tehničkog foruma održanog na CECE samitu 12. listopada u Bruxellesu

ndustrija građevinskih strojeva i opreme djeluje ispod svog digitalnog potencijala. U nekoliko sljedećih godina tvrtke će morati prilagoditi pristup razvoju proizvoda i u većoj mjeri digitalizirati svoje strojeve i operacije te promovirati otvorenost prema inovacijama. To će biti ključno za unaprjeđenje konkurentnosti građevinske industrije i drastično će utjecati na dinamiku građevinskih aktivnosti i pozicioniranje proizvođača mehanizacije. Pitanje digitalizacije građevinskih strojeva bilo je glavna tema Tehničkog foruma održanog na CECE samitu 12. listopada u Bruxellesu.

Digitalna transformacija gradilišta

Lanfranco Marasso (ECSO), Sue Arundale (FIEC) i Geert Maes (CEN-CENELEC)

44

PROSINAC/DECEMBER 2017.

Stručnjaci iz sektora su sigurni da će se dogoditi značajna digitalna preobrazba u industriji građevinskih strojeva koja će pratiti razvoj digitalnih projekata izgradnje. Primjerice, kroz BIM metodologiju (Building Information Modelling) koja se oslanja na inteligentan informacijski model za projektiranje, vizualizaciju, simulaciju i pripremu sve potrebne dokumentacije, kao i razmjenu podataka kroz sve faze projektiranja i građenja.

Sue Arundale, direktorica tehničkih i ekoloških poslova u FIEC-u, udruženju europske industrije građevinske mehani-

pristup

tora svjetske klase zacije, objasnila je da bi BIM ubrzao razvoj i implementaciju pametnih građevinskih strojeva i znatno promijenio poslovne modele. Predstavljajući novu radnu skupinu FIEC-a za Građevinarstvo 4.0, Sue Arundale je pozdravila poziv za udruživanje snaga kroz čitav lanac vrijednosti. Termin "big data solutions" označava eru u kojoj informacije kolaju u ogromnim količinama, više nego ikada u povijesti, a ti podaci mogu postati kritični faktor diferencijacije i pokretač stvaranja dodatnih vrijednosti već u nadolazećim godinama, budući da se banke podataka intenzivno kreiraju, a kupci postaju sve sofisticiraniji u svojim zahtjevima. Digitalizirani strojevi će biti transparentniji za svoje korisnike u smislu praćenja performansi, kvarova i eksploatacijskih troškova. Proizvođači moraju pronaći nove strategije za unaprjeđivanje transparentnosti.

Prema Geertu Maesu, višem menadžeru Odjela za standarde u CEN-CENELEC-u, moraju se razvijati i standardizirati rješenja za digitalno umrežavanje, kako bi se omogućila međusobna suradnja svih decentraliziranih subjekata na jednom gradilištu, odnosno, projektanata, izvođača, stručnih nadzornika, itd.. Vještine i uloge operatera građevinskih strojeva će se dramatično promijeniti - oni će postati središnji koordinatori procesa, s potrebom razvijanja potpuno novih vještina.

Više raditi unaprijed kako bi se osigurala cjelovitost podataka

Digitalizacija će biti ključna za unaprjeđenje konkurentnosti građevinske industrije

Zbog bolje koordinacije svih ulaznih faktora putem digitalnih alata, očekuje se smanjenje troškova gradnje i do 20% se smanjenje troškova gradnje i do 20%.

CECE Samit je dvogodišnja središnja manifestacija proizvođača građevinskih strojeva u Europi, koja osim političara iz EU također privlači predstavnike dobavljača, zastupnika, izvođača radova, iznajmljivača, predstavnika industrije i ostalih partnera. Ovogodišnja tema bila je "Industrija i politika: povijesni proces transformacije".

Lanfranco Marasso iz ECSO-a, (European Cyber Security Organisation), objasnio je problematiku potencijalnih prijetnji digitalizacije u obliku "cyber kriminala", što može ozbiljno oštetiti tvrtke koje sudjeluju u procesu. Stoga sve tvrtke trebaju inkorporirati sigurnosnu tehnologiju u svoje procese. Njegov prijedlog podržava digitalno izgrađena okruženja, uključujući inteligentne zgrade i pametne gradove, pružajući okvir za upravljanje rizicima koji utječu na ugrađenu imovinu.

Potreba za usklađenim zajedničkim pristupom EU i države članice trebaju stvoriti odgovarajući digitalni okvir, kao što su mreže s velikim brzinama razmjene podataka ili otvoreni standardi za razmjenu podataka. Postoji mnogo prostora za poboljšanje kad je riječ o digitalnim vještinama. Međutim, iako mnoge države članice EU forsiraju, primjerice, BIM metodologiju, postoji opasnost od digitalne podijeljenosti, jer su neke zemlje posebno jake kada je riječ o digitalizaciji industrije. Zbog bolje koordinacije svih ulaznih faktora putem digitalnih alata, očekuje

BIM metodologija (Building Information Modelling) se oslanja na inteligentan informacijski model za projektiranje, vizualizaciju, simulaciju i pripremu sve potrebne dokumentacije, kao i razmjenu podataka kroz sve faze projektiranja i građenja

PROSINAC/DECEMBER 2017.

45

STRUČNA INFORMACIJA

Iveco Daily Blue Power

Plava je nova

zelena

Iveco je s modelima Daily Blue Power tržištu ponudio najčistiji dizel motor te vrlo zanimljivu i jednistvenu plinsku alternativu, a ponudu zaokružuje unaprijeđeni električni pogon [autori] Matko Jović veco se od većine ostalih tvrtki u području gospodarskih vozila razlikuje po tome što već nudi gotova rješenja održivog prijevoza kako kod kamiona tako i kod dostavnih vozila. Već prije nekoliko mjeseci smo u Hrvatskoj testirali Stralis na pogon ukapljenim prirodnim plinom, a od ostalih modela se posebno ističe Daily koji se također nudi s plinskim te s električnim pogonom.

No Talijani su odlučili napraviti još jedan korak u smjeru održivog prijevoza pa su predstavili Daily Blue Power modele koji još jednom pomiču granice. Radi se o tri modela, Daily NP Hi-Matic, Daily Euro 6 RDE ready i Daily Electric.

Daily NP Hi-Matic Daily je prije tri godine bio prvi dostavnjak koji je imao 8-brzinski automatski mjenjač, a sada je opet prvi spojio

Iveco je ponudio prvu kombinaciju plinskog pogona i 8-brzinskog automatskog mjenjača koji nudi performanse na razini dizel motora uz puno čistiji ispuh.

Izvedba s automatskim mjenjačem ima i 5% manju potrošnju plina

46

PROSINAC/DECEMBER 2017.

Blue Power modeli se s plavom maskom te plavim naplatcima prilično jasno razlikuju od ostatka Daily ponude

Daily Blue Power Euro 6 RDE ready

Hi-Matic Electric Natural Power Furgon/šasija/ Furgon/šasija/ minibus minibus

Izvedbe

Furgon/šasija

Ukupna masa

3,3 – 3,5 t

3,5 – 7,2 t

3,5 – 5,6 t

Pogon

F1A 2,3 litre 136 i 156 KS

F1C 3,0 litre 136 KS

Elektromotor 60 – 80 kW

Daily NP Hi-Matic može (kao i ostale NP izvedbe) imati od tri do pet spremnika stlačenog plina čime se doseg može povećati na više od 400 km

PROSINAC/DECEMBER 2017.

47

STRUČNA INFORMACIJA

Iveco je dokazao da je čisti dizel moguć i to ne samo u laboratorijskim uvjetima već i u stvarnim uvjetima eksploatacije

Iveco Daily Blue Power

8-brzinski automatski mjenjač i plinski pogon. Plinski motor je vrhunac 20-godišnjeg razvoja tehnologije upotrebe prirodnog plina, a 3-litarski F1C motor razvija 136 KS te čak 350 Nm okretnog momenta što je iznimna vrijednost za motor s otto procesom. Za razliku od većine ostalih motora u dostavnim vozilima koji su najčešće izvedenice motora putničkih modela, ovdje se radi o pravom industrijskom motoru koji ne samo da je robusniji i trajniji već ima i puno bolju momentnu karakteristiku.

Proizvodnja Blue Power modela započinje krajem godine i ubrzo nakon toga će se naći u ponudi F1C ima blok od sivog lijeva te nosač ležajeva radilice koji je izveden od lijevanog čelika te povezan s blokom motora na što se onda tek spaja karter, a na ovaj način se osigurava bitno veća krutost. Ovaj motor ima 67% veći obujam i 46% veći okretni moment od najbližeg konkurenta, a čak 84% okretnog momenta dostupno je već na 1.500 o/min.

48

PROSINAC/DECEMBER 2017.

Motor već sada zadovoljava Euro 6/D standard sa 76% manje krutih čestica i 12% manje NOx u ispuhu u usporedbi s dizelskim Euro 6 motorima. U odnosu na kombinaciju s ručnim mjenjačem sa šest brzina, izvedba s 8-brzinskim automatskim mjenjačem (s dva stupnja prijenosa više) omogućuje da motor veći dio vremena radi u optimalnom režimu rada.

U ovo smo se i sami imali priliku uvjeriti u vožnji i gotovo je nevjerojatno da se pri potpunom opterećenju vozila (ukupna masa 3,5 tona) motor većinu vremena vrti ispod 1.500 o/min (čak i na usponima) te vrlo dobro reagira na gas. Pri tome je razina buke i vibracija nevjerojatno niska, dok su komfor vožnje i performanse iznimne zahvaljujući spoju odličnog motora i mjenjača.

Prirodni plin ne samo da je ekološki prihvatljiviji od dizela već je i ekonomski isplativiji. Iako je potrošnja goriva oko 7% veća nego kod dizela (kg plina prema l dizela) te motor radi s nižom relativnom učinkovitošću od dizela (36 prema 43%), CNG je ipak u prednosti. Prije svega zbog cijene koja je oko 35% manja od dizela, a ima i 9,1% veću energetsku vrijednost što u konačnici daje preko 30% manje troškove goriva. Treba istaknuti da ovaj motor ne treba AdBlue niti ima složeni sustav za obradu ispušnih plinova (SCR katalizator i filter čestica) zbog čega

je i održavanje jednostavnije i jeftinije.

Hi-Matic izvedba i ima i 5% manju potrošnju u odnosu na isti motor s ručnim mjenjačem, a ovisno o izvedbi (može biti od tri do pet spremnika) Daily NP Hi-Matic može imati doseg od preko 400 km.

Daily Euro 6 RDE ready No kako je većina motora još uvijek dizelska, Iveco nije zaboravio ni na razvoj u tom području pa je predstavljen Daily Euro 6 RDE ready. Pri tome kratica RDE znači Real Driving Emission odnosno potrebu da se vrijednosti štetnih sastojaka u ispuhu dokažu u stvarnim uvjetima što su standardi koji će na snagu stupiti 2020. godine. Motor koji već sada ispunjava te standarde je 2,3 litarski F1A koji je dodatno unaprijeđen kako bi ispunio ovako stroge uvjete, a RDE-ready izvedba nudi se u snagama od 136 i 156 KS. Njegova "obična" Euro 6 izvedba koristi "low pressure" EGR sustav odnosno povrat ispušnih plinova nakon što su prošli cijeli proces čišćenja te nema SCR sustav što je dosta rijetko za Euro 6 motore. U ovom slučaju motor koristi manju količinu povrata plinova, ali se oni izuzimaju odmah nakon cilindra (high pressure EGR). Radi se o manjoj količini kako se ne bi ometao rad turbine, ali ni povećavala količina krutih čestica u ispuhu uz istodobno smanjenje količine NOx. No obzirom da su RDE zahtjevi vrlo strogi ovaj motor koristi i SCR katalizator pri čemu povrat plinova u ovom slučaju više služi za brzo zagrijavanje motora kako bi SCR sustav mogao ispravo raditi i postići tražene tolerancije o količini štetnih sastojaka.

Drugačije je i ubrizgavanje koje ima pet ciklusa u jednom taktu u svrhu povećanja temperature izgaranja i boljeg iskorištenja goriva čime je i eliminirana i najveća količina krutih čestica. Ovo je prvi RDE light duty motor na svijetu predstavljen tri godine prije stupanja na snagu traženih normi. Ono što je također važno jest i dodatnih 7%

manja potrošnja u odnosu isti motor koji nije RDE ready te povećana trajnost ulja čiji je interval promjene sada 40.000 km što sve u konačnici vodi manjim operativnim troškovima.

Daily Electric Treći model u Blue Power ponudi je Daily Electric koji nudi najmanje novosti, ali obzirom da je fokus na modelima sa smanjenom emisijom štetnih sastojaka onda je normalno da se tu nađe i električni pogon. Iveco je prvi električni Daily pokazao još 1986., a izvedba koju imamo danas je stara dvije godine. Sam pogon ne nudi ništa novo, Iveco nudi izvedbe s jednim, dva ili tri seta baterija pri čemu je doseg 70, 150 ili 200 km, a snaga motora može biti 60 ili 80 kW. Za razliku od većine ostalih proizvođača Iveco i dalje ima natrij-nikal-klorid baterije za koje tvrdi da su manje osjetljive na niske temperature, mogu se 100% reciklirati te imaju već energetsku gustoću (110 Wh/kg).

Najveća novost je mogućnost punjenja na svim mogućim priključcima, od kućanskog (230 V/16A 3,5 kW) kada punjenje traje 24 sata, preko javnih (400V/16A 7/10 kW) gdje vam treba 10 sati do brzih (400V/32A 22 kW) kada će se baterije napuniti za dva sata. Daily Electric u vožnji nudi mogućnost izvora između (prilično slabašnog) Eco te Power moda, a vozač može birati i između tri razine regenerativnog kočenja, ovisno o željenoj razini usporenja tako da se radna kočnica rijetko koristi.

F1A 2.3 trenutno je najčistiji dizel motor za gospodarska vozila na svijetu

Iveco već dugo u ponudi ima vozila s električnim pogonom i uporno se drži svojih "Zebra" baterija s kojima može dosegnuti do 200 km

PROSINAC/DECEMBER 2017.

49

SAJMOVI

IFAT 2018

..

Sajamski grad MUnchen

Godina

IFAT-a

Messe München je jedan od vodećih svjetskih sajamskih organizatora, koji u Münchenu raspolaže s 425.000 m² otvorenog prostora i 180.000 m² izložbenog prostora u paviljonima. Za IFAT 2018 biti će spremna i dva nova paviljona – C5 i C6, s kojima će ukupna natkrivena površina dostići 200.000 m².

Svake godine kroz 14 vodećih međunarodnih stručnih sajmova, više od 35 stručnih sajmova i više od 250 gostujućih priredbi prođe više od 30.000 izlagača iz više od 100 zemalja te više od 2.000.000 posjetitelja iz više od 200 zemalja.

Messe München je prisutan i u svijetu sa više od 40 stručnih sajmova koji se organiziraju putem devet povezanih društava i osiguravaju prisutnost u više od 100 zemalja.

Tvrtka Belimpex iz Zagreba, predstavnik Münchenskog sajma u Hrvatskoj, predstavila je 29. studenog u zagrebačkom hotelu Palace zainteresiranoj javnosti nadolazeće aktivnosti u 2018. godini. Naravno, nama je najinteresantniji bijenalni sajam IFAT 2018 koji će se održati u terminu od 14. do 18. svibnja 2018. to se tiče 2017. godine, brojke dovoljno govore u prilog važnosti stručnih sajmova za hrvatske izlagače i posjetitelje koji se održavaju u organizaciji Messe München. Naime, ove je godine na sajmovima Bau 2017, Internationale Handwerksmesse, Drinktec, f.re.e, Transport Logistic i Opti nastupilo 58 izlagača iz Hrvatske, a te i ostale sajmove je obišlo 3.647 posjetitelja iz Hrvatske.

Osim nekima od navedenih sajmovima koji se održavaju svake godine, izlagači iz Hrvatske su svoje nastupe u 2018.

Trenutno je nastup na sajmu IFAT 2018 potvrdilo osam izlagača iz Hrvatske

50

PROSINAC/DECEMBER 2017.

potvrdili i na Dach+Holz International, IFAT, Electronica, Expo Real, Ispo Munich, itd.

IFAT 2018 Vodeći svjetski stručni sajam tehnologija za zaštitu okoliša, za vodu i otpadne vode, gospodarenje otpadom i sirovinama - IFAT može se pohvaliti velikom međunarodnom prisutnošću i impresivnim brojevima izlagača i posjetitelja.

Ukupno 3.097 izlagača iz 59 zemalja i 136.885 posjetitelja iz 168 zemalja koristilo je prošli postav ovog sajma (2016. godine) na 230.000 m² izložbenog prostora, kao platformu za prezentacije inovacija i razmjenu znanja iz sektora voda, otpadnih voda, recikliranja i komunalnih tehnologija. Svi relevantni ključni igrači ponovo će predstaviti svoje najnovije proizvode i usluge te rješenja za zaštitu okoliša u Münchenu od 14. do 18. svibnja 2018.

LIDER I TRENDSETTER EUROPSKE UNIJE U ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM

Tehnix ekomunal - specijalno komunalno vozilo za sakupljanje, sabijanje te istovar komunalnog otpada, volumen nadogradnje 5 m3, 7.5 m3, 14 m3, 16 m3, 18 m3, 20 m3, 22 m3

Naša komunalna vozila Mercedes-Tehnix sve više se prodaju na hrvatskom tržištu i tržištu Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Naša kvaliteta nadogradnje, a kao partner za podvozje je Mercedes. Komunalna vozila Tehnix ekološka su, troše 15% goriva manje u eksploataciji, imaju dugotrajnu funkcionalnost i ekonomičnost.

TEHNIX d.o.o.

Braće Radić 35, 40320 Donji Kraljevec, Hrvatska

centrala: +385 40 650 100 fax: +385 40 650 108

komercijala: +385 40 650 101 tehnički ured: +385 40 650 111

e-mail: tehnix@tehnix.com web: www.tehnix.com