Tehnoeko 102

6 Vijesti

15 Analiza

U očekivanju novog Plana gospodarenja otpadom RH 20 COP 27 „Samo da se zna” 24 Gospodarenje otpadom

Rijeka za višestambene zgrade odabrala velike nadzemne spremnike

26 Tehnix

Razvili smo najbolju tehnologiju za reciklažu otpada 31 Intervju

Ana Domitrović, Consultare 32 Iride Nadogradnje za učinkovito pranje i dezinfekciju kanti i kontejnera 34 Caterpillar

Cat Command sustav za Skid Steer i kompaktne utovarivače na kotačima

Impressum tEHNOEKO | O stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

„ZAGREB, TAK IMAM TE RAD“

Prvog listopada, glavna vijest na tri središnja nacionalna TV dnevnika bila je novi sustav naplate sakupljanja otpada u Zagrebu. Od kraja 2021. godine u Zagrebu se najavljuje novi sustav naplate promjenljivog dijela naknade za miješani komunalni otpad prema broju kupljenih plavih vrećica od 10, 20 i 40 litara. Sustav plavih vrećica izaziva veliku pozornost građana Zagreba. Između ostalih, i bivši državni ministri zaštite okoliša (Holy, Dobrović) su žestoko javno kritizirali ovaj sustav. Premijer Plenković također je, onako usput, naglasio da „ne treba biti matematičar kako bi se uočilo da će sustav plavih vrećica poskupiti odvoz komunalnog otpada u Zagrebu“. Međutim, iz neznanja nije upozorio da će više platiti samo građani koji odvojeno ne odlažu otpad.

Već se trideset godina državni organi miješaju u gospodarenje komunalnim otpadom u Zagrebu. Tako je državna komisija 1990. godine obustavila u Zagrebu projekt energane-toplane na otpad. Time je Zagrebu onemogućena provedba CSGO-a. U takvoj situaciji Zagreb je od konzorcija njemačkih i austrijskih konzultanata naručio izradu Studije ARGE, koja je potvrdila provedbu CSGO s energanom - toplanom na otpad.

Tijekom aktualnih prijepora oko plavih vrećica, građani iz drugih općina i gradova nastoje educirati Zagrepčane. Zaboravljaju da je u Zagrebu odvojeno sakupljanje komunalnog otpada na javnim površinama počelo već osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada je Zagreb izgradio i prvu hrvatsku javnu kompostanu. Već 1995. godine Zagreb je vlastitim financijskim sredstvima počeo uređenje smetlišta Jakuševec. Odustajanjem od CSGO-a moglo je odmah samo početi uređenje smetlišta i gradnja uređenog (ne i usklađenog) odlagališta Prudinec. Početkom novog milenija u Zagrebu se zaustavljaju projekti odvojenog sakupljanja. Između ostalog, postupno su zanemarena i tri prva hrvatska pilot projekta odvojenog sakupljanja biootpada. Ipak je u Zagrebu, iako je najveći grad, stopa odvojenoga sakupljanja veća, a stopa odlaganja komunalnog otpada veća i od prosjeka RH i od stope u većini drugih JLS.

Zagreb u RH prednjači u kompostiranju i reciklaži građevnog otpada. U RH samo na uređenom odlagalištu Prudinec četiri agregata snage 4 MWel iz odlagališnog plina proizvode električnu energiju i smanjuju emisiju stakleničkih plinova. Zagreb je već prije nekoliko godina osigurao sakupljanje sustavom „od vrata do vrata“ i „čipirao“ posude za otpad. Tada je nabavljen veliki broj posuda za otpad, koje su razbacane u središtu grada pa su neki Zagreb prozvali „kantogradom“.

Građani su velikom većinom izabrali gradonačelnika Tomaševića. Gospodarenje komunalnim otpadom je odgovornost JLS, te gradonačelnik Zagreba ima pravo i obvezu predložiti bolji sustav postupanja s otpadom. Svaki novi sustav treba neko vrijeme za prilagodbu. Ishitreno i nepotrebno je već nakon prvog tjedna listopada objaviti smanjenje odlaganja za 50 posto. Realno, nije moguće trenutno drastično smanjiti količinu komunalnog otpada. Tako je u prvih dvanaest dana listopada odloženo 5.800 tona, što je 10 posto manje nego 2021. U Zagrebu se posljednjih godina smanjuje odlaganje (sa 670.000 tona 1980., do manje od 170.000 tona 2021.).

Sustav plavih vrećica jamči personalizaciju postupanju s miješanim komunalnim otpadom i brže smanjivanje odlaganja. Realno je očekivati da Zagreb više neće plaćati poticajnu naknadu, koja je 2021. iznosila 3.591.195 kn.

Otpad je konačno u Hrvatskoj postao središnja vijest. Prema Strategiji, otpad je središnji problem zaštite okoliša, ali do sada je bio samo povremena vijest. Dolazi smetlarska revolucija.

Sve više građana poima otpad kao vrijedan resurs, a ne kao bezvrijedno smeće. Sve je teže pronaći radnike za prikupljanje i sortiranje otpada. Jedna privatna tvrtka u Zagrebu ne može osigurati radnike/ce za sortiranje niti za neto plaću veću od tisuću eura. Javnost je konačno svjesna da radnici koji postupaju s otpadom više vrijede.

dr. sc. Zlatko Milanović

EIB s partnerima ulaže 2,5 mlrd eura u klimatske akcije

Europska investicijska banka (EIB) u partnerstvu s pet privatnih partnera namjerava uložiti 2,5 milijarde eura u klimatske akcije i projekte održivosti okoliša. Novac će se usmjeriti na ispunjavanje klimatskih i energetskih ciljeva Europske unije, a izvor je Europski investicijski fond (EIF). Ugovor je potpisan na COP27 u Sharm El-Sheikhu.

U nastupu na konferenciji COP27 predstavnici Banke rekli su da EIB ulaže 250 milijuna eura u početni kapital u područjima obnovljive energije, energetske učinkovitosti, kružnog gospodarstva, plavog gospodarstva i voda. EIF se posvetio sljedećim područjima:

• 75 milijuna eura za SUMA Capital Climate Impact Fund III – infrastrukturni fond koji cilja na greenfield energetske projekte i projekte kružnog gospodarstva, uglavnom u Španjolskoj.

• 75 milijuna eura Eiffelovom prijelaznom infrastrukturnom fondu – Inovativnom fondu osmišljenom za osiguravanje vlasničkog premošćivanja za sredstva infrastrukture obnovljive energije u Europi.

• 39 milijuna eura za Zintinus Fund I - Fond rizičnog kapitala usmjeren na ulaganja u fazi rasta u održive prehrambene inovacije diljem Europe, posebno alternativne proteine, funkcionalnu hranu, čistu prehranu i smanjenje otpada od hrane

• 30 milijuna eura za PureTerra Ventures - fond za rani razvoj tehnologije vode, koji ulaže u mala i srednja poduzeća diljem Europske unije skalirajući tehnologije koje mijenjaju igru kako bi se radikalno promijenilo korištenje, očuvanje i obrada vode.

• 28 milijuna eura za Growth Blue Fund I - fond privatnog kapitala usmjeren na plavo gospodarstvo, održive gospodarske aktivnosti povezane s oceanima. Uglavnom će ulagati u portugalska mala i srednja poduzeća u svim sektorima. Novi programi financiranja pridonijet će realizaciji Europskog zelenog plana, čiji je cilj učiniti do 2050. Europu prvim klimatski neutralnim kontinentom, te realizaciji plana REPowerEU čiji je cilj smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima kroz ulaganja u čistu energiju. "Doprinos programu zelene tranzicije Europske unije glavni je prioritet za EIF i Grupu EIB-a. To je postalo još važnije i hitnije s obzirom na trenutnu energetsku krizu. Stoga smo vrlo sretni što ulažemo u pet dioničkih fondova koji će dati presudan doprinos energetskoj tranziciji u različitim sektorima, od vode do hrane i infrastrukture.", rekao je Alessandro Tappi, glavni direktor za ulaganja u EIF-u.

Recycling kamion s Palfinger hidrauličnom nadogradnjom za Hamburger Recycling Croatia

Tvrtki Hamburger Recycling Croatia isporučen je recycling kamion s Palfinger hidrauličnim uređajima. Kamionska nadogradnja sastoji se od Palfinger Epsilon dizalice M12Z83 dohvata 8,3 metra i Palfinger navlakača PH T18 SLD5 nosivosti 18 t.ona Dizalica je opremljena Epsilon polipnom grabilicom SG300 zapremine 300 litara za manipulaciju s otpadom. Kamionska nadogradnja

U Karlovcu potpisan ugovor za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Babina gora

Direktorica CGO Karlovačke županije Marija Tufeković i Ladislav Bevanda, kao predstavnik zajednice ponuditelja HERING-ELCOM-ENOVA, potpisali su Ugovor o projektiranju i izvođenju radova izgradnje CGO Babina gora. Centar je dimenzioniran za obradu 30.000 tona miješanog komunalnog otpada koji će se dovoziti s područja Karlovačke te dijela Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije. U projekt je uključena i izgradnja četiri pretovarne stanice - u Karlovcu, Slunju, Ogulinu i Podumu pokraj Otočca. Izvođači radova, zajednica ponuditelja bosansko-hercegovačkih tvrtki Hering, Elcom i Enova imaju rok od 35 mjeseci za projektiranje i izgradnju CGO-a, te još šest mjeseci za probni rad.“, istaknula je direktorica CGO Marija Tufeković. Vrijednost ugovorenih radova je 333 milijuna kuna. Glavnina sredstava, 72,34% osigurana je iz europskog Kohezijskog fonda, dok će ostatak novca osigurati FZOEU i članovi Druš-

Novo komunalno vozilo za Komunalac d.o.o. Bjelovar

Komunalac iz Bjelovara bogatiji je za još jedno specijalno komunalno vozilo za sakupljanje otpada. Radi se o vozilu ukupne zapremnine 22 m 3 , s integriranim podizačem kontejnera od 5-7 m 3 . Nadogradnja je talijanskog proizvođača COSECO, s integriranim robusnim podizačem za brzo i efikasno pražnjenje kontejnera od 5 do 7 m 3 . Nadogradnja je montirana na IVECO X-Way podvozje, snage 420KS sa stražnjom upravljivom osovinom radi što boljih manevarskih sposobnosti. Tvrtka O-K-TEH d.o.o. koja je isporučila vozilo u svom prodajnom asortimanu uz navedenu, nudi i druge oblike nadogradnji specijaliziranih za svaku primjenu.

Općina Mošćenička Draga dobit će reiciklažno dvorište u Kraju

Općina Mošćenička Draga do ljetne turističke sezone 2023. godine dobit će vlastito reciklažno dvorište u Kraju. Biti će to treće reciklažno dvorište na Liburniji čiji će kapacitet biti podjednak reciklažnom dvorištu u Lovranu. Komunalna infrastruktura vrijedna oko 4,5 milijuna kuna financirat će se iz dva izvora: Općina Mošćenička Draga dobila je 1,2 milijuna kuna od Fonda za zaštitu okoliša, a ostatak investicije pokrit će iz vlastitih proračunskih sredstava. U smjeru Lovrana, uz samu cestu, na parceli od oko 1.500 četvornih metara, postavit će se svi potrebni kontejneri i spremnici za razne vrste otpada, a među njima i jedan za građevinski otpad. Reciklažno dvorište će raspolagati i velikom vagom i svim ostalim potrebnim alatima, a dvorištem će upravljati Komunalno društvo Komunalac koje već upravlja reciklažnim dvorištima u Jurdanima i u Lovranu. Projekt budućeg reciklažnog dvorišta je dovršen, ishodovana je građevinska dozvola, a natječaj za izgradnju i oprema-

Mošćenička Draga i Brseč implementirali Bigbelly

U Mošćeničkoj Dragi i Brseču implementirani su Bigbelly pametni spremnici za odvojeno sakupljanje otpada. Projektu “Očuvanje i zaštita morskog okoliša općine Mošćenička Draga” je u cjelokupnom iznosu financiran iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Ovaj lider na hrvatskom tržištu s najnovijim tehnloškim rješenjima, izabran je za očuvanje čistog obalnog i morskog okoliša, a vizualni dizajn s morskim motivima radovi su učenika 2., 5. i 7. razreda Područne škole “Eugen Kumičić” iz Mošćeničke

U tijeku završna faza sanacije splitskog odlagališta Karepovac

Nakon sanacije splitskog odlagališta otpada Karepovac, potkraj 2023. godine trebala bi početi obrada plina s odlagališta koji sada propada. Na Karepovcu ima 159 tisuća prostornih metara plina iz kojeg bi se mogla proizvoditi električna energija, rečeno je na predstavljanju nove faze sanacije odlagališta koja je nužna za zaštitu tla i zraka od štetnog utjecaja odlagališnih plinova i procjednih voda.

"Odlagališni plinovi se spaljuju, ali na Karepovcu postoji i opcija da se od tog plina proizvodi električna energija”, rekao je Ivan Barbić, voditelj projekta sanacije Karepovca u ime konzorcija izvođača radova. Provedbom projekta sanacije spriječit će se daljnji negativan utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje, zaštitit će se podzemne i površinske vode, smanjit će se emisija stakleničkih plinova te zaštititi prirodni okoliš.

U prethodnoj fazi sanacije postojeći otpad je presložen i oblikovan, čime je osigurana trajna stabilnost odloženog otpada. Treća faza sanacije obuhvaća konačno prekrivanje postojećeg presloženog otpada završnim prekrivnim sustavom, izgradnju sustava otplinjavanja (plinski zdenci, plinske instalacije, itd.) te krajobraznu sanaciju prekrivenog dijela odlagališta.

Voditelj projekta sanacije Karepovca u ime Grada Splita Anto Krželj i Arsen Tonšić iz tvrtke GT Trade, jednog od izvođača radova, poručili su da je riječ o najvažnijoj komponenti sanacije Karepovcac kojom će se emisije odlagališnog plina te nastajanje procjedne vode staviti pod potpunu kontrolu.

Treća faza sanacije, vrijedna 52 milijuna kuna, ujedno je i završna faza. Radovi bi trebali trajati 18 mjeseci, odnosno planirano je da radovi završe najkasnije do kraja 2023. godine.

Projekt sanacije odlagališta komunalnog otpada Karepovac sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda u razdoblju 2014. do 2020, a ukupna vrijednost projekta je 289,01 milijun kuna.

Karepovac može primiti 700 do 750 tisuća kubnih metara otpada. Do sada je na Karepovcu odloženo oko 300 tisuća kubnih metara otpada, a godišnje se odloži oko 130 tisuća, što znači da odlagalište može funkcionirati još tri godine.

S.T.P. d.o.o.

Foto: Grad Split

U Metkoviću izgrađena prva sortirnica u Dalmaciji

U Metkoviću je završena izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada vrijednog 11,06 milijuna kuna. Riječ je o prvoj sortirnici u Dalmaciji, a Grad Metković izgradio ju je uz pomoć europskog Kohezijskog fonda iz kojeg je uspio osigurati 9 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Dobavljač opreme za sortirnicu je tvrtka Tehnix. Sortirnica će osigurati veću kvalitetu sirovina dobivenih odvojenim prikupljanjem otpada, što pokazuje da je ona važna karika u lancu uspješnog sustava gospodarenja otpadom. Osim građana Metkovića, njome će se služiti građani Opuzena te općina Kula Norinska i Pojezerje.

Sortirnica je dio infrastrukture u sustavu održivoga gospodarenja otpadom, a namijenjena je razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju odvojeno prikupljenog komunalnog otpada. U njoj će se prikupljati papir, karton, plastika, metal i staklo koji će se obradom odvojiti od nečistoća te odvojiti na frakcije, a nakon toga prodavati kao korisna sirovina.

Kroz projekt „Učimo gospodariti otpadom’“ provedena je edukaciju građana u sklopu izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, nabavljeno je 8.680 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada koje su u fazi isporuke krajnjim korisnicima, dva nova vozila specijalizirana za odvojeno prikupljanje otpadom, realiziran je projekt nadvišenja odlagališta otpada na Dubravici, a u tijeku je i izgradnja kompostane u Vrbovcima, kojom će se osigurati infrastruktura potrebna za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada.

Osmo komunalno vozilo s nadogradnjom Iride za Zadar

Tvrtka ČISTOĆA iz Zadra vlasnik je novog komunalnog vozila Fuso Canter s nadogradnjom IRIDE zapremine 8 m3, koje će se koristiti za odvojeno prikupljanje otpada u sustavu „od vrata do

Agroproteinki isporučene komunalne prikolice PKM200

Professio Energia gradit će vjetroelektranu za opskrbu HT-a

Hrvatski Telekom i tvrtka Liburana d.o.o. sklopili su Sporazum o glavnim uvjetima za virtualni Ugovor o opskrbi energijom iz obnovljivih izvora (Virtual Power Purchase Agreement - vPPA). Riječ je o prvom korporativnom vPPA sporazumu ovog tipa u Hrvatskoj. Potpisivanjem ugovora koje predstoji predviđeno je da bude sklopljen na razdoblje od 10 godina. Virtualni PPA višegodišnji je bilateralni ugovor o obnovljivoj energiji koji ne uključuje fizičku isporuku energije od dobavljača do kupca, koji stoga ne treba mijenjati dobavljača. Ovi su ugovori idealni za klijente kojima je energija potrebna za različite namjene jer ne uključuju definirane točke opskrbe.

Dvije komunalne prikolice PKM200 s pocinčanim šasijama za transport abroll kontejnera isporučene su tvrtki Agroproteinka iz Sesveta, koja je lider u ekološkom zbrinjavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla i biorazgradivog otpada. Prikolica ima 6.770 mm veliki utovarni prostor s četiri pneumatska ključa za zaključavanje kontejnera, BPW osovine po 10 tona, disk kočnice i zračni ovjes.

Pokrenut postupak javne nabave za pretovarne stanice na Braču, u Sinju i Zagvozdu

Nakon provedenog prethodnog savjetovanja Regionalni centar čistog okoliša d.o.o. (RCČO) je putem Elektroničkog oglasnika javne nabave pokrenuo otvoreni postupak javne nabave za gradnju triju pretovarnih stanica u Splitsko-dalmatinskoj županiji - PS Sinj, PS Brač i PS Zagvozdu okviru projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lećevica. Osim gradnje pretovarnih stanica, postupak javne nabave uključuje i izradu izvedbenih projekata i snimaka izvedenog stanja te provedbu testova po dovršetku, prema uvjetima ugovora za građenje za građevinske i inženjerske radove u skladu s projektima Naručitelja (FIDIC Crvena knjiga). Ukupna procijenjena vrijednost nabave iznosi 40,2 milijuna kuna bez PDVa, a rok za dostavu ponuda je 6. prosinca 2022. godine u 14 sati. Predmet navedenog postupka javne nabave podijeljen je u tri grupe: procijenjena vrijednost nabave za PS Sinj iznosi 13 milijuna kuna, za PS Brač 14,3 milijuna kuna in za PS Zagvozd 12,9 milijuna kuna (sve vrijednosti su bez PDV-a).

Osim navedenih pretovarnih stanica, u sklopu projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom predviđena je izgradnja pretovarnih stanica u Splitu, na Hvaru i na Visu. Predan je zahtjev za ishođenje građevinske dozvole za Pretovarnu stanicu Split, kao i zahtjev za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za Pretovarnu stanicu Stari Grad na Hvaru.

U pretovarnim stanicama će se otpad privremeno skladištiti te pripremiti za odvoz u Centar za gospodarenje otpadom (CGO), a pretovarne stanice služit će za dnevno prikupljanje otpada iz obližnjih jedinica lokalne samouprave. Miješani komunalni otpad preko nadzemne pretovarne rampe pretovarivat će se u poluprikolicu velike zapremnine u kojoj će se, prije odvoza, sabijati radi smanjenja zapremnine. Glomazni i biorazgradivi će se strojno usitnjavati, zasebno privremeno skladištiti te u konačnici također prevoziti u CGO - prvi na odlaganje, a drugi na kompostiranje. Komunalna vozila će sakupljeni miješani komunalni otpad, glomazni otpad i biorazgradivi otpad dovoziti u najbližu pretovarnu stanicu, gdje će se biti pretovaren u vozila velikog kapaciteta koji će ga morskim i kopnenim putem prevesti u Centar.

Izgradnjom pretovarnih stanica te prijevozom otpada od njih do budućeg Centra prijevoznim sredstvima velike zapremnine značajno će se smanjiti troškovi odvoza komunalnog otpada, a povećati učinkovitost u sustavu gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Foto: Professio Energia

Nakon potpisivanja ugovora, Liburana odnosno Professio Energia izgradit će vjetroelektranu "Mazin Gračac" koja će godišnje proizvoditi 50 GWh električne energiju iz obnovljivih izvora energije. Vjetroelektrana bi s radom trebala početi u zadnjem tromjesečju 2024. godine.

"Ovaj sporazum, prvi korporativni PPA u Hrvatskoj, predstavlja veliku strukturalnu energetsku tranziciju za našu kompaniju. Radi se važnom koraku u podmirenju značajnog dijela naše godišnje potrebe za električnom energijom iz obnovljivih izvora, a što će izravno doprinijeti i ostvarivanju naših ambicioznih ESG ciljeva. Već gotovo dvije godine koristimo 100 posto električne energije iz obnovljivih izvora te sustavno radimo na smanjenju potrošnje energije“, izjavio je Kostas Nebis, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma. Tvrtka Liburana u vlasništvu je tvrtke Professio Energia d.d., koja je pak u vlasništvu hrvatskih obveznih mirovinskih fondova Erste Plavi i PBZ Croatia Osiguranje te Croatia osiguranja. Professio Energia je prvo hrvatsko javno dioničko društvo usmjereno na razvoj, primjenu i dugoročno upravljanje projektima obnovljivih izvora energije. „Planiranom izgradnjom vjetroelektrane 'Mazin Gračac' pridonosimo daljnjem ostvarivanju svoje vizije prema kojoj želimo postati vodeća vertikalno integrirana kompanija u području razvoja i upravljanja projektima obnovljivih izvora energije u Jugoistočnoj Europi, i to putem daljnjih investicija, održivim razvojem te povećanjem tržišne kapitalizacije“, rekao je Mario Klarić, član Uprave i direktor tvrtke Professio Energia d.d.

Isporuka dva komunalna vozila u Metis

Tvrtka O-K-TEH je u studenom isporučila dva komunalna vozila tvrtki Metis iz Kukuljanova, kao nastavak uspješne suradnje sa CIOS grupom. Isporučen je navlakač kontejnera Palfinger s kapacitetom od 20 t i dizalicom maksimalnog dosega 8.3 m, te kiper SKK 115 s dizalicom. Oba vozila su opremljena i polipom velike zapremnine. Ova vozila pomoći će tvrtki Metis d.d. u prikupljanju raznovrsnog otpada te prijevozu rolokontejnera.

Isporučena recycling nadogradnja

s Palfinger Epsilon dizalicom M12Z83 za Novi Metal

Recycling nadogradnja s Palfinger Epsilon dizalicom M12Z83 i stražnjim komunalnim kiperom SKK160-5.3 na rabljenoj šasiji isporučena je za tvtku Novi Metali. Palfinger Epsilon dizalica dohvata 8,3 metra opremljena je Epsilonom recycling polipnom grabilicom SG 300 zapremine 300l. Stražnji komunalni kiper ima 24 m 3 , izrađen je od čeličnog lima s stražnjim vratima koja se otvaraju “kao knjiga” Nadogradnja je izvedena na rabljenoj šasiji MAN TGS 26.360.

Beč gradi prvu geotermalnu elektranu

Geotermalna energija predstavlja prekretnicu u dekarbonizaciji opskrbe toplinom, a Beč želi iskoristiti taj potencijal. Gradsko poduzeće za opskrbu energijom „Wien Energie“ do 2026. godine u Beču planira izgraditi prvu geotermalnu elektranu. Za to će se koristiti voda iz dubine od 3.000 metara neposredno ispod glavnog austrijskog grada. Tako će opskrba daljinskim grijanjem postati obnovljiva i Beč više neće morati ovisiti o fosilnim gorivima, čime će u konačnici moći postići klimatsku neutralnost do 2040. godine.

Zahvaljujući velikim količinama vruće vode na dubini od 3.000 metara, odnosno na dubini stoput većoj od najdublje stranice podzemne željeznice Beč raspolaže ogromnim potencijalom. Upravo zbog dubine bušotina i njihova promjera od tridesetak centimetara ne očekuju se nikakve posljedice poput vibracija na Zemljinoj površini. Termalna voda crpi se preko jedne bušotine pomoću pumpe na površinu gdje joj se izvlači toplina pomoću izmjenjivača topline, a nakon toga vraća se kroz drugu utisnu bušotinu u isto nalazište. Tako se stvara zatvoreni obnovljivi ciklus, a dobivena toplina po-

hranjuje se u mrežu daljinskog grijanja. Radovi na geotermalnoj elektrani bit će završeni 2026. godine, a bečko gradsko uložit će oko 80 milijuna eura. Elektrana će proizvoditi klimatski neutralno grijanje na daljinu i to snage do 20 MW. Kako bi elektrana bila još učinkovitija, bečko poduzeće pogon planira kombinirati s toplinskom dizalicom. Elektrana će se izgraditi na području Aspernseea, a pripreme za prva bušenja počinju već 2023. Do 2030. se planira otvorenje još najmanje četiri takve elektrane u bečkim okruzima Donaustadt i Simmering s ukupnim kapacitetom do 120 MW. Time bi se više od 125.000 bečkih kućanstava opskrbljivalo energijom iz geotermalnih izvora, a uštedjelo bi se oko 325.000 tona CO2 . I nakon 2030. nastavit će se s izgradnjom infrastrukture kako bi daljinsko grijanje do 2040. bilo potpuno klimatski neutralno. Osim što je geotermalna energija potpuno čista, ona je u svakom trenutku dostupna i pritom neovisna o fosilnim gorivima. Prema istraživanjima ona je neiscrpan izvor koji toplinu i struju dugoročno daje na raspolaganje uz stabilne cijene. Geotermalne elektrane usto ne uništavaju okoliš i ne zauzimaju puno površine. Sama elektrana potpuno je ugljično neutralna.

ENGINIUS – budućnost teretnog prometa

FAUN, njemački proizvođač komunalnih vozila, može se pohvaliti sa 16 godina iskustva u razvoju alternativnih pogona. Svoju ekspertizu vezanu uz razvoj električnih i vodikovih tehnologija FAUN je 2021. godine stavio pod jedan krov i izdvojio u posebnu tvrtku ENGINIUS koja je je ove godine na IAA Transportation sajmu od 20.-25.9.2022. u Hannoveru po prvi put izlagala svoje proizvode. ENGINIUS trenutno ima dva proizvoda, BLUEPOWER, vozilo za odvoz otpada s pogonom na vodik, i CITYPOWER, 16 tonsko teretno vozilo s električnim pogonom ili pogonom na vodik. Teretni promet čini oko 10 posto globalne emisije CO 2 , a tvrtka ENGINIUS, svojim znanjem i daljnjim razvojem želi postati vodeća europska tvrtka za proizvodnju teretnih vozila za kratke i srednje rute s pogonom na vodik do 2030. godine, te time znatno doprinijeti ugljično neutralnom teretnom prijevozu. Više informacija o komunalnim vozilima s pogonom na vodik može se dobiti od KOMOP-a, generalnog zastupnika u Hrvatskoj za FAUN.

Tehnologija

digitalnih blizanaca proširena na fazu rada i održavanja postrojenja za obnovljivu energiju

Schneider Electric predstavio je novo rješenje kojim digitalne blizance iz faze projektiranja i inženjeringa proširuje na fazu rada i održavanja postrojenja za obnovljivu energiju. Novo rješenje predstavljeno je na svjetskoj turneji inovacija – Innovation Summit World Tour – velikom godišnjem događaju koji Schneider organizira za partnere i korisnike. Novo rješenje, EcoStruxure za obnovljive izvore energije (EcoStruxure for Renewables), osmišljeno je za tvrtke koje su se upustile u gradnju instalacija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. To uključuje i hibridne projekte, koji kombiniraju solarne i vjetroelektrane s uređajima za pohranu energije. Sustav je primjeren za industrijska poduzeća koja nastoje dekarbonizirati svoje poslovanje integracijom hibridnih izvora energije kao što su solarne elektrane ili sustavi koji koriste tradicionalne agregate.

Postojeća tehnologija digitalnih blizanaca koristi se za projektiranje i simulacije sustava tijekom inženjerske faze njihova razvoja. Rješenje EcoStruxure for Renewables omogućuje upraviteljima sustava uporabu podataka - koje su dobili analizom svojih pogona za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora - i u digitalnim blizancima njihovih instalacija. To rješenje olakšava nadzor jedne farme s pogonima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, skraćuje vrijeme koje je potrebno za popravak kvarova (Mean Time To Recovery - MTTR) i znatno smanjuje trajanje razdoblja između dva kvara (Mean Time Between Failures- MTBF). Kombiniranjem brojnih podataka prikupljenih s više zemljopisno udaljenih lokacija na kojima se nalaze pogoni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, stvara se dodana vrijednost, do koje se dolazi dubokom analizom ključnih pokazatelja poslovanja i praćenjem svih promjena, u doslovno svakom trenutku.

Navlakač kontejnera za Reoma grupu

Tvrtki Reoma grupa isporučen je navlakač kontejnera od strane tvrtke O-K-TEH. Isporučeno vozilo ima Scania G 450 B6x2*4NA podvozje na koje je montiran navlakač kontejnera Palfinger kapaciteta 20 t te dizalica Palfinger maksimalnog dosega 8.3 m, dizalica je opremljena polipom velike zapremnine koji omogućuje skupljanje velikih količina reciklabilnoga otpada.

U očekivanju novog Plana gospodarenja otpadom RH

[autor] Dr.sc. Zlatko Milanović, dipl.ing

Početno kašnjenje najmanje pet godina

Početkom srpnja 2013. godine je Hrvatska ušla u Europsku uniju, usvojen je ZOGO i očekivalo se odgovornije gospodariti otpadom. Međutim, od tada „sustavno se mijenjalo“ ministre odgovorne za zaštitu okoliša. Zadnjih deset godina, prosječno svake druge godine, je dolazio novi ministar ili ministrica. Tako je sa zakašnjenjem od dvije godine usvojen Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. (Plan). JLS su prvo dvije godine čekale Plan, a zatim su godinu do dvije godine radile i usvajale nove vlastite planove. Kašnjenje planova od tri i više godina nije izazvalo veću javnu pozornost, ali je smanjeno recikliranje otpada, izgubljena je velika količina energije i nepotrebno su povećane emisije stakleničkih plinova. Kada je konačno počela provedba planova, u srpnju 2021. je usvojen ZGO, koji propisuje da plan gospodarenja otpadom, umjesto općina i gradova, trebaju izraditi jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba.

Strategija gospodarenja otpadom

Početkom novog milenija u RH su počele pripreme za ulaz u EU te je usvojena Strategija gospodarenja otpadom RH (NN 130/2005). Otpad je detektiran kao središnji problem zaštite okoliša. Prikazana je usporedba stanja postupanja s otpadom u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Danskoj.

Stanovništvo (mil.) 8,15,424,45 Ukupna količina otpada (mil. t) 48,613,08,412,6

Ukupna količina otpada po stanovniku (kg) 6.0002.4074.2002.840

Količina komunalnog otpada (mil. t) 3,13,10,81,2

Ukupna količina komunalnog otpada po stanovniku (kg)

383574400270 *ukupna količina otpada ne uključuje sve tokove otpada

U RH je bio nedovoljan nadzor toka otpada i evidentirana je najmanja godišnja količina komunalnog otpada (270 kilograma po stanovniku). Tada su osnovani Agencija za zaštitu oko-

odloženog biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. 9585755535

liša (AZO) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Prije nekoliko godina AZO/HAOP je pripojen ministarstvu zaštite okoliša. Odmah zatim i poslovi zaštite okoliša su uključeni u ministarstvo gospodarstva. Mnogi takve promjene u organizaciji ocjenjuju kao zanemarivanje zaštite okoliša. To se u RH događa upravo kada EU na zelenoj industriji temelji plan oporavka i otpornosti.

Najveći strateški problem u RH je bilo i ostalo sustavno izbjegavanje provedbe propisa.

Strateški ciljevi: obuhvaćenost organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada (99 %) i odvojenog sakupljanja (25 %) komunalnog otpada su već ostvareni. Strateški cilj obrade otpada nije ni približno ostvaren. To naročito vrijedi za biološku obradu. Termička obrada u Strategiji ima također važno mjesto. Gradnja Centara za gospodarenje otpadom izaziva golemu javnu pozornost i uveliko kasni. Odlaganje je još uvijek najčešći način zbrinjavanja otpada. Broj odlagališta se sustavno smanjivao i 2022. godine se odlagao KO na 80 odlagališta.

Polaznice novog plana

U ožujku 2022. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je donijelo Rješenje, kojim je za Plan gospodarenja otpadom RH 2023. – 2028. potrebno provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, te polazeći od ZGO

(1) za komunalni i građevni otpad:

• > 55 % mase KO reciklirati ili ponovo uporabiti do 2025. > 60 % mase KO reciklirati ili ponovo uporabiti do 2030. > 65 % mase KO reciklirati ili ponovo uporabiti do 2035. > 70 % mase GO materijalno oporabiti itd.

• > 264.661 tonu odložiti biorazgradivog KO

• > 10 % mase ukupnog KO odložiti do 2035.

(3) za otpadne plastične proizvode za jednokratnu upo-

• odvojeno sakupiti, radi recikliranja i to: ◊ 77 % mase udjela proizvoda stavljenih na tržište do 2025. ◊ 90 % mase udjela proizvoda stavljenih na tržište do

• > 95 % stopa ponovne uporabe i oporabe prosječne mase otpadnih vozila uz stopu recikliranja > 85 % (5) za otpadne baterije i akumulatore:

• > 45 % stopa odvojenog sakupljanja (6) za otpadnu električnu i elektroničku opremu:

• > 65 % odvojeno sakupiti mase stavljene na tržište i

• > 85 % proizvedene mase u RH itd. (7) za otpadnu ambalažu ciljevi su:

• reciklirati do 31.12.2025. > 65 % ukupne mase otpadne ambalaže, te treba reciklirati najmanje mase materijala u ot◊ 75 % mase za papir i karton,

• reciklirati do 31.12. 2030. >70 % ukupne mase i: ◊ 85 % mase papira i kartona, ◊ 80 % mase neobojenih metala, ◊ 75 % mase stakla, ◊ 60 % aluminija, ◊ 55 % plastike, ◊ 30 % mase drva itd.

2021. - Gospodarenja otpadom u RH

Prioritet odgovornog gospodarenja je nadzor toka otpada. U srpnju je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo „Izvješće o komunalnom otpadu za 2021. godinu, prema kojem je stopa organiziranog sakupljanja komunalnog otpada čak 99,8 posto. Organizirano prikupljeni otpad ulazi u propisani nadzor i evidenciju toka otpada. Prevencija nastajanja otpada je prioritetan cilj održivog gospodarenja otpadom, ali je nemoguće procijeniti učinkovitost mjera za smanjivanje otpada (prema količini i opasnosti). Od 1995. godine (978.542 t) količina komunalnog otpada u RH se stalno povećava. To je posljedica porasta BDP-a i tranzicije, ali i nedovoljne edukacije. 2021. godine u RH je nastalo (evidentirano) 1.756.560 tona komunalnog otpada odnosno 454 kilograma po stanovniku (oko 1,2 kg/dan). To je u odnosu na 2020. godinu povećanje za čak 4 posto, ali to je bila godina COVID krize. Rekordna količina nastala je 2019. (1,811.617 t). Vjerojatno se neće ostvariti do 2022. planirano smanjenje na 1.571.300 t, odnosno za 5 %.

U 2020. godine u EU je prosječno svaki stanovnik ostavio 505 kg komunalnog otpada. Uz financijsku pomoć FZOEU i EU većina općina i gradova su provodile edukativne i informativne, ali samo jednokratne akcije. U RH je do sada izgrađen samo jedan CPU - Centar za ponovnu uporabu (Prekom, Prelog) i jedan CPO – Centar za ponovni oporavak (Riperaj, Čistoća Rijeka). Za otvaranje CPU-a potrebno je, pored zatvorenog prostora i obučenog osoblja, ispuniti čak pet birokratskih uvjeta: ishoditi dozvolu za otvaranje, osigurati financijsko jamstvo, ispuniti tehničke uvjete, urediti kabine za presvlačenje i otvoriti fiskalnu blagajnu.

Odvojeno sakupljanje otpada, od ulaska u EU odnosno posljednjih deset godina se povećava. 2010. godine se odvojeno sakupilo samo 14 % mase komunalnog otpada.

Nakon zastoja 2013. do 2015. (24 %) donošenjem Plana se ubrzano povećavalo, ali dolazi do usporavanja: • od 2011. ………..268.053 t (41 %) • do 2021. ……….761.683 t (43 %).

Povećan je broj JLS u kojima se otpad odvojeno sakuplja, ali još uvijek najmanje 5 % JLS odvojeno ne sakuplja KO, a čak 61 posto JLS još ne sakupljaju biootpad. Nedostatak kompostana je jedan od razloga izbjegavanja odvojenog sakupljanja biootpada.

Oporaba je središnja točka CSGO-a odnosno kružnog gospodarenja otpadom, jer jamči recikliranje sirovina i energije akumulirane u otpadu. Posljednje dvije godine, usprkos povećanju odvojenog sakupljanja, dolazi do smanjenja količine oporabljenog otpada!

Sukladno Okvirnoj direktivi EU o otpadu, Europska komisija

je propisala novu metodologiju izračuna recikliranja da je reciklirana količina otpada samo ona koja je prerađena u proizvode. Reciklirana količina komunalnog otpada nije ona količina koja je predana (upućena) na recikliranje.

Konkretno, u 2021. godini je oporabljeno: 560.153 t odnosno 74 % odvojeno prikupljenog komunalnog otpada.

Odlaganje odvojeno sakupljenog otpada nepotrebno povećava troškove i opterećuje okoliš. Prema Izvješću je čak 26 %;

Prevencija nastajanja otpada je prioritetan cilj održivog gospodarenja otpadom

odnosno 201.530 tona odvojeno prikupljene količine KO privremeno uskladišteno ili je kao izdvojena nečistoća odložena.

Preračunato, 32 % ukupne količine KO-a je oporabljeno, ali tome treba dodati 10 % količine MKO-a predobrađenog odnosno obrađenog u MBO postrojenjima.

Odlaganje ostaje najvažnija mjera gospodarenja komunalnim otpadom u RH. Od 2010. (94 %) do 2021. se smanjuje stopa odlaganja komunalnog otpada. Nije dostignut EU cilj, ali se sustavno smanjuje odlaganje. 2021. godine je za 2 % manje odloženo nego 2020. godine. Odloženo je 1.029.725 tona komunalnog otpada na 80 odlagališta. 15 odlagališta je prijavilo sanaciju (uređenje), na 28 je bila sanacija u tijeku i 37 je saniranih (uređenih) odlagališta. Poseban je problem odlaganje biorazgradivog otpada. ZGO člankom 55. dozvoljava odlaganje 264.661 tona biorazgradi-

Slika: Skladište otpadnog stakla sortiranog prema boji. Zahvaljujući tvrtki Vetropack Straža u Humu na Sutli u Hrvatskoj su izvrsne mogućnosti recikliranja otpadne staklene ambalaže. Odvojeno prikupljenu staklenu ambalažu u zelenim spremnicima treba prvo razdvojiti od nečistoća i sortirati po boji, te tek tada otpadno staklo postaje sekundarna sirovina. Obradu otpadne staklene ambalaže u RH provode Vetropack Straža i Unija nova. Komunalne tvrtke i naročito građani mogu i trebaju pravilnim odlaganjem otpadne staklene ambalaže u ze-

vog otpada. Koeficijent 65 % se koristi za izračun udjela biorazgradivog komunalnog otpada iz MKO. Tome treba dodati i količinu MKO obrađenog u MBO postrojenjima. Proizlazi da je 2021. godine odloženo bioragradivog komunalnog otpada: 594.107 tona, što je dvostruko više od dozvoljene količine! Biološka oporaba/obrada je vrlo važna mjera kružnog gospodarenja otpadom. Kompostiranje odnosno interno recikli-

lene spremnike olakšati i sortiranje. Otpadna keramika i metali su izuzetno opasne nečistoće u izradi staklene ambalaže. Građane sustavno treba educirati da ostatke keramičkih šalica i tanjura, kao i metalne poklopce staklenih tegli nikada se ne smije odložiti u zelene spremnike. U RH stopa recikliranja otpadne staklene ambalaže je oko 60 posto, ali se vrlo brzo može i treba povećati na > 80 posto. Recikliranjem staklene ambalaže smanjuje se uvoz niza sirovina uz značajne uštede energije.

ranje je u RH stalno bilo zanemareno. Aktivno je samo 10 kompostana u kojima je reciklirano 75.546 tona biootpada što je čak 20 posto biootpada više nego 2020. godine. S druge strane, energetski je u bioplinskim postrojenjima 17.295 tona što je je 37 % manje.

Zaključno – usklađena biološka i termička energetska oporaba

Prevencija nastajanja otpada je prioritetan cilj održivog gospodarenja otpadom. U 2020. godini u EU je prosječno svaki stanovnik ostavio 505 kg komunalnog otpada. 2021. godine u RH je nastalo oko 8 posto manje komunalnog otpada nego u EU. Međutim kada se, koristeći metodu Svjetske banke, uračuna i visina BDP-a u Hrvatskoj nastaje najveća količina komunalnog otpada. 2021. godine u RH je nastalo čak 4 posto više komunalnog otpada. Mediji ne educiraju građane, da su kao proizvođači otpada (ZGO članak 22.) obvezni odvojeno odložiti vlastiti otpad, te je potrebno više edukacija, ali i kazne građanima koji nepravilno odlažu vlastiti otpad. Krajem 2022. godine na nacionalnoj televiziji objavljeni su rezultati ankete prema kojoj:

• 40,7 posto građana odvojeno odlaže

• 32,5 posto to ne želi

• 23,8 posto je neodlučno.

Sigurno će novi nacionalni Plan dati prioritet stalnim mjerama obrazovanja i informiranja građana. Te aktivnosti treba planirati ne samo za mlađu populaciju već za sve društvene razine (osobito političare).

Nedovoljna edukacija je najveći problem gospodarenja otpadom u RH. Primjerice, 29. listopada 2022. na Cvjetnom trgu u organizaciji bankara (HNB) i političara (Vlade RH) se u Zagrebu najavio dolazak eura. Dijelili su se baloni na jednokratnim plastičnim štapićima zabodeni u stiropor ploču. Tako je za sat vremena stvoren novi plastični otpad. Međutim, samo četiri dana ranije Zelena akcija, uz manju pozornost i bez trošenja javnog novca, upozorila je da Hrvatska znatno zaostaje u provedbi mjera za smanjenje količine otpadne plastike!

Odvojeno sakupljanje se ubrzano razvija, ali još nije postignut EU cilj. Iako na području RH vrijede isti propisi, među regijama su vrlo velike razlike u gospodarenju otpadom. Tako su u listopadu 2022. godine na HRT-u objavljene i stope odvojenog sakupljanja komunalnog otpada:

• Sjeverni Jadran 57 %

• Sjeverozapadna kontinentalna regija 55,1 %

• Dalmacija 23 %

• Zagreb 46 %.

Novi nacionalni Plan će sigurno nastaviti poticati odvojeno sakupljanje, ali uz potpunu oporabu odvojeno sakupljenog otpada.

U RH postupke oporabe otpada treba prilagoditi lokalnim uvjetima. Temelj treba biti nacionalnim planom usklađeni razvoj biološke i termičke oporabe nerecikliranog otpada.

Javno-privatno partnerstvo - komunalne tvrtke (uglavnom javne) u RH odvojeno sakupljeni otpad trebaju sortirati. Zbog velikog udjela nečistoća (i više od 30 % obujma) odvojeno sakupljeni otpad ovlašteni koncesionari (uglavnom privatne tvrtke) ne žele izravno preuzeti. Tvrtke koje recikliraju otpad (privatne) sustavno zahtijevaju sve manje nečistoća u se-

kundarnim sirovinama. Ovisno o lokalnim uvjetima u RH, treba odrediti do kojeg stupnja sortiranje provode javne tvrtke i počinje dodatno sortiranje u privatnoj tvrtki.

Ekonomska održivost (isplativost) treba biti osnova razgraničenja stupnja sortiranja otpada u javnom i privatnom sektoru. Kada se razgraničenje ne provodi transparentno, dolazi do nepotrebnih sukoba. Kućni otpad je privatno vlasništvo, ali prema propisima, kada se odlaže u posude i spremnike za sakupljanje, postaje vlasništvo komunalne tvrtke. Novi nacionalni Plan treba fleksibilno odrediti granicu prijelaza otpada s javne komunalne tvrtke na privatne, te tako planirati 200 ili samo 40 javnih sortirnica.

Sortiranje MKO u RH se do sada provodilo u javnim i privatnim MBO postrojenjima s ciljem proizvodnje GIO (goriva iz otpada). U novim CGO-ima su MBO postrojenja s proizvodnjom bioplina. Međutim, analize pokazuju da i miješani komunalni otpad (MKO) sadrži i više od 40 posto mase oporabivih frakcija. Do sada su javna MBO postrojenja bila opterećena ekološkom i ekonomskom održivosti. Privatno MBO postrojenje nije imalo javnu pozornost.

Novi nacionalni Plan prioritetno treba odrediti hoće li se u CGO-ima (uz proizvodnju GIO) primarno proizvoditi sekundarne sirovine.

Hrvatski proizvod je prednost ili nedostatak? Hrvatska je članica EU, što jamči brojne prednosti. Mnogi zanemaruju da otvoreno europsko tržište snažno utiče i na gospodarenje otpadom. U Hrvatskoj se proizvode: posude, kamioni za sakupljanje, kompostane i postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada.

Novi nacionalni Plan mora omogućiti da se hrvatskim proizvodima jamči jednaka mogućnost javljanja na nadmetanja. Ne treba nikako onemogućiti konkurenciju europskih tvrtki, ali ni onemogućiti izmišljenim tehničkim i drugim uvjetima ponude hrvatskih tvrtki.

Povećanje oporabe jamči ostvarenje prioritetnih EU ciljeva: smanjiti količinu otpada, povećati recikliranje i prestati odlagati neoporabljeni otpad. Iskustva razvijenih zemalja dokazuju da se kombinacijom biološke i termičke obrade najbolje koriste prirodne vrijednosti akumulirane u otpadu. Postoji hrvatski proizvođač MO-BO-TO tehnologije koja je prilagođena lokalnim uvjetima.

Gotovo trideset godina termička energetska oporaba u javnosti izaziva vrlo žestoke diskusije. S druge strane, Strategija, zakoni ZOGO i ZGO, kao i Plan gospodarenja otpadom RH 2007. – 2015. samo u okviru CSGO akceptiraju termičku energetsku oporabu. EU legislativa također dozvoljava termičku energetsku oporabu.

Dosadašnji Plan gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022., koji je u medijima prozvan kao "plan koji planira da se odluka o termičkoj energetskoj oporabi otpada donese u sljedećem planu“. U javnosti postoje informacije da je provedena još jedna analiza opravdanosti termičke energetske oporabe, koja do sada javnosti nije poznata. Bježanje od odgovornosti nepotrebno je povećalo emisije stakleničkih plinova, odlaganje otpada i uvoz energije u RH. Treba vjerovati da će odgovorni za prijedlog Plana 2023. – 2028., sukladno mišljenju većine stručnjaka, konačno donijeti odluku

„Samo da se zna”

Europa, u odnosu na Aziju i Ameriku, prednjači u smanjenju emisije stakleničkih plinova. Na Konferencijama UN-a o zaštiti klime u Parizu (COP 25) i naročito u Glasgowu (COP 26) EU je predlagala uvođenje strožih mjera, te dragovoljno preuzela da za najmanje 55 % smanji emisiju stakleničkih plinova. To znači da EU 27 zemlje trebaju godišnju emisiju stakleničkih plinova smanjiti za 134 milijuna tona rema podacima Europske agencije za okoliš (EEA) iz 2020. godine, u zemljama EU 27 ukupno je od 1990. godine antropogena emisija stakleničkih plinova smanjena za čak 32 posto. U 2020. je u odnosu na 2019. emisija stakleničkih plinova zbog korona krize smanjena za 6 posto. Međutim, već 2021. počeo je oporavak gospodarstva i za 5 posto su povećane emisije. Čini se da priroda (koronavirus) smanjuje ljudske emisije CO2 ekvivalenta, ali prolaskom korona krize EU 27 zemlje su povećale emisije stakleničkih plinova.

U veljači 2022. počinje agresija Rusije na Ukrajinu, te Europa „iznenada“ dolazi u veliku energetsku, naročito plinsku,

krizu. Europske zemlje su prisiljene pokrenuti termoelektrane na ugljen, koje su prethodno zaustavile u cilju smanjenja emisije CO2. Takvo povećanje emisije stakleničkih plinova je privremeno, te u Europi vjeruju da će već 2023. godine EU 27 zemlje nastaviti smanjivati emisije stakleničkih plinova.

U svijetu su mnogi zabrinuti da se neće smanjivati antropogena emisija CO2. Na sljedećem okupljanju svjetskih lidera o klimi (COP 27) u egipatskom Sharm El-Sheikhu na Crvenom moru, bilo je vidljivo da se u svijetu slabo provode dogovorene mjera za zaštitu klime. Činjenica je da su zbog rata u Ukrajini mnogi „zaboravili“ na zaštitu klime. Tako, primjerice, u svijetu nije smanjeno krčenje šuma za 10 posto. U najavi COP 27 je objavljeno da je dostignuta rekordna antropogena emisija metana (koji je više od dvadeset puta opasniji staklenički plin). Mnogi ne znaju da su hrvatski građani tome znatno doprinijeli odlaganjem otpada.

Italija – gospodarenje otpadom = gospodarenje resursima

Italija je postigla stopu recikliranja komunalnog otpada od 51,4 posto. Michele Benvenuti, direktor norveške tvrtke Geminor za Italiju, ističe da treba povećati stopu oporabe talijanskog otpada. Godišnje u Italiji nastaje oko 30 milijuna tona kućnog otpada, odnosno oko 500 kilograma po stanovniku. Još uvijek se 50 posto količine komunalnog otpada odlaže. Prema talijanskom institutu za istraživanje okoliša (ISPRA) godišnje u Italiji nastaje 154 milijuna tona proizvodnog (industrijskog) otpada. Benvenuti ističe da je „u europskom kon-

2022.

[autor] Dr.sc. Zlatko Milanović, dipl.ing.

tekstu stopa odlaganja 50 % prevelika, ali u praksi stvarna stopa je još i veća.“

Biološki se obrađuje 30 posto mase talijanskog komunalnog otpada, ali značajan dio biootpada ne može se biološki obraditi. Tako se približno dobiva stopa odlaganja od gotovo 50 posto.

Termički se obrađuje 18 posto mase u 37 energana na otpad (WtE). U Italiji je prije nekoliko godina bilo 41 WtE postrojenja. Benevenuti ističe da je "zbog zaustavljanja razvoja energana na otpad povećana količina odloženog otpada i u Italiji će uskoro nedostajati kapaciteti za odlaganje.“ Italija (60 milijuna stanovnika) je 2020. godine izvezla 580.000 tona GIO i to prvenstveno u Njemačku te u Nizozemsku, Španjolsku i skandinavske zemlje. To je veliki potencijal za oporabu energije otpada, koji umjesto da se lokalno iskoristi, treba se izvesti i nekome još za to platiti. Benvenuti na kraju ističe, da EU tržišta traže sekundarna goriva s visokom i niskom energetskom vrijednosti, kao i za bio RDF s malim sadržajem ugljika. Stoga pripremaju gradnju postrojenja koja talijanski komunalni otpad konvertiraju u energiju i tako omogućiti recikliranje novih proizvoda.

Slovenija – može li stopa odvojenog sakupljanja biti prevelika?

Početkom listopada 2022. godine je u Moravskim Toplicama održano 25. stručno savjetovanje „Sonaravne rešitve za zeleni prehod Slovenije“ na kojem su uz stručnjake iz Slovenije sudjelovali i stručnjaci iz okolnih zemalja uključujući i Hrvat-

sku. Uvodno, slovensko ministarstvo zaštite je naglasilo da je 2021. godine dostignuta stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada od 73 posto!

Zaključci 25. stručnog savjetovanja su objedinjeni u tri grupe: 1. Održivo gospodarenje otpadom, na državnoj razini treba uvesti mjere i poticaje za smanjenje otpada. Svaka društvena razina je odgovorna prilagoditi se kružnom gospodarstvu.

Energijska oporaba otpada je veliki problem Slovenije i Hrvatske, ali i Italije i drugih europskih zemalja

gijska oporaba u kombinaciji s biološkom oporabom osigurava izbjegavanje neoporabljenog otpada i smanjuje emisije stakleničkih plinova

Cilj je maksimalna reciklaža, koja se postiže odvojenim sakupljanjem. Država mora jamčiti da će se u Sloveniji izgraditi optimalni kapacitet postrojenja za reciklažu, koja dugotrajno rade ekonomski održivo. Za nereciklirani otpad nužno je osigurati energetsku oporabu otpada, kao gorivo iz otpada i/ili kao plin proizveden iz otpada (bioplin, sintetski plin). Naročito treba poticati biološku energijsku oporabu. Veliki europski gradovi u duhu razvitka „pametnih gradova“ recikliranjem i energetskom oporabom otpada izbjegavaju odlaganje te postaju čak i klimatski neutralni. Trenutno se u Sloveniji pojavljuje problem prevelikog kapaciteta postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada (MKO)! Upravo se u Novom Mestu otvara novo MBO postrojenje (CERO DBK) kapaciteta za 100.000 stanovnika, te će u RCERO Ljubljana biti još manje MKO i više biootpada.

2. Energetska oporaba otpada je već 45 godina važan dio hijerarhije otpada. Zadnje četiri godine Vlada Republike Slovenije podržava aktivnosti za energetsku oporabu otpada. Nacionalni energetsko podnebni načrt (NEPN) iz 2021. također je uočio obnovljivi energetski potencijal nereciklabilnih neopasnih vrsta otpada. To postaje naročito važno u sadašnjoj situaciji nedostatka energije u Europi. Država treba podržati izgradnju kombinacije industrijskih

energana za suspaljivanje i spaljivanje uz transparentan dijalog stručne i zainteresirane javnosti

3. Kružno i niskougljično gospodarstvo nameće potrebu upoznavanja javnosti s EU Zelenim dogovorom. Temeljito uz podršku mladeži promijeniti neodržive životne društvene navike. Prekinuti rast gospodarstva povezan s većim korištenjem sirovina. Zaštita okoliša treba biti usklađena sa sigurnošću stanovništva, uključujući sigurnost opskrbe energijom (socijalno blagostanje). Kružno gospodarstvo mora biti u skladu sa socijalnim stanjem.

Energijska oporaba otpada je veliki problem Slovenije i Hrvatske, ali i Italije i drugih europskih zemalja. Istraživanja europskog tržišta pokazuju da će do 2040. godine nedostajati kapaciteta za termičku energetsku oporabu. RCERO Ljubljana, koji se temelji na biološkoj oporabi otpada, bio je od Europske komisije istican kao najbolji centar za gospodarenje otpadom. Takvu tehnologiju obrade miješanog komunalnog otpada koriste i neki novi hrvatski centri za gospodarenje otpadom. Međutim, kao da se zaboravlja da od prvog dana RCERO Ljubljana ima velike probleme gdje termički energetski oporabiti GIO (RDF, SRF). Proizvedeno gorivo iz biološki nerazgradivog otpada je problem većine centara s mehaničko-biološkom obradom otpada. Energetska kriza ubrzala je pripre-

me gradnje postrojenja za termičku obradu otpada (istražuju se tri lokacije). Neopravdano se u Sloveniji zanemaruje RCERO Celje (Bukovžlak), koji je također izgrađen uz financijsku podršku europskog Kohezijskog fonda od 30 milijuna eura. Međutim RCERO Celje vrlo uspješno kombinira mehaničku obradu komunalnog otpada s biološkom i termičkom oporabom.

Kapacitet centara za gospodarenje otpadom

U Sloveniji će, izgleda, uskoro centri za gospodarenje otpadom imati preveliki kapacitet. Izgrađeno je šest javnih i dva privatna centra za gospodarenje otpadom, te se otvara pitanje ekonomske održivosti centara koji ne rade s optimalnim kapacitetom!

U Hrvatskoj su do sada radila dva javna CGO-a s MBO postrojenjem (RCGO-a Marišćina i Kaštijun) i jedan privatni CGO Varaždin. Dva izgrađena javna CGO-a imala su tijekom ljeta premali kapacitet te su morala smanjiti vrijeme biološke obrade. Zbog toga je javnost učestalo ispitivala ekološku održivost izgrađenih CGO-a. Pored toga, za termičku energetsku oporabu GIO, zbog premalog kapaciteta termičkih postrojenja, trebalo je platiti više od 100 eura po toni. Dolaskom energetske krize, za kvalitetan GIO trenutno ne treba platiti, već se čak

i može ostvariti prihod. To su ogromne promjene, koje ne bi smjele izravno padati na pojedine komunalne tvrtke. S druge strane, jedino privatno MBO postrojenje, zbog promjena cijena otpadnih sirovina i energije, ne stvara probleme ni na nacionalnoj ni na lokalnoj razini.

Odgovorni na nacionalnoj razini u Hrvatskoj trebaju znati da su, uz cijene za sirovine i energiju, također odgovorni za izgradnju optimalnog (ni premalog ni prevelikog) kapaciteta CGO-a.

Naime, preveliki kapacitet ugrožava ekološku održivost te može ugroziti i razvoj odvojenog sakupljanja otpada. Svi izgrađeni hrvatski CGO-i, uključujući i dva nova javna CGO-a (Bikarac i Biljane Donje) imat će probleme s termičkom energetskom oporabom.

Glasni dio javnosti, i Slovenije i Hrvatske, se protivi suspaljivanju i spaljivanju otpada. Pri tome se zanemaruje činjenica da spaljivanje jamči izbjegavanje odlaganja samo onog otpada koji nije mogao biti recikliran. Dokazano, termička energijska oporaba u kombinaciji s biološkom oporabom osigurava izbjegavanje neoporabljenog otpada i smanjuje emisije stakleničkih plinova. Trenutačno javnost u Sloveniji podržava suspaljivanje goriva iz otpada, kada se provodi uz granične emisije, sukladno propisu za spaljivanje.

Mnogi

proizvođača (Tehnix) u vrijeme

su ratna zbivanja onemogućila odlaganje. U RH se redovito degradira hrvatske proizvođače eko

i

nekoliko

bilo vidljivo, kada je nacionalna televizija prezentirala dobra iskustva europskih zemalja

ne znaju kako su u Ukrajini MBO postrojenja za gospodarenje otpadom hrvatskog

kada

opreme. To je

prije

godina

i snimila MBO postrojenje proizvedeno u Hrvatskoj. Tu činjenicu televizija nije ni spomenula.

RIJEKA za višestambene zgrade odabrala velike nadzemne spremnike

Odabrani model financijski je najisplativiji i operativno ga je najbrže provesti, rekao je gradonačelnik Marko Filipović. Za implementaciju novog modela potrebno je oko 65,6 milijuna kuna, a godišnje održavanje procjenjuje se na oko 2,5 milijuna kuna

kolovozu prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o gospodarenju otpadom kojim je, između ostalog, regulirano da jedinice lokalne samouprave moraju propisati cijenu obvezne minimalne javne usluge (fiksni dio računa). Novi zakon također omogućuje da se varijabilni dio računa individualizira na razini kućanstava, da se usluga naplaćuje prema stvarno odloženom miješanom komunalnom otpadu, odnosno otpadu koji nije sortiran za recikliranje i kompostiranje.

U Rijeci se proces individualizacije javne usluge počeo provoditi od ožujka prošle godine po mjesnim odborima Grada Rijeke. Počeo je u područjima s obiteljskim kućama i manjim zgradama kojima su podijeljeni pojedinačni spremnici za miješani komunalni otpad, za papir te metalnu, plastičnu i višeslojnu (tzv. tetra) ambalažu. Ukupno je podijeljeno 24.000 manjih spremnika na 8.000 adresa. Istovremeno su se s javnih

površina počeli povlačiti zajednički spremnici.

No, najveći izazov za riječko Komunalno društvo Čistoća predstavlja prikupljanje otpada u višestambenim zgradama kojih u Rijeci ima više od 3.600, a u njima živi nešto manje od 50.000 korisnika usluga KD Čistoće.

Gradonačelnik Marko Filipović prihvatio je prijedlog direktorice Komunalnog društva Čistoća Jasne Kukuljan da se individualizacija prikupljanja komunalnog otpada u višestambenim građevinama provede ugradnjom zajedničkih nadzemnih spremnika velikog kapaciteta, od dva do četiri prostorna metra, koji bi se postavili na površini javne namjene. Pri tome je ostavljena mogućnost da se zbog urbanističkih specifičnosti pojedinih područja grada Rijeke primjene i drugi modeli, kao što je postavljanje ukopanih spremnika.

Grad i KD Čistoća nabavili su već određeni broj podzemnih i polupodzemnih spremnika uz korištenje sredstava iz fondova

[autor] Tihomir Dokonal

Europske unije kako bi se mogli iskoristiti u dijelovima grada gdje to bude potrebno. A korisnicima u višestambenim objektima koji žele i imaju mogućnost smještaja spremnika u svojim prostorima ili dvorištima, omogućit će se korištenje klasičnih spremnika zapremnine 1.100 litara.

Gradonačelnik Filipović pojasnio je da su razmatrana četiri modela prikupljanja komunalnog otpada. Nastojao se pronaći model koji zahtijeva manje ili barem jednostavnije građevinske zahvate. Zato su odabrani veliki, nadzemni modularni spremnici za čije postavljanje nisu potrebni građevinski radovi.

Nadzemni modularni spremnici

U većini slučajeva koristit će se lokacije na kojima su i do sada bili spremnici, ali će spremnika biti manje. Veliki nadzemni spremnici, koji će biti pod ključem, trebali bi zamijeniti dva do pet postojećih spremnika od 1.100 litara.

Modularnost spremnika omogućit će lako i sigurno premještanje te, po potrebi, nadogradnju većim brojem spremnika uz minimalne operativne troškove.

Spremnici su vatrootporni, zaštićeni su od prevrtanja, vremenskih nepogoda i širenja neugodnih mirisa, a onemogućen je i pristup štetočinama.

Također, spremnici će biti zaštićeni od neovlaštenog korištenja. Korisnici mogu pristupiti spremnicima pomoću kartice ili ključa, a spremnici za miješani komunalni otpad imaju ugrađen mjerni sustav za praćenje predane količine otpada od strane korisnika usluge.

"Planirano je da posude za selekciju i selektivni otpad budu pod ključem, a spremnik zelene boje u koji će se odlagati mješoviti komunalni otpad, koji je jedini u sustavu naplate, trebao bi biti opremljen sustavom za mjerenje. Dakle, svi spremnici će se otvarati ključem ili karticom, otvaranje spremnika za miješani komunalni otpad će se evidentirati. Zabilježit će se svako njegovo korištenje i koliko ćete puta u jednom mjesecu svoj otpad baciti u zeleni spremnik vidjet će se na mjesečnom računu. Što se više otpada bude odvajalo, manje će se trošiti na mješoviti komunalni otpad", objasnila je direktorica KD Čistoće Jasna Kukuljan.

Za provedbu novog modela potrebno je osigurati oko 65,6 milijuna kuna, a godišnje održavanje novog sustava procjenjuje se na oko 2,5 milijuna kuna. Novi model trebao bi biti uspostavljen u roku od godinu i pol do dvije.

Prve će biti na redu stambene zgrade u području riječkom prstena, a prvi mjesni odbor u kojem će biti implementiran novi model trebao bi biti Grpci. U tom mjesnom odboru su podijeljeni i prvi spremnici malih zapremina za obiteljske kuće. Nakon toga slijede Pehlin te Gornji i Donji Zamet.

Model kojeg je operativno najbrže provesti

Gradonačelnik Filipović naglasio je da je odabrani model financijski najisplativiji i operativno ga je najbrže provesti.

"Prikupljanje komunalnog otpada je nešto čime se lokalna samouprava mora baviti i to nije lagan zadatak. Neki gradovi su krenuli u drugom smjeru, ali vjerujemo da smo izabrali za Rijeku najbolji model, jer će se smanjiti potreba za građevinskim radovima i pripremom dokumentacije. Koristit će se po-

stojeće lokacije, ali će ih biti manje. Osim toga, sustav se može nadograđivati", rezimirao je gradonačelnik.

Prošle godine u Rijeci je prikupljeno 46.416 tona komunalnog otpada, od čega je 35.207 tona predano na obradu u Centar za gospodarenje otpadom Marišćina. Putem spremnika za odvojeno skupljanje otpada, reciklažnih i mobilnih reciklažnih dvorišta skupljeno je 11.209 tona otpada koji je predan na daljnju oporabu ovlaštenim koncesionarima. KD Čistoća na području grada Rijeke odvojeno prikupi 24,15 posto komunalnog otpada. No, na području grada djeluju i drugi ovlašteni koncesionari te je postotak odvojeno prikupljenog otpada nešto veći, ističu u Gradskom poglavarstvu.

Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u kojima riječka KD Čistoća pruža javnu uslugu – gradovi Bakar, Kastav, Kraljevica i Rijeka te općine Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo – odredila su cijenu obvezne minimalne javne usluge i novi cjenici usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na snazi su od 1. srpnja.

Spremnici će se otvarati ključem ili karticom, a svako otvaranje spremnika za miješani komunalni otpad će se evidentirati

Dosadašnji fiksni dio cijena ovisio je o broju članova kućanstva, odnosno veličini i djelatnosti poslovnog subjekta, a donesenim odlukama su svi korisnici svrstani u samo dvije kategorije korisnika – kućanstva i onih koji to nisu. Tako sva kućanstva, neovisno o broju članova, plaćaju isti fiksni dio cijene: 54,91 kunu bez PDV-a mjesečno, dok korisnici koji nisu kućanstvo, neovisno o veličini poslovnog prostora i djelatnosti, za fiksni dio usluge mjesečno plaćaju 154,53 kn bez PDV-a.

Također, korigirana je cijena varijabilnog dijela koji ovisi o količini predanog miješanog komunalnog otpada. Varijabilni dio pokriva troškove obrade i zbrinjavanja otpada u CGO Marišćina koji su tijekom ove godine poskupili za više od 60 posto, ističu u riječkom gradskom poglavarstvu.

U općinama u kojima je u potpunosti uspostavljen individualni sustav gospodarenja otpadom iznos varijabilnog dijela cijene ovisi o broju mjesečnih primopredaja spremnika. Dok individualni sustav gospodarenja otpadom ne bude uveden u svim jedinicama lokalne samouprave, varijabilni dio cijene određivat će se temeljem udjela u zajedničkom spremniku za miješani komunalni otpad i broju odvoza prema redovnom programu. Broj pražnjenja spremnika i udio u spremniku pomnožit će se s jediničnom cijenom javne usluge kako bi se dobio ukupni iznos varijabilnog dijela.

Trošak obrade miješanog komunalnog otpada u CGO Marišćina iznosi 866,00 kn (bez PDV-a) za predanu tonu otpada, dok je do početka 2022. trošak iznosio 540,00 kn (bez PDV-a). Zbog ovog se značajnog povećanja moralo korigirati i cijenu tzv. varijabilnog dijela za sve kategorije korisnika, navode u riječkom Poglavarstvu. Ukupni trošak prijevoza, obrade i zbrinjavanje glomaznog otpada za KD Čistoću godišnje iznosi 12 milijuna kuna.

kama te uspostavljeno radi doprinosa-MO-BO-TOja na klimatske promjene Planete. Takav- gaðaja kompaniji Tehnix dodijeljena je

MO-BO-TO-

ji Tehnix dodijeljena je bronèana medaMO-BO-TO tehnologiju koja pred-najstarije struène, a time i meðu najuglednije inovativne institucije u svijetu. kompanija Tehnix primila je 28. listopada-

MO-BO-TO

MO-BO-TO

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

-ove vrste u regiji. Ima privredno-eduka-

Dogovoreni su mnogi veliki poslovi, a vora o dugoroènoj poslovnoj suradnji s kompanijom Saubermacher, kao i ugovaranje velikog MO-BO-TO postrojena pa na kraju i same Republike Hrvatprinose smanjenju klimatskih promjena.

Komunalni otpad je veliki problem, njegovo odlaganje na deponije trajno neutjeèe na porast temperature Planete. komunalni otpad reciklira prema uporabnim vrijednostima pretvara otpad ui svugdje primjenjiv gospodarski model. Tipske MO-BO-TO-

-

koje globalni problem klimatskih promjena Planete, primjenom novih tehno-

tipskih postrojenja svugdje primjenjivih, veliki problem odlaganja otpada pretvaraju u gospodarski, ekonomski, eko-

industrije svugdje primjenjive u praksi.djeluje na svjetskom kongresu o klimatskim promjenama u Kairu na èelu s pre-u kompaniji Tehnix spremni smo suraði-

-

Rje koji na industrijski naèin, postup-raju u kvalitetno organsko gnojivo. Tasmo vlastitim inovativnim potencijalom-unutar tvornice s ciljem obuke struènja-eko kompost u kontroliranim uvjetima-ne deponije koje se dugo grade, sku-

-mineralnim gnojivima. Dobivanjem dr--problema odlaganja na skupe neodr--

-

kompostiranja ima globalnu planetar-ja: nema odlaganja na skupa ureðena-kompost koristimo kao eko gnojivo obo--

i nt e r v j u

Kako ste se odlučili za prelazak iz javne komunalne tvrtke u privatnu tvrtku koja je specijalizirana za gospodarenje biootpadom?

Kako sam dugi niz godina radila u komunalnoj tvrtki, zaključila sam da je vrijeme za ostvarenje drugih osobnih vrijednosti, vještina i dodatnih znanja. U dosadašnjem sustavu sam osjetila da su moje sposobnosti, vještine i želja za daljnjim napredovanjem ipak ograničene od strane poslodavca. Kroz cijeli sustav postigli smo jako puno, povukli mnoga financijska sredstva za kvalitetniji i lakši način rada, time smo poslovanje podigli na zavidnu razinu. Tada sam shvatila da polako nestaje prostor za dodatnim kreativnostima. Prelazak smatram kao prednost u ostvarenju osobnih ciljeva, a kako je tvrtka u koju sam došla specijalizirana za gospodarenje biootpadom, otvorene su mi nove mogućnosti i izazovi koje želim svladati.

Što očekujete na novom radnom mjestu?

Očekujem nove izazove i otvorene sve opcije za dodatno usavršavanje, educiranje i vlastitu nadogradnju znanja i sposobnosti. Očekujem naprednu, kreativnu i iznad svega proaktivnu radnu atmosferu. Želim postići visoka poslovna ostvarenja u dijelu koji mi je do sada bio usputna stanica. Imam hrabrost, kompetenciju i integritet i time se vodim.

Kakvo je po vama stanje po pitanju gospodarenja biootpadom u jedinicama lokalne samouprave na području Hrvatske?

Iz vlastitog iskustva, kao i onog kojeg sam stekla u suradnji s raznim komunalnim poduzećima, rekla bih da je velik broj onih koji još ne sakupljaju biootpad kvalitetno i u potpunosti. Situacija nije reprezentativna, čak je u nekim mjestima katastrofična zbog dodatnih troškova za sakupljanje i oporabu te dodatne vrste otpada u kojima ih JLS nisu u mogućnosti financijski popratiti, a komunalna poduzeća teško to uvr-

Gospodarenje biootpadom je novi izazov u karijeri

Ana Domitrović odnedavno je nova članica tima tvrtke Consultare. Na mjesto pomoćnice direktora dolazi iz javnog sektora. Radi se o izvrsnoj stručnjakinji koja je dugi niz godina obnašala funkciju rukovoditelja gospodarenja otpadom u komunalnom poduzeću Novokom. Svojim iskustvom, savjetima i znanjem zasigurno će doprinijeti unapređenju poslovanja tvrtke i klijenata, ne samo u gospodarenju biootpadom već i u drugim sektorima gospodarenja otpadom

štavaju u svoju cijenu odvoza otpada. Smatram da je veliki problem u nama samima jer svako usvajanje novih navika za većinu predstavlja problem. Unatoč svemu, dobar je trend da sve više JLS počinje sa sakupljanjem biootpada.

Što mislite o gospodarenju otpadom na razini RH? Gospodarenje otpadom bi trebalo biti gospodarski vrlo važno, jer se njime nekorisni otpad pretvara u korisni resurs. Kada otpad jedne industrije postaje sirovina drugoj, prelazimo na kružno gospodarstvo koje treba biti naš konačni cilj. Gospodarenje otpadom na razini RH još uvijek u velikoj većini nije sukladno planovima za gospodarenje otpadom, te su stope odvojeno sakupljenog otpada ispod zadanih ciljeva, ali s pozitivnim pomakom što je donekle zadovoljavajuće. Nažalost, među nama ima i onih koji nemaju razvijenu svijest i misle da su bacanjem otpada riješili svoj problem bez razmišljanja o odvajanju otpada.

Na koji način se gospodarenje svih vrsta otpada može unaprijediti?

Prvotni cilj treba biti podizanje svijesti korisnika, odnosno građana da trebamo odvajati otpad.

To možemo učiniti većim ulaganjem u infrastrukturu, vozni park i dodatne spremnike, smanjenjem količine otpada, zaustavljanjem pojavljivanja divljih odlagališta, te unaprjeđivanjem nadzora gospodarenja otpadom. No, treba naglasiti i važnost kontinuiranog provođenja obrazovno-informativnih aktivnosti. Stalna edukacija građana svih dobnih skupina o važnosti razvrstavanja otpada je iznimno važan korak.

Vjerujem da bi provedbe navedenih aktivnosti korisnicima trebale donijeti cjelovite informacije te ih motivirati za ostvarenje ciljeva gospodarenja otpada, ne samo za njih nego i za njihove nasljednike.

Ana Domitrović, pomoćnica direktora tvrtke Consultare

Nadogradnje Iride za

učinkovito pranje i dezinfekciju kanti i kontejnera

akon o održivom gospodarenju otpadom obvezuje jedinice lokalne samouprave da na svom području osiguraju prikupljanje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada te odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike i tekstila, u adekvatnim spremnicima.

Postavljene spremnike za prikupljanje otpada potrebno je adekvatno održavati i prati. Nadogradnje Iride stvorene su za taj zadatak.

S obzirom na sve veću važnost održavanja čistoće i podizanja razine higijene komunalnih spremnika, program komunalnih nadogradnji za pranje Iride podrazumijeva niz različitih modela nadogradnji.

Nadogradnje za pranje mogu imati spremnik vode zapremine od 1.000 do 6.000 litara vode, s mogućnošću hladnog ili toplog pranja te dezinfekcije spremnika otpada nakon pranja.

a z z n ti n to

Održavanje čistoće kanti i kontejnera postaje nezaobilazan korak u povećanju razine kvalitete usluge komunalnih tvrtki

Nadogradnje za pranje komunalnih spremnika su izrađene od inox čelika AISI 304, što garantira trajnost i kvalitetu svih elemenata tijekom eksploatacije. Opremljene su posebno pozicioniranim visokotlačnim sapnicama koje osiguravaju učinkovito unutarnje i vanjsko pranje komunalnih spremnika uz minimalnu potrošnju vode. Također, sve nadogradnje za pranje imaju opciju programiranja ciklusa pranja, ovisno o razini onečišćenosti spremnika, kako bi se postigla maksimalna ušteda vode i ciklus pranja prilagodio konkretnim potrebama korisnika.

Sve nadogradnje za pranje opremljene su inox aparatom za prekretanje kanti i kontejnera zapremine 80-1.100 litara, sa sigurnosnim sustavom koji omogućuje njihovo čvrsto fiksiranje prilikom pranja.

Nadogradnje za pranje komunalnih spremnika Iride opremljene su i visokotlačnom cijevi za ručno interventno pranje komunalnih spremnika, samog komunalnog vozila te po potrebi za uklanjanje nečistoća s javnih površina.

Komunalne nadogradnje Iride u svim svojim izvedbama i opcijama izrađene su sukladno CE normama i važećim zakonima zaštite na radu, te svojom certificiranom kvalitetom i višegodišnjom garancijom jamče pouzdanost u radu.

Promišljeno oblikovan proizvodni program i iznimno visoka razina kvalitete ovih nadogradnji omogućuju korisnicima diljem Europe pouzdano i učinkovito prikupljanje komunalnog i reciklažnog otpada te učinkovito pranje i dezinfekciju kanti i kontejnera.

Provjerena kvaliteta kao rezultat dugogodišnjeg

Iznimno visoka kvaliteta Iride nadogradnji omogućuje svim korisnicima pouzdano i učinkovito prikupljanje komunalnog i reciklažnog otpada te učinkovito pranje i dezinfekciju kanti i kontejnera

razvoja i besprijekorna efikasnost uz minimalne troškove održavanja glavne su prednosti komunalnih nadogradnji Iride. Upravo su one omogućile vodeću poziciju proizvođaču Iride na europskom, ali i na hrvatskom tržištu malih komunalnih vozila.

Detalje o svim modelima komunalnih nadogradnji Iride potražite kod ovlaštenog zastupnika proizvođača IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka (www.alfateh-rijeka.hr)

j(j)

Cat Command sustav za Skid St kompaktne utovarivače na kota

at Command je sustav koji omogućava operateru upravljati strojem s udaljenosti. To znači da u opasnim i teškim radnim uvjetima operater može svoj posao obavljati sa sigurnog mjesta. Također, može upravljati s više strojeva na istom poslu i u trenutku „uskakati“ u stroj po želji.

Cat Command za skid steer i kompaktne utovarivače na gusjenicama dostupan je u dvije konfiguracije:

za operacije preko konzole za daljinsko upravljanje na mjestu rada gdje operater ima vizualni kontakt sa strojem i njegovom okolinom.

Za upravljanje iz daljinske upravljačke stanice na sigurnoj i udobnoj lokaciji koja može biti u blizini mjesta gdje stroj obavlja posao, ali i na velikoj udaljenosti od mjesta operacija.

Cat Command omogućava izvođaču radova održati visoku produktivnost bez obzira na teško radno okruženje kao što su, primjerice, zbrinjavanje opasnog industrijskog otpada, opasna rušenja, istovar opasnih tereta i rasprema visoko rizičnih postrojenja.

Pripremu za Command sustav u Skid Steer strojeve i kom-

paktne utovarivače na gusjenicama može instalirati servisna podrška bilo kojeg Catovog predstavništva.

LOS (Line of Sight - daljinsko upravljanje gdje operater ima vizualni kontakt sa strojem) sustav uključuje indikatorska svjetla, bežični prijamnik i antene instalirane na krovu kabine s prekidačem za aktivaciju sustava smještenim iza zaključanih vrata kojima se može prići s nivoa tla.

Sustav za upravljanje preko fiksne daljinske upravljačke jedinice zahtijeva instalaciju prednje i stražnje kamere za vidno polje od 360° te instalaciju mikrofona za prijenos zvuka. Sustav Command integriran je u svaki stroj koji ga podržava pa jedinica za daljinsko upravljanje daje isti osjećaj operateru kao da upravlja strojem iz kabine.

Prilagodljive konfiguracije za LOS daljinsko upravljanje

Daljinsko upravljanje s vizualnim kontaktom izvodi se preko lagane i kompaktne upravljačke konzole koju operater nosi pomoću ramenog pojasa. Postoje dvije vrste upravljačkih konzola za ovu vrstu upravljanja, koje imaju različite razine funkcionalnosti s obzirom na kompleksnost upravljanja

Cat Command je sustav daljinskog upravljanja strojem preko mobilne konzole ili fiksne upravljačke stanice. Moguće ga je naručiti za D3 seriju Skid Steer strojeva i za kompaktne utovarivače na gusjenicama

teer i ačima

Radi sigurnosti, u konzolu su uključene sigurnosne mjere poput zaustavljanja stroja prilikom: pritiska na tipku za zaustavljanje stroja, gubitka bežične veze konzole i stroja, većeg kvara na stroju i kad se upravljačka konzola nagne više od 45 stupnjeva.

Upravljanje preko daljinske stanice

Daljinska upravljačka stanica je modularno rješenje koje operatera postavlja u poznati udoban sjedeći položaj koji simulira tradicionalno upravljanje strojem. Jedan korisnik se može spojiti na više strojeva s jedne stanice i kontrolirati strojeve jedan za drugim. Stanica je kompatibilna s drugim strojevima u Cat Command sustavu kao što su bageri, dozeri i mali utovarivači na kotačima.

Komponente stanice uključuju upravljačku palicu stroja i kontrole nožne papučice istovjetne onima u upravljačkoj kabini Catovih strojeva. Ekran osjetljiv na dodir postavljen je na mjestu istovjetnog ekrana u kabini stroja i služi za upravljanje dok su univerzalni ekrani, kao dio stanice, tu da prikažu sliku s kamera postavljenih na stroj tj. da omoguće operateru „pogled iz stroja“.

pojedinim hidromehaničkim alatima. Korisnik, prema svojim potrebama, može odabrati odgovarajuću mobilnu upravljačku konzolu. Obje konzole sadrže funkcije upravljanja samim strojem, ali u kompaktnoj izvedbi izvrsne ergonomije. Operater se prilikom rada s ovom konzolom može udaljiti do 400 metara od stroja.

Sigurnosni sustavi uključuju tipku za brzo zaustavljanje na upravljačkoj stanici, ali i tipku za brzo zaustavljanje stroja na mjestu gdje stroj radi.

Za više informacija o Cat Command sustavu za D3 seriju Skid Steer strojeva i na kompaktne utovarivače na gusjenicama posjetite web stranicu https://www.teknoxgroup.com/hr.

Trideset godina tvrtke STP

Kako je nastao STP?

„Usporedo s osnutkom novonastale države željeli smo pokrenuti tvrtku koja će se isticati svojom kvalitetom, nudeći

STP-ovo rješenje hibridne abroll-absetz nadogradnje datira još iz 90-tih. Avermann MPC-10 postaje bestseller

na", prisjeća se Marko Brnčić, direktor tvrtke STP. Uz proizvode koji su danas postali okosnicom održivog razvoja, STP se isticao i uslugama koje su, radi optimizacije

11.10.2006, prva službena prezentacija polupodzemnih kontejnera MOLOK u dvorištu Čistoće Zagreb

BAT - Kanfanar

ce, reorganizacija sakupljanja i privremenog odlaganja otpada na prostorima Plive d.d. dala je fascinantne rezultate koji su se proširili i na sve druge zagrebačke industrijske pogone, a ubrzo se naplata odvoza i deponiranja otpada prema odvezenoj količini proširila i na druge gradove.

Krajem 90-tih godina prošlog stoljeća Avermann preskontejneri započeli su potpuno novu eru u gospodarenju industrijskim/tehnološkim otpadom. Kvaliteta i brzina usluge odvoza i servisa, na jednom potpuno novom i do tada neviđenom nivou, teško je dostižna mnogim sličnim tvrtkama još i danas.“, ističe Marko Brnčić.

Paralelno, uz održane brojne edukacije po mnogim školama i vrtićima STP podiže svijest o važnosti odvojenog sakupljanja otpada u nastanku te prezentira prve posude u bojama prema Europskim normama i standardima. Iako je takva ideja u ono vrijeme nailazila na podsmjehe, danas se ona pod krilaticom „Door2door“ koristi u mnogobrojnim uzornim komunalnim poduzećima po cijeloj Hrvatskoj.

Odvojeno sakupljanje biootpada i njegovo privremeno skladištenje i danas izaziva glavobolje najčešće kod krajnjih korisnika, no ne i na Krku ili Čakovcu koji već gotovo 20 godina koriste antimikrobne SSI Schafer CompoluX posude za otpad iz kojih ne smrdi, iako se ne peru, a u njima otpad može stajati i više tjedana bez straha od pojave mikroorganizama, zaraze ili smrada.

Gravitacijska bravica, koja je također u ponudi već 30 godi-

na, tek nedavnom, novom odlukom grada Zagreba, postaje top prodajni proizvod i u samo jednom danu ruši sve rekorde. Bilo bi izuzetno ne fer ne reći im: Hvala! 2009. godina je bila važna za STP jer se na prezentaciji na SOC Jakuševac zagrebačkoj gradskoj vlasti predstavilo rješenje kako izaći na kraj s glomaznim otpadom uz pomoć Hammelovog VB750D šredera. Snažnijeg brata je nedugo zatim nabavila tvrtka CIOS, koja još i danas sav gradski glomazni otpad uspješno šreda uz pomoć samo jednog Hammel-ovog VB850D stroja.

Uz SSI Schafer, STP je partner i s tvrtkom H&G koja je 1998. godine u Zagrebu postavila prvi podzemni kontejner kod Boćarskog doma. Već tada se krenulo u smjeru podzemnog sakupljanja otpada te su dobro uočeni svi benefiti kao i problemi s kojima se podzemni sustavi susreću.

2010. godine na XI. međunarodnom simpoziju Gospodarenje otpadom Zagreb STP jasno i nedvosmisleno ukazuje na sve razlike između podzemnih i polupodzemnih kontejnera te zaključuje kao trenutno u svijetu ne postoji povoljnije i svrsishodnije rješenje u gospodarenju otpadom od polupodzemnih kontejnera MOLOK.

Prve instalacije MOLOK kontejnera izvedene su 2009. godine u Velikoj Gorici, a i danas je sveprisutan u stotinjak hrvatskih gradova s nekoliko tisuća instaliranih jedinica.

Ove je godine STP potpisao i vrijedne ugovore s gradovima Splitom i Varaždinom te ušao u povijest najveće isporuke polupodzemnih kontejnera u Hrvatskoj.

E, pa čestitamo!

Predstavljanje prve Avermann mobilne polifunkcionalne pretovarne stanice uz demonstraciju pražnjenja MOLOK kontejnera

Potpisivanje Ugovora s gradom Varaždinom 2022. godine EkoOskar 2012. dodijeljen tvrtki STP STP je redoviti izlagač na svim EMAT sajmovima ZV

SOC Jakuševec 2009 godine: prva službena prezentacija Hammelovog VB750D šredera, kao odgovor na problem glomaznog otpada

Mathieu AQUAZURA MC 210 gradska peračica

Mathieu AQUAZURA specijalan je stroj velike učinkovitosti i efikasnosti u širokom rasponu radnog okruženja; od gradskih trgova, pješačkih zona i starih graskih jezgri do zračnih luka i autocesta

athieu Aquazura MC 210 je gradska peračica visoke kvalitete s poboljšanim dizajnom, inovativnim i intuitivnim kontrolama sa CANBus tehnologijom fokusiranom na potrebe operatera te inovativnim Push and Pull sustavom čija neovisna kontrola četki pruža velike mogućnosti. Kombiniranim djelovanjem mješavine vode i deterdženta s četkama, Aquazura jamči učinkovito i brzo pranje. Stroj koristi sustav pet četki za pranje podloga i usisne grane za skupljanje vode. Sustav čišćenja istovremeno postiže vlaženje, šamponiranje i ribanje površine te obnavljanje i recikliranje otpadne vode. Sve ove faze rada kombinirane u jedan stroj čine AQUAZURU bez premca u svojoj klasi.

Ekološko pranje omogućuje prikupljanje otpadne vode, masti i ulja, čvrstog i finog otpada prije odvajanja i recikliranja.

Rješenje za bilo koju vrstu poda i površine

Aquazura jasno pokazuje svoju izvanrednu učinkovitost u širokom rasponu radnih okruženja. Bilo u gradskim središtima, starim gradskim jezgrama, zračnim lukama, autocestama i drugim okruženjima, sigurnost, higijena i briga za okoliš poštuju se pod najboljim mogućim ekonomskim uvjetima.

• Šamponiranje i ispiranje: tekućina se raspršuje prema podu pod niskim tlakom (3 bara) i tako uklanja tvrdokorne

mrlje, istovremeno četke nježno čiste, a mast nestaje pod djelovanjem deterdženta pomiješanog s tekućinom.

• Spremnik deterdženta: s kapacitetom od 20 litara, spremnik deterdženta daje dovoljno autonomije za višesatno pranje. Deterdžent, iako aktivan, nije niti agresivan niti toksičan te je čak 100% ekološki prihvatljiv.

• Spremnik sa sustavom za recikliranje vode: s kapacitetom čiste vode od 1.000 litara, radni ciklusi Aquazure izuzetno su dugi. Kada se koristi režim recikliranja vode, rad se može produljiti za 2 do 3 sata, ovisno o vrsti podloge na kojoj stroj radi i klimatskim uvjetima. Nema ispuštanja otpadne vode u sustav oborinskih voda jer Aquazura koristi vlastiti usisni sustav i sposobnost skladištenja otpadne vode. To je još jedna velika razlika u odnosu na tradicionalnu kompaktnu perilicu.

• Venturi sustav: uređaj za podešavanje Venturi, integriran u sustav čiste vode, omogućuje reguliranje postotka de-

terdženta iz kabine, ovisno o stanju podloge koja se čisti.

• Pročišćavanje - kompaktne četke za čišćenje ceste: pet četki (3 fiksne i 2 četke podesive širine) omogućuju radnu širinu do 2.100 mm. Piling glava s 5 neovisnih plutajućih četki prvo djeluje kako bi se osiguralo neagresivno hidromehaničko čišćenje podloge, a postupak dvostrukog pranja omogućuje uklanjanje tvrdokornih prljavština. Regulacija širine ribanja, vertikalni pritisak glave i brzina rotacije četki osiguravaju izuzetnu učinkovitost Aquazure u bilo kojim uvjetima.

Sustav čišćenja istovremeno postiže vlaženje, šamponiranje i ribanje površine te obnavljanje i recikliranje otpadne vode

• Usisavanje: sa strugačima usisno grlo ima raspon od 1.600 mm na podu, za lakše usisavanje najvećeg otpada, poput konzervi i plastičnih boca. Usisni strugači usmjeravaju tekućinu u središte, gdje se usisavaju. Ovi strugači su reverzibilni, što udvostručuje vijek trajanja.

• Turbina: protok usisa je 13.000 m3/h uz cijev od 250 mm, što je prava snaga za uklanjanje tvrdokornih tvari s podloge. Ovaj moćni usis usisava i teški otpad, masne ostatke, prljavu vodu, deterdžente i čak neugodne mirise. Veliki promjer usisne cijevi doprinosi takvoj učinkovitosti pa Aquazura ostavlja iza sebe čistu i suhu podlogu. Pješaci posebno cijene ovu istinsku čistoću u kombinaciji s njenim svježim mirisom.

Aquazuru u radu možete vidjeti u mnogim hravtskim gradovima - Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli, Zadru, Šibeniku, Dubrovniku. Više informacija o Mathieu čistilicama/peračicama dostupno je kod ovlaštenog prodajno-servisnog zastupnika, tvrtke O-K-TEH d.o.o. iz Zagreba. (www.o-k-teh.hr)

Regulacija širine ribanja, vertikalni pritisak glave i brzina rotacije četki osiguravaju izuzetnu učinkovitost Aquazure

Stroj koristi sustav pet četki za pranje podloga i usisne grane za skupljanje vode

Prijatelj čistoće

Tvrtka Gradatin, osnovana 1991., prošle godine je proslavila 30 uspješnih godina poslovanja, pod motom „Gradatin prijatelj čistoće“, obilježavajući time svoju izgrađenu i definiranu poziciju lidera na tržištu komunalne opreme u Hrvatskoj i regiji

ahvaljujući visoko postavljenim standardima tvrtka Gradatin njeguje dugogodišnju uspješnu suradnju, kako s dobavljačima tako i s kupcima.

Za svu ponuđenu opremu tvrtka nudi ovlašteni servis s originalnim rezervnim dijelovima kako bi svojim kupcima i korisnicima omogućili sigurnost i neprekidni rad, što je u današnje vrijeme imperativ društveno odgovornog poslovanja na suvremenom tržištu.

Osim servisnog centra u Sesvetama i Našicama te servisnog tima na području Dalmacije, tvrtka raspolaže i s nekoliko mobilnih servisnih jedinica (koje interveniraju na poziv) čime su pokrili svoje kupce i korisnike na cijelom prostoru Republike Hrvatske.

Kao ekskluzivni zastupnici i tržišni lideri renomiranih europskih proizvođača, Gradatin je pouzdani poslovni partner

Od velikog broja isporuka izvršenih u ovoj godini posebno

Vozilo za održavanje sustava odvodnje Moro Kaiser

Tvrtki Metković d.o.o. isporučeno je specijalno vozilo Moro Kaiser SH04 za održavanje sustava odvodnje, ukupne zapremine 4 m3, proizvođača Moro Kaiser s.r.l., koji je sinonim za inovativna tehnološka rješenja. Tema čišćenja kanalizacije rijetko privlači pozornost javnosti, stoga se malo zna o razini visoke tehnologije koja je dostupna za učinkovito održavanje ove važne infrastrukture. Uz fokus na moderne ekološke tehnologije važnost učinkovitih vozila za održavanje sustava odvodnje visokih performansi raste. Grupacija KAISER vodeći je igrač na svjetskom tržištu vozila za održavanje sustava odvodnje.

Farid T1 serija zapremine od 14-16m3

. Kran na krovu spremnika dohvata je cca. 7 metara te je predviđen za pražnjenje ciju između iskustva i inovacija u izboru materijala, elektronike i hidrauličkih komponenata i jedna je od najpopularnijih komunalnih nadogradnji u Europi. Osigurava visoku razinu performansi, svestranosti, operativne učinkovitosti i trajnosti.

Komunalno vozilo Farid T1SM-23 plus zapremine 23m3

Isporučen je još jedan model T1 plus serije - T1SM-23plus, zapremine 23 m3, a zadovoljni novi vlasnik je tvrtka Čistoća

Tvrtki Zagrebački holding, Podružnica Čistoća, isporučena su u najam prva četiri od ukupno 10 vozila za prikupljanje otpada zapremine od 14-16 m3, serije T1MH-16 i T1MH-18. Radi

se o Farid-ovoj T1 seriji - jednoj od najzastupljenijih komunalnih nadogradnji u Europi.

Kompaktna električna čistilica GM500ze zapremine 1 m3

Tvrtki Benković iz Benkovca isporučena je 100% električna

Kamionska čistilica Brock VS4 zapremine 4 m3

Tvrtki Unikom isporučena je kamionska čistilica zapremine 4 m3 njemačkog proizvođača BROCK Kehrtechnik GmbH specijaliziranog isključivo za proizvodnju kamionskih čistilica. Koncept BROCK nadogradnji je razvijen kao modularni sustav. Ovisno o tipu podvozja i veličine spremnika (od 4 do 12 m³) vozila mogu biti opremljena desnom, lijevom ili obostranom jedinicom za čišćenje. Također postoji mogućnost dodavanja dodatnih spremnika za vodu te ostale dodatne opreme.

Kompaktor TANA H260eco

N1 s kiperskim sandukom

100% električno komunalno vozilo Garia Urban N1 opremljeno kiperskim sandukom s visokim stranicama isporučeno je u Novsku, tvrtki Novokom. Inspirirana automobilima, izrađena sa strašću Garia električna vozila će promijeniti način kako mislite i osjećate vožnju.

Grad Križevci novi je zadovoljni vlasnik kompaktora TANA H260eco. Kompaktor TANA s kombinacijom dvostrukih valjaka pune širine i krutog okvira bez oscilacije omogućuje veću snagu drobljenja od tradicionalnih kompaktora s kotačima.

Drobilica Pronar MRW

2.85g

Drobilica Pronar MRW 2.85g isporučena je za Zagrebački holding, Podružnica Zrinjevac.

Visokoučinkoviti stroj s mogućnošću obrade raznih vrsta materijala. Prednost drobilica Pronar je u tome što se mogu prilagoditi stvarnim potrebama krajnjih korisnika.

Tvrtka Pronar svakodnevno se razvija s ciljem povećanja efikasnosti svojih proizvodnih procesa i unapređenja proizvoda novim tehnologijama te njihovom pravilnom implementacijom s ciljem postizanja optimalnih rezultata.

Električno komunalno vozilo Garia Urban N1 100% električno komunalno vozilo Garia Urban N1 opremljeno nadogradnjom za sakupljanje otpada zapremine 3 m potpunosti izrađenoj od aluminija (pomoćna šasija, sanduk, podizač posuda) isporučeno je Gračac Čistoća d.o.o.

Više informacija o cjelokupnom asortimanu proizvoda i opreme tvtke Gradatin iz Sesveta možete pronaći na web stranici www.gradatin.hr.

put izložio elektro hidraulični Proterra bager iz klase od 20 tona opremljen litij-ionskim akumulatorskim sustavom

opreme, bauma 2022., prvi put izložilo elektro-hidraulični bager iz klase od 20 tona koji se napaja putem litij-ionskog akumulatorskog sustava američke tvrtke Proterra.

Hidraulični bageri najsvestraniji su tip građevinske opreme, a posebice klasa srednje veličine koja se koristi u širokom rasponu gradilišta i primjena, uglavnom za potrebe iskopa zemlje i utovarivanja, a pri čemu se od bagera zahtijeva snaga i izdržljivost kako bi izdržali rad s velikim opterećenjem.

Komatsu i Proterra od siječnja 2021. godine zajednički razvijaju elektro-hidraulične bagere srednjih veličina i provode PoC (dokazivanje inovativnog koncepta) ispitivanja na naprednim istraživačkim strojevima na gradilištima klijenata. Stroj bi trebao biti predstavljen na japanskim i europskim tržištima tijekom fiskalne 2023. godine.

Ovaj model optimizira kompletan upravljački sustav karoserije tako da iskorištava vlastitu Komatsuovu tehnologiju za koordinaciju. Zatim spaja Proterrinu tehnologiju litij-ionskih akumulatora, koja ima već dokazane rezultate za primjenu u

raulični ase od 20 tona

teretnim i komercijalnim vozilima s Komatsuovim sastavnicama, kao što su hidraulička crpka, upravljač i elektromotor za napajanje radne opreme. Dodatno, Komatsu je razvio i kavez robusne strukture kako bi pružio dodatnu zaštitu akumulatorima u vozilu.

Kao rezultat svega, Komatsu je postigao radni učinak kopanja i trajnost koji su jednaki onima hidrauličnih bagera koji su pogonjeni motorima. Uz to, visoka energija Proterra Powered akumulatorskog sustava u bageru omogućuje rad do 8 sati* kada je isti potpuno napunjen. (*PoC ispitivanje odnosi se na rad u trajanju od 5 do 9 sati, ovisno o uvjetima radnog opterećenja).

Električna snaga omogućuje udoban rad u različitim radnim okruženjima bez brige o razini buke i emisijama ispušnih plinova. Očekuje se da će se električno-hiudraulični Proterra bager koristiti za rad u urbanim područjima, za noćne građevinske radove itd. Motor s vibracijama nulte ra-

zine također pomaže smanjiti umor rukovatelja stroja.

Budući da se globalna svijest o klimatskim promjenama ubrzano razvija, društvo Komatsu planira postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine s ciljem ostvarenja održivog društva. U suradnji s partnerima zato razvijaju električnu građevinsku opremu namijenjenu postizanju nulte emisije ispušnih plinova i značajnom smanjenju emisija buke s vizijom razvoja sigurnih, visokoproduktivnih, pametnih i čistih radnih mjesta budućnosti.

„DANTOTSU vrijednost” definirana je kao stvaranje vrijednosti za kupca kojom se generira pozitivan ciklus poboljšanja zarade i potpomaže ispunjenje rezolucija koje se odnose na okolišne, socijalne i upravljačke aspekte u Komatsuovom srednjoročnom planu poslovanja, pod nazivom "Zajedno, do sljedećeg koraka u održivom rastu“.

Društvo Komatsu vodeći je proizvođač i dobavljač opreme, tehnologija i usluga u industriji, namijenjenih tržištima građevinarstva, viličara, rudarstva, industrije i šumarstva. Već gotovo čitavo stoljeće, društva širom svijeta koriste Komatsuovu opremu i usluge za potrebe razvoja suvremene infrastrukture, vađenje osnovnih minerala, održavanje šuma te proizvodnju tehnologije i proizvoda široke potrošnje.

Za sva pitanja i detaljnije informacije o strojevima Komatsu kontaktirajte Kuhn Hrvatska d.o.o., ovlaštenog zastupnika Komatsu za područje RH www.kuhn.hr

Predstavljen prototip potpuno električnog utovarivača

Komatsu je ove godine na sajmu bauma 2022 predstavio i prototip svog prvog potpuno električnog kompaktnog utovarivača. Ovaj novi građevinski stroj spreman za povezivanje i automatizaciju, nedavno dizajniran i proizveden u u suradnji s tvrtkom Moog Inc., globalnim dizajnerom, proizvođačem i integratorom komponenti i sustava za preciznu kontrolu, radi na baterijski pogon, ne proizvodi emisije i spreman je za zajedničko testiranje. Moogov inteligentni električni sustav uključuje električni vučni motor, električne cilindre za podizanje, nagib i upravljanje, učinsku elektroniku, računalo za upravljanje sustavom, bateriju i sustav za menadžment baterije. Integrirani upravljački sustav povezuje i koordinira radnje u cijelom stroju, dok potpuno električni aktuator i motori na raspolaganje stavljaju snagu za vučni i utovarni sustav stroja. Integrirana priroda sustava omogućuje vodeću učinkovitost i upravljivost sustava u industriji. „Kako bismo postigli naše ciljeve koji podrazumijevaju smanjenje emisija CO2 naših proizvoda za 50% do 2030. godine u odnosu na 2010. i kako bismo postigli ugljičnu neutralnost do kraja 2050. godine, tražimo obećavajuće tehnologije od svojih dobavljača da bismo ubrzali razvoj naših električnih strojeva”, istaknuo je Seiichi Fuchita, glavni Komatsuov tehnološki direktor i predsjednik odjela za razvoj. „Stroj napravljen u suradnji s Moogom spaja prednosti obiju kompanija, a dovršen je u kratkom vremenskom roku. Očekujemo da će zajednička testiranja pokazati prednosti potpuno električnog stroja i dokazati da je suradnja korisna za obje strane.”, kaže Fuchita

ektroniadžment nje olaganje roda sundustriji. nje emia 2010. i e, tražirzali ravni Komće oa

Obje tvtrke nakon održane baume 2022 planiraju zajednički testirati potpuno električni utovarivač kako bi dokazali da može postići novu razinu učinkovitosti, vremena rada i praktičnosti. Zajedničko testiranje pokazat će da je radni ciklus stroja produžen te da stroj, zahvaljujući svojim inovativnim funkcijama potpore, pruža ugodno okruženje koje vozaču omogućuje upravljanje strojem i obavljanje dnevnih zadataka bez pojave umora. Inteligentni sustav elektrifikacije stroja u prototipu dizajniran je za povezivanje i automatizaciju. Sustav je opremljen funkcijama registriranja i upravljanja koje su potrebne za automatizaciju, dok integrirani softverski okvir raspolaže integriranim alatima za koordinaciju višestrukih osi gibanja i precizno upravljanje okretnim momentom, brzinom, polo-

osi i okretnim momentom, brzinom, polo žajem i snagom.

Tko su globalni lideri u gospodarenju otpadom

Vrijednost globalnog tržišta gospodarenja otpadom u 2021. procjenjuje se na 423,4 milijarde američkih dolara i predviđa se da će do 2026. dosegnuti 542,7 milijardi dolara, uz CAGR od 5,1 posto tijekom navedenog razdoblja

ve snažniji programi podizanja svijesti o potrebi za gospodarenjem i odvajanjem otpada snažni su pokretači rasta tržišta. Također, povećanje ukupne količine otpada uzrokovano je porastom stanovništva i povećanom globalizacijom. S druge strane, gospodarenje otpadom je skupo - visoki troškovi gospodarenja i razdvajanja otpada koče rast tržišta.

Tržište gospodarenja otpadom globalno je segmentirano na temelju vrste otpada, usluge i regije. Prema vrsti otpada dijeli se na komunalni i industrijski otpad. Pružajući inovativna rješenja za goruće i izazovne dileme u gospodarenju otpadnim materijalima, tvrtke za gospodarenje otpadom u svijetu, kao i u bilo kojoj drugoj industriji, snažno se trude pridobiti povjerenje da kvalitetno obavljaju usluge koje nude.

U članku predstavljamo vodeće globalne igrače u gospodarenju otpadom.

Veolia Environment S.A (Francuska)

Godišnji prihod: 29,88 milijardi dolara (26,1 milijardi eura) Broj zaposlenih: 163.226

Sjedište: Francuska

Kompanija Veolia Environment SA, osnovana 1853. u Compagnie Generale des Eaux, započela je isporukom pitke vode okolnim gradovima i pružanjem usluge pročišćavanja otpadnih voda te, kasnije, rekonstrukcijom i industrijskom potporom nakon Drugog svjetskog rata. Kako bi se zadovoljili sve veći zahtjevi za pitkom vodom, zbrinjavanjem otpada i recikliranjem, početkom 1990-ih fokusirali su se na održivost. Ime Veolia postalo je 2003. krovni brend za sve sektore kojima se kompanija bavi: ekološke usluge, energetiku, transport i vodu.

Na međunarodnoj razini, Veolia nadzire 2.573 podružnice, koje posluju u 48 zemalja i zapošljavaju više od 160.000 ljudi. Međutim, većina operacija grupe – oko 28 posto njenih ukupnih projekata – odvija se u Francuskoj. Veolia se suočila s kritikama zbog svoje suradnje s izraelskom vladom. Iako je tvrtka oštro poricala bilo kakvu krivnju, brojne organizacije za ljudska prava zagovarale su bojkot Veolia proizvoda. Zbog toga se tvrtka 2015. javno distancirala od izraelske vlade i industrije.

Suez Environment S.A (Francuska)

Prihod: 19,68 milijardi dolara (17,2 milijarde eura)

Broj zaposlenih: 90.000

Sjedište: Francuska

Suez Environment je najveći svjetski privatni opskrbljivač vodom i spin-off izvornog operativnog odjela kompanije Suez.

[autor] Tihomir Dokonal

tivna i održiva rješenja u upravljanju vodama, vrlo su aktivni i u recikliranju krutog otpada i razvoju zelenih tehnologija.

Suez Environment vodi projekte u Kini, Belgiji, Francuskoj, Alžiru, Nizozemskoj, Jordanu, Hong Kongu i Ujedinjenom Kraljevstvu – svi oni imaju za cilj postizanje statusa nulte količine otpada putem smanjenja emisija, uređenja lokacija za pitku vodu i recikliranja krutog otpada.

Nadovezujući se na svoju kampanju na Rio Earth Summitu 1990-ih, Suez Environment obećava da će nastaviti biti globalni pionir za održivu budućnost u sektoru otpadnih voda.

Waste Management Inc. (SAD)

Godišnji prihod: 14,5 milijardi dolara

Broj zaposlenih: 44.900

Sjedište: Houston, Teksas

Kao najveći pružatelj usluga sakupljanja otpada i recikliranja u SAD-u Waste Management servisira više od 21 milijuna komercijalnih, rezidencijalnih i industrijskih korisnika. Njihova mreža za gospodarenje otpadom obuhvaća 293 odlagališta, 346 mobilnih stanica, 146 postrojenja za recikliranje i više od 26.000 kamiona.

Tvrtku je 1893. osnovao nizozemski imigrant Harm Huizenga. Waste Management u početku se bavio odvozom građevinskog otpada u Chicagu po cijeni od 1,25 dolara po vagonu. Huizengin unuk Wayne preuzeo je tvrtku 1968. Do 1971. tvrtka je imala 60.000 komercijalnih i industrijskih korisnika u 19 država i pokrajina u SAD-u i Kanadi. No, tvrtka je zapala u probleme zbog – kako se pokazalo – lažnih financijskih izvješća i poreznih prijava tijekom dva desetljeća. Zaposlenici koji su bili uključeni u prevaru nagodili su se 2005. sa Saveznom vladom SAD-a, bez priznanja krivnje, za akumuliranu naknadu od 30,5 milijuna dolara. Ugled i poslovanje tvrtke spasilo je novo vodstvo postavljeno 1997. godine kada je novi direktor objavio revidirana financijska izvješća. Godinu dana kasnije Waste Management se spojio s tvrtkom USA Waste Services, Inc., što je pokrenulo ponovni uspon tvrtke kao jedne od vodećih svjet-

najveći svjetski proizvođač limenki za piće – godišnje reciklira više od 70 milijardi iskorištenih limenki – i vodeći proizvođač valjanog aluminija. Novelis posluje diljem svijeta, prvenstveno u Sjevernoj Americi, Europi, Aziji i Južnoj Americi, s regionalnim sjedištima u Atlanti, São Paulu, Seulu i Zürichu. Od 2014. investirali su u niz proizvodnih pogona u Kini, Brazilu i Sjevernoj Americi. Korporativno izvješće o održivosti predviđa značajno smanjenje intenziteta energije i vode, kao i smanjenje emisije stakleničkih plinova od 14 posto, od čega je 7 posto postignuto do 2012. godine. Novelis je također dobio nekoliko nagrada za održivost, uključujući nagradu Vision od Keep America Beautiful 2009. i nagradu za tvrtku godine na Platts Global Metals Awards 2013.

Republic Services (SAD)

Godišnji prihod: 9,4 milijarde dolara Broj zaposlenih: 36.000 Sjedište: Phoenix, Arizona Republic Services je druga najveća tvrtka za gospodarenje otpadom i recikliranje u SAD-u. Kompanija pruža usluge i druga ekološka rješenja za komercijalne, industrijske, komunalne i rezidencijalne kupce diljem zemlje. Specijalizirana je za usluge prikupljanja, recikliranja i odlaganja neopasnog krutog otpada kroz mrežu podružnica, odlagališta, mobilnih stanica i centara za recikliranje. Republic Services također je usmjeren na potporu zajednicama u kojima djeluje putem donacija usluga, volonterskog rada i drugih ekoloških inicijativa.

Prihod: 12,3 milijarde dolara

Broj zaposlenih: 11.000

Sjedište: SAD

Izvorno, podružnica kanadskog proizvođača ruda i aluminija Alcan Inc., Novelis je osnovan 2005. Tvrtka je sada

Republic Services nastao je 1981. godine kao tvrtka za zbrinjavanje otpada. Od 1996. do 2017. tvrtka je postigla zapažene rezultate u projektima recikliranja i ekološke učinkovitosti, razvijajući poslovanje u 40 američkih saveznih država s mrežom od 90 centara za recikliranje. U 2017. Republic Services je bio rangiran kao sedmi među najvećim američkim vlasnicima voznog parka prema Fleet Owner 500, sa 16.000 kamiona u floti. U međuvremenu je tvrtka 75 posto svojih ruta automatizirala uvođenjem kamiona s jednim vozačem, smanjujući emisije i stvarajući sigurnije uvjete za zaposlenike.

Republic Services upravlja najvećim američkim odlagalištem u Apexu, Nevada, koje se prostire na 2.200 hektara, a odgovoran za još 195 aktivnih odlagališta otpada diljem zemlje. Njegovih 90 reciklažnih centara obrađuje više od 6

milijuna tona otpada svake godine. Samo Recycling Center u Sjevernom Las Vegasu, koji radi na solarnu energiju, obrađuje 70 tona otpada na sat.

Remondis (Njemačka)

Prihod: 9 milijardi dolara (7,9 milijardi eura)

Broj zaposlenih: 30.000

Sjedište: Lünen, Njemačka

Osnovana 1934. godine, multinacionalna tvrtka Remondis u obiteljskom vlasništvu u posljednjih 80 godina stekla je reputaciju ekološki osviještene tvrtke koja se bavi recikliranjem, upravljanjem vodnim resursima te industrijskim i komunalnim uslugama. Mali, obiteljski posao brzo je prerastao u međunarodni biznis, proširivši se prvo u Australiju, a zatim širom Europe. Nakon preuzimanja TSR grupe 2006., Remondis postaje lider u recikliranju čelika i obojenih metala.

Tvrtka sa sjedištem u Lünenu u Njemačkoj, ima 30.000 zaposlenih na 900 lokacija na četiri kontinenta, obnavlja sirovine iz otpada, posebno koristeći reciklirane proizvode kao

alternativnu energiju. Njihove inovacije omogućile su pretvaranje milijardi tona otpada u upotrebljive proizvode i izvore energije – staro željezo u rudu, e-otpad u bakrenu rudu, staklo u minerale, kao i razne plinove.

Remondis je također dobio brojna priznanja za svoj ekološki pristup, uključujući nagradu od KlimaExpo za sortirnicu Erftstadt. Tvornica Lippe također je proglašena jednim od najboljih ekoloških projekata u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Waste Connections (SAD)

Godišnji prihod: 5,4 milijarde dolara

Broj zaposlenih: 16.000

Sjedište: The Woodlands, Teksas

Waste Connections je treća najveća tvrtka za gospodarenje otpadom u Sjevernoj Americi. Cilj im je implementirati troškovno učinkovite usluge gospodarenja otpadom za komercijalne i rezidencijalne korisnike. Ključne usluge uključuju komercijalno recikliranje, uklanjanje otpada s dvorišta, prikupljanje krutog otpada, e-otpad i recikliranje te iznajmljivanje kontejnera. Waste Connections razvija održiva rješenja za gospodarenje otpadom za mnoge industrije kako bi im omogućio da bude zelenije.

Kompanija je aktivna u SAD-u i Kanadi, a nudi usluge prikupljanja, prijenosa, odlaganja i recikliranja. Osnovana je 1997. u Washingtonu i Idahu, a brzo se proširila na Kaliforniju. Preuzimanjem tvrtke Progressive Waste Services of Canada u siječnju 2016. za 2,67 milijardi dolara sjedište je preseljeno u Ontario. Unatoč tome što samo 4 posto prihoda Waste Connection dolazi od recikliranja, riječ je o jednoj od najvećih i najučinkovitijih tvrtki za recikliranje u Sjevernoj Americi. Međutim, Waste Connections nije bio imun na pad prihoda između 2017. i 2019., u kojem su brojne tvrtke za recikliranje doživjele strmoglavi pad poslovanja kao rezultat međunarodnih ograničenja uvoza.

Prihodi Waste Connectionsa od recikliranja u 2018. iznosili su samo 93 milijuna dolara, što je pad od 43 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je bio drugi najveći pad prihoda među vodećim tvrtkama u recikliranju nakon tvrtke Advanced Disposal Services koja je te godine ostvarila samo 18 milijuna dolara prihoda od recikliranja (pad od 45 posto).

Clean Harbors (SAD)

Godišnji prihod: 3,4 milijarde dolara

Broj zaposlenih: 14.400

Sjedište: Norwell, Massachusetts

Tvrtku je osnovao Alan McKim 1980. godine. Danas obuhvaća 400 lokacija i 50 postrojenja za opasni otpad širom svijeta. Obavlja širok raspon usluga čišćenja okoliša, uključujući pakiranje, recikliranje, obradu, prikupljanje, prijevoz i odlaganje opasnog i neopasnog otpada, a specijalizirana je za prikupljanje i odlaganje opasnog otpada. Njeni klijenti su američka savezna vlada i neke od najvećih tvrtki s liste Fortune 500. Osnovana je 1980. godine i akvizicijama se proširila na više od 400 servisnih lokacija. Vodeći je pružatelj energetskih, ekoloških i industrijskih usluga te najveća tvrtka za zbrinjavanje opasnog otpada u Sjevernoj Americi.

Tvrtka također pruža industrijske i specijalne usluge, kao što su čišćenje i dekoksiranje, visokotlačno i kemijsko čišćenje, kemijska postrojenja, usluge industrijskog smještaja za rafinerije, tvornice celuloze i papira, obradu materijala i druga industrijska postrojenja. Clean Harbors također pruža usluge nadzora krutih tvari, istraživanja i druge ekološke usluge energetskom sektoru.

Safety-Kleen, podružnica Clean Harborsa, raspolaže najvećim svjetskim kapacitetima za ponovnu rafinaciju za pretvaranje rabljenog ulja u bazna i miješana ulja za podmazivanje, te nudi ekološka rješenja i uređaje za pranje, ponovnu rafinaciju rabljenog ulja i recikliranje ulja. Tvrtka Clean Harbors dobila je 2017. priznanje za ekološki osviještenu ponovnu rafinaciju rabljenog ulja i miješanje maziva.

Cleanaway (Australija)

Prihod: 2,2 milijarde dolara

Broj zaposlenih: oko 6.000

Sjedište: Australija

Izvorno osnovana 1970. pod nazivom Brambles, tvrtka za gospodarenje otpadom nakon rebrandinga 1979. postaje Cleanaway. Njen uspon vezan je uz objavu programa "Footprint 2025" iz 2017., sveobuhvatnog plana o tome kako nadograditi sustav tvrtke za borbu protiv klimatskih promjena i značajan porast potražnje za otpadom diljem Australije.

Cleanaway se 2018. udružio s tvrtkama Toxfree i Daniels Health kako bi nastavio razvijati održiva rješenja u gospodarenju otpadom. Time je broj zaposlenih povećan na više od

6.000, a njen vozni park na 4.500 vozila. Danas Sada djeluje na više od 260 lokacija i najveći je pružatelj usluga recikliranja, otpada u Australiji. Najavili su nove investicije i partnerstva, uključujući suradnju s tvrtkom Asahi5 na izgradnji novog pogona za recikliranje vrijednog 45 milijuna dolara.

Covanta Holdings Corporation (SAD)

Godišnji prihod: 1,8 milijardi dolara

Broj zaposlenih: 4.000

Sjedište: Morristown, New Jersey

Covanta je poznata po svojim inicijativama za pretvaranje otpada u iskoristive oblike energije. Mnogi od tih projekata uključuju suradnju s vladinim agencijama ili pružateljima komunalnih usluga. Tvrtka upravlja s više od 40 takvih postrojenja diljem svijeta. Otprilike 21 milijun tona komunalnog i industrijskog otpada godišnje pretvori u čistu, obnovljivu električnu energiju, a više od 600.000 tona metala se reciklira.

Osnovana je 1939. godine kao holding tvrtka za investitore u komunalna poduzeća, a izvorno se zvala Ogden Corporation. S vremenom se proširila akvizicijama raznih poduzeća, uključujući tvrtku za recikliranje metalnog otpada Luria Brothers, koja je kupljena 1955. Godine 1983. Ogden je stekao prava na europsku tehnologiju spaljivanja otpada, što je bila prekretnica u poslovanju tvrtke. U razdoblju od jednog desetljeća struktura prihoda se promijenila tako da je tvrtka većinu svog profita generirala kroz projekte dobivanja energije iz

Tri četvrtine građana spremno je mijenjati životne navike kako bi pravilnije sortirali otpad

Iako mnogi smatraju kako je odgovornost za razvrstavanje otpada na tvrtkama koje se bave prikupljanjem i zbrinjavanjem otpada, razvrstavanje otpada na kućnom pragu mali je doprinos koji svatko od nas može dati u borbi protiv klimatskih promjena

Ines Loje

azvrstavanje otpada na kućnom pragu prvi je korak ka recikliranju. Što više otpada razvrstamo, više materijala će biti reciklirano, a manje otpada završit će u prirodi, u našem okruženju. Miješani otpad koji završi u okolišu predstavlja prijetnju: opasne tvari mogu prodrijeti u tlo, opasni plinovi ispuštaju se u zrak i mogu ubrzati oštećenje ozonskog omotača.

Prema Izvješću o komunalnom otpadu za 2021. godinu, koje je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u RH je nastalo 1.766.560 tona komunalnog otpada, čime se ukupna količina vratila na vrijednost iz 2018. godine. U odnosu na 2020., to predstavlja povećanje od 4%. Ako se promatra godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku, ista je iznosila 454 kg što je najveća vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2021. godine.

Improve, agencija za istraživanje tržišta, provela je u listopadu ove godine Istraživanje o pravilnom razvrstavanju otpada te ga usporedila s rezultatima istraživanja provedenog prije godinu dana, želeći provjeriti jesu li građani usvojili neke nove navike i jesu li bolje informirani.

Rezultati pokazuju da su u odnosu na prethodnu godinu vidljivi pozitivni pomaci u navikama razvrstavanja otpada. Tako polovica ispitanika (50%) kaže da razdvaja otpad više nego prije godinu dana. Češće se radi o stanovnicima Zagreba i okolice (57%) i Sjeverne Hrvatske (56%).

Pozitivne promjene u češćem razdvajanju plastike i papira najviše se vide kod Zagrepčana, koji se privikavaju na nova pravila razdvajanja otpada. Još uvijek je rjeđe razdvajanje i odlaganje opasnog otpada (npr. lijekovi, baterije). Tu se može postaviti i pitanje radi li se o nedovoljnoj infrastrukturi ili jednostavno o nedovoljnoj informiranosti građana.

Nešto manje od dvije trećine ispitanika, njih 64% smatra se dobro upoznatim s načinima odlaganja i razdvajanja otpada što je na razini rezultata iz 2021. Iako se ne vidi pomak u subjektivnoj procjeni informiranosti, test (objektivne procjene) znanja ipak pokazuje da su građani puno bolje informirani nego godinu dana ranije! Točnost identificiranja boje spremnika za odlaganje pojedine vrste otpada kreće se od 67% do 89%, što je napredak u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje postoji potreba za edukacijom, odnosno isticanjem vrste otpada na samom spremniku što se posebno odnosi na kontejner za staklo.

Kod pitanja o razvrstavanju specifičnih vrsta otpada, rezultati pokazuju da velika većina zna kako ga odlagati. Gotovo svi

znaju da se novine i časopisi odlažu u plavi spremnik, a limenke i konzerve u žuti spremnik. Iako znatno bolje nego prije godinu dana, još uvijek velik dio građana ne zna gdje odlagati kuhano meso i ribu. I dok 53% ispravno navodi da se termički obrađena hrana odlaže u crni kontejner za miješani otpad, njih 47% navodi smeđi kontejner za biorazgradivi otpad!

Vrlo je pozitivno što je većina građana spremna na promjene ponašanja: njih 76% izjavljuje da je spremno promijeniti svoje životne navike u budućnosti kako bi što pravilnije sortirali otpad. Čak 63% ispitanika slaže se da bi trebalo uvesti financijske kazne za one koji se ne pridržavaju razvrstavanja otpada.

S organizacijom sakupljanja otpada u mjestu u kojem žive zadovoljno je tek 41% ispitanika, što je ipak nešto više nego prošle godine, kada ih je 36% bilo zadovoljno s organizacijom prikupljanja otpada.

Zagrepčani, iako bolje upoznati s načinima odlaganja otpada, manje podržavaju uvođenje financijskih kazni za one koji se toga ne pridržavaju, a ujedno je i zadovoljstvo organiziranim sakupljanjem otpada niže nego u drugim regijama, pokazalo je istraživanje koje je provela Improve – agencija za istraživanje tržišta tijekom listopada 2022. godine na 430 ispitanika starijih od 16 godina.*

*Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.