Tehnoeko 105

STRUČNO

IZVRSNO GOSPODARENJE EE OTPADOM U HRVATSKOJ, OTPAD I PLINOFIKACIJADEPLINOFIKACIJA

Intervju

SAŠA GRUBAČEVIĆ, DIREKTOR SEKTORA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, GKP KOMUNALAC KOPRIVNICA

PREDSTAVLJAMO

BROCK, CATERPILLAR, IRIDE, FAUN, METSO, MOLOK, TEHNIX

8 Vijesti 18 Intervju

Saša Grubačević, direktor Sektora za gospodarenje otpadom, GKP

Komunalac d.o.o. Koprivnica

U Koprivnici u 2022. iz miješanog otpada odvojeno 60 posto korisnog otpada

22 Gospodarenje otpadom

Izvrsno gospodarenje EE otpadom u RH

26 Tehnix

Kompanija Tehnix razvila je eko sortiranje u tipskim tvornicama

30 Zaštita klime

Otpad i plinofikacijadeplinofikacija RH

36 Faun Stoljeće Rotopressa

Impressum tEHNOEKO | O stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

38 Caterpillar

Novi CAT 926, 930 i 938 utovarivači na kotačima - uz nove tehnologije do veće produktivnosti

40 Brock

Kamionske čistilice za održavanje prometnica

42 Metso Outotec

Reciklirani agregati – novi život građevinskom otpadu

44 Molok Fascinantni rezultati Splita!

46 Iride

Komunalne nadogradnje IRIDE na podvozju Iveco

48 Zelena tranzicija

Pet najvećih europskih projekata obnovljive energije

HRVATSKA I ANTROPOGENA PLASTIKA

Istekao je dosadašnji petogodišnji nacionalni Plan gospodarenja otpadom, koji je već u donošenju kasnio dvije godine. Iako je prošlo sedam, a ne pet planskih godina, krajem 2022. godine Državni ured za reviziju je upozorio da nijedan od četiri glavna cilja gospodarenja otpadom nije ostvaren. Ipak su zahvaljujući FZOEU dostignuti samo planski ciljevi nekih posebnih kategorija otpada. Gospodarenje ambalažnim i naročito plastičnim otpadom su središnji problem. Onečišćenje okoliša i ugroze zdravlja ljudi otpadnom plastikom dramatično se ubrzava. Nedavno je Sveučilište u Portsmouthu upozorilo da je posljednjih šest godina razina mikroplastike u moru povećana čak sto puta!

Europski revizorski sud je 2020. objavio „Mjere EU-a za rješavanje problema plastičnog otpada“ te je konačno u EU, nakon pedeset godina povećanja, smanjena proizvodnja plastike. EU u svijetu prednjači u gospodarenju otpadnom plastikom, ali još uvijek nema potpuno točnog nadzora proizvodnje i uporabe plastike. U EU je 2020. godine odvojeno sakupljeno oko 30 milijuna tona otpadne plastike odnosno oko 45 posto od ukupno uporabljene količine plastike (oko 67 Mt). Stopa reciklaže plastičnog otpada u EU je samo 10 posto, jer je prema legislativi reciklirana plastika samo ona ugrađena u novi proizvod. Zahvaljujući financijskoj pomoći EU-a, aktivnošću FZOEU-a i komunalnih tvrtki u RH se povećava odvojeno sakupljanje otpadne plastike. Gradonačelnik Zagreba je u travnju objavio da je u posljednja tri mjeseca čak 66 posto povećana količina odvojeno sakupljene otpadne plastike. Komunalci odvojeno sakupljenu plastiku uglavnom predaju oporabiteljima, koji plastični otpad recikliraju (PE, PET), a najviše izvoze i odlažu.

U RH trideset godina se izbjegava termička energetska oporaba te nereciklirana plastika zaostaje na odlagalištima, u rijekama i jezerima, i konačno u Jadranskom i Crnom moru. Iako je Jadransko more naročito ugroženo otpadnom plastikom, 31. ožujka 2023. Hrvatski sabor je odbacio (46 zastupnika za, 75 protiv) prijedlog Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka da Vlada RH u cilju smanjenja zagađenja Jadrana osigura financijska sredstva za razvoj infrastrukture gospodarenja otpadnom plastikom.

U travnju u Beču je svečano obilježena 50-godišnjica spalionice otpada Fl tzersteig, koja i danas uspješno radi. U Beču su izgrađene i nove spalionice te danas punim kapacitetom rade četiri (pet) spalionica. Iako Zagreb sustavno 30 godina izbjegava projekt termičke energetske oporabe otpada, Bečani dulje žive od Zagrepčana. Zbog izbjegavanja spaljivanja u Zagrebu je odloženo više od 15 milijuna tona otpada uz goleme ekološke i ekonomske štete. Zeleni aktivisti predlažu katalitičku depolimerizaciju otpadne plastike, ali to je već desetljećima poznata tehnologija oporabe otpadne plastike. Posljednjih godina veliki su planovi za proširenje kapaciteta katalitičke depolimerizacije odnosno kemijskog recikliranja (kemolize: hidroliza, glikoza, metanoliza i termolize: hidroliza, rasplinjavanje, piroliza). Međutim, do sada je realizirano kemijsko recikliranje miješanog plastičnog otpada značajno ispod očekivanja.

Otpadna plastika nije hrvatski, nego svjetski problem. Niska prodajna cijena plastike ne sadrži troškove sakupljanja i recikliranja plastičnog otpada. Troškovi odvojenog sakupljanja otpadne plastike nekoliko su puta veći od naknade za komunalni otpad, te komunalne tvrtke imaju značajno veće troškove što više odvojeno prikupe plastičnog otpada. Stoga je nužno financijski stimulirati/destimulirati kemijsku industriju da sukladno jednom od četiri osnovna načela gospodarenja otpadom završi istraživanja kemijskog recikliranja plastike. Konkretno, stanje se neće promijeniti sve dok je cijena vrećice iz biorazgradive plastike veća od vrećice iz polietilena (PE).

dr. sc. Zlatko Milanović

1. dan, ponedjeljak 22.5.

14.00 - 16.00 Registracija i okupljanje sudionika

16.00 - 16.15

Pozdravni govori pokrovitelja, sponzora i organizatora

Konferenciju otvara: Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu

16.15 - 18.00 1. Sekcija:

Voditelj: dr. sc. Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

dr. sc. Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

Simon Franko, izvršni direktor BASF Adriatic

PANEL Moderator: dr. sc. Renato Šarc

Sudionici: Mirko Budiša, zamjenik direktora FZOEU; , HGK; Sonja Polonijo, predstavnica Udruge gradova u RH; Simon Franko, BASF predstavnik Ministrstva za okolje, podnebje in energijo Republike Slovenije

18.15 - 20.00 Cocktail dobrodošlice za sudionike konferencije

9.00 – 11.00 2. Sekcija:

Voditeljica: prof. dr. sc.

prof dr. sc. Zagrebu

PANEL Moderator: prof. dr. sc.

Sudionici: Zoran Svetec

Reusables; , HGK; Sebastijan Zupanc, Komunalna

11.00 - 11.30 Pauza

11.30 - 13.00 3. Sekcija:

Voditelj: dr. sc. Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

dr. sc. Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

mr. sc. Gregor Golja

Energetika Ljubljana d.o.o

Mislav Kontek, mag. ing. agr., voditelj razvoja tehnologija, EnergoVizija,

mr. sc. elektro. oec. , Turbomehanika d.o.o; dr. sc Zlatko

PANEL Moderator: dr. sc. Renato Šarc

Sudionici: Mirko Budiša, zamjenik direktora FZOEU; ,

Gregor Golja, Energetika Ljubljana; Marko List, Consultare, OIEH; mr. sc. elektro. oec. , Turbomehanika

13.00 - 14.00

14.00 - 15.30 4. Sekcija:

Voditeljica: prof. dr. sc.

, direktor RCGO Šagulje, voditelj Grupacije CGO pri HGK

, odvjetnik

Konstantins Makejevs

DI Michaela Heigl

prof. dr. sc.

PANEL Moderator: prof. dr. sc.

Sudionici: Bojan

Pahor, univ. dipl. ing. kem. teh., Saubermacher Slovenija d.o.o.; Krešimir Kašnar, Mappost / Tridion; ; ; prof. dr. sc.

15.30 - 16.00 Pauza

16.00 - 17.30 5. Sekcija: Voditeljica:

, Unikom d.o.o., Tihana Škugor, Unikom d.o.o.

Sonja Polonijo, Udruga gradova u RH

Robert Podrug, direktor CGO Bikarac

Ivica Karoglan

PANEL Moderator:

Sudionici:

Robert Podrug, Ivica Karoglan

18.00 - 19.00

19.00 - 21.00

21.00

Radionica: Edukacija i mediji

9.00 - 11.00 6. Sekcija:

Voditelj: prof. dr. sc. Milan Rezo, ravnatelj Uprave za prostorno

prof. dr. sc. Milan Rezo, ravnatelj Uprave za prostorno planiranje i dozvole od

Danko Fundurulja

PANEL Moderator: prof. dr. sc. Milan Rezo

Sudionici: , odvjetnik

11.00 – 11.20 Pauza

11.20 - 12.40 7. Sekcija:

Voditeljica: Sonja Polonijo, Udruga gradova u RH

Sonja Polonijo, Udruga gradova u RH

PANEL Moderator: Sonja Polonijo, Udruga gradova u RH

Sudionici: , FZOEU; , FZOEU; , , Ponikve eko otok Krk d.o.o.

12.40 Završetak konferencije & Brunch

Vinci i Siemens grade platforme za pretvorbu energije na Sjevernom moru

Konzorcij u kojem su Vincijeva podružnica Dragados Offshore i Siemens Energy dobio je 7 milijardi eura vrijedan ugovor za projektiranje, izgradnju i instaliranje triju platformi pretvarača energije vjetroelektrana u Sjevernom moru.

Platforme će prikupljati izmjeničnu struju (AC) koju stvara nekoliko vjetroelektrana i pretvarati je u visokonaponsku istosmjernu struju (HVDC) koja će se ponovo pretvarati u izmjeničnu struju u kopnenim trafostanicama u njemačkim gradovima Wilhelmshaven i Heide. Projekt je dio Njemačkog plana energetske tranzicije, koji predviđa gradnju velike mreže za proizvodnju energije vjetra na moru. Svaka platforma bit će teška oko 34.000 tona i imat će prijenosni kapacitet od dva gigavata. Siemens Energy proizvodit će glavne električne kompo-

nente - razvodna postrojenja, transformatore i pretvaračku tehnologiju - u svojim tvornicama u Europi. Dragados Offshore odgovoran je za izgradnju i postavljanje platformi na moru.

„U globalnoj utrci protiv klimatskih promjena, širenje mreže mora držati korak s ubrzanim ciljevima širenja obnovljivih izvora energije. Kraći procesi ugovaranja, opsežni natječaji i standardizacija rješenja pokazuju kako mrežni operateri i proizvođači već rade zajedno kako bi zelenu energiju brže dopremili do potrošača. Međutim, da bi industrija nastavila povećavati kapacitete moraju se povući i sve raspoložive poluge na razini politike - od strategija vezanih uz sirovine i kvalificiranu radnu snagu do procesa izdavanja dozvola na svim razinama”, rekao je Tim Holt, član izvršnog odbora Siemens Energyja.

Nova električna čistilica za Pulu Herculanea

Nova 100% električna čistilica Tenax Electra 2.0 Evos stigla je u tvrtku Pula Herculanea. Electra 2.0 Evos dizajnirana je za korištenje u unutarnjim i vanjskim okruženjima. Može lako manevrirati oko prepreka, što je čini idealnom za čišćenje uskih prostora, kao što su hodnici i šetnice. Kompaktna veličina čistača olakšava transport s jednog mjesta na drugo. Zapremnina čistilice je 2 m 3 .

Opremljena je Li-ion baterijama, visokotlačnim peračem, dodatnim usisnim crijevom te dodatnom kamerom na usisnom otvoru. Autonomija rada s jednim punjenjem baterije je do 10 sati (ovisno o uvjetima rada). Čistilicu je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o.

KOMOP d.o.o.

Kovinska 21, HR-10090 Zagreb

Tel: +385 (0)1 4825 990

Fax: +385 (0)1 4825 999

e-mail: info@komop.hr

www.komop hr

Generalni uvoznik u RH za:

Rješavanje problema otpada zahtijeva sinergijsko djelovanje

U Šibeniku je 21. travnja održana redovna sjednica Grupacije održavanja čistoće i gospodarenja komunalnim otpadom Udruženja komunalnog gospodarstva HGK, na kojoj je prisustvovalo 215 sudionika iz devedeset komunalnih tvrtki te predstavnici nadležnih institucija.

Razgovaralo se o ključnim temama komunalnog sektora, s naglaskom na gospodarenje otpadom koje je važno ne samo na razini svakog pojedinog građanina, već i na razini Europske unije. Komora je svjesna odgovornosti koju imaju komunalne tvrtke u rješavanju pitanja otpada, te će se i dalje truditi biti kontaktna točka tvrtki i relevantnih institucija kako bi se pronašla učinkovita rješenja za komunalno gospodarstvo i gospodarstvo u cjelini.

Novica Ljubičić, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva te Grupacije održavanja čistoće i gospodarenja komunalnim otpadom, istaknuo je želju i nužnost uspješne suradnje s nadležnim institucijama, posebno s nadležnim Ministarstvom.

Posebni naglasak je stavljen na Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži te novom Planu gospodarenja otpadom, za koji je završeno javno savjetovanje.

Tijekom sjednice prezentirane su mogućnosti financiranja u području zaštite okoliša u 2023. godini, a Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost održala je prezentaciju u kojoj je prikazan prikaz javnih poziva Fonda koji su objavljeni ili se planiraju objaviti tijekom ove godine.

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u MINGOR-u Aljoša Duplić prezentirao je e-ONTO aplikaciju, statistički prikaz gospodarenja otpadom u Hrvatskoj te se osvrnuo na ciljeve koje Hrvatska treba ostvariti u ovom području.

Profesorica Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta govorila je o izazovima davatelja javnih usluga u redovnom poslovanju, te je prezentirala preliminarne rezultate istraživanja Hrvatske gospodarske komore koje je obuhvatilo 44 komunalne tvrtke. Rezultati tog istraživanja bit će prezentirani nadležnim institucijama kao osnova za zakonodavne promjene koje su potrebne, te će poslužiti i kao osnova za izradu akcijskog plana rješavanja ključnih problema.

Stummer Bin Washer za Čistoću Zadar

Tvrtka O-K-TEH d.o.o. isporučila je Čistoći d.o.o. Zadar komunalno vozilo sa Stummer Medium X4 Bin Washer kombiniranom nadogradnjom za prikupljanje i prijevoz otpada te pranja spremnika za otpad. Riječ je o posebnom vozilu koje kombinira sakupljanje otpada i čišćenje kanti u jednom postupku, s jednim vozilom i jednim timom. Stoga se zahtjevi kućanstava da imaju higijenske spremnike mogu ispuniti na vrlo ekonomičan način. Nadogradnja je opremljena visokotlačnom pumpom za vodu, spremnikom za vodu i sabirnim spremnikom za prljavu vodu. Sustav za pranje kanti koristi mlaz vode pod visokim pritiskom za čišćenje kanti, uklanjajući sve vrste otpada, uključujući tekući i kruti otpad. Sustav je sposoban očistiti i dezinficirati do 400 kanti dnevno.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sredinom travnja objavio je četiri javna poziva namijenjena projektima vezanima za klimatske promjene i zaštitu okoliša. Riječ je o ukupno 14,8 milijuna eura koji su osigurani za projekte lokalnih jedinica, komunalnih društava i javnih ustanova.

Najviše sredstava, čak 10 milijuna eura, osigurano je za mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Za sufinanciranje nabave komunalne opreme mogu se prijaviti jedinice lokalne samouprave, ali i komunalna društva, koja za planiranu opremu i uređaje mogu dobiti do 150.000 eura. Stope sufinanciranja ovise o području te se kreću od 40, 60, pa sve do 80%.

Jedinicama lokalne samouprave s milijun eura sufinancirat će se i izobrazno-informativne aktivnosti o gospodarenju otpadom, kako bi se pojačala edukacija i svjesnost građana o ispravnom korištenju infrastrukture. Osim aktivnosti za građane, sufinancirat će se i one namijenjene komunalnim redarima, koji bi trebali biti stabilna podrška u bržem ostvarivanju zacrtanih ciljeva gospodarenja otpadom na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Lokalnim jedinicama koje žele dobiti sufinanciranje za izradu Programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja ili radnih podloga za izradu Akcijskih planova energetski održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP) i/ili izvješća o njihovoj provedbi, na raspolaganju će biti ukupno 300.000 eura. Pojedina jedinica može podnijeti najviše jednu prijavu i njome osigurati do 15.000 eura bespovratnih sredstava.

Čak 80% sufinanciranja odnosno najviše do 300.000 eura mogu dobiti javne ustanove za projekte koji doprinose smanjenju ekološkog otiska te povećanju otpornosti na klimatske promjene u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000.

Za projekte koji doprinose održivosti posjetiteljske infrastrukture, u proračunu Fonda je rezervirano čak 3,5 milijuna eura. Kako bi ostvarili sufinanciranje, prijavitelji u svojim prijavama moraju, između ostalog, detaljno obrazložiti kako će predmet sufinanciranja doprinijeti otpornosti, održivosti infrastrukture, financijskim uštedama održavanja ili smanjenju ekološkog otiska. Objavljeni pozivi bit će otvoreni do kraja godine ili do trenutka iskorištenja sredstava. Zainteresirani korisnici će na stranicama Fonda, uz pojedine pozive, periodički moći pratiti i dostupan budžet poziva, odnosno iskorištenost sredstava, kako bi mogli na vrijeme planirati svoje aktivnosti.

Za projekte gospodarenja otpadom i prilagodbe klimatskim promjenama 14,8 milijuna eura

Počinje gradnja Centra za gospodarenje otpadom Babina

Gora vrijednog 43,6 milijuna eura

Centar za gospodarenje otpadom Babina Gora bit će pušten u rad do kraja 2026. godine. Projekt je vrijedan 43,6 milijuna eura, od čega je 25,9 milijuna eura sufinancirano iz fondova Europske unije. U novom CGO-u bit će zbrinjavan otpad iz Karlovačke, te dijelova Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije, najavljeno je na početnoj konferenciji projekta održanoj početkom svibnja.

Marija Tufeković, direktorica Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije Kodos, kazala je da u sklopu projekta trenutno postoji pet različitih gradilišta na pet različitih lokacija: Centar za gospodarenje otpadom Babina Gora i 4 pretovarne stanice u Karlovcu, Ogulinu, Slunju i Otočcu. Završetak Centra je planiran u naredne tri do tri i pol godine, a pretovarne stanice početkom 2024. godine. U 2026. se očekuje puštanje u rad samog CGO-a po uspješno provedenim testovima odnosno po probnom radu.

Ključni dio Centra bit će postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada. Planiran je za potrebe oko 140.000 stanovnika sedam gradova i 22 općine u tri županije, a nominalni godišnji kapacitet postrojenja je do 30.000 tona ostatnog miješanog komunalnog otpada - onog koji završava u „crnoj kanti“,

odnosno, koji nije primarno izdvojen i namijenjen reciklaži, istaknuo voditelj projekta Dražen Babić iz tvrtke Exstructa. „Ne trebamo se zanijeti da ćemo samom izgradnjom centra riješiti pitanje gospodarenja otpadom. Razdvajanje i recikliranje, „gospodarenje otpadom na kućnom pragu“ je ključno jer će otpada onda doći u centar što manje. Da bi to zaista funkcioniralo nužan je element povjerenja u sve one koji su radili na projektu i radit će danas, sutra u CGO, naglasio je gradonačelnik Karlovca Damir Mandić.

„Što više budemo odvajali, to manje će otpada ići na Babinu Goru. Često se govori o cijeni, koliko će nas sve to koštati. Naravno da zeleno i ekološko ima svoju cijenu, ali prostor koji ostavljamo onima iza nas nema cijenu. I to je zalog koji mi imamo. Ovaj projekt uistinu nema alternativu i sada smo u fazi kad s optimizmom možemo razmišljati o njegovom dovršetku“, kazala je županica Martina Furdek Hajdin.

Nova FAUN Viatec tvornica za proizvodnju čistilica

Nakon 18 mjeseci izgradnje, 21. travnja 2023. FAUN Viatec otvorio je novu tvornicu za proizvodnju uličnih čistilica u Grimmi, u njemačkoj pokrajini Saskoj. U tvornici je zaposleno 140 stručnjaka, a godišnje bi trebali proizvesti 500 vozila i nadogradnji. Na otvorenju su prisustvovali Dr. Johannes F. Kirchhoff, vlasnik Kirchhoff grupe kao i izvršni direktor FAUN Viateca, zajedno s predstavnicima grada i pokrajine. FAUN je prisutan u Grimmi već više od 30 godina, kada je u tom gradu osnovan FAUN Müller Umwelttechnik, današnji Viatec, ogranak FAUN-a koji se specijalizirao za proizvodnju i razvoj čistilica. U budućnosti će se u Grimmi baviti i razvojem autonomnih čistilica, a prototip jedne takve čistilice predstavljen je na otvorenju.

FAUN, kao predvodnik zelenih promjena u Europi sagradio je ovu tvornicu na održivim temeljima, koristeći solarne panele na tvornici koji pokrivaju oko 80% potreba za strujom, čime će se godišnje uštedjeti oko 32.000 kg CO2 . Toplina iz postrojenja za lakiranje koristit će se za zagrijavanje vode, a kišnica se sakuplja na zemljištu. I čistilice koje se u Grimmi proizvode dostupne su s pogonom na vodik, čime se FAUN ne brine samo za čiste

u Hrvatskoj

Nakon dvije godine čekanja kompanija Acciona Energía dobit će energetsko odobrenje za izgradnju Solarne elektrane Promina na Miljevačkom platou, između Knina i Drniša, u središtu Šibensko-kninske županije.

SE Promina prostirat će se na površini od 284 hektara, što odgovara površini od oko 570 nogometnih igrališta. Bit će podijeljena u dva polja: SE Promina Jug (oko 90 MW) na 162 hektara, na lokaciji Razvođe, te SE Promina Sjever (oko 60 MW) na lokaciji Mratovo, površine 122 hektara. Investicija je vrijedna oko 100 milijuna eura, a planirani kapacitet SE Promina je 150 megavata. Prema najavama to bi trebala biti najveća solarna elektrana u Hrvatskoj i regiji.

Nakon izdavanja energetskog odobrenja slijedi postupak ishođenja lokacijske i građevinske dozvole. Očekuje se da bi gradnja mogla početi u prvoj polovici 2024., a trebala bi trajati godinu dana. Prije ishođenja tih dozvola Acciona treba za energetsko odobrenje HROTE-u uplatiti 6,6 eura po kilovatu priključne električne snage proizvodnog postrojenja, što je oko 990.000 eura. U sklopu projekta kompanija će graditi 400 kV transformatorsku stanicu o svom trošku i na obuhvatu svog zahvata, a objekt će predati HOPS-u, koji će sunčanu elektranu priključiti na postojeći DV 400 kV Konjsko-RHE Velebit. Prema nacrtu rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iz 2021. Acciona će tijekom pripreme i gradnje morati izvesti cijeli niz mjera zaštite okoliša i ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu.

Acciona Energía u Dalmaciji uskoro počinje i s gradnjom dviju novih vjetroelektrana: Opor (27 megavata) i Boraja II (45 megavata). Vjetroelektrane će imati ukupno 16 vjetroturbina i trebale bi proizvoditi 203 gigavatsata električne energije godišnje, što je dovoljno za zadovoljenje energetskih potreba 60.000 kućanstava. Obje bi vjetroelektrane trebale biti operativne iduće godine, a ukupna investicija procjenjuje se na 106 milijuna eura.

Acciona Energía na Miljevačkom platou gradi najveću solarnu elektranu

Komunalna kamionska

nadogradnja s Palfinger

dizalicom za tvrtku Pula

Herculanea

Komunalna nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 8501 SLD3, maksimalnog dohvata 9,7 metara i komunalnim kiperom TK65-3.6 dužine 3.600 mm, isporučena je komunalnoj tvrtki Pula Herculanea d.o.o.. Dizalica je opremljena grabilicom za lakšu manipulaciju otpadom. Trostrani kiper ima čelične demontažne nadstranice visine 400 mm, a nadogradnja je izvedena na Iveco Eurocargo ML100.

Tvrtka PONIKVE eko otok Krk d.o.o. vlasnik je još jednog mine 8 m3, koje će se koristiti za odvojeno prikupljanje otpada u sustavu „od vrata do vrata“.

Vozilo je opremljeno dvodijelnom potisnom pločom za sabijanje otpada, aparatom za pražnjenje kanti 80 - 1.100 l te stražnjim preklopnim platformama za operatere. Isporuku vozila izvršila je tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Tennant čisti zagrebački Glavni kolodvor

Adria grupa, jedna od najvećih tvrtki za facility management, nabavila je Tennant sjedeći stroj za pranje poda T7+, za potrebe održavanja čistoće zagrebačkog Glavnog kolodvora. S obzirom na lokaciju, Tennant T7+ je sigurno idealan stroj za održavanje čistoće kolodvora na razini najvećih europskih gradova.

T7+ disk stroj ima širinu pranja od 80 cm s dvije četke, te usisnom granom većom od 100 cm. Baterija snage 24 V i 300 Ah pruža mu autonomiju od preko 5 sati neprekidnog rada. Stroj je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o.

Istraživanje: Brinu li nas klimatske promjene?

Klimatske promjene danas su prepoznate kao globalni problem, a osim što regulativa pokušava odgovoriti na te izazove, sve više raste i svijest potrošača koji traže da proizvodi koje koriste budu usklađeni s principima održivog poslovanja. Agencija za istraživanje tržišta Improve istražila je u ožujku ove godine stavove hrvatskih građana o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama. Gledajući što građane u Hrvatskoj najviše brine, klimatske promjene nisu na samom vrhu liste. Najraširenija briga je, naravno, povećanje životnih troškova – režija, hrane i ostalog. Čak 69% građana to navodi među top 3 najveće brige. Klimatske promjene u top 3 brige svrstava četvrtina građana, njih 26%. Ipak, kad se fokusiramo samo na klimatske promjene, gotovo svi nalaze neke aspekte koji ih brinu. Najčešće su to ekstremni vremenski uvjeti kao npr. suše, poplave, uragani (66%), negativan utjecaj na cijene hrane (42%), na staništa ljudi i životinja (39%) i na zdravlje ljudi (38%). Svijest o individualnoj odgovornosti je također raširena. Dvije trećine (69%) ispitanika slaže se da svatko kao pojedinac može utjecati na smanjenje negativnih učinaka na okoliš i klimu.

Polovina ispitanika (52%) navodi da im je važno da kompanije čije usluge ili proizvode koriste imaju što manje negativnog utjecaja na okoliš. Među onima koji su više zainteresirani za zaštitu okoliša (npr. dobro su informirani o ugljičnom otisku), taj udio je vrlo visok (65%). Kritičnost prema kompanijama dosta je izražena. Većina ispitanika, njih 74% smatra da bi kompanije s negativnijim utjecajem trebale plaćati veće poreze ili doprinose za zaštitu okoliša.

Stav prema kućanstvima koja nepovoljnije utječu na okoliš (npr. imaju više

Usporedo sa sve intenzivnijom promocijom ESG tema, raste i skepsa građana u istinitost tvrdnji i poruka o održivom poslovanju. Jedan od načina podizanja vjerodostojnosti je i komuniciranje konkretnih podataka i mjerljivih efekata.

Istraživanje je pokazalo i koliki je interes građana za ugljični otisak – mjeru utjecaja negativnih stakleničkih plinova na atmosferu i okoliš, koja se sve češće spominje. Smanjivanje emisije takvih plinova jedan je od kriterija ocjenjivanja utjecaja na okoliš – za pojedince, kompanije, ekonomske sektore pa i države. Većina ispitanika, njih 63%, nije dobro upoznata s konceptom ugljičnog otiska. Manje od petine (17%) smatra se vrlo dobro informiranim, pri čemu je to nešto više mlađa populacija, od 18 do 35 godina. Dodatnih 20% ispitanika procjenjuje da je dobro informirano. Pozitivni podaci su da postoji interes za boljom informiranošću. 53 posto ispitanih navodi da je zainteresirano za dodatno informiranje koje bi im pomoglo da smanje svoj ugljični otisak. Interes je veći među onima koji su već sada bolje informirani. Međutim, i među onima koji su slabo informirani o ugljičnom otisku, još uvijek ima dosta barem načelno zainteresiranih (41%). Tu je u velikoj mjeri riječ o općenitijem interesu za smanjenje vlastitog negativnog utjecaja na okoliš, dok je interes za konkretnu procjenu i praćenje vlastitog ili ugljičnog otiska kućanstva značajno manji. Izražava ga svaki treći ispitanik (35%). Slična je razina interesa za informacije o ugljičnom otisku kompanija (32%). Visokoobrazovani pokazuju veći interes za oba otiska (43% vlastiti otisak, 37% za otisak kompanija) od onih s nižim obrazovanjem.

Komunalna kamionska nadogradnja za Grad Kaštela

Komunalna nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 11.001 SLD3, maksimalnog dohvata 9,9 metara i trostranim kiperom TK115-4.0 dužine 4.000 mm isporučena je u Kaštela. Dizalica je opremljena grabilicom za manipulaciju otpadom. Kiper ima čelične demontažne nadstranice visine 400 mm pa se kiperom može prevoziti 10 m 3 otpada. Kamionska nadogradnja izvedena je na Iveco Eurocargo ML180E32.

POUZDANI PARTNER ZA NABAVU STROJEVA I OPREME

Tvrtka Nakiæ-Alfireviæ d.o.o. proslavila je jubilarnih 30 godi h godina svog

Tv æ go Tvrtka Nakiæ-Alfireviæ

kompost.

uduæænosti njihohoov v i j u g gospododadaren rennju otpadoom te se n e ada d j ju da æe ub u b ost s n ih

1-2 NAKIC TE 0323 indd 1 11 05 2023 12:59:51

automobila, ne razdvajaju otpad, proizvode više otpada, ne koriste štedne žarulje…) dosta je blaži. Da bi oni morali plaćati veću cijenu (npr. više komunalne naknade) slaže se 54% ispitanika.

Recycling isporuka s Palfinger hidrauličnim uređajima za tvrtku Kairos

Tvrtki Kairos isporučena je recycling nadogradnja s Palfinger Epsilon dizalicom M12Z83 i Palfinger navlakačem kontejnera PH T 20 SLD 5. Kamionska nadogradnja izvedena je na Volvo FM460 HP 6×2. Palfinger Epsilon dizalica, dohvata 8,3 metra, opremljena je Epsilon grabilicom SG 300 za potrebe manipulacije otpadom. Navlakač kontejnera PH T 20 SLD 5 je kapaciteta 20 tona.

Čak pet milijuna mobilnih uređaja

čuvamo u ladicama

Električni i elektronički otpad najbrže je rastuća kategorija otpada u EU, a istodobno je u e-otpadu prisutno čak 49 kemijskih elemenata od kojih se mnogi mogu reciklirati i tako umjesto otpada postati vrijedna sirovina. Zbog toga je podizanje svijesti o odgovornom i savjesnom zbrinjavanju elektroničkih uređaja i opreme od presudnog značaja. Stoga je Hrvatski Telekom proveo nacionalno istraživanje koje je pokazalo kako je u Hrvatskoj u ladicama trenutno čak pet milijuna mobilnih uređaja koji se ne koriste. Većina onih koji zadržavaju stari mobitel (njih 85 posto) kao glavne razloge za to navode: da imaju zamjenu (66%), planiraju uređaj dati članu obitelji (65%), strah da im se ne ukradu podaci (23%), ne znaju kako ni gdje ga zbrinuti (13%) ili im nije praktično (6%).

„Budući da živimo u vremenu kada imamo više električnih i elektronskih uređaja po našim ladicama nego što je nas građana, prigodno prva u nizu aktivnosti s kojima krećemo još intenzivnije je podizanje svijesti i prikupljanje elektroničnih uređaja koje ne koristimo. Stoga pozivamo sve korisnike da sve stare mobitele, punjače, rutere, kablove donesu u naše centre i mi ćemo osigurati da se oni pravilno zbrinu”, pozvala je Nataša Rapaić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za privatne korisnike u Hrvatskom Telekomu, sve one koji mobitele čuvaju u ladicama i ne znaju kako ih pravilno zbrinuti. Istaknula je da HT godinama zbrinjava elektroničke uređaje, a lani

CONSULTARE U NOVOM PROJEKTU!

Grad Velika Gorica nabavkom 7.000 komada ventilirajuæih kantica za sakupljanje biootpada, koje je isporuèila tvrtka Consultare, postaje jedan od najnaprednijih gradova u odvojenom sakupljanju biootpada. Sistemom ventilirajuæih kantica poveæat æe se stopa odvajanja biootpada u kuæanstvima jer æe ga korisnici praktièno i jednostavno moæi odvojiti. Na ovaj naèin biootpad koji æe korisnici sakupiti bit æe maksimalno iskoristiv s minimalnim postotkom neèistoæa.

jednostavan, praktièan i efikasan naèin, obratite nam se na mail: info@consultare.hr ili nas posjetite na www.consultare.hr

je od ukupno prodanih uređaja zbrinuto tri posto. Cilj je da se taj postotak u ovoj godini poveća na 7% ukupno prodanih uređaja. Podaci iz istraživanja pokazuju da čak 13 posto ispitanika ne zna ni gdje niti kako zbrinuti stare mobitele, a šest posto ih smatra da ih nije praktično zbrinjavati. I dok 54 posto ispitanika želi zbrinuti svoje stare mobitele koje ne koriste, poražavajuće je da ih čak 51 posto ne zna da se mogu zbrinuti i reciklirati tableti, 56 posto ne zna to za rutere, 49 posto za printere/pisače, 47 posto za kablove i punjače, a 42 posto za laptope. Pritom samo 13 posto ispitanika zna da se oko 80 posto dijelova mobitela može reciklirati. No, 62 posto ispitanika se izjasnilo da je zainteresirano kupiti rabljeni mobitel, a polovica njih bi za ekološki mobitel platila više.

„Ono što zabrinjava jest da gotovo svaki deseti građanin mobitele koje ne koristi baca u obični otpad. Od 77 posto ispitanika koji kažu da svaki dan redovito zbrinjavaju otpad, dakle, oni najosvješteniji, 40 posto njih ne zbrinjava elektronički otpad i opremu na pravilan način. Od mobitela se može i do 80 posto reciklirati i dalje iskoristiti sirovinu, to je ogromna šteta koju činimo nedjelovanjem, istaknuo je Igor Vukasović, direktor korporativnih komunikacija HT-a, predstavljajući rezultate istraživanja i novu platformu Poziv koji ne propuštaš koja je usmjerena na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno

gospodarstvo, savjesnije upravljanje elektroničkom opremom i otpadom. Svatko može u T-Centrima diljem Hrvatske donijeti ICT opremu (mobiteli, fiksni telefoni, tableti, ruteri, medijski prijavnici/TV dekoderi, punjači, vanjske baterije, kablovi, laptopi, wearables satovi, narukvice, slušalice) te je odložiti u za to posebno predviđenu kutiju, a HT će osigurati da se svi prikupljeni mobiteli i oprema, u skladu s ekološkim standardima odgovorno i propisno zbrinu.

Malo teretno vozilo Giotti top s duplom kabinom tiper isporučeno je tvrtki KD Kostrena d.o.o. iz Kostrene

U Koprivnici u 2022. iz miješanog otpada odvojeno 60 posto korisnog otpada

U

Hrvatskoj je veliki problem oko daljnjeg plasmana, obrade ili ponovne uporabe odvojeno sakupljenog otpada. Nije uspostavljen sustav oporabe, naročito za plastiku, što predstavlja veliki trošak odvoza, obrade

nam je Saša Grubačević, direktor Sektora za gospodarenje otpadom u koprivničkom Gradskom komunalnom poduzeću Komunalac d.o.o.

Kakvi su rezultati prikupljanja otpada u 2022. u Koprivnici? Koliko je prostora za napredak?

Danas se prema našim internim podacima za 2022. godinu odvoji oko 60 posto korisnog otpada iz ukupnog miješanog otpada na području Koprivnice, a godinu ranije bili smo na 55 posto. Povećanje od 5 postotnih poena (+9,1 posto, op. red.) na godišnjoj razini, kada je postotak već vrlo visok, velik je uspjeh. Prostora za napredak uvijek ima, ali naš godišnji rast dokazuje da se taj prostor i iskorištava te svake godine rastemo s postocima odvojeno prikupljenog otpada. Važno je i spomenuti da se količine - ovdje govorimo o težini - miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište smanjuju svake godine, i to uz povećanje broja korisnika odnosno jedinica lokalne samouprave kojima Komunalac Koprivnica odvozi otpad.

Kako funkcionira sustav prikupljanja otpada na području Koprivnice. S kakvom infrastrukturom raspolažete?

i nt e r v j u

Saša Grubačević, direktor Sektora za gospodarenje otpadom u koprivničkom Gradskom komunalnom poduzeću Komunalac d.o.o.

[autor] Tihomir Dokonal [foto] Komunalac d.o.o. Koprivnica

Mješoviti komunalni otpad prikuplja se svaka dva tjedna na kućnom pragu svih korisnika, a imamo ih nešto više od 16.000. Svako kućanstvo ima spremnik veličine 80, 120, 240 ili 360 litara, ovisno o potrebama kućanstva, a stanari u zgradama dijele veći zajednički spremnik. Glomazni otpad na kućnom pragu korisnika sakuplja se jednom godišnje prema unaprijed utvrđenom rasporedu po rajonima, a moguće ga je i besplatno odložiti u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište.

U Koprivnici postoji i Reciklažno dvorište za građevinski otpad gdje se također određena količina besplatno može odložiti. Papir i plastična ambalaža te biorazgradivi otpad također se prikupljaju na kućnom pragu prema rasporedu, a dodatno se papir i plastika mogu besplatno odložiti na reciklažnom dvorištu, dok se biorazgradivi otpad besplatno odlaže u Kompostani Herešin.

U Koprivnici postoji i 70-ak zelenih otoka za odlaganje papira, plastike, metala i stakla te dvije lokacije za odlaganje tekstila i četiri lokacije za odlaganje otpadnog jestivog ulja. Uz plastiku, papir, metal, staklo, tekstil, ulje i glomazni, sav ostali otpad (EE, problematični, lijekovi, gume, izolacijski materijali) može se besplatno odložiti na reciklažnom dvorištu.

Što se tiče infrastrukture, svako kućanstvo ima spremnike za miješani komunalni otpad, papir, plastiku i biorazgradivi otpad. Tu je Reciklažno dvorište Herešin, Mobilno reciklažno dvorište, Kompostana Herešin te reciklažno dvorište za građevinski otpad, uz već spomenute zelene otoke.

Koliko je građanima trebalo da prihvate novi sustav prikupljanja otpada i kako ste to postigli? Dosta ste ulagali – i novca i truda – u edukaciju.

Već 2004. godine otvoreno je reciklažno dvorište i krenuli smo s odvajanjem otpada. Od 2011. godine konstantno se provode edukacije u vrtićima i školama te ostalih građana putem edukativnih letaka, radio emisija, radionica i javnih tribina. Građani su relativno brzo prihvatili novi način sakupljanja otpada, pogotovo mlađe generacije jer su imale konstantne

informacije oko odvojenog skupljanja otpada što se i vidi iz rezultata - danas je Koprivnica drugi grad u Hrvatskoj po odvojenom sakupljanju otpada. Naročito je poznata naša maskota Mirko Reciklirko u edukaciji mlađe populacije. Ove godine predstavili smo i novu maskotu, Mirku Kompostirku, koja djecu i mlade educira o pravilnom zbrinjavanju biorazgradivog otpada i važnosti kompostiranja.

Također, 2023. provedene su i edukacije u svim koprivničkim vrtićima u kojima je ukupno 1.000 djece prošlo njima namijenjene radionice te su svi dobili promotivne materijale vezane uz pravilno odvajanje otpada i recikliranje.

Što se dešava s odvojenim otpadom? Čini se da je to kritična točka u hrvatskom sustavu gospodarenja otpadom. Kakva je situacija u drugim zemljama EU-a?

U Hrvatskoj je veliki problem oko daljnjeg plasmana, obrade ili ponovne uporabe odvojeno sakupljenog otpada. Nije uspostavljen sustav oporabe, naročito za plastiku, što predstavlja veliki trošak odvoza, obrade i sortiranja, a pitanje je

Projekt Dogradnje, unapređenja i opremanja kompostane u Herešinu vrijedan je 14,3 milijuna kuna

Od 2011. godine konstantno se provode edukacije u vrtićima i školama

Postavljenje spremnika za otpadno jestivo ulje pokazalo se kao dobar potez i građani su to brzo prihvatili

Na razini države nema većih reciklažnih centara za daljnje sortiranje i recikliranje plastike, burza otpada nije kvalitetno uspostavljena, a svi su primorani odvajati i sakupljati otpadnu plastiku za koju se plaća velika cijena odvoza i zbrinjavanja. Komunalci i jedinice lokalne samouprave sve više uvode sustave odvojenog sakupljanja, no postavlja se pitanje što dalje s takvim otpadom. Javlja se problem da je odlaganje otpada na odlagalište jeftinije rješenje, jer kod nas nema pravih reciklažnih centara.

Koprivnica je danas drugi grad u Hrvatskoj po odvojeno sakupljenom otpadu

EU je 2021. predstavila novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, uključujući i stroža pravila o recikliranju kojem će se sve članice morati prilagoditi, a kod nas nema konkretnih rješenja. Okolne europske zemlje imaju riješene sustave, od sakupljanja, sortiranja, recikliranja, ponovne uporabe pa do energetske oporabe otpada koji se ne može reciklirati.

Postavili ste spremnike za otpadno ulje i među rijetkim ste gradovima koji su investirali u kompostanu. Kakvi su rezultati? Je li kompostana opravdala ulaganja? Kako ste pridobili građane za gradnju kompostane?

Uveli smo spremnike za otpadno jestivo ulje što se pokaza-

lo kao dobar potez i građani su to brzo prihvatili.

U cilju zaštite okoliša i razvoja održivog gospodarenja otpadom na području Koprivnice još je 2011. izgrađeno kompostište te se postupno uvodilo sakupljanje biorazgradivog otpada na kućnom pragu putem vreća pa kasnije smeđih spremnika, a 2021. dograđena je postojeća kompostana.

Biorazgradivi otpad prikupljen od naših korisnika ulazi u proces kompostiranja, gdje nakon niza kontroliranih aktivnosti nastaje visoko kvalitetan finalni proizvod – kompost I. klase DomKo u roku od 6 do 8 tjedana. Kompost se prodaje u rinfuzi ili vrećama, a građani koji kupe dodatnu vreću za predaju biootpada mogu besplatno dobiti 10 litara komposta, kao i građani koji sami dovezu biootpad na kompostanu – za jedan kubik biorazgradivog otpada mogu dobiti 30 li-

Investicija je bila velika, sufinancirana je i iz fondova Europske unije, ali takvo ulaganje itekako je opravdano, što zbog količina koje se na godišnjoj razini prikupljaju i obrađuju (9.000 tona), a što zbog obaveze organiziranog sakupljanja biorazgradivog otpada svih JLS-ova.

Nova kompostana izgrađena je na mjestu postojeće, u blizini, ali izvan naseljenog prigradskog naselja. Budući da je natkrivena i poluzatvorenog tipa, neugodni mirisi svedeni su na minimum. U tijeku je i izgradnja prilazne ceste koja će rasteretiti promet u ulicama koje vode prema kompostani, tako da će sav teretni promet zaobići ulice s obiteljskim kućama

Projekt dogradnje, unapređenja i opremanja kompostane u Herešinu pokrenuli ste 2020. S obzirom na pandemiju, povećanje cijena materijala, nedostatak radnika, je li bilo problema u realizaciji? Koliko je vrijedna investicija?

Na vrijeme smo krenuli s planiranjem, projektiranjem i izgradnjom kompostane te tako izbjegli povećanje troškova materijala ili nedostataka radnika. Projekt „Dogradnja, unapređenje i opremanje postrojenja za recikliranje odvojeno sakupljenog biootpada u kojem se provodi tehnološki proces kompostiranja u Herešinu” vrijedan je 14.318.950,46 kuna, dok je ukupni iznos sufinanciranja iznosio 4.464.235,80 kuna. U suradnji s izvođačem radova, svi radovi i cijeli projekt proveden je u zadanim rokovima i na vrijeme, tako da možemo reći da problema u realizaciji nije bilo.

Nakon puštanja u probni rad poslije otvorenja u srpnju 2021. godine, 2022. bila je prva puna godina rada Kompostane te su ostvareni svi ciljevi, i što se tiče prikupljenih količina, i što se tiče proizvodnje komposta. Prema analizama ovlaštenih laboratorija, kompost je u kategoriji prve klase te se može koristiti i u ekološkoj poljoprivredi.

Građani su već ranijih godina stekli naviku odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada na kućnom pragu i dovoza direktno na Kompostanu, kao i korištenje komposta u svojim vrtovima, za sadnju cvijeća i uzgoj poljoprivrednih kultura.

Povećali ste cijene 2018. zbog rasta troškova. U međuvremenu se mnogo toga promijenilo. Jeste li ponovo korigirali cijene ili to planirate učiniti?

Zadnju korekciju cijena javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada smo imali 2022. sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21) i povećanju troškova u sustavu gospodarenja otpadom u proteklim godinama.

Ovisno o troškovima sakupljanja i zbrinjavanja otpada, ako će biti potrebno, cijena će se korigirati.

Velika stavka u troškovima je gorivo. Kakvom flotom vozila raspolažete, koristite li električna vozila i imate li planove o povećanju broja električnih vozila?

Trenutno raspolažemo flotom od 14 vozila: 9 specijalnih vozila-smećara, 3 specijalna vozila-kontejneraša i 2 rolo-navlakača za potrebe prijevoza komunalnog otpada.

Sukladno potrebama i starosti voznog parka javljat ćemo se na javne pozive za sufinanciranje nabave komunalne opreme raspisane od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Što se tiče električnih vozila, smatramo da još treba dosta vremena da ona budu u punoj funkciji s obzirom na mali domet prilikom sakupljanja otpada, a ako se taj dio poboljša, svakako bismo išli u tom smjeru.

Dosta je polemika oko svrsishodnosti Centara za gospodarenje otpadom, od osporavanja tehnologije pa do osporavanja samog sustava ovakvog kakav je zamišljen. Kako vi gledate na to? I može li sustav u Hrvatskoj funkcionirati bez spalionica?

Svaki od sustava ima svoje prednosti i mane. Naglasak bi trebao biti na odvojenom sakupljanju na kućnom pragu kako bi se dobila kvalitetna sirovina za daljnje recikliranje. Ostatni otpad bi išao ili u centre ili u energane koje su nužne za daljnju oporabu ostatnog otpada. Energane su potrebne kako bi se stvorila energija iz ostatnog

dijela koji i nastaje u zamišljenim centrima za gospodarenje otpadom.

Kad spominjemo tehnologije, u svijetu se već u znatnoj mjeri koriste roboti i optički sustavi za razdvajanje otpada, ponegdje već i umjetna inteligencija. Koliko smo daleko od toga u Hrvatskoj?

Sigurno je da će se u budućnosti roboti i umjetna inteligencija implementirati u tehnologije u svim sustavima gospodarstva pa tako i u sustavu gospodarenja otpadom. Vjerojatno je da će već u bližoj budućnosti tehnologije koje nam se danas čine nedostižnima biti svakodnevno korištene.

Što bi trebalo dugoročno, a što bismo mogli kratkoročno učiniti kako bismo poboljšali sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj?

U prvom redu najvažnije je izbjegavanje proizvodnje otpada te postizanje potpunog kružnog gospodarstva, od dizajna proizvoda do potrošača. Navedeno zahtijeva veći angažman države u donošenju programa sprečavanja nastanka otpada, a koji obuhvaća sve sudionike uključene u procese, od proizvodnje do oporabe i zbrinjavanja otpada te osiguranje financijskih sredstava za provedbu istoga. Uvođenjem potpunog kružnog gospodarenja povećao bi se gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta.

Za kratkoročni učinak poboljšanja sustava gospodarenja otpadom potrebna je pomoć Fonda zaštite okoliša i Ministarstva zaštite okoliša za nabavu potrebne opreme i vozila za sakupljanje komunalnog otpada, izgradnju infrastrukture za obradu otpada, ponovnu uporabu, termičku obradu i zbrinjavanje reciklabilnog komunalnog otpada u smislu većih potpora za sufinanciranje za sve jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća.

U Koprivnici postoji i Reciklažno dvorište za građevinski otpad gdje se besplatno može odložiti određena količina otpada

IZVRSNO GOSPODARENJE EE OTPADOM U RH

U Tehnoeku broj 103 objavljen je članak „Pritajena bomba“ kojim se upozorava da u civiliziranim zemljama posljednjih deset godina ubrzano dolazi do povećanja količina i broja EE uređaja i automobila koji sadrže litij-ionske baterije i akumulatore. S obzirom da je nenamjernom pogreškom autora došlo do objave podataka koji ne odgovaraju stvarnom stanju, u ovom broju, uz ispriku, donosimo članak s korigiranim podacima koji se odnose na gospodarenje EE otpadom u RH

posljednje vrijeme ubrzano se povećava broj otpadnih uređaja za pušenje (e-cigarete) koje sadrže litij-ionske baterije. Zalivene u masu, izuzetno se teško demontiraju. Javnost je najčešće informirana samo o izuzetno velikim opasnostima od požara litij-ionske baterija već tijekom korištenja e-automobila i EE uređaja. Međutim, naročito su velike ugroze gospodarenja otpadnim litij-ionskim baterijama iz automobila kao i iz sve većeg broja malih uređaja i aparata (mobiteli, električne četkice za pranje zubi, brijači aparati itd.). Vrlo su složene, zahtjevne i opasne sve faze postupanja s otpadnim litij-ionskim baterijama koje sadrže vrijedne sirovine te su vrlo veliki izazov industrije recikliranja. Poznata su dva (tri) načina recikliranja: vrući postupak npr. belgijske tvrtke Umicore i hladni postupak švicarske tvrtke Batrec Industrie AG i njemačke Duesenfeld GmbH sa stopom recikliranja od 91 %.

Prvi prioritet gospodarenja litij-ionskim baterijama (velike i male snage) uvijek je ponovna uporaba. Dosadašnja iskustva pokazuju da se čak 80 posto otpadnih litij-ionskih ba-

terija može dalje koristiti. U Njemačkoj se istražuju takve otpadne baterije iz automobila u gradnji velikih akumulatora električne energije iz obnovljivih izvora.

1. Litij-ionske baterije iz male EE opreme

Iz male električne i elektronične opreme litij-ionske baterije obvezno treba izdvojiti. Međutim demontiranje litij-ionskih baterija iz sve većeg broja malih EE uređaja i aparata izuzetno je složeno. U navedenom članku iz Tehnoeka o litij-ionskim akumulatorima iz automobila opisano je i postupanje s EE otpadom u Republici Hrvatskoj. Tvrtka SPECTRA MEDIA d.o.o. je u RH vodeća tvrtka obrade EE otpada te je 2021. godine izdala vrlo preglednu knjižicu „ELEKTRIČNI I ELEKTRONSKI OTPAD – prikupljanje i obrada“ u kojoj se između ostalog ističe: „Možete li zamisliti današnji svijet bez elektroničke opreme? Zapravo, kad bolje promislimo, upravo je ova oprema neizostavan dio našeg života…

EE otpad je najbrže rastuća vrsta otpada. Prema podacima UN-a, u svijetu se godišnje stvori preko 50 milijuna tona EE otpada, što bi bilo negdje oko 6 kg po stanovniku go-

dr. sc. Zlatko Milanović

dišnje. Svakako, nisu tu sve zemlje jednake. Jedna Norveška tako godišnje proizvede 28 kg EE otpada po stanovniku, dok stanovnik Afrike godišnje proizvede manje od 2 kg EE otpada…

Sveukupno je, prema podacima FZOEU u 2019. sakupljeno 40.400 tona EE otpada što iznosi 9,9 kg po stanovniku.“

U članku izdanja Tehnoeko br. 103 „Pritajena bomba“, iz knjižice tvrtke Spectra media pogrešno je navedeno da je 2019. godine u RH sakupljeno oko 320.000 tona, a oporabljeno oko 317.000 tona, što je podatak o ukupno sakupljenim i obrađenim količinama EE otpada u RH od 2007. do 2021. godine. Ipak je najvažnije iz u članku navedenih količina EE otpada uočiti da je u RH stopa obrade sakupljenog EE otpada vrlo visoka i do sada redovito veća od 90 posto (Tablica 1.).

2. Vrlo učinkoviti sustav gospodarenje EE otpadom u RH

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) uspostavio je 2007. godine sustav za gospodarenje otpadnom električnom i elektroničkom opremom (EE otpad) u RH. Prema legislativi, EE otpad spada u posebne kategorije otpada, za koje je uspostavljen sustav proširene odgovornosti proizvođača. Kategorije otpadne električne i elektroničke opreme su:

1. Oprema za izmjenu topline

2. Zasloni, monitori i oprema koja sadrži površine veće od 100 cm2

3. Žarulje

4. Velika oprema (bilo koja vanjska dimenzija veće od 50 cm)

5. Mala oprema (nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm)

6. Mala oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikaciju.

Prema mjestu nastanka EE otpada razlikuju se dvije grupe:

• EE otpad iz kućanstva i EE otpad sličan kućnom otpadu

• EE otpad porijeklom iz industrije.

Sukladno članku 3. WEEE Direktive, EE oprema je oprema čiji normalan rad ovisi o električnoj struji ili elektromagnetskom polju te oprema za proizvodnju, prijenos i mjerenje električne struje ili magnetskog polja, namijenjena za uporabu pri nazivnom naponu do 1.000 V izmjenične struje i 1.500 V istosmjerne struje.

Tvrtka Spectra media d.o.o. pionir je recikliranja EE otpada u RH

Ova inventivna, specijalizirana tvrtka, u inozemstvu je i prodala vlastite inovacije

Tvrtka Spectra media d.o.o. iz Zagreba, Gradišćanska 20, posluje u kontinuitetu od 1985., dok se obradom električnog i elektroničkog otpada bavi od 2007. godine. Zapošljava 230 djelatnika. Pogon za reciklažu EE otpada otvoren je u Donjoj Bistri 2009. godine. Zbog sve većih količina EE otpada, 2011. i 2018. otvorena su dva nova pogona za reciklažu u Virovitici. Tvrtka posjeduje i sakupljačke centre za EE otpad u Strmcu Samoborskom i Zadru.

Moderno postrojenje za recikliranje (oporabu) EE otpada tvrtke Spectra media otvoreno je u Donjoj Bistri 2009. godine. Upravljanje postrojenjem je automatizirano, nazivne je snage 350 kW i kapaciteta 4 tone na sat

EE otpad predstavlja svu EE opremu koju je vlasnik odbacio bez namjere ponovne uporabe, uključujući sve komponente, podsklopove i potrošne materijale koji u času odlaganja čine dio te opreme. EE otpad sadrži niz vrijednih sirovina, koje i treba reciklirati.

U listopadu 2022. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dodijelilo je nova ovlaštenja za obavljanje obrade EE otpada tvrtkama:

• CE-ZA-R d.o.o. (0800 02 04)

• SPECTRA-MEDIA d.o.o. (0800 232 333)

Sakupljačka mreža tvrtke obrađivača CE-ZA-R d.o.o. uključuje 1., 4. i 5. kategoriju (hladnjaci, ledenice, klima uređaji, strojevi za pranje, električni štednjaci itd.). Ta tvrtka organizi-

rano sakuplja EE otpad iz svih županija osim Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije. Njihov sakupljač METIS d.d. pokriva te županije, a uključuje i Ličko-senjsku županiju. Obrađivač, tvrtka SPECTRA MEDIA d.o.o. na čitavom području RH sakuplja EE opremu kategorija 2.-6. (televizori, zasloni, mobiteli, računala, glačala, rasvjetna tijela i druga uglavnom manja otpadna EE oprema).

3. Obrađivači EE otpada i nositelji sakupljanja

Prema starom ZOGO, sakupljanje EE otpada je bilo odvojeno od obrade te je za sakupljanje bila zadužena tvrtka FLORA VTC. Sukladno u 2021. usvojenom ZOG (Zakon o gospodarenju otpadom), ovlašteni obrađivači dužni su osigurati odvojeno sakupljanje na čitavom području RH. Nakon potpisa ugovora s Fondom (FZOEU) ovlašteni obrađivači morali su značajna financijska sredstva uložiti u opremu za sakupljanje. Pored toga, ovlašteni obrađivači dužni su redovito informirati i educirati građane, trgovce, uvoznike i proizvođače EE opreme. Na tržište RH je 2021. godine (3,899 milijuna stanovnika) stavljeno 74.150 tona EE opreme, odnosno 19 kilograma po stanovniku. U 15 je godina, od 2006. do 2021., na tržište RH stavljena samo 6 posto veća količina EE opreme, ali je smanjen broj stanovnika. Kroz to vrijeme izuzetno se promijenio sastav i složenost EE otpada. Naročito su smanjene glomaznost, težina i struktura EE opreme. Tako se primjerice samo tijekom prve faze mehaničkog sortiranja iz EE otpada još uvijek izdvaja velika količina otpadnog drva (jedan šleper pun otpadnog drva svakih 14 dana).

Tablica 1. Količine EE opreme stavljene na tržište RH, te sakupljene i oporabljene količine EE otpada od 2006. do 2021. (Izvješće o gospodarenju otpadnom električnom i elektronskom opremom, MINGOR, Zagreb, siječanj 2023.)

Godina EE oprema na tržištu (t) Sakupljeno (t)Oporabljeno (t)

Oskar Ježovita, mag. ing. oecoing. iz Spectra medie ističe da je suvremena EE oprema manjih dimenzija, ali sadrži vrlo veliki broj različitih materijala integriranih u module odnosno elektronske ploče. To uveliko otežava postupke za razdvajanje i recikliranje svake pojedine sastavnice EE otpada.

Posljednjih deset godina, zahvaljujući organiziranom sustavu FZOEU i tvrtkama obrađivačima (CE-ZA-R i Spectra media) količina odvojeno sakupljenog i obrađenog EE otpada je 100 posto povećana. Gotovo jednake su povećane stope sakupljanja i obrade. Godine 2015. je dva puta izmijenjen EU cilj za sakupljanje otpadne EE opreme te je cilj za razdoblje do 2018. iznosio 45 posto EE opreme stavljene na tržište. Od 2019. godine cilj iznosi 65 posto prosječne mase EE opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine ili 85 posto za EE otpad proizveden na području RH.

U istom razdoblju svake godine u RH je dostignut cilj za sakupljanje (> 65 %). Godine 2011. unaprijeđen je nadzor toka otpada i stope sakupljanja (31 %) i stope oporabe (30 %) svake se godine povećavaju do 2016. kada su zabilježene najveće stope sakupljanja (92 %) i oporabe (91%). Od tada se stope smanjuju, te je 2021. godine stopa sakupljanja bila 55 % što je 10 postotnih bodova manje od propisanog cilja (65 %). Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u Izvješću ističe neke moguće razloge smanjenja stope sakupljanja: promjena konstrukcije – strukture EE opreme, poboljšanje nadzora i evidencije te stagnacija sustava oporabe i naročito sakupljanja.

Predlaže se u RH pronaći nove učinkovitije modele sakupljanja otpadne EE opreme.

Trenutačno je naknada za EE opremu koja se stavi na tržište, a koja se plaća FZOEU-u, samo 2,25 kn/kg (0,3 EUR/kg) za svu EE opremu, naknada za sakupljanje iznosi 2,60 kn/kg (0,35 EUR/kg) s uključenim PDV-om, dok naknada za oporabu iznosi 1,60 kn/kg (0,21 EUR/kg) za kategorije 2.-6. i 1,40 kn/kg (0,19 EUR/kg) za 1. kategoriju, s uključenim PDV-om. Sakupljanje i recikliranje EE otpada uključuje niz mjera zahtjevnog ručnog

i automatskog usitnjavanja i sortiranja. Trenutačno propisana naknada (nepromijenjena od 2009. godine) u RH nije dostatna za poticanje ustroja novih modela sakupljanja i tehnologija recikliranja EE otpada.

Vrijedno je naglasiti da je stopa oporabe EE otpada, sakupljene otpadne opreme, u RH u 2011. iznosila 96 %, a u 2016. godini se povećala na 97 %. Sljedećih godina je smanjena stopa oporabe te je 2021. iznosila 92 %. Kroz čitavo vrijeme stopa oporabe sakupljenog EE opreme je bila redovito veća od 90 %. Europska unija od 15. 08. 2018. primjenjuje i minimalne ciljeve oporabe (75 % do 85 %) i recikliranja (55 % do 80 %) za svaku pojedinu kategoriju EE opreme. U 2020. i 2021. godini po kategorijama EE otpada su ostvareni pojedinačni ciljevi (prema Sažetku Izvješća MINGOR-a).

SORTIRNICA

MIHAÈEVA DRAGA RIJEKA

KOMPANIJA TEHNIX RAZVILA JE EKO SORTIRANJE U TIPSKIM

èajno doprinosi unapreðenju sortirnih kapaciteta komunalnog otpada. Savjetujemo, projektiramo, gradimo, proizvo-što prije uvesti stimulacije za èiste sortirane balirane sirovine iz otpada. To su prava rješenja za zaštitu prirodnih vrijednosti, šuma, rijeka, oceana.

NAJBOLJE TEHNOLOGIJE ZA BIOREAKTORSKO

PONOSNI SMO NA TEHNOLOŠKO DOSTIGNUÆE RAZVIJENO U

ehnix tehnologija bioreaktorskog kompostiranja odnosi se na usavršeni inovativni tehnološki postupak kojim

posta sa 6 na 2 mjeseca, a poveæava se kvaliteta dobivenog eko komposta koji, obogaæen fosfatom obogaæuje plodnost zemlje i omoguæuje proizvodnju zdrave hrane. Tehnološki postupak je unaprijeðen tako da je na specijalnom stroju za prevrtanje brazdi ugraðen rezervoar za prihvat èiste vode obogaæene kisikom i aktivnim bioaktiventima iz oborinskih voda s krovišta hala u prihvatni bazen

unutarnje hale. Na stroju za prevrtanje brazdi ugraðen je operativni sekundarni rezervoar od 1 do 2 m3 zavisno od ka-

ne brazdi za prevrtanje. U rezervoaru se nalaze dva difuzora za aeraciju vode u koju se na poèetku kompostiranja dodaju aktivni bioaktiventi razvijeni u specijaliziranim laboratorijima za proizvodnju komposta. Niskotlaènim kompresorom dodaje se zrak u rezervoar te potiskom na površinu vode stvara tlak do 0,3 bara koji omoguæuje da se voda obogaæena kisikom i bioaktiventima ubacuje u pro-

stor na kojem se vrši miješanje i prozraèivanje brazdi. Takav postupak bioreaktorskog kompostiranja razvojem nove tehnologije ima ogromne ekološke, ekonomske i socijalne prednosti od do sada poznatih i korištenih tehnologija u proizvodnji eko komposta. Proces bioreaktorskog kompostiranja ne proizvodi neugodne mirise i nije štetan za okoliš uz poštivanje tehnologije kompostiranja u natkrivenom puluzatvorenom sustavu sa specijalnim strojevima u kontroliranim uvjetima, a dobiveni produkt je kompost I. klase obogaæen fosfatom.

PRESNA TEHNOLOGIJA

BUDUÆNOST U EKONOMIÈNOM GOSPODARENJU OTPADOM

Ponosni smo na vlastiti razvoj koji presne tehnologije da sa znaèajno manjim troškovima obavljaju svoje djelatnosti odlaganja, prikupljanja i prijevoza komunalnog otpada. Preskontejnerimaèku, Švicarsku, Norvešku, Estoniju, Sloveniju i druge zemlje. Velike isporuke

imamo u Srbiju, Crnu Goru, priobalje. Nova, tehnološki bitno usavršena konstrukcija te potpuno elektronièko upravljanje i kontrola popunjenosti pokrenulozvod koji bitno mijenja dosadašnji skupi, šminkerski model upravljanja otpadom u centrima gradova ukopanih u zemlju. Ekonomiènost, brza i rijetka za-

mjena prazno za puno iskljuèivo predu eko sortirnicama bitne su prednosti za korisnike preskontejnera. Stambene zgrade, poduzeæa, kampovi, marine, hoteli, firme i drugi korisnici ne kriju zadovoljstvo te naruèuju nove preskontejnere. Moguænost pogona na solarnu energiju, zamjena staro za novo i bolje.

SAMOSTALNO NA PODIZAÈIMA 5 m3, 10 m3, 20 m3

PREŠE BALIRKE AUTOMATSKE SILE POTISKA 30 t, 60 t, 100 t

PRESSBOX 5 m3

PRESSBOX 10 m3

PRESSBOX 20 m3

PROIZVODNJA KOMUNALNIH VOZILA TEHNIX EKOMUNAL PROIZVODIMO, SERVISIRAMO,

Zadovoljstvo dosadašnjih naših kupaca i korisnika EKOMUNAL komunalnih vozila proizvedenih u Tehnixu daje nam zadovoljstvo i ponos za visoku kvalitetu komunalne nadogradnje na Mercedesovo podvozje. Delegacija poslovnih

osobno te uruèila srebrni zidni sat Mercedesa za moralnu i poslovnu podršku kao i nastavak odliène suradnje na podruèju zajednièkog plasmana vrhunskog proizvoda. Do sada smo isporuèili više od 350 vozila raznih tipova, modela, varijanti nadogradnje i podvozja. Trajna funkcionalnost, brzi servis, sve u

manja potrošnja goriva, hrvatsko-njemaèki proizvod visoke kvalitete prednosti su koje prepoznaju kupci u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Slovaèkoj. Sve više je interesa iz arapskih zemalja. Dobar proizvod nema granice.

16 razloga zašto kupiti komunalno vozilo EKOMUNAL

• Visoka kvaliteta vozila i nadogradnje

EKOMUNAL 5/6/7,5/10/12/14/16/18/20/22 m3

• Dobra cijena, povoljni uvjeti nabave, trajna kvaliteta kompletnog proizvoda

• Osigurani rezervni dijelovi te servis vozila i nadogradnje, jamstvo 12, 24 i 36 mjeseci

• Mala potrošnja goriva, ušteda 30 % uz 20 % veæi volumen prihvata otpada

• EURO 6E motor, štedi gorivo uz minimalno ispuštanje emisije CO2

• Nadogradnja je trajna, skladna, kompaktna tipska konstrukcija

• Svi dijelovi brzo zamjenjivi i visoke kvalitete uz jamstvo trajnosti

• Ugraðen tlaèno osjetljiv sustav za maksimalnu sabijenost otpada u prihvatnoj komori

• Sabijanje i izbacivanje otpada pomoæu trostupanjskog teleskopskog cilindra

• Video nadzor boèno, iza i ispred vozila, kontrola i rasvjeta

• Automatsko ogranièenje radne brzine i max. brzine vozila

• Rad vozila i nadogradnje vrlo su tihi u radnim uvjetima

• poduzeæu Tehnix

• Visoki standardi sigurnosti zaštite na radu

• Uz isporuku EKOMUNAL vozila dajemo kompletnu atestnu

hrvatskom jeziku

• Posjedujemo zamjensko vozilo u sluèaju kvara

OTPAD i PLINOFIKACIJA - DEPLINOFIKACIJA RH

Od kolovoza 2022. do siječnja 2023. zemlje EU su uspjele smanjiti potrošnju prirodnog plina za petinu odnosno za 19,3 posto, u odnosu na potrošnju posljednjih pet godina

epublika Hrvatska se nalazi među tri EU zemlje koje su u najvećoj opasnosti od promjene klime. Velika financijska sredstva se ulažu u izradu novih nasipa, ali i dalje su česte poplave. Sve veća su i ulaganja za saniranje posljedica vremenskih ne-

plinovoda. Već prije agresije Rusije na Ukrajinu, u cilju diverzifikacije i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, Hrvatska je izgradila plutajući LNG terminal u Omišlju. Zeleni aktivisti se protive gradnji LNG terminala te inzistiraju na korištenju obnovljivih izvora energije te deplinofikaciji.

[autor] dr. sc. Zlatko Milanović

električne energije“, u Zagrebu je tek 2007. električna rasvjeta javnih površina zamijenila plinsku. Danas se romantična plinska rasvjeta koristi u najstarijem dijelu Zagreba, a plinska mreža se proširila na širu i daljnju okolicu.

U drugoj polovini prošlog stojeća mreža prirodnog plina počela se ubrzano širiti u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, gdje su i bila nalazišta prirodnog plina. U to vrijeme je prirodni plin u RH, u odnosu na ugljen i mazut, bio propagiran kao jeftino i ekološko gorivo. Tada su tek neki stručnjaci upozoravali da povećano rabljenje fosilnih goriva izravno ugrožava klimu. Središte ekoloških rasprava bile su kisele šume i zatim potreba očuvanja ozonskog sloja. Prirodni plin se dobavljao iz domaćih bušotina i nije se još ni pomišljalo da može doći do problema u opskrbi potrošača prirodnim plinom. Otkrivena su i nalazišta plina u Jadranu.

U samostalnoj RH ubrzano je širenje magistralnih plinovoda na primorska i sjeveroistočna područja. Za podmirenje vršne zimske potrošnje, bivše plinsko polje Okoli pretvoreno je u veliko skladište prirodnog plina. Nakon smanjenja kapaciteta plinskih izvora u Podravini, zajedno s Italijom, počelo je korištenje prirodnog plina iz bušotina u Jadranu.

Zaštita klime je ekonomski problem

Stručnjaci su već u prošlom stoljeća upozorili da će ubrzano povećanje antropogene emisije stakleničkih plinova povećati temperaturu i promijeniti klimu. U novom tisućljeću konačno i građani uviđaju da dolazi do promjena klime. Za smanjenje, ljudskim aktivnostima povećanih, stakleničkih plinova nužno je globalno djelovanje. Stoga Ujedinjeni narodi redovito održavaju konferencije o klimi (COP), na kojima čelnici zemalja dogovaraju zajedničke mjere za zaštitu klime (UN Climate Change Conference - UNFCCC). Naročito veliku javnu pozornost izazvala je UN konferencija o zaštiti klime održana u Parizu krajem 2105. godine (COP 15, Paris). Tada su svjetski političari potpisali Pariški sporazum koji sadrži četiri ključne točke:

• Dugoročni cilj – vlade su dogovorile da će, u odnosu na predindustrijsko razdoblje, porast svjetske temperature ograničiti na manje od +2 oC, te ulagati napore da ne bude veći od +1,5 oC

• Nacionalno utvrđeni doprinosi – vlade su nakon vrlo dugih razgovora, konačno prihvatile za svaku pojedinu zemlju najveću prihvatljivu visinu godišnje emisije stakleničkih plinova

• Ambicija i transparentnost – vlade su se složile da će međusobno svakih 5 godina izvješćivati o provedbi svojih akcijskih planova te donositi sve ambicioznije planove

• Solidarnost – države članice i druge razvijene zemlje će financirati borbu protiv klimatskih promjena, kako bi zemlje u razvoju mogle smanjiti vlastite emisije i izgraditi otpornost na posljedice klimatskih promjena.

Pariški sporazum je stupio na snagu 4. studenog 2016., kada ga je ratificiralo 55 zemalja odgovornih za više od 55 % globalnih emisija stakleničkih plinova, uključujući i sve zemlje EU.

UNFCCC konvencija o klimi je jedna od tri najvažnije konvencije koje su u cilju zaštite Zemlje donesene na vrhu. Već 1992. godine u Rio de Janeirou međunarodna zajednica je uvidjela

silnih goriva (ugljena, nafte, pina), ali upravo ta goriva su omogućila ubrzani industrijski razvoj.

Dekarbonizacija je osobit izazov za održavanje standarda u razvijenim zemljama, te su i SAD pod vodstvom predsjednika Trumpa svečano izišle iz Pariškog sporazuma. U to je vrijeme u svijetu počela koronakriza, koja je ugrozila zdravlje ljudi i svjetsko gospodarstvo. Krajem 2021. uz veliku javnu pozornost je u Glasgowu održana UN konferencija o klimatskim promjenama (COP 26). Sudjelovali su čelnici iz 120 zemalja i više od 40.000 registriranih sudionika (od toga i 3.886 predstavnika medija). Novi predsjednik SAD-a Biden je najavio da će SAD ponovo ratificirati Pariški sporazum. Zaključeno je da je smanjenje razlike između razvijenih i nerazvijenih

zemlja polaznica mjera za zaštitu klime. U sljedećih deset godina Kina, Indija i naročito afričke zemlje ubrzano će povećati potražnju za energijom i značajno povećati emisiju stakleničkih plinova.

Početkom 2022. godine, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, u Europi dolazi do golemih problema u opskrbi prirodnim plinom iz Rusije, a nastavno i proizvodnji električne energije. Potiče se racionalno korištenje energije te se grade LNG terminali i povećava njihov kapacitet. Neke EU zemlje otvaraju privremeno zatvorene energane na ugljen (i mazut). Zelene udruge žestoko protestiraju protiv nastavka karbonizacije - opskrbe energijom fosilnih goriva i prioritetno traže ulaganje u obnovljive izvore energije (OIE). EU je kao nositelj mjera zaštite klime predložila da se povećanje prosječne temperature smanji na samo +1 °C.

Zbog krize u Ukrajini povećane su cijene energije i ugroženo je gospodarstvo europskih, ali i drugih razvijenih zemalja. U takvoj situaciji je u studenom 2022. održan COP 27 u Sharm

Za smanjenje, ljudskim aktivnostima povećanih, stakleničkih plinova

nužno je globalno djelovanje

el-Sheikhu (Egipat), na kojem je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel naglasio: „Predvodnici smo djelovanja u području klime i namjeravamo to biti i u budućnosti. Odlučni smo zaštititi prirodu, oceane i šume, koji su naša pluća, kao i jamci života ljudi na Zemlji i bioraznolikosti. EU mora preuzeti svoj dio tereta u cilju postizanja nulte emisije stakleničkih plinova, te preuzeti obveze: prema zemljama u razvoju, sljedećoj generaciji i našim građanima.“

Hrvatska se ubrzano zagrijava

Građani RH još nisu svjesni da dolazi do zagrijavanja. Europska mreža za podatkovno novinarstvo (EDJNet) 2020. godine objavila je podatke da su se svi veći gradovi u RH već zagrijali više od 2 °C, a otoci i neke općine za više od 3 °C. To se posljednjih pola stoljeća događa i u Zagrebu. Konkretno, prosječna godišnja temperatura je 60-ih godina prošlog stoljeća bila 10,3 °C, dok je između 2009. i 2018. bila 12,5 °C odnosno povećana je za 2,2 °C. Jednako je povećanje temperature u Osijeku, a Split se zagrijao za 2,5, a Rijeka za 2,7 °C. U mnogim mjestima Dalmatinske zagore povećanje temperature je bilo veće i od 3 °C (npr. Šestanovac +3,3 °C). Prosječna temperatura na Zemlji se postupno povećava, ali većina pučanstva zagrijavanje još ne poima tragično. Unija za Mediteran (UfM), koja okuplja zemlje EU i još 16 zemalja s obala Sredozemnog mora, upozorava da je Sredozemlje, nakon Arktika na sjeveru, područje u svijetu koje se najbrže zagrijava. Nije problem što zbog više razine mora dolazi više vode na kopno, nego što je to slana voda. Za poljoprivredu, povećanje količine soli u zemlji je smrt. Povećanje razine mora u RH već je vidljivo, naročito za vrijeme juga i nevera, kad more sve dulje prodire na kopno. Također su kraški izvori pitke vode pred sve većim opterećenjem.

Europska agencija za okoliš (EEA) također upozorava da je RH među tri europske zemlje s najvećim udjelom šteta od klimatskih promjena u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Posljednjih 30 godina klima u Hrvatskoj se promijenila. Sve češći vremenski ekstremi (poplave, suše, veliki vjetrovi itd.) su od 1980. do 2015. uzrokovali štete od 3 milijarde eura. U poljoprivredi, samo između 2000. i 2007. promjene klime su nanijele štetu od gotovo 200 milijuna eura. Procjenjuje se da će se prinos poljoprivrednih kultura u RH do 2050.

smanjiti za najmanje 3 do čak 8 %!

Energetika će također zbog promjene klime imati velike štete; prvenstveno se očekuje manja proizvodnja hidroenergije. Samo 2003. godine šteta u energetskom sektoru procijenjena je na gotovo 100 milijuna eura. Trenutačno su i dalje u RH goleme emisije stakleničkih plinova iz energana na fosilna goriva. Porast temperature snažno će utjecati na vegetaciju i bioraznolikost.

Do 2040. u Hrvatskoj će se smanjiti zelene površine, nestat će neka staništa, promijenit će se cvatnje nekih biljaka, povećat će se degradacija itd. Sve češće ljetne vrućine uzrokuju u živom svijetu toplinski šok. Kad je temperatura zraka deset i više dana veća od 30 °C, kod biljaka zastaju fiziološki procesi. Šume su oslonac mjera za zaštitu klime. Najveća elementarna nepogoda u povijesti Hrvatske nastala je tijekom takozvanog prirodnog ledomata u veljači 2014. Tada je na javnim i privatnim šumama te infrastrukturi nastala šteta veća od 230.000 eura. Jadran će kao osobito važan ekosustav RH biti naročito ugrožen. U lipnju 2022. godine na Mljetu je izmjerena temperatura mora bila 30 °C. U slučaju porasta razine mora za 50 cm, do 2100. godine gotovo 100.000 stanovnika će se morati preseliti. Zdravstvo, opasnosti od požara, vodeni tokovi i snježni pokrov su isto tako područja u kojima će promjena klime u Hrvatskoj prouzročiti velike mjerljive i nemjerljive štete.

Plinofikacija i deplinofikacija Europe

Europa je siromašna fosilnim izvorima energije. Visoki društveni standard temelji se na znanju i umijeću. U novom mileniju problemi zaštite okoliša te naročito potreba zaštita klime su prioritet. Nakon koronakrize, Europska unija upravo na zelenim i bio projektima temelji Plan oporavka i otpornosti. Do sada je i jeftin ruski prirodni plin omogućio razvitak Europe, te je planirana gradnja velikih plinovoda od Rusije do razvijenih EU zemalja (Sjeverni tokovi 1 i 2 za opskrbu Njemačke i Južni tok – Nabucco za opskrbu Austrije i Italije). Njemačka je ubrzano gradila moderne plinske kombi energane i postupno zaustavljala velike termoelektrane na ugljen. Ostale europske zemlje, uključujući RH, također grade velike kombi plinske energane i smanjuju se emisije stakleničkih plinova. Zahvaljujući jeftinom ruskom plinu europsko je gospodarstvo uspješno konkuriralo američkim i

azijskim tvrtkama. Ipak, u to vrijeme neki su upozoravali na opasnost od prevelike ovisnosti od dobave ruskog prirodnog plina. RH je među prvim zemljama upozoravala na potrebu diverzifikacije opskrbe plinom i izgradila plutajući LNG terminal u Omišlju.

Nakon agresije Rusije na Ukrajinu ugrožena je redovita opskrba EU zemalja prirodnim plinom, a cijene plina i nafte su značajno povećane te EU zemlje uvode mjere racionalnog gospodarenja energijom. Od kolovoza 2022. do siječnja 2023. zemlje EU su uspjele, u odnosu na potrošnju posljednjih pet godina, smanjiti potrošnju prirodnog plina za petinu odnosno za 19,3 posto!

Topla zima i visoka cijena plina su EU zemljama omogućile početnu deplinofikaciju. Međutim, prema Destatisu (Statistische Bundesamt) u Njemačkoj je 2022. u odnosu na 2021. godinu za 8,4 posto povećana proizvodnja električne energije iz TE na ugljen. Istovremeno, proizvodnja iz vjetroelektrana je povećana za samo 2,5 %. Četrnaest TE na ugljen u Njemačkoj je 2022. proizvelo čak trećinu (33,3 %) od ukupne količine električne energije, dok su vjetroelektrane proizvele četvrtinu (24,1 %) ukupne količine električne energije. U 2022. godini je ukupna količina električne energije iznosila 576,6 milijardi kWh. Iz konvencionalnih izvora energije dolazi 56 % proizvodnje, a 44 % iz OIB (vjetroelektrane, solarne i bioplinske elektrane). U Njemačkoj su početkom 2022. godine cijene energije povećane 17,7 %. Cijena plina za kućanstva je bila prosječno 8,04 centa po kWh, a električne energije 33,5 centi/kWh.

Deplinofikacija u RH

Deplinofikacija je određena Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN/25/2020). Uvodno se u Strategiji ističe da je do 2017. godine RH ostvarila udio obnovljivih izvora energije (OIE) od 27,3 % u bruto neposrednoj potrošnji i tako premašila postavljeni cilj od 20 % do 2020. Strategija se temelji na viziji niskougljične energije (vizija dekarbonizacije). Određuje se novo razdoblje energetske politike bez opterećenja državnog proračuna.

Energetska tranzicija bit će kapitalno intenzivna, uz veći angažman privatnog sektora u financiranju OIE te učešće sredstava EU iz programa kohezijske politike. Nužno je u RH smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i povećati domaću proizvodnju korištenjem OIE. Ojačanje sigurnosti opskrbe energijom treba temeljiti na domaćoj proizvodnji, infrastrukturi te uvođenju mehanizma za razvoj proizvodnih kapaciteta – CRM (engl. Capacity Remuneration Mechanisms). Treba poticati kontinuirano povećanje udjela električne energije, a ekonomski mehanizam je ključ energetske tranzicije. Financijske potpore treba usmjeriti na razvoj biogospodarstva i održivog gospodarenja otpadom, te na istraživanja, pilot i demonstracijske projekte.

Vladi RH bio je prioritet diverzifikacija opskrbe prirodnim plinom, te je poticala gradnju plutajućeg LNG terminala u Omišlju (kapacitet 2,9 milijardi m³ godišnje). Gotovo istovremeno Zelena akcija objavljuje hrvatski prijevod teksta Fride

Kieninger „LNG: put u klimatski kaos“, u kojem se upozorava:

„LNG samo usporava zbiljska rješenja koja bi pomogla protiv energetskog siromaštva, kao što je subvencionirano renoviranje i programi obnovljivih izvora energije koji su prijeko potrebni diljem Europe. Vrijeme je da se snagu (doslovce) prebaci na ljude, nasuprot plinskim gigantima i da se osigura subvencije za obnovljive izvore onima koji žive u energetskom siromaštvu. To će izmijeniti narativ tako da se od pasivnih žrtava vezanih uz fosilna goriva prijeđe u aktivne potrošače čiste, priuštive energije.“ – Martha Myers, Friends of the Earth Europe.

Tijekom 2022. godine sve veći problemi u opskrbi EU zemalja ruskim plinom dovode u središte pozornosti diverzifikaciju opskrbe prirodnim plinom. Krajem 2022. godine Vlada RH odlučuje dvostruko (peterostruko?) povećati kapacitet LNG terminala u Omišlju. Samo nekoliko mjeseci kasnije, u siječnju 2023. Udruga za održivi razvoj energetskih sustava i Zelena akcija su promovirale sažetak Studije „Deplinofikacija Republike Hrvatske“ (Studija). Prof. dr. sc. Neven Duić i osam koautora Studije su dokazali da je moguće do 2035. godine fosilni plin zamijeniti obnovljivim izvorima energije i jamčiti povrat troškova već do 2037. godine. Pri tome su utvrđene tri glavne točke:

• Deplinofikacija proizvodnje električne energije: moguće je ostvariti vjetroelektranama i Sunčevim elektranama; za veću uporabu obnovljivih izvora energije nužno je osigurati kratkoročno skladištenje vodika i optimizirati punjenje elektro vozila.

• Deplinofikacija sektora industrije: plin se u industriji koristi za energetsku i neenergetsku potrošnju (rafinerije i Petrokemija); neenergetska potrošnja se može zamijeniti zelenim vodikom; energetska potrošnja u industriji - u niskotemperaturnim procesima plin se može nadomjestiti električnom energijom, a u visokotemperaturnim procesima zelenim vodikom.

• Deplinofikacija grijanja stambenih objekata: fosilna goriva se najčešće koriste za grijanje; u sjevernim kopnenim područjima najčešće je grijanje individualnim plinskim kotlovima. Studija je pokazala da se u gusto naseljenim sredinama izgradnjom centraliziranog toplinskog sustava (CTS-a) može nadomjestiti čak 45 % potrošnje plina za grijanje; postojeće sustave grijanja treba dekarbonizirati: geotermalnom energijom, Sunčevom energijom sa spremnicima topline, energijom vodonosnika, tla, zraka te uporabom lokalno dostupne biomase (pazeći na njezinu održivost); dizalice topline pogonjene zelenom električnom energijom povećavaju fleksibilnost i učinkovitost; individualne plinske bojlere nužno je zamijeniti dizalicama topline na zrak, tlo i vodu. U Studiji se zaključuje da je u cilju deplinofikacije nužno CTS isključivo temeljiti na kogeneraciji i plinskim kotlovima,

RH je među tri europske zemlje s najvećim udjelom šteta od klimatskih promjena u odnosu na bruto nacionalni proizvod

te godišnje ulagati u 245 MW dizalica topline i do 2035. godišnje izgraditi 380 MW vjetroelektrana i 410 MW fotonaponskih elektrana. Pored toga je nužno poticati lokalnu izgradnju elektrolizatora i proizvodnju zelenog vodika i tako godišnje instalirati 60 MW elektrolizatora te 60 MWh pohrane vodika.

Otpad – deplinofikacija i zaštita klime

Ako su mjere dekarbonizacije u RH samo privremeno zanemarene, zašto se onda investira u proširenje LNG terminala u Omišlju? Prema Strategiji ne treba ulagati u potrošnju fosilne energije, nego poticati privatna ulaganja u OIE i to naročito na lokalnoj razini. Zeleni aktivisti i mladi uporno zahtijevaju provedbu smanjenja ovisnosti od fosilnih goriva i zaštitu klime. Nažalost, gotovo nikada nemaju veću pozornost hrvatskih medija. Primjerice, ne tako davno je u Zagrebu na Europskom trgu održan veliki prosvjed mladih protiv korištenja fosilnih goriva. Međutim to nije bila vijest niti za jedan od tri središnja nacionalna dnevnika na televiziji. Isto tako medijima nije bila vijest ni nedavna promocija ove Stu-

dije u prostoru Hrvatskog novinarskog društva.

Strategija i Studija se temelje na viziji niskougljične energije, odnosno manjoj potrošnji fosilnih goriva. Međutim, hrvatski mediji uporno promoviraju ulaganje sredstava u povećanje kapaciteta LNG terminala, koji osigurava nastavak potrošnje fosilnog goriva.

U prijeporima između plinofikacije i deplinofikacije zaboravlja se da održivo gospodarenja otpadom jamči lokalnu opskrbu energijom uz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Strategija upravo tu mogućnost izravno i predlaže, ali RH među EU zemljama prednjači u bacanju čvrstog otpada i otpadnog mulja na odlagališta i „skladišta“. Godišnje se u Hrvatskoj na odlagališta baci energija, koja odgovara količini od najmanje 10 % ukupne godišnje potrošnje primarne energije. Odlaganjem se odbacuju i resursi, ugrožava zdravlje ljudi te povećava emisija stakleničkih plinova.

„Jeftino“ odlaganje je glavni argument za toleriranje i održavanje stotinjak odlagališta u RH. Ujedno, to je razlog što u RH uveliko nedostaju postrojenja za materijalnu, biološku i termičku energijsku oporabu otpada. U javnosti su redovito najveći problem samo neugodni mirisi iz komunalnih odlagališta. Međutim, stvarno je vrlo veliki broj opasnih ugroza odlaganja (onečišćenje pričuva pitke vode, požar, eksplozija itd.). Odlaganjem otpada se ugrožava zdravlje ljudi i trajno gube vrijedni resursi. Odlaganjem neobrađenog komunalnog i drugog biorazgradljivog otpada nastaje odlagališni plin (bioplin), koji uz ugljikov dioksid sadržava i 60 % metana, koji je više od dvadeset puta opasniji staklenički plin. HEP je naručio izradu studije, koja je pokazala da se u postojećim elektranama i energanama mogu u kogeneraciji uspješno oporabiti sve količine nereciklabilnog otpada. Tako se iz vlastitog gorivog otpada može povećati proizvodnja električne energije i spriječiti odlaganje.

Strategija i Studija predlažu povećanje proizvodnje električne energije iz lokalnih izvora. U RH kao da je nekome u interesu uvoziti skupo fosilno gorivo, a istovremeno plaćati za zbrinjavanje GIO-a (gorivo iz otpada) u energanama na otpad, lociranim poglavito u razvijenim europskim zemljama. U posljednje vrijeme energane na otpad su „prepunjene“ te je cijena termičke energetske oporabe vrlo visoka. Istovremeno su povećane i cijene fosilnih goriva te zbog neodgovornog i neodrživog gospodarenja otpadom RH dvostruko gubi (i na uvozu i na izvozu energije).

EU parlament je zatražio zabranu odlaganja plastičnog otpada. EU nije zabranila spaljivanje otpada, iako su to tražile zelene udruge. S druge strane, EU je zabranila odlaganje neoporabljenog otpada te će Europska komisija prijaviti RH Europskom sudu upravo zbog odlaganja neoporabljenog otpada. Recikliranje otpadne plastike temeljeno na Analizi životnog ciklusa (LCA) jamči najučinkovitiju dekarbonizaciju.

Europska komisija je objavila dokument „Analiza proizvodnje energije iz otpada u kružnom gospodarstvu“, koja obuhvaća:

• suspaljivanje u postrojenjima za izgaranje i u proizvodnji cementa i vapna

• spaljivanje u namjenskim objektima

• anaerobna digestija biorazgradivog otpada

• proizvodnju krutih, tekućih ili plinovitih goriva iz otpada

• druge procese među kojima je i neizravno spaljivanje nakon pirolize i uplinjavanja.

Svi ti procesi mogu se provoditi uz propisani nadzor emisija. Procesi anaerobne digestije u kojima nastaje bioplin i digestat smatraju se recikliranjem. S druge strane spaljivanje, ovisno o stupnju energetske oporabe, smatra se oporabom ili zbrinjavanjem. U EU hijerarhiji otpada određen je položaj pojedinog procesa proizvodnje energije iz otpada. Posebno se ističe da svaka država članica ima fleksibilnost u primjeni ove hijerarhije u cilju postizanja najboljeg rezultata za okoliš (LCA).

Najviše spalionica imaju Švedska (591 kg/st.) i Danska (587 kg/st.). Tri četvrtina kapaciteta za spaljivanje nalazi se i u drugim sjevernim, razvijenim europskim zemljama. U tim zemljama veliki broj gradova je zahvaljujući proizvodnji energije iz otpada izbjegao odlaganje otpada, te su kombinacijom biološke i termičke energetske oporabe postali klimatski neutralni. Naročito je izazovno da je EU komisija (prvi put?) podijelila EU zemlje na:

• države članice s malim ili nepostojećim kapacitetima za spaljivanje i visokom ovisnošću o odlagalištima

• države s visokim namjenskim kapacitetima za spaljivanje.

RH spada u zemlje s malim kapacitetima ili bez kapaciteta za spaljivanje te je tako osuđena na dugoročni izvoz GIO, koji će se dugoročno u RH sve više proizvoditi u izgrađenim i planiranim Centrima za gospodarenje otpadom (CGO-ima).

EU detaljno određuje financiranje gradnje spalionica, ali i kada se odvozi otpad u udaljene spalionice, nije kršenje načela blizine. Međutim, ne određuje se da energane na otpad u razvijenim zemljama moraju prihvatiti i po kojoj cijeni GIO iz država koje nemaju spalionice.

RH se već trideset godina nalazi u apsurdnoj situaciji. To

nije samo zbog citiranog dokumenta (COM(2017) 34 final), nego naročito i zbog vrlo negativnog mišljenja nekih hrvatskih stručnjaka i nekih zelenih udruga. Već više od trideset godina oni priječe projekte spalionica i drugih projekata proizvodnje energije iz otpada. Zbog toga je vrlo žestok otpor lokalnih građana, što izaziva pozornost medija. Do sada nije bilo političke volje za provedbu referenduma, koji bi stvarno pokazao mišljenje većine građana. Neprijeporno, do sada su u RH gotovo svi projekti spaljivanja otpada obustavljeni.

Povremeno postaje vidljivo da pristup problemu otpada u RH nije dosljedan. Tako je jedna zelena aktivistica s čuđenjem postavila pitanje - kako to da sada, nakon izgradnje energane na otpad u Trstu, GIO iz jednog hrvatskog CGO-a odlazi tamo? Za to se treba platiti (iako je vrlo vrijedno gorivo), a „otrovni plinovi“ iz spalionice Trst dolaze iznad Istre? Takvih primjera je mnogo. Cilj ovog teksta nije ukazati na to da treba silom u RH izgraditi spalionice, odnosno energane na otpad, već otvoriti diskusiju temeljenu na mjerljivim argumentima. Polaznice trebaju biti zaključna promišljanja EU dokumenta o proizvodnji energije iz otpada:

„Procesi proizvodnje energije iz otpada mogu imati važnu ulogu u prijelazu na kružno gospodarstvo uz uvjet uporabe EU hijerarhije otpada. U skladu sa Strategijom energetske unije i Pariškim sporazumom može se maksimalno povećati proizvodnju energije iz otpada.“

Odlaganjem otpada odbacuju se i resursi, ugrožava zdravlje ljudi ugrožavazdravljeljudi te povećava emisija stakleničkih plinova

Stoljeće ROTOPRESSa

Prije gotovo 100 godina FAUN je osmislio danas legendarni sustav sabijanja i odvoza otpada koji se temelji na rotirajućem bubnju. Prednost takvog načina sabijanja i dan danas – doslovno - „drži vodu“

roz stoljeće inovacija i razvoja, FAUN je usavršio ROTOPRESS na svim područjima: sigurnosti, ekonomičnosti, efikasnosti, okretnosti, održavanja… Čak i nakon dugogodišnjeg korištenja izgleda još uvijek dobro, a i tehnički je u odličnom stanju, te time drži visoku cijenu prilikom ponovne prodaje.

Troškovi korištenja i redovitog održavanja ROTOPRESS-a su manji u usporedbi sa svim ostalim konceptima sakupljanja otpada, pri jednakom kapacitetu

Koncept

U rotirajućem bubnju otpad se neprestano okreće i gura prema naprijed pomoću dvije pužnice. Razmak između pužnica se smanjuje, a otpad se sabija. Nadogradnja je hermetički zatvorena do najmanjeg nabora: ROTOPRESS spremnik je konstruiran tako da voda (kod biološkog otpada), prašina i pepeo ne mogu izaći.

Spremnik se prazni promjenom smjera okretanja bubnja. Pritom se bubanj samostalno čisti i ne ostaju tragovi nečistoće - nema otežanog čišćenja nedostupnih mjesta, sprječava se korozija i sakupljanje neugodnih mirisa.

Ekonomičnost

S obzirom da je samo bubanj pokretan, a zaštitne ploče pužnica mogu se nakon mnogo godina korištenja jednostavno i lagano zamijeniti, troškovi korištenja i redovitog održavanja su manji u usporedbi sa svim ostalim konceptima sakupljanja otpada, pri jednakom kapacitetu.

Na raspolaganju su nadogradnje veličine od 8 do 41 m3 i različita podvozja. Zahvaljujući jako kratkom osovinskom razmaku vozilo je nevjerojatno okretno, a iznenađuje i podjela težine po osovinama pri svakoj količini popunjenosti.

Također, ROTOPRESS teži 800 kg manje nego vozilo s potisnom pločom istog volumena. Količina otpada za prijevoz je tako veća, a potrošnja goriva i CO2 emisija su manji.

S odgovarajuće dimenzioniranim mehanizmom za podizanje i pražnjenje ROTOPRESS može prazniti sve kontejnere veličine od 60 litara pa sve do 1.100 litara. Posebnu jačinu pokazuje kod odvoza biološkog otpada koji se u okretnom bubnju odmah homogenizira.

ROTOPRESS posebnu jačinu pokazuje kod odvoza biološkog otpada koji se u okretnom bubnju odmah homogenizira

U skladu

s vremenom

ROTOPRESS nadogradnja može se ugraditi na bilo koju vrstu podvozja, pa time i električna, a korak dalje u FAUN-u učinili su razvivši FAUN Bluepower, kojim se u potpunosti odmiču od klasičnog pogona na dizel goriva i orijentiraju se na gorivo budućnosti – vodik.

Serijska proizvodnja Bluepowera započinje 2021. godine otvaranjem FAUN-ovog ogranka tvrtke ENGINIUS koja se bavi razvojem alternativnih pogona za transportna (Citypower) i komunalna (Bluepower) vozila.

Generalni zastupnik za Faun na hrvatskom tržištu je tvrtka Komop iz Zagreba (www.komop.hr).

Novi CAT 926, 930 i 938 u – uz nove tehnologije do veće p

Novi

Catovi utovarivači

na kotačima koriste napredne tehnologije za jednostavnije upravljanje, povećanje sigurnosti i veću ekonomičnost stroja.

Prvi u industriji imaju četiri prilagođena načina rada pogonskog sklopa

ova generacija Cat utovarivača na kotačima nudi niz novih tehnologija i značajki osmišljenih za povećanje produktivnosti. Fleksibilnost strojeva je povećana, mali utovarivači na kotačima nude konfiguracije specifične određenim industrijama: za učinkovit rad u poljoprivredi, za rad s otpadom, za rad u šumarstvu, za uklanjanje snijega i sl. Modeli prilagođeni određenoj industriji mogu se konfigurirati u tvornici, ali i putem paketa opreme za naknadnu nadogradnju koju instalira Cat zastupnik.

Novi utovarivači isporučuju učinkovitu snagu, Catov adaptivni sustav prilagođava brzinu motora unosima operatera i pruža uvijek optimalnu snagu za rad. Tako se povećava produktivnost i smanjuje potrošnja goriva. Strojevi su optimizirani i dimenzionirani za rad pri standardnom nižem broju okretaja motora za ove male utovarivače na kotačima. Produktivan i učinkovit radni raspon od 1.200 do 1.500 okretaja u minuti čini utovarivače učinkovitijim u potrošnji goriva. Pumpe ugrađene u ove strojeve su predimenzionirane i rade na nižim brzinama vrtnje radi manjeg trošenja i duljeg vijeka trajanja.

Inovativna tehnologija pogona

Prvi u industriji, novi Catovi utovarivači na kotačima imaju četiri prilagođena načina rada pogonskog sklopa.

Način rada za opće poslove: dizajniran za korištenje hidromehaničkih alata ili rad podizanja i postavljanja sa snagom priključka i velikom brzinom, način rada pomoćnog vozila pruža finu kontrolu brzine na tlu s blokadom gasa motora u minuti.

Pojačani okretni moment: štedi do 5% goriva "slobodnim hodom" u zavojima i na nizbrdicama.

Hystat način rada: osigurava kočenje motorom s agresivnim usporavanjem, ubrzavanjem i ne kreće dok se ne pritisne gas.

Ledeni način rada: za čišćenja snijega, ledeni način rada nudi polagane promjene smjera i produženo izvlačenje radi bolje kontrole na skliskoj podlozi.

Nova automatska kontrola zakretnog momenta kotača omogućava u određenim uvjetima smanjeno okretanje gume. Poboljšavajući vuču na teškom terenu, novi utovarivači imaju standardnu blokadu diferencijala prednje osovine s dodatnim ograničenim stražnjim diferencijalom proklizavanja. Na utovarivačima 926 i 930, blokadom diferencijala rukovatelj jednostavno upravlja u hodu pomoću joysticka. Novi utovarivač 938 standardno dolazi s automatskom blokadom diferencijala, postoji i ručna kontrola.

Povećana preciznost

Cat Payload dio je standardnog paketa opreme na svim spomenutim modelima. S njim je uključeno 250 sati demo rada, za testiranje prije pretplate. Nakon isteka tog perioda kupac, želi li nastaviti koristiti uslugu, mora plaćati pretplatu. Cat Payload

tovarivači na kotačima roduktivnosti i fleksibilnosti

omogućava vaganje u pokretu kako bi pomogao operaterima da pogode točne utovare da bi izbjegli preopterećenje i nedovoljno ili pogrešno utovarivanje materijala.

Jednostavne postavke tipke u kabini za gornji i donji nagib omogućuju operaterima da prilagode položaj žlice zadatku. Prilagodba pomaže maksimiziranju životnog vijeka oštrice žlice. Trešnja žlice omogućuje precizno doziranje materijala pri utovaru i efikasno pražnjenje pri rasipanju i čišćenju žlice, dostupna je tipkom na joysticku.

Poboljšana sigurnost

Nova kabina podiže udobnost strojara i poboljšava vidljivost radi povećanja sigurnosti. Manji stupovi kabine, povećana površina prozora, grijani i električni retrovizori s nižim paraboličnim i standardnim stražnjim kamerama poboljšavaju vidljivost oko stroja. Nove opcije uključuju kameru s višestrukim pogledom koja pruža pogled iz ptičje perspektive oko utovarivača. Detekcija stražnjih objekata s vizualnim i zvučnim alarmima daje dodatna upozorenja na prepreke iza stroja.

Automatska kontrola temperature s tipkom za odmrzavanje pruža radnu udobnost u velikom rasponu vanjske temperature. Automatsko svjetlo prikladno osvjetljava radno mjesto stroja. Opcija pri kupnji je signalno svjetlo montirano na vrhu kabine koje daje vizualno upozorenje kada operater nije u kabini ili kad operater nije vezan sigurnosnim pojasom.

Novo za ovu seriju modela je Cat Command tehnologija. Cat Command konzola nudi daljinsko upravljanje strojem na liniji vidljivosti. Cat Command stanica postavlja operatera u virtualnu kabinu s poznatim kontrolama stroja za daljinsko upravljanje utovarivačem izvan vidnog polja. Jedan operater može kontrolirati više strojeva, jedan po jedan, na različitim mjestima iz jedne komandne stanice.

Učinkovit rad

Prilagodljiv zaslon u kabini pruža jednostavan pregled radnih parametara. Korištenjem profila operatera, može

nja – novom upravljačkom palicom s povratnom silom (force feedback) i upravljačem. Nova upravljačka palica omogućuje utovarivačima da putuju brzinama do 40 km/h.

Dodatno, novi utovarivači nude opciju upravljanja joystickom ili jednoosnim polugama, a oba načina dolaze s nizom programabilnih opcija za bolju prilagodbu operatera.

Ponuđena je opcija spojnice i visokog dizanja za sve nove modele. Patentirano sučelje fuzijske spojnice s pozitivnim tlakom eliminira habanje i maksimizira učinak uz smanjeni pomak radnog alata. Cijeli asortiman radnih alata za nove utovarivače uključuje optimizirane vilice s mehaničkim paralelnim podizanjem i žlicama koje imaju agresivan kut nosača za zadržavanje tereta i 10% povećanje faktora punjenja.

Značajne uštede

Servisni intervali izmjene motornog ulja i filtera te filtera goriva povećani su na 1.000 sati. Na period od 10.000 radnih sati povećani interval štedi 45% u motornom ulju, 67% u filtrima goriva i 45% na filtrima zraka, značajno smanjujući troškove servisa i poboljšavajući vrijeme rada utovarivača. Povratno filtriranje na Hystatu, priključku i sustavima upravljanja održava hidraulično ulje čišćim i poboljšava pouzdanost sustava.

Sva mjesta za svakodnevne provjere i održavanje sada su na dohvat ruke, a novi filter kabine servisira se s razine tla, skraćujući vrijeme servisiranja i poboljšavajući sigurnost. Dodatno integrirano automatsko podmazivanje s podesivom učestalošću podmazivanja pomaže maksimalno produljiti vijek trajanja komponenti i smanjiti troškove pravilnim podmazivanjem šarki. Nadzor tlaka i temperature u gumama s podesivim sigurnosnim granicama pomaže produljiti životni vijek guma i minimizirati troškove.

Kamionske čistilice održavanje prometn

Tvrtka Gradatin ekskluzivni je zastupnik renomiranog njemačkog proizvođača kamionskih nadogradnji Brock Kehrtechnik GmbH za tržište Republike Hrvatske

Brock Kehrtechnik čistilice - 100 posto njemački proizvod

Tvrtka Brock Kehrtechnik osnovana 1993. u njemačkom Bochumu proizvođač je specijaliziranih kamionskih nadogradnji za čišćenje javnih površina i aerodromske opreme. Zbog potrebe za većom operativnom površinom, 2006. godine premještaju tvornicu iz Bochuma u Witten, a 2009. godine, zbog rastuće situacije s narudžbama proširuju tvornicu s dodatnih 6.500 m2 proizvodnog pogona.

Širom svijeta godišnje isporučuju više od 150 specijalnih nadogradnji. Uz stručno znanje visokomotiviranog osoblja i bliskom suradnjom sa svojim partnerima, uvijek pronalaze optimalna rješenja za svoje kupce bez obzira na specifičnost zahtjeva.

Stalnim zalaganjem za inovativnost i kompetentnost stekli su titulu tržišnog lidera s dugogodišnjim iskustvom u razvoju,

za ica

dizajnu i proizvodnji isključivo visokokvalitetnih kamionskih nadogradnji za čišćenje.

Koncept BROCK nadogradnji namjerno je razvijen kao modularni sustav. Ovisno o tipu šasije, veličine spremnika (od 4 do 12 m³) vozila mogu biti opremljena s desnom, lijevom ili obostranom jedinicom za čišćenje. Također postoji mogućnost dodavanja dodatnih spremnika za vodu te ostale dodatne opreme.

Visoki standardi kvalitete

Tvrtka je certificirana prema DIN EN ISO 9001: 2015, što znači da njihov sustav upravljanja kvalitetom (QM) ispunjava stroge zahtjeve postavljene u tom standardu. To im omogućuje pružanje ne samo proizvoda koji udovoljavaju tržišnim zahtjevima već i povećati zadovoljstvo koje pružaju svojim kupcima.

Reciklirani agregati – novi život građevinskom otpadu

U Metso Outotecu imaju već desetke godina iskustva u drobljenju i prosijavanju. Proizvode strojeve koji su namijenjeni preradi građevinskog otpada u agregate za višekratnu upotrebu, od čeljusnih i udarno rotacionih drobilica do sijačica

mperativna potreba i sve veća potražnja za davanjem novog života građevinskom otpadu sada je važnija nego ikad prije. Zakonodavstva diljem svijeta pozivaju svoje zemlje članice da recikliraju sve više građevinskog otpada i otpada od rušenja. Ponovna uporaba drobljenog betona umjesto prirodnog kamena i recikliranja metala štedi i okoliš i resurse graditelja.

Recikliranje agregata predstavlja veliku priliku za proizvođače da prošire svoje poslovanje na profitabilan način, a istovremeno daju novi život agregatima koji se više ne koriste, kao što su srušena infrastruktura srušenih i starih zgrada, kuća, starih cesta ili mostova. Recikliranje agregata ne zamjenjuje korištenje prirodnog kamena ili pijeska, već proširuje poslovne mogućnosti kao i

životni vijek onih materijala koji bi inače otišli u otpad. Osim toga, troškovi odlaganja otpada od rušenja stalno rastu, a troškovi postaju još značajniji kada je udaljenost prijevoza velika. Stoga djelovanje na licu mjesta i davanje novog života tim materijalima, umjesto plaćanja da ih se riješimo, ima i ekološkog i financijskog smisla.

Desetljeća iskustva

U Metso Outotecu imaju već desetljeća iskustva u drobljenju i prosijavanju. Proizvode strojeve koji su namijenjeni preradi građevinskog otpada u agregate za višekratnu upotrebu, od čeljusnih drobilica, preko udarno rotacionih drobilica, do raznih modele sijačica, koji su našli svoje korisnike i širom Hrvatske.

Čeljusne drobilice:Udarne drobilice:Sijačice (Reciklameri):

Lokotrack

Lokotrack

Lokotrack

Lokotrack

Lokotrack

Pravi stroj za pravi materijal

Odabir i korištenje prave drobilice i njihovo naknadno sortiranje (sijanje) su ključne zadaće za uspješnu operaciju recikliranja. Da bismo uspjeli u operaciji drobljenja, važno je, primjerice, da su jedinice dizajnirane za uspješnu obradu i rukovanje raznim materijalima uključenim u reciklirani otpad, kao što su beton, cigla, asfalt ili šljaka (troska).

Posebno se izdvajaju modeli mobilnih čeljusnih drobilica serije 6, koje su proizvedene i razvijene prvenstveno za upotrebu u recikliranju građevinskog otpada. Najzastupljenijih modeli na našem tržištu su Lokotrack LT96 (33 tone) i Lokotrack LT106 (45 tona).

Ovi modeli objedinjuju sve glavne značajke i jednakovrijedno se mogu koristiti kao reciklažno postrojenje i kao postrojenje u preradi mineralnih stijenskih masa u iskopima i kamenolomu, a naročito su korisne kompanijama koje vrše usluge drobljenja, odnosno recikliranja.

Srce svakog Lokotracka čini njena drobilica, koja je kod ovog modela, poznata i priznata čeljusna drobilica serije C koju odlikuje brz i siguran rad i jaka udarna snaga, što omogućuje veliki kapacitet drobljenja.

U model LT96 ugrađena je drobilica serije 6, točnije C96. Svojim oblikom, konstruktivnim rješenjima i ugrađenim najkvalitetnijim komponentama i materijalima, serija C doka-

zana je kvaliteta i lider je na svjetskom tržištu po broju isporučenih jedinica.

Metso Outotec mobilna udarna drobilica Lokotrack® LT1213S (50 tona), LT1110S(35 tona) i Nordtrack I908S(28 tona) nudi niz značajki u primjeni recikliranja i ima mogućnost nadogradnje integriranog sita, što je čini vrlo popularnim rješenjem za primjenu u recikliranju, jer daje odlične rezultate, naročito u proizvodnji tamponskih mješavina spremne za ugradnju. Svi modeli se transportiraju u jednom komadu.

Pojedini proizvodi bolje odgovaraju određenim vrstama otpada. Na primjer, ako još uvijek imate izvrsnu mješavinu materijala nakon drobljenja mobilna sita Metso Outotec, kao što su Lokotrack® ST2.3, ST2.8, Nordtrack S2.5 i S2.11, idealni su za tu vrst posla, jer su dizajnirani da prosiju i obrade sve vrste betona, asfalta ili troske na željeni finalni proizvod.

Za sva pitanja i pomoć pri odabiru strojeva za reciklažu građevinskog otpada možete kontaktirati tvrtku OK-TEH d.o.o. iz Zagreba, ovlaštenog zastupnika i servisera Metso Outotec za Hrvatsku i BiH (www.o-k-teh.hr).

Fascinantni rezultati Splita!

Mnogo se gradova danas muči pokušavajući suvislo organizirati sustave za odvojeno sakupljanje otpada. Rješenja su razna, a građani više ili manje zadovoljni. Donosimo afirmativnu priču iz drugog po veličini grada u Hrvatskoj: „Da naše misto, bude čisto!“

lokite, Kman i Bol su kvartovi Grada Splita u kojima se višestruko smanjila količina miješanog komunalnog otpada, a povećao se postotak odvajanja reciklabilnog otpada, nakon postavljanja polupodzemnih spremnika koji omogućuju jednostavno i brzo odvajanje otpada. Građani su prepoznali važnost odvajanja otpada čime štite okoliš, čuvaju prirodne resurse i utječu na čistoću i urednost kvarta u kojem žive.

Splitski kvart Plokite u veljači prikupio 32,64% odvojeno sakupljenog otpada!

Stanovnici splitskog kvarta Plokite sve su više počeli odvajati otpad. Otkako su sredinom prosinca prošle godine postavljeni otvoreni polupodzemni spremnici na čak

12 lokacija primjetno je povećano odvajanje otpada iz mjeseca u mjesec. Ukazuju na to podaci prema kojima Čistoća d.o.o. Split u tom kotaru u protekla dva mjeseca bilježi višestruko smanjenje miješanog komunalnog otpada i povećanje onog reciklabilnog.

U odnosu na cijeli Split, koji je 2022. godinu završio s oko 19% odvojenog otpada, Plokite su pokazale da je odvajanje otpada jednostavno i lako. Naime, u siječnju su odvojili 23% otpada, a u veljači se brojka popela na čak 32,64%. Gledajući prema vrstama otpada, u siječnju je na Plokitama prikupljeno 77,2 tone miješanog komunalnog otpada, 4,23 tone biootpada, 3,9 tona papira, 2,7 tona plastike i oko 750 kilograma stakla.

I drugi kvartovi u Splitu bi trebali slijediti njihov primjer i povećati odvajanje otpada na zelenim otocima i u polupodzemnim spremnicima. Neka s Plokita počne čist Split!

I na Kmanu, gdje su krajem siječnja otvoreni polupodzemni spremnici na četiri lokacije, građani su do kraja veljače povećali postotak odvajanja reciklabilnog otpada za čak četiri postotna boda. Tako on trenutno iznosi 24%. Količine odvojeno prikupljenog biootpada, papira, plastike, stakla i glomaznog otpada porasle su i u kotaru Bol. Zahvaljujući dosadašnjih osam lokacija na kojima su ugrađeni polupodzemni spremnici, stanovnici odvajaju oko 20% otpada.

Odvajanjem otpada štitimo okoliš, čuvamo prirodne resurse i utječemo na čistoću i urednost kvarta. Građani Plokita, Kmana i Bola prepoznali su tu važnost. Kako bi svim građanima Splita omogućili jednostavno i lako odvajanje

[autor] Marko Brnčić, STP d.o.o.

nostavno ugrađuje oslobađajući pritom dragocjena parkirališna mjesta, smanjujući potrebnu površinu za pet puta, dok se istovremeno višestruko povećava dostupan volumen. Uz sve navedeno čist je, uredan, tih i ne smrdi.

Što je to? To je polupodzemni spremnik! Bravo Splite!

Posebno se vodilo računa i o pristupu kako bi i osobama s invaliditetom bilo osigurano nesmetano korištenje polupodzemnih spremnika

Komunalne nadogradnje IRIDE na podvozju Iveco

Nadogradnje Iride garantiraju pouzdano i učinkovito prikupljanje otpada

isoka kvaliteta i neprestano usavršavanje odavno su zaštitni znak talijanskog proizvođača komunalnih nadogradnji Iride. Kontinuirani razvoj omogućio je prilagođavanje nadogradnji Iride karakteristikama podvozja i potrebama korisnika, uvijek s jednim ciljem – stvoriti optimalizirano komunalno vozilo s najvećom neto korisnom nosivošću uz najmanju ukupnu dozvoljenu bruto masu i kompaktne dimenzije. Nadogradnje Iride svojim dizajnom i dimenzijama maksimalno iskorištavaju sav dostupan prostor i potencijal podvozja na koji se ugrađuju te imaju najveći volumen nadogradnje u odnosu na nadogradnje sličnih proizvođača u klasi. Uz optimalizirane dimenzije i performanse sustava za sabijanje, potpuno vodotijesni spremnik nadogradnji Iride glavni je preduvjet za učinkovito prikupljanje komunalnog, selektivnog i biorazgradivog otpada. Sve nadogradnje Iride opremljene su dvobrzinskim uređajem za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80 - 1100 l, koji prilagođavanjem brzine kretanja unutar ciklusa omogućuje očuvanje polietilenskih kanti i kontejnera, osiguravajući njihovu dugotrajnost u korištenju.

Posebna pažnja posvećena je i potisnoj ploči za sabijanje otpada, s izrazito velikim omjerom sabijanja otpada uz optimalizaciju konstrukcije, kako bi se mogla koristiti i na podvozjima ukupne bruto mase 3,5 t.

Nadogradnje Iride jednostavno se prazne kipanjem/prekretanjem, direktno u veće komunalno vozilo ili press kontejner, bez potrebe za pretovarnom rampom i bez kontakta otpada s tlom. Pražnjenje prekretanjem vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje, zahvaljujući posebnoj konstrukciji spremnika. Prije pražnjenja, stražnji valjkasti stabilizatori automatski se spuštaju te se po izvršenom pražnjenju automatski podižu. Proces pražnjenja je iznimno jednostavan i brz, uz mogućnost pražnjenja i iz kabine sukladno normi EN 1501-1.

Svaka nadogradnja Iride koja napusti tvornicu uistinu predstavlja vrhunac tehnologije i kvalitete dostupne u sustavu gospodarenja otpadom. Svi dosadašnji korisnici uvjerili su se u to iz vlastitog iskustva. I svi dosadašnji korisnici s razlogom postaju – višekratni korisnici, koji opet i iznova odabiru komunalne nadogradnje ove marke.

Proizvodni program Iride izveden je u potpunosti sukladno važećim europskim normama i predstavlja cjeloviti program komunalnih nadogradnji na europskom tržištu, namijenjen svim radnim uvjetima. Detalji o komunalnim nadogradnjama IRIDE dostupni su kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Sve nadogradnje Iride opremljene su dvobrzinskim uređajem za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80 - 1100 l

Vjetropark Roan jedan je od šest vjetroparkova obuhvaćenih projketom Fosen Vind

Pet najvećih europskih projekata obnovljive energije

U Europi je razvijeno nekoliko velikih infrastrukturnih projekata za iskorištavanje energije vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora. Izdvojili smo pet najvećih

drživost je imperativ. Energija iz obnovljivih izvora sve je popularnija – niz zemalja nastoji smanjiti svoje ugljične otiske i ovisnost o fosilnim gorivima te prijeći na održive energetske izvore. Europski zeleni plan postavio je cilj da Europa do 2050. postane klimatski neutralna. Plan potiče razvoj zelenih tehnologija, održive industrije i transporta te smanjenje zagađenja. U Europi je razvijeno nekoliko velikih infrastrukturnih projekata za iskorištavanje energije vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora. Izdvojili smo pet najvećih projekata koji se temelje na obnovljivim izvorima energije.

Fosen Vind, Norveška

Vrsta projekta: kopnena vjetroelektrana

Fosen Vind je projekt koji obuhvaća nekoliko farmi kopnenih vjetroelektrana u okrugu Trøndelag u središnjoj Norveškoj. Vjetroelektrane imaju ukupni kapacitet od 1 gigavata i 278 turbina raspoređenih na šest lokacija. Investitori su norveška državna elektroenergetska kompanija Statkraft (52,1 %), koja je i nositelj projekta, TrønderEnergi (7,9 %) i Nordic Wind Power (40 %), a najavljen je kao najveći projekt kopnenih vjetroelektrana u Europi. Vrijednost investicije procijenjena je na 11 milijardi norveških kruna.

Projekt je pokrenut 2016. godine, a vjetroelektrane proizvode oko 3,4 TWh čiste energije godišnje, što je dovoljno za napajanje približno 170.000 norveških kućanstava.

Vjetroelektrane se nalaze u obalnom području koje obuhvaća poluotok Fosen, otok Hitra i općinu Snillfjord u okrugu Trøndelag. Vjetroelektrane Harbaksfjellet, Roan, Storheia i Kvenndalsfjellet s kombiniranim kapacitetom od 750 MW nalaze se sjeverno od fjorda Trondheim, dok se vjetroelektrane Geitfjellet i Hitra 2 s kombiniranim kapacitetom od 250 MW nalaze južno od Trondheima.

Vjetroelektrane su opremljene turbinama Vestas. Od 278 turbina, 248 su modela V117-3.45MW, a preostalih 30 su turbine V112-3.45MW. S promjerom rotora od 117 metara i tri lopatice duge 57,2 metra, svaka turbina V117-3,45 MW ima zahvatnu površinu od 10.751 m². Turbine V112-3.45MW, s promjerom rotora od 112 metara i duljinom lopatica od 54,7 metara, imaju zahvatnu površinu od 9.852 m². Brzine vjetra pri uključivanju i isključivanju za obje varijante turbine su 3 m/s, odnosno 25 m/s.

Električna energija prenosi se u nacionalnu mrežu preko 132 kV dalekovoda povezanog na 420kV dalekovod od Namsosa do Trollheima.

Hornsea Project Two, Ujedinjeno

Kraljevstvo

Vrsta projekta: pučinska vjetroelektrana

Hornsea Project Two je najveća pučinska vjetroelektrana na svijetu. Udaljena je oko 89 kilometara od obala Yorkshirea. Vjetroelektrana je potpuno operativna od kolovoza prošle godine i opskrbljuje električnim energijom oko 1,4 milijuna britanskih kućanstava. Sustav se sastoji od 165 Siemensovih vjetroturbina ukupnog kapaciteta 1,3 GW koje se prostiru na području površine 462 četvorna kilometra (što je jednako površini 64.000 nogometnih igrališta). Svaka lopatica turbine duga je 81 metar. Investitor je tvrtka Ørsted.

Hornsea 2 nalazi se uz sestrinski projekt Hornsea 1, s kojim zajedno može napajati 2,5 milijuna kućanstava. Područje Hornsea u Sjevernom moru obuhvaća više od 2.000 četvornih

[autor] Tihomir Dokonal

kapaciteta 2,8 GW.

Projekt Hornsea je veliki korak u ispunjavanju cilja da Ujedinjeno Kraljevstvo do 2030. u pogonu ima pučinske vjetroelektrane ukupnog kapaciteta 50 GW.

Francisco Pizarro, Španjolska

Vrsta projekta: solarna elektrana

U kolovozu prošle godine španjolska energetska tvrtka Iberdrola pustila je u pogon fotonaponsku elektranu Francisco Pizarro, najveću takvu elektranu u Europi. Ovo postrojenje ima ukupni kapacitet od 590 megavata i čistom energijom opskrbljuje 334.400 kućanstava. Prostire se na površini

većoj od 1.300 hektara, što odgovara površini od oko 2.000 nogometnih igrališta. Francisco Pizarro nalazi su u zapadnoj španjolskoj regiji Extremaduri, na području općina Torrecillas de la Tiesa i Aldeacentenera u provinciji Cáceres. Investicija je vrijedna više od 300 milijuna eura.

Solarna elektrana sastoji se od 1,5 milijuna solarnih panela raspoređenih u 142 instalacijska bloka. Svaka fotonaponska ploča od polikristalnog silicija duga je 991 mm i široka 956 mm. Fotonaponski moduli montirani su na više od 17 tisuća nosača, a maksimalna visina modula od tla je 3,91 metar. Svaki solarni blok ima pretvarač iz istosmjerne (DC) u izmjeničnu (AC) struju te transformator za podizanje napona na 30 kV. U sklopu projekta izgrađena je i trafostanica s dva transformatora 30/400 kV na površini od 5,67 hektara. Projekt je smanjio emisiju ugljičnog dioksida za 150 tisuća tona godišnje.

Iberdrola je održivost ovog projekta zajamčila potpisivanjem dugoročnih ugovora o kupnji električne energije (PPA) s vodećim tvrtkama u različitim sektorima. Tako će tvrtke Danone, Bayer i PepsiCo svoje centre u Španjolskoj u potpunosti opskrbljivati obnovljivom električnom energijom iz ovog postrojenja.

Francisco Pizarro je kapacitetom premašio drugi veliki Iberdrolin projekt u Extremaduri, fotonaponsku elektranu Núñez de Balboa, s instaliranom snagom od 500 MWp.

Cortes-La Muela, Španjolska

Vrsta projekta: hidroelektrana

Kompleks hidroelektrane Cortes-La Muela nalazi se u španjolskoj pokrajini Huesca, u općini Cortes de Pallás nedaleko Valencije. Hidroelektrana ima ukupni instalirani kapacitet od 1.320 MW, što je čini jednom od najvećih hidroelektrana u Španjolskoj. U vlasništvu je i pod upravom španjolske elek-

Fncisco Pizarro

Ørsted [IZVOR] Iberdrola

troenergetske tvrtke Iberdrola. Ukupna investicija premašila je 1,2 milijarde eura.

Hidroenergetski kompleks od 1,8 GW sastoji se od konvencionalne hidroelektrane Cortes II (290 MW) i pumpno-akumulacijskih elektrana La Muela I (634 MW) i La Muela II (878 MW). Energetski kompleks koristi rijeku Jučar kao donju akumulaciju i umjetnu gornju akumulaciju za skladištenje vode za proizvodnju električne energije tijekom vršne potražnje za električnom energijom. Konvencionalna hidroelektrana Cortes II nalazi se na donjoj akumulaciji, a visinska razlika između donje i gornje akumulacije je 524 metra.

Izgradnja elektrane La Muela I počela je 1983. godine, a u pogonu je od 1989. godine. Crpno akumulacijsko postrojenje La Muela I opremljeno je s tri reverzibilne turbine ukupne instalirane snage 634 MW i ukupne snage crpljenja 540 MW.

metara, promjera 5,45 metara i nagnut pod kutom od 45°.

Energetski kompleks može proizvesti 1.625 GWh čiste električne energije godišnje, što je dovoljno da zadovolji godišnje potrebe za električnom energijom približno 400.000 kućanstava. Kompleks smanjuje godišnju emisiju ugljičnog dioksida za više od dva milijuna tona.

Elektrana Hellisheidi, Island

Vrsta projekta: geotermalna energija

Geotermalna elektrana Hellisheidi na Islandu jedna je od deset najvećih svjetskih geotermalnih elektrana i najveći geotermalni projekt u Europi. Riječ je o postrojenju za proizvodnju toplinske i električne energije (CHP) koje proizvodi 303 MW električne energije i 400 MW toplinske energije. Tvornica se nalazi u području planine Hengill, na jugozapadu Islanda, oko 20 kilometara istočno od glavnog grada Reykjavika. To je jedno od najvećih visokotemperaturnih geotermalnih polja na Islandu, koje pokriva područje od 110 četvornih kilometara. Postrojenje je puštano u rad u pet faza, od 2006. do 2011., a u vlasništvu je i pod upravljanjem tvrtke Orkuveita Reykjavíkur.

Stanica koristi toplinu iz geotermalnih polja koja se nalaze ispod obližnjeg vulkanskog krajolika, koristeći paru za pogon turbina koje proizvode električnu energiju. Osim električne energije, stanica također isporučuje toplu vodu za grijanje.

Hellisheidi strujom i toplom vodom opskrbljuje glavni grad Reykjavik i okolna područja. Električna energija se primarno isporučuje pogonima za preradu aluminija koji se nalaze u okolici. Proizvodi se kombinacijom šest visokotlačnih i jedne niskotlačne parne turbine. Vruća tekućina se ekstrahira kroz 30 bušotina na dubini od 2.000 do 3.000 metara. Ekstrahirana tekućina prolazi kroz separatore pare i magle. Odvojena vruća para pokreće turbine za proizvodnju električne energije. Postrojenje za proizvodnju električne energije koristi oko 500 kg/s geotermalne pare na 180 °C.

Električni sustav svake proizvodne jedinice elektrane sastoji se od generatora od 50 MVA, pojačanog transformatora od 50 MVA/220 kV i transformatora od 11/11 kV za spajanje na servisni sustav stanice od 11 kV. Snaga proizvedena iz elektrane prenosi se u trafostanicu nacionalne mreže udaljenu jedan kilometar od elektrane.

Gradnja hidroelektrana La Muela II počela je 2006., a u komercijalnom pogonu je od listopada 2013. Sastoji se od četiri reverzibilne turbine smještene unutar 117 metara duge, 19,85 metara široke i 50 metara visoke podzemne pećine. Svaka reverzibilna jedinica s turbinom od 600 o/min može proizvesti više od 218 MW električne energije s protokom vode od 48 m³/s dok radi u turbinskom načinu rada tijekom vršne potražnje za električnom energijom. Nazivna snaga hidrauličke pumpe svake jedinice je veća od 185 MW.

U pumpnom načinu rada svaka jedinica može podići vodu u gornji spremnik brzinom od 36 m³/s, koristeći višak obnovljive električne energije u mreži. Voda teče između dva rezervoara kroz podzemnu elektranu, cjevovod dug 840

Za isporuku tople vode svježa podzemna voda zagrijava se parom iz turbina do 83 °C. Zagrijana voda pumpa se u spremnik kapaciteta 950 kubičnih metara kroz cijev širine jedan metar i dugu 360 metara. Topla voda dalje se do grada doprema kroz 19,5 kilometara dugi izolirani podzemni cjevovod. Izgradnja vrelovoda Hellisheidi započela je 2008., u rad je pušten krajem 2010. i ima najveći protok od 2.250 l/s.

Veliki projekt hvatanja i skladištenja ugljika (CCS), pod nazivom Orca, započeo je s radom u geotermalnoj elektrani Hellisheidi u rujnu 2021. Orca za hvatanje i skladištenje ugljika koristi geotermalnu energiju koju generira Hellisheidi.

[IZVOR] Iberdrola

Hidroelektrana CortesLa Muela