Tehnoeko 106

GRAĐEVINSKI OTPAD, REPORTAŽE S KONFERENCIJA TEHNOEKOPOREČ, DANI SUNCA - BOL

Stručno MIRKO BUDIŠA, ZAMJENIK DIREKTORA FZOEU, ZORAN OBRADOVIĆ, DIREKTOR WPD ADRIA

Intervju AVERMANN, CATERPILLAR, GREEN MACHINES, MAZZOCCHIA, STUMMER, ECOMONDO 2023

Predstavljamo

6 Vijesti

16 Intervju

Mirko Budiša, zamjenik direktora

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Sustav gospodarenja otpadom trebamo gledati kao sustav gospodarenja resursima

20 Reportaža

Konferencija Otpad u 21. stoljeću

– dragocjen resurs kružnog gospodarstva

28 Ecomondo 2023

Ekosustav ekološke tranzicije

30 Istraživanje

Zašto raste količina proizvedenog građevinskog otpada u EU

32 Caterpillar

Novi Cat 836 kompaktor – pouzdan i snažan stroj za najteže radove na odlagalištima

34 Stummer

Kamion za sakupljanje otpada s pogonom na vodik za zelenu budućnost

36 Green Machines

Čistilice koje održavaju vaš grad čistim i zelenim

Impressum tEHNOEKO | O stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

38 Avermann

Mobilne pretovarne stanice - pravo rješenje za otoke i obalne gradove

40 Mazzocchia

Komunalne nadogradnje

Mazzocchia – kvaliteta i inovativnost

42 Tehnologija

Inteligentni sustavi donose održivost i profitabilnost

46 Dani sunca 2023

Najvažnija konferencija posvećena energiji sunca!

48 Intervju

Zoran Obradović, direktor wpd Adria

Projekti utemeljeni na obnovljivim izvorima se danas mogu razvijati i tržišno

(NE)KOMUNIKACIJAKONZUMERIZAM - KOMUNALCI

Prije četrdeset godina u Zagrebu su postavljeni prvi spremnici za odvojeno sakupljanje otpada. Tada su neki građani tražili da se i u njihovoj blizini postavi spremnik. Od tada je ojačao NIMBY efekt i sada građani često lokalno protestiraju protiv spremnika i odlagališta, ali i protiv kompostana te drugih projekata gospodarenje otpadom (reciklažnih dvorišta, centara za gospodarenje otpadom i energana na otpad). Zajedničko svim lokalnim protestima uz kvazi edukaciju je naročito nedostatak komunikacije.

Prije četrdeset godina u Zagrebu (Prečko) je otvoren i prvi trgovački centar. Od tada širom RH se otvaraju novi trgovačkih centri te se povećava prodaja upakiranih proizvoda. Nastavno se razvija „online shopping“ i dodatno se povećava količina otpadne ambalaže. Promidžbom proizvođači i trgovci educiraju građane kako što brže i što više kupovati. Doba je konzumerizma i komunalci su zatrpani lavinom otpadne ambalaže iz plastike.

Plastika postoji i u prirodi (npr. pronađena oštrica strijela iz brezova katrana nastala prije 5.300 godina). Problemi s antropogenom plastikom počinju iza II. svjetskog rata razvojem industrijske proizvodnje plastike. Brojne prednosti plastike omogućile su ubrzani razvoj ljudskog društva. Izuzetno spora biološka razgradnja je prednost, ali i golemi nedostatak plastike. Zahvaljujući plastici društvo je postalo bogatije, ali akumulacija otpadne plastike u prirodi ugrožava i sam opstanak živog svijeta. Trenutačno se u svijetu reciklira samo 9 posto količine plastičnog otpada. Iako EU zemlje recikliraju oko 30 posto količine otpadne plastike, 2020. godine Europski revizorski sud objavio je „EU mjere za rješavanje problema plastičnog otpada“. Međutim upitno je koliko u EU godišnje uopće nastaje otpadne plastike, jer su vrlo različiti podaci Eurostata, OECD-a i ostalih. U RH su također upitni podaci o količini otpadne plastične ambalaže. Na nedavno održanoj 10. Međunarodnoj konferenciji časopisa Tehnoeko u Poreču upozoreno je da je procijenjena godišnja količina plastične ambalaže za čak oko 51.000 tona veća od količine prijavljene FZOEU. Proizlazi da je toliko veća i količina nereciklirane otpadne plastike (op.a. EU penali 800 eura po toni). Još i važnije je uočiti da je naknada koju proizvođači plastične ambalaže plaćaju FZOEU-u i do 12 puta manja od naknade koja se prosječno plaća sličnim fondovima u Austriji (ARA, Bonus, Interzero, Reclay, ERP).

Hrvatski gradovi i općine zatrpani su golemim volumenom otpadne ambalaže. Građani žestoko protestiraju, a komunalci i ekološki aktivisti „donkihotski“ nastoje educirati građane. Istovremeno uz akumulaciju plastike u okoliš, redovito je tema hrvatskih medija očekivano poskupljenje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada. Gotovo nikada nema vijesti da je u RH dvostruko povećan sadržaj otpadne plastične ambalaže te da su troškovi odvojenog prikupljanja otpadne plastike do 10 puta veći od troškova prikupljanja MKO-a. FZOEU financijski pomaže komunalcima u nabavi opreme za gospodarenje otpadom, ali to je nedovoljno.

Zbog nedostatka postrojenja za recikliranje i termičku energetsku oporabu u RH, komunalne tvrtke za zbrinjavanje nereciklirane otpadne plastike trebaju platiti i do 200 eura po toni. Sortiranjem, naročito automatskim sortiranjem otpadne plastike i papira povećava se stopa reciklaže i smanjuju troškovi. Ipak, uvijek ostaje dio nerecikliranog otpada. Kemijska depolimerizacija odnosno remonomerizacija se još uvijek istražuje te samo termička energetska oporaba jamči izbjegavanje odlaganja neoporabljenog otpada uz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Propisi RH i EU dozvoljavaju termičku energetsku oporabu i trenutačno u RH nekoliko privatnih tvrtki provodi i priprema gradnju novih postrojenja za termičku energetsku oporabu. Za komunalne tvrtke i građane RH je važno komunikacijom osigurati izgradnju barem jednog javnog postrojenja za termičku energetsku oporabu.

dr. sc. Zlatko Milanović

In memoriam Đuro Horvat

Dana 5. srpnja 2023. u 80. godini života preminuo je Đuro Horvat, osnivač i direktor kompanije Tehnix. Ostaju nam duboka sjećanja na čovjeka kojem su empatija odnosno čovjekoljublje uvijek bili na prvom mjestu. U javnosti, sinonim za Đuru Horvata je eko kompanija Tehnix, koja je od 1991. izrasla u jedinstvenu hrvatsku ekološku industrijsku tvrtku. Tehnix danas zapošljava više od petsto radnika, od kojih su se mnogi vratili iz inozemstva natrag u Hrvatsku. Kompanija Tehnix proizvodi i izvozi i više od 70 posto opreme, strojeva i postrojenja za zaštitu voda i kružno gospodarenje otpadom. Tehnix postrojenja godinama uspješno rade u najboljim komunalnim hrvatskim tvrtkama Pre-kom Prelog i Ponikve Krk, gdje su uspješno i zamijenili uvozna postrojenja. Tehnix u proizvodnji nema otpada i već je godinama zero waste i klimatski neutralna tvrtka, koja solarnom elektranom već pokriva vlastitu potrošnju električne energije. Tehnix je odavno otvorio i Centar za ponovnu uporabu i jamči obnovu rabljene eko opreme.

Kompanija Tehnix proizvodnju temelji na inovacijama i ogromnoj stvaralačkoj energiji Đure Horvata, koja je utkana od samih početaka - od kada je proizvedeno prvih 20 komada posuda za odvojeno sakupljanje otpadnog ulja. Nastavno su proizvedene tisuće Tehnix posuda za otpadno ulje, koje su i danas i uspješan izvozni proizvod. Đuro Horvat od početka je inzistirao na povezanosti tvrtke Tehnix sa stručnjacima, veleučilištima i sveučilištima. Edukacija svih društvenih razina bila mu je osobiti prioritet. Između ostalog, u Donjem Kraljevcu je izgradio oglednu kompostanu, opremljenu isključivo Tehnix opremom i inovativnim strojevima te je organizirana jedinstvena Škola kompostiranja u Hrvatskoj. Vrlo je veliki proizvodni program eko industrije Tehnix, a samo je Đuro Horvat znao koliko je znanja i inovacije bilo potrebno za početak proizvodnje biorotora, bubanj sita i nadogradnji kamiona za sakupljanje otpada. Bio je ponosan na činjenicu da je Tehnix na taj način značajno smanjio dotadašnje cijene slične uvozne opreme.

Nikako nije slučajno da je gospodin Đuro od početka razvoja Tehnixa razvoj temeljio na biotehnologijama pročišćavanja otpadnih voda i reciklaže čvrstog otpada. Nije slučajno gospodin Đuro organizirao obnovu kočije u kojoj se vozio austrijski filozof Rudolf Steiner. Nije slučajno da su u Donjem Kraljevcu rođeni biotehnološka kompanija Tehnix i Rudolf Steiner, utemeljitelj biodinamičke poljoprivrede i waldorfskog odgoja. Neprijeporno nije slučajna vizija razvoja kompanije Tehnix i Steinerove antropozofije, koja je ozbiljna suvremena duhovna disciplina potpuno različita od spiritizma, magije i srodnih kvazi filozofija. Mnogi do danas nisu uspjeli poimati povezanost Steinerovog promišljanja djelovanja nematerijalnih sila na fizički svijet, kao što još nisu otkrili genijalnost vizije gospodina Đure o razvoju biotehnologija u eko kompaniji Tehnix.

Mlađim generacijama Đuro Horvat je ostavio modernu, konkurentu i snažnu zelenu eko industriju, utemeljenu na stotinama mladih stručnjaka i vrijednih radnika, a njegovi nasljednici imaju časnu obvezu da nastave i dalje razvijati kompaniju.

Poštovani gospodine Đuro, dragi prijatelju, zauvijek ostajete u našim mislima, počivali u miru.

Dr. sc. Zlatko Milanović Redakcija Tehnoeko

Dilj Vinkovci: Uz fotonaponsku elektranu do uštede energije i smanjenja CO2 emisije

Tvrtka Dilj, članica NEXE Grupe, završila je EU projekt Povećanje energetske učinkovitosti pogon Slavonka koji se protekle godine provodio u njihovoj tvornici crijepa u Vinkovcima. Zahvaljujući projektu izgrađena je fotonaponska elektrana snage 1,1 MW na krovu proizvodne hale, s predviđenom godišnjom proizvodnjom električne energije za vlastite potrebe od 1.632.571 kWh.

Ključni efekti ovog projekta su smanjenje, tj. ušteda električne energije od 2.242.934 kWh te smanjenje CO 2 emisija od 703,69 tona godišnje.

„Zelena, energetska te digitalna tranzicija glavni su strateški ciljevi NEXE Grupe kojima smo izrazito posvećeni posljednjih godina. S ciljem povećanja stupnja energetske samodostatnosti i povećanja energetske učinkovitosti, kao svoj srednjoročni cilj odredili smo da ćemo više od 25 posto potreba za električnom energijom na razini Grupe osigurati iz vlastitih obnovljivih izvora energije. Uzimajući u obzir realizirane i aktualne projekte izgradnje fotonaponskih elektrana na krovovima naših pogona, vjerujem da smo na dobrom putu. Tu nam uvelike pomaže financiranje projekata kroz EU fondove“, poručio je predsjednik Uprave NEXE Grupe Ivan Ergović.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 13,288 milijuna kuna, od čega je 7,198 milijuna kuna sufinancirano iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.2020., Europskog fonda za regionalni razvoj.

Bigbelly pametni spremnici na gradskoj plaži u Makarskoj

U sklopu projekta “Plastic Free Beach” postavljena su 32 Bigbelly pametna spremnika na 16 lokacija gradske plaže u Makarskoj na kojima su formirani dvostruki spremnici za odvojeno prikupljanje otpada. Time je omogućeno odvojeno sakupljanje otpada na pametan i održiv način.

Pametni spremnici nabavljeni su u suradnji Makarske obale d.o.o., Grada Makarske i Turističke zajednice Grada Makarske kojima su se, po prvi put u ovakvoj akciji, pridružile i privatne tvrtke –koncesionari na gradskoj plaži.

Bigbelly pametni spremnici su postavljeni s ciljem čiste, uredne i najsuvremenije gradske plaže bez vidljivog otpada, a smanjuje se i interakcija posjetitelja s dnevnim rutinama komunalnih službi koje mogu tako povećati svoju produktivnost. Ugrađena preša povećava kapacitet spremnika za miješani otpad i rješava problem pretrpanih koševa, a plastika se na licu mjesta odvaja u zasebni spremnik. Integrirani senzori mjere popunjenost, povezani su putem mobilne mreže s “cloud” rješenjem gdje se prikupljaju svi podaci, i dojavljuju kada je spremnike potrebno isprazniti, uz

Komunalna nadogradnja s dizalicom Palfinger PK 17.001 SLD3 za Komunalac iz Jurdana

Isporučena je komunalna nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 17.001 SLD3 i stražnjim komunalnim kiperom SKK115-4.2 tvrtki Komunalac iz Jurdana. Dizalica je opremljena s grabilicom i XST sistemom za pražnjenje podzemnih kontejnera. Stražnji kiper volumena 19,32 m3 ima opciju otvaranja stražnje stranice “kao knjiga” i “njihajuće”, ovisno koju vrstu otpada kipaju.

Kamionska nadogradnja izvedena je na Iveco Eurocargo ML180E32. Komunalac d.o.o. Jurdani osigurava visok komunalni standard za oko 30.000 stanovnika na području grada Opatije i općina Matulji, Lovran i Mošćenička Draga.

Počela pripremna faza sanacije jame Sovjak

Počeli su pripremni radovi prve etape sanacije opasnog otpada iz jame Sovjak u Viškovu koja uključuje izgradnju prometno-manipulativne površine i radne zone za smještaj privremenih građevina i opreme za provedbu sanacije.

Sanacija jame Sovjak jedan je od najkompleksnijih i financijskih najzahtjevnijih projekata u području zaštite okoliša u Hrvatskoj koji će se provoditi do sredine 2026. godine. Ukupna vrijednost sanacije je nešto veća od 50 milijuna eura: 85 posto potrebnih sredstava bit će osigurano iz fondova Europske unije, a 15 posto će osigurati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Sanaciju izvodi zajednica ponuditelja u kojoj su varaždinska tvrtka GK Grupa, d.o.o., slovenski EKOMO d.o.o. te IVICOM Consulting iz Zagreba. Radovi bi trebali biti završeni sredinom 2026. Riječ je o krškoj vrtači dubokoj tridesetak metara i promjera oko devedeset metara u koju se otpad bacao od pedesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća. Procjenjuje se da je u jamu bačeno oko 250 tisuća kubnih metara raznog otpada, a njegova količina se smanjila usred kemijskih reakcija i drugih faktora, pa se prema posljednjim podacima iz 2014. procjenjuje da je u jami oko 150 tisuća kubika otpada. Vađenje i odvoz opasnog otpada iz jame predviđeno je u drugoj fazi radova, koja je planirana za iduću godinu, nakon ishođenja građevinske dozvole.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ističu da će se tijekom radova provoditi stroge mjere zaštite kako bi se minimizirao utjecaj sanacije na lokalno stanovništvo. Kod jame Sovjak postavljene su dvije mjerne postaje za praćenje kakvoće kvalitete zraka, koje će biti spojene na mobilnu aplikaciju putem koje će građeni svakodnevno moći pratiti rezultate mjerenja. Fond će o tijeku sanacije stalno obavještavati lokalnu zajednicu i stanovništvo, a sve novosti i dokumentacija moći će se pratiti i putem novopokrenute internetske stranice projekta www.jama-sovjak.eu.

Uzimamo Vaš stari Avermann

pod cijenu za novi!

Kupnja, najam, leasing,

Čistilica RAVO isporučena u Labin

Cestovna čistilica Ravo 5 iSeries isporučena je tvrtki 1. Maj d.o.o. iz Labina. Riječ je o vrhunskom stroju za čišćenje ulica koji je napravio revoluciju u operacijama urbanog čišćenja.

Sa svojim inovativnim dizajnom i naprednim značajkama, posebno ugradnjom treće četke, RAVO 5 iSeries nudi neusporedivu učinkovitost i djelotvornost u održavanju ulica čistim i bez otpadaka.

Isporučena čistilica dodatno je opremljena trećom četkom koja značajno proširuje širinu metenja i omogućuje temeljitije čišćenje. Treća četka je strateški postavljena za ciljanje teško dostupnih područja kao što su uglovi, rubnjaci i uski prostori, osiguravajući da nema ostataka ili prljavštine. RAVO 5 iSeries napravljen je da izdrži zahtjevne uvjete svakodnevnog čišćenja ulica. Njegova robusna konstrukcija i visokokvalitetni materijali osiguravaju izdržljivost i dugovječnost, smanjujući potrebe za održavanjem i zastoje. Pouzdana izvedba stroja i minimalni zahtjevi za servisiranjem čine ga isplativim ulaganjem za kvalitetnije čišćenje ulica. Čistilicu je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o.

Bjelovar: Završen projekt sortirnice vrijedan 6 milijuna eura

Završen je projekt „Izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada Grada Bjelovara“, vrijedan oko 6 milijuna eura, kojim će se povećati količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, a samim time i smanjiti količina komunalnog otpada na odlagalištu „Doline“. Bjelovarska sortirnica ima kapacitet 10 tona ulaznog odvojeno prikupljenog komunalnog otpada po satu. Potpuno automatskim radom, osim u dijelu sortiranja gdje to zamjenjuje ljudsko oko i ruka, vrši se odvajanje prema kvalitetama frakcije, odnosno prema uporabnim vrijednostima. Točnije, iz sortirnice izlazi čista sirovina papira, plastike, kartona, aluminija, željeza, tekstila i svega ostalog spremnog za plasman na burzu otpada, istaknuo je na konferenciji Željko Horvat, direktor tvrtke Tehnix, koja je opremila sortirnicu. Gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak istaknuo je kako je u posljednje četiri godine u komunalnu infrastrukturu i cjelokupan sustav gospodarenja otpadom uloženo više od 15 milijuna eura. "Ova sortirnica dio je jedne veće priče, a to je Reciklažni centar Grada Bjelovara. Uz viziju i upornost, napravili smo održivi i realan projekt koji će na moderan i sustavan način riješiti problem gospodarenja otpada.“, kazao je Hrebak. Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša rekao je kako u Bjelovaru vidi pozitivan primjer dobre prakse kako jedna lokalna sredina može zaokružiti gospodarenje otpadom na ispravan i cjelovit način na svom području. Sufinanciranje projekta iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznosi 4.886.880,85 EUR, odnosno 85% vrijednosti projekta, a ostatak od 15% je financiran je iz gradskog proračuna Bjelovara.

Turistički promet povećao količinu proizvedenog komunalnog otpada

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu. Izvješće se temelji na podacima iz prijava obveznika u Informacijski sustav gospodarenja otpadom i dodatnih procjena.

U 2022. ukupno je nastalo 1.844.382 tona komunalnog otpada što je rekordna količina otkako se prate podaci o komunalnom otpadu (1995. - 2022.).

U odnosu na prethodnu, 2021. godinu količina nastalog komunalnog otpada povećana je za 4 posto. Uzroci leže u porastu vrijednosti gospodarskih pokazatelja, a posebno u značajnom poratu turističkog prometa. Turizam je u 2022. generirao 181.642 tone komunalnog otpada, što je također najveća izračunata vrijednost do sada.

Godišnja količina komunalnog otpada proizvedenog po stanovniku iznosila je 474 kilograma, što je još jedan rekord za promatrano razdoblje od 1995. do 2022. godine. Uz veću količinu nastalog komunalnog otpada, navedeno se može pripisati i korištenju podataka o broju stanovnika iz popisa provedenog 2021. godine. Taj broj je znatno niži od procjena broja stanovnika Eurostata koje su korištene u prethodnim godinama, a temeljile su se na prethodnom popisu stanovnika.

Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je 46 %, odnosno odvojeno je sakupljeno 844.387 tona. U 2021. ta stopa iznosila je 43 %, tako da se nastavlja trend njenog rasta, no u posljednje dvije godine ta dinamika je nešto sporija. U 2022. godini oporabljeno je 634.018 tona komunalnog otpada pa je stopa oporabe iznosila 34 %. Najveće stope oporabe bilježe se za Međimursku županiju (55 %), Koprivničko-križevačku županiju (50 %) i Varaždinsku županiju (47 %), dok su županije s najnižim stopama oporabe i dalje Ličko-senjska (22 %), Dubrovačko-neretvanska (24 %) i Splitsko-dalmatinska županija (25 %). Reciklirano je 630.882 tona otpada (recikliranje uključuje i kompostiranje i anaerobnu digestiju). Stopa recikliranja jednaka je stopi oporabe, odnosno iznosi 34 %, što je za 3 postotna boda više nego u 2021. godini. Tijekom 2022. na odlagalištima je završilo 1.024.808 tona komunalnog otpada. Stopa odloženog komunalnog otpada u 2022. iznosi 56 % i za dva postotna boda manja je u usporedbi sa stopom iz 2021. godine. Tijekom 2022. komunalni otpad odlagao se na 80 odlagališta otpada. Pored 56 % odloženog i 34 % oporabljenog komunalnog otpada, 9 % komunalnog otpada je upućeno u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostalih 1 % obrađeno nekim od ostalih postupaka predobrade (miješanje, prepakiravanje…), privremeno uskladišteno ili pripada dijelu procijenjenih količina za neobuhvaćeni dio stanovništva kojima se nije moglo utvrditi postupanje.

Prikaz trenda odvojenog sakupljanja i stope recikliranja u razdoblju od 2017. do 2022. godine

Komunalna nadogradnja s Palfinger PK 17.001 SLD3 dizalicom za 1. Maj

Komunalnoj tvrtki 1. Maj iz Labina isporučena je komunalna nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 17.001 SLD3 i stražnjim komunalnim kiperom SKK115-4.2. Palfinger dizalica, maksimalnog dohvata 12,6 metara, opremljena je s radnom košarom, polipnom grabilicom za manipulaciju otpadom te XST uređajem za pražnjenje podzemnih kontejnera. Stražnji kiper volumena 19,32 m3 ima opcije otvaranja stražnje stranice “kao knjiga” i “njihajuće”, ovisno koju vrstu otpada kipaju. Kamionska nadogradnja izvedena je na Iveco Eurocargo ML180E32.

Još jedan Stummer za Čistoću Split

Sredinom svibnja Čistoći Split isporučeno je Stummer Medium komunalno vozilo s Palfinger kranom za prikupljanje otpada. Vozilo je dizajnirano za pražnjenje kanti i kontejnera putem SK351 podizača sa sustavom ECO CONTROL, koji ostvaruje do 5% uštede goriva i smanjenje razine buke. S kranom na krovu, dohvata preko 7 metara, praznit će se podzemni kontejneri, a zapremina od 21 m³ i sustav kompaktiranja omjera 6:1 će biti više nego dovoljan za efikasno prikupljanje otpada.

Brzina podizača od 8 sekundi za kante i 11 sekundi za kontejnere, te kompaktiranje unutar 15 sekundi smanjit će prometnu zakrčenost prilikom prikupljanja otpada.

Stummer Medium nadogradnja montirana je na Mercedesovu troosovinsku šasiju sa stražnjom upravljivom osovinom, koja omogućuje efikasan rad kako u užim gradskim ulicama tako i u široj okolici grada bez potrebe za učestalim pražnjenjima spremnika otpada. Vozilo je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o.

Valamar od 2015. smanjio emisije stakleničkih plinova za 67 posto

Turistička kompanija Valamar predstavila je u integriranom izvješću postignuća u području održivog poslovanja u 2022. godini. U prošloj godini uloženo je 13 milijuna eura u destinacije i društveni učinak, odnosno u projekte koji izravno doprinose boljitku destinacija i kvaliteti života lokalnih zajednica u kojima kompanija posluje. Poseban fokus je, između ostalih, i na projektima usmjerenih zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti. Iz fotonaponskih elektrana koje su postavljene u Valamar hotelima i ljetovalištima proizvedeno je u prošloj godini 6 posto ukupnih potreba za električnom energijom. Emisije stakleničkih plinova smanjene su za 67 posto od 2015. godine, dok kroz nastavak ulaganja u dekarbonizaciju Valamar namjerava postići ugljičnu neutralnost u prvom i drugom opsegu do 2025. godine. Ove godine tvrtka je prvi puta izvijestila i o indirektnim emisijama ugljičnog otiska u dobavnom lancu, a u narednom razdoblju usmjerit će se na održive dobavljače s ciljem smanjenja emisija. U 2022. godini 47 posto otpada u Valamaru se odvojilo i sortiralo za ponovnu uporabu, dok je dodatnih 80 tona biootpada kompostirano. Valamar je lani predstavio i prvo eko ljetovalište u Hrvatskoj, Valamar Amicor Green Resort na otoku Hvaru. Ovaj obiteljski resort izgrađen je u skladu s načelima održivog razvoja te je dizajniran uz poštovanje prema prirodi i tradiciji uz očuvanje lokalne flore, korištenje lokalnih namirnica i obnovljivih materijala, 100 posto zelene energije te uz smanjenje ugljičnog otiska.

Peovica iz Omiša

Novi Mathieu za Komunalac Fažana

Tvrtka O-K-TEH d.o.o. isporučila je Komunalcu iz Fažane cestovnu čistilicu Mat-

Mathieu MC210 Flex je impresivno inženjersko dostignuće koje kombinira najmoderniju tehnologiju s praktičnošću. Kompaktni dizajn omogućava lako manevriranje, što ga čini idealnim za prolazak kroz uske ulice i pretrpana područja. Opremljena snažnim motorom i naprednim mehanizmima za čišćenje, ova čistilica može bez napora ukloniti širok spektar otpada, od lišća i smeća do finih čestica prašine.

Čistilica je opremljena bogatom dodatnom opremom koja uključuje prednju treću četku s opremom za uklanjanje korova, uređaj za visokotlačno pranje s pištoljem i pripadajućim crijevom, dodatno crijevo za usisavanje lišća, kameru na usisnom grlu s prikazom slike na monitoru u kabini, LED osvjetljenje dvije prednje četke i dodatno odvojeno LED osvjetljenje

Finska odobrila izgradnju velike pučinske vjetroelektrane

Energetska tvrtka Skyborn Renewables dobila je ekskluzivna prava od finskog državnog poduzeća Metsähallitusa za izgradnju velike pučinske vjetroelektrane u Botničkom zaljevu, otprilike 25 km od finske obale. Vjetroelektrana bi se trebala graditi na mjestu nesuđene vjetroelektrane

Suurhiekka, čija je gradnja otkazana 2019., prije nego što su radovi uopće počeli.

Metsähallitusa je državno poduzeće koje upravlja šumama i zaštićenim prirodnim područjima u Finskoj. Potpisanim ugovorom Skyborn Renewables dobio je pravo na razvoj pučinske vjetroelektrane Pooki od 2 GW. Razvojni radovi na projektu trebali bi započeti već u kolovozu ove godine, a prema ugovoru vremenski okvir u kojem bi projekt trebao biti realiziran je pet godina.

Skyborn navodi da je lokacija s prosječnom dubinom vode od 20 metara idealna za proizvodnju energije iz vjetra na moru. Tvrtka planira instalirati oko 100 vjetroturbina s ukupnim kapacitetom većim od 2 GW, što će biti značajan doprinos infrastrukturi obnovljivih izvora energije u regiji. Finska vlada odobrila je projekt vjetroelektrane Pooki u sklopu svog plana da Finska do 2035. postane ugljično neutralna, a očekuje se da će u bliskoj budućnosti biti pokrenuti slični projekti.

za gospodarenje otpadom

8.-10. 9. 2023. | ZAGREB

LOKACIJA: Istočno parkiralište Zagrebačkog Velesajma (iza zgrade INA-e)

13.

SIGURNOSTI 2023

INTERVENCIJA

Palfinger Epsilon dizalica C70G77 za pražnjenje podzemnih kontejnera u Splitu

Palfinger Epsilon dizalica C70G77, dohvata 7,7 metara, za pražnjenje podzemnih i polupodzemnih kontejnera isporučena je komunalnoj tvrtki Čistoća Split. Dizalica je ugrađena na komunalnu nadogradnju vozila Mercedes-Benz Arocs 2535.

Češka tvrtka gradi dvije solarne elektrane u Hrvatskoj

Češka tvrtka specijalizirana za ulaganja u obnovljivu energiju Woodburn

Capital Partners pokrenula je projekt izgradnje dviju solarnih elektrana u Hrvatskoj. U općini Brdovec kraj Zaprešića gradit će se solarna elektrana kapaciteta 10 megavata, a u Stankovcima u Zadarskoj županiji solarna elektrana kapaciteta 3 MW.

Radovi ne elektrani u Brdovcu trebali bi početi krajem ove ili početkom 2024., a u pogon bi trebala biti puštena sredinom iduće godine. Gradit će se u industrijskoj zoni, prostirat će se na 12.000 četvornih metara i bit će jedna od najvećih solarnih elektrana u Hrvatskoj. Svojom snagom će moći opskrbiti oko 2.500 kućanstava ili jedan veći proizvodni pogon. Vrijednost investicije je devet milijuna eura.

Solarna elektrana u Stankovcima, kapaciteta 3 MW, snabdijevat će električnom energijom jedan hotelski lanac. Objema elektranama upravljat će Woodburn Capital Partners.

Sustav gospodarenja otpadom tre kao sustav gospodarenja

ašto gradnja novih CGO-a traje tako dugo? Mogu li se ubrzati procedure i/ili je problem osiguranja financijskih sredstva? Koje aktualne prepreke bi posebno izdvojili i kako ih anulirati?

Projekti izgradnje centara gospodarenja otpadom kompleksni su iz kojeg god kuta ih promatramo. Nažalost, mnogi od centara suočavali su se od samog starta s „ne u mom dvorištu“ sindromom. Dok je s nacionalne razine uglavnom postojao načelni koncensus i kontinuitet oko politike izgradnje centara, na lokalnoj razini ta se tema često nepotrebno politizira.

U takvim „malo za, malo protiv“ okolnostima trebalo je pripremiti opsežnu dokumentaciju za EU sufinanciranje i osigurati sredstva koja su do sada u cijeloj priči bila, usudio bih se reći, najmanji problem. Milijunski iznosi većinom su bili osigurani kroz dva europska operativna programa i kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. No, postupci javne nabave, brojne žalbe i ponavljanje postupaka za izvođenje radova su na neko vrijeme paralizirali izgradnju centara. Nažalost, dok je trajao taj status quo cijene na tržištu su skočile i došlo je do povećanja troškova što je izgradnju centara višestruko poskupilo.

I sad smo tu gdje jesmo - izgrađena su tri centra - Marišćina, Kaštijun i Bikarac. Pred krajem je izgradnja centra u Zadarskoj županiji, a za centre u Dubrovačko-neretvanskoj, Karlovačkoj županiji te za regionalni centar Sjeverozapadne Hrvatske potpisani su ugovori s odabranim izvođačima radova te je u tijeku projektiranje i ishođenje svih potrebnih dozvola. Ostali su u fazi izrade dokumentacije, a velika je nepoznanica kako će teći projekt izgradnje našeg najvećeg zagrebačkog CGO-a.

Fond, osim kao Posredničko tijelo koje kontrolira projekte, kroz naš EU sektor pruža svojevrsnu stručno-tehničku pomoć te osiguravamo nacionalni udio sredstava. Zato smo u zadnjih deset mjeseci intenzivirali međusobnu koordinaciju na tim projektima, kako bi i s naše strane dodatno pokazali da su nam ti projekti na visokoj ljestvici prioriteta.

Nakon nedavno završene 10. Međunarodne konferencije o zaštiti okoliša u Poreču, gdje su otvorene brojne teme koje rješavamo u sustavu gospodarenja otpadom, razgovarali smo sa zamjenikom direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirkom Budišom, o ključnim sastavnicama sustava u kontekstu ostvarivanja boljih rezultata i zacrtanih ciljeva

Prije par dana sudjelovao sam na tematskoj sjednici o gospodarenju otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te županijske vijećnike informirao o svim aktivnostima koje Fond u suradnji s resornim ministarstvom te regionalnim i lokalnim vlastima poduzima kako bi imali uređeni sustav te izgradili centar u Lećevici.

Nažalost, još uvijek ima oponenata koji kritiziraju, ali ne nude konstruktivna rješenja realna za naše prilike. Međutim, mi nemamo vremena više mijenjati koncepte te projekte vraćati na početak, a pogotovo odustajati od projekata koji su tehnološki dobri i koji su integrirani dio rješenja sustava gospodarenja komunalnim otpadom. U protivnom riskiramo da vraćamo odobrena EU sredstva te u budućnosti plaćamo penale zbog neispunjavanja propisanih ciljeva.

Ista tehnologija 20 godina razlike

Mirko Budiša, dipl. ing. kem. tehn., zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

ebamo gledati resursima

Možete li ukratko objasniti, jamče li CGO-i postizanje veće stope reciklaže i oporabe komunalnog otpada, te izbjegavanje odlaganja neoporabljenog komunalnog otpada?

Centri za gospodarenje otpadom dio su cjelokupnog sustava koji počiva na održivoj hijerarhiji gospodarenja otpadom u kojoj je važno raditi na prevenciji nastanka otpada i njegovoj ponovnoj upotrebi. Ono što se više ne može upotrijebiti treba selektirati i reciklirati, a ostatni dio će se obraditi u centrima. Dakle, centri su, uz mogućnost daljnje energetske oporabe otpada, završni dio sustava.

Jedinice lokalne samouprave kroz svoja komunalna društva ili ovlaštene koncesionare trebaju osigurati što veću stopu odvojenog prikupljanja miješanog komunalnog otpada, a za to je potrebna odgovarajuća edukacija građana te infrastruktura. Tu prije svega mislim na spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, reciklažna dvorišta, sortirnice i kompostane. Iako iz godine u godinu bilježimo sve veći postotak odvojenog prikupljanja i reciklaže, ipak postoji velika disproporcija između sredina koje su jako napredovale i onih čiji su postoci nažalost još uvijek jednoznamenkasti.

Može li se dogoditi da povećanjem odvojenog sakupljanja, izgradimo prevelike kapacitete CGO-a za oporabu MKO-a, uz uvažavanje dosadašnjih iskustava CGO-a za periode turističke/ ljetne sezone u priobalnim mjestima?

Kapaciteti centara za gospodarenje otpadom projektirani su uzimajući u obzir ciljeve koje Hrvatska treba ispuniti sukladno EU direktivama i načelima kružne ekonomije. Do 2035. godine cilj je da se 65% mase komunalnog otpada reciklira ili pripremi za ponovnu uporabu. Treba unaprijediti i odvojeno prikupljanje i recikliranje biootpada iz komunalnog otpada. Na primjerima Marišćine i Kaštijuna vidimo da su kapaciteti, posebno u turističkoj sezoni, često nedostatni. Dolazi do pojave neugodnih mirisa, a razloge oponenti centara svaljuju na zastarjelu tehnologiju.

No, nije problem u tehnologiji nego u činjenici da su u tim županijama stope oporabe miješanog komunalnog otpada relativno niske. Na razini Istarske županije ona iznosi 36,1%, dok je u Primorsko-goranskoj županiji 29,6%. A trebale bi biti iznad 50%.

U kontekstu toga više se bojim manjka nego viška kapaciteta, mada vjerujem da će se uzlazni trend koji iz godine u godinu bilježimo u odvojenom prikupljanju i recikliranju otpada nastaviti i dalje te da će situacija s količinama otpada koji će se obrađivati na centrima biti optimalna.

Trošak zbrinjavanja tone otpada koji se dovozi u centar trebao bi biti jedan od motiva koji će jedinice lokalne samouprave potaknuti da intenzivnije rade na mjerama odvojenog prikupljanja otpada te da na sustav gospodarenja otpadom počnu gledati kao na sustav gospodarenja resursima. Sam centar, bez svih ostalih posloženih i dobro izbalansiranih sastavnica sustava, ne može jamčiti potpunu reciklažu, ali bez njega nema kvalitetne obrade i zbrinjavanja ostatnog nereciklabilnog otpada.

Najčešće je poimanje CGO-a u kontekstu obrade miješanog komunalnog otpada (MKO), ali može li se CGO uključiti i u projekte obrade odvojeno sakupljenog otpada (kao npr. RCERO Ljubljana)?

CGO-ovi koji se trenutno grade ili za koje je u pripremi dokumentacija za izgradnju implementiraju i tehnike obrade odvojeno sakupljenog reciklabilnog otpada uključujući i biootpad. No, uz centre za gospodarenje otpadom svakako treba računati i na privatne inicijative za uspostavu novih postrojenja za oporabu otpada, pogotovo onih vrsta za koje još nemamo riješeno pitanje obrade, nego ga izvozimo na zbrinjavanje.

Napomenuo bih da je država uložila ogromna sredstva u komunalnu infrastrukturu, samo preko Fonda nabavljeno je preko 1,6 milijuna spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Svake godine se kroz naše javne pozive jedinicama lokalne samouprave i njihovim komunalnim društvima daje mogućnost da dobiju sredstva baš za onu opremu koja im je potrebna. Kolege i kolegice koji se u Fondu bave projektima gospodarenja otpadom u svakodnevnoj su komunikaciji s komunalcima. S terena dobivamo povratne informacije i na osnovu toga kreiramo naše programe. Aktivni smo i na svim skupovima i udruženjima za gospodarenje otpadom koja djeluju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prema tome, stvaraju se sve pretpostavke da gospodarenje otpadom počne u punom smislu funkcionirati na održivim i okolišno prihvatljivim temeljima.

Na nedavno održanoj Konferenciji Tehnoeko u Poreču postavljeno je pitanje jesu li općine i gradovi u županijama koje su izgradile CGO-e obvezne više plaćati za gospodarenje otpadom? Priječi li niska cijena odnosno ne-cijena odlaganja izravno razvoj održivog sustava gospodarenja komunalnim otpadom? Kad ćemo to regulirati?

Održivo gospodarenje otpadom koje implementira najbolje raspoložive tehnologije košta i nemojmo se zavaravati da je to jeftino. Kratkoročno je najjeftinije otpad deponirati na odlagalište ili ga, kako to rade nesavjesni pojedinci, baciti u prirodu. No, dugoročno to je najskuplja i ekološki najgora opcija koja devastira sve sastavnice okoliša i čiji danak će kad-tad doći na naplatu. Samo u sanacije službenih i divljih odlagališta do sada je uloženo preko pola milijarde eura!

Želimo se uspoređivati s razvijenim europskim zemljama, primjenjivati njihova iskustva u gospodarenju komunalnim otpadom, no nitko glasno ne kaže koliko su novca investirale u svoje sustave i koliko u konačnici to košta njihove građane.

Najbolje rezultate u reciklaži i oporabi imaju zemlje koje u sustavu imaju najviše energana na otpad

Mantra, koju su kod nas neki zagovornici zero waste koncepta pokušali nametnuti, da ako više razdvajamo plaćat ćemo manje, deplasirana je. Jer izgradnja postrojenja i svih pratećih objekata i opreme koji se koriste da se građanima osigura ekološki prihvatljiv sustav gospodarenja otpadom košta milijune i milijune eura.

Iako je Vlada RH osigurala izdašna sredstva, što preko Fonda, što kroz EU sufinanciranje, dio tereta snose gradovi i općine te njihova komunalna društva. Te investicije povećavaju njihove troškove što uključuje i odvoz otpada na CGO. Posljedično, kako bi osigurali rentabilnost i operativnost poslovanja, moraju podizati i cijenu svoje usluge jer je izgradnja i poslovanje centara za gospodarenje otpadom višestruko skuplja od prihvata otpada na odlagalištu.

I zbog toga, za onoga koji više odvaja usluga neće biti jeftina, ali neće biti ni toliko skuplja koliko će biti onome tko sav svoj otpad baca u istu kantu. Trošak ulaganja koji sad platimo investicija je u okoliš kakav ostavljamo budućim generacijama.

Kod nas se skoro 60% otpada još uvijek odlaže na odlagalištima. Stručnjaci već godinama predlažu uvođenje landfill takse koja bi na neki način bila „odgojna mjera“ za one koji na svoja odlagališta odlažu prekomjerne količine miješanog komunalnog otpada; kako to komentirate?

Nedavno doneseni Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2023. – 2028. kao jedan od ciljeva navodi da do 2035. godine na odlagalištima otpada može biti odloženo samo 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada. Ovu taksu zagovara i

Uvažavajući spomenutu hijerarhiju održivog gospodarenja otpadom, uvijek postoji dio koji se ne može iskoristiti i koji završi na odlagalištima. Razvijene europske zemlje koje često ističemo kao predvodnice u korištenju zelenih tehnologija i koje imaju najniže stope odlaganja otpada na odlagalištima upravo su waste to energy koncept integrirale u svoje ekološki održive sustave. Pri tome reciklaža i energetska oporaba nisu suprotstavljeni procesi, već naprotiv - njihovom kombinacijom postiže se sinergijski učinak koji jamči minimalnu količinu otpada za odlaganje.

Kao što ste rekli, u Europi postoji preko 500 građevina za energetsku oporabu otpada, što govori u prilog opravdanosti korištenja takvih tehnoloških rješenja. To naravno zahtijeva odgovoran pristup i odabir najboljih raspoloživih tehnologija pročišćavanja dimnih plinova, uz stalno smanjivanje emisija CO2. I naravno, pravovremeno uključivanje javnosti te poticanje konstruktivnog i otvorenog dijaloga između svih zainteresiranih dionika.

Nažalost, predrasude, nedovoljna informiranost o novim tehnologijama i sveprisutni „ne u mom dvorištu“ sindrom često dovode do senzacionalističkih polemika koje nisu utemeljene na provjerenim činjenicama. Nedostaje argumentiranih rasprava na ovu temu, a ako ih i ima, one se svode na stigmatizaciju onih koji misle da energane i te kako imaju smisla.

Treba imati na umu da je GIO koji nakon obrade otpada ostaje u našim centrima energent koji, s obzirom da se ne može iskoristiti u vlastitom postrojenju, u konačnici umjesto dobiti postaje trošak jer treba platiti njegovo zbrinjavanje. Na taj način zemlje u okruženju imaju uz dobivenu toplinsku i električnu energiju i dodatnu zaradu od našeg otpada za što trenutačno plaćamo od 150 do 160 eura po toni.

Po Vašem mišljenju, je li instalacija energana na otpad gospodarsko, etično ili političko pitanje?

Europska komisija kako bi se na neki način uravnotežili troškovi odlaganja i obrade. Dok je odlaganje jeftinija varijanta, mnogi će i dalje primjenjivati tu praksu na uštrb zaštite okoliša.

Vlada RH je kroz svoje provedbene dokumente i financijske poticaje nastojala doskočiti ovoj za okoliš najlošijoj opciji. Međutim, uvođenje landfill takse sigurno bi donijelo određene pozitivne iskorake u gospodarenju otpadom. Ipak, trenutak u kojem je Vlada gospodarstvu i građanima na sve načine pomagala u suzbijanju posljedica pandemijske i energetske krize nije bio pravi za uvođenje dodatnih nameta.

Novi Plan gospodarenja otpadom predviđa naknadu za odlaganje otpada (tzv. landfill tax) te za njezinu primjenu postoji visoka razina konsenzusa u komunalnom sektoru i stručnoj javnosti. Preduvjet je analiza stanja kako bi se na osnovu istog izradile sve stručne podloge temeljem kojih će se donijeti i potrebne odluke.

U razvijenim europskim zemljama izgrađeno je 509 termičkih energetskih postrojenja, koja su važan dio održivog gospodarenja otpadom. Zašto su u RH tako žestoki otpori protiv energana na otpad?

To je u prvom redu komunikacijsko pitanje. Nedovoljna informiranost podgrijana senzacionalizmom stvara nepovjerenje i anti-kampanju. Zemlje u EU koje postižu najbolje rezultate u reciklaži i oporabi, ujedno imaju i najviše energana na otpad čiji rad ne stvara nikakve okolišne probleme. Energane bi trebale biti gospodarsko i tehničko pitanje, a postalo je populističko. U praksi to znači odgodu neminovnih rješenja bez kojih nema postizanja ciljeva, a nepostizanje ciljeva u konačnici vodi penalizaciji.

Nedavno sam pročitao članak pod naslovom „Danska – zemlja u kojoj je i spalionica turistička atrakcija“, što pokazuje kako ni „najsretnija“ nacija ne zazire od naprednih tehnoloških rješenja koje otpad tretiraju kao obnovljiv izvor energije. Za njih to nije upitno postrojenje koje će utjecati na okoliš i zdravlje ljudi nego ga doživljavaju kao integrirani dio sustava gospodarenja otpadom kojim su zatvorili krug cirkularne ekonomije. I usput su od toga napravili prepoznatljiv turistički brend.

FZOEU u RH ima brojne zasluge u ostvarenju ciljanih stopa za neke kategorije posebnih vrsta otpada. Molimo istaknite ovom prilikom određene pozitivne prakse.

Hrvatska je 2005. godine napravila veliki iskorak u posebnim kategorijama otpada uvođenjem depozitnog sustava za

U sljedećim godinama naglasak će biti na mjerama prevencije nastanka otpada i ponovnoj uporabi

ambalažu od pića i napitaka. U početku je bilo dosta polemika i negodovanja, no država je bila dosljedna u primjeni načela „onečišćivač plaća“, na što su nas uostalom obvezivali i pretpristupni pregovori za poglavlje okoliša.

S vremenskim odmakom vidimo da je uvođenje depozitnog sustava bio pun pogodak jer je cijeli sustav potaknuo razvoj industrije reciklaže. U prosjeku se godišnje prikupi oko 83% staklenih i PET boca te limenki pića. Radi se o kvalitetnoj sirovini za koju u Hrvatskoj postoje pogoni za oporabu u kojima se ta ambalaža koristi za proizvodnju novih proizvoda. I Europska komisija je kroz svoje direktive prepoznala depozitni sustav kao najučinkovitiji u postizanju ciljeva kružne ekonomije, a Fond za zaštitu okoliša taj sustav uspješno vodi već skoro dvadeset godina.

Osim toga, odlične rezultate postižemo i u gospodarenju električnim i elektroničkim otpadom, otpadnim automobilima i gumama. Na te sustave naslonjeni su brojni privredni subjekti te su otvorena brojna nova radna mjesta. Naši oporabitelji razvijaju svoju know-how

dijelu Europe. Zato ne čudi što u Fond često dolaze strane delegacije koje se žele upoznati s našim iskustvima i to nam kao zemlji, najmlađoj članici Europske unije, sigurno može biti veliki kompliment.

Najavljeno je od 1. siječnja 2025. uvođenje Proširene odgovornosti proizvođača proizvoda (POP) za sve vrste otpadne ambalaže. Može li se skratiti taj vrlo veliki pozitivan korak u gospodarenju komunalnim otpadom?

Novi Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku trenutačno je u proceduri europskog javnog savjetovanja, a prema informacijama kojim raspolažem, trebao bi biti donesen do konca godine. Fond se već priprema za nove obveze koje ćemo imati vezano za taj pravilnik, i to ne samo za sustav proširene odgovornosti nego i za brojne druge novine koje pravilnik predviđa u cilju daljnjeg unaprjeđenja cjelokupnog sustava.

Predviđeno je uvođenje depozitnog sustava i na druge vrste ambalažne plastike i tetrapaka što će osigurati još veću učinkovitost sustava i veći doprinos ciljevima propisanim Direktivom o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. U suradnji s Financijskom agencijom (Fina) Fond će uspostaviti Registar obveznika, poticat će se i eko dizajn ambalaže, a eko modulacija bit će polazišna točka pri obračunavanju naknada za obveznike plaćanja. Iako smo kroz razne stručne skupove dionike informirali o svim ovim novinama, mislim da je razumno osigurati im dovoljno vremena da prilagode svoje poslovanje. Uzevši to u obzir, mislim da je rok do početka 2025. realan i ostvariv.

Kako procjenjujete uspješnost GO u sljedećem razdoblju u RH, gdje očekujete najbolje rezultate i pomake, a u kojem području će to ići sporijim tempom?

Održiv sustav gospodarenja otpadom se ne može izgraditi u par godina, to je dugotrajan proces koji je potrebno stalno nadograđivati. Rezultati se ne vide preko noći i treba puno ustrajnosti i dosljednosti da se oni postignu. No, ono što je bitno je

da novi Plan gospodarenja otpadom ima jasan smjer koji pokazuje kontinuitet u politici gospodarenja otpadom i ambicioznost u definiranju ciljeva. Donošenje ovog Plana također je važno u kontekstu programiranja i planiranja korištenja sredstava EU-a za sljedeće višegodišnje financijsko programsko razdoblje - Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. i Program konkurentnosti i kohezije 2021-2027. godine.

Ono na čemu će u sljedećim godinama sigurno biti naglasak su mjere prevencije nastanka otpada i ponovna uporaba. To su projekti koje, uz već započete, trebamo razvijati kako bismo usporili rast količine otpada koji svakodnevno sve više stvaramo. Također, treba povećati učinkovito prikupljanje i obradu biootpada te raditi na sprječavanju otpada od hrane. Nadam se da ćemo do završetka ovog PGO-a imati izgrađene centre, ali i imati koncensus oko načina korištenja otpada u energetske svrhe. U svemu tome dobrodošle su i privatne inicijative jer rješenje za uvođenje novih tehnologija može biti i javno-privatno partnerstvo.

Istaknuo bih kako provedba planiranih aktivnosti zahtijeva blisku suradnju svih dionika - resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Fonda kao financijsko-operativnog tijela, jedinica regionalne i lokalne samouprave, komunalnih poduzeća, gospodarstva, civilnog društva, akademske zajednice, medija i građana. I zato ono što smatram jednim od najvažnijih segmenata cijelog procesa, a ujedno i najvećim izazovom je dijalog svih relevantnih sudionika koji imaju različite interese i uloge, a koji često nisu komplementarni. Uspijemo li nadići partikularne interese i otpad sagledavati sa stručno-znanstvenog aspekta, imamo šanse u području gospodarenja otpadom biti uz bok zemljama koje sad uzimamo za primjer.

REPORTAŽA Otpad u 21. stoljeću – dragocjen resurs kružnog gospodarstva

U organizaciji tvrtke Business Media Croatia d.o.o., izdavača stručnog časopisa Tehnoeko, od 22. do 24. svibnja u Poreču je održana jubilarna 10. Međunarodna konferencija o zaštiti okoliša pod nazivom „Otpad u 21. stoljeću – dragocjen resurs kružnog gospodarstva“

[autor] dr. sc. Zlatko Milanović

a ovogodišnjoj konferenciji, koja je okupila oko 300 sudionika, aktivno je sudjelovalo više od 40 predavača i panelista iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Latvije, koji su tijekom tri radna dana obradili aktualne teme grupirane u sedam sekcija. Time je Tehnoekova konferencija još jednom potvrdila svoju poziciju najvećeg i najkompetentnijeg stručnog skupa u području gospodarenja otpadom u regiji. Zbog praćenja europskih i globalnih trendova u kružnom gospodarstvu kao i utjecaja gospodarenja otpadom na nacionalno gospodarstvo, konferenciju su podržali brojni pokrovitelji od kojih posebno ističemo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čiji su predstavnici sudjelovali na gotovo svim sekcijama i radnim panelima konferencije.

Ambiciozni ciljevi kružnog gospodarstva

EU do 2035.

Voditelj sekcije doc. dr. sc. Renato Šarc s austrijskog sveučilišta Montanuniversität Leoben održao je uvodno predavanje radnog dijela konferencije „Stope reciklaže i energetske oporabe osiguravaju resurse za kružno gospodarstvo“. Kroz predavanje naglasio je genezu prepoznavanja potrebe za očuvanjem

Konstantinis Makejevs iz tvrtke Mappost (zlatni sponzor)

doc. dr. sc. Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

Šarc moderirao je panel Ambiciozni ciljevi kružnog gospodarstva EU do 2035, na kojem su sudjelovali: Mirko

Budiša, zamjenik direktora FZOEU; Sonja Polonijo, predstavnica Udruge gradova u RH; Simon Franko, izvršni direktor BASF Adriatic i Gordana Pehnec Pavlović iz HGK

resursa u svijetu, od Stockholmske konferencije (1972.), prve UN konferencije o zaštiti okoliša (1973.) kao i prvog okolišnog akcijskog programa (EAP - Environmental Action Programme) te povezivanje brige za okoliš s razvojem gospodarstva i dobrobiti koje donosi. Istaknuta je 2021. godina kada je Europska komisija (EK) usvojila niz prijedloga promjene porezne politike EU-a, poznate kao „Paket Fit for 55“ zbog zacrtanih ciljeva da do 2030. treba smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u odnosu na 1990. godinu za najmanje 55%. Iste je godine u RH usvojen ZGO s dva glavna cilja: do 2035. godine reciklirati ≥ 65% i odložiti ≤ 10% komunalnog otpada. Velike promjene očekuju se u sljedećih 10 – 15 godina jer industrija treba proizvoditi reciklate, a ne proizvoditi novi otpad. Investiranje u modernu infrastrukturu je temelj razvoja, a cijena/necijena odlaganja je benchmark koji u RH priječi održivo gospodarenje otpadom.

Za komunalne tvrtke je osobito važno podsjetiti na nedavnu odluku EK prema kojoj naknadom proizvođač otpada mora pokriti sve troškove nastale za određenu vrstu materijala uzimajući u obzir ispunjenje svih zadanih ciljeva za tu vrstu otpada. Otpadna ambalaža iz plastike je najveći problem, te je u EU za jednu tonu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada utvrđena naknada od 800 eura. U Hrvatskoj ne postoji potpuni nad-

je između 38 i 80 milijuna eura godišnje. Za usporedbu, naknade za otpadnu ambalažu, u odnosu na prosjek Austrije, u RH su manje čak i do 11,5 puta.

S obzirom na to da je plastika ključan resurs i predmet globalnih rasprava u kontekstu kružnog gospodarstva, na konferenciji je izvršni direktor BASF Adriatica Simon Franko održao predavanje pod naslovom „Plastic in a circular . Istaknuto je da se trenutačno u svijetu godišnje proizvodi oko 380 milijuna tona plastike uz porazne analitike da se samo 9% od toga reciklira, dok veliki dio završava u morima i oceanima te ostalim neprimjerenim mjestima gdje globalno onečišćuje naš planet. Naglašena su dosadašnja iskustva mehaničkog i kemijskog recikliranja s naglaskom na sve prednosti kružnog gospodarstva. Pirolizom i uplinjavanjem se mogu oporabiti različite vrste plastike, ali to nisu optimalna rješenja. Kemijska depolimerizacija odnosno remonomerizacija plastike su već godinama budućnost i kemijska industrija najavljuje ulaganja od 8 milijardi eura u nove tehnologije reciklaže. Predavač je opisao BASF-ov ChemCycling projekt i naglasio potrebu ekonomske održivosti cirkularnog gospodarstva.

Gospodarenje otpadom u RH - gdje smo prema kriterijima kružne ekonomije

Prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica sekcije, prezentacijom „Izazovi tranzicije komunalnog gospodarstva“ prikazala je iskustva u provedbi Zakona o gospodarenju otpadom (ZGO). Svakog dana privatni i javni sektor sudjeluju u gospodarenju komunalnim otpadom. Cilj je na ekonomski održiv način iz otpada proizvoditi resurse (sirovine i energiju). U RH komunalni sektor završava tranziciju iz linearnog u kružno gospodarstvo, no zakonodavni okvir se nije u potpunosti transformirao kako bi omogućio potpunu tranziciju komunalnog sektora. To će biti moguće kada financijski aspekti budu prilagođeni globalnom tržištu. U RH dr-

doc. dr. sc. Renato

Moderatorica panela Gospodarenje otpadom u RH - gdje smo prema kriterijima kružne ekonomije, prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, Geotehnički fakultet Zagreb sa sugovornicima: Zvonimir Majić, načelnik Sektora za posebne kategorije otpada, FZOEU; Sebastijan Zupanc, direktor Komunalne zbornice Slovenije, Gordana Pehnec Pavlović iz Hrvatske gospodarske komore; Zoran Svetec, direktor Čistoće Varaždin i Zlatko Kraljević, DW Reusables

žava odnosno općine i gradovi još uvijek, umjesto globalnog tržišta, reguliraju cijene gospodarenja komunalnim otpadom.

Damir Paulić, direktor Baranjske Čistoće, u radu „Metode povećanja odvajanja i recikliranja otpada“ ističe da se u RH godinama izbjegava provedba članka 64./65. ZGO-a. Do sada komunalci uglavnom šute te troškove gospodarenja komunalnim otpadom gotovo isključivo snose građani Hrvatske. Predlaže da novi modeli za gospodarenje komunalnim otpadom trebaju stizati od komunalnih tvrtki. Opisao je Okolišni poticaj Baranjske Čistoće, koji je analogni model povratnoj naknadi iz članka 104. ZGO-a:

U navedenoj sekciji predavanje iz područja kružne ekonomije u gospodarenju plastikom imali su Gordana Pehnec Pavlović iz Hrvatske gospodarske komore i Zlatko Kraljević iz tvrtke DW Reusables

gospodarstva

Otpad u 21. stoljeću – dragocjeni energetski resurs u kružnom gospodarstvu

Zvonimir Majić, načelnik Sektora za posebne kategorije otpada FZOEU-a, održao je prezentaciju „Proširena odgovornost proizvođača proizvoda“. U gospodarenju nekim posebnim kategorijama otpada Hrvatska već dostiže EU ciljeve, ali osobito se zaostaje u gospodarenju otpadnom ambalažom iz plastike. Najavio je da će konačno do 1.1.2025. biti određeni uvjeti proširene odgovornosti proizvođača proizvoda (POP) sukladno članku 88./91. ZGO-a:

a) Izvorni proizvođač otpada ili sadašnji ili prethodni posjednik otpada dužan je snositi troškove gospodarenja otpadom, uključujući troškove gradnje i rada neophodne infrastrukture za gospodarenje otpadom u skladu s načelom »onečišćivač plaća«.

b) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka troškove gospo-

Tehnoeko konferencija se tradicionalno bavi temama koje obuhvaćaju područje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, što neizostavno uključuje energetsku komponentu u dijelu tretmana nereciklabilnog otpada. Doc. dr. sc. Renaro Šarc vodio je i ovu sekciju te uvodno istaknuo da u Europi danas radi 504 energana na otpad (WtE) s godišnjim kapacitetom 100 milijuna tona i cijenom od oko 100 eura/t. Energetska oporaba otpada u razvijenim zemljama je nezaobilazni dio kružnog gospodarstva.

U ovom tematskom području ističemo i predavanje mr. sc. Gregora Golje iz tvrtke Energetika Ljubljana pod naslovom „Energijska oporaba otpada u Ljubljani“ u kojem je opisao istraživanja mogućnosti lokacija gradnje energane na otpad (OIEO Ljubljana) u okviru sustava daljinskog grijanja Ljubljane. Istražuju se prednosti i nedostaci tri lokacije na području Ljubljane. OIEO Ljubljana imala bi kapacitet 176.000 tona RDF-a i digestata iz anaerobne biološke obrade otpada:

Porijeklo otpadaKoličinaDonja ogrjevna vrijednost

Na panelu Otpad u 21. stoljeću – dragocjeni energetski resurs u kružnom gospodarstvu, koji je moderirao doc. dr. sc. Renato Šarc, sudjelovali su: Mirko Budiša, zamjenik direktora FZOEU; mr. sc. Gregor Golja iz Energetike Ljubljana; Marko List, direktor tvrtke Consultare, (OIEH) i mr. sc. Igor Grozdanić, Turbomehanika

Energetska oporaba otpada u razvijenim zemljama je nezaobilazni dio kružnog

REPORTAŽA Otpad u 21. stoljeću – dragocjen resurs kružnog gospodarstva

sekcije i moderatorica panela Gospodarenje otpadom u RH - CGO - Legislativa i

Toplinska snaga OIEO Ljubljana je 73 MW, a u predviđenih 8.000 sati rada godišnje proizvodit će se 66 GWh električne energije i 373 GWh toplinske energije. Planirano je da će građevna dozvola za novu energanu na otpad biti izdana u prosincu 2026., a u rujnu 2031. bi trebao započeti probni rad.

Energetika je u GO prisutna i kroz bioplinska postrojenja koja su važna karika u gospodarenju biootpadom. Predavač Mislav Kontek, voditelj razvoja u tvrtki Energovizija, članici OIE Hrvatska u svom izlaganju „Kako bioplin iz otpada može transformirati energetski sektor u Hrvatskoj“ istaknuo je da u RH imamo 42 bioplinska postrojenja (48 MW) od kojih 21 ima dozvolu za gospodarenje otpadom. Uočljiv je trend prema bioplinskim postrojenjima koja koriste otpad (poljoprivredne ostatke, biootpad, otpadni mulj) uz procijenjeni potencijal takvih postrojenja od 74 milijuna m3 bioplina uz moguću godišnju proizvodnju 170 GWh električne energije.

Mr. sc. Igor Grozdanić je u koautorstvu s autorom ovog članka iznio rad koji svakako ima dodatnu dimenziju u sagledavanju energetske tranzicije i propusta nečinjenjem glede iskorištavanja goriva iz otpada.

Gospodarenje otpadom u RH – Centri za gospodarenje otpadom

– Legislativa –Digitalne tehnologije

Načelnica Sektora za EU fondove FZOEU-a Maja Feketić slikovito je prikazala „Presjek stanja centara za gospodarenje otpadom u RH“ te naglasila da je proces pripreme i gradnje

CGO-a izuzetno složen zbog: NIMBY efekta, složenih imovinsko-pravnih poslova, promjene propisa, procesa udruživanja

JLS-a i županija, nedostatka podataka o količini komunalnog otpada i stalnih promjena. Trenutno je stanje Centara za gospodarenje otpadom:

Izgrađeni CGOCGO u gradnjiPočetak ugovora za radove Prilagodba dokumentacije

Kaštijun Biljane DonjeLučino razdoljeZagreb

Marišćina

Bikarac

LećevicaOrlovnjak

PiškornicaŠagulje

Pred gradnjom CGO-a u RH su brojni izazovi: povećanje cijena, problemi EU financiranja jer je nejasno što sve ulazi u projekte CGO-a, MBO i RDF postrojenja, a veliki problemi su nedostatak tržišta za sirovine i naročito mogućnosti termičke energetske oporabe GIO.

Na ovo predavanje nadovezao se Josip Grgić, direktor RCGO Šagulje s elaboriranjem rizika održivosti projekata CGOa u RH. Potvrdio je prepreke koje usporavaju projekte te svu kompleksnost vođenja takvog projekta.

Predavanje odvjetnika Ivana Kusalića bilo je vrlo zanimljivo s legislativnog aspekta u komunalnom sektoru jer je govorio o „Analizi i komentarima na odluku Ustavnog suda od 18. travnja 2023. o djelomičnom ukidanju Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta“. Na prijedlog Grada Supetra i Bošana d.o.o. iz Biograda na Moru od 21. veljače 2019. Ustavni sud je 18. travnja 2023. donio uz obrazloženje na čak 84 stranice sljedeći tekst:

ODLUKA

I. Utvrđuje se da je Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 3/19. i 17/19.) u razdoblju od 21. prosinca 2018. do 9. siječnja 2019. bila u nesuglasnosti s člankom 90. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (NN broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.).

II. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se ukida točka III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 3/19. i 17/19.).

III. Ukinuta točka III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN broj 3/19. i 17/19.) prestaje važiti u roku od šest mjeseci od dana objave ove odluke u "Narodnim novinama".

IV. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama".

Uz Odluku se nalazi 84 strane obrazloženja, ističe se da Ministarstvo ima brojne mogućnosti na temelju kojih u navedenom roku može ostvariti navedeno, te podsjeća: Europska komisija u svom Izvješću Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i odboru regija o provedbi zakonodavstva EU-a o otpadu, uključujući izvješće o ranom upozorenju za države članice

Voditeljica

digitalne tehnologije, prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić sa sugovornicima: dr. Bojan Pahor iz Saubermachera Slovenija; Maja Feketić, načelnica Sektora za EU fondove FZOEU; Krešimir Kašnar, Mappost/Tridion; prof. dr. sc. Neven Voća; Josip Grgić, direktor RCGO Šagulje i voditelj Grupacije CGO pri HGK i odvjetnik Ivan Kusalić

Babina Greda

koje su u opasnosti da ne postignu cilj pripreme za ponovnu uporabu (recikliranje komunalnog otpada do 2020. godine preporučuje određene smjernice za postizanje tog cilja među kojima su i primjerice:

• uvođenje obveznih zahtjeva za sortiranje biootpada i osigurati da planirana ili postojeća infrastruktura za obradu odgovara sustavima prikupljanja, poticanje suradnje općina u planiranju infrastrukture

• nabava usluga kako bi se osigurala učinkovitost razmjera i podjela financijskog tereta

• poboljšanje sheme proširene odgovornosti proizvođača, barem u skladu s općim minimalnim zahtjevima navedenim u Direktivi 2008/98/EZ

• uvođenje mjera za poticanje kućanstva na razvrstavanje otpada, uključujući veću učestalost prikupljanja odvojenih tokova u odnosu na miješani otpad

• učinkovitije koristiti fondove EU za razvoj infrastrukture za otpad osiguravajući da sufinanciranje podupire prevenciju, ponovnu uporabu i učinkovitije recikliranje itd.

U području digitalizacije sektora gospodarenja otpadom bilo je vrijedno izlaganje Konstantinisa Makejevsa, predstavnika zlatnog sponzora - tvrtke Mappost, koji je predstavio napredni sustav rutiranja i optimalizacije poslovanja korištenjem njihovog sustava koji ima uspješne reference u gradovima EU-a. Slijedilo je predavanje Michele Heigel iz austrijske tvrtke Digi-Cycle na temu naprednih digitalnih modela registracije ambalaže u njihovom zbrinjavanju.

Na kraju sekcije naglašena je i problematika gospodarenja otpadnim muljevima iz pročistača otpadnih voda kroz predavanje prof. dr. Nevena Voće s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Edukacija & mediji

Godinama se na Tehnoeko konferencijama naglašava važnost edukacije, komunikacije i uloga medija u području gospodarenja otpadom. Voditeljica ove sekcije Lidija Tošić iz FZOEU-a kroz svoje predavanje „Zašto komunikacija o otpadu nije za bacit'“ istaknula je ciljeve edukativne kampanje o gospodarenju otpadom:

• informirati

• zainteresirati

• educirati.

Dijana Mijač Dretar iz Komunalnog poduzeća Križevci prezentacijom „Igrom i znanjem do zelenih Križevaca“ upozorila je na važnost edukacije djece i upitala javnost: Treba li nam edukacija u području gospodarenja otpadom? ILI SVE ZNAMO?

Tihana Škugor i Igor Pandžić iz osiječkog Unikoma u izlaganju „Uloga edukacije i informiranje korisnika u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“ prikazali su uzorke komposta proizvedenog iz biootpada i igračke vezane uz vrste kućnog otpada.

Direktor CGO-a Bikarac Robert Poldrug vrlo uvjerljivo je objasnio „Kako je NIMBY sindrom zaobišao CGO Bikarac“. Građanima treba objasniti da Centar za gospodarenje otpadom nije odlagalište, već neusporedivo vrjednija javna usluga.

Ivica Kargolan, direktor Čistoće Split, zainteresirao je sve

sudionike prezentacijom „Split – odvoji lako je“, kampanje o razvrstavanju otpada na području grada Splita koja se provodi 2022. i 2023. godine. Ideja vodilja edukacije i medijske promocije je Čisti grad Split, a nacionalnu pozornost privukao je Vojko V pjesmom Odvoji, razdvoji - repanjem „polupodzemni spremnik, da naše misto bude čisto“.

Sonja Polonijo, predstavnica Udruge gradova RH, imala je zanimljivo izlaganje: „Strah od kazne kao motivator za edukaciju“. Ostvareni rezultati odvojenog sakupljanja komunalnog otpada pokazuju da se u zajedničkim spremnicima nalazi čak i do 60%, a u pojedinačnim spremnicima do 30% nečistoća. Postavlja se pitanje kako educirati one koji se ne

Edukacija & mediji, uvodno izlaganje Lidije Tošić, Odnosi s javnošću, FZOEU

REPORTAŽA Otpad u 21. stoljeću – dragocjen resurs kružnog gospodarstva

niranje i dozvole od državnog značaja, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Prof. Rezo upoznao je sudionike konferencije s glavnim novinama koje donosi novi Zakon o prostornom uređenju. S obzirom na energetske prioritete, jedan od razloga izmjena i dopuna ovog zakona je navedena energetska komponenta u kontekstu sunčanih elektrana. Između ostalog, naglašeno je da će se uz dobivene suglasnosti davatelja koncesije (ako je područje pod koncesijom) sunčane elektrane moći instalirati i na devastiranim površinama kao što su npr. odlagališta otpada.

Na ovu temu nadovezala se Ljerka Vučić, iz iste Uprave MPGI-a, s predavanjem o primjerima investicijskih projekata kao što su CGO-i u kontekstu prostornih planova te prikazom oblikovanja europskih građevina za gospodarenje otpadom.

Financiranje projekata i organizacija sustava GO

Voditeljica ove sekcije bila je Sonja Polonijo koja je svojim izlaganjem „Privatno i/ili javno gospodarenje otpadom – organizacija sustava“ naglasila da je zakonom propisana javna usluga odvojenog sakupljanja komunalnog otpada tek mali početni korak podsustava reciklaže, koja je središnji dio cjelovitog sustava kružnog gospodarenja otpadom. Recikliranje konačno uvijek provode privatne tvrtke. Percepcija ja da su privatne tvrtke učinkovitije, ali mogu biti skuplje kad nema konkurencije:

Privatno vlasništvoJavno vlasništvo

CILJ Stvaranje profita, ali to ne jamči jeftiniju uslugu

UTJECAJ JLS ne može uticati, osim na sadržaj ugovora o koncesiji

FINANCIRANJE

Panel Financiranje

projekata i organizacija sustava GO moderirala je Sonja Polonijo uz

paneliste: Aleksandru

Čilić, načelnicu

Sektora za zaštitu okoliša FZOEU; Sanju

Jelačić, voditeljicu

Posredničkog tijela

FZOEU i Ivana Jurešića iz Ponikva eko otok Krk

Obavljanje javne usluge, ali to ne jamči efikasnu uslugu

JLS kao vlasnik javne tvrtke ima izravan utjecaj

Za investicije u projekte gospodarenja komunalnim otpadom je moguće pridobiti EU financijska sredstva, ali odabir operatora isključivo nadmetanjem.

Ivan Jurešić iz Ponikva Krk u radu „Ekonomska logika nalaže…“ naglasio je da je odlaganje samo prividno najjeftinije te pokazao da se organizirano odvojeno prikupljanje ekonomski i ekološki isplati. Tijekom 2022. godine od 25.000 t (od čega je glomazni 3.000 t) i stopom odvojenog sakupljanja od 48% uz tržišne cijene (prihod: odvojeno sakupljenog, sortiranog i baliranog plastičnog i papirnatog otpada + 50 €/t, troškovi: odvojenog sakupljanja, sortiranja, baliranja i kompostiranja 60 €/t, zbrinjavanje MKO u CGO Marišćina 132 €/t (uz tendenciju rasta), zbrinjavanje glomaznog otpada 160 €/t, zbrinjavanje otpadne plastike 150 €/t) proizlazi ušteda od 72 €/t!

Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša i Sanja Jelačić, voditeljica Posredničkog tijela Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, svojim su izlaganjima detaljno predstavile brojne mogućnosti sufinanciranja projekata kroz javne pozive Fonda iz nacionalnih sredstava kao i EU sredstava.

Zaključno

Tehnoeko konferencija još je jednom pokazala odlučnost stručnog odbora da se fokus i koncepcija konferencije usmjeri na teme od velike važnosti za stručnu javnost i sve dionike u sektoru gospodarenja otpadom i zaštite okoliša, s ciljem podizanja kvalitete, primjene novih tehnologija i ostvarivanja većih rezultata u kružnom gospodarstvu i gospodarenju otpadom.

Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada

tek je mali početni korak podsustava reciklaže

IEG: Ecomondo 2023 – Ekolo

Ovogodišnja međunarodna izložba zelenih industrijskih tehnologija i usluga za kružno gospodarstvo Ecomondo održat će se od 7. do 10. studenog u Izložbenom centru u Riminiju pod nazivom „Ekosustav ekološke tranzicije”

est tematskih makropodručja, jedinstveni ekosustav za ekološku tranziciju. Ecomondo, međunarodna izložba zelenih industrijskih tehnologija i usluga za kružno gospodarstvo, u organizaciji tvrtke Italian Exhibition Group (IEG), 26. put će otvoriti svoja vrata od 7. do 10. studenog u Izložbenom centru u Riminiju.

Ove godine izložba se održava pod nazivom „Ekosustav ekološke tranzicije” s temama od iskorištavanja otpada za stvaranje dodatnih resursa do regeneracije tla i agro-šumarskih i prehrambenih ekosustava; od energije dobivene iz biomase do korištenja otpada kao sekundarne sirovine.

Poseban naglasak ove godine bit će na sustavu nadzora, upravljanja i zaštite vodnih resursa i okoliša u funkciji očuvanja ljudske vrste i gospodarskih aktivnosti. To je postav izložbe na kojoj će IEG predstaviti najinovativnije i konkurentne tehnologije održivog razvoja.

Ovogodišnji Ecomondo je ujedno prvo izdanje u kojem će izložba zauzeti cijeli prostor Rimini Expo Centra budući da su obnovljivi izvori energije izdvojeni u neovisnu izložbu K.EYThe Energy Transition Expo koja se održava u posebnom terminu u ožujku.

Vodoopskrbni lanac i SAL.VE za ekološka

servisna vozila

Otpad kao resurs; Gradilišta i obnova tla; Kružna i regenerativna bioekonomija; Bioenergija i agroekologija; Vodni ciklus i plava ekonomija; Nadzor i kontrola okoliša - to će biti tematske izložbe na Ecomondu 2023.

Dva će sektora biti posebno istaknuta: „Vode” i novo izdanje SAL.VE. Prvi će biti posvećen cjelovitom lancu vodoopskrbe i vodnim resursima: od zahvaćanja do obrade i ponovne upotrebe, s fokusom na digitalnu transformaciju koja je danas ključan element u poboljšanju upravljanja vodama. Vodeće nacionalne i međunarodne tvrtke za komunalne usluge i gospodarska udruženja, uključujući Utilitaliu, predstavit će svoje aktivnosti u ovom području kroz niz seminara.

Na bijenalnoj izložbi SAL.VE, organiziranoj u partnerstvu s ANFIA-om, vodeći proizvođači će izložiti vozila za ekološko prikupljanje i odlaganje otpada te urbanu sanitaciju.

Promocija BEACON projekata kružnog gospodarstva

Ecomondo će u Expo centru osigurati prostor za tri industrijske tematske izložbe posvećene BEACON (Bridging European and Local Climate Action) projektima vezanim za kružno gospodarstvo koje je podržalo talijansko Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetsku sigurnost (MASE). BEACON projekti promiču klimatske akcije i suradnju između nacionalnih i lokalnih vlada i institucija u Europi. Cilj im je ojačati suradnju u klimatskim akcijama i potaknuti zajedničku ambiciju za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma.

U Riminiju će stoga biti predstavljen WEEE District s naglaskom na modernim energetskim tehnologijama i novim sustavima za recikliranje električne i elektroničke opreme, fotonaponskih ploča i lopatica vjetroturbina. U PAPER Districtu, u suradnji s COMIECO-om, fokus će biti na sustavima za prikupljanje, logistiku i reciklažu papira i kartona. Treći tematski distrikt bit će posvećen proizvodnji plastike s fokusom na sustave recikliranja i morski plastični otpad.

Tekstilni otpad, ekodizajn i održivost lanca opskrbe

Tekstilna industrija identificirana je kao ključni lanac vrijednosti za koji je Europska unija predvidjela aktivnosti za promicanje njegove održivosti, cirkularnosti, sljedivosti i transparentnosti. Ključni čimbenici su ekološki dizajn, sheme odgovornosti proizvođača i sustavi označavanja. U Riminiju će naglasak biti stavljen na cijeli opskrbni lanac: od proizvodnje do post-potrošnje. Cilj svih dionika je odgovoriti na ove izazove pružanjem informacija o tekućim projektima i krajnjim ciljevima, kao i promicanjem novih poslovnih modela kako bi se prikazalo stanje u gospodarenju tekstilnim otpadom u talijanskim općinama.

Bio gradovi: kružni i zdravi

Ecomondo i K.EY razdvojili su se kalendarski, ali tema pametnih gradova, koja tradicionalno obuhvaća obnovljive izvore energije, također se može kategorizirati pod "održivo" i "zdravo".

Projekt „Kružni i zdravi gradovi” posvećen je upravo regeneraciji gradova, kako bi oni bili zeleniji i učinkovitiji u pogledu upravljanja vodom, hranom, otpadnim vodama i otpadom.

ška tranzicija ima vlastiti ekosustav

Ecomondo i startupovi: misija – inovacije

Ecomondo je inkubator i pokretač inovativnih projekata. Fizički i virtualni prostor posvećen inovativnim start-up i scale-up tvrtkama na istočnom ulazu će se dodatno proširiti. Tvrtke i investitori dobit će novu i veću platformu za dijalog kako bi odgajali novu generaciju inovativnih poduzeća. Na ovogodišnjem izdanju očekuje se više od 50 startupova koji će se promovirati uz podršku IEG-a i ITA-e, talijanske trgovinske agencije, u partnerstvu s ART-ER-om (Territorial Appeal Research / Attrattività Ricerca Territorio), regionalnom razvojnom agencijom Emilije-Romagne, i Confindustriom, uz suradnju s ANGI-jom (Nacionalna udruga mladih inovatora).

Plava ekonomija – kružna i regenerativna

Od ribarstva i akvakulture preko obnove luka i obala do tehnologija za desalinizaciju morske vode: plavo gospodarstvo uključuje sve tradicionalne gospodarske sektore i sektore u nastajanju povezane s razvojem talijanskih i mediteranskih morskih resursa.

Ecomondo – događaj u razvoju

U svom 26. izdanju Ecomondo će istražiti aktualne teme. Milenijalci i generacija Z pokazuju veliku osjetljivost prema zaštiti okoliša, a događaj u organizaciji IEG-a djeluje kao idejna platforma za oblikovanje tehnoloških istraživanja današnjice i otvaranje radnih mjesta sutrašnjice. Kroz razmjenu znanja, pristup istraživačkim natječajima i europskim sredstvima, Ecomondo se obraća novim generacijama koje će sudjelovati u ekološkoj tranziciji.

Ali tu je i novi način poslovanja na koji će ovo događanje u Riminiju obratiti pozornost i čije će se dobre prakse podijeliti u prostoru posvećenom B-Corpsu i njihovom regenerativnom i društveno odgovornom poslovnom modelu. Govor održivosti i odgovornosti u korporativnom komuniciranju i novinarstvu također je prioritet za Ecomondo.

Program konferencije i događanja

Ecomondo će u suradnji s glavnim institucionalnim i tehničkim partnerima događaja ponuditi cjelovit program konvencija i konferencija organiziranih pod okriljem Tehničko-znanstvenog odbora kojeg vodi profesor Fabio Fava sa Sveučilišta u Bologni, i međunarodnog odbora koji uključuje stručnjake iz Europske komisije, OECD-a, FAO-a, UfM-a, EEA-a, ISWA-e. Glavne teme bit će prioriteti Europskog zelenog plana,

kružna ekonomija, regeneracija onečišćenih područja i ekosustava, zaštita tla i mora te posebno Mediterana. Razmatrat će se studije slučaja, javne politike, javno financiranje dostupno poduzećima, angažman građana, a cilj je prenijeti što više znanja u Ecomondo zajednicu.

Institucionalni partneri

Talijanskom Ministarstvu zaštite okoliša i energetske sigurnosti, Ministarstvu vanjskih poslova i međunarodne suradnje i ITA-i, uz sudjelovanje predstavnika Europske komisije, kao institucionalni partneri događaja pridružit će se CONAI, Utilitalia, CIB, CIC, CONAU, Assoambiente, Cisa Ambiente, Zaklada za održivi razvoj i Nacionalno vijeće za zelenu ekonomiju. Partneri događanja su također Kyoto Club, Legambiente, Federazione ANIE, FIRE, ANFIA, ISPRA, Water Europe, ISWA i WBA.

Daljnji korak prema internacionalizaciji

S porastom broja inozemnih posjetitelja od 58 posto u usporedbi s 2021., uključivanje profiliranih operatora s područja Balkana, Europe izvan Europske unije, Sjeverne Afrike (Egipat, Maroko, Tunis), Senegala, Obale Bjelokosti, Angole, Gane, Ruande, zemalja Srednjeg Istoka, Kanade, Latinske Amerike, Sjedinjenih Američkih Država i Kine nastavit će se i u novom izdanju sajma. Drugo izdanje Afričkog foruma zelenog rasta bit će održano zahvaljujući doprinosu prestižnih međunarodnih agencija, međuvladinih institucija, poput Unije za Mediteran i UNIDO-a, neprofitnih organizacija, uključujući Res4Africa i Poslovno vijeće za Afriku. Na forumu će biti predstavljen tehnološki okvir i mogućnosti rasta i razvoja na afričkom kontinentu.

Više informacija o programu konferencije Ecomondo 2023 i događanjima dostupno je na web stranici konferencije

Ecomondo je idejna platforma za oblikovanje tehnoloških istraživanja današnjice i otvaranje radnih mjesta sutrašnjice

Zašto raste količina proizvedenog građevinskog otpada

u EU

eočekivano, građevinska industrija u Europi povećala je tijekom posljednjeg desetljeća količinu proizvedenog otpada, iako se očekivalo smanjenje. Istraživanje nizozemske banke ING otkriva da je količina građevinskog otpada proizvedenog u eurozoni između 2010. i 2020. porasla za 6 posto. U istom razdoblju ukupna proizvedena količina otpada u regiji smanjena je za 3 posto, dok je prerađivačka industrija uspjela smanjiti otpad za 8 posto.

Materijali klasificirani kao građevinski otpad uključuju beton, drvo, metal, ciglu, izolaciju, staklo i plastiku. Godine 2020. građevinarstvo je činilo 37 posto ukupnog otpada u Europskoj uniji. Slika izgleda još gore za građevinarstvo kada se uzme u obzir da su razine proizvodnje u sektoru između 2010. i 2020. pale za 7,6 posto, dok je ukupna gospodarska aktivnost porasla za 8,1 posto.

Količina građevinskog otpada proizvedenog u eurozoni između 2010. i 2020. godine porasla je za 6 posto. U istom razdoblju ukupna proizvedena količina otpada u regiji smanjena je za 3 posto, dok je prerađivačka industrija uspjela smanjiti

otpad za 8 posto

ING je ponudio dva moguća razloga zašto građevinarstvo stvara više otpada u vrijeme kada drugi sektori čiste svoje stvari:

1) Zbog nedostatka radnika građevinske tvrtke se odlučuju za nove materijale umjesto ponovne upotrebe starih materijala koja može biti radno intenzivnija. Tako tvrtke štede odabirom novih materijala umjesto već korištenih.

2) Udio tržišta obnove i održavanja povećao se posljednjih godina. ING sugerira da rušenje i uklanjanje postojećeg materijala prilikom renoviranja često stvara više otpada nego nova gradnja.

Neke članice Europske unije postižu bolje rezultate od

[autor] Tihomir Dokonal

drugih kada je riječ o oporabi građevinskog otpada. U Nizozemskoj se oporabi 100 posto otpada, u usporedbi s prosjekom od 89 posto u EU-27 i 73 posto u Španjolskoj. No, ING postavlja pitanje predstavlja li to kružnu gradnju visokog ili niskog stupnja? Podaci o stopi kružnosti unutar gradnje trenutno nisu dostupne za EU.

Najavljene promjene propisa

Ova vijest dolazi u kontekstu promjena propisa u Europi. Europska komisija priprema brojne mjere kako bi održivi proizvodi postali norma. Inicijativa uključuje reviziju Uredbe o građevnim proizvodima, čiji je cilj učiniti dizajn i proizvodnju građevinskih proizvoda trajnijim, reciklirajućim i lakšim za ponovnu uporabu.

Postojeća Uredba o građevinskim proizvodima ima za cilj osigurati da proizvodi mogu slobodno cirkulirati jedinstvenim europskim tržištem i osigurati usklađena pravila o njihovim bitnim značajkama – kako reagiraju na vatru, kako provode toplinu ili koliko učinkovito izoliraju zvuk.

Europska komisija sada želi revidirati Uredbu kako bi se propisala pravila o održivosti proizvoda, te potaknula digitalna transformacija sektora. Navodi se da "trenutna Uredba nije prikladna za ostvarivanje širih političkih prioriteta, posebno Europskog zelenog dogovora”.

Prema predloženoj revidiranoj uredbi, proizvođači će morati dostaviti informacije o životnom ciklusu svojih proizvoda i utjecaju na okoliš. Europski parlament također bi bio ovlašten za postavljanje pravila o zelenoj javnoj nabavi.

Ostale obveze unutar revidirane Uredbe o građevnim proizvodima uključuju:

• Dizajnirati i proizvesti proizvod i njegovu ambalažu tako da ukupna ekološka održivost dosegne najsuvremeniju razinu;

• Davanje prednost materijalima koji se mogu reciklirati i materijalima dobivenim recikliranjem;

• Poštivanje minimalne obveze recikliranog sadržaja i druge granične vrijednosti u pogledu aspekata ekološke održivosti;

• U bazama podataka proizvoda staviti na raspolaganje upute za uporabu i popravak proizvoda;

• Dizajniranje proizvoda tako da se olakša njihova ponovna uporaba, proizvodnja i recikliranje.

Europska federacija građevinske industrije (FIEC) pozdravila je vijest da će "izravna ugradnja" građevinskih proizvoda biti isključena iz područja koje regulira revidirana Uredbe. Ali "deinstalacija" proizvoda i "usluga" bit će obuhvaćena novim pravilima.

FIEC je upozorio da bi to potencijalno reguliranje aktivnosti koje se odnose na izvođače moglo stvoriti "pravnu nesigurnost". Također je zatražio drugačiju proceduru za postavljanje pravila o ugovorima o zelenoj javnoj nabavi, uz veće ovlasti za države članice. Europska federacija građevinske industrije poziva na "pojednostavljene i pragmatične postupke" kada je riječ o odgovornosti proizvođača.

U ovoj fazi nije jasno kada bi revidirana Uredba o građevinskim proizvodima mogla stupiti na snagu. Daljnje raspra-

ve zakazane su za rujan nakon plenarnog glasovanja u Europskom parlamentu o prijedlozima u srpnju. No, prijelazno razdoblje sa sadašnje Uredbe na revidiranu verziju vjerojatno će biti kraće nego što je predviđeno u početnom prijedlogu Komisije, navodi FIEC.

U Nizozemskoj se oporabi 100 posto građevinskog otpada, u usporedbi s prosjekom od 89 posto u EU-27 i 73 posto u Španjolskoj

Novi Cat 836 kompaktor – pouzdan i snažan stroj za najteže radove na odlagalištima

Cat 836 kompaktor za odlagališta rezultat je bogatog iskustva tvrtke Caterpillar u maksimiziranju performansi i pouzdanosti strojeva u najzahtjevnijim radnim okruženjima

načajne inženjerske nadogradnje na osovinama i prijenosu novog modela CAT kompaktora za odlagališta pridonose iznimnoj izdržljivosti čvrstih glavnih struktura koje mogu izdržati višestruke radne cikluse.

Novi Cat 836 pouzdaniji je i snažniji stroj, ojačane konstrukcije, prilagođen za najteže radne zadatke na odlagalištima. Učinkovitiji je od prethodnika i omogućava operateru postizanje radnih rezultata u manje prolaza.

Cat pretvarač okretnog momenta s blokirajućim kvačilom eliminira gubitke pretvarača okretnog momenta i smanjuje zagrijavanje sustava te bolje prenosi snagu motora na tlo. Napredni sustav elektroničke kontrole produktivnosti (APECS) upravlja prijenosom stroja i osigurava veći okretni moment kompaktora na nagibima te ostvaruje uštede goriva tijekom promjene brzina.

Kada je riječ o motoru, Cat C18 motor koji pokreće Cat 836 kompaktor nudi dvije konfiguracijske opcije koje omogućuju pridržavanje lokalnih propisa o emisijama širom svijeta. Unaprijeđeno brtvilo ulaznih vrata radijatora i po-

klopac motora koji zadržava nadtlak čuvaju motor od onečišćenja pa je potreba za čišćenjem prostora motora manja i pouzdanost rada veća. Upozorenja o radu stroja olakšavaju planiranje održavanja jer ključnom osoblju pružaju informacije o preostalom korisnom vijeku zračnog filtra motora.

Napredne tehnologije kompaktiranja

Cat Compact tehnologije kombiniraju napredna mjerenja kompaktiranja i vođenje i izvještavanje unutar kabine kako

Cat Compact tehnologija s mapiranjem prolaza pruža precizno brojanje prolaza, omogućavajući operaterima da prate područja pokrivenosti i broj prolaza na 10-inčnom (254 mm) ekranu. Opcionalno mapiranje visine Compact Elevation kombinira brojanje prolaza i praćenje nagiba kako bi se planirale debljine slojeva i postigla bolja gustoća kompaktiranog materijala.

Vizualizacija putem VisionLinka poboljšava upravljanje voznim parkom. Cat Link tehnologija omogućava pristup lokaciji stroja, radnim satima, potrošnji goriva, vremenu mirovanja, važnim događajima i dijagnostičkim kodovima. Operateri su informirani o uvjetima rada stroja putem 3G dodirnog zaslona s korisničkim sučeljem za pregled podataka vitalnih informacijskih sustava (VIMS) kako bi se optimiziralo vrijeme rada stroja.

Pouzdanost i pojednostavljeno održavanje

Novi Cat 836 karakteriziraju osovine većeg promjera i Cat locker diferencijali za veću dugotrajnost pogonskog sustava, brže promjene smjera kretanja i bolje prianjanje na podlogu (otpadni materijal). Nadogradnje mjenjačke kutije smanjuju naprezanje i poboljšavaju trajnost zupčanika. Novi zaštitnik ventilatora sprječava zapetljavanja otpadnih vrećica u ventilator, dok novi filtar za gorivo osigurava čišće gorivo za motor.

Cat 836 lakše se servisira i pregledava u odnosu na prethodne modele. U servisnom pristupu naglasak je na sigurnost. Većini glavnih komponenti može se pristupiti s razine tla ili s platforme stroja. Smanjenje onečišćenja radnih tekućina omogućuje brzi vizualni pregledi pokazivača razine rashladne tekućine i pokazivača ulja mjenjača i hidrauličnog ulja. Osovine stroja su dodatno zaštićene od udara otpadnih materijala po kojem se kompaktor kreće. Iskorištavanje podataka iz sustava VIMS omogućava operaterima i serviserima rješavanje problema prije kvara stroja.

Učinkovite performanse

Unaprijeđeno radno okruženje operatera modela 836 uključuje bolju vidljivost prema nožu i kotačima zahvaljujući dizajnu s nižim staklenim površinama. Kamera za pogled unatrag dio je standardnog paketa i povećava vidljivost prema stražnjem dijelu stroja. Zvučno izolirana kabina s kontroliranim tlakom i klimatizacijom prilagođena je udobnosti operatera. Cat STIC kombinira upravljanje, mijenjanje brzina i druge funkcije u jednu upravljačku palicu kako bi se smanjio umor operatera i povećala učinkovitost.

Pet konfiguracija kotača i vrhova za kotače dizajnirano je posebno za Cat 836 kompaktore za odlagališta. Laganiji dizajn vrhova s lopaticama pruža visoke performanse i bolje prianjanje uz podlogu uz manju potrošnju goriva, dok tradicionalni vrh "plus tip" povećava stabilnost na bočnim padinama. Kombinirani vrh kotača uključuje i vrhove s lopaticama i "plus tip" kako bi pružio najbolji kompromis između performansi i ekonomičnosti goriva uz stabilnost na bočnim padinama.

Caterpillarov vrh kotača s dijamantom pruža najduži vijek trajanja vrhova na tržištu, dok dizajn vrha "chopper tip" izvrsno kompaktira mokri/mekani otpadni materijal.

Stummer kamion za sakuplja s pogonom na vodik za zelenu

Stummer je napravio značajan iskorak u upotrebi naprednih tehnologija za održivo gospodarenje otpada isporučivši u Beč kamion za sakupljanje otpada na vodikov pogon. Ovo inovativno vozilo ima za cilj revolucionirati sakupljanje otpada istovremeno stavljajući naglasak na ekološku odgovornost

eč, grad poznat po svom zalaganju za održivost i zaštitu okoliša, napravio je značajan korak u smanjenju emisija u svojim operacijama gospodarenja otpadom. Nedavna isporuka kamiona za sakupljanje otpada sa Stummer nadogradnjom s pogonom na vodik, predstavlja značajnu prekretnicu na putu Beča prema zelenijoj budućnosti. Ovo inovativno vozilo, opremljeno naprednom tehnologijom i suvremenom nadogradnjom, ima za cilj revolucionirati sakupljanje otpada istovremeno stavljajući naglasak na ekološku odgovornost.

Stummer nadogradnja - skok prema održivom gospodarenju otpadom

U središtu ovog kamiona za sakupljanje otpada na vodik nalazi se napredna Stummer nadogradnja, dizajnirana kako bi se optimiziralo sakupljanje otpada i osigurali učinkoviti procesi gospodarenja otpadom. Razvijena u suradnji s Mercedes-Benzom, Stummer nadogradnja nadopunjuje šasiju vozila stvarajući snažnu

kombinaciju za ekološke operacije sakupljanja otpada.

Uz nosivost od 17 tona, vozilo ima sabirnu zapreminu od 23 kubna metra

nje otpada u budućnost

Kapacitet baterije

Vozilo ima bateriju kapaciteta 85 kW/h, koja učinkovito pohranjuje i koristi energiju generiranu vodikovim člancima. Električna energija iz baterije ne samo da pokreće vozilo, već i pogoni električne motore odgovorne za procese komprimiranja otpada i pražnjenja spremnika.

Električni pogon i smanjenje emisije

Pogon vozila i rad nadogradnje su električni, smanjujući razinu buke i eliminirajući štetne emisije.

Koristeći vodikove članke i elektromotore, Stummer nadogradnja eliminira štetne emisije, doprinoseći čišćem zraku i zdravijem okolišu.

Tih i učinkovit rad

Električni pogon osigurava tihi rad, smanjujući buku u stambenim područjima tijekom sakupljanja otpada. Osim toga, električni pogon Stummer nadogradnje omogućuje učinkovito komprimiranje otpada i pražnjenje spremnika, optimizirajući operacije gospodarenja otpadom.

Povećani doseg i brzo punjenje

S dosegom od oko 160 kilometara, vozilo za sakupljanje otpada s pogonom na vodik omogućuje impresivno prikupljanje otpada, osiguravajući učinkovito gospodarenje otpadom. Također, vodik se može napuniti za nekoliko minuta, smanjujući vrijeme zastoja i osiguravajući neprekidne usluge sakupljanja otpada.

Isporuka Stummer kamiona za sakupljanje otpada s pogonom na vodik za Beč predstavlja značajan korak prema održivim rješenjima za gospodarenje otpadom. S naprednom Stummer nadogradnjom koja koristi najnoviju tehnologiju i ističe električni rad, ovo inovativno vozilo obećava revolucionirati sakupljanje otpada smanjujući emisije i promovirajući ekološku odgovornost.

Sve informacije o Stummer nadogradnjama dostupne su kod ovlaštenog prodajno-servisnog zastupnika, tvrtke O-K-TEH d.o.o. (www.o-k-teh.hr)

Izvanredna izvedba i održivost

Stummer nadogradnja s pogonom na vodik ima impresivan niz tehničkih specifikacija koje doprinose njegovoj izvanrednoj izvedbi i održivosti: dva modula vodikovih članaka (svaki snage 30 kW) tijekom vožnje pune bateriju (kapaciteta 85 kWh) koja daje energiju za pogon dva elektromotora. Pogon, kao i zbijanje otpada i pražnjenje spremnika, je električni. Uz nosivost od 17 tona, vozilo ima sabirnu zapreminu od 23 kubna metra.

Šasija, koju je isporučio Mercedes-Benz, pruža čvrstu osnovu vozilu, osiguravajući stabilnost i trajnost tijekom operacija sakupljanja otpada. Stummer nadogradnja besprijekorno se integrira sa šasijom.

Vodikovi članci

Vozilo je opremljeno s dva modula vodikovih članaka pojedinačne snage 30 kW, koji pune bateriju vozila. Ova inovativna tehnologija pruža održivo i učinkovito napajanje za operacije komunalnog vozila.

Električni pogon osigurava tihi rad, smanjujući buku u stambenim područjima tijekom sakupljanja

Čistilice koje održavaju vaš grad čistim i zelenim

Green Machines renomirani je proizvođač čistilica poznat po razvoju i proizvodnji održivih

čistilica koje, uz izvrsne perfomanse, doprinose smanjenju

ugljičnog otiska i čišćem okolišu. Atraktivnog su dizajna, praktične i ne ometaju svakodnevno

funkcioniranje urbane sredine

njenju kolišu. ktične ine dan ši s ŠkotskojCiljtvrtkejesvojim

reen Machines jedan je od prvih proizvođača čistilica, počevši s proizvodnjom još davne 1965. godine u Škotskoj. Cilj tvrtke je svojim održivim proizvodima doprinijeti čišćim i urednijim gradovima, uz pomoć zelene tehnologije.

Stoga njihova ponuda sadrži široki asortiman proizvoda za čišćenje javnih površina koji su atraktivnog dizajna, kompaktni, brzi i učinkoviti, a ujedno i praktični za upotrebu u urbanim sredinama i gradovima.

p Jedan su o stilica. Dok su za električne konkur

Jedan su od prvih proizvođača potpuno električnih čistilica. Dok su konkurentske tvrtke tek razvijale rješenja za električne pogone, Green Machines je već bio korak ispred konkurencije, s obzirom na tehnologiju koja se primjenjuje, i predstavio svoju čistilicu na vodikov pogon.

Strojevi za čišćenje jedinstvenog dizajna i primjene

U portfelju Green Machines nalazi se osam modela od kojih svaki ima svoje specifično područje primjene. Sve čistilice karakterizira atraktivan dizajn i učinkovitost, praktične su za primjenu bez ometanja svakodnevnog života stanovnika, čak i na najprometnijim gradskim područjima.

Električni usisavač otpada GM1ze

Revolucionaran električni usisavač otpada svojim je dimenzijama kompaktan i praktičan, a s obzirom na razvijenost tehnologije baterija i sustava napajanja vrlo je učinkovit, uz minimalnu razinu buke. Vrijeme rada je 8 do 16 sati, ovisno o načinu upotrebe, a otpad se sakuplja u standardni 240 litarski spremnik.

Električni nosač alata 200ze

100 posto električni nosač alata na dva kotača s univerzalnim adapterom za različite nastavke ima bezbrojne mogućnosti i njegova namjena ovisi isključivo o željama i potrebama korisnika. Univerzalni priključak za alate, smješten na prednjoj strani stroja, pruža veliki broj opcija te se koristi npr. kao plug za čišćenje snijega, kosilica za travu, čistilica za metenje, puhač lišća... popis mogućnosti je

Čistilica 636

Električni usisavač otpada GM1ze

beskonačan. Stroj dolazi s više opcija kotača koji se mogu montirati za korištenje u zatvorenim prostorima i na otvorenome tijekom svih 365 dana u godini.

Mala čistilica 414/400ze

Model 414 ili 400ze se često naziva najboljom malom čistilicom na svijetu prema ocjenama kupaca. Dolazi u izvedbi s električnim pogonom (400ze) i s motorom s unutarnjim izgaranjem (414). Svojim dimenzijama savršeno se uklapa u urbane sredine koje zahtijevaju moderan izgled i praktičnost, a tehničkim karakteristikama odgovara stroju koji je svakodnevno sposoban obavljati posao na najzahtjevnijim površinama.

Čistilica 636

Čistilica stvarnog kapaciteta prikupljenog otpada od 1,5 m3 dizajnirana je za maksimanu učinkovitost i postizanje minimalnog volumena prikupljenog otpada. Svojim sofisticiranim tehnološkim rješenjima i dizajnom znatno smanjuje potrošnju vode i količinu uloženog rada čime se smanjuju i troškovi održavanja.

Čistilica 720ze

Čistilica 720ze novi je proizvod tvrtke Green Machines s električnim pogonom. Kao i čistilice serije 500, dizajnirana je na način da bude kompaktna i praktična za upotrebu, a ujedno brza i ekološki prihvatljiva, uz maksimalnu ergonomiju za operatera. Spremnik otpada veličine je 2 m3

Čistilice 500ze/500H2

Čistilice serije 500 glavni su proizvodi tvrtke Green Machines. To su bile prve čistilice s električnim pogonom, a sada su i prve čistilice koje koriste pogon na vodik. Dolaze u izvedbi ZE s električnim pogonom i Li-ionskim baterijama najnovije generacije te u revolucionarnoj izvedbi s pogonom na vodik uz nultu emisiju CO2. Praktične su i kompaktne, a ujedno brze i ekološki prihvatljive, uz maksimalnu ergonomiju za operatera. Spremnik otpada velik je 1 m3. Velika prednost čistilice Green Machines 500 je što se može naručiti u izvedbi ZE s električnim pogonom, a u budućnosti, ako se odlučite prebaciti na vodik, pogon postojeće čistilice moguće čistilice je jednostavno zamijeniti.

Čistilica 955

Model 955 najveća je čistilica u portfelju tvrtke Green Machine. Radi se o mehaničkoj čistilici zapremine 6 m3 koja koristi i usisavač. Četke omogućavaju sakupljanje bilo kakvog otpada, do veličine automobilskih guma, dok usisavač osigurava sakupljanje i najmanjih čestica prašine.

Više o asortimanu proizvoda za čišćenje javnih površina Green Machines dostupne su kod tvrtke Gradatin iz Sesveta, koja je od 2021. godine ekskluzivni zastupnik ovog renomiranog proizvođača čistilica za tržište Republike Hrvatske (www.gradatin.hr).

Avermann Mobilne Pretov – pravo rješenje za otoke i o

Avermann MPC-10 je u standardnoj izvedbi 100% kompatibilan s Piaggio malim komunalnim vozilima, što je izuzetno praktično i važno kada se vozila teško probijaju kroz uske i nepristupačne uličice i u sezoni kad vlada turistička vreva

oor 2 Door, kante u bojama, podzemni, polupodzemni, ukopani, poluukopani spremnici, zvona, razna rješenja, a na otocima je Tomo Vinković “zakon“ i eventualno mali Piaggio, sve ostalo su priče.

Avermann preskontejner se, bez potrebe za postavljanjem rampi, prilagodbom ili doradom, postavlja na ravno tlo i u njega se jednostavno pretovari čitavo vozilo u manje od 2 minute. To omogućuje veliko usipno grotlo i brza hidraulika koja sav istovareni sadržaj, bez zaštopavanja i naguravanja, brzo i lako prihvati i smjesti u prihvatnu komoru bez rasipavanja.

Raspoloživi volumen je gotovo 50 m3, a uređaj s deponiranim sadržajem može težiti i do 10 tona.

Split prvu mobilnu pretovarnu stanicu nabavio još 2001. godine!

Sve ovo jako dobro znaju u Čistoći Split gdje su Avermann uređaje smjestili u samom centru grada, a fotografija iz 2005. godine pokazuje trenutak pretovarivanja otpada u trajektnoj luci u špici turističke sezone, među samim turistima, bez straha od curenja, prosipavanja ili neugodnih mirisa.

Nakon više od 20 godina rada isti uređaji rade taj isti posao još i danas?!

Trogir i Makarska svoje Avermanne

nabavili prije Splita

Sve blagodati ovih mobilnih pretovarnih stanica Trogir i Makarska su spoznali par godina prije Splita i tek su ih ove godine

Ista tehnologija - 20 godina razlike (na slici lijevo Split 2005., desno Trogir 2023.

Avermann MPC-10

[autor] Marko Brnčić, STP

Grad Senj je Avermann nabavio 1998. kada i Novi Vinodolski, a otok Krk ga dobiva tek 1999. u Marini Punat. Mali Lošinj svoj nabavlja 2000. godine.

Ovi primjeri pokazuju da velik broj ovih mobilnih pretovarnih stanica radi još i danas, što nepobitno govori u prilog nenadmašnoj kvaliteti za koju se mnogi bespogovorno odlučuju i nakon više od 20 godina korištenja. Radi se o dokazano najboljem rješenju koje danas koriste svi reciklažeri, poglavito privatni, jer im je smanjenje troškova i povećanje efektive najbitniji pokazatelj dobrog poslovanja.

Tvrtka S.T.P. d.o.o. je već 30 godina ovlašteni prodajno servisni partner tvrtke Avermann, s osiguranim servisom

varne Stanice balne gradove

zamijenili novima. U Trogiru su nabavili pet uređaja koji su postavljeni u samom centru grada, a cilj im je odvojeno prikupiti što više različitih frakcija kako bi se smanjio pritisak na deponij i povećala stopa odvojeno prikupljenog otpada. S obzirom na to da se različite frakcije prevoze oporabiteljima koji su više kilometara udaljeni od centra Trogira, ovakav je sustav jedini održiv, poglavito u sezoni kad se i mikro komunalno vozilo jedva probije kroz turističku vrevu, a o malim uskim i nepristupačnim dalmatinskim ulicama nije ni potrebno trošiti riječi.

Avermann na otocima

Godine 2002. puštena je u pogon prva Avermann mobilna pretovarna stanica na otoku Mljetu. Ubrzo su i ostali otoci kopirali uspješan predložak koji funkcionira još i danas. Tržnica u Crikvenici je još 1997. nabavila prvi Avermann, a isti je bez servisnih zahvata funkcionirao 15 godina prije prve zamjene uljnog filtra?!

0-24 sata i zamjenskim uređajima, a koji obuhvaća i one sezonske koji su u najmu (namijenjeni za „srce sezone“ radi rasterećenja postojećih sustava).

Korisnici ovih uređaja nemaju razloga za zabrinutost jer su svi rezervni dijelovi dostupni odmah sa skladišta. S Avermannom se ne treba gubiti vrijeme na dorade, dogradnje, održavanja, sanacije i restauracije.

S Avermannom se ne gubi vrijeme na dorade, dogradnje, održavanja, sanacije i restauracije

Komunalne nadogradnje Mazzocchia – kvaliteta i inovativnost

Nadogradnja

Mazzocchia MB je kombinacija performansi klasičnih velikih komunalnih nadogradnji te agilnosti i upravljivosti karakterističnih za male komunalne nadogradnje

ratelli Mazzocchia SpA jedna je od vodećih tvrtki u Europi u proizvodnji nadogradnji za prikupljanje otpada. Svoj širok proizvodni program temelji na kvaliteti, inovativnosti i stalnom usavršavanju svih faza proizvodnje, usvajanjem novih tehnologija i novih proizvodnih procesa. Više od pedeset godina iskustva u ovom sektoru omogućilo je tvrtki Fratelli Mazzocchia SpA da stekne sposobnost i kompetenciju u zadovoljavanju potreba nacionalnog i međunarodnog tržišta prikupljanja otpada koje se neprestano razvija.

Iz širokog proizvodnog programa izdvajamo nadogradnju Mazzocchia MB, koja je posebno prikladna za prikupljanje otpada "od vrata do vrata", te se zbog svojih reduciranih dimenzija jednostavno može koristiti u gradskim središtima. Ugrađuje se na srednje mala podvozja, ukupne mase od 10.000 kg, što omogućuje smanjenje troškova nabave i korištenja te održavanja.

Sustav za sabijanje otpada sastoji se od dvodijelne potisne ploče, kojom upravljaju četiri hidraulička cilindra s dvostrukim djelovanjem. Cilindri gornje potisne ploče smješteni su s

elektroničkim upravljanjem te jamči funkcionalnost i sigurnost opreme prema najvišim standardima, uz sučelje za podatkovnu komunikaciju na hrvatskom jeziku.

Nadogradnja je opremljena dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera 80 - 1.100 litara s ravnim i zaobljenim poklopcem te s polugom za zaustavljanje poklopca opremljenom gumenim ublaživačima.

Aparat za pražnjenje kanti i kontejnera te stražnje platforme za operatere izrađeni su prema europskim referentnim standardima, te su svi upravljački i sigurnosni uređaji u skladu s Direktivom UNI EN 1501. Sukladnost nadogradnje s važećim normama potvrđena je mjerodavnim certifikatom izdanim od strane ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete, te jamči korisnicima pouzdanost, kvalitetu i sigurnost u eksploataciji.

Više informacija o komunalnim nadogradnjama Mazzocchia dostupno je kod ovlaštenog zastupnika proizvođača Fratelli Mazzocchia SpA za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Nadogradnju Mazzocchia MB posebno je prikladna za prikupljanje otpada "od vrata do vrata"

Nadogradnja je opremljena dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera 80 - 1.100 litara

Inteligentni sustavi donose održivost i profitabilnost

Glavne primjene umjetne inteligencije u gospodarenju otpadom uključuju inteligentne kante i spremnike za otpad, robote za sortiranje otpada i prediktivne modele

rza urbanizacija, rast stanovništva i gospodarski razvoj posljednjih su godina povećali količinu otpada proizvedenog diljem svijeta. Prema podacima Svjetske banke, 2020. godine u svijetu je proizvedeno približno 2,24 milijarde tona krutog otpada. Predviđa se da će ta brojka do 2050. porasti za 73 posto, na 3,88 milijardi tona. Nažalost, trećina krutog otpada završava na divljim ili nenadziranim odlagalištima.

Nepravilno zbrinjavanje otpada donosi ekološke i zdravstvene rizike, poput onečišćenja podzemnih voda, degradacije zemljišta, povećane incidencije raka, smrtnosti djece i urođenih invaliditeta. U prošlosti su prakse gospodarenja otpadom bile jednostavne: male skupine ljudi ili pojedinci skupljali su otpad s ulica i odlagali ga na za to predviđena područja. S vremenom su taj posao preuzela komunalna poduzeća, a pojavom umjetne in-

teligencije, industrija gospodarenja otpadom doživljava značajnu transformaciju zaokretom prema održivosti i profitabilnosti. Umjetna inteligencija je tehnologija koja se brzo razvija i postaje sve popularnija u raznim industrijama. Iznimka nije ni gospodarenje otpadom. Primjena umjetne inteligencije i robotike u dizajniranju i radu postrojenja za obradu gradskog otpada može revolucionirati način na koji se njime upravlja, što dovodi do povećane operativne učinkovitosti i održivijih praksi. Nekoliko razvijenih zemalja - Austrija, Njemačka, Novi Zeland, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Singapur, Švicarska, Južna Koreja i Kanada - već je počelo usvajati tehnologije umjetne inteligencije kako bi se što je više moguće pospješilo korištenje resursa, učinkovitost i mogućnosti recikliranja te ciklus gospodarenja krutim otpadom. Tehnologije umjetne inteligencije ključne su za razvoj održivog gospodarenja ot-

[autor] Tihomir Dokonal

padom, posebno za prijelaz na „kružno gospodarstvo bez otpada”.

Otpad uglavnom nastaje ljudskim aktivnostima kao što su industrijska proizvodnja, gradnja, poljoprivredne aktivnosti, emisije onečišćenja, potrošnja i odlaganje otpada. Istraživanja su pokazala da je industrija primarni izvor otpada. Organski otpad dolazi iz poljoprivrede, životinja i obrade otpadnih voda te prehrambene industrije. Može se kompostirati ili poslati na odlagališta.

Umjetna inteligencija vjerojatno će značajno promijeniti industriju gospodarenja komunalnim otpadom povećanjem učinkovitosti prikupljanja, obrade i klasifikacije otpada. Tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, poput inteligentnih spremnika i kanti za otpad, robota za klasifikaciju, prediktivnih modela i bežične detekcije, omogućuju praćenje, predviđanje količina skupljenog otpada i optimizaciju rada postrojenja za obradu otpada.

Primjena umjetne inteligencije smanjuje troškove, poboljšava sigurnost i smanjuje utjecaj otpada na okoliš.

Sustav pametnih spremnika

Konvencionalne kante za otpad služe isključivo za njegovo odlaganje, a količina otpada u njima može se procijeniti „ručno”. Takav je sustav neučinkovit i zdravstveno jako rizičan. Stoga je projektiranje inteligentnih sustava za nadzor spremnika i kanti za otpad ključno u razvoju pametnih gradova.

Brojne istraživačke studije o inteligentnim spremnicima za otpad usredotočile su se na dvije ključne funkcije: automat-

sko razvrstavanje otpada i praćenje razine punjenja te pravovremeno obavještavanje korisnika. Informacije prikupljaju senzori i prenose ih kroz mrežu. Ugradnjom inteligentnih terminala u svaki spremnik za otpad moguće je u realnom vremenu dobiti razne informacije o stanju te ih dalje analizirati i obrađivati. Na primjer, inteligentni sustav može detektirati je li spremnik pun i koristiti senzore za plin kako bi se otpad klasificirao u kategorije koje se mogu reciklirati i one koje se ne mogu reciklirati.

To može smanjiti troškove rada i poboljšati učinkovitost klasifikacije, čime se pospješuje upravljanje okolišem. Inteligentni sustavi spremnika povećat će učinkovitost prikupljanja otpada, smanjiti širenje bolesti i općenito pridonijeti boljem okolišu. Međutim, trošak implementacije je relativno visok, što predstavlja izazov za širu primjenu takvih sustava. Kako bi se riješio ovaj problem, mogla bi se razmotriti mogućnost sufinanciranja nabave i implementacije pametnih kanti za otpad (u Hrvatskoj se kroz fondove EU-a od 2018. sufinancira nabava spremnika, ali nisu svi nabavljeni bili pametni spremnici, sa senzorima). Osim toga, na pravilan rad ovih spremnika mogu utjecati čimbenici iz okoline kao što su temperatura i vlaga. Stoga je važno redovito ih provjeravati i održavati.

Roboti za razvrstavanje otpada mogu značajno povećati učinkovitost upravljanja otpadom, smanjiti troškove rada i povećati preciznost razvrstavanja otpada

Tehnologije umjetne inteligencije ključne su za razvoj održivog gospodarenja otpadom, posebno za prijelaz na „kružno gospodarstvo bez otpada”

Troškovi povezani s logistikom i transportom čine 7080 ukupnih troškova gospodarenja otpadom

Roboti za sortiranje otpada

Razvrstavanje otpada jedan je od ključnih procesa u gospodarenju otpadom, a primjena robota može znatno unaprijediti taj proces. No, oni zahtijevaju napredne vizualne i operativne vještine kako bi funkcionirali u vrlo heterogenim, složenim i nepredvidivim industrijskim okruženjima za sortiranje otpada. Novija istraživanja usmjerena su na poboljšanje točnosti i učinkovitosti robota za sortiranje otpada, što zahtijeva razvoj boljih senzora i kamera za prepoznavanje različitih vrsta otpada, kao i poboljšane algoritme umjetne inteligencije za sortiranje.

Trenutno se istražuju metode integracije robota za razvrstavanje otpada u postojeće sustave gospodarenja otpadom, kao i mogućnosti korištenja vizualnih senzora za poboljšanje performansi robota za sortiranje. Razvijen je, na primjer, robot za razvrstavanje otpada korištenjem tehnika dubokog učenja i optičkih senzora koji mogu točno identificirati i klasificirati različite vrste otpada.

Tehnike strojnog učenja mogu se upotrijebiti za prepoznavanje vrste otpada, poput plastike, metala, papira i drugih materijala, radi učinkovitijeg recikliranja. Sustavi koji se temelje na umjetnoj inteligenciji mogu nadzirati proces recikliranja radi otkrivanja anomalija, poput netočne klasifikacije ili kontaminacije materijala, te upozoriti odgovorno osoblje da poduzmu korektivne mjere. Nadalje, umjetna inteligencija može optimizirati proces recikliranja analizirajući podatke iz procesa recikliranja i predlažući poboljšanja. Osim toga, ona može biti ključna u mjerenju i praćenju otpada.

Na primjer, primjenom tehnologije simultane lokalizacije i mapiranja te metode segmentacije instanci roboti u složenim uvjetima mogu automatski sakupljati građevinski otpad i otpad od rušenja. Tehnologija dubokog učenja, kao što je segmentacija instanci, može točno prepoznati konture svih objekata na slici, uključujući građevinski otpad i otpad od rušenja. S obzirom na složenost gradilišta i velike količine nastalog građevnog ot-

pada, ručno sakupljanje i razvrstavanje često su neučinkoviti i predstavljaju sigurnosne rizike. Posljedično, oporaba građevinskog otpada postala je fokus istraživanja.

Ukratko, roboti za razvrstavanje otpada mogu značajno povećati učinkovitost upravljanja otpadom, smanjiti troškove rada i povećati preciznost razvrstavanja otpada. Potencijalni problem su visoki troškovi instalacije i održavanja u usporedbi s tradicionalnim metodama razvrstavanja otpada. Znanstvenici zato istražuju pristupačnije robotske modele za sortiranje otpada, poput korištenja jeftinijih materijala ili dizajniranja robota koji rade u različitim okruženjima. Znatni napori se ulažu u poboljšanje struktura robota, senzora, algoritama za klasifikaciju otpada i robotskih ruku, kako bi bili što učinkovitiji. U svakom slučaju, strojevi za razvrstavanje otpada u budućnosti će imati sve značajnu ulogu u praktičnoj upotrebi.

Senzorski nadzor otpada

Senzorska tehnologija koristi se za praćenje količine proizvedenog otpada, identificiranje izvora otpada i mjerenje učinkovitosti strategija gospodarenja otpadom na određenom području. Bežična senzorska mreža sastavljena je od niza senzora za praćenje fizičkih ili ekoloških parametara sustava: temperature, vlažnosti, mirisa, infracrvenih senzora, senzora plina i zvuka... Senzori se mogu koristiti za praćenje parametara u stvarnom vremenu, čime se bolje kontrolira proces obrade otpada. Na primjer, pomoću senzora može se u stvarnom vremenu pratiti koncentracija mirisa prilikom pročišćavanja otpadnih voda ili proces taljenja nuklearnog otpadnog stakla u hladnim indukcijskim pećima za taljenje. Uz pomoć senzora može se pratiti razina punjenja vagona, detektirati opasne plinove, buku, vlagu i slične neprikladne pojave.

Bežične senzorske mreže razvijaju se vrlo brzo i postoje brojne studije o primjeni senzora u praćenju otpada, uglavnom kroz praćenje razine otpada i zatim korištenje mreže za obavještava-

Avermann MPC10

nje korisnika. Različite metode utemeljene na strojnom učenju primjenjuju se za predviđanje i optimizaciju stvaranja, otkrivanja, prikupljanja, klasifikacije i svojstava krutog komunalnog otpada.

Prediktivni modeli za generiranje otpada

Istraživanje prediktivnih modela za stvaranja otpada privlači sve veću pozornost. Ovi modeli uključuju statističke modele, modele strojnog učenja, dubokog učenja i neizrazite modele. Algoritmi umjetne inteligencije smatraju se najnaprednijim modelima za pouzdano predviđanje stvaranja otpada. Umjetne neuronske mreže jedan su od nelinearnih modela koji se naširoko koriste za modeliranje različitih procesa gospodarenja gradskim otpadom zbog svoje robusnosti, otpornosti na pogreške i sposobnosti opisivanja složenih odnosa između varijabli u sustavima s više varijabli.

Algoritmi strojnog učenja, kao što su višeslojni perceptron umjetnih neuronskih mreža, algoritmi vektorske regresije podrške, algoritmi linearne regresije, algoritmi stabla odlučivanja i genetski algoritmi mogu se koristiti za razvoj modela s boljom prediktivnom izvedbom na malim skupovima podataka sastavljenim uglavnom od kategoričkih varijabli.

Za gradove s povijesnim zapisima, prošli povijesni podaci mogu se pozivati i integrirati s više skupova podataka kako bi se uspostavio regresijski model povećanja gradijenta. Na primjer, za grad New York razvijen je kratkoročni model predviđanja stvaranja otpada koji postiže prosječnu točnost od 88 posto.

Za analizu modela predviđanja otpada u gradovima s ograničenim povijesnim podacima može se koristiti metoda koja uključuje sve prediktivne čimbenike za procjenu regionalnih razlika i njihov utjecaj na predviđanje otpada. Procjenom ovisnosti modela o prediktivnim čimbenicima može se analizirati utjecaj regionalnih razlika na predviđanje količine urbanog otpada.

Zahvaljujući brzom razvoju, umjetna inteligencija se široko koristi u modelima predviđanja nastalih količina i vrsta otpada. Sustavi umjetne inteligencije koji se obično koriste u gospodarenju otpadom uključuju umjetne neuronske mreže, vektorske strojeve podrške, linearnu regresiju, stabla odlučivanja i genetske algoritme. U aplikacijama za predviđanje stvaranja otpada najčešće se primjenjuju umjetne neuronske mreže te vektorski strojevi podrške.

Umjetna inteligencija može značajno poboljšati i učinkovitost prikupljanja informacija o onečišćenju okoliša. Zahvaljujući moćnim sposobnostima percepcije može donijeti osnovne prosudbe o trenutnoj situaciji u okolišu. Na primjer, umjetna inteligencija može prepoznavanjem zvuka identificirati lokaciju i snagu izvora onečišćenja bukom.

Logistika i transport

Troškovi povezani s logistikom i transportom u gospodarenju otpadom su previsoki, osobito u fazi prikupljanja otpada te čine 70 – 80 posto ukupnih troškova gospodarenja otpadom. Osim toga, neorganizirani planovi prikupljanja i neadekvatna vozila često su razlog neučinkovitosti sustava.

Umjetna inteligencija može pomoći i u optimizaciji ruta kamiona za prikupljanje otpada, identificiranju objekata za gospodarenje otpadom, simulaciji procesa pretvorbe otpada i in-

tegraciju različitih tehnologija kao što su radiofrekvencijska identifikacija, globalni sustav pozicioniranja i geografski informacijski sustav za nadzor kamiona i kontejnera za prikupljanje krutog otpada. Štoviše, tehnike strojnog učenja i obrade slike kombinirane su s tim tehnologijama za automatsko otkrivanje razine otpada u spremnicima.

Umjetna inteligencija može pomoći i u kemijskoj analizi otpada, mjerenju ugljičnih emisija, lociranju ilegalnih odlagališta otpada i pridonijeti efikasnosti procesa pretvorbe otpada u energiju (na primjer, primjena dubokog i strojnog učenja i neuronskih mreža u proizvodnji metana). Umjetne neuronske mreže mogu optimizirati zrelost komposta, a modeli strojnog učenja mogu se koristiti za predviđanje emisija teških metala i ugljičnog dioksida.

Izazove primjene umjetne inteligencije u gospodarenju otpadom možemo sažeti u tri točke: problemi crne kutije, nedostatak podataka i nedostatak odgovarajućih modela.

Crne kutije upućuju na složenost modela umjetne inteligencije, što istraživačima otežava razumijevanje njihovih mehanizama. Nedostatak podataka odnosi se na oskudicu i nepouzdanost podataka u industriji gospodarenja otpadom, zbog čega je treniranje modela umjetne inteligencije izazovno. Nedostatak odgovarajućih modela znači da se većina postojećih aplikacija umjetne inteligencije u gospodarenju otpadom oslanja na već postojeće modele, a ne na prilagođene modele eksplicitno razvijene za gospodarenje otpadom.

Razvoj platformi umjetne inteligencije za gospodarenje otpadom česta je tema znanstvenih istraživanja. Primjena umjetne inteligencije u ovoj industriji nesumnjivo ima potencijal povećati učinkovitost i smanjiti troškove. Platforma umjetne inteligencije prima podatke prikupljene monitorima i senzorima, koji se zatim prenose na poslužitelj. Podaci se koriste za treniranje algoritama, optimizaciju procesa i predviđanja, a na temelju toga generiraju se inteligentni modeli upravljanja otpadom koji mogu poboljšati kvalitetu i učinkovitost praćenja onečišćenja te ponuditi učinkovita rješenja za ekološke izazove.

Ugradnjom inteligentnih terminala u svaki spremnik za otpad moguće je u realnom vremenu dobiti razne informacije o stanju te ih dalje analizirati i obrađivati

Dani sunca - najvažnija konferencija posvećena energiji sunca!

Hrvatska i susjedne zemlje imaju velik potencijal za korištenje solarne energije, potvrdilo

je 400 sudionika konferencije DANI SUNCA 2023. održane koncem svibnja u Bolu na Braču, u organizaciji OIEH

Ključno je razvijati velike solarne projekte i stvoriti uvjete da ih mreža može prihvatiti

dio realiziranih solara u Hrvatskoj polagano raste, no i dalje nije ni blizu punog potencijala kojeg Hrvatskoj može dati sunčeva energija. Nedavno je udio sunčeve energije u proizvodnom miksu Hrvatske prešao 2%, što samo pokazuje da vrijeme solarne energije tek dolazi.

Cilj Europske unije da do 2030. postigne 45% obnovljive energije rezultirat će značajnim rastom broja solarnih projekata. Međutim, ključno je primijeniti mjere koje osiguravaju da se taj rast može dogoditi. Ključno je razvijati velike solarne projekte i stvoriti uvjete da ih mreža može prihvatiti. Potreban je razvoj baterijske pohrane, pojednostavljeno izdavanje dozvola, kvalificirana radna snaga, otporni lanci opskrbe i stabilno regulatorno okruženje koje može privući ulagače. Bile su to i neke od najvažnijih tema konferencije.

Europska komisija usvojila je REPowerEU Plan koji predviđa, pored ostalog, znatno brži razvoj OIE projekata. Zato je donijela niz preporuka o ubrzavanju postupaka izdavanja dozvola za OIE projekte i jednostavniju proceduru sklapanja ugovora o kupnji energije. Plan predviđa i utvrđivanje prikladnih kopnenih i morskih područja za brži razvoj OIE projekata, tzv. „Go-to“ područja.

Na njima će biti omogućena brža i jednostavnija realizacija OIE projekata u roku od godine dana, ne zanemarujući pri tome zaštitu okoliša. Svaka država članica treba odrediti svoja „Go-to“ područja i pripremiti za njih poseban pravni okvir.

OIEH je u roku od godine dana pripremio stručnu podlogu za određivanje takvih područja u Hrvatskoj koja može biti temelj za buduća planiranja. Lokacije pogodne za razvoj „Go-to“ područja OIEH je izdvojio prema kriterijima privlačnosti, kao što su: blizina prijenosne mreže, prometni i infrastrukturni koridori, postojeća devastirana područja poput napuštenih eksploatacijskih polja, saniranih odlagališta otpada i slično, te kriterija odbojnosti, kao što su blizina zaštićenih područja prirode i ekološke mreže, kulturna baština i slično. Prezentacija o ovim

posebnim područjima privukla je mnogo pozornosti sudionika konferencije.

Agrosunčane elektrane

Novi Zakon o prostornom uređenju Republike Hrvatske definirao je pojam agrosunčanih elektrana otvarajući tako put njihovom razvoju u Hrvatskoj. Agrosunčane elektrane iznimno su popularne u Europskoj uniji baš zbog inovativne tehnologije koja kombinira poljoprivrednu i proizvodnju obnovljive energije na istom zemljištu. To omogućuje učinkovitije korištenje zemljišta, dok istovremeno poboljšava energetsku održivost poljoprivrednih gospodarstava.

Razvoj agrosunčanih sustava može donijeti značajne ekonomske benefite poljoprivrednicima, uključujući smanjenje energetskih troškova i dodatne prihode od prodaje energije uz istovremeno neometanu poljoprivrednu proizvodnju. Ovi sustavi u primjeni su dokazali poboljšanje mikroklimatskih uvjeta nasada u reguliranju temperature, smanjenju isparavanja, poboljšanju vodenog fonda i zaštite od nepogoda. Prezentacija o njihovoj učinkovitosti, panel rasprava i okrugli stol, pokazali su kako postoji mnogo interesa, ali i pitanja o razvoju ovog sektora. OIEH će zato ponuditi odgovore u svojoj novoj Studiji o potencijalu iskorištavanja sunčeve energije u sektoru poljoprivrede i uzgoja slatkovodne ribe u Hrvatskoj i prezentirati je početkom rujna.

Razvoj sustava za pohranu energije

Broj sunčanih elektrana nedvojbeno raste. Fotonaponske elektrane za vlastite potrebe broje se u tisućama u Hrvatskoj, a u Europi u milijunima, a veliki broj solarnih elektrana može zadati ozbiljne poteškoće mrežnom sustavu. Ova tema zaokuplja sve zemlje Europske unije koje pokušavaju osmisliti najbolja rješenja za rast solarnih kapaciteta uz razvoj mreže koja je sposobna primiti sve nove solarne megavate. Sve se više zato

Avermann MPC10

govori o različitim modelima samodostatnosti za poslovne sustave i modelima financiranja projekata fotonaponskih elektrana za vlastite potrebe. Zaključeno je kako su nam u Hrvatskoj potrebni novi programi potpora, posebno za upravljanje potrošnjom i pohranom električne energije. Jedan od primjera je primjena modela zatvorenog distribucijskog sustava u osiguranju energetske samodostatnosti poslovnih sustava. Aktivni kupac je centar energetske tranzicije i toj temi treba posvetiti mnogo više pažnje, zaključeno je na konferenciji. Logičan sljedeći odnosno paralelni korak u razvoju solarne energije je i razvoj sustava za pohranu energije i različitih vrsta spremnika te njihove primjene u elektroenergetskim sustavima. Značajni su za integraciju proizvedene energije i uravnoteženje sustava. No nove tehnologije i baterijski sustav nisu u potpunosti zakonski definirani niti na europskoj niti na nacionalnoj razini, a igrat će presudnu ulogu u razvoju OIE. Razvoj baterijske pohrane uskoro će postati goruće pitanje u razvoju OIE.

Prilagodbe novim energetskim izazovima

Hrvatska i zemlje regije pokušavaju osmisliti najbolji pristup razvoju OIE sektora, specifičnog za svaku zemlju. Hrvatska je tako u razvoju energije vjetra daleko ispred ostalih zemalja regije, dok je Slovenija regionalni lider u razvoju solarne energije i ove godine će sigurno prijeći granicu od 1 GW instaliranih solarnih kapaciteta.

No, Slovenija želi razvijati i velike solarne projekte, agrosunčane elektrane i vjetroelektrane. Nacrt novog slovenskog OIE zakona predstavljen je na konferenciji, dok su predstavnici ostatka regije na panelu iznijeli probleme i rješenja koja su primijenili u svojim zemljama. Zaključeno je kako područje jugoistočne Europe, zahvaljujući svom geografskom položaju, ima jedan od najvećih potencijala za iskorištavanje sunčeve energije u Europi. Razvojem solarne energije, regija smanjuje svoj ugljični otisak, potiče energetsku neovisnost, ali i gospodarski rast. Ostvare li svoje energetske potencijale, usprkos svim preprekama, Hrvatska i zemlje regije mogu postati i izvoznice čiste zelene električne energije.

Ubrzani razvoj OIE, među ostalim, potaknut je i ratom u Ukrajini i energetskom krizom koja je uslijedila. Utjecala je na sve, ali na posebno težak način je pogodila klasične proizvođačke industrije s visokom potrošnjom električne energije. Kako su

mogu učiniti kako bi postale energetski otpornije bila su glavna pitanja na koja su svoje odgovore ponudili predstavnici proizvođačkih industrija, ali i developeri, poduzetnici te pružatelji usluga u energetici.

PPA ugovori

Europska komisija je u predloženoj reformi modela tržišta električne energije PPA ugovore - Power Purchase Agreement postavila kao iznimno važno sredstvo za postizanje ciljeva energetske sigurnosti građana i industrije. Kupci energije u regiji prepoznali su vrijednost dugoročne kupnje zelene obnovljive energije izravno od proizvođača po unaprijed dogovorenim cijenama. Takav oblik kupoprodajnog ugovora donosi višestruke benefite i kupcima obnovljive energije i njenim proizvođačima. Financiranje većih solarnih projekata danas ide preko FIP modela, ali se očekuje prijelaz na CfD i PPA, prema najavama reforme tržišta električne energije. Ti mehanizmi investicije čine sigurnim i bankabilnim.

Energetske zajednice

Energetske zajednice mogu značajno ubrzati integraciju obnovljivih izvora energije. Međutim, na putu ostvarenja punog potencijala energetskih zajednica i dalje stoje brojni regulatorni nedostaci.

Kroz Horizon Europe projekt Communitas, koji se provodi i u Hrvatskoj, pokušava se razviti optimalan regulatorni i financijski okvir te pružiti tehnička potpora građanima u uspostavi i vođenju energetskih zajednica. Energetske zajednice, zaključili su sudionici panela, pokretači su energetske tranzicije, a Europska komisija predviđa kako će uskoro 50% proizvedene električne energije biti građanska energija koja tako postaje ključni igrač u razvoju OIE sektora. Zato joj treba dati primjeren status kakvog u mnogim zemljama regije, nažalost, još nema. U Nizozemskoj primjerice gotovo svaka jedinica lokalne uprave ima jednu funkcionalnu energetsku zajednicu. Hrvatska nema niti jednu.

Pokrovitelji ovog događaja posvećenog razvoju projekata sunčeve energije su: Europska komisija, Vlada Republike Hrvatske,

Hrvatska je u razvoju energije vjetra daleko ispred ostalih zemalja regije, dok je Slovenija regionalni lider u razvoju solarne energije

Projekti utemeljeni na obnovlji se danas mogu razvijati

U Hrvatskoj se stvorilo tržište i s burzom energije Cropex i sa sudjelovanjem brojnih trgovaca električnom energijom, što omogućuje da se projekti, osim državnih programa poticaja, razvijaju i tržišno, putem virtualnih korporativnih ugovora o opskrbi električnom energijom i ugovora za fizičku isporuku energije trgovcima, ističe Zoran Obradović, direktor tvrtke wpd Adria

tencijal ne koristi dovoljno. Zahvaljujući povijesno visokoj iskorištenosti hidroenergetskih potencijala, postotak električne energije iz obnovljivih izvora je visok, ali udio energije proizvedene iz vjetra i sunca je premali. Prema podacima Eurostata, obnovljivi izvori energije (bez hidroenergije) čine oko 28,5 posto hrvatskog energetskog miksa, a oko 52,9 posto ukupno potrošene energije godišnje Hrvatska uvozi, uključujući i otprilike trećinu potrebne električne energije. Kao članica Europske unije Hrvatska je donijela Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) kojim se do 2030. želi povećati udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora s 28 posto na više od 36 posto: kapaciteti solarne energije trebali bi dostići 77 GW, dok bi proizvodnja energije iz vjetra trebala dosegnuti 1,99 GW.

O projektu hibridne elektrane Katuni, ulaganjima u proizvodnju energije iz vjetra i sunca te o tome što koči razvoj navedenih obnovljivih izvora energije prilikom predstavljanja projekta solarne elektrane Katuni razgovarali smo s direktorom tvrtke wpd Adria Zoranom Obradovićem.

Kako ste se odlučili na hibridnu vjetroelektranu i kolika je vrijednost investicije?

jemačka tvrtka wpd, odnosno njena regionalna podružnica tvrtka wpd Adria, predstavila je projekt kojim postojeći vjetropark Katuni u općini Šestanovac u Splitsko-dalmatinskoj županiji planira postavljenjem solarnih panela između vjetroturbina preobraziti u hibridni energetski park.

Hrvatska ima veliki potencijal u proizvodnji električne energije iz vjetra i sunca, potencijal koji bi našu zemlju mogao pretvoriti u izvoznika električne energije. No, taj svoj po-

Između vjetroturbina su velike površine koje trenutno nisu iskorištene. Osim vjetrom, koji se kao resurs dokazao u posljednjih šest godina, lokacija Katuni je izuzetno bogata suncem i zato smo je odabrali za naš prvi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Investicija u solarnu elektranu kapaciteta 30 megavata vrijedna je oko 30 milijuna eura. S pripremama smo krenuli 2020. godine, a tri godine kasnije dobili smo energetsko odobrenje. Taj postupak trajao je više od godinu dana. Sukladno procedurama i propisima smatramo da bismo do kraja ove godine mogli dobiti lokacijsku i građevinsku dozvolu, jer imamo rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, a energetsko odobrenje nam jamči pristup državnom zemljištu odnosno zasnivanje služnosti i drugih potrebnih prava. Imamo i spoj na mrežu jer koristimo infrastrukturu postojeće elektrane, pri čemu je posredno priključenje odnosno „cable pooling“ također novost u Hrvatskoj. Sama izgradnja trebala bi trajati 6 do 12 mjeseci.

Ista tehnologija 20 godina razlike

[autor] TihomirDokonal

Zoran Obradović, direktor tvrtke wpd Adria

vim izvorima i tržišno

Koliko trenutno imate aktivnih elektrana u Hrvatskoj, kolika je instalirana snaga i koliko iznose dosadašnja ulaganja wpd-a u Hrvatskoj?

Imamo četiri vjetroparka ukupne instalirane snage 92 MW. To su vjetroparkovi Trtar Krtolin i Orlice kod Šibenika, Ponikve na poluotoku Pelješcu i Katuni u općini Šestanovac. Dosadašnja ulaganja u Hrvatskoj su približno bila oko 150 milijuna eura.

U Hrvatskoj je wpd prisutan više od 20 godina. Još 2006. otvorena je naša prva vjetroelektrana, a Katuni su otvoreni 2017. godine. Nažalost, tada je bio jedan regulatorni vakuum i nije bilo moguće razvijati nove projekte zbog nedostatka odgovarajućih podzakonskih akata. Vidimo da se to pomalo mijenja i nadamo s da ćemo moći nastaviti onako ambiciozno kako smo krenuli od 2006. do 2017. godine.

Koliko dugo je trajao razvoj Vjetroelektrane Katuni?

Vjetroelektrana Katuni puštena je u pogon 2017. Sastoji se od 12 vjetroagregata marke General Electric, pojedinačne snage 2,85 MW. Investicija je bila vrijedna oko 40 milijuna eura.

Razvoj je trajao devet godina – od prvih mjerenja vjetra 2008. do puštanja u pogon 2017. Tijekom tih devet godina puno toga se dogodi: mijenja se tehnologija, mijenjaju se uvjeti na tržištu… Potrebno je uskladiti projekt, a administracija to ne prati brzinom kojom bi trebala da bismo postigli zajedničke, europske ciljeve energetske tranzicije i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji.

Dodao bih da lokalnoj zajednici wpd plaća naknadu po proizvedenom kilovatsatu i ona proračunu općine Šestanovac donosi nešto više od 100.000 eura godišnje.

Istaknuli ste velike potencijale koje Hrvatska ima u energiji sunca i vjetra. Zašto to nije dovoljno iskorišteno?

Teško je decidirano odgovoriti, ali spomenuo sam da od 2017. praktični regulatorni okvir nije bio doveden do razine da bi projekti bili ostvarivi, odnosno do razine da projekti mogu doći do statusa spremnosti za izgradnju, da mogu dobiti financiranje i izgraditi se. Evidentno je da je tu leža-

la prepreka. Sa Zakonom o tržištu električne energije iz 2021. to je krenulo naprijed. Međutim, vidimo da izdavanje energetskih odobrenja, što je bilo ključan korak po tome zakonu, traje prilično dugo.

Za ovu solarnu elektranu smo čekali 13 mjeseci, za drugu vjetroelektranu za koju smo se također prijavili čekamo već 15 mjeseci još nismo ishodili energetsko odobrenje, tako da administrativne procedure traju i dalje. Uredba za nova pravila priključenja i još nije stupila na snagu, a bez toga, uredba o ishođenju energetskog odobrenja za nove projekte, koja je upravo donesena, nije provediva jer je prvi korak za investitore upravo izrada do sada nepostojećeg elaborata mogućnosti priključenja i pribavljanja mišljenja operatora. Svakako pozdravljamo da stvari idu naprijed, ali mislimo da bi brzinu doista trebalo povećati.

Znači, najveći problem nisu građevinske dozvole, ni odabir lokacija, nego izdavanje energetskih odobrenja?

Ne, ne.. Prostorno-planskih lokacija u Hrvatskoj ima. Naravno, kao i svugdje u Europskoj uniji izazovno je riješiti okolišna pitanja, ali to jest posao investitora i na to se doista ne treba žaliti, niti je to nešto što je u nas teže nego na drugim tržištima Europske unije. Ono što bih istaknuo je da se od 2017., kada je otvorena Vjetroelektrana Katuni, do danas u Hrvatskoj stvorilo tržište i s burzom energije Cropex i sa sudje-

Razvoj tržišta omogućio je da

lovanjem brojnih trgovaca električnom energijom, što omogućuje, osim državnih programa poticaja i mehanizama podrške koje ponovo najavljuju, da se projekti razvijaju i tržišno, putem virtualnih, korporativnih ugovora o opskrbi električnom energijom (engl. Virtual Power Purchase Agreement - vPPA ) i putem ugovora o fizičkoj isporuci brojnim trgovcima koji danas uspješno posluju u Hrvatskoj.

uspjeh projekata više ne ovisi samo o poticajima

Vjetroelektrana Katuni

To 2017. nije bio slučaj, tada su projekti ovisili isključivo o danim poticajima i o tarifama. Razvoj tržišta, odnosno mogućnost tržišnog razvoja je za Hrvatsku pohvalno i vrlo vrijedno i važno.

Pregovara li wpd s nekim industrijskim tvrtkama o opskrbi električnom energijom, odnosno o vPPA?

Najstarija wpd-ova elektrana je iz sustava poticaja izašla još 2018. godine tako da mi imamo već pet godina iskustva poslovanja na otvorenom tržištu. Trenutno su tri naše elektrane izvan sustava poticaja i električnu energiju prodajemo jednom ne-državnom tržišnom igraču, tako da smo dobro upoznati i s tržišnom stranom sustava, a za sve naše nove projekte smo u razgovorima i s brojnim zainteresiranim velikim otkupljivačima odnosno krajnjim korisnicima. To su velike kompanije koje nisu zainteresirane samo za zaštitu razine cijene, koliko će ih ta energija koštati, nego žele imati energiju iz obnovljivih izvora, žele imati čistu energiju i žele svoje poslovanje graditi na smanjenom ugljičnom otisku. A to je ono što mi također pozdravljamo i što ne smijemo zaboraviti u ovim vremenima energetske krize.

Koliko je nedostatna infrastruktura problem za distribuciju električne energije?

Prijenosni sustav je svakako izazov i upravo zato smo istaknuli projekt hibridne elektrane jer planiramo solarnu elektranu od tridesetak megavata instaliranog kapaciteta spojiti na postojeći spoj na mrežu koji ima vjetroelektrana Katuni instalirane snage 34 MW. To je putokaz za Hrvatsku, iako nije nešto novo. Postoji takva praksa u Španjolskoj, postoji u Poljskoj i na nekim drugim europskim tržištima, jer se tako postojeća infrastruktura koristi na bolji, učinkovitiji način. A to doprinosi da projekti budu održiviji i isplativiji. Za samu mre-

Naravno, Hrvatskoj predstoje velika ulaganja u elektroprijenosni sustav da bi se ostvarili svi ovi potencijali o kojima govorimo. Mi ćemo to podržavati s našim velikim projektima i ići ćemo u to, doprinosit ćemo razvoju mreže kroz one terete koji su na strani investitora. Ali bitno je da ih Republika Hrvatska prvo definira jer to je jedan od onih dokumenata koji nedostaju. Dakle, pravila priključenja trenutno ne postoje.

Planirate li i dalje razvoj solarnih elektrana?

Da, planiramo hibridizaciju naših postojećih vjetroelektrana postavljanjem solarnih panela. Za sada wpd još nije bio aktivan u Hrvatskoj sa solarnim elektranama kao novim objektima. Primarno smo developeri i operatori vjetroelektrana.

Kako gledate na mogućnost razvoja pučinskih vjetroelektrana u Hrvatskoj?

To nam je vrlo zanimljivo. Pozdravljamo što je i u novom zakonu o prostornom planiranju prepoznat njihov potencijal i sada to dolazi u zakon o tržištu električne energije. Mislimo da je to također jedan od velikih hrvatskih potencijala u smislu da Hrvatska postane izvoznica čiste električne energije ili zelenog vodika iz obnovljivih izvora energije. Spremni smo s našim iskustvom i sudjelovati u tom procesu, prije svega u odabiru onih lokacija koje će okolišno, pejzažno i u odnosu na sve druge djelatnosti u Republici Hrvatskoj biti prihvatljive i zanimljive.

Kod odabira lokacija, konzultirate li meteorologe?

Naravno. Za sve vjetroelektrane se provode posebne kampanje mjerenja vjetra na velikim visinama. Danas koristimo mjerne stupove visine 100 - 125 metara. Pratimo sve klimatološke parametre kroz duže razdoblje, barem godinu dana čak i na više lokacija unutar jednog obuhvata, kako bismo mogli sa što većom preciznošću utvrditi kako se resurs na određenoj lokaciji ponaša, koliko je dostupan i kako bismo odabrali samu lokaciju.

S našim 20-godišnjim iskustvom i s obzirom na to da je wpd Adria aktivna i u BiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, imamo jako dobar uvid u situaciju u regiji i po tome bira-

Kako vidite potencijal Slavonije što se tiče vjetra?

Istražujemo ga.

Predstavljanje projekta hibridne elektrane na lokaciji Katuni