Tehnoeko 107

6 Vijesti

16 Top 100 100 najvećih tvrtki iz sektora skupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada i oporabe materijala

18 Ecomondo 2023

U fokusu Afrika, prilike i tehnološka rješenja za borbu protiv klimatskih kriza

20 Cirkularna ekonomija

60 godina spalionice u Beču i budućnost energana na otpad

26 Tehnologija

Osam trendova kružne ekonomije za 2024. godinu

31 Izvješće o komunalnom otpadu za 2022.

Turistički promet povećao količinu proizvedenog komunalnog otpada

32 Tehnix

Ekomunal specijalna komunalna vozila nove generacije

34 Gospodarenje tekstilnim otpadom

Europska komisija predložila je pravila za upravljanje tekstilnim otpadom

36 Farid

Farid T1 plus: Kompaktan, izdržljiv i svestran

Impressum tEHNOEKO | O stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal, Dubravko Majetić | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

38 Bomag

Prvi izbor među kompaktorima za deponije

40 Iride

Nadogradnja IRIDE s dvije neovisne komore za učinkovitije prikupljanje korisnog otpada

42 Caterpillar

CAT MH3022 i MH3024 manipulatori materijalavišenamjenski i učinkoviti s poboljšanim vremenima ciklusa

44 Molok Hrvatska ispred Norveške po prodaji Molok kontejnera?!

46 DAF

DAF XD - Moderan radni stroj

LJETO JE PROŠLO, KAKO DALJE?

Tijekom ljeta opet je registrirano niz požara vezanih uz odlaganje i skladištenje otpada. Na samom kraju ljeta, 15. - 16. rujna, dogodila su se dva velika požara. U Rijeci je izgorjelo reciklažno dvorište, a u Leipzigu sortirnica (FEU). Takvi požari su izuzetno opasni za okoliš, ali u Hrvatskoj su najveću pozornost ljetos izazivali neugodni mirisi iz odlagališta odnosno kompostana.

Posljednjih mjeseci je usvojeno nekoliko novih dokumenata važnih za zaštitu okoliša. U svibnju je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo Pravilnik o ukidanju statusa otpada (NN 55/2023). Određeni su kriteriji za ukidanje statusa otpada proizvodnjom: goriva iz otpadnog ulja; čvrstog biogoriva iz otpadnog drva, uključujući biorazgradivi otpad (KB 20 02 01); recikliranog agregata za nasipavanje iz građevnog otpada, uključujući otpadno staklo (KB 20 01 02) i otpadnu zemlju i kamenje (KB 20 02 O2); te mljevenca i plastičnog granulata iz otpadne plastike i gume.

Početkom lipnja Hrvatski sabor je usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 67/2023.). U šezdesetak članaka je još jednom izmijenjen Zakon koji je polaznica svakog projekta intervencije u prostoru. Jedinicama područne (regionalne) samouprave daju se veće obveze.

EU parlament je početkom srpnja usvojio stajališta o Zakonu o obnovi prirode i utvrđen cilj do 2030. godine je uspostaviti obnovu prirode na najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja. Zakon je bitan dio EU zelenog plana i temelji se na znanstvenom konsenzusu o obnovi europskih ekosustava. Ključan je za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Osobito će koristiti poljoprivrednicima i ribarima te jamči nastanjivu zemlju za buduće generacije.

Početkom srpnja Vlada RH je konačno donijela Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2023. – 2028. (NN 84/2023). To znači da će praktična provedba nacionalnog Plana kasniti više od godine dana. Dosadašnji nacionalni Plan kasnio je u donošenju i više od tri godine, ali medijima u RH kašnjenje nacionalnog plana i nije vijest. Krajem 2022., odnosno na kraju planskog razdoblja građani nisu bili informirani da je Državni ured za reviziju upozorio da nije ostvaren niti jedan od četiri glavna planska cilja gospodarenja otpadom. Medijima je zanimljivije je li neka lokalna posuda za otpad na vrijeme ispražnjena. Kvazi educirani odmah su objavili neargumentiranu kritiku jedne zelene udruge tek usvojenog novog nacionalnog Plana gospodarenja otpadom jer se planira i nastavlja gradnja Centara za gospodarenje otpadom (CGO) i Termičke energetske oporabe (WtE).

MGOR je u srpnju objavilo i Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu. U odnosu na 2021. ponovo je došlo do povećanja količine (4 %). Stopa odvojenog sakupljanja iznosila je 46 %, ali posljednje dvije godine je usporena zbog povećanja nečistoća u odvojeno sakupljenom otpadu (posebice u biootpadu). Stoga je odlaganje smanjeno samo za 1 %.

EU propisi zahtijevaju izbjegavanje odlaganja neoporabljenog otpada i EK prijeti penalima Hrvatskoj. Međutim zelene udruge u RH (kao i političari) izbjegavaju inzistirati na zabrani odlaganja otpada i naročito zabrani odlaganja odvojeno sakupljenog otpada.

Krajem kolovoza najuspješnija komunalna tvrtka je u 2022. ostvarila gubitak u sektoru odvojenog sakupljanja otpada i predlaže se povećanje cijene. Zbog smanjene cijene otpadnog papira razmišlja se i o zatvaranju sortirnice. Odvojeno sakupljeni i zatim odloženi otpad evidentira se kao izbjegnuto odlaganje i opet se može dogoditi da općine i gradovi s najvišom stopom odvojenog sakupljanja budu financijski penalizirani.

Hrvatski građani su pod sustavnim pritiskom „greenwashinga“. Velike multinacionalne kompanije smišljeno financiraju ekološke aktivnosti u manje razvijenim zemljama. Mediji u RH bez kriterija preslikavaju strane vijesti, te je na televiziji objavljena reportaža o recikliranju otpada u EU zemljama i prikazana sortirnica otpada koja vrlo dobro radi. „Slijepo“ je preveden tekst reportaže te pučanstvo nije informirano da je oprema te sortirnice proizvedena u RH.

Nedavno je HRT objavio izvrsnu BBC-evu reportažu „Problem 100 milijardi plastičnih boca“ (Why plastics?) te se pohvaljuje pet EU zemalja (Njemačka, Danska, Finska, Švedska, Hrvatska) koje odvojeno sakupe najviše plastičnih boca. Za medije u RH činjenica da se Hrvatska nalazi među najboljim zemljama nije bila vijest. Također, građani se rijetko informiraju da je RH, zahvaljujući FZOEU, već postigla i premašila EU ciljeve za niz posebnih kategorija otpada. Nedostaje i edukacije o obvezi proizvođača proizvoda glede proširene odgovornosti za otpad i naročito otpadnu ambalažu.

dr. sc. Zlatko Milanović

Prednosti zelenih obveznica u energetskoj tranziciji gradova i županija

Sredinom rujna održan je sastanak predstavnika Europske investicijske banke i svjetski poznatog financijskog konzultanta Sasje Beslika uz sudjelovanje predstavnika lokalnih vlasti i privatnog sektora, kojeg je organizirala REGEA (Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske).

Predstavnici Europske investicijske banke predstavili su prednosti zelenih obveznica za gradove i županije koji putem ovog financijskog instrumenta mogu financirati brojne infrastrukturne projekte poput cjelovitih energetskih obnova i poticanje obnovljivih izvora energije. Transparentnost, pouzdanost i održivost glavna su obilježja zelenih obveznica kojima se jamči da će sredstva biti korištena za one projekte koji pridonose okolišnim ciljevima i obvezuju se objavljivati redovita izvješća koja ulagačima omogućuju praćenje toka i utjecaja njihovog novca na terenu. „Zelene obveznice potiču tzv. zelene investicije naglašavajući u prvom redu transparentnost i red. Hrvatska je dio europskog financijskog tržišta i trebala bi koristiti najbolje financijske alate", istaknuo je ravnatelj REGEA-e Julije Domac.

Na sastanku je sudjelovao i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, koji je istaknuo velike ambicije i planove Grada u pogledu energetske tranzicije kako bi se postigla energetska održivost, povećala energetska učinkovitost, ali i smanjio ugljični otisak grada.

„U srpnju je Zagrebački Holding izdao prvu

Zelenu obveznicu povezanu s javnim sektorom i time smo ne prvi u Hrvatskoj već prvi i u jugoistočnoj Europi“, kazao je Tomašević.

„ Imamo više od 1.000 zgrada u javnom vlasništvu kojima je potrebna cjelovita energetska obnova i uključivanje sunčanih elektrana za proizvodnu električne energije. Gledamo i kako postići energetsku održivost svih 340 gradskih ustanova. Otvoreni smo za nove financijske modele i sagledavamo sve opcije kako bismo pokrenuli održive investicije“

Zagrebački holding je izdao 305 milijuna eura zelenih obveznica, a kao ciljeve uspješnosti u pogledu održivosti odredio je povećanje udjela odvojeno prikupljenog komunalnog otpada na 58 posto u 2027. godini u odnosu na baznu 2021. godinu te povećanje udjela obnovljive električne energije u ukupnoj potrošnji električne energije na 70 posto za razdoblje od 12 mjeseci koji završava 31. ožujka 2028.

Pozitivan osvrt na zelene obveznice dao je i Darko Horvat, direktor uprave Meritus ulaganja. Tvrtka je na javnom pozivu alocirala obveznice u iznosu od 40 milijuna eura., a obvezali su se smanjiti svoje ugljične emisije za 25 posto te povećati zastupljenost žena u upravljačkim timovima na 51 posto.

Za ovakve projekte, smatraju sudionici sastanka, još uvijek nedostaje podrška financijskog sektora kojeg je potrebno dodatno educirati kako bi mogli pratiti projekte, ali ih i sami predlagati svojim klijentima.

Čistilica Ravo u Varaždinu

Nova kompaktna cestovna čistilica RAVO 5i isporučena

RAVO 5i je naprodavanija kompaktna čistilica zapremnina tržištu EU, a u potpunosti je proizvedena u

Isporučeni model opremljen je bogatom dodatnom opremom: dodatna prednja četka opremljena dodatkom za skidanje korova s rubnjaka, dodatno usisno crijevo smješteno na krovu čistilice, bočne četke s mogućnošću okretanja smjera rotacije, namještanje kuta rada prednje četke, zračno ogibljeno sjedalo vozača, dodatna radna svjetla na prednjoj i stražnjoj strani stroja, kamera na usisnom grlu s monitorom u kabini, automatsko centralno podmazivanje i prometna signalizacija na

Čistilicu je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o.

FOTO: Čistoća Zagreb arhiva

Zagreb nabavlja 26 kamiona za Čistoću

Grad Zagreb pokrenuo je javnu nabavu za 26 kamiona za potrebe gradske komunalne tvrtke Čistoća. Procijenjena vrijednost nabave je 7,19 milijuna eura bez PDV-a. Kamioni se nabavljaju putem financijskog leasinga, u 60 mjesečnih rata uz fiksnu godišnju kamatnu stopu. Kamioni su podijeljeni u sedam grupa.

Ovo je druga nabava kamiona za zagrebačku Čistoću u nešto više od godinu dana. Naime, u kolovozu prošle godine Grad Zagreb raspisao je nabavu za 15 kamiona putem financijskog leasinga procijenjene vrijednosti 3,37 milijuna eura. No, dobivene ponude bile su više od procijenjenog iznosa pa je na kraju vrijednost potpisanih ugovora iznosila 3,72 milijuna eura. Iako je natječaj raspisan za razdoblje financiranja od 84 mjeseca uz nepromjenjivu kamatnu stopu, na zahtjev jednog od ponuđača, zbog neizvjesnosti na tržištu kapitala ugovori su potpisani s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz tromjesečni EURIBOR.

Za sada niti jedan kamion nije isporučen jer dobavljači tražena vozila već godinama nemaju na lageru - vozila takvog tipa proizvode se praktično po narudžbi, za poznatog kupca.

Završava se montaža MBO postrojenja u CGO-u Biljane Donje

U Centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje uskoro bi trebala biti instalirana oprema u sklopu postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada. Gradilište su obišli direktor tvrtke Eko d.o.o. Dino Perović i zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša. Kada montaža bude završena, slijedi osmotjedni pokusni rad kao dio šestomjesečnog probnog rada cijelog CGO-a.

Ovo je četvrti centar za gospodarenje otpadom koji će biti izgrađen u Hrvatskoj, a kapacitetom od 88.000 t/godišnje pokrivat će potrebe Zadarske i dijela Ličko-senjske županije. Projektu ukupno vrijednom oko 90 milijuna eura dodijeljeno je oko 49 milijuna eura EU sredstava kroz Operativni program konkurentnost i kohezija, a dio od 13,7% prihvatljivih troškova investicije sufinancira i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. „Centar, zajedno s već izgrađenim pretovarnim stanicama u Biogradu na moru, Pagu i Gračacu, predstavlja kvalitetnu alternativu postojećim odlagalištima jer će se obrada miješanog komunalnog otpada obavljati po najvišim europskim standardima.“, istaknuo je Mirko Budiša prilikom obilaska CGO-a.

U Zadru postavljeni novi Bigbelly pametni spremnici

Tvrtka Čistoća Zadar je, nakon implementacije Bigbelly rješenja prije četiri godine, potaknuta odličnim rezultatima i ostvarenim uštedama, odlučila proširiti mrežu ovih pametnih spremnika i na novim najfrekventnijim mjestima u centru Zadra, što bi trebalo pomoći u održavanju grada čišćim, posebice tijekom turističke sezone.

Ovi pametni spremnici koji rade na solarni pogon imaju značajno veći kapacitet u usporedbi s klasičnim kantama od oko 800 litara, sprječavaju mogućnost raznošenja otpada, a u svakom trenutku putem aplikacije komunalni djelatnici mogu pratiti popunjenost spremnika i znati kada je optimalan trenutak za pražnjenje.

Bečka gradska vijećnica proizvodit će solarnu energiju na vlastitom krovu

Krajem rujna ove godine u rad će biti puštena nova solarna elektrana na krovu zgrade bečke gradske vijećnice koja će zauzimati površinu od oko 1.110 kvadratnih metara. S ukupnom snagom od 234,5 kWp i preko 570 solarnih modula postrojenje bi trebalo proizvoditi oko 223.000 kWh struje godišnje. Tolika količina energije potrebna je za godišnju opskrbu oko 110 bečkih kućanstava. Time bi se također emisija CO2 trebala smanjiti za oko 130 tona.

Fotonaponski sustav na krovu vijećnice važna je komponenta velike bečke inicijative kojom se želi povećati proizvodnja solarne energije, a bečka gradska vijećnica time daje izvrstan primjer, istaknuo je bečki gradonačelnik Michael Ludwig.

Grad Beč kontinuirano instalira fotonaponske sustave na javnim zgradama i površinama. Tako se, primjerice, na površinama u vlasništvu grada nalaze 252 fotonaponska sustava ukupne snage od oko 34 MWp. Od toga je, na primjer, oko 60 sustava smješteno na odgojno-obrazovnim ustanovama kao što su škole ili vrtići. Osim toga, u funkciji je osam solarnih elektrana na zgradama gradske uprave, a trenutačno traju radovi na još četiri zgrade. Uz stalne investicije u postavljanje solarnih panela na javnim zgradama i površinama, glavni grad Austrije nudi i subvencije za postavljanje solarnih panela građanima i poduzetnicima kako bi ih potaknuli na korištenje solarne energije.

Varaždinska sortirnica puštena u probni rad

U Varaždinu je početkom rujna u probni rad puštena sortirnica otpada. U realizaciju projekta uloženo je 6,7 milijuna eura, a sufinanciran je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Kohezijskog fonda Europske unije, s 4,03 milijuna eura. Provedba je započela u veljači 2021. godine, a radovi su zaključeni u srpnju ove godine. Pogon je instalirala tvrtka Tehnix.

U sortirnici će se obrađivati odvojeno prikupljeni otpad koji se može reciklirati: papir, karton, plastika, metali, tekstil i drugi materijali. Otpad će se razvrstavati i mehanički obrađivati te privremeno skladišti do predaje tvrtkama ovlaštenima za recikliranje.

„Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je do sada izgrađeno devet sortirnica, a ni jedna od njih još nije puštena u rad. Iako je Grad Varaždin zadnji krenuo u izgradnju sortirnice, praktički prvi krećemo u fazu probnog rada. Vjerujem da ćemo već u listopadu raspisati natječaj za upravitelja sortirnice te da ćemo već od studenoga, najkasnije prosinca, imati upravitelja sortirnice kojem ćemo isporučivati sve reciklabilne komponente koje naši sugrađani odvoje: papir, plastiku, tekstil i metal”, rekao je gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj.

Tijekom probnog rada, uz provjeru funkcionalnosti i specifičnosti rada postrojenja, prikupljaju se i podaci o količina-

ma otpada te o kapacitetima obrade različitih vrsta otpada. Sortirnica Varaždin smještena je u zoni Motičnjak. Godišnje će obraditi oko 7.000 tona otpada prikupljenog na području gradova Varaždina, Ivanca i Lepoglave te općina Bednja, Beretinec, Cestica, Donja Voća, Jalžabet, Klenovnik, Mali Bukovec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko. Procjenjuje se da će u prvoj punoj kalendarskoj godini rada sortirnice biti obrađeno i spremno za recikliranje 5.795 tona otpada.

FOTO: Grad Varaždin

U Sjevernoj Makedoniji završena najveća fotonaponska elektrana

na Balkanu

Tvrtka Mey Energy objavila je da je završila izgradnju svoje prve fotonaponske elektrane FEC Novaci. U izgradnju je uloženo 40 milijuna eura, a životni vijek elektrane procijenjen je na 25 godina. Fotonaponska elektrana Novaci prva je privatna fotonaponska elektrana u Sjevernoj Makedoniji i najveća je fotonaponska elektranana Balkanu. Nalazi se u istoimenoj općini, u Sjevernoj Makedoniji, u neposrednoj blizini rudnika ugljena Suvodol i termoelektrane REK Bitola. Prostire se na 57 hektara.

Izgradnja je trajala deset mjeseci, a u nju su instalirana 101.062 fotonaponska panela i više od 856 kilometara kabela. Ukupni kapacitet elektrane je 55 MW, s procijenjenom godišnjom proizvodnjom električne energije od 85.000 MWh, što je dovoljno za opskrbu 30.000 obitelji.

kazuje njihovu predanost cirkularnoj ekonomiji i održivosti u okviru poslovanja njihove inovativne tvrtke Regenera. Tvrtka je specijalizirana za pružanje cirkularnih rješenja kojima se produžuje životni ciklus proizvoda i materijala njihovom ponovnom upotrebom kao proizvoda s dodanom vrijednošću.

U postrojenju koje je Cemex preuzeo ove godine u sklopu kupnje 51 posto udjela u izraelskoj tvrtki Shtang Recycle obrađivat će se do 500.000 tona građevinskog otpada godišnje. Prilikom obrade otpadnog materijala primijenit će se napredne tehnologije, kako bi se što više materijala prenamijenilo u reciklirani građevinski materijal. Očekuje se da će primarni dobavljači za pogon u Tel Avivu biti tvrtke koje se bave rušenjem postojećih objekata i tvrtke specijalizirane za prijevoz građevinskog otpada. Glavni korisnici recikliranih građevinskih materijala u Izraelu su proizvođači betona, postavljači podova i infrastrukturne tvrtke.

„Otvaranje pogona u Tel Avivu značajna je prekretnica u Cemexovoj predanosti cirkularnosti i od velike je važnosti za našu globalnu ambiciju da postignemo nultu neto emisiju do 2050.”, rekao je Sergio Menéndez iz Cemexa. "Ponosni smo što igramo ključnu ulogu u rastu Regenere pretvarajući građevinski otpad u reciklirane materijale za održiviju budućnost."

Regenera je aktivna u svim Cemexovim operativnim regijama – u Meksiku, SAD-u, Europi, Aziji, južnoj i srednjoj Americi, na Bliskom istoku i Karibima i predstavlja ključnu komponentu u Cemexovoj strategiji postizanje održivosti, cirkularnosti i upravljanja prirodnim resursima.

Postavljena sunčana elektrana na zagrebačkoj Klinici za psihijatriju

Završeni su radovi na izgradnji fotonaponske elektrane na Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom naselju Jankomir.

Sunčana elektrana postavljena na krovove Klinike za psihijatriju snage 300 kW, ostvarit će godišnje uštede električne energije u iznosu od oko 50 tisuća eura, što je 50 % manje od sadašnjih troškova, a Klinici će ubuduće osiguravati polovicu potrebne energije.

Radi se o do sada (po snazi) najvećoj sunčanoj elektrani koja je postavljena na objektima u vlasništvu Grada Zagreba ili kojima Grad upravlja. Njezino postavljanje dio je projekta SOLIZAG koji ima za cilj povećanje korištenja obnovljivih izvora u ustanovama i nekretninama kojima je Grad Zagreb osnivač ili vlasnik.

Preostali objekti na koje se u sklopu projekta postavljaju sunčane elektrane ukupne snage 1,43 MW su: krovovi bazena Utrine, Svetice i Jelkovec, Dječji vrtić Trnsko, Domovi za starije Trešnjevka 1 i 2

i objekt podružnice Čistoće - SOC Jakuševac, najavili su iz Grada Zagreba.

Ovaj projekt je dobar primjer zelene politike i pokazatelj što mogu učiniti javne ustanove po pitanju uštede energije i smanjenja emisije CO

Još jedan Stummer za Čistoću Split

Početkom rujna tvrtka O-K-TEH isporučila je i treće komunalno vozilo Stummer na troosovinskoj Merces-Benz šasiji s krovnim kranom HIAB u Čistoću d.o.o. Split. Stummer nadogradnja opremljena je brzim podizačem SK 351. Brzina podizača od 8 sekundi za kante i 11 sekundi za kontejnere, te kompaktiranje unutar 15 sekundi smanjiti će prometnu zakrčenost prilikom prikupljanja otpada. Stummer Medium nadogradnja montirana je na Mercedes troosovinsku šasiju sa stražnjom upravljivom osovinom, koja omogućuje efikasan rad kako u užim gradskim ulicama, tako i u široj okolici grada bez potrebe za učestalim pražnjenjima spremnika otpada.

Obnova magistralnog vodovoda koji opskrbljuje Bjelovar pitkom vodom

Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak i direktor Vodnih usluga Ivan Ivančić predstavili su Projekt obnove magistralnog vodovoda Delovi – Bjelovar, dugog oko 22 kilometra.

Potpisan je ugovor za financiranje obnove ovog magistralnog vodovoda koji opskrbljuje grad Bjelovar pitkom vodom, a ukupna vrijednost projekta je 16.557.181,60 eura. Oko 80 posto troškova financirat će se iz bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Riječ je o jedinom vodoopskrbnom dovodnom cjevovodu na području grada Bjelovara, ali i općina Kapela i Rovišće te će se rekonstrukcijom povećati i sigurnost snabdijevanja vodom. Cilj je smanjiti gubitke prijenosa vode do Bjelovara za 30 posto.

Trenutačni gubici prijenosa vode do Bjelovara, iznimno su veliki radi dotrajalosti magistralnog vodovoda. Na svemu se radilo nekoliko godina, a 500-tinjak vlasnika parcela trebalo je obeštetiti te provesti oko 200 postupaka izvlaštenja pri nadležnim tijelima, kao i ishoditi sve potrebne suglasnosti, kazao je gradonačelnik Bjelovara. Ne bude li žalbi na Javni natječaj, rekonstrukcija magistralnog vodovoda Delovi – Bjelovar, mogla bi krenuti već na proljeće. Rok za dovršetak projekta je kraj 2025. godine.

Fotonaponske elektrane za 12 škola u Varaždinskoj županiji

Na krovove dvanaest osnovnih i srednjih škola u Varaždinskoj županiji postavljene su fotonaponske elektrane. Ukupna vrijednost projekta je 350 tisuća eura, od čega je 298.500,00 EUR sufinancirano kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora od strane Islanda, Lihtenštajna i Norveške, a preostali dio sredstava osigurava Varaždinska županija. Devet osnovnih i tri srednje škole ubuduće će dio energije dobivati iz vlastitih obnovljivih izvora. Na njih osam izgrađene su nove fotonaponske elektrane kapaciteta 25 kWh i to u Maruševcu, Klenovniku, Ivancu, Ludbregu, Petrijancu, Svetom Đurđu, Trnovcu i Vinici, dok je na četiri škole koje već imaju fotonaponske elektrane (Elektrostrojarska, Strojarska i prometna, Gospodarska i OŠ Sračinec) dogradnjom povećan kapacitet s 10 na 35 kWh.

Ravnatelj Osnovne škole „Gustav Krklec“ iz Maruševca Tomislav

Vincek rekao je da će ova osnovna škola zahvaljujući zelenoj poli-

tici godišnje uštedjeti i do 6.500 eura. „Ako znamo da 21 posto svog novca koji nam je na raspolaganju za financiranje decentraliziranih funkcija u školstvu ide na energiju u osnovnom školstvu, to znači da svaki peti euro ide na trošak energije”, istaknuo je Miroslav Huđek, županij-

Bechtel i Westinghouse partneri u projektu prve nuklearne elektrane u Poljskoj

Američka građevinska kompanija Bechtel i Westinghouse Electric Company potpisali su ugovor o partnerstvu u projektiranju i izgradnji prve nuklearne elektrane u Poljskoj. Procjenjuje se da će postrojenje na lokaciji Lubiatowo-Kopalino u Pomeraniju koštati 20 milijardi dolara. Konzorcij će s poljskim komunalnim poduzećem Polskie Elektrownie J drowe potpisati ugovor o inženjerskim uslugama.

Poljska vlada odabrala je u studenom 2022. Westinghousovu tehnologiju (AP1000) za svoj prvi nuklearni energetski program.

Novo komunalno vozilo za tvrtku Komunalne djelatnosti iz Vela Luke

Tvrtka Komunalne djelatnosti d.o.o. Vela Luka obnovila je svoj vozni park s još jednim novim komunalnim vozilom s nadogradnjom IRIDE 5 m3, koje je namijenjeno prikupljanju miješanog komunalnog otpada.

Nabavkom ovog vozila nastavlja se kontinuirano širenje i obnova voznog parka kao i nastavak modernizacije tehničke opremljenosti tvrtke Komunalne djelatnosti, a u cilju što efikasnijeg obavljanja djelatnosti. Isporuku vozila izvršila je tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

MOL dobio koncesiju za gospodarenje komunalnim otpadom u Mađarskoj

Na stručnim konferencijama u razvijenim europskim zemljama često se diskutira što je učinkovitije: javno ili privatno gospodarenje komunalnim otpadom. Iskorišteni predmeti su uglavnom privatno vlasništvo. Primjerice, novine u pravilu tiskaju privatne tvrtke, te tek nakon kupovine one postaju privatno vlasništvo. Kada građani odluče da novine više neće koristiti (ni pokloniti ili prodati), zakonom su obvezni odvojeno ih odložiti u plavu posudu ili spremnik.

Onog časa kada su novine odložene u posudu za otpad, ovlaštene komunalne tvrtke (javne ili privatne) ga trebaju odvojeno prikupiti, obraditi te predati ovlaštenoj privatnoj tvrtki za recikliranje i/ili zbrinjavanje.

Kompostane i odlagališta su u RH najčešće javna, a postrojenja za energetsku oporabu suspaljivanjem redovito su privatna. Polazeći od tih spoznaja ostaje otvoreno pitanje, je li učinkovitije i za prikupljanje komunalnog otpada odnosno cjelovito gospodarenje otpadom ovlastiti privatno gospodarstvo?

Nedavno je mađarski ministar industrije i tehnologije Laszlo Palkovics objasnio da je mađarska Vlada odlučila privatizacijom reformirati sektor gospodarenja otpadom, te tako osigurati razvoj modernog kružnog gospodarenja otpadom, uz povećanje količine reciklabilnog otpada.

Mađarska je u srpnju 2022. godine raspisala nadmetanje, koje je dobio naftni koncern MOL. Od 1. srpnja 2023. MOL jedini u Mađarskoj ima koncesiju (licencu) za prikupljanje i obradu 5 milijuna tona komunalnog otpada. Trajanje koncesije je 35 godina. MOL je obvezan u sljedećih deset godina u infrastrukturu za gospodarenje otpadom investirati najmanje 125 milijuna eura. Pored toga MOL treba u prvih pet godina izgraditi novo postrojenje za energetsku oporabu otpada, kapaciteta 100.000 tona. Mora preuzeti i dva javna državna društva (NHKV i NHSZ), koja koordiniraju dosadašnje učesnike u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom.

Tvrtka Contrada iz Vodnjana ojačana novom

Trgovačkom društvu Contrada d.o.o. isporučeno je novo radno vozilo – čistilica Dulevo 3D. Riječ je o modernom radnom stroju za čišćenje ulica i drugih javnih površina, s boljim radnim karakteristikama od onih koje su komunalni djelatnici do sada imali na raspolaganju. Nova će čistilica u voznom parku zamijeniti čistilicu staru 15-ak godina.

Prilikom nabave nove čistilice tvrtka je prvenstveno vodila računa o radnim i voznim karakteristikama stroja, tehnologiji i razini opreme koja će odgovarati specifičnostima naselja, kako bi se građanima Vodnjana omogućio što čišći i ugodniji životni ambijent.

Čistilica Dulevo 3D., sa spremnikom od tri kubika, visokotlačnim peračem te usisno-mehaničkim sustavom zavidnih performansi, omogućuje kvalitetnije, funkcionalnije i brže čišćenje javnih površina. Rad s naprednijim i jačim strojem talijanske kvalitete i tehnologije

moćnom čistilicom Dulevo

omogućit će djelatnicima obavljanje posla u kraćem vremenu i s manje izlazaka na teren, uz mogućnost sakupljanja većih komada raznog otpada, poput granja i sl. Svojom agilnošću i dimenzijama, čistilica će moći sigurno i funkcionalno operirati i u specifičnim uvjetima starogradskih jezgri.

Čistilicu Dulevo isporučila je tvrtka Visina DIR, generalni uvoznik i ovlašteni serviser talijanske tvornice čistilica Dulevo za Republiku Hrvatsku.

TOP 100 Rang lista tvrtki po ukupnom prihodu u 2022.

iz sekto obrade i zbrinj i oporabe mate

jvećih

ra skupljanja, javanja otpada rijala

edakcija magazina Tehnoeko u suradnji s tvrtkom specijaliziranom za poslovne informacije i analize Dun & Bradstreet d.o.o. donosi pregled 100 najvećih tvrtki u Hrvatskoj u sektoru skupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada i oporabe materijala. Rangirane su po ostvarenom ukupnom prihodu temeljem predanih financijskih izješća za 2022. godinu, a prema definiranoj djelatnosti po NKD-u.

Ecomondo 2023

- U fokusu Afrika, prilike i tehnološka

rješenja za borbu protiv klimatskih kriza

Početkom studenog u Riminiju na 26. izdanju Ecomonda, uz sudjelovanje Europske komisije i velikog broja sudionika, u sklopu Africa Green Growtha održat će se forum za afrička veleposlanstva, vlade i institucije koji stavlja fokus na Nexus pristup vodi, energiji i hrani (WEF-Nexus), ključnim poveznicama za određivanje utjecaja na okoliš

uše, dezertifikacija, poplave - ekstremne pojave sve više prijete afričkom kontinentu i potreba za rješenjima utemeljenima na zelenoj tehnologiji sve je izraženija, važnija i hitna. O ovim temama će se raspravljati i tijekom međunarodnih konferencija na 26. izdanju Ecomonda, vodećeg sajma za zelenu ekonomiju u Europi i na Mediteranu.

U organizaciji Italian Exhibition Group (IEG), Ecomondo 2023. održat će se od 7. do 10. studenog u Riminiju uz 1.500 izlagača, koji će se predstaviti u 28 hala na cjelokupnom prostoru izložbenog centra u Riminiju.

Tehnološki procesi za zaustavljanje klimatskih promjena, EU projekti usmjereni na jačanje cirkularne plave (bio)ekonomije na Mediteranu, States General za zdravlje tla (2. izdanje), Zeleni rast Afrike…, samo je nekoliko događanja u gusto popunjenom programu koji je organizirao Tehničko-znanstveni odbor Ecomonda, pod vodstvom profesora Fabia Fave s Bolonjskog sveučilišta, u suradnji s glavnim institucionalnim i tehničkim partnerima događaja, međunarodnim odborom stručnjaka iz Europske komisije, OECD-a, FAO-a, UfM-a, EEA-e, ISWA-e.

Rasprodano izdanje Ecomonda obilježeno je i velikim interesom za sudjelovanje svih globalnih zelenih lanaca opskr-

be te brojnih poslovnih izaslanstava ključnih kupaca/brendova, medija, udruga i predstavnika institucija iz cijelog svijeta, zahvaljujući vrijednoj i uskoj suradnji s Talijanskom trgovinskom agencijom (ITA) na promociji i internacionalizaciji talijanskih tvrtki u inozemstvu te Ministarstvom vanjskih poslova i međunarodnoj suradnji.

Drugo izdanje Africa Green Foruma koji će se održati u četvrtak, 9. studenoga, u organizaciji RES4Africa i Tehničkoznanstvenog odbora Ecomonda, uz sudjelovanje Europske komisije, stavlja fokus na Nexus pristup vodi, energiji i hrani (Water Energy, Food - WEF) kao integralnom dijelu međunarodnih razvojnih programa. Na konferenciji će se, uz sudjelovanje institucionalnih govornika i velikih delegacija stručnjaka s afričkog kontinenta, raspravljati o međusobnoj povezanosti ekosustava vode, energije i hrane, otkrivajući poslovne modele i mehanizme financiranja koji mogu povećati gospodarsku produktivnost u području poput Afrike, gdje se u budućnosti očekuje eksponencijalni rast potrošnje i potrebe za vodom, električnom energijom i hranom.

Redovno ažurirani program događanja dostupan je na web stranici www.ecomondo.com

U središtu pozornosti ovogodišnjeg Ecomonda su mogućnosti i tehnološka rješenja za

borbu protiv klimatske krize u Africi

60 godina spalionice u Beču i budućnost ENERGANA na otpad

U

travnju ove godine u Beču je svečano obilježena šezdesetgodišnjica uspješnog rada spalionice odnosno energane na otpad MVA Flötzersteig, koja danas obrađuje oko 200.000 tona miješanog otpada godišnje. Proizvedena energija koristi se za grijanje 55.000 bečkih kućanstava

rije više od trideset godina u Zagrebu je lokalno stanovništvo, uz podršku dijela stručnjaka, zaustavilo provedbu potpuno pripremljenog projekta TE –TO na otpad. U to je vrijeme u Zagrebu promoviran i Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO).

Spalionica je trebala energetski oporabiti isključivo MKO (miješani komunalni otpad). Od tada zelene udruge u RH priječe projekte energana na otpad (WtE) prvenstveno zbog emisije štetnih plinova.

Tako je i Zelena akcija 28. lipnja ove godine, samo nekoliko dana nakon usvajanja, javno kritizirala novi nacionalni Plan gospodarenja otpadom: „Vlada je upravo usvojila novi

Plan gospodarenja otpadom koji ide na ruku spalioničarskom lobiju“.

Termička energetska obrada obuhvaća niz tehnologija, koje jamče mineralizaciju i oporabu energije otpada. Nužno je razlikovati toplinsku obradu od termičke energetske obrade i/ili oporabe. U javnosti projekt WtE podrazumijeva spalionicu odnosno urbanu termičku energetsku oporabu komunalnog otpada.

Hrvatska zbog trideset godina „bježanja“ od WtE, među EU zemljama prednjači u odlaganju otpada uz velike ekološke ugroze i gospodarske štete. Izgubljeni su resursi i nepotrebno je povećana emisija stakleničkih plinova.

Bečka spalionica proslavila 60 godina uspješnog rada

S druge strane, 25. travnja 2023. u Beču je svečano obilježena šezdesetgodišnjica uspješnog rada spalionice odnosno energane na otpad MVA Flötzersteig, koja je locirana u 16. Bezirku i priključena je na mrežu daljinskog grijanja grada Beča. Na početku je MVA Flötzersteig omogućila energijsku oporabu 60 posto ukupne količine otpada grada Beča. Dva puta je modernizirana (1990. i 2020. godine) i još uvijek godišnje oporabljuje oko 200.000 tona otpada.

Spalionica otpada Flötzersteig © Wien Energie/Christian Hofer

[autor] dr. sc. Zlatko Milanović

Od 1985. godine radi, kao i ostale četiri spalionice, u okviru Wien Energie GmbH. Predsjednik društva Michael Strebl je u čast šezdesete obljetnice spalionice naglasio: „Spalionica deset puta smanjuje obujam otpada, a toksičnost otpada se neutralizira odnosno koncentrira u ostacima čišćenja dimnih plinova. Na taj se način, za razliku od drugih postupaka, iz kružnog toka otpada izdvajaju neželjene otrovne tvari i istovremeno proizvodi toplina nužna za opstanak grada“.

U Beču spalionice rade šezdeset godina, a duljina života (muškaraca) je 78,2 godine (Statistik Austria). Zagreb nema spalionica, a prosječan vijek života (muškaraca) je kraće, 74,7 godina (Zagreb u brojkama 2022.).

Beč koji ima 2 milijuna stanovnika je europska metropola koja najbolje gospodari komunalnim otpadom. Prioritetno provodi mjere prevencije i odvojenog prikupljanja otpada, koji se zatim sortira, aerobno i anaerobno biološke obrađuje. Na kraju MKO se, kao i otpadni mulj, u spalionicama termički oporabljuje. CSGO će omogućiti da Beč izbjegne odlaganje neoporabljenog otpada i prije 2040. godine ostvari nultu emisiju CO2

Zagreb (0,8 milijuna stanovnika) je europska metropola koja vrlo neodgovorno gospodari otpadom te prednjači u odlaganju. Beč, kao i Zagreb, trenutno aktualizira gradski plan gospodarenja otpadom. Međutim, Beč je to povjerio konzorciju stručnjaka svih sveučilišta. U Zagrebu, bez komunikacije s javnošću, to radi Komisija koju je osnovao gradonačelnik.

Zemlja (broj stanovnika)Broj

Suvremeno WtE postrojenje je dio kružnog gospodarstva

Europski i hrvatski propisi dozvoljavaju gradnju WtE postrojenja. Europska komisija (EK) je usvojila Provedbenu odluku 2010/2019 o sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima za spaljivanje otpada. Suvremene urbane spalionice se temelje na Analizi životnog ciklusa (LCA) i oporabljuju MKO te neopasne nečistoće iz sortirnica, kompostana i sličnih postupaka obrade otpada.

Posljednjih godina u Europi nema dovoljno WtE postrojenja. Njemačka interesna udruga ITAD (Interessengemeinschaft der Thermischen Abfallbehandlungsanlagen in Deutschland) je naručila studiju „Perspektiven der thermischen Abfallbehandlung – Roadmap 2040“.

Beč, koji ima 2 milijuna stanovnika, europska je metropola koja najbolje gospodari komunalnim otpadom

Procijenjeno je da će u Njemačkoj i 2040. godine postojati potražnja za termičkom obradom otpada. Koautor studi, prof. Martin Faulstich s Tehničkog sveučilišta Dortmund je naglasio: Postrojenja za termičku obradu otpadu ostaju kamen temeljac njemačkog kružnog gospodarstva.“ (EU-Recycling 09/2022, 30).

Tablica 1.: WtE postrojenja u Europi - 2020. godina(1)

Izgled

Suvremene spalionice zatvaraju treći krug cirkularne ekonomije(4) i jamče:

• Inertizaciju i izbjegavanje odlaganja otpada

Odlagališta komunalnog otpada su izvor brojnih ugroza za okoliš i osobito za zdravlje ljudi. Na odlagališta se odbacuju i prirodne vrijednosti (resursi). Gradnjom WtE postrojenja Švicarska je već 2002. godine izbjegla odlaganje neoporabljenog otpada uz najviši stupanj inertizacije otpada (Corg < 2 %) i potpunu sterilizaciju otpada (bakterija, virusa i priona). Ostale razvijene zemlje ubrzano su slijedile iskustvo Švicarske(12)

Na odlagalištu nastaju i velike antropogene emisije ugljičnog dioksida (CO2) naročito metana (CH4) koji je 28 puta opasniji od CO2 kroz 100-godišnju perspektivu i 86 puta opasniji kroz 20-godišinju perspektivu(2)

UN izvješće o globalnoj emisiji metana(3) ističe da u Europskoj uniji sektor gospodarenja otpadom ima veliki potencijal smanjenja emisije metana, jer u nekim EU zemljama se i dalje odlažu najveće količine komunalnog otpada. The European Space Agency je upozorila da velike emisije metana dolaze iz odlagališta. Znanstvenici su, uporabom podataka iz Copernicus Sentinel-5Pa misije kombinirano sa GHGSat´s komercijalnim slikama velike rezolucije, ustanovili da su samo dva odlagališta u blizini središta Madrida u kolovozu 2021. emitirala 8.000 kg metana na sat(5)

Unatoč povećanju stope recikliranja, u Europi se godišnje odlaže oko 60 milijuna tona komunalnog. a uključujući i proizvodni otpad, oko 100 milijuna biorazgradljivog otpada. Emisija metana iz odlagališta je globalni problem i Europa treba ostati globalni lider u smanjenju stakleničkih plinova u borbi protiv klimatskih promjena(3)

• Izdvajanje toksina iz kružnog toka uz recikliranje

Iako su građani obvezni odvojeno odložiti problematični otpad u MKO se nalaze brojne toksične tvari. WtE razgrađuje otrove i u ostacima, osobito čišćenja dimnih plinova, ih koncentrira. Nakon spaljivanja ostaju čvrsti ostaci 25 -30 % mase, odnosno oko 10 % volumena ulaza komunalnog otpada. Pogla-

vito je to šljaka/troska (80 – 85 %) i lebdeći pepeo (oko 3 %) volumena ulaza komunalnog otpada. Leteći pepeo sadrži soli topive u vodi i skladišti se u ekstremno suhim podzemnim skladištima (npr. bivšim rudnicima soli). Suvremena WtE postrojenja obrađuju i recikliraju šljaku. U Stockholmu je nedavno promovirana EassyMining tehnologija Ash2Salt na postrojenju koje oporabljuje 150.000 tona lebdećeg pepela (što odgovara otprilike polovici godišnje količine pepela spalionica u Švedskoj)(16).

U WtE postrojenjima ostaje šljake (engl. Bottom ash) oko 20 posto ulazne mase otpada i ostaci čišćenja dimnih plinova (engl. Fiter ash, Flue gas cleaning residuas) su između 1,5 do 3,5 posto, ovisno je li čišćenje vlažni, polusuhi ili suhi postupak. Mineralne frakcije čine oko 85 % mase šljake, od čega su 12 % minerali Fe, a do 5 % obojeni metali. Za svaku tonu recikliranog metala iz šljake spalionice smanji se emisija oko 2.000 kg ekvivalent CO2, što ukupno u svim WtE postrojenjima u Europi jamči godišnje smanjenje oko 3,8 milijuna tona ekvivalent CO2(4)

Šljaka (troska) je mineralizirani ostatak iz kojeg se mogu izdvojiti metali. Šljaka nakon hlađenja u odšljakivaču ostaje 2 do 5 mjeseci u skladištu. Nakon toga stabilizirana šljaka se odlaže i koristi u izgradnji cesta, pločnika, parkirališta itd. U Beču se šljaka i leteći pepeo koriste za gradnju potpornog zida komunalnog odlagališta Rautenweg.

Čvrsti ostaci termičke obrade:

• bottom ash (šljaka/troska, čvrsti ostaci s rešetke),

• heat recovery ash – HRA (pepeo iz kotla odnosno iz stijenki ložišta, ekonomajzera i pregrijača)

• fly-ash (leteći/lebdeći pepeo)

• air pollution control (APC) residues (ostaci perionika dimnih plinova, ostaci iz elektrostatičnog ili vrećastog filtra itd.

U SAD lebdeći pepeo uključuje i APC.(18)

• Emisiju dioksina

Spalionice MKO jamče nadzor ulaza otpada i stalni nadzor čvrstih, kapljevitih i plinovitih emisija. U osamdesetim godinama prošlog stoljeća u dimnim plinovima spalionica detektirani su dioksini (PCDD, PCDF), od kojih su neki izuzetno toksični. Ubrzo se ustanovilo da su dioksini produkt svakog sagorijevanja: od svijeća, cigareta, industrije, kućnog ložišta, šumskih požara, vatrometa itd.

Izvor emisijeEmisija dioksina (ng TE/m3) Spalionica

peć –

Plinsko grijanje 0,015 (ZVAWS 1/2000, Eigene Messungen (TÜV – LUI), Entsorgungbetrieb Simmering Wien, Schrifttenreihe Länderausschuss I. Imissionschhutz 9/94, Waser,, Luft Boden 6/92)

Tablica 2.: Emisije dioksina iz različitih izvora(17)

spalionice otpada Flötzersteig 1963. © Wien Energie

Provedena su brojna i detaljna istraživanja dimnih plinova iz WtE postrojenja(10,11,15). Dioksini su pronađeni i u: komunalnom otpadu (USW), gorivu iz otpada (RDF-u) i kompostu(9)

U Italiji je provedeno istraživanje pokazalo da plinovite emisije iz WtE dugotrajno „imaju vrlo mali utjecaj na lokalnu kakvoću zraka u smislu godišnje i prosječne koncentracije po satu i to za glavne zagađivače kao što su PM 10, NO2, kao i za organske mikro kontaminente i postojane anorganske toksine (dioksini i kadmij(8))“.

Krajem prošlog stoljeća u Europi su usvojena stroga ograničenja emisije dioksina i plinovite emisije štetnih tvari, naročito dioksina iz modernih spalionica koje su deset puta niže od graničnih emisija. „Zbog nedostatka komunikacije u javnosti WtE postrojenja se poimaju kao glavni emitenti dioksina iako to već odavno nisu“(10)

onečišćenja

zraka u naselju Desio (Italija)(8)

• biogeni CO2, koji dolazi od nerecikliranog biorazgradivog otpada zaostalog u MKO,

• fosilni CO2, koji nastaje iz nerecikliranog fosilno utemeljenog otpada zaostalog u MKO.

Prema IPPC guidelines biogene CO2 iz WtE se razmatra kao ugljično neutralne koji ne doprinose promjeni klime(6)

U Analizi životnog ciklusa (AŽC/LCA) odložene biorazgradive sastavnice (oko 40 % mase MKO (7)) stvaraju odlagališni plin koji uz CO2 sadrži i uglavnom CH4. Po toni odloženog MKO nastaje emisija 600 kg CO2eq.

U Tablici 4. je usporedba ukupne emisije stakleničkih plinova kod oporabe MKO u WtE i odlaganja. Recikliranjem metala postiže se smanjenje emisije CO2 za 60 kg. WtE postrojenje, koje zamjenjuje odlagalište, za svaku tonu MKO jamči neto klimatski doprinos od 620 kg CO2

Tablica 4: Bilanca ugljika kod odlaganja i oporabe komunalnog otpada u WtE(1) [Kg CO2eq/ tona oporabljenog otpada]

Izvor WtE umjesto odlagališta

WtE bez odlagališta

Biogeni CO2 +/- 600+/- 600

Fosilni CO2 + 400+ 400

Oporaba energije - 360- 360

Izbjegavanje odlaganja - 6000

Recikliranje metala - 60- 60

NETO PRINOS- 620- 20

• Smanjenje emisije CO2 (zaštita klime)(3, 6, 7,12,13, 19)

WtE postrojenja, dok ih podržava EU politika, bit će ključni čimbenik dostizanja ambicioznih klimatskih ciljeva EU Green Deal-a(1). Na odlagalištima otpada nastaju velike antropogene emisije ugljičnog dioksida (CO2) i naročito metana (CH4) koji je 28 puta opasniji od CO2 kroz 100-godišnju perspektivu i 86 puta opasniji kroz 20-godišinju perspektivu(2)

Odlagališta komunalnog i sličnog proizvodnog otpada su najveći izvor metana te WtE postrojenja jamče potpuno izbjegavanje emisije metana. Kod konvencionalnih WtE čak 99 % ugljika sadržanog u komunalnom otpadu transformira se u CH4 i CO2. Kod WtE dva su izvora nastajanja emisije CO2:

Krajem 2022. godine u Lyionu (Francuska) na 16. Međunarodnoj konferenciji GHGT (Greenhaus Gas Control Tehnlogi) WtE sektor je istaknut kao primjer puta prema negativ-

WtE postrojenja jamče termičku obradu, energetsku oporabu i učinkovito hvatanje CO2. Uhvaćeni ugljični dioksid može se uskladištiti (CCS) i/ili upotrijebiti (CCU). U 12 razvijenih europskih zemlja provodi se više od 20 istraživanja CCU/S teh. 1930. godine je u petrokemiji prvi put primijenjena tehnologija izdvajanja CO2. 2016. godine u Oslu je počelo pilot istraživanje, a u ožujku 2019. je izvedeno postrojenje za iz dimnih plinova spalionice Klemetsrude (Norveška) s kapacitetom 400.000 t CO2/a i stupnjem učinkovitosti 90 %. To će omogućiti da Oslo do 2030. postane klimat-

se može: a) uskladištiti (u morima), b) mine(izlaganjem čvrstih ostataka spaljivanja) i/ili c) upo-

Tablica 3: Procijenjeni utjecaj emisija WtE postrojenja i prometa na godišnje koncentracije organskih i anorganskih

WtE postrojenja, dok ih podržava EU politika, bit će ključni čimbenik dostizanja ambicioznih klimatskih ciljeva

CIRKULARNA EKONOMIJA Energane na otpad

rabiti u uzgoju mikroalgi (hvatanje 1,6 do 2 kg CO2/ kg proizvedene biomase(4). Primjerice spalionica SUEZ Creteil Pariz istražuje uporabu CO2 u uzgoju algi(1)).

Integracija tehnologije CCS/U jamči da su spalionice izvor energije s nultom ili čak s neto negativnom emisijom CO2. Primjerice, samo u Europi WtE postrojenja s prihvatom i skladištenjem omogućuje godišnje smanjenje oko 60 do 70 milijuna ugljičnog dioksida(1/22)

Izvor WtE umjesto odlagališta WtE bez odlagališta

[kg CO2eq/ tona oporabljenog otpada]

Biogeni CO2 +/- 600+/- 600

Fosilni CO2 + 400+ 400

Oporaba energije - 280- 280

Izbjegavanje odlaganja - 6000

Recikliranje metala - 60- 60

Prinos CCU/S - 500- 500

NETO PRINOS- 1040- 440

Ugradnja CCU/S postrojenja povećava internu potrošnju energije, te oporaba energije u WtE postrojenjima smanjuje emisiju ugljičnog dioksida na 280 kg. Ukupno kada WtE zamjenjuje odlaganje MKO jamči se, po toni oporabljenog MKO, smanjenje emisije ugljičnog dioksida od 1.040 kg CO2 eq, a bez usporedbe s odlagalištem smanjenje je za 440 kg.

Energy Plants) oko 500 WtE postrojenja u Europi (Tablica 1.) godišnje obradi i oporabi oko 100 milijuna tona otpada od stanovništva uz proizvodnju oko 43 TWh električne energije (odgovara godišnjoj potrošnji 20 milijuna Europljana) i 99 TWh toplinske energije (grijanje 17 milijuna građana). Očekuje se da će 2035. WtE proizvoditi 189 TWh (ekvivalentno 19,4 milijarde m3 prirodnog plina). Procjenjuje se i da WtE u Europi trenutno proizvodi oko 10 % energije daljinskog grijanja. U nekim urbanim sredinama WtE proizvodi i više od 60 % energije potrebite za daljinsko grijanje(1).

U Njemačkoj (Wuppertal) na WtE postrojenju se istražuje tehnologija PEM (Polymer Electrolyte Membrane) proizvodnje zelenog vodika (1 MW) (1). 2019. godine WtE postrojenja u EU su generirala energiju ekvivalentnu 13,8 milijardi m3 prirodnog plina, što odgovara 9 % količine uvezene iz Rusije 2021. godine (155 milijardi m3).

Velika većina WtE postrojenja za MKO radi u urbanim sredinama i uključena su u sustav daljinskog grijanja te tijekom čitave godine u kogeneraciji/trigeneraciji rade s najvišim stupnjem iskorištenja energije. WtE postrojenja su vrlo složena i imaju vrlo velike troškove investicije i rada. Naročito je složen uređaj za pročišćavanje dimnih plinova (oko 70 % investicije), koji iz kružnog toka otpada izdvaja i djelomično reciklira organske i anorganske nečistoće.

Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, EU i druge razvijene zemlje su usvojile nove propise temeljene na NRT (najbolja raspoloživa tehnika). 2004. godine US EPA (Environmental Protection Agency) je naglasila da su suvremena WtE postrojenja jedan od najčistijih izvora energije(18). To i dokazuju mjerenja na suvremenim spalionicama, kao primjerice na energani na otpad u Torinu gdje su tijekom kolovoza 2023. provedena mjerenja emisija: NOx, PCDD+PCDF, PCB-

Zbog upornog bježanja od WtE projekata već dulje

Za ukupni WtE sektor u EU procijenjen je godišnji potencijal smanjenja od 2, 20, 40 i 75 milijuna CO2 eq. Do sada provedena brojna istraživanja i pilot projekti dokazuju da je tehnički realno vrlo učinkovito iz plinovite emisije WtE izdvojiti i iskoristiti ugljični dioksid. To otvara tzv. treći krug cirkularne ekonomije(4), koji će biti i ostvaren, ovisno od ekonomskih uvjeta odnosno nastavka EU politike zaštite klime.

• Oporabu energije

WtE postrojenja otpad termički obrađuju i oporabljuju energiju otpada. U urbanim sredinama spalionice su uključene u mrežu daljinskog grijanja, te uz najveći stupanj iskoristivosti u ko/trigeneraciji proizvode električnu, toplinsku i rashladnu energiju otpada.

Prema CEWEP (The Confederation of European West-to-

DL, IPA, Cd+Tl,, Hg, Zn, Sb+As+Pb+ Cr+Cu+Mn+Ni+v+Sn, koja su u pravilu deset puta niža od propisanih graničnih vrijednosti.

Cijena termičke energetske oporabe uvelike ovisi i o tržišnim uvjetima. Zbog upornog bježanja od WtE projekta već dulje vrijeme građani RH plaćaju visoku cijenu termičke energetske oporabe. U RH su i brojni nesporazumi oko gradnje, a i oko izgrađenih Centara za gospodarenje otpadom.

Europska komisija je 26.1.2017. objavila „Ulogu proizvodnje energije iz otpada u kružnom gospodarstvu“ COM(2017) 34 final, te EU zemlje podijelila na: „„bogate“ odnosno države članice s visokim kapacitetom za spaljivanje, i na „siromašne“ tj. države članice s malim ili nepostojećim namjenskim kapacitetima za spaljivanje i visokom ovisnošću o odlaganju“. Zaključuje se: „U EU kao cjelini ne postoji višak kapaciteta za spaljivanje“, te EK predlaže da „siromašne“ članice planira-

Tablica 5: Bilanca COs u WtE postrojenju sa CCS/U, sa i bez odlagališta(1)

Tablica 6: Godišnje smanjenje emisije CO2 europskog WtE sektora ugradnjom CCU/S(1)

ju oporabu i energiju iz otpada provode u planiranim i postojećim kapacitetima susjednih zemalja. EK je našla potrebitim i naglasiti da takve prekogranične pošiljke otpada ne treba nužno smatrati kršenjem načela blizine“.

Međutim, posljednjih pet godina zbog nedostatka energana na otpad vrlo su visoke cijene spaljivanja, ali EK tu cijenu nije ograničila. Istovremeno, EK prijeti penalima Hrvatskoj zbog visoke stope odlaganja neobrađenog otpada. EU već godinama u RH sufinancira gradnju Centara za gospodarenje otpadom s MBO postrojenjima temeljenim na opremi uvezenoj iz razvijenih zemalja. Proizlazi da EU financijski podržava veću ovisnost RH od uvoznih strojeva i energana na otpad. U RH je realiziran i jedan projekt prve sortirnice MKO sa strojevima proizvedenim u RH, ali taj je projekt EU osporila. Protivnici spalionica ističu da veliki investicijski i operativni troškovi termičke energijske oporabe priječe razvoj prevencije i recikliranja, ali analiza pokazuje upravo suprotno. Prvenstveno „besplatno“ odlaganje (kao i neodgovorno bacanje otpada u okoliš) izravno su u RH priječili i izravno priječe razvitak održivog kružnog gospodarenja otpadom.

Projekt WtE redovito se temelji na Cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. Sukladno legislativi i Strategiji u RH se grade i planiraju novi Centri za gospodarenje otpadom, te temeljem AŽC (LCA) nužno je planirati, uz najavljenu gradnju privatnih WtE postrojenja, gradnju barem jednog javnog WtE postrojenja.

Literatura:

1. Poretti Fabio, Stengler Ella: „The Climate Roadmap of the European Waste-to-Energy, The path to Carbon Negative“, 16th International Conference GHGT, 23th – 26th October 2022, Lyon, France

2. Wang et . al.: „An Assessment of the Dynamic Global Warming Impact Associated with Long-Term Emissions from Landfills“, Environ. Sci. Technol., 2020

3. United Nations Enivorment Programme and Climate and Clean Air Coalition. Global Methan Assessment: Benefits and Costs of Mitigating Methan Emissions, 2021

4. Sinčić Dinko: „Treći krug cirkularne ekonomije: materijalna oporaba ostatnog otpada pomoću termičke obrade“, Tehnoeko rujan/listopad 2021.

5. European Space Agency website: ESA – Satellites detected large methane emissions from Madrid landfills, Dec21

6. Intergovenmental Panel on Climate Change (IPPC) 2006 Guidelines for National Greenhouse Gas Inventores

7. Astroup et alIncineration and cocombastion of waste: accounting of greenhouse gases and global warming contributions, Waste Management & Research 2009

8. Lonati Govanni et al.,: „The actual impact of Waste-to-Energy Plant Emi-

ssions on Air Quality: A CASE STUDY FROM NORTHERN ITALY“, Detritus / in press / pages 1- 8, https//doi.org/10.31025/26114135/2019.13817, 24 May 2019

9. Abad E. et al.: „Dioxin massbalance in a municipal Waste incinerator“, Chemosphere 40 (2000) 1143 – 1147

10. Nzihou Ange et. Al.: „Dioxin emissions from municipal solid waste incinerators (WSWs) in France“, https://hal.achivesouvertes.fr/hal-01632399 15 Jan 2019

11. - : „DIOXIN- und PAK-Emissionen der privaten Abfallverbrennung“, Umwelt-materialen Nr. 172 Luft, BUWAL Bundesamt für Umwelt, Waldund Landschaft, Bern 2004

12. Danish Waste Association report „Affaldsenergi i en national strategi for CO2- fangst“, April 2021, www.danskaffaldsforeening.dk

13. VBSA Press Release „Klimaneitralität: Kehrichtververwertungsanlagen „benehmen Pionerrolle“, 16th March 2022, www.vbsa.ch

14. https://www.lanuvnrw.de/fileadmin/lanuv/gesundheit/pdf/ LAI2004.pdf (accesed November 2017)

15. Dong J. et al.: „Comparasion of waste-to-energy technologies of gasification and incineration using life cycle assesment: Case studies in Finland, France and China, J. Clean Prod.203, 2018, 287 – 300

16. Wibom Jonas: „Treatment of fly ash and recovery salts“, Regan-Salts Treatment&Detox, Ash2Salt® EasyMining, 9 Decembry 2022

17. Milanović Zlatko: „Tehnologije obrade otpada u RH“, HAZU 31.01.2018.

18. Millarth Karsten et al.: „Rising from the ashes“, Waste –Management – World November-December 2004, 63 – 71

19. UN Intergovnmental Panel on Climate Change (IPCC), AR6 WGIII, Mitigation of Climate Change, APRIL 2022.

20. TRM S.p.A.: „Ostvareni rezultati mjerenja dimnih plinova iz spalionice Iren Torino“, Trattamento Rifiuti Metroplitani,

Osam trendova kružne ekonomije za 2024.

Rješenja kružnog gospodarstva pretvaraju otpad u resurse i produljuju vijek trajanja proizvoda i materijala. To je razlog zašto tehnologije poput umjetne inteligencije, Interneta stvari i blockchaina postaju temeljne tehnologije kružnog gospodarstva

[autor] Tihomir Dokonal

lobalna populacija raste velikom brzinom, daleko nadmašujući dostupne resurse u tradicionalnom pristupu linearne ekonomije "uzmi-napravi-odbaci". Zbog toga dolazi do pomaka prema kružnom gospodarstvu. Rješenja koja imaju za cilj smanjenje otpada i korištenje novih sirovina omogućuju uspostavu gospodarstva zatvorenog kruga. Rješenja kružnog gospodarstva pretvaraju otpad u resurse i produljuju vijek trajanja proizvoda i materijala. To je razlog zašto tehnologije poput umjetne inteligencije, Interneta stvari i blockchaina postaju temeljne tehnologije kružnog gospodarstva.

Uz alarmantan porast otpada i emisija ugljika, učinkovito upravljanje otpadom ključno je za smanjenje negativnih utjecaja gospodarskih aktivnosti na okoliš. Rješenja uključuju upotrebu otpada kao resursa za novu proizvodnju, razvoj novih materijala na biološkoj bazi, optimizirano prikupljanje otpada uz primjenu Interneta stvari (IoT), razvrstavanje otpada uz primjenu umjetne inteligencije, zatim primjenu umjetne inteligencije kako bi se predvidjela potražnja i smanjilo rasipanje kvarljivih proizvoda i prehrambenih artikala, produženja životnog ciklusa proizvoda što je duže moguće kao jedno od glavnih načela kružnog gospodarstva, na što se nadove-

zuje ponovna upotreba i popravak rabljenih proizvoda.

Blockchain potiče cirkularnost gospodarstva omogućujući sljedivost proizvoda i sustave nagrađivanja za pozitivno ponašanje, poput odlaganja otpada u odgovarajuće kante. Austrijska platforma StartUs Insights Discovery, koja pokriva više od 3,7 milijuna startupa i scaleupa, izdvojila je osam trendova cirkularne ekonomije i startupe koji nude rješenja koja potiču cirkularnu ekonomiju.

1. Upotreba otpada kao resursa

U svijetu se godišnje proizvedu tone otpada, a većina završi na odlagalištima. Kružno gospodarstvo zadržava vrijednost proizvoda ili resursa njihovim vraćanjem u proizvodni ciklus nakon upotrebe. Osim mehaničkog recikliranja, jedan od vodećih trendova kružnog gospodarstva je prerada otpada u energiju spaljivanjem, rasplinjavanjem, anaerobnom digestijom i pirolizom. To omogućuje tvrtkama za gospodarenje otpadom da se učinkovito riješe otpada, ali i da osiguraju dodatnu čistu energiju za elektroprivredna poduzeća.

Svaka industrija proizvodi otpad, ali neke industrije - kao što su energetika, prehrambena industrija, poljoprivreda i tekstilna industrija (modna) – stvaraju više otpada od dru-

gih.

Startupi rade na rješenjima za preradu otpada koja su usredotočena na otpad iz takvih problematičnih industrija. Tako modna industrija danas reciklira tekstilni otpad proizvodnjom nove odjeće, obuće i dodataka. To smanjuje troškove sirovina i čini tvrtke održivijima.

Tenisice od tekstilnog otpada

Primjer je danski startup WAIR koji prikuplja tekstilni otpad, odnosno traperice i radnu odjeću, te ih prerađuje u veganske i održive tenisice. Proizvodi potplate od ekogume koja se sastoji od 70 posto reciklirane gume i 30 posto čiste gume. Za izradu uložaka i vezica upotrebljavaju biljne materijale i reciklirani pamuk. Kada cipele dođu do kraja svog životnog ciklusa uništavaju se i ponovno koriste kao sirovina za nove proizvode.

Hrvatski startup Miret iz Duge Rese proizvodi pak tenisice isključivo od prirodnih materijala poput konoplje, lana, eukaliptusa, kukuruza, pamuka, prirodnog kaučuka te novozeloandske vune koja podliježe najstrožem ekološkom certifikatu na svijetu.

SEaB Energy, startup sa sjedištem u Velikoj Britaniji, nudi rješenja za pretvaranje otpada u energiju, odnosno za proizvodnju energije na licu mjesta iz otpada.

Upravo je proizvodnja energije na mjestu potrošnje jedan od glavnih postulata kada govorimo o održivoj energiji.

Kontejnerski anaerobni digestor startupa Muckbuster, pretvara gnojnicu i otpad s farme u električnu energiju i toplinu, stvarajući gnojivo kao nusproizvod. Digestor pretvara gnojnicu u bioplin koji zatim pokreće motor za kombiniranu toplinu i energiju (CHP). Drugi digestor, Flexibuster, pretvara organski otpad, poput otpada od hrane, u energiju koristeći isti mehanizam.

2. Ponovna uporaba

Ponovna uporaba proizvoda produljuje njihov životni ciklus uz smanjenje otpada i korištenja novih sirovina, što ju čini jednim od vodećih trendova kružnog gospodarstva.

Međutim, često nedostaju informacije o proizvodima koji su dostupni za ponovnu upotrebu. Kako bi se riješio ovaj

problem, u porastu su razne vrste platformi za dijeljenje. Na primjer, platforme za dijeljenje imovine omogućuju tvrtkama i pojedincima da ostvare prihod posuđivanjem materijala ili strojeva koji inače uglavnom ostaju određeno vrijeme neiskorišteni.

Slično tome djeluju i aplikacije za dijeljenje hrane, kojima je cilj smanjiti količine odbačene hrane i gubitke nastale od neprodane hrane.

Osim ponovne upotrebe materijala, postoji pomak od jednokratne ambalaže prema ambalaži za višekratnu upotrebu, koja je izrađena od izdržljivijih materijala kako bi mogla preživjeti više životnih ciklusa. Ambalaža za višekratnu upotrebu omogućuje robnim markama i tvrtkama značajno smanjenje troškova kupnje i zbrinjavanja ambalaže te postaje sve popularnija u proizvodnji, automobilskoj industriji i industriji robe široke potrošnje. Osim toga, smanjuje ugljični otisak jer manje otpada završava na odlagalištima.

Internetsko tržište za ponovnu upotrebu otpadnih materijala

Excess Materials Exchange je nizozemski startup koji nudi Business-to-Business (B2B) digitalnu platformu za nabavu materijala ili otpadnih proizvoda koji se mogu ponovo upotrijebiti. Svakom materijalu ili proizvodu dodjeljuje se digitalni identitet uz pomoć bar koda, QR kodova i RFID čipova. Digitalni identitet pruža uvid u sastav, podrijetlo, toksičnost i sigurnost materijala. Platforma zatim identificira mogućnosti ponovne upotrebe materijala na temelju njihove financijske, ekološke i društvene vri-

Višekratna ambalaža kao usluga

Njemački startup VYTAL proizvodi višekratnu ambalažu za hranu. Izrađuje predmete poput zdjela, pladnjeva, šalica i ambalaže za pizzu od polipropilena koji se može reciklirati. Također, nude sustav besplatnog povrata putem svoje mobilne aplikacije. Omogućuju potrošačima uvid u sve restorane koji dopuštaju posuđivanje ili vraćanje ambalaže. Za-

Britanski startup SEaB Energy razvio je sustav koji otpad s farme pretvara u toplinsku i električnu energiju

Danski startup WAIR traperice i radnu odjeću prerađuje u ekološke tenisice

poslenici partnerske trgovine skeniraju QR kod korisnika u aplikaciji kako bi potvrdili digitalni identitet povratne robe. Startup nakon provjere vraća očišćene artikle u sustav, za ponovnu upotrebu.

3. Internet otpada

U tradicionalnim sustavima gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i tvrtke za gospodarenje otpadom troše mnogo novca i truda na prikupljanje otpada. Sustav prikupljanja obično radi prema fiksnim rasporedima, ne uzimajući u obzir kapacitete kontejnera za otpad. Zbog toga komunalna vozila često pri prikupljanju otpada nailaze na kontejnere koji još nisu puni ili su pak pretrpani.

Kako bi čim više smanjili ovakvo neučinkovito prikupljanje, startupi razvijaju pametna rješenja za upravljanje otpadom, temeljena na IoT-u, koja koriste senzore, IoT platforme i mobilne aplikacije.

Primjer su pametne kante koje prenose informacije komunalnim tvrtkama u stvarnom vremenu o razini popunjenosti. Ovo pojednostavljuje proces preuzimanja otpada, eliminira neučinkovite dolaske po gotovo prazne kontejnere, štedi vri-

lja dokaz izvješća o cirkularnosti i certifikata.

Pametna kanta koja analizira otpad

Ishitva Robotics Systems indijski je startup koji nudi pametnu kantu opremljenu IoT sustavom koja automatski odvaja suhi otpad poput papira, plastike i limenki. Osim što ima senzor koji prati popunjenost kante, sustav omogućuje i optimizaciju rute kojim se kreće vozilo za prikupljanje otpada. Nadzorna ploča omogućuje praćenje dodijeljenih uređaja. Platforma također analizira otpad i generira izvješća o obrascima korištenja, vrstama i količinama prikupljenog otpada te vremenu utrošenom na prikupljanje otpada na svakom području.

4. Umjetna inteligencija

Odvajanje ili razvrstavanje otpada jednako je važno kao i učinkovito prikupljanje otpada kako bi se osiguralo slanje pravih materijala na recikliranje. Nažalost, ovaj je proces još uvijek usko grlo za mnoga postrojenja za gospodarenje otpadom jer većina njih slijedi sustav jednostrukog sortiranja u kojem svi materijali koji se mogu reciklirati završavaju u istoj kutiji. No, materijale koji se mogu reciklirati poput plastike i kartona potrebno je odvojiti.

Senzori koje pokreće umjetna inteligencija razlikuju predmete izrađene od različitih materijala, kao i nijanse među onima od istih materijala. Također, pametni senzori otkrivaju kemijsku kontaminaciju predmeta. Zbog toga je korištenje umjetne inteligencije u gospodarenju otpadom jedan od novih važnih trendova kružnog gospodarstva. Strojevi vođeni umjetnom inteligencijom sortiraju materijale za recikliranje mnogo brže od ljudi, koristeći računalni vid i algoritme dubokog učenja. Umjetna inteligencija omogućuje tvrtkama za gospodarenje otpadom da smanje potrebu za fizičkim radom, čime se smanjuju troškovi i povećava učinkovitost.

Recycleye

- gospodarenje otpadom uz pomoć umjetne inteligencije

jeme i gorivo te eliminira nepotreban rad.

Digitalna vaga za otpad

Grčki startup Recytrust razvija digitalnu vagu za otpad utemeljenu na IoT-u. Kada se vaga postavi ispod kante za recikliranje, ona prati težinu otpada u kanti, generirajući upozorenje kada ju treba isprazniti. Opremljena je RFID sustavom za kontrolu i identifikaciju korisnika te praćenje učinkovitosti recikliranja.

Popratna mobilna aplikacija usklađuje rute vožnje, s upozorenjima u stvarnom vremenu koje kante treba isprazniti, na temelju prikupljenih podataka o težini. Štoviše, nakon potvrde preuzimanja, upisuje u evidenciju jedinstveni kod koji omogućuje praćenje podrijetla materijala za recikliranje i predstav-

Britanski startup Recycleye nudi automatizirana rješenja za gospodarenje otpadom koja koriste umjetnu inteligenciju i robotiku. Algoritmi računalnog vida koriste se za prepoznavanje predmeta prilikom razvrstavanja otpada. Sustav identificira i klasificira sve stavke u tokovima otpada – prema materijalu, predmetu, pa čak i prema robnoj marci, a podaci se pohranjuju u bazu podataka WasteNet. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, robotski sustav prilagođava se promjenama bez potrebe za naknadnom nadogradnjom.

Lixo - AI alat za karakterizaciju otpada

Lixo je francuski startup koji nudi hardverske i softverske alate za gospodarenje otpadom. Digitalni blizanac startupa povezuje se s infrastrukturom za gospodarenje otpadom. Softversko rješenje sastoji se od AI alata koji pruža precizan prikaz tokova otpada, analizira njegov sastav i karakterizira ga u stvarnom vremenu. Nadzorna ploča omogućuje zainteresiranim stranama da prate ključne pokazatelje kao što su čistoća, protok i mogući zastoji.

Njemački startup VYTAL proizvodi višekratnu ambalažu za hranu

Strojevi vođeni umjetnom inteligencijom sortiraju materijale za recikliranje mnogo brže od ljudi, koristeći računalni vid i algoritme dubokog

5. Materijali na biološkoj bazi

Proizvodi izrađeni od neobnovljivih izvora uvelike doprinose zagađenju okoliša i vrlo brzo dolaze do kraja svog životnog ciklusa. Stoga tvrtke razvijaju nove biomaterijale dobivene iz obnovljivih izvora.

Materijali na biološkoj osnovi općenito se mogu kompostirati i lakše reciklirati, što rezultira manjim ugljičnim otiskom. Primjenu nalaze u sektorima pakiranja, građevinarstva, zdravstva i automobilske industrije.

Startupi razvijaju održiva rješenja, kao što su pakiranja koja se mogu kompostirati ili jestivi pribor za jelo. Osim toga, kako bi se smanjila upotreba plastike na bazi fosilnih materijala, prelazi se na bioplastiku i druge materijale dobivene iz biomase, kao što su primjerice drvna sječka, piljevina, reciklirani otpad od hrane i gljivice.

Teysha Technologies razvija održive polimere

Britanski startup Teysha Technologies razvija polikarbonatnu platformu prirodnih proizvoda koja nudi širok raspon održivih polimera čija se svojstva mogu prilagođavati. Platforma koristi hidrolitičku razgradnju za proizvodnju polimernih materijala iz obnovljivih izvora.

Startup koristi različite komonomere, otapala i aditive za modificiranje svojstava konačne polimerne mreže. Tako nastaje niz finalnih proizvoda koji variraju od tvrdih i krutih materijala do mekih, a mogu se izravno primijeniti u proizvodnji.

Ekološki materijali za dizajn interijera od micelija

MOGU je talijanski startup koji razvija materijale na bazi micelija za uređenje interijera. Startup uzgaja sojeve micelija na unaprijed pripremljenim supstratima iz agroindustrijskih ostataka. Ugađanjem konfiguracije matrice, kreira različite materijale za upotrebu u zidnim i podnim pločicama.

Gljivični micelij pojačava strukturu matrice, stvarajući koherentan materijal u kojem nema plastike. Na kraju proizvodnog ciklusa materijal s micelijem se polako suši procesom inertizacije kako bi se smanjila potrošnja energije.

6. Prerada

I recikliranje i ponovna proizvodnja smanjuju kruti i opasni otpad, ali prva metoda troši više energije za razgradnju proizvoda. Recikliranje podrazumijeva razgradnju proizvoda kako bi se pretvorio u sirovine koje se koriste za izradu novih proizvoda. Nasuprot tome, ponovna proizvodnja znači vraćanje proizvoda u njegovo izvorno stanje s ponovno korištenim, popravljenim i nekim novim dijelovima, čime dobivamo praktično novi proizvod.

Napredne tehnologije poput laserskog taloženja metala (LMD) ili aditivne proizvodnje ne samo da obnavljaju komponentu, već mogu dodatno poboljšati performanse. To omogućuje proizvođačima originalne opreme da smanje kapitalne izdatke, uz istovremeno smanjenje ugljičnog otiska.

Circular Computing nudi prerađena prijenosna računala

Britanski startup Circular Computing prepravlja prijenosna računala prema standardima BS 8887. Nakon rastavljanja svakog prijenosnog računala na njegove glavne dijelove, oni popravljaju i obnavljaju naslone za dlanove, okvire i tipkovnice kako bi odgovarali izvornom prijenosnom računalu.

Zamjena oštećenih komponenti također je sastavni dio procesa ponovne proizvodnje. Nakon obnove, svako prijenosno računalo podvrgava se Aiken testiranju i najmanje 3-satnom stres testu kako bi glavne komponente radile pri punom opterećenju. Prerađena prijenosna računala zatim se prodaju s minimalnim jamstvom od 12 mjeseci.

Resolute Industrial nudi prerađene kompresore

Resolute Industrial je startup sa sjedištem u SAD-u koji nudi prerađene vijčane kompresore, klipne kompresore i rashladne uređaje sa zračnim hlađenjem. Njihovi inženjeri pregledavaju svaki dio vraćenih kompresora kako bi utvrdili jesu li prikladni za obnovu i ponovnu upotrebu. Neispravne komponente mijenjaju se novim dijelovima, a dijelovi kompresora koji su prošli pregled kombiniraju se s novima. Prerađeni kompresori prolaze postupak testiranja kako bi se osiguralo da su spremni za upotrebu. Startup nudi ista jamstva, uključujući produžena jamstva, za nove i prerađene kompresore.

7. Blockchain

Blockchain je postao jedan od vodećih trendova u cirkularnoj ekonomiji jer osigurava dvije važne funkcionalnosti — transparentnost i sljedivost.

Britanski startup Circular Computing obnavlja rabljena prijenosna računala

Napredne tehnologije poput laserskog taloženja metala ili aditivne proizvodnje ne samo da obnavljaju, već mogu dodatno i poboljšati performanse proizvoda

Kružno gospodarstvo

Startupi koriste postojanost blockchaina za provjeru podrijetla proizvoda, čime se osigurava da proizvodi doista ispunjavaju tvrdnje o održivosti.

Primjerice, Platforma za praćenje ugljika (COT) Svjetskog ekonomskog foruma za rudarstvo i metale Blockchain Initiative (MMBI) prati emisije ugljika kroz opskrbni lanac. To rudarskim tvrtkama omogućuje ispunjavanje zahtjeva vezanih uz ekološko, društveno i korporativno upravljanja (ESG).

Osim toga, nagrađivanje kružne potrošnje motivira ljude izvan očite, ali apstraktne potrebe da se zaštiti planet. Tako se potrošačima dodjeljuju naknade ili nagradni bodovi za daljnje kupnje za povrat ambalaže poput praznih boca (u Hrvatskoj imamo sustav u kojem se za povratne boce isplaćuje 7 centi po boci).

Circularise omogućuje sljedivost materijala s blockchainom

Nizozemski startup Circularise razvija rješenja temeljena na blockchainu za praćenje materijala u opskrbnim lancima. Platforma omogućuje dobavljačima, proizvođačima i vlasnicima robnih marki stvaranje, održavanje i transakciju digitalne imovine. Također, omogućuje dobavljačima i proizvođačima povećanje materijalne vrijednosti digitalizacijom materijala i omogućavanjem njihove sljedivosti.

Proizvođačima originalne opreme i vlasnicima robnih mar-

ki Circularise omogućava provjeru certifikata o održivosti i praćenje ugljičnog otiska te druge metrike održivosti njihovih proizvoda. S druge strane, potrošačima omogućuje pristup informacijama na kojima se temelji tvrdnja tvrtke o održivosti, čime se uspostavlja odnos utemeljen na povjerenju i pouzdanosti.

Circularr – sustav nagrađivanja temeljen na blockchainu

Circularr je startup sa sjedištem u Velikoj Britaniji koji promiče recikliranje kroz decentralizirani ekosustav izgrađen na blockchainu. Platforma nudi nagrade za recikliranje plastičnog otpada putem automata i sabirnih točaka, pretvarajući plastiku u imovinu koja cirkulira kroz blockchain. Svaki komad plastike se prati, od nastanka do prenamjene, čime se osigurava transparentnost u procesu recikliranja.

Nagrada je $CIRP token podržan rPET plastikom - održiva valuta na Circularrovom NFT tržištu i imovina kojom se može trgovati za robu i usluge. Ovaj jedinstveni pristup pojednostavljuje recikliranje, omogućuje sljedivost u industriji i potiče zaštitu okoliša.

8. Popravak

Ponovna uporaba proizvoda produljuje njihov životni ciklus, ali proizvodi često nakon nekog vremena postaju neprikladni za uporabu. Tehnološka rješenja za popravak rješavaju taj problem, produžujući vijek trajanja proizvoda, smanjujući količinu otpada i potrebu za novim sirovinama. Uzmimo za primjer tone elektroničkog otpada na globalnoj razini. Popravkom se veliki dio tih proizvoda može vratiti u ciklus. Zato je popravak važan trend kružnog gospodarstva kojim se smanjuje ugljični otisak i štede sirovine.

Izravna zamjena često nije moguća, kada je riječ o skupim industrijskim strojevima, zbog nedostupnosti specifičnih rezervnih dijelova i visokih troškova nove opreme. Popravak je jeftinija alternativa za tvrtke, a istovremeno pridonosi cirku-

FixFirst digitalizira usluge popravka i održavanja

Njemački startup FixFirst razvija softver koji digitalizira usluge popravka i održavanja. Startup je razvio platformu koja korisnicima omogućuju dulje korištenje uređaja. Pružatelji usluga, proizvođači uređaja, prodavači elektronike i osiguravajuća društva putem platforme nude popravak i održavanje krajnjim korisnicima. Kako bi to postigao, startup FiXFirst koristi automatsku kvalifikaciju glavnog klijenta, integraciju s vanjskim partnerima, video inspekciju i pomoć na daljinu.

Veras - servis za popravak odjeće

Veras je danski startup koji nudi usluge popravka odjevnih predmeta. Popravljaju rupe i nedostatke na odjeći, poput puknutog šava ili gumba koji nedostaje. Odjeću koja se ne može popraviti pretvaraju u nove proizvode – recimo, oštećena duga haljina pretvara se u top. Svoje usluge nude kao online i offline trgovina recikliranom odjećom.

Tehnološka rješenja za popravak proizvoda produžuju njihov vijek upotrebe smanjujući količinu otpada i potrebu za novim sirovinama

Turistički promet povećao količinu proizvedenog komunalnog otpada

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je u srpnju Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu. Izvješće se temelji na podacima iz prijava obveznika u Informacijski sustav gospodarenja otpadom i dodatnih procjena

2022. ukupno je nastalo 1.844.382 tona komunalnog otpada što je rekordna količina otkako se prate podaci o komunalnom otpadu (1995. - 2022.). U odnosu na prethodnu, 2021. godinu količina nastalog komunalnog otpada povećana je za 4 posto. Uzroci leže u porastu vrijednosti gospodarskih pokazatelja, a posebno u značajnom porastu turističkog prometa. Turizam je u 2022. generirao 181.642 tone komunalnog otpada, što je također najveća izračunata vrijednost do sada.

Godišnja količina komunalnog otpada proizvedenog po stanovniku iznosila je 474 kilograma, što je još jedan rekord za promatrano razdoblje od 1995. do 2022. godine. Uz veću količinu nastalog komunalnog otpada, navedeno se može pripisati i korištenju podataka o broju stanovnika iz popisa provedenog 2021. godine. Taj broj je znatno niži od procjena broja stanovnika Eurostata koje su korištene u prethodnim godinama, a temeljile su se na prethodnom popisu stanovnika.

Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je 46 %, odnosno odvojeno je sakupljeno 844.387 tona. U 2021. ta stopa iznosila je 43 %, tako da se nastavlja trend njenog rasta, no u posljednje dvije godine ta dinamika je nešto sporija.

U 2022. godini oporabljeno je 634.018 tona komunalnog otpada pa je stopa oporabe iznosila 34 %. Najveće stope oporabe bilježe se za Međimursku županiju (55 %), Koprivničko-križevačku županiju (50 %) i Varaždinsku županiju (47 %), dok su županije s najnižim stopama oporabe i dalje Ličko-senjska (22 %), Dubrovačko-neretvanska (24 %) i Splitsko-dalmatinska županija (25 %).

Reciklirano je 630.882 tona otpada (recikliranje uključuje i kompostiranje i anaerobnu digestiju). Stopa recikliranja jed-

naka je stopi oporabe, odnosno iznosi 34 %, što je za 3 postotna boda više nego u 2021. godini. Tijekom 2022. na odlagalištima je završilo 1.024.808 tona komunalnog otpada.

Stopa odloženog komunalnog otpada u 2022. iznosi 56 % i za dva postotna boda manja je u usporedbi sa stopom iz 2021. godine. Tijekom 2022. komunalni otpad odlagao se na 80 odlagališta otpada.

Pored 56 % odloženog i 34 % oporabljenog komunalnog otpada, 9 % komunalnog otpada je upućeno u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostalih 1 % obrađeno nekim od ostalih postupaka predobrade (miješanje, prepakiravanje…), privremeno uskladišteno ili pripada dijelu procijenjenih količina za neobuhvaćeni dio stanovništva kojima se nije moglo utvrditi postupanje.

Prikaz trenda odvojenog sakupljanja i stope recikliranja u razdoblju od 2017. do 2022. godine

GRAF: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH

[autor] Tihomir Dokonal

Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpadaStopa recikliranja komunalnog otpada

Vlastiti razvoj i inovacije u razvoju specijalnih vozila omoguæili su kompaniji Tehnix da danas proizvode kvalitetnu nadogradnju za više tipova vozila, kapaciteta sakupljanja od 5, 6, 7.5, 10, 12, 14, 16, 18, 20, 22 m3. Dakle, za kompletnu paletu specijalnih komunalnih vozila koja se danas koriste u Republici Hrpodvozja i nadogradnje èine komunalnokom cjelinom trajne funkcionalnosti. Za-

EKOMUNAL - SPECIJALNA KOMUNALNA VOZILA NOVE GENERACIJE

dovoljstvo dosadašnjih kupaca i korisnika -

denih u Tehnixu potvrda je i dokaz visoke kvalitete komunalne nadogradnje na -

poruèeno više od 350 vozila raznih tipova, modela, varijanti nadogradnje i podvozja. Trajna funkcionalnost, brzi servis u istom

potrošnja goriva i hrvatsko-njemaèki proizvod visoke kvalitete prednosti su koje prepoznaju kupci u Hrvatskoj,

-

kedoniji, Slovaèkoj. To je ujedno i potvrda da dobar proizvod nema granice.

nagradu Inovacija godine tvrtki Tehnix zano komunalno vozilo za sakupljanje i oddodjeljuje se za komercijalizirane inovacije koje promièu inovatorstvo te utjeèu na podizanje konkurentnosti gospodarstva Republike Hrvatske.

KOMPANIJA TEHNIX BILA JE PARTNER

VRATA 2023“ U SLOVAÈKOJ

Kompanija Tehnix nastavlja svoje je-nih komunalnih vozila nove generacije gospodarenja komunalnim otpadom nagodom kompanija Tehnix je, kao partner

komunalnih vozila Ekomunal te preskontejnera za sakupljanje i sabijanje komunalnog otpada kao ekonomièan pristup gospodarenju komunalnim otpadom.

STRUÈNI TIM TEHNIX – KONNEX NA PREZENTACIJI KOMUNALNIH VOZILA U TRNAVI, SLOVAÈKA

EKOMUNAL 5 M3 ZA SLOVAÈKU

EKOMUNAL 9 M3 ZA OKP ROGAŠKA SLOVENIJA

EKOMUNAL 16 M3 ZA GRAD OZALJ

EKOMUNAL 16 M3 S KRANOM ZA ÈISTOÆU HERCEG NOVI

Europska komisija predložila je pravila za upravljanje tekstilnim otpadom

Trenutačno se u Europskoj uniji samo 22 posto tekstilnog otpada nakon potrošnje prikupi odvojeno za ponovnu upotrebu ili recikliranje, dok se ostatak uglavnom spaljuje ili odlaže na odlagalište

uropska komisija predložila je pravila kojima se uvodi odgovornost proizvođača u tekstilnoj industriji za cijeli životni ciklus njihovih proizvoda i kojima se podupire održivo gospodarenje tekstilnim otpadom u Europskoj uniji. Ova inicijativa će ubrzati razvoj odvojenog prikupljanja, sortiranja, ponovne uporabe i recikliranja tekstila u EU-u, u skladu sa Strategijom EU-a za održivi i kružni tekstil.

Očekuje se da će povećanje dostupnosti rabljenog tekstila stvoriti nova radna mjesta na lokalnoj razini i uštedjeti novac potrošačima u EU-u i šire, te da će istovremeno ublažiti pritisak proizvodnje tekstila na prirodne resurse. Cilj je da tekstilna industrija bude što održivija i kružnija (cirkularna).

U Uniji se godišnje proizvede 12,6 milijuna tona tekstilnog otpada. Samo odjeća i obuća čine 5,2 milijuna tona otpada, što je ekvivalentno količini od 12 kilograma otpada po osobi godišnje. Trenutačno se samo 22 posto tekstilnog otpada nakon potrošnje prikupi odvojeno za ponovnu upotrebu ili recikliranje, dok se ostatak uglavnom spaljuje ili odlaže na odlagalište.

Komisija predlaže uvođenje obveznih i usklađenih programa proširene odgovornosti proizvođača (EPR) za tekstil u svim državama članicama EU-a. EPR sheme bile su uspješne u poboljšanju upravljanja otpadom za nekoliko proizvoda, kao što su ambalaža, baterije te električna i elektronička oprema. Proizvođači će pokriti troškove gospodarenja tekstilnim otpadom, što će ih također potaknuti na smanjenje otpada i povećanje cirkularnosti tekstilnih proizvoda – osmišljavanje boljih proizvoda već na samom početku ciklusa. Naknada koju će proizvođači plaćati u EPR shemi prilagodit će se na temelju ekološke učinkovitosti tekstila, prema načelu poznatom kao "eko-modulacija".

Zajednička pravila EU-a o proširenoj odgovornosti proizvođača će državama članicama olakšati provedbu zahtjeva za odvojeno prikupljanje tekstila od 2025., u skladu s trenutačnim zakonodavstvom. Doprinosima proizvođača financirat će se ulaganja u kapacitete za odvojeno prikupljanje,

[autor] Tihomir Dokonal

Europska komisija predlaže uvođenje obveznih i usklađenih

programa proširene odgovornosti proizvođača tekstila u svim državama

članicama EU-a

Farid T1 plus: Kompaktan, izdržljiv i svestran

Nova generacija Farid inovativnih komunalnih vozila predstavlja veliki korak naprijed u učinkovitosti, održivosti i očuvanju okoliša u urbanim sredinama

omunalno vozilo zapremnine 16 m3 s nadogradnjom T1M-18 plus BOE, proizvođača Farid Industrie S.p.A., na podvozju Iveco X-Way, izuzetno kratkog međuosovinskog razmaka od tek 3.100 mm, jedan je od najnovijih modela u ponudi tvrtke Gradatin iz Sesveta, koji se posebno ističe i demonstrira tehnološki napredak u sektoru komunalnih usluga.

Ono što odmah privlači pozornost kod ovog komunalnog vozila je njegova nevjerojatno kompaktna veličina. S ukupnom dužinom od približno 8.500 mm, tek je nešto duži (200 mm) od sličnih modela na dvoosovinskom podvozju. No, ključna razlika je u tome što je ovo vozilo na tri osovine i posjeduje izvan-

redne manevarske sposobnosti koje su presudne za rad u gusto naseljenim urbanim sredinama.

Zahvaljujući zakretnoj pratećoj osovini vozačima je olakšano upravljanje, čime se smanjuje rizik od oštećenja i olakšava pristup uskim ulicama i prolazima.

Velika nosivost

Osim impresivnih manevarskih sposobnosti, ovo komunalno vozilo ističe se i po velikoj korisnoj nosivosti koja iznosi otprilike 11.000 kg i omogućuje vozilu da se suoči s raznim izazovima pri sakupljanju otpada, bez potrebe za čestim povratkom na deponije.

Integrirane "ruke" za pražnjenje kontejnera zapremnine dodatno povećavaju učinkovitost i brzinu pri sa-

Kompaktna veličina, velika nosivost i održivost ovo vozilo čine idealnim izborom za gradove koji teže učinkovitom i ekološki odgovornom sakupljanju otpada

Održivost na prvom mjestu

Osim praktičnosti, velika važnost pridaje se i održivosti. Efikasna vožnja i napredni motor pomažu u smanjenju emisija , što je ključno za očuvanje okoliša u urbanim sredinama. Osim toga, smanjena potreba za povratkom na deponije znači i manju potrošnju goriva, a ukupna dozvoljena masa od 26 tona i snažne osovine smanjuju troškove održavanja.

Ovo inovativno komunalno vozilo predstavlja izvanredan korak naprijed u sektoru komunalnih usluga. Njegova kompaktna veličina, velika nosivost i održivost čine ga idealnim izborom za gradove koji teže učinkovitom i ekološki odgovornom sakupljanju otpada. Komunalno vozilo Farid T1M-18 plus BOE ujedno pokazuje kako tehnološki napredak može unaprijediti mogućnosti i usluge komunalnih vozila i u konačnici pridonijeti boljem okolišu. Također, dostupne su i različite izvedbe koje uključuju i dizalice za pražnjenje polupodzemnih i podzemnih kontejnera te ih je moguće ugraditi na krov ili stražnja vrata nadogradnje.

Više informacija o Farid nadogradnjama za sakupljanje i odvoz otpada dostupno je kod tvrtke Gradatin, generalnog zastupnika tvornice Farid Industrie S.p.A za tržište RH (www.gradatin.hr).

Prvi izbor među kompaktorima za deponije

Inovacija temeljena na potrebama klijenata

Bomag se ističe svojim snažnim fokusom na razvoj novih tehnologija temeljenih na potrebama klijenata. Svojim konceptom inteligentnih strojeva postavlja nove standarde u industriji, stoga i svi kompaktori dolaze s nizom "pametnih" značajki koje poboljšavaju učinkovitost i praktičnost.

Svaki

izvođač koji izvodi velike zemljane radove ili projekte upravljanja odlagalištima mora biti u stanju učiniti jednu stvar prije svega ostalog: sabijati velike količine materijala. Bomag kompaktori savršeni su izbor za ovaj posao

ada se radi o izvođenju velikih zemljanih radova ili upravljanju odlagalištima, nema kompromisa - materijali se moraju sabiti kako bi se osigurao optimalan kapacitet i profitabilnost odlagališta.

U svijetu građevinske opreme, BOMAG se izdvaja kao neprikosnoveni broj 1 među kompaktorima za deponije. Njihova specijalizirana linija kompaktora dizajnirana je za ekstremne uvjete rada na odlagalištima otpada, čineći ih savršeno pouzdanim i učinkovitim partnerima za izvođače diljem svijeta.

Jedni od ključnih aspekata Bomag kompaktora su:

• Jedinstveni poligonalni disk kotači: za optimalno sabijanje koriste posebne poligonalne disk kotače koji jamče izvanrednu učinkovitost čak i u najizazovnijim situacijama. Ovaj dokazani koncept sabijanja kombinira se s čistačima i nazubljenim kotačima

• Hidraulički pokretan poklopac motora i visoki usis zraka: ove značajke olakšavaju rad operaterima i povećavaju učinkovitost stroja

• RS varijanta: Nova RS varijanta nudi višenamjenski alat među kompaktorima. Omogućuje 3-u-1 učinkovitost za zbijanje, utovar i transport, što rezultira značajnim uštedama vremena i troškova. Ova opcija je posebno korisna na manjim odlagalištima, gdje BOMAG kompaktor može zamijeniti utovarivač na kotačima.

Formula uspjeha: Moć i učinkovitost Bomagovi kompaktori se ističu svojom iznimnom učinkovitošću i snagom. Niska potrošnja goriva znači niže operativne troškove, dok snažni dizelski motori pružaju dovoljno snage za rad u različitim uvjetima. Osim toga, inteligentni dizajn omogućuje isplativo zbijanje uz minimalno održavanje.

Jednostavan pristup važnim servisnim točkama omogućuje lako dnevno i planirano održavanje, dok tržišno orijentirani modeli pružaju raznolikost primjene. Izdržljiva tehnologija i najviša kvaliteta proizvodnje osiguravaju da se vrijednost stroja očuva, što je važno za buduću prodaju.

Pogonski sustav za učinkovitu snagu

Bomag se ponosi svojim pogonskim sustavom koji omogućuje optimalno prianjanje bez proklizavanja. Zahvaljujući sustavu četverostruke pumpe, brzina se automatski prilagođava, osiguravajući odgovarajuću brzinu svakom kotaču. S ovim sustavom, svaki stroj je opremljen odgovarajućim pogonom za svoju težinu, čime se osigurava učinkovita snaga.

Novi kompaktor BC 773 RB-5 na Jakuševcu u Zagrebu

Najvažnije informacije za operatera prikazane su na glavnom zaslonu

Održivi motori i zaštita okoliša

Snažni turbo dizel motori koriste najnoviju tehnologiju za pružanje dovoljno snage uz nisku potrošnju goriva. Sustavi za kontrolu emisija osiguravaju da su svi kompaktori u skladu s važećim propisima. Izvanredni sustavi hlađenja čine ove strojeve iznimno tihim, što poboljšava radno okruženje za operatere i timove na deponijima. Filteri kabine učinkovito smanjuju onečišćenje prašinom i plinovima.

Oscilirajući zglob i odabir opreme

Jedna od jedinstvenih značajki ovih kompaktora je oscilirajući zglob, dizajniran za izdržavanje najtežih opterećenja i naprezanja na deponijima. Ovo omogućuje optimalnu raspodjelu opterećenja na sva četiri kotača, osiguravajući stabilnost odlagališta. Također, u ponudi su različite opcije izvedbe, uključujući standardnu odrivnu dasku i varijantu s utovarnom košarom. Ovi

elementi su robusni i dizajnirani za izdržavanje zahtjevnih uvjeta rada.

Kontrolni panel za laku upotrebu

Jasne i relevantne informacije o kompaktoru u stvarnom vremenu ključne su za uspješno upravljanje. Zato je osmišljen kontrolni panel koji omogućuje vozačima brzo i jednostavno praćenje ključnih podataka. Svim funkcijama se upravlja putem jednostavnog joysticka, a u slučaju problema, strojevi šalju obavijesti na zaslonu. Ovaj sustav omogućuje precizno praćenje i analizu podataka o stroju.

Bomag kompaktori za deponije istinski su pioniri u industriji. S dokazanim tehničkim rješenjima, snagom, učinkovitošću, sigurnošću u radu i mogućnostima izbora različitih modela i raspona težina, ostaju prvi izbor za korisnike širom svijeta.

Posvećenost inovacijama i zaštiti okoliša čini ih liderima na tržištu, a njihovi kompaktori za deponije imaju ključnu ulogu u održavanju odlagališta i upravljanju otpadom na najučinkovitiji način.

Više informacija o Bomag kompaktorima dostupno je kod tvrtke O-K-TEH d.o.o. iz Zagreba (www.o-k-teh.hr).

Nedavno je i tvrtki EKO-FLOR PLUS d.o.o., isporučen jedan od najmoćnijih BOMAG kompaktora, model BC 773 RB-5, zbog povećanog obima radova za upravljanje otpadom na deponiju Jakuševec u Zagrebu.

RS izvedba s utovarnom korpom

Nadogradnja IRIDE

s dvije neovisne komore za učinkovitije prikupljanje korisnog otpada

Cilj Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom je uspostava javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u svim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, gospodarenja otpadom i zaštitom javnog interesa. Upravo nadogradnje Iride idealan su odabir za učinkovito sakupljanje otpada

edan od glavnih prioriteta Zakona o gospodarenju otpadom je povećanje odvojenog sakupljanja otpada. Da bi se to postiglo, između ostalog, potrebno je uspostaviti i sustav odvojenog sakupljanja otpada na izvoru, i to komunalnim vozilima za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, kartona, biootpada, metala, plastike, tekstila, stakla i krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.

Upravo komunalna vozila s nadogradnjama Iride, u svim svojim izvedbama i verzijama, omogućuju učinkovito, kvalitetno i brzo prikupljanje otpada.

Kontinuirani razvoj i usavršavanje proizvoda osigurali su ovom proizvođaču poziciju lidera na tržištu komunalnih vozila, koja je dodatno potvrđena modelima komunalnih nadogradnji s više komora.

Dvokomorna nadogradnja Iride predstavlja idealno rješenje za učinkovito, istovremeno prikupljanje različitih vrsta otpada. Dvobrzinski, neovisni aparati za pražnjenje kanti omogućuju brzo i učinkovito punjenje nadogradnje, a posebno dizajnirana potisna ploča na obje komore osigurava visok omjer sabijanja otpada.

Oba spremnika nadogradnje prazne se prekretanjem, ne-

ovisno, pojedinačno, kako ne bi došlo do miješanja različitih vrsta otpada. Pražnjenje prekretanjem vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje. Stražnji stabilizatori, koji se automatski spuštaju prije podizanja nadogradnje radi pražnjenja, završavaju s valjkastim osloncem radi bolje prilagodbe terenu na kojem se vrši pražnjenje.

Pražnjenje nadogradnje vrši se pomoću mobilne tipkovnice kako bi operater imao potpunu preglednost radne zone, ali sa sigurne udaljenosti.

Svi modeli komunalnih nadogradnji IRIDE dizajnirani su za dugotrajno ispravan rad, uz najvišu razinu kvalitete i pouzdanosti, višegodišnje jamstvo te uz minimalne troškove održavanja.

CAT MH3022 i - Višenamjenski i

S posebnim naglaskom na pouzdanu i učinkovitu upotrebu u primjenama za obradu otpada i otpadnog metala, novi manipulatori materijala Cat MH3022 i MH3024 dizajnirani su kako bi pružili izvanredne performanse, niske operativne troškove i poboljšanu udobnost

ve manipulatore materijala nove generacije pokreće Cat C4.4 motor koji može koristiti biodizel (do B20). Motor je u potpunosti sukladan EU Stage V i američkom EPA Tier 4 Final standardima kontrola ispušnih plinova. Power i Eco režimi rada motora prilagođavaju zahtjeve za snagom zadatku koji stroj obavlja. Stroj pri tome ima do 10% manju potrošnju goriva u odnosu na prethodne modele, bez sma-

Stabilniji, 12% širi, otisak stroja povećava stabilnost rada modela Cat MH3022 pri podizanju tereta na povećanom hvatu. MH3024 nudi do 7% veći okretni moment u odnosu na starije modele. Heavy lift režim za oba modela povećava kapacitete dizanja kako bi se učinkovitije rukovalo teškim teretom. SmartBoom, koji je dio standardnog paketa opreme za oba stroja, omogućuje dizanje ruke tako da slobodno putuje gore i dolje bez upotrebe protoka pumpe, čime se operator može usredotočiti na upravljanje hvataljkom i imati glatki ciklus.

MH3024 manipulatori materijala učinkoviti s poboljšanim vremenima ciklusa

Raspon priključaka i novih opcija za doseg dostupan je za različite primjene kako bi se povećala operativna fleksibilnost za MH3022 i MH3024. Oba manipulatora materijala mogu se opremiti tvornički ugrađenim generatorom od 15 kW za rad s magnetom.

Tehnologija

Napredne sigurnosne tehnologije dio su osnovnog paketa opreme na Cat MH3022 i MH3024 manipulatorima materijala. Time je znatno povišena razina sigurnosti pri radu. Nova tehnologija izmicanja kabine pomaže sigurnosti operatora tako da onemogućuje kontakt između priključka i kabine. Za pokretanje motora potrebna je PIN, što sprječava neovlašteno korištenje stroja.

Dizajniran za siguran rad

Veliki prozori od kaljenog stakla na novom dizajnu kabine poboljšavaju preglednost i sigurnost pri radu. Dio standardne opreme su i kamere s desne i stražnje strane, a moguće ih je nadograditi na 360-stupanjsku vidljivost. Video snimke se prikazuju na velikom zaslonu u kabini.

Deblja i visoko otporna vjetrobranska stakla i prozori na krovu zadovoljavaju standarde EN356, P8B i P5A.

Prekidač za zaustavljanje rada na razini tla zaustavlja dovod goriva u motor i isključuje stroj. Standardni ventili za spuštanje ruke sprečavaju obrnuti protok ulja u slučaju neočekivanog gubitka hidrauličkog tlaka čime se prednji spoj drži sigurno na mjestu. Sve točke za dnevno održavanje lako su dostupne s razine tla, dok nova servisna platforma sa stepenicama omogućuje lak, siguran i brz pristup gornjem servisnom području.

Poboljšana udobnost

Novi strojevi nude kabine u Deluxe i Premium izvedbi. Kabine nove generacije eliminiraju upravljački stup kako bi se značajno poboljšala vidljivost prema naprijed, povećao prostor za noge i jednostavnost ulaska u kabinu. Strojem se upravlja isključivo upravljačkom palicom.

Konzola s lijeve strane naginje se prema gore kako bi se dodatno olakšao ulazak i izlazak iz kabine. Svi kontroleri pozicionirani su ispred operatora i lako su dostupni kako bi se izbjegli nepotrebni pokreti.

Veći, 254 mm (10 inča) visokorazlučivi zaslon osjetljiv na dodir s jog-dijalogom omogućuje jednostavno upravljanje postavkama stroja. Različiti operateri stroja mogu pohraniti svoje specifične postavke upravljačke palice i drugih parametara rada, a stroj automatski povlači postavke na temelju identifikacije operatera (Operator ID). Oba modela nude maksimalnu visinu kabine od 5.750 mm kako bi se poboljšala vidljivost pri utovaru i rukovanju materijalom.

Superiorna servisabilnost

Product Link u standardnoj ponudi bilježi ključne operativne podatke kao što su lokacija, radni sati, potrošnja goriva, produktivnost, vrijeme mirovanja, upozorenja o održavanju i greške, a svim podacima može se pristupiti iz daljine kako bi se poboljšala učinkovitost upravljanja flotom.

Novi filter za hidraulično ulje poboljšava filtraciju i povećava intervale zamjene na 3.000 radnih sati, 50% duže nego na prethodnim modelima. Novi ventili za sprečavanje povratnog toka održavaju hidraulično ulje čistim tijekom zamjene filtra. Svi filtri za gorivo imaju koordinirani interval zamjene od 1.000 radnih sati, a novi filter za usis zraka s predčistačem traje do 1.000 sati kako bi se smanjili zahtjevi za održavanjem.

Operatori prate vijek trajanja filtera i intervale održavanja na visokorazlučivom monitoru u kabini. Visokoučinkoviti hladnjak ima automatsku funkciju reverznog rada kako bi očuvao čistoću i maksimizirao dostupnost stroja. Sustav reverznog rada je automatiziran, bez potrebe za intervencijom operatora. Vibrirajuća rešetka za hlađenje aktivira se tijekom obrnutog rada ventilatora kako bi dodatno poboljšalo uklanjanje prašine i ostataka.

Sve informacije o novim CAT manipulatorima materijala, kao i o drugim strojevima, dostupne su kod tvrtke Teknoxgroup Hrvatska, ekskluzivnog zastupnika Caterpillara koji pokriva područje Hrvatske i regije (www.teknoxgroup.com/hr)

Napredni elektrohidraulički sustav optimizira ravnotežu između snage i učinkovitosti, povećava brzinu ciklusa i omogućava obradu veće količine materijala u istom vremenskom okviru

Hrvatska ispred Norveške po prodaji Molok kontejnera?!

Količina

isporučenih MOLOK polupodzemnih kontejnera nadmašila je sva očekivanja. U 2023. godini srušeni su svi rekordi i postali smo globalni lider po broju instalacija. Uzrok takvih promjena leži u sveopćoj racionalizaciji, smanjenju

[autor] Marko Brnčić, S.T.P

troškova i kroničnom nedostatku radne snage

a tvrtku S.T.P. 2023. godina bila je izuzetno uspješna. Nakon završetka prve faze instalacije Molok kontejnera u gradu Splitu na 15 lokacija s 45 spremnika, završena je ove godine i druga faza u kojoj je isporučeno i postavljeno još 340 Molok polupodzemnih spremnika na 85 lokacija. Započeta je i treća faza isporuke i ugradnje dodatnih 400 Molok polupodzemnih spremnika na novih 100 lokacija koje bi trebale biti dovršene u 2024. godini.

Prvi sljedeći, Norvežani, zaostaju 30%.

Sada se slobodno može reći kako je i sam Split u poziciji da uskoro postane grad s 1.000 Molok polupodzemnih kontejnera.

U fazi realizacije u ovoj godini je i isporuka 325 Molok polupodzemnih spremnika za grad Varaždin. No, bilo bi potpuno nepravedno zaustaviti se samo na Splitu i Varaždinu jer je popis gradova s više od 100 Molok polupodzemnih kontejnera prilično dug. Tu su još: Vukovar, Sisak, Otok Krk, Makarska i mnogi drugi.

Zašto originalni Molok?

Veikko Salli, kreator prvog polupodzemnog sustava Molok, zaslužan je i za krilaticu „Keep it simple!“. Upravo je jednostavnost tajna uspjeha Molok polupodzemnih kontejnera. Svako odstupanje od originalne zamisli donosi samo probleme.

Tržište je veliko i nude se raznolika rješenja. Korisnici isprobavaju, ispituju i donose zaključke, što je pohvalno i poželjno, no pametni uče na greškama drugih i pritom štede puno vremena, a kažu da je vrijeme i novac.

Sisak Split

Molok postavljen u Velikoj Gorici 2009. godine još uvijek funkcionira s originalnim vrećama. Koliko će još dugo, nitko ne zna. Ukapanje na dubinu od samo 1,5 metra spada u jednostavne građevine, pa nema obilne dokumentacije, suglasnosti, elaborata i dozvola.

Upravo je 385 instalacija u Splitu dokaz kako se Molok može postaviti i na najzahtjevnijem, stjenovitom terenu isprepletenom neevidentiranom mrežom podzemne infrastrukture kao i brojnim antičkim (za)ostacima.

Trogir je svoje podzemne spremnike koji su se redovito punili vodom zamjenio polupodzemnim Molok kontejnerima i sada za vrijeme tramontane, lebića ili orkanskog juga riva potone, a otpad u Molok kontejnerima ostane suh.

No Molok nisu samo kontejneri, Molok je koncepcija koja minimalizira broj odvoza, omogućava što rjeđe pražnjenje uz istovremeno povećanje efikasnosti, do te mjere da neki gradovi uslijed nedostatka radne snage, prelaze na Molok sustav.

Naime, vozač kamiona sam isprazni 6,5 m3 otpada za manje od 2 minute. Za isti volumen konvencionalna trojka na „papuči“ mora isprazniti 55 kanti ispred kućnog praga, za što je potrebno daleko više vremena kojeg je sve manje, kao i radnika (za koje nitko nikad nije mislio da će nam nedostajati).

Cijenom i dugoročnom 10-godišnjom garancijom Molok je postavio potpuno nove standarde u sakupljanju otpada te se izdvojio kao racionalno i ekonomski najisplativije rješenje, uz uštedu u ljudstvu i mehanizaciji.

Tvrtka S.T.P. d.o.o. zahvaljuje na povjerenju svim svojim partnerima koji su znali prepoznati kvalitetu i pametna dugoročno isplativa rješenja koja traju već generacijama.

Varaždin

Punat

Hercegovac

Trogir

Moderan radni stroj

DAF XD je stigao u Hrvatsku! Ponosni je vlasnik titule International Truck of the Year 2023, a sada ga gledamo u funkciji radnog stroja u službi gospodarenja otpadom

AF XD je svestrano vozilo namijenjeno lokalnom transportu i širokoj paleti radnih zadataka, a time povezano i raznim nadogradnjama. Ovaj put su u fokusu komunalni poslovi, odnosno kružno gospodarenje otpadom. Dobar dio otpada koji prikupljamo i sortiramo, vrijedan je izvor resursa za ponovnu uporabu, a tu se prvenstveno misli na metalni i biootpad. Za jedno i drugo, vozilo koje smo isprobali apsolutno opravdava izbor i zadovoljava sve tražene kriterije.

Dnevna kompaktna kabina

Premda naoko mala kabina, njezin vjetrobran je jednak onom kod veće braće. Također je i malo spušten, a razlog je bitno bolja preglednost prema naprijed. Oni koji su ga poput nas isprobali na vožnjama urbanim sredinama zbog cjelokupno osmišljenog i realiziranog koncepta lako zaključuju da je riječ o trenutno najboljem vozilu u klasi.

Prepoznatljiva vanjština nove generacije DAF-ovih vozila, vani svakako, prati jako dobar osjećaj za upravljačem. Da, kada krenete s vožnjom osjećat ćete se ugodno i samopouzdano kao za upravljačem dugoprugaša. Spominjali smo već kvalitetu izrade koja se dobro počinje osjećati već pri prvom kontaktu, otvaranju i zatvaranju vrata, a koja je kao kod osobnih automobila više klase. Do sjedala vozač lakoćom prelazi samo dvije stepenice, uz široka i sigurna gazišta te široko otvaranje vrata i dobro postavljene rukohvate. Briljantno! U niskoj kompaktnoj kabini očekujete veliki tunel motora, ali ovaj je visok samo 320 mm, što je zaista minimalno u ovom segmentu i ne ometa kretanje po kabini. Premda je riječ o najnižoj dnevnoj kabini, moramo pohvaliti 15 cm dodatnog prostora iza sjedala vozača.

Kao i kod ostalih modela, DAF i za XD nudi poznati sustav ProCaDis, sustav pomaka kabine pri direktnom sudaru unazad za velikih 400 mm, pri čemu kabina ostaje vezana na šasiju kamiona. Premda se uz pametni tempomat nalet na vozilo ispred nastoji u potpunosti izbjeći, ovaj mehanički pomak kabine odlično apsorbira energiju udara i štiti koljena vozača

[autor] Dubravko Majetić [foto] Marin Tomaš

Asimetrična polipna grabilica, kao produžena šaka operatera, može obuhvatiti do 300 litara tereta

tehnički podaci DAF XD 450 FAN 6x2

Motor MX-11, vodom hlađeni R6 motor s turbokompresorom promjenjive geometrije i intercoolerom, četiri ventila po cilindru, dva bregasta vratila u glavi motora, SCR, DPF sustav, common rail ubrizgavanje, Euro 6

Tip MX-11 450

Radna zapremina 10.800 cm3

Provrt x hod 132x152 mm

Stupanj kompresije 18,5:1

Ubrizgavanje Multi-pulse Common-rail

Nazivna snaga / pri 330 kW (449 KS) / 1.600 o/min

Naj. okr. moment / pri 2.350 Nm / 900-1.125 o/min

PRIJENOS SNAGE

Spojka automatizirana, elektro-hidraulično aktivirana, suha spojka s jednom lamelom

Mjenjač TraXon 12TX2620

12 stupnjevi prijenosa

za kretanje unaprijed 16,69-1,00, PTO izvod

Prijenosni omjer

diferencijala 2,64

OSOVINE I OVJES

Prednji ovjes parabolične lisnate opruge, stabilizator, teleskopski amortizeri, nosivost 8,0 t

Stražnji ovjes

SR1344 pogonska osovina, jednostruka redukcija, električki upravljani zračni ovjes s četiri zračna jastuka, teleskopski amortizeri, stabilizator, dopušteno opterećenje stražnje osovine 11,5 t, dopušteno opterećenje prateće osovine 7,5 t

Pneumatici sprijeda 385/65 R 22,5; straga pogonska 315/70 R 22,5

Kotači Sprijeda 9,00 x 22,5 čelični naplatci Straga 9,00 x 22,5 čelični naplatci

UPRAVLJAČKI SUSTAV

Tip hidraulički, ZF THP80

Promjer kola upravljača 450 mm

KOČIONI SUSTAV

Prednji dvokružni sustav na stlačeni zrak s disk kočnicama, EBS Motorna kočnica kočionog momenta od 1.550 Nm u rasponu 1.200-2.100 o/min

Stražnji disk kočnice, EBS, ABS, ASR, isušivač zraka, upravljanje opterećenjem preko EBS-a, parkirna kočnica djeluje na stražnje kotače

Motorna kočnica MxBrake dekompresijska

ELEKTRIKA

Akumulatori 2x 12V 140Ah

Alternator 110 A

Osvjetljenje LED

DIMENZIJE I MASE

Međuos. razmak 4.800 mm

Stražnji prevjes 2.900 mm

Ukupna masa vozila 27.000 kg

Spremnik goriva lijevo 430 l

Spremnik AdBlue 45 l

KABINA

XD dnevna kabina, dužina 2.690 mm, širina 2.500 mm, ovjes s mehaničkim ovjesom, sjedalo vozača zračno ogibljeni s grijačima, sjedalo suvozača mehanički ogibljeno, integrirani nasloni za glavu i sigurnosni pojasevi u 3 točke, tunel na podu kabine visine 32 mm

OPREMA

Automatski klima uređaj, putno računalo / dijagnostički sustav, Predictive Cruise Control, električno namještanje i grijanje vanjskih retrovizora, električni podizači stakla, multifunkcionalni upravljač podesiv po visini i nagibu, CD audio uređaj, hladnjak za hranu i piće, LED svjetla, centralno daljinsko zaključavanje, stakla zatamnjena i temperirana, prednja kamera na desnoj strani, DAF Corner View

NADOGRADNJA

Palfinger teleskopska ruka za izmjenjivu nadogradnju PH T18 SLD5, pomoćna šasija 240 mm, nosivost 18 t, visina kuke 1-570 mm, vođenje kontejnera po šinama širine 1.060 mm, bočna zaštita od podlijetanja; M12Z - Epsilon dizalica, bočno sklopiva, 1 teleskop, podizni momenta 104 kNm; HHC vosoko sjedište za operatera s ručnim upravljanjem; SG300A asimetrična polipna grabilica 300 litara; Hladnjak ulja 200 l/24V, snage 10,4 kW; Spremnik ulja 250 l; Uljna pumpa EP 410 Parker dvokružna aksijalna klipna pumpa, konstantna dobava ulja 2x53 l/min, maksimalni broj okretaja 1.800 o/min

od stupa upravljača. Tu je i dodatna deformacijska zona predviđena u stražnjem dijelu konstrukcije kabine, što sigurnost posade podiže na najvišu razinu. Na našem modelu nalazimo najveće u klasi bočno staklo komercijalnog naziva Direct Vision. Ovaj prozor na vratima suvozača dodatno pomaže tijekom vožnje u urbanim sredinama, a sjajno se kombinira sa sustavom vanjskih kamera, posebno onom koja gleda ispred kabine. Vanjska ogledala su moderno dizajnirana i velika su pomoć, posebno u urbanim sredinama, a već svi znaju da se umjesto klasičnih ogledala mogu dobiti kamere sa zaslonima u kabini.

Direct Vision, koncep velikog stakla na desnim vratima za odličnu preglednost i povećanje sigurnosti u urbanim sredinama

Sjajan radni stroj s izmjenjivom nadogradnjom i dizalicom sa skopljenim sjedalom za operatera

Sve LED i digitalno

Multifunkcionalni upravljač iste funkcionalnosti, ergonomije i logičnog razmještaja komandi treba stalno hvaliti. Kad se prebacite iz svog novog automobila u ovu kabinu, osjećaj ide s vama. Upravljač ima dvije grupe tipki. Lijevo su funkcije vezane za vožnju (pametni tempomat, kontrola udaljenosti od vozila ispred i slično), dok su desno komande za infotainment sustav i sustav praćenja stanja pogonske grupe. Ma sve gotovo isto kao kod osobnog limenog ljubimca, a i lagan pomak

upravljača, posebno na malim brzinama upravljanje čini lakim i bez napora. Instrumentna ploča je naravno digitalna, a kao i kod velike braće nudi nekoliko mogućih namještanja. Desno na kokpitu je veliki digitalni ekran osjetljiv na dodir. To ne isključuje klasične tipke za grijanje, klimatizaciju i provjetravanje kabine koje su tu kad zatrebaju, da ne tražite po menijima na ekranu, a posebno kada ruke nisu posve čiste. Puno je raznih odlagališta po kabini, pa ćete lako smjestiti radnu papirologiju, ali i radnu opremu, poput rukavica, dodatnih čizama, radne kacige i odijela.

Sjajni MX11

Vozilo je opremljeno najmoćnijim MX-11 motorom, a koji je za ovu namjenu više nego dovoljan. Motor ima 50 Nm viši okretni moment nego prije i to uvijek u direktnom prijenosu dobro uparene automatizirane Traxon mjenjačke kutije nove generacije. Automatika je tu zakon, posebice tijekom vožnje urbanim sredinama. Podsjetimo da MX11 ima nove brizgaljke, novu glavu cilindara i cilindre s novim košuljicama te nove klipove. Sve je posloženo da bi se maksimalno iskoristilo gorivo, smanjila potrošnja i emisija štetnih spojeva iz motora. Zato je tu turbina nove generacije, novi zračni kompresori s dva cilindra, nova elektronički upravljana uljna pumpa te nova generacija alternatora. Ispuh je postavljen iznad šasije čime su smanjeni toplinski gubitci prije katalizatora i povećan učinak AdBlue dodatka, a nov je i sustav tretmana ispušnih plinova. Uz dovoljno okretnog momenta, motor se rado vrti na nižim okretajima, pa zaista nije bučan. Uz dobru izolaciju buka u kabini je minimalna, što opet daje osje-

Naglasak na digitalno uz odličnu ergonomiju i promišljenu organizaciju radnog mjesta vozača

ćaj vožnje kao kod dugoprugaša. Motor spremno sluša svaki pokret noge vozača, a mjenjač sve prati pravovremenom i gotovo trenutnom izmjenom stupnja prijenosa. Zato je u uvjetima gradske vožnje TraXon automatizirana mjenjačka kutija u standardnoj ponudi, no ako to poželite za komunalna vozila, kada se očekuju stalna uzastopna kretanja s mjesta i zaustavljanja, vozilo se može isporučiti i s potpuno automatskim Allison mjenjačem.

Uz ova poboljšanja treba podsjećamo na još par važnih detalja. DAF je za ovaj segment transporta predvidio brojne izvedbe PTO sustava, od verzije na samom motoru, pa do

Podizna i okretna stražnja osovina, kuka za priključno vozilo i dodatni sanduk za alat i opremu

PTO izvoda na mjenjaču. Prednji je dio šasije dulji za 160 mm, a upotrijebljen je čelik povećane torzione čvrstoće, čime je masa šasije smanjena za 38 kg. Prednji branik je trodijelni, a unaprijeđen je i ovjes kabine. Sve ovo je rezultiralo minimalnim ljuljanjima kabine i veću stabilnost, posebice tijekom vožnje po zahtjevnoj podlozi, ili off-road vožnji.

Moćna manipulacija teretom

Moćna ruka za izmjenjivu nadogradnju postavljena je kao i prednja dizalica na pomoćnu šasiju, a svu hidrauliku napaja dvokružna aksijalna klipna pumpa koju pokreće PTO uređaj s izvodom iz mjenjača. Uvijek u kombinaciji s izmjenjivom nadogradnjom ide i treća prateća osovina. U ovom je slučaju ona i podizna te zakretna, što je sjajna pomoć kada je u pitanju okretnost na malom prostoru. Nakon što se postavi nadogradnja, za utovar tereta u sanduk, na ovom vozilu se koristi moćna Palfinegrova dizalica s jednim teleskopom. Dizalicom upravlja operater koji je udobno smješten u vanjskom sjedalu i laganim pokretima ruku i nogu uz pomoć moćne hidraulike precizno navodi ruku u položaj za prihvat tereta. Na kraju teleskopa je asimetrična polipna grabilica koja može obuhvatiti do 300 litara tereta, bilo da se radi o bio, metalnom ili nekom drugom otpadu ili pak građevinskom materijalu. Pri svakom rukovanju utovarnom dizalicom, radi stabilnosti sustava treba koristiti teleskopske hidraulički upravljane potporne ruke postavljene odmah iza kabine. Tek kada za upravljačke komande stane iskusni operater, brzo postanete svjesni koliku preciznost, moć i brzinu rada ima ovaj sustav. I zato, ako ste imalo dvojili, više nemojte, jer DAF XD u bilo kojoj izvedbi i namjeni pruža ono najbolje što ovog trena možete naći na tržištu.

Upravljački sustav za izmjenu nadogradnje

Operater u sjedalu laganim pokretima nogu i ruku uz pomoć moćne hidraulike precizno navodi ruku u položaj za prihvat tereta

Busineess Media Croatia d.o.o.

Metalčeeva 5, Zagreb

T: +385 1 6311 800

E: mineraal@bmcroatia.hr

PRETPLATITE SE !

GODIŠNJA PRETPLATA NA

TISKANO IZDANJE

CIJENA ZA HRVATSKU: 33,18 eur (250 kn) - uključena poštarina i PDV

KONTAKT

T: +385-1-6311 800 suzana.kovacic@bmcroatia.hr