Tehnoeko 108

goddiina go n XX X

bbrrojj 1088 stud st tudden eni/ i/ nove no vemb ve m err mb 20023 23.. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

Stručno

Intervju

Predstavljamo

OTPADNI MULJ – FOSFOR I MIKROPLASTIKA, GEOTERMIJA – GOLEMA ZELENA PRILIKA ZA HRVATSKU, COP 28

SUNČANA GLAVAK, ZASTUPNICA U EUROPSKOM PARLAMENTU

CATERPILLAR, CONSULTARE, DULEVO, IRIDE, LYNX, MOLOK, PRONAR, TEHNIX

SADRŽAJ

6 Vijesti 14 Consultare Recikliranje nikada nije bilo zabavnije: didaktička igračka za djecu

16 Intervju Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu Nužno je naći rješenja koja su ekološki prihvatljiva i ekonomski održiva

20 Tehnix Modularna arhitektura – tehnologija za sigurnu budućnost

22 Energetska tranzicija Geotermija – golema zelena prilika za Hrvatsku

25 Consultare Općini Đurmanec isporučeno 800 kompostera za biootpad

26 Gospodarenje otpadom Otpadni mulj – fosfor i mikroplastika

32 Lynx Kompaktne vakuumske čistilice nezamjenjive u održavanju urbanih sredina

34 COP 28 U očekivanju Konferencije: Zaštita klime ili „blebetanje“ političara

36 Dulevo Inovativne, pouzdane i učinkovite čistilice

Impressum tEHNOEKOO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa.

Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

STUDENI/NOVEMBER 2023.

KOLUMNA

HRVATSKA – NIKADA MANJE STANOVNIKA, NIKADA VIŠE OTPADA!

38 Caterpillar Rovokopač – utovarivač CAT 444 multifunkcionalan stroj bez kompromisa

40 Iride eCanter s komunalnom nadogradnjom Iride

42 Molok Borovo – jedino naselje u potpunosti oslonjeno na polupodzemne kontejnere Molok

44 Pronar Cjelovito rješenje za recikliranje

46 Analiza Tržište proizvodnje vodika do 2028. dosegnut će 257,9 mlrd. dolara

47 Consultare Predvodnici održivog gospodarenja biootpadom u hrvatskim gradovima i općinama

48 Tehnologija Kako optimizirati i poboljšati upravljanje otpadom

Nacionalni petogodišnji Plan gospodarenja otpadom istekao je 2022. i Državni zavod za reviziju je upozorio: nije ostvaren nijedan od četiri glavna planska cilja gospodarenja otpadom. Novi nacionalni Plan je usvojen tek u srpnju 2023. Nastavno, potrebno je donijeti planove niže razine i provedba novog petogodišnjeg Plana početno već kasni najmanje godinu dana. Medijima kašnjenje Plana nije tema, ali redovito se objavljuju izjave političara, koji sve češće probleme otpada isključivo rabe za pridobivadr. sc. Zlatko Milanović nje glasova. Primjerice, jedan od kandidata za gradonačelnika je izjavio da Zagreb ima spalionicu, a u kolovozu ove godine na HRT (emisija Dobra ekonomija) u interesu lokalne politike javnost je dezinformirana da Zagreb nema kompostanu, iako je izgradio prvu javnu i rade dvije najveće hrvatske kompostane. Najčešće političari u RH galame oko odlaganja otpada „u mom dvorištu“, ali uporno se protive uvođenju landfill takse te tako trideset godina podržavaju odlaganje otpada, povećavaju emisiju stakleničkih plinova i obezvrjeđuju golemu količinu resursa sadržanih u otpadu.

Izbjegavanje i ponovna uporaba otpada su prioritet, ali u RH se smanjuje broj stanovnika i povećava količina komunalnog otpada. Tranzicija je u RH obilježena gradnjom novih velikih trgovina i online trgovinom, zbog čega se ubrzano povećava količina otpadne plastične ambalaže i u desetak godina najmanje dvostruko je povećan udio plastike otpadu. Dolazi do plastifikacije komunalnog otpada i, prema obujmu, udio plastike je i veći od 50 posto. Hrvatski građani vrlo skupo plaćaju povećanje plastične ambalaže. S druge strane, proizvođači i trgovci u RH nedovoljno financiraju oporabu otpadne ambalaže. Komunalci žutim vrećicama i posudama odvojeno prikupljaju sve veće količine otpadne plastike i povećavaju troškove sakupljanja koje građani moraju platiti. Skladištenje i odlaganje odvojeno sakupljene otpadne plastične ambalaže je izuzetno rizično. Postoje hrvatske tvrtke koje recikliraju određene vrste otpadne plastike, ali više od polovice količine odvojeno sakupljene otpadne ambalaže u RH se ne može oporabiti. Oporaba otpadne plastike u drugim zemljama je također naročito veliki trošak. WWF Adria, pozivajući se na Dalber GDA, ističe da su troškovi gospodarenja plastikom u manje razvijenim zemljama i do deset puta veći nego u zemljama s visokim BDP-om.

Pored toga, RH je obvezna platiti EU penale 0,80 eura po kilogramu plastične ambalaže koja se ne reciklira!

U RH se nedovoljno provode prioritetne mjere (izbjegavanje i ponovna uporaba otpada), te je 2022. godine proizvedena rekordna količina komunalnog otpada (1,844.382 t), koja je u odnosu na 2021. veća za 4 %. Istovremeno, stopa odvojenog sakupljanja je veća 3 % i prema novoj metodologiji (Provedbena Odluka Komisije (EU) 2019/1004) u 2022. je stopa reciklaže komunalnog otpada 34 %. To je bitno manje od ciljane stope 50 %. Odvojeno sakupljanje otpada nije cilj već samo mjera postupanja s otpadom koja olakšava recikliranje i smanjuje odlaganje.

Izvješće MGOR-a upozorava da odvojeno sakupljeni otpad sadrži previše nečistoća (12 %).

Oporabitelji (uglavnom privatne tvrtke) odbijaju komunalcima (uglavnom javne tvrtke) nekad preuzeti odvojeno sakupljeni otpad, te upozoravaju da je udio nečistoća i veći od 30 % mase.

Vrlo veliki udio nečistoća u odvojenom sakupljenom biootpadu izravno je ugrozio rad kompostana i bioplinskih postrojenja. Zbog toga, sukladno svim dozvolama u RH se 2022. moglo odložiti 264.661 tona, a prema Izvješću MGOR je odloženo čak dvostruko više (577.287 t).

Odvojeno sakupljeni otpad nije sekundarna sirovina i ne može se oporabiti na tržištu sirovina. U RH krajem 2023. „najednom“ nedostaje javnih sortirnica, kompostana i bioplinskih postrojenja. Nije realno očekivati da će stotine komunalnih tvrtki odnosno općina i gradova osigurati pravodobnu i optimalnu izgradnju građevina za oporabu odvojeno sakupljenog otpada i optimalan tržišni plasman resursa. Na nacionalnoj razini sustavno kasni gradnja planiranih Centara za gospodarenje otpadom za obradu samo miješanog komunalnog otpada (MKO). Stručnjaci odavno predlažu i konačno je prihvaćeno da CGO može i treba preuzeti i odvojeno sakupljeni otpad. Zeleni aktivisti se u RH uporno protive gradnji CGO-a, jer centralizira sustav gospodarenja otpadom i nepotrebno povećava prijevoz otpada ("turizam otpada"). Opravdano je i promišljati da CGO, ovisno o lokalnim uvjetima može biti i na više lokacija i može amortizirati promjene sastava komunalnog otpada. Neprijeporno, cilj je maksimalna reciklaža, koja jamči odvojeno sakupljanje. Država je propisala odvojeno sakupljanje i treba jamčiti recikliranje tako da ne bude ni premalo ni previše odvojeno prikupljenog otpada. U tom smislu, na nacionalnoj razini je nužno uskladiti optimalno izgrađene kapacitete za sortiranje, biološku i termičku oporabu otpada. Slični su zaključci usvojeni na nedavnom stručnom savjetovanju u Sloveniji, koji posebno ističu da država promišljeno treba iznjedriti kombinaciju javnih i privatnih postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada te smanjiti ovisnost o stranim energetskim postrojenjima na otpad.

STUDENI/NOVEMBER 2023.

5

VIJESTI

EU dogovorila zabranu izvoza plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a Europski parlament i Europsko vijeće potvrdili su u petak, 17. studenoga, da su postigli dogovor o zabrani izvoza plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a. Sporazum o ažuriranju propisa o prijevozu otpada znači da će se plastični otpad moći izvoziti u te zemlje samo ako su ispunjeni određeni ekološki uvjeti.

Većina odbačene plastike u Europi se spali, a manje od trećine se reciklira. Pokretači kampanje za zabranu izvoza izrazili su zabrinutost da dio plastičnog otpada koji se šalje u inozemstvo na recikliranje zbog lošeg upravljanja završava na odlagalištima i u vodama – morima, rijekama, jezerima...

“EU će konačno preuzeti odgovornost za svoj plastični otpad tako što će zabraniti njegov izvoz u zemlje koje nisu članice OECD-a,” rekla je Pernille Weiss, danska zastupnica u Europskom parlamentu iz skupine desnog centra EPP, koja je bila izvjestitelj ovom prijedlogu. “Slijedimo našu viziju da je otpad resurs kada se njime pravilno gospodari, ali ni u kojem slučaju ne bi trebao uzrokovati štetu okolišu ili ljudskom zdravlju.”

Europska komisija objavila je da će zabrana izvoza plastičnog otpada biti uvedena dvije i pol godine nakon što Parlament i Vijeće službeno odobre promjenu propisa, što znači da bi na snagu trebala stupiti 2026. godine. Nova pravila uvode strožu kontrolu izvoza plastičnog otpada u bogate zemlje i potpuno zaustavljaju izvoz u zemlje koje nisu čla-

Francusko-malteški konzorcij dobio 600 milijuna eura vrijedan posao na Malti Konzorcij u kojem su francuska kompanija Paprec Energies International, specijalizirana za upravljanje otpadom, i malteška građevinska kompanija Bonnici Bros dobio je 600 milijuna eura vrijedan ugovor s malteškom agencijom za gospodarenje otpadom WasteServ prema kojem će sljedećih 20 godina upravljati novim postrojenjem za proizvodnju električne energije iz otpada u Magħtabu na Malti.

Predviđeno je da će postrojenje za proizvodnju energije iz otpada godišnje preraditi 192.000 tona otpada koji se ne može reciklirati, s primarnim ciljem pretvaranja otpada u zelenu energiju.

WasteServ je na natječaju zaprimo tri ponude: Hitachi Zosen Inova ponudio je da će posao obaviti za 984 milijuna eura, dok su FCC Medioambiente i Paprec predali inicijalne ponude sličnog iznosa, oko 616 milijuna eura. No, u dodatnim pregovorima Paprecova konačna ponuda od 600 milijuna eura pokazala se konkuretnijom, navodi malteška agencija.

WasteServ navodi da prije početka radova predstoje još dva natječaja: jedan se odnosi na tvornicu za organsku preradu koju financira EU, a drugi na pogon za prikupljanje otpada.

6

STUDENI/NOVEMBER 2023.

nice OECD-a. Nakon pet godina, zemlje koje žele uvoziti plastični otpad iz EU-a mogu od Komisije zatražiti ukidanje zabrane ako dokažu da će s otpadom dobro postupati.

Većina odbačene plastike u Europi se spali, a manje od trećine se reciklira. Pokretači kampanje izrazili su zabrinutost da dio plastičnog otpada koji se šalje u inozemstvo na recikliranje završava na odlagalištima i u vodenim putovima.

"Sporazum koji su postigle dvije institucije pokazuje našu predanost da preuzmemo odgovornosti za izazove s kojima smo suočeni u upravljanju otpadom, umjesto da svoje probleme izvozimo u inozemstvo", rekao je Virginijus Sinkevičius, europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo.

Aktivističke skupine Rethink Plastic alliance i Break Free From Plastic opisale su ovaj potez "važnim korakom prema okončanju kolonijalizma otpada". Navode da je Europska unija prošle godine u zemlje u kojima se otpadom loše upravlja izvezla više od milijun tona plastičnog otpada.

Sinkevičius je rekao da će ovaj potez također pojačati odgovor EU na trgovinu otpadom. Prema novim propisima, zemlje koje nisu članice OECD-a smiju primati plastični otpad pet godina nakon što pravila stupe na snagu, ali tek ako ispunjavaju posebne uvjete. Ostali otpad prikladan za recikliranje izvozit će se samo kada se osigura da se s njim može postupati na održiv način.

Sporazum također pokriva pošiljke otpada unutar EU, zabranjujući izvoz namijenjen odlaganju ako nije odobren. Pošiljke unutar EU-a namijenjene oporabi podlijegat će labavijim procedurama.

Prema novim pravilima neki oblici neplastičnog otpada se i dalje mogu slati u zemlje koje nisu članice OECD-a, ako ispunjavaju određene ekološke kriterije.

Sedat Gündoğdu, istraživač mikroplastike na Sveučilištu Çukurova, rekao je da je razočaravajuće što nije zabranjen izvoz plastičnog otpada u Tursku, koja je članica OECD-a i najveći uvoznik plastičnog otpada iz Europske unije.

Palfinger navlakač PH T20 SLD5 za tvrtku Hamburger Recycling Palfinger navlakač PH T20 SLD5 na troosovincu DAF CF 450 FAN 6x2 isporučen je tvrtki Hamburger Recycling.

Navlakač je predviđen za transport kontejnera maksimalne težine 20 tona te maksimalne dužine kontajnera 6.300 mm. Isporuku je izvršila tvvtka PK-Palfinger Kran.

Nova komunalna vozila za tvrtku Čisti otok Vir Tvrtka Čisti otok d.o.o. Vir obnovila je svoj vozni park s dva nova komunalna vozila IVECO DAILY s nadogradnjama IRIDE 5 m3, za prikupljanje reciklabilnog, miješanog komunalnog i glomaznog otpada u ulicama u kojima se taj otpad ne može prikupljati velikim kamionima. Time je tvrtka Čisti otok podigla standard usluge koju pruža svojim korisnicima i pridružila se mnogobrojnim komunalnim tvrtkama koje u svom radu koriste komunalne nadogradnje Iride. Ovlašteni uvoznik za nadogradnje Iride u Republici Hrvatskoj je tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Novi Bomag kompaktor na Jakuševcu Tvrtka EKO-FLOR PLUS je, za povećani obim radova na zagrebačkom deponiju Jakuševac, nabavila jedan od najmoćnijih BOMAG kompaktora, model BC 773 RB-5, koji je namijenjen za upravljanje otpadom. Ovaj specifičan kompaktor je prepoznat u industriji zbog iznimne snage, tehničkih karakteristika i održivih performansi koje pruža.

Sa svojom radnom masom od preko 37.000 kilograma, ovaj stroj je sposoban za izuzetno efikasno kompaktiranje otpada, što ga čini idealnim za rad na odlagalištima s velikim količinama otpada.

Kupovina ovog moćnog stroja će omogućiti efikasnije kompaktiranje otpada na deponiju Jakuševac, povećanje kapaciteta odlagališta i optimizaciju obrade otpada. Sve to rezultira smanjenjem operativnih troškova i poboljšanom održivošću procesa gospodarenja otpadom. Kompaktor je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o.

VIJESTI

Stummer Bin Washer za VG Čistoću i Komunalac Vukovar

Zelena akcija promovirala Pametni zeleni telefon

Tvrtka O-K-TEH isporučila je inovativno komunalno vozilo opremljeno kombiniranom nadogradnjom za prikupljanje otpada te sustavom pranja posuda za otpad tvrtkama Komunalac d.o.o. Vukovar i VG Čistoća.

Stummer Medium X4 Bin Washer objedinjuje funkcije automatskog sakupljanja otpada te pranja posuda za otpad, što omogućuje obavljanje oba zadatka u jednom koraku, koristeći jedno vozilo i jedan tim.

Ova nadogradnja, uz mnoge druge opcije, uključuje visokotlačnu pumpu za vodu, spremnik za vodu i sabirni spremnik za prljavu vodu. Sustav za pranje kanti koristi visokotlačni mlaz vode kako bi temeljito očistio kante različitih vrsta otpada, uključujući tekući i kruti otpad.

Ova inovativna tehnologija pokazala se izuzetno učinkovitom, omogućujući čišćenje i dezinfekciju do 400 kanti dnevno, čime se osigurava visoki standard higijene i čistoće spremnika za otpad, pružajući kućanstvima ekonomičan i higijenski prihvatljiv način održavanja čistoće spremnika.

Zelena akcija je 1992. godine, uz podršku Grada Zagreba, pokrenula besplatni telefonski servis Zeleni telefon na koji građani lakše i brže mogu prijaviti uočene okolišne probleme. U to vrijeme je časopis Gospodarstvo i okoliš redovito objavljivao pristigle prijave građana na Zeleni telefon kao i ostvarene rezultate. Četrdeset godina kasnije Zelena akcija je u partnerstvu s Indepedent Institute for Enveronmental Issues (UfU) iz Berlina inicirala projekt Novi instrumenti za suradnju s institucijama u pitanjima okoliša u Hrvatskoj.

Nakon dvije godine intenzivnog rada 10.11. Zelena akcija predstavila je u Zagrebu aplikaciju Pametni Zeleni Telefon (PZT). Taj projekt jača komunikaciju između organizaciju civilnog društva te olakšava građanima pristup procesima sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša.

PTZ je digitalni alat koji će modernizirati i proširiti rad Zelenog telefona i potaknuti, naročito mlade, da prijavljuju okolišne probleme. Digitalizacija jamči jednostavnije i anonimno prijavljivanje. Aplikaciju se planira i unaprijediti kako bi, uz građane Zagreba i Zagrebačke županije, bila po istoj kvaliteti dostupna i u drugim dijelovima Hrvatske. Željka Leljak Gracin, pravnica Zelene akcije ističe: „Zeleni telefon usprkos velikim problemima oko financiranja godinama uspješno radi te ga uspijevamo čak i dalje unaprjeđivati. Projektna ideja postojala je već jako dugo, ali je tek Njemačka za okoliš (UBA) pokazala interes da ga financijski podrži na čemu smo iznimno zahvalni.“ U Hrvatskoj postoji i Mreža Zelenih telefona s ukupno devet takvih servisa u raznim dijelovima Hrvatske.

PK - PALFINGER KRAN nudi bogati proizvodni program za komunalne djelatnosti

FZOEU: Otvoren poziv za sufinanciranje solarnih elektrana na obiteljskim kućama Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) raspisao je 15. studenoga javni poziv za poticanje ugradnje fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama. U okviru poziva ukupno je raspoloživo 12.425.000 eura, a prema potrebi će se osigurati i dodatna sredstva.

Poticaji se dodjeljuju u visini od 600 eura po kW nazivne snage ugrađene fotonaponske elektrane, a najviše do 50 posto opravdanih troškova projekta svima onima koji su u ovoj godini u svojim kućanstvima instalirali i pustili u pogon fotonaponsku elektranu ili to namjeravaju učiniti do konca 2023. godine, a stupanj korisnog djelovanja ugrađenih fotonaponskih sunčanih modula iznosi najmanje 18 posto.

Poziv je otvoren do kraja kalendarske godine ili do iskorištenja sredstava, ovisno o tome koji uvjet prije nastupi. Fotonaponske elektrane mogu biti postavljene na postojeće obiteljske kuće ili na postojeće pomoćne građevine uz obiteljsku kuću. Prijaviti se mogu isključivo fizičke osobe - vlasnici obiteljskih kuća koji su u trenutku puštanja fotonaponske elektrane u pogon u njima imali prebivalište. „Što se tiče poticaja za korištenje obnovljivih izvora energije, ovo je do sada rekordna godina. Osim ovog javnog poziva za fotonaponske elektrane, čeka nas ekspanzija ulaganja teška 120 milijuna eura za energetsku obnovu obiteljskih kuća, u okviru čega će se poticati i korištenje obnovljivih izvora energije“, izjavio je direktor Fonda Luka Balen. Fond bi uskoro trebao objaviti uvjete i za taj javni poziv. Postotak sufinanciranja za ugradnju fotonaponskih elektrana, također će iznositi 50 posto, kao i u ovom pozivu.

Na prethodnom javnom pozivu 3.250 kućanstava dobilo je skoro 20 milijuna eura poticaja za svoje zelene investicije. Hrvatska, s prosječno 2.000 sunčanih sati u kontinentalnom i do 2.700 sati u priobalnom području, ima značajan potencijal za daljnje ulaganje u fotonaponske solarne tehnologije.

“Osim korištenja solarnog potencijala, Fond i resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Agencijom za ugljikovodike radi i na projektima geotermalne energije, koja bi se koristila u sustavima centraliziranog grijanja u gradovima”, istaknuo je Balen.

Obratite nam se s povjerenjem!

Palfinger radne košare Palfinger dizalice Palfinger navlakači Palfinger podizači Prikolice i poluprikolice Kiperi Tovarni sanduci

Više informacija o nadogradnjama:

www.pk.hr info@pk.hr T.: +385 51 503 150

Find us: Facebook

Instagram

YouTube

LinkedIn

VIJESTI

Novi kompaktor u Kutini Kompaktor za deponije Bomag tip BC 573 RB-5 isporučen je za Grad Kutinu. Stroj je direktno dostavljen na lokaciju odlagališta komunalnog otpada u Kutini gdje ga je preuzela tvrtka EKO MOSLAVINA d.o.o. Ovaj kompaktor će zamijeniti stari model s kojim se očekuje znatno poboljšanje u održavanju površine odlagališta.

Kompaktor Bomag BC 573 RB-5 posebno je dizajniran za rad u ekstremnim uvjetima rada na deponijima. Težak je 28 tona i pokreće ga snažan 6-cilindarski turbo dizel motor Mercedes MTU, koristeći najnoviju tehnologiju za osiguravanje energije za sve uvjete koji se mogu pojaviti na deponijima. Isporuku je izvršila tvrtka O-K-TEH d.o.o.

Finska tvrtka u potpunosti automatizirala proces sortiranja otpada Finska tvrtka za upravljanje otpadom i usluge zaštite okoliša Kuljetusrinki nadogradila je svoje poslovanje potpuno automatiziranim sustavom sortiranja tvrtke ZenRobotics.

Tvrtka Kuljetusrinki bavi se otpadom iz građevinskog i proizvodnog sektora. Ugljično je neutralna od 2021., a investirala je u novu stanicu za sortiranje u svom pogonu u Tattarisuo, u blizini Helsinkija. Stanica je opremljena s tri ZenRoboticsove robotske ruke Heavy Picker s integriranim sustavima prepoznavanja, koje pokreće tehnologija umjetne inteligencije (AI).

Sustav može preciznije i znatno brže od ljudi identificirati i razvrstati materijale, uključujući drvo, inertnu krutu plastiku i otpadne metale od željeza i obojenih metala. „Prije nego što smo implementirali Heavy Picker, naši procesi rukovanja otpadom uvelike su se oslanjali na ručni rad uz odgovarajuće strojeve. Međutim, takav je pristup imao ograničenja - bio je sporiji, manje precizan i rezultirao je neoptimalnim rezultatima sortiranja. Obratili smo se ZenRoboticsu za tehnološku nadogradnju kako bismo poboljšali naše operacije”, rekao je Markus Närhi, izvršni direktor tvrtke Kuljetusrinki.

Roboti su osposobljeni za rukovanje predmetima različitih veličina i težine do 40 kilograma. Svaki robot može pokupiti najviše 6.900 komada

materijala na sat i, kao dio potpuno automatizirane stanice za sortiranje, može raditi 24 sata dnevno, bez sudjelovanja operatera.

ZenRobotics navodi da sustav pridonosi održivosti okoliša, jer njegova točnost i brzina omogućuju Kuljetusrinki da obradi više materijala koji bi inače bio spaljen, te tako poveća količinu koju šalje na recikliranje i ponovnu upotrebu. „Točnost i brzina kojom roboti mogu razvrstati najvrjednije materijale osnovne su prednosti koje vidimo od implementacije ove tehnologije u našem pogonu”, ističe Markus Närhi.

Osim što povećava produktivnost, robotski sustav poboljšava sigurnost u pogonu jer su zaposlenici zaštićeni: robotske ruke zatvorene su u zaštitnim kavezima kako bi se radnici zaštitili od bilo kakvog nenamjernog fizičkog kontakta.

Originalna izvrsnost od `91.!

S.T.P. d.o.o. /XÿNL RGYRMDN /XÿNR VWS#VWS KU ZZZ VWS KU

1-3_STP_TE_0123.indd 1

01.02.2023. 10:03:58

Samo jedna ponuda za upravljanje riječkom sortirnicom Na natječaj za odabir tvrtke koja će u idućih pet godina upravljati riječkom sortirnicom odvojeno prikupljenog otpada u Mihačevoj dragi stigla je samo jedna prijava. Jedinu ponudu poslalo je Komunalno društvo Čistoća koje je u većinskom vlasništvu Grada Rijeke, u čijem je vlasništvu i sortirnica.

KD Čistoća poslala je ponudu u vrijednosti 2.146.882,80 eura bez PDV-a, što je za gotovo 424 tisuće eura više od procijenjenog iznosa.

Upitno je hoće li ponuda biti prihvaćena ili će natječaj biti poništen i raspisan novi. Naime, procijenjena vrijednost javne nabave bila je 1.723.000 eura bez PDV-a. Toliko je Grad Rijeka prema procjeni tijekom pet godina trebao isplatiti budućem upravitelju kako bi mu osigurao pozitivno poslovanje jer je u pripremi postupka procijenjeno da bi troškovi poslovanja sortirnice u tom razdoblju premašili ukupne prihode za 665 tisuća eura.

U tekstu natječaja navodi se kako bi procijenjeni iznos upravitelju sortirnice trebao omogućiti „ekonomski održivo poslovanje, odnosno da upravitelj sortirnice, prema procjenama, ostvaruje dobit u svih pet godina poslovanja, a da se takva dobit uvećava tako da što manje tehnološki separiranog neiskoristivog materijala ostane u procesu sortiranja (budući da isto smanjuje troškove upravitelja

radionica/workshop

sortirnice), odnosno tako da upravitelj bolje plasira sortirani proizvod na tržištu (jer isto povećava prihode upravitelja sortirnice)”.

Cilj takvog koncepta upravljanja jest uspostaviti što bolju kvalitetu samog procesa sortiranja jer upravitelju sortirnice bi tako u interesu bilo usavršiti navedeni proces u što većoj mjeri kako bi sortirani proizvodi bili što pogodniji za daljnji plasman na tržište. Nadalje, potiče se upravitelja da u što većoj mjeri istražuje tržište i pronalazi što isplativiji način plasmana proizvoda na tržište, navodi se u tekstu natječaja u obrazloženju procijenjenih troškova i prihoda.

Sortirnica vrijedna 4,9 milijuna eura uporabnu dozvolu dobila je prije godinu i pol dana.

13.12.2023 3. | ZAGREB | Hotel Antunović

&

REZERVIRAJTE TERMIN Ograničen broj sud dionika.

Strateško planiranje uspješne PR kampanje Odnosi s medijima Krizno komuniciranje Kako kreirati sadržaj za web Kampanje na društvenim mrežama

25*$1,=$725 %XVLQHVV 0HGLD &URDWLD G R R 0HWDOĀHYD =DJUHE 7 NRQIHUHQFLMD#EPFURDWLD KU ZZZ WHKQRHNR FRP KU

1-2_KOMUNIKACIJA&MEDIJI U GO_TE_0623.indd 1

21.11.2023. 15:06:53

VIJESTI

Zagreb: Pogon u Resniku je dugoročno rješenje za građevni otpad Hrvatska još uvijek nema cjelovito rješenje za otpad pa tako ni za građevni otpad, a obnovom nakon potresa u Zagrebu i Petrinji se nagomilala velika količina ovog otpada. Procjenjuje se da je u 2022. godini nastalo 1,63 milijuna tona građevnog otpada, što je gotovo 17 posto više nego 2021.

Gotovo 70 posto građevnog otpada moguće je reciklirati i ponovo iskoristiti, a cijene materijala i sirovina svakog dana rastu pa je ponovna upotreba građevinskog materijala poželjna. Ponovnim korištenjem smanjuju se i količine građevnog otpada koji često završava i na ilegalnim odlagalištima u prirodi. O mogućim rješenjima razgovaralo se i na konferenciji HGK „Obnova od potresa i građevni otpad u kružnom gospodarstvu: Održivost za budućnost”.

Zbog velikih količina građevnog otpada u Zagrebu rastu ilegalna odlagališta, uglavnom uz Savu. Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet najavio je projekt Resnik kojim bi se ti problemi trebali riješiti. „Resnik, pogon za oporabu materijala od uklanjanja, je pri kraju. Namjerno kažem materijala od uklanjanja zato što to nije šuta, to nije deponij, nego je to oporabilište. Pogon na Resniku, koji će biti projektiran po najvišim ekološkim standardima, po uzoru na isti takav u Petrinji, bit će oporabilište. Zamisao je da se 80 posto materijala koji uđe drobljenog betona, opeke, drvne građe, metala... - ponovo upotrijebi za novu gradnju. Resnik će biti vrlo funkcionalan sklop s najsuvremenijim drobilicama koje ne buče i ne praše ”, objasnio je Korlaet.

Hrvatski proizvođači građevinskog materijala imaju potencijal godišnje reciklirati i koristiti za proizvodnju novih građevinskih proizvoda čak 1.5 milijuna tona građevnog otpada, što je značajno iznad količina koje godišnje nastaju u Hrvatskoj.

"Beton, opeka, crijep, keramika, metal – sve je to moguće vrlo jednostavno vratiti u proizvodne procese. Građevinska industrija treba odraditi svoj dio oko zbrinjavanja dijela otpada, suradnje za povratak u lanac proizvodnje, Potrebno je poraditi i na sustavu reciklažnih dvorišta i centara za oporabu te na jednostavnim procedurama za tvrtke", istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

I potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je da je potrebno diljem Hrvatske, u brojnim jedinicama lokalne samouprave, osigurati reciklažna dvorišta, gdje se taj građevni otpad može oporabiti, i s druge strane povećati aktivnosti tristotinjak tvrtki, koje se u ovom trenutku bave oporabom". Šuta, opeka, metal, crijep i keramika prema Europskoj direktivi ne mogu se samo odlagati, nego se na njih treba gledati kao na materijal koji se može ponovo upotrijebiti za novu gradnju. Zbog toga će općine i gradovi biti obvezni graditi pogone za reciklažu građevnog otpada.

12

STUDENI/NOVEMBER 2023.

HEP Proizvodnja i Končar - Inženjering potpisali ugovor za izgradnju Sunčane elektrane Dugopolje HEP Proizvodnja i Končar - Inženjering sklopili su Ugovor za projektiranje i izgradnju Sunčane elektrane Dugopolje, vrijedan 11,1 milijun eura. Instalirana snaga elektrane bit će 13,54 MW, a priključna 10 MW. Očekivana godišnja proizvodnja od 17,2 milijuna kilovatsati (kWh) bit će dovoljna za opskrbu oko 6.000 kućanstava. Na površini od oko 200 tisuća četvornih metara na području Općine Dugopolje postavit će se 24.624 bifacijalna fotonaponska modula koji će se povezati na 52 trofazna izmjenjivača. Rok za izvođenje radova je 18 mjeseci od potpisa ugovora. „U proteklih nepunih pet godina u pogon smo pustili proizvodna postrojenja ukupne snage oko 90 MW. Pri završetku je značajan projekt izgradnje KKE EL-TO Zagreb, a u trenutačno je u izgradnji ili fazi natječaja za izgradnju još devet projekata ukupne snage 120 MW“, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, istaknuvši da je SE Dugopolje dobar primjer suradnje domaćih tvrtki s ciljem jačanja ukupnog hrvatskog gospodarstva.

"Od prve sunčane elektrane, tada najveće na otoku Visu puštene u rad 2020. godine, do danas smo za različite partnere izgradili četiri sunčane elektrane ukupne instalirane snage 30 MW. Trenutno je u izgradnji i peta sunčana elektrana u Slavoniji", kazao je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara.

Ugovor za projektiranje i izgradnju SE Dugopolje potpisan je u Nacionalnom parku Krka, na lokaciji Hidroelektrane Jaruga, koja 1. prosinca puni 120 godina rada, što je svrstava među najstarije aktivne elektrane u svijetu.

Isporuka multifunkcionalnog komunalnog vozila s Palfinger dizalicom za Uslugu Poreč

Komunalnoj tvrtki Usluga Poreč, dugogodišnjem kupcu Palfinger dizalica, isporučena je komunalna nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 7.501 SLD5 i trostranim kiperom TK35-3.1.

Dizalica ima četiri hidraulična produžetka maksimalnog dohvata 11,2 metra. Opremljena je s radnom košarom za rad na visini i polipnom grabilicom volumena 210 litara.

Trostrani kiper model TK35-3.1 ima volumen 2,72 metra i dugačak je 3.100 mm. Dizalica i kiper pokreću se pomoću elektrohidrauličnog agregata koji je montiran na kamionu. Kamionska nadogradnja montirana je na Iveco Daily 70C21.

Za jačanje klimatske otpornosti gradova i općina 17 milijuna eura Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen uručili su predstavnicima jedinica regionalne i lokalne samouprave 76 ugovora za financiranje aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama vrijedne gotovo 17 milijuna eura.

Ulaganja u zelenu infrastrukturu samo su jedna od inicijativa koje poduzimamo kako bi se prilagodili klimatskim promjenama i učinili Hrvatsku čistijom, ljepšom i još boljom za život. A tu je još niz drugih mjera i programa koje provodimo poput značajnih ulaganja u obnovljive izvore energije, te u proizvodnju energije iz obnovljivaca za vlastite potrebe na što se nadovezuju i ostale aktivnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, od poticanja energetske učinkovitosti, održivog gospodarenja otpadom, pa do ovakvih projekata pošumljavanja i ozelenjivanja gradskih i prigradskih područja kako bi Hrvatska postala još zelenija“, kazao je ministar Davor Filipović.

Ozelenjivanje urbanih područja predstavlja konkretnu infrastrukturnu mjeru, koja će osigurati manje zagrijavanje, veću kvalitetu zraka, potaknuti biološku raznolikost, otpornost, ali i gradove učiniti ugodnijima za život. „Uz sadnju stabala i formiranje zelenih površina, sufinanciranje Fonda do 350 tisuća eura po prijavi se moglo dobiti i

za projekte ozelenjivanja nadstrešnica na stajalištima javnog prijevoza, izgradnju javnih slavina s pitkom vodom, projekte urbanih vrtova, izgradnju pješačkih i biciklističkih staza, ali i za projekte informiranja javnosti i edukacije o klimatskim promjenama“, pojasnio je direktor Fonda Luka Balen.

Pod sloganom Zelena strana ulice, ovo je drugi javni poziv Fonda na ovu temu. Balen je istaknuo kako je prošlogodišnji poziv polučio veliki interes, zbog čega je ovogodišnji budžet poziva bio povećan s 11 na 17 milijuna eura.

Osim poziva za financiranje konkretnih projekata, Fond je odlučio i s dodatnih 536 tisuća eura sufinancirati i izradu programa ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama te zaštite ozonskog sloja, kao i SECAP akcijskih planova jer su oni podloga za osmišljavanje i realizaciju daljnjih projekata.

ATRIK nadogradnje i oprema za gospodarenje otpadom

Slavonska avenija 1c, Matrix Spaces | HR-10000 Zagreb | T: +385 1 4810 952 | F:+385 1 481 7534 | e-mail:tridion@tridion.hr

1-2_TRIDION_TE_0223_atrik.indd 1

22.03.2023. 10:21:45

SPONZORIRANI PRILOG

CONSULTARE d.o.o.

Recikliranje nikada nije bilo zabavnije: Consultare didaktička igračka za djecu Ova inovativna i kreativna igračka, napravljena od održivih materijala, omogućava djeci da istražuju svijet recikliranja kroz igru i aktivno uče i razumiju važnost razvrstavanja otpada

svijetu gdje se održivost i briga o okolišu sve više naglašavaju, nikada nije bilo važnije educirati mlađe generacije o važnosti recikliranja i odvajanja otpada. Tvrtka Consultare prepoznala je tu potrebu i izradila inovativnu didaktičku igračku od recikliranog kartona koja čini učenje o gospodarenju otpadom zabavnim i edukativnim za djecu predškolske dobi i djecu u nižim razredima osnovne škole.

Ova kreativna igračka omogućava djeci da istražuju svijet recikliranja kroz igru. Napravljena od održivih materijala, igračka je prilagođena potrebama najmlađih i osmišljena kako bi im olakšala razumijevanje procesa odvajanja otpada.

Igračka predstavlja kreativan, jednostavan i edukativan pristup očuvanju okoliša za djecu. Gornji dio igračke izgleda kao cvijet s tučkom i na lak način približava djeci prirodno okruženje. U središtu cvijeta nalazi se glavni lik, pčela, s kojom se djeca mogu poistovjetiti i krenuti u avanturu učenja. Ova inovativna igračka kombinira zabavu

14

STUDENI/NOVEMBER 2023.

i edukaciju da djeca postanu svjesnija u očuvanju okoliša.

Oko tučka cvijeta nalaze se konkretni naputci i informacije o tome kako se pojedine stvari mogu zamijeniti ekološkim i održivim rješenjima. To pruža djeci korisne smjernice o recikliranju, smanjenju količine otpada i ekološki prihvatljivim izborima u svakodnevnom životu.

No, prava čarolija igračke otkriva se u donjem dijelu, koji nikada nije potpuno otkriven. Umjesto toga, samo jedna od skupina otpada kodirana bojom je vidljiva u bilo kojem trenutku. Svaka boja odgovara spremniku u kojem se taj određeni tip otpada odlaže. Ovaj koncept omogućuje djeci da razvijaju asocijacije između ilustriranog otpada i boje spremnika u koji taj otpad pripada.

Okretanjem gornjeg dijela igračke, boje i ilustracije se mijenjaju sukladno pojedinoj vrsti otpada: papira, plastike, biootpada, stakla, miješanog komunalnog otpada ili tekstila.

Ovakav pristup omogućuje djeci da aktivno uče i razumiju važnost razvrstavanja otpada. Kroz igru i praktično iskustvo, djeca razvijaju svijest o ekološki odgovornom ponašanju i postaju odgovorni čuvari okoliša. Igračka potiče njihovu maštovitost i kreativnost, čineći proces učenja o očuvanju okoliša izazovnim i zabavnim.

Didaktička igračka ima potencijal da potakne svijest o važnosti očuvanja okoliša od najranijih godina i uči djecu kako mogu doprinijeti zaštiti planeta. Kroz interakciju s pčelom i čitanje naputaka oko tučka cvijeta, djeca će naučiti vrijedne lekcije o odgovornosti prema okolišu i održivom načinu života. Igračka tako pruža zabavu i obrazovanje, čineći je vrijednim dodatkom za razvoj djece.

Tvrtka Consultare ulaže značajne napore za očuvanje okoliša i inovativnost u razvoju didaktičkih igračaka, te ih to čini liderom u promicanju održivih praksi i kreativnog pristupa učenju. Kroz ovu inicijativu, tvrtka potiče obrazovanje i svijest djece o važnosti očuvanja okoliša, gradeći most prema održivijoj budućnosti za sve nas.

Specijalni radni stroj Bucher 'MX]'EX MWTSVY˃IR NI u Novi Vinodolski, za tvrtku /SQYREPRS XVKSZE˃OS HVY̍XZS IVANJ d.o.o.

Isporuka specijalnog radnog stroja Bucher CityCat 5006 za TSXVIFI XZVXOI ˂MWXSʽE (YKE Resa d.o.o.

Elektro vozilo G4L XMTTIV MWTSVY˃IRS NI /SQYREPRSQ TSHY^IʽY /VM̪IZGM H S S

-WTSVYOE WEQSWXSNIʽIK SOSPM̍RS RIYXVEPRSK kompostera s biofilterom 3TʽMRM :SNRMʽ

EOL-EKOS d.o.o. Permani 13 A, 51213 Jurdani, Email: info@eol-ekos.hr Tel : +38598674461 / +385953672204 / +385953766614, www.eol-ekos.hr

INTERVJU

Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu

Nužno je naći rješenja koj ekološki prihvatljiva i ekono Da bi se održivo rješenje pronašlo, ključna je suradnja svih sektora društva – vlade, poslovnog sektora, nevladinih organizacija i građana.

Zakonodavni okviri, ekonomski poticaji, edukacija i svijest građana, tehnološke inovacije, kao i transparentnost i odgovornost u poslovanju – sve su to sastavnice koje zajedno oblikuju put prema održivom razvoju, ističe Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu

ntervj vu

U Zeleni plan (Green deal) treba biti temelj razvitka europskog gospodarstva i svih drugih sastavnica društva. Koliko se u RH uspješno implementira Zeleni plan?

Implementacija Zelenog plana u Hrvatskoj pokazuje pozitivne rezultate s obzirom na alokaciju značajnih financijskih sredstava i pokretanje širokog spektra

16

Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu

STUDENI/NOVEMBER 2023.

inicijativa koje su u skladu s ciljevima Zelenog plana. U kontekstu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je zacrtala jasne ciljeve - 40,3% plana, što predstavlja više od 2,5 milijarde eura, podržava klimatske ciljeve, naglašavajući opredijeljenost zemlje za borbu protiv klimatskih promjena.

Specifično, za energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa predviđeno je ulaganje od 789 milijuna eura, dok je za održivu mobilnost dodijeljeno 728 milijuna eura. Ova sredstva omogućit će modernizaciju željezničkih pruga, uvođenje autonomnih električnih taksija s pratećom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, postavljanje punionica za električna vozila te uvođenje vozila i plovila na nulte emisije. Dodatnih 658 milijuna eura alocirano je za niskougljični energetski prijelaz kroz modernizaciju energetske infrastrukture i podršku proizvodnji naprednih biogoriva i obnovljivog vodika. Kako bi podržala tvrtke u zelenom prijelazu i energetskoj učinkovitosti, Hrvatska ulaže 542 milijuna eura u projekte koji promiču zelenu ekonomiju, održivi turizam i ulaganja u zelene tehnologije.

Osim financijskih sredstava, uspješnost implementacije Zelenog plana očituje se i kroz konkretne projekte, poput onih

a su omski održiva usmjerenih na obnovu i dekarbonizaciju zgrada s ciljem smanjenja potrošnje energije za grijanje u višestambenim i javnim zgradama.

U prosincu 2022. potpisan je ugovor za kupoprodaju baterijskih vlakova i šest stabilnih energetskih priključaka u sklopu projekta Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Time je osigurano financiranje od 13,3 milijuna eura za kupnju dvaju prototipa baterijskih vlakova s potencijalom za postupnu zamjenu 60 dizel motornih vozila. Energetski priključci za punjenje baterija će biti postavljeni u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula. Primjenom zelenih tehnologija u željezničkom prometu podiže se razina energetske učinkovitosti prometnog sustava te doprinosi smanjenju buke i emisije stakleničkih plinova.

Još jedna od uspješno implementiranih investicija Zelenog plana u Republici Hrvatskoj je uvođenje vaučera za razvoj zelenih i digitalnih vještina. 70% od ukupno 40 milijuna eura sredstava namijenjeno je programima vezanim uz zelene vještine, dok je 30% namijenjeno programima vezanim uz digitalne vještine. Od travnja 2022. odobreno je više od 9.000 zahtjeva, a više od 4.200 korisnika već je u obuci.

Nacionalnu razvojnu strategiju pratimo s financijskim instrumentima iz modula Višegodišnjeg financijskog okvira i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, s dijelom od 5,5 milijardi eura koje su u potpunosti bespovratne te 3,6 milijardi vrlo povoljnih zajmova.

U srpnju ove godine EU parlament je usvojio Zakon o obnovi prirode, koji je prije donošenja izazvao žestoke diskusije. Zakon je ključan za borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje bioraznolikosti, zašto je posebno važan i za građane RH? Zakon o obnovi prirode pridonosi dugoročnom i neprekidnom održivom oporavku prirode na svim kopnenim i morskim područjima te predstavlja korak u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanja bioraznolikosti. Republika Hrvatska dosada je dala veliki doprinos obnovi prirode i bioraznolikosti. U Hrvatskoj je 38 posto kopnene i 9 posto morske površine pod zaštitom ekološke mreže Natura 2000.

Imajući u vidu dobrobiti koje Zakon donosi za prirodu, moramo pronaći ravnotežu kada je riječ o utjecaju koji će njegova provedba imati na druge sektore, posebno na poljoprivredu. Donošenjem Zakona o obnovi prirode, države članice dobile su zadatak pripremiti prvi nacionalni plan obnove za razdoblje do 2032. kojim bi pokazale kako namjeravaju postići ciljeve, uključujući procjenu financiranja potrebnog za provedbu plana. Planovi bi također trebali sa-

državati pregled međudjelovanja između mjera uključenih u plan i nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Vijeće i Europski parlament postigli su

U kontekstu NPOO, Hrvatska je zacrtala jasne ciljeve - 40,3% plana, što predstavlja više od 2,5 milijarde eura, podržava klimatske ciljeve politički dogovor o uredbi o obnovi prirode koji još trebaju i formalno potvrditi.

Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, osjeća utjecaj klimatskih promjena koje se manifestiraju kroz ekstremne vremenske uvjete, poput suša i poplava. Obnova prirode može pridonijeti ublažavanju ovih učinaka.

STUDENI/NOVEMBER 2023.

17

INTERVJU

Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu ske promjene otegotni su čimbenik koji potiče promjene u obrascima oborina i vremenskim obrascima te porastu razine mora i posljedično dovodi do češćih i jačih poplava. Jedan od ciljeva upravljanja vodama u Zakonu o vodama je zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda.

Za provedbu Programa vodnoga gospodarstva u okviru Nacionalnog Plana oporavka i otpornosti dostupno je oko 697 milijuna eura bespovratnih sredstava. Vlada je nedavno uputila zahtjev za odobrenjem dodatnih zajmova, među kojima je za unaprjeđenje vodnog gospodarstva predviđeno 305 milijuna eura. Ulaganja koja su predviđena doprinijet će očuvanju vodnih resursa, a istovremeno osiguranju dostupnosti pitke vode svim građanima, smanjenju gubitaka u vodoopskrbnim sustavima kao i smanjenju rizika od poplava te će pridonijeti postizanju ciljeva zaštite voda.

UNESCO-vo izvješće o dostupnosti vode i bogatstvu izvora Hrvatsku je smjestilo među prvih pet u Europi i među 40ak najbogatijih zemalja svijeta. S dužnom pažnjom treba se odnositi prema vodi i racionalno je trošiti, jer tako možemo sačuvati bogatstvo kojim raspolažemo. Investicije u infrastrukturu su ključne, a to uključuje izgradnju i modernizaciju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, kao i sustave za gospodarenje otpadnim muljem.

Pitka voda je golemo bogatstvo, ali u RH zbog neodgovornog gospodarenja otpadom sustavno se ugrožavaju postojeće pričuve pitke vode. Uspješno se grade uređaji za pročišćavanje, ali zbunjujuće je stanje u gospodarenju otpadnim muljem. Nedavno su na odboru Hrvatskog sabora speleolozi upozorili da sve veće gomilanje otpada u špiljama izravno onečišćuje pričuve pitke vode. Kako se u RH, u odnosu na druge EU zemlje, provode mjere zaštite pitke vode?

Zaštita pričuva pitke vode izuzetno je važna tema koja je u središtu mnogih politika i praksi diljem Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj. EU direktive, kao što su Okvirna direktiva o vodi i Direktiva o tretmanu komunalnih otpadnih voda postavljaju standarde koje sve članice moraju ispuniti u pogledu kvalitete vode i tretmana otpadnih voda.

U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama EU, postoje propisi koji reguliraju gospodarenje otpadom i zaštitu vodnih resursa. To uključuje izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i gospodarenje otpadnim muljem. Međutim, implementacija i nadzor ovih propisa može varirati, što može rezultirati različitim stupnjevima uspješnosti u zaštiti pitke vode.

S 29.200 m3 vode po stanovniku, Hrvatska je na prvom mjestu u EU po zalihama pitke vode po broju stanovnika. Strategijom upravljanja vodama provode se reforme vodnog sektora kako bi se dostigli europski standardi u upravljanju vodama.

Podzemne vode također predstavljaju vodno bogatstvo Hrvatske. Minimalne procjene iznose 5,6 milijardi m3 što predstavlja oko 13 % ukupno obnovljivih vlastitih resursa.

Velike poplave postale su sve učestalije u Europi, a klimat-

18

STUDENI/NOVEMBER 2023.

Prije pet i više godina se upozoravalo da je apartmanizacija ugrozila španjolski turizam. Kako, po vama, spriječiti da nenadzirana gradnja apartmana ugrozi okoliš i razvitak Republike Hrvatske?

Hrvatska početkom iduće godine dobiva prvi krovni Zakon o turizmu, kojim će država postaviti okvir za održivi razvoj hrvatskog turizma. Strategija održivog razvoja turizma do 2030. godine balansira između razvojnih potreba turističkog sektora i zaštite okoliša, uzimajući u obzir dugoročne interese zajednice i prirodnih resursa. Strategija definira kako Hrvatska želi turističkim razvojem ostvariti ciljeve kao što su očuvanje resursne osnove, jačanje pred i posezone, odnosno cjelogodišnjeg turizma, kao i veće zadovoljstvo stanovnika u turističkim destinacijama.

Da bi se izbjegli problemi s kojima se suočio španjolski turizam zbog nekontrolirane apartmanizacije, Hrvatska će Zakonom o turizmu omogućiti da svaka destinacija pomoću alata za praćenje održivosti ima konkretnu sliku o svojem trenutnom stanju, kao i razvojnim potrebama, temeljenu na objektivnim podacima.

Najrazvijenije destinacije imat će obvezu izračunavanja prihvatnog kapaciteta. Time će se izračunati vršno opterećenje koje neko područje može podnijeti, jer će se, primjerice, vidjeti koliko je vode potrebno za lokalno stanovništvo, a koliko se ta potrošnja povećava kada su u destinaciji turisti.

Na taj način znat će se kako je potrebno prilagoditi komunalnu infrastrukturu, ili kako turističku infrastrukturu i sadržaje prilagoditi postojećim uvjetima na terenu.

Lokalne vlasti bi trebale imati ključnu ulogu u reguliranju gradnje novih objekata, gdje bi planovi prostornog uređenja trebali odražavati viziju održive budućnosti i biti strogo provedeni. Također, promicanje različitih oblika turizma, poput

agroturizma, kulturnog turizma ili ekoturizma, moglo bi razvodniti pritisak na određene lokacije, smanjiti sezonalnost i osigurati širi ekonomski utjecaj.

nja. To uključuje informiranje o negativnim utjecajima neodgovornog odlaganja otpada na okoliš i zdravlje ljudi, ali i o prednostima održivog življenja za pojedinca i društvo u cjelini. Pozitivno je što je, prema podacima Eurobarometra iz srpnja 2023., 60% hrvatskih građana izjavilo da je u zadnjih šest mjeseci poduzelo radnje u svrhu borbe protiv klimatskih promjena, najviše u kontekstu nastojanja da se reducira stvaranje vlastitog otpada i da ga se redovito odvaja za recikliranje (68%).

Izbjegavanje stvaranja otpada je početna i najvažnija mjera gospodarenja otpadom. U RH ogroman broj reklama potiče konzumerizam. Broj stanovnika se smanjuje, a 2022. je proizvedena rekordna količina komunalnog otpada. Jesu li su građani u RH dovoljno ili možda pogrešno educirani o problemu otpada?

Problem prekomjernog otpada u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, dijelom je posljedica društvenih i gospodarskih trendova koji promoEdukacija građana o pravilnom upravljanju viraju konzumerizam. otpadom i promicanju kulture smanjenja otpada Prema podacima, o masi skupljenog miješamora biti kontinuiran i sveobuhvatan proces nog komunalnog otpada koja prekoračuje graničnu količinu za 2021., gradovi i općine ukupno su je prekoračili za 320.200 tona. Te prekoračene količine miješanog komunalnog otpada važan su parametar Održivost je svemoguće rješenje koji političari često istiprilikom određivanja iznosa poticajne naknade. Među največu. Je li moguće pronaći usklađeno rješenje ekološke i ekoćim prekoračenjima su Zagreb i Split. Prije godinu dana u Zanomske održivosti? grebu je uveden novi model odvajanja i sakupljanja otpada, a Održivost kao koncept podrazumijeva usklađenje ekološproblem pretrpanih spremnika i nedovoljno učestalog odvokih, ekonomskih i socijalnih ciljeva kako bi se osigurao duza i dalje je prisutan. Uprava Grada Zagreba dokazala je kako goročni opstanak i kvaliteta života. Teorija i praksa održinije dorasla zahtjevima i sustavu vođenja. vog razvoja ukazuju na to da je, ne samo moguće, nego i S druge strane, što se tiče prekoračene količine, na nuli je nužno naći rješenja koja su ekološki prihvatljiva i ekonomdvadesetak gradova i općina, od kojih je 15 iz Međimurja. Preski održiva. log uspješno drži poziciju uvjerljivo najnaprednijeg hrvatsPraksa pokazuje da ova dva aspekta mogu biti usklađena. kog grada, kad je u pitanju odvojeno prikupljanje otpada, sa Primjerice, energetska učinkovitost je područje gdje ekološ67,4%. Odavno su već zadovoljili EU norme i postavili prika održivost dovodi do smanjenja troškova i povećanja konmjer svim ostalima. Nadam se da će taj primjer slijediti Split, kurentnosti za poduzeća. U poljoprivredi, organska i održičiji postotak odvajanja otpada u 2022. iznosi 13%, kao i Zava proizvodnja može rezultirati proizvodima više vrijednosti greb koji je uspio odvojiti samo 28% otpada. Zadarska župai veće potražnje na tržištu, dok istovremeno smanjuje štetan nija ima najveći porast stope odvojenog sakupljanja u 2022. utjecaj na okoliš. godini.

Da bi se održivo rješenje pronašlo, ključna je suradnja Edukacija građana o pravilnom upravljanju otpadom i prosvih sektora društva – vlade, poslovnog sektora, nevladinih micanju kulture smanjenja otpada mora biti kontinuiran i organizacija i građana. Zakonodavni okviri, ekonomski potisveobuhvatan proces. Lokalne zajednice trebaju ulagati više caji, edukacija i svijest građana, tehnološke inovacije, kao i u edukativne kampanje koje informiraju građane o važnotransparentnost i odgovornost u poslovanju – sve su to sasti smanjenja otpada, ponovne uporabe predmeta i reciklirastavnice koje zajedno oblikuju put prema održivom razvoju.

STUDENI/NOVEMBER 2023.

19

TEHNIX MODULARNA ARHITEKTURA TEHNOLOGIJA ZA SIGURNU BUDUÆNOST SUVREMENI STAMBENI MODULI, TURISTIÈKI MODULI, MODULARNI VRTIÆI I ŠKOLE, SPORTSKE DVORANE, TURISTIÈKI HOSTELI, BOLNICE I AMBULANTE U FUNKCIJI SOCIJALNE EKOLOGIJE

E

ko industrija Tehnix je, u suradnji s lokalnim graðevinskim tvrtkama, izgradila moderne djeèje vrtiæe na lokacijama Donji Kraljevec, Koprivnica i Ogulin. Ove samostojeæe modularne zgrade spojene su na komunalne usluge i sadrçH YRGRYRG RGYRGQMX YLVRNRQDSRQVNH i niskonaponske elektriène instalacije, kao i ostale sustave poput telekomuniNDFLMD JULMDQMD L KODāHQMD SRçDUQL DODUP itd. Objekti su u kratkom roku izgraðeni do svog konaènog i funkcionalnog stanja te su kao takvi spremni za dobrodošlicu i smještaj djece. Cilj takvih projekata je kroz izgradnju i kompletno opremanje djeèjih vrtiæa, poveæati obrazovne kapacitete na dobrobit ruralnih i gradskih podruèja i na taj naèin pridonijeti razvoju GUXåWYHQRJ çLYRWD X WDPRåQMLP QDVHOMLma i poboljšati socijalnu ekologiju te potaknuti društveno odgovorno poslovanje. Standardni kontejnerski moduli TEHNIX prilagoðeni su ISO standardu te stoga imaju brojne prednosti ovog sustava. Sastoje se od stabilne okvirne konstrukcije i izmjenjivih zidnih elemenata. Pojedinaèni moduli mogu se montirati jedan pored drugog, jedan iza drugog ili jedan iznad drugog. Sobe bilo koje velièine mogu se stvoriti izostavljanjem vanjskih zidnih ploèa ili postavljanjem unutarnjih pregrada. Specijalna eko modularna izgradnja tipskih vrtiæa je SRWSXQR DQWLSRWUHVQD PRQWDçQD NRQVWUXNFLMD SURWXSRçDUna zaštiæena graðevina, zvuèno potpuno zaštiæeni prostor, toplinski otporna graðevina, energetski štedljiva graðevina, univerzalna, prenosiva, monWDçQD NRQVWUXNFLMD JUDāHYL-

na usuglašena s nacionalnim standardima, brzo izgradiva, jeftinija, trajno funkcionalna graðevina s vruæe cinèanom konstrukcijom koja osigurava vijek trajanja 50 godina. Za svoje socijalno-ekološke inovativne eko modularne djeèje vrtiæe kompanija Tehnix i njen osnivaè g. Ðuro Horvat posthumno je nagraðen zlatnom medaljom na 21. meðuQDURGQRM L]ORçEL $5&$ za najbolju inovaciju godine.

Uz to, dodijeljeno nam je i priznanje IFIA-e, medalja za najbolji izum za izvanrednu inovaciju TEHNIX EKO MODULARNI DJEÈJI VRTIÆI.

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

Djeèji vrtiæ Starigrad Koprivnica

Poslovno-sanitarni sklop Vela Luka – studeni 2023.

Dogradnja djeèjeg vrtiæa „Ftièek“ Donji Kraljevec – kolovoz 2022.

Poslovno-skladišni sklop Belje – studeni 2023.

Djeèji vrtiæ Ogulin

6$9-(729$1-( 3/$1,5$1-( 352,=92'1-$ ,63258.$ , 0217$æ$ ZNANJE, ISKUSTVO I TEHNOLOGIJA ÈINE NAS NAJBOLJIMA! 6YLP SRVORYQLP SDUWQHULPD çHOLPR ĀHVWLW %RçLþ L VUHWQX QRYX JRGLQX

ENERGETSKA TRANZICIJA

Geotermalni potencijal RH

Geotermija – golema zelena prilika za Hrvatsku Hrvatska se nalazi među EU zemljama koje imaju najveći potencijal geotermalne energije. Nedovoljno iskorišteni geotermalni potencijal može biti energetska prekretnica u ostvarivanju brže transformacije u zeleno i održivo gospodarstvo [autor] dr. sc. Zlatko Milanović očetkom ožujka ove godine je u Zagrebu održana sjednica transatlantske suradnje ministarstava P–TECC (Partnership for Transatlantic Energy and Climate Cooperation), na kojoj su sudjelovali ministri gospodarstva i energetski stručnjaci iz SAD-a, zemalja istočne Europe, odnosno iz manje razvijenih europskih država (Bugarske, Češke, Estonije, Gruzije, Hrvatske, Kosova, Latvije, Litve, Moldavije, Rumunjske, Poljske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine).

P – TECC partnerstvo za energiju i klimu Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je otvorio Plenarnu sjednicu – „Sigurna energija – tranzicija prema čistoj i budućoj više diverzificiranoj opskrbi energijom“. U panel diskusiji su sudjelovali, uz Davora Filipovića, ministra gospodarstva i održivog razvoja RH, Ditte Juul Jørgensen, glavna direktorica

22

STUDENI/NOVEMBER 2023.

za energetiku u Europskoj komisiji i Jennifer M. Granholm iz ministarstva energetike SAD. U središtu diskusije bila je opskrba energijom tijekom zime 2023. – 2024. U sklopu događanja održane su i panel sjednice: I. Putokaz europske energetske sigurnosti, II. Strategija optimizacije energetske tranzicije, III. Hrvatska – zemlja svjetionik, IV. Nuklearna civilna strategija, V. Ekonomija vodika – u središtu pozornosti, VI. Obnova Ukrajine.

Diverzifikacija opskrbom energijom, učinkovito rabljenje energije i osobiti OIE (obnovljivi izvori energije) bili su polaznica svih diskusija. U cilju dekarbonizacije i zaštite klime analizirane su mogućnosti i rizici nuklearne energije. Predstavnica Europske banke i Jannifer M. Granholm (SAD) su vrlo pozitivno govorile o mogućnostima investiranja u geotermalne energije za proizvodnju električne energije u RH.

Geotermalni potencijal RH RH se nalazi među EU zemljama koje imaju najveći potencijal iskorištavanja geotermalne energije. Do sada se u RH geotermalna energija malo koristila za proizvodnju električne energije. Od 70-tih godina prošlog stoljeća u RH postoje saznanja o geotermalnim izvorima pronađenim u bušotinama INE. Tada su u fokusu interesa bili nafta i plin, ali geotermalne bušotine postaju u novom mileniju apsolutni priroitet, u cilju zaštite klime i dekarbonizacije plinovitih emisija.

Strateški prioritet RH neprijeporno je veća lokalna proizvodnja električne energije. U listopadu 2022. godine je usvojen „Plan razvoja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske do 2030. godine“ (Plan). Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu kao i Plan izrijekom ističu da je geotermalna energija izuzetno važan čimbenik za jačanje domaćeg i konkurentnijeg gospodarstva te dekarbonizaciju energetskog sektora.

Prosječno visoka vrijednost geotermalnog gradijenta i izrađene procjene identificiranih geotermalnih potencijala u ležištima hrvatskog dijela Panonskog bazena predstavljaju osnovnu podlogu za definiranje naftno-rudarskih radova i aktivnosti koje će investitor moći provesti u razdoblju istraživanja i eksploatacije. Geotermalna energija je samoodrživa i jedinstvena bazna obnovljiva energija s najvećim koeficijentom energetske učinkovitosti u odnosu na ostale obnovljive energente.

Do sada su se u RH prvenstveno koristile nisko-temperaturne geotermalne bušotine i to za zdravstvene, rekreacijske i turističke svrhe. Visoko-temperaturna geotermalna nalazišta mogu se koristiti za proizvodnju električne energije. Realizacijom geotermalnih projekata široke primjene (proizvodnja električne energije i/ili topline) doprinijet će se jačanju neovisnosti i energetske samostalnosti jedinica lokalnih i regionalnih samouprava. Na taj će se način omogućiti održivi razvoj društva i prijelaz na nisko-ugljično gospodarstvo.

Nedovoljno iskorišteni geotermalni potencijal može u RH biti energetska prekretnica u ostvarivanju brže transformacije u zeleno i održivo gospodarstvo. Geotermalni izvori jamče i smanjenje emisije stakleničkih plinova, te manju ovisnost o fosilnim gorivima. Geotermalna energija povećava i udjel energije dobivene iz obnovljivih izvora energije.

Na taj način u RH se razvija opskrba energijom sukladno ciljevima iz nacionalnog zakonodavstva i pravne stečevine Europske unije. Ono što je sigurno, veće rabljenje i istraživanje geotermalnih bušotina zahtijeva i veća ulaganja financijskih sredstava, što znači i veću ovisnost od uvoza kapitala. Dobro je što su to nove investicije na području RH. Geotermalna polja s temperaturom > 100 °C mogu se koristiti za proizvodnju električne energije. Geotermalne elektrane rade s faktorom kapaciteta i do 95 %. Mogu raditi kontinuirano 24 sata i za razliku od brojnih drugih OIE u radu ne ovise o vremenskim uvjetima. To je velika prednost u odnosu na druge obnovljive izvore energije. Do sada su u RH provedena predistraživanja geotermalnih bušotina s većom temperaturom. Nadmetanjem se poziva investitore na daljnja istra-

živanja i eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe te sklapanja ugovora za eksploataciju.

Na samitu P-TECC je Hrvatska agencija za ugljikovodike (AZU) prezentirala brošuru „Invest in GEOTHERMAL CROATIA“.

Vlada RH je početkom milenija osnovala AZU, da pomogne Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u operacionalizaciji i sustavnim istraživanjima ugljikovodika. U potrazi za pričuvama tekućih ugljikovodika (nafte, plina) na području početnih istraživanja INA je izbušila 3.500 bušotina. Istraživanja su trebala procijeniti resurs ugljikovodika, potencijal geotermalne vode za energetske svrhe te geološke strukture za skladištenje prirodnog plina.

Geotermalni izvori jamče i smanjenje emisije stakleničkih plinova te manju ovisnost o fosilnim gorivima Izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz 2018. godine aktivnosti AZU proširene su na geotermalna istraživanja. Osim dosadašnje uloge u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, AZU je ovlaštena provoditi i aktivnosti povezane s istraživanjem i eksploatacijom geotermalnih voda u energetske svrhe. U brošuri AZU je 2018. godinu označio kao početak energetske tranzicije u RH. Geotermalna energija se u Hrvatskoj već odavno koristi.

AZU u sadašnjoj kampanji očekuje investirati u geotermalne projekte na području RH, kroz sljedećih 5 godina, minimalno 45 milijuna eura. To se planira uložiti u minimalno šest istražnih bušotina. AZU u suradnji sa ministarstvom gospodarstva i održivog razvitka je javnosti prezentirala 6 geotermalnih bušotina za koje se do 1. lipnja 2023. očekuju ponude. Natječaj je raspisan 28.12.2022., a obuhvaćeno je područje, koje se proteže kroz četiri hrvatske županije (Međimurska, Koprivničko-križevačka, Podravska i Osječko-baranjska), s ukupnom površinom većom od 200 km2.

STUDENI/NOVEMBER 2023.

23

ENERGETSKA TRANZICIJA

Geotermalni potencijal RH

30 milijuna eura za istraživanje geotermalnih potencijala Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen potpisali su s predsjednikom Uprave Agencije za ugljikovodike Marijanom Krpanom ugovor o financiranju projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“.

Projekt je vrijedan gotovo 30 milijuna eura, a bespovratna sredstva za njegovu provedbu osigurana su u okviru NPOO-a 2021.-2026., kroz mjeru C1.2. R1I2 Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora. Natječaj za projekt je pripremio i proveo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U sklopu projekta istražit će se šest lokacija na kojima je izvjestan geotermalni potencijal i koje imaju postojeće sustave centralnih toplinskih sustava.

Projekt se provodi na prostoru Zaprešića, Siska, Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Vukovara. Projekt se provodi na prostoru Zaprešića, Siska, Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Vukovara. Na svim ovim prostorima početkom ove godine provedena su geofizička snimanja –2D seizmika i magnetotelurika te će se na osnovu dobivenih podataka izabrati dva područja na kojima će se izbušiti po jedna geotermalna bušotina.

U sklopu projekta izrađena je i Strateška studija utjecaja plana razvoja geotermalne energije na okoliš kao i Geološko-geofizička studija za projekte snimanja geofizičkih podataka. Okolišna dozvola očekuje se za otprilike 4 mjeseca. Također, izradit će se Studija stanja u prostoru i izmjene propisa koji reguliraju prostorno-planske aspekte.

Osim što je ovaj projekt usmjeren na korištenje geotermalne energije u toplinarstvu, otvara se mogućnost korištenja toplinske energije i za potrebe poljoprivrede.

Uskoro će se raspisati javni natječaj za izvođenje radova, a s bušenjem bi se trebalo započeti iduće godine kod Velike Gorice i Osijeka.

Provedena predistraživanja su pokazala da potencijalna toplinska energija geotermalnih bušotina je ukupne snaga oko 1 GW. Očekivana vrijednost investicije iznosi preko 400 milijuna eura, a RH može donijeti preko 600.000 MWh obnovljive električne energije. U jedinstvenom procesu nadmeta-

24

STUDENI/NOVEMBER 2023.

nja ponuditelji se nadmeću za dozvolu za istraživanje, nakon čega slijedi dozvola za proizvodnju i svi uvjeti iz faze istraživanja koja traje 5 godina.

Za natječaj je pripremljeno šest polja za eksploataciju: 1. Međimurje 5 - Površina 17,39 km2 - Ukupna dubina bušotina 3.079 m (MD -measure depth) - Izmjerena temperatura na dnu između 133 i 181 °C 2. Kotoriba - Površina 27,14 km2 - Ukupna dubina bušotina 3.450 do 4.000 m (MD) - Izmjerena temperatura na dnu između 130 i 170 °C 3. Ferdinandovac – 1 - Površina 28,62 km2 - Ukupna dubina bunara 3.011 m (MD) - Izmjerena temperatura na dnu 149 °C 4. Lešćan - Površina 55,65 km2 - Ukupna dubina bušotina 4.830 m (MD) - Izmjerena temperatura na dnu 196 °C 5. Pčelić - Površina 32,83 km2 Pčelić 1 - Ukupna dubina bušotina 4.910 m (MD) - Irmjerena temperatura na dnu 196 °C Pčelić 1A - Ukupna dubina bušotina 5.211 m (MD) - Izmjerena temperatura na dnu 207 °C 6. Sječe - Površina 32,83 km2 - 8 istražnih bušotina: Sječe - 1, - 2, - 3; Marjanci – 1, - 2, - 3; Čamagajevci – 1; 1 Alfa - Visoki geotermalni kapacitet pokazuje temperatura na dnu bušotine Sječe – 1 od 146 °C Na P – TECC su prezentirane geotermalne bušotine koje se mogu iskoristiti za proizvodnju električne energije. Potencijalnim investitorima predstavljeni su i osnovni podaci o Agenciji za ugljikovodike. Poseban dodatak bila je informacija i shema o mreži hrvatskih dalekovoda 400. 220 i 110 kV na području sjeverne Hrvatske, gdje su locirana i promovirana geotermalna polja.

Republika Hrvatska je na P – TECC istaknuta kao primjer uspješne energetske tranzicije i istovremeno diverzifikacije opskrbe energijom. Sudionici su bili iz gotovo svih manje razvijenih europskih zemalja. U diskusijama se također osobita pozornost pridala i problemu zaštite klime. Cilj je zainteresirati velike strane investitore za ulaganja u RH, a manja ulaganja u druge obnovljive izore energije nisu prezentirana.

CONSULTARE d.o.o.

SPONZORIRANI PRILOG

Tvrtka Consultare isporučila 800 kompostera za biootpad općini Đurmanec Kompostiranje je jedan od načina smanjenja količine biootpada koji završava na odlagalištima, a može biti koristan za vrtlarstvo i poljoprivredu, smanjuje emisije stakleničkih plinova te značajno pridonosi očuvanju okoliša vrtka Consultare nastavlja širiti svoju viziju održivog gospodarenja biootpadom, a najnoviji korak u toj misiji je isporuka čak 800 kompostera za kompostiranje biootpada Općini Đurmanec.

Ovaj projekt predstavlja značajan korak prema unapređenju sustava gospodarenja otpadom i očuvanju okoliša u ovom prekrasnom dijelu Hrvatske.

Kompostiranje biootpada je jedan od najučinkovitijih načina doprinosa očuvanju okoliša, smanjenju količine otpada koji završava na odlagalištima i stvaranju komposta za vrt, koji pomaže poboljšati svojstva i kvalitetu tla.

Kako kompostiranje biootpada funkcionira 1. Odabir pravih materijala za kompostiranje, prvi je korak. Biootpad koji se može kompostirati uključuje voće i povrće, ljuske od jaja, kavu, čaj, lišće, travu, piljevinu, i slično. S druge strane, ne biste trebali kompostirati meso, mliječne proizvode, masnoće i boje, jer oni mogu privući štetočine i uzrokovati neugodne mirise, ali isto tako ni materijale koji su kemijski onečišćeni npr. Bojama i lakovima i ostalim kemijski aktivnim tvarima.

2. Slojevito dodavanje: kada imate komposter, počnite s dodavanjem slojeva biootpada. Poželjno je slojevito dodavati zelene materijale (kao što su voće i povrće) i smeđe materijale (kao što su lišće i piljevina). Ovi materijali zajedno stvaraju ravnotežu vlage i zraka, što je ključno za uspješno kompostiranje.

3. Okretanje i održavanje: redovito okretanje kompostne mase pomaže osigurati ravnotežu između vlage i zraka, što potiče razgradnju materijala. Također je važno održavati odgovarajuću vlažnost, izbjegavajući previše suho ili previše vlažno okruženje.

4. Strpljenje: kompostiranje nije trenutačan proces. Trebat će nekoliko mjeseci da se biootpad potpuno razgradi u kompost.

Tijekom tog vremena, kompost će postupno postajati tamniji i mirisati na tlo, što su znakovi da je spreman za upotrebu.

5. Upotreba komposta: kada vaš kompost bude spreman, možete ga koristiti u vrtu ili biljkama kao prirodno gnojivo. Kompost je bogat hranjivim tvarima i pomaže poboljšati strukturu tla, zadržati vlagu i potaknuti zdrav rast biljaka.

Isporuka ovoliko velikog broja kompostera omogućit će građanima općine Đurmanec aktivno sudjelovanje u procesu kompostiranja biootpada na svojim kućnim dvorištima. Komposteri su dizajnirani s naglaskom na praktičnost i učinkovitost, čineći kompostiranje jednostavnim i dostupnim svima.

Kompostiranjem, koje je jedno od načina smanjenja količi-

ne biootpada koji završava na odlagalištima, tvrtka Consultare podržava i promiče recikliranje i uporabu biootpada za stvaranje komposta, koji može biti koristan za vrtlarstvo i poljoprivredu. Također, kompostiranje smanjuje emisije stakleničkih plinova i negativan utjecaj na okoliš, doprinoseći očuvanju prirode.

Tvrtka Consultare ostaje predana svojoj misiji da pomogne gradovima i općinama u stvaranju održivijih i zdravijih zajednica. Isporuka 800 kompostera u Đurmanec samo je jedan od mnogih koraka prema postizanju tog cilja i stvaranju bolje budućnosti za sve.

25

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpadni mulj

Otpadni mulj – fosfor i mikroplastika Ciljevi obrade mulja su smanjenje štetnih utjecaja na okoliš i reciklaža fosfora. Izuzetno je važno već kod odabira tehnologije pročišćivanja otpadne vode odrediti i tehnologiju gospodarenja muljem [autor] dr. sc. Zlatko Milanović odine 1928. je Aldous Huxley u noveli Point Counter Point opisao budućnost bez prirodnih sirovina, a tek u novom mileniju političari „otkrivaju“ kružno i klimatski neutralno gospodarstvo.

Znanstvenici već odavno upozoravaju da će za manje od pedeset godina nestati fosfora.

ji za pročišćavanje komunalne otpadne vode (UPOV-i) važan čimbenik održavanja bioraznolikosti vodenog svijeta. Svaki UPOV proizvodi otpadni mulj (mulj) u kojem su koncentrirane hranjive tvari, ali i štetne anorganske i organske tvari. Mulj iz UPOV sadrži 1 – 5 % fosfora(9). Posljednjih godina razvijene su tehnologije koje iz mulja jamče oporabu fosfora iz tekućeg faze efluenta ili supernatanata dobivenog anaerobnom digestijom, kao i iz pepela nastalog monospaljivanjem mulja.

Fosfor - dragocjen resurs U prirodi fosfora nema u slobodnom stanju, ali je povezan u mineralima (stijenama). Poznato je oko 170 minerala fosfora, a najvažniji su fosforit i apatit. U tlo dolazi i razgradnjom biljnih stanica. Fosfor (P) ima ključnu ulogu u sintezi biljnih i životinjskih bjelančevina, te omogućuje skladištenje energije u stanici i prenošenje nasljednih svojstava (fosfoprotein).

Fosfor je sadržan u mineralnim gnojivima i opstanak sve većeg broja ljudi izravno je vezan uz fosfor. Europa nema nalazišta fosfora. Najveći izvoznik fosfora je Maroko – Zapadna Sahara, a najveće pričuve fosfora su u SAD-u i Kini.

Fosfor (P) je hranjiva tvar i uz mineralna gnojiva se nalazi u urinu i sredstvima za pranje. Nepročišćene otpadne vode sadrže velike koncentracije fosfora, te u prirodnim vodama stimuliraju rast biljaka. Fosfor uzrokuje intenzivan rast algi i viših oblika biljnog života (eutrofikacija)(2,9). Stoga su uređa-

Antropogeno gospodarenje fosforom Od 19. stoljeća mineralna gnojiva (NPK) jamče razvoj poljoprivrede i prehranu sve većeg broja ljudi. Rat u Ukrajini dokazuje kako nedostatak hrane izaziva krizne situacije. Sve veća potrošnja mineralnih gnojiva ubrzano troši prirodne pričuve fosfora, što također može izazvati krize. Izgradnjom UPOV-a smanjuje se opterećenje prirodnih voda fosforom, a recikliranjem fosfora iz mulja se čuva prirodne pričuve fosfora. Međutim mulj treba biološki (aerobno, anaerobno), fizikalno kemijski i/ili toplinsko-termički oporabiti. Ciljevi obrade mulja su smanjenje štetnih utjecaja na okoliš i reciklaža fosfora. Izuzetno je važno već kod odabira tehnologije pročišćivanja otpadne vode odrediti i tehnologiju gospodarenja muljem(5).

Tablica 1.: Usporedba postupaka oporabe mulja(8) Postupak *Oporaba u poljoprivredi, kompostiranje *Oporaba uzgojem energetskih kultura *Mono-spaljivanje

*Suspaljivanje

26

STUDENI/NOVEMBER 2023.

Prednosti Oporaba hranjivih tvari Oporaba fosfora Mali troškovi Oporaba energije Oporaba hranjivih tvari Reciklaža fosfora Razgradnja štetnih tvari Energijska oporaba Energijska oporaba Smanjenje potrebe za gorivom

Nedostaci Ne izdvajaju se štetne tvari Nužno energetsko postrojenje Ne izdvajaju se štetne tvari Visoki troškovi Nužno kemijsko recikliranje Nema oporbe hranjivih tvari Nužan prijevoz mulja (troškovi i ugroze okoliša prijevozom)

Troškovi gospodarenja muljem ovise o lokalnim uvjetima i sadržaju štetnih tvari u mulju(8). Gospodarenje muljem ovisi i od mjesta izdvajanja na UPOV, a razlikuju se: primarni, sekundarni i tercijarni mulj. Prema sadržaju suhe tvari (ST) mulj može biti: svjež, zgusnut, procijeđeni, osušeni i spaljeni. Neprijeporno odlaganje mulja uz UPOV je najjeftiniji, ali za okoliš i naročito klimu najštetniji postupak zbrinjavanja. Mali su i troškovi lokalne uporabe (oporabe) mulja u poljoprivredi kao i u rekultiviranju zelenih površina. Nešto su veći troškovi biološke oporabe mulja (kompostiranja i digestiranja), a najveći su troškovi suspaljivanja i mono spaljivanja.

Mulj iz velikih UPOV-a redovito se biološki anaerobno obrađuje uz proizvodnju električne energije iz bioplina. Mulj je moguće i samo materijalno iskoristiti što također, u odnosu na odlaganje, smanjuje emisiju CO2, ali ne jamči reciklažu fosfora. Tvrtka Praimgest S.A. iz Luksemburga osmislila je sa svojim brendom Luxverte Technologies licencirani postupak kontinuirane stabilizacije mulja i otpadnog pepela pod nadziranim uvjetima (u RH Livit d.o.o. Zagreb)(11). Tako obrađeni mulj je iskoristiv kompozitni građevni materijal. Ta se tehnologija rabi u nekoliko zemalja Beneluxa, Mađarskoj, Češkoj, BiH, Austriji i Srbiji. Prednosti Luxverte Tecnologies su: izbjegavanje odlaganja i spaljivanja, te ušteda građevnih materijala i niska cijena.

Gospodarenje muljem u EU Nema jednog svemogućeg postupka gospodarenja muljem. Vrlo je važno nadzirati mulj, jer se ovisno od lokalnih uvjeta mijenja sastav, stanje i količina. Gospodarenje muljem izravno je povezano s lokalnim, regionalnim i nacionalnim gospodarenjem čvrstim komunalnim otpadom. Odlaganje, kao i dugotrajno skladištenje neoporabljenog mulja, apsolutno treba izbjegavati. Uređenim odlaganjem mulja se

Tablica 2.: Smanjenje obujma i povećanje koncentracije obradom otpadnog mulja(7) Sirovi Zgusnuti Procijeđeni Osušeni Spaljeni Postupak mulj mulj mulj mulj mulj Koncentracija (%) Smanjenje obujma u odnosu na sirovi mulj Smanjenje obujma (%)

1

5

25 - 40

90

100

1

5

25

90

330

100

20

4

1,11

0,33

djelomično smanjuju izravne ugroze okoliša, ali fosfor sadržan u mulju se nepovratno gubi. U novom mileniju sustavno se provode istraživanja mogućnosti uporabe fosfora iz otpadnog mulja. Njemačka je donijela propis koji sve velike urbane sredine (> 50.000 stanovnika) obvezuje otpadni mulj termički energetski oporabiti uz reciklažu fosfora iz pepela. Od 1995. do 2010. godine u Njemačkoj udio termičke energetske oporabe otpadnog mulja je povećan od 12 % na 53 %(9).

Gospodarenje muljem nije jednoznačno određeno politikom EU, te EU države koriste različite prakse, od gotovo ukupnog izravnog korištenja u poljoprivredi, do odlaganja. Što je zemlja razvijenija, to se više mulja iskorištava, a manje odlaže.

2020. godine Voća(10) je prezentirao načine gospodarenja muljem u Europi, te se tako mulj: a. izravno koristio u poljoprivredi: Irska 88 %; Španjolska 87 %; Bugarska 77 %; Estonija 58 %; Norveška 55 %, b. kompostirao: Mađarska 74 %; Finska 58 %; Cipar 57 %; Slovačka 48 %, c. odložio: Malta 100%; Rumunjska 55 %; Grčka 36 %, d. termički obradio: Nizozemska 96 %; Belgija 75%; Njemačka 74%; Austrija 53%; Slovenija 36%.

STUDENI/NOVEMBER 2023.

27

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpadni mulj

Gospodarenje muljem u RH Do sada u RH se najčešće način gospodarenja muljem analizira tek kada je UPOV izgrađen. Početkom 2020. godine Akcijskim planom(1) je procijenjeno da će u RH na godišnjoj razini nastajati 75.000-100.000 tona mulja (Slika 1.). Oporabom mulja se može proizvoditi: rekuperirani fosfor, zamjensko dodatno gorivo, energija i materijal za upotrebu u poljoprivredi.

U RH 2021. godine proizvedeno je 67.648 tona (odnosno 20.944 tona ST) mulja, koji se: • 58 % se koristio za uzgoj silažnog kukuruza za potrebe bioplinskog postrojenja, • 42 % se koristio kao prirodni poboljšivač na poljoprivrednim površinama na kojima se sljedećih 12 mjeseci ne planira proizvodnja hrane, • 3,02 % je iskorišteno u poljoprivredi i kao poboljšavala tla.

U RH količine mulja iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda iz proizvodnih postrojenja su značajno manje te se uglavnom kompostiraju (Carlsberg Croatia d.o.o., Dukat Sirela Bjelovar, Kvasac Prigorje B., Podravka itd.) i koristi u poljoprivredi (Kanaan Donji Miholjac, PPK Valpovo itd.)(8).

Gospodarenje muljem nije jednoznačno određeno politikom EU, te države EU koriste različite prakse, od gotovo ukupnog izravnog korištenja u poljoprivredi, do odlaganja U Zagrebu je 2012. godine, nakon cjelovite pripreme(13), organizirana tvrtka ZOV (Zagrebačka otpadne vode) i izgrađen veliki moderan Centralni uređaj za pročišćavanje otpadne vode Zagreb (CUPOVZ), koji proizvodi najveće količine mulja. Ugovorom o gradnji Zagreb je obvezan gospodariti muljem. Hrvatski stručnjaci su već 1997. godine(5) upozoravali na problem gospodarenja muljem, te su već na početku rada CUPOVZ i predložili postupanje s muljem(6).

Naglasili su da, prema ispitivanjima, mulj iz COPOVZ nakon anaerobne bioobrade uz proizvodnju električne energije iz bioplina, zadovoljava dozvoljeni sadržaj teških metala i organskih toksina za korištenje u poljoprivredi. Ističu da je dugoročno za 80.000 tona mulja godišnje potrebna vrlo velika površina poljoprivrednog tla, te predlažu monospaljivanje mulja s reciklažom fosfora iz pepela.

Prema tadašnjoj EU direktivi, otpad je obnovljivi ener-

gent i prema predloženom Planu gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu mulj treba monospaliti uz reciklažu fosfora.

Međutim, taj plan nije usvojen, te se aktualizira odvoz mulja u Mađarsku uz vrlo velike troškove prijevoza od okvirno 10 % troškova izgradnje monospalionice(6).

Posljednjih se godina na Agronomskom fakultetu u Zagrebu redovito provodilo znanstveno istraživanje reciklaže mulja iz CUPOVZ(10) za uzgoj energetskih nasada (miskantusa) na ekonomski neprofitabilnim, odnosno marginalnim poljoprivrednim površinama nepovoljnim za proizvodnju hrane. Pokazalo se da aplikacija muljem povećava prinos nasada i popravlja strukturu marginalnih zemljišta. Miskantus je višegodišnja brzorastuća trava, koja potječe iz japanskih nizina i ima dozvolu Ministarstva za uvođenje strane vrste u prirodu. Nadalje, miskantus je fitoremedijator i višegodišnja je biljka odnosno može se eksploatirati više od 25 godina na istoj površini. Doseže visinu do 5 metara, razmnožava se podzemnim rizomima, nema zabilježenih fito ni zito neprijatelja, a postiže prinos od 1530 t/ha ST. Aplikacija muljem nije utjecala na kemijski sastav biomase miskantusa, odnosno na sadržaj pepela, fiksiranog ugljika i hlapivih tvari, ali je utjecala na promjenu sadržaja koksa. Također, nije utjecala na elementarni sastav biomase (C, H, N, S, i O) kao i na lignocelulozni sastav biomase. Primjena mulja nije utjecala ni na teške metale u biomasi i na udio mikro i makroelemenata biomase (Na, Ca, i Mg, Fe, Cu i Zn), ali jest na K i Mn (ali neovisno o količini apliciranog mulja)..

Donja ogrjevna vrijednost (MJ/kg) miskantusa je 18,05 19,12, a za usporedbu Hd ratarske biomase 14,4 -17,91, hortikulturne 16,30 – 17,72 i šumske 16,50 – 18,9. Aplikacija muljem nije utjecala na donju ogrjevnu vrijednost biomase, koja se može koristiti za proizvodnju peleta ili biogoriva, u industriji celuloze i papira i kao zamjena kukuruznoj silaži u proizvodnji bioplina. Ni kod aplikacija najveće količine otpadnog mulja nije došlo do pojave negativnih elemenata u tlu. Multidisciplinaran pristup u gospodarenju otpadnim muljem za proizvodinju energetskih kultura jamči i proizvodnju „zelene energije” kao i proizvodnju biljne mase sukladno propisima za neprehrambene kulture.

Hrvatski stručnjaci često upozoravaju da se, iako postoji

Tablica 3.: Dopušteni sadržaj teških metala u obrađivanom mulju iz CUPOVZ i dopušteni sadržaj za uporabu u poljoprivredi(1) Raspon sadržaja teških metal u mulju na Dopušteni sadržaj teških metala u mg/kg ST Teški metali primjeru CUPOVZ-a, izražen u mg/kg ST reprezentativnog uzorka mulja reprezentativnog uzorka Kadmij Bakar Nikal Olovo Cink Živa Krom

28

STUDENI/NOVEMBER 2023.

5 600 80 500 2000 5 500

0,001 – 2 180 – 496 26,5 – 31,1 62,1 – 74,1 526 – 711 1,01 – 1,52 22,5 - 31,1

NEOBRAĐENI MULJ (s komunalnih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda)

Slika 1.: Akcijski plan za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (1)

STABILIZACIJA

DEHIDRACIJA

MONO SPALJIVANJE PIROLIZA UPLINJAVANJE

25% ST

90% ST

35% ST

90% ST

>70% ST

70%ST

SUSPALJIVANJE

SPALJIVANJE U SPALIONICAMA KOMUNALNOG OTPADA

70% ST

KOMPOSTIRANJE 10-35% ST

5% ST (samo sezonski)

OPORABA

KO-DIGESTIJA

25% ST

SUŠENJE

KORIŠTENJE U POLJOPRIVREDI

POBOLJŠANJE SVOJSTVA TLA PREKRIVKA NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA

Akcioni plan, muljem gospodari neracionalno, te se iskoristivi mulj uporno tretira kao otpad. Tako je i Viktor Simončič 2023. još jednom javno upozorio na nerazumno gospodarenje obrađenim odnosno oporabljenim (digestiranim i stabiliziranim) muljem. Inspekcija zaštite okoliša uporno piše kazne iako postoji tumačenje nadležnog ministarstva: „Ako predmetni mulj udovoljava definiciji obrađenog mulja sukladno Pravilniku o gospodarenju muljem iz UPOV kada se koristi u poljoprivredi (NN 38/08) onda se isti u statusu otpada može koristiti u poljoprivredi sukladno uvjetima ovog Pravilnika.“ (4) U RH se nadležnost gospodarenja muljem stalno mijenjala između ministarstava odgovornog za vode, poljoprivredu i ministarstva odgovornog za gospodarenje otpadom. Voća(15) je upozorio da i početkom lipnja 2023. još nisu usklađeni brojni propisi koji u RH određuju gospodarenje muljem. Krajem lipnja 2023. održan je okrugli stol Zelene akcije, na kojem je u diskusiji naročito istaknuto da u RH još uvijek postoji problem gospodarenja muljem iz UPOV Koprivnica.

Biološke i bio-kemijske metode Posljednjih dvadeset godina ubrzano se istražuju biološke metode uklanjanja i recikliranja fosfora iz otpadnih voda.

Istraživanja pokazuju(9) da se: • iz tekuće faze mulja može iskoristiti 10 – 60 %, • iz čvrstog dijela mulja 35 - 70 %, • iz pepela od spaljivanja 70 – 98 %.

Upotreba mulja u poljoprivredi je ekonomski najjednostavnija, ali opravdano je samo kada se koristi u skladu s Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

ZAMJENSKO GORIVO

OBNOVA FOSFORA

ODLAGANJE PEPELA NA ODLAGALIŠTA ILI KAMENOLOME

GRAĐEVINARSTVO

kada se koristi u poljoprivredi (NN 38/2008) kao i EU Direktive 86/287 EEZ te Uredbe (EU) 2019/1010 od 1. siječnja 2022. Ukratko, propisi određuju maksimalnu koncentraciju anorganskih i organskih toksina u mulju za uporabu u poljoprivredi. Stoga je nužno provoditi redovite laboratorijske analize mulja.

UOPV treba uz štetne tvari iz otpadne vode izdvojiti hranjive tvari (naročito N i P). Smanjenje fosfora u otpadnoj vodi može se postići: ionskom izmjenom; adsorpcijom; kemijskom precipitacijom sa solima željeza, aluminija ili kalcija te biološkim metodama(9-Bunce,-Huang). Otpadne vode prema Linu (2015)(9, Lin) sadrže značajne količine fosfora i to: • komunalne otpadne vode - nekoliko mg/L • poljoprivredna otpadne vode -nekoliko stotina mg/L • industrijske otpadne vode -nekoliko desetaka tisuća mg/L. U otpadnoj vodi fosfor se pojavljuje u obliku: ortofosfata, fosforata, polifosfata, organskog fosfata estera i organskog fosfonata. Fosfor iz otpadnih voda je moguće je iskoristiti obradom ili korištenjem otpadnog mulja, efluenta i supernatanata anareobne digestije te pepelom dobivenog spaljivanjem otpadnog mulja. Istraživanja su pokazala da se, ovisno o načinu izdvajanja i načinu naknadnog korištenja fosfora: * iz tekuće faze se može oporabiti: 10 - 60 % * iz mulja se može porabiti: 35 – 70 % * iz pepela/ostatka spaljivanja moguće je oporabiti: 70 – 90 % (9, Cieslik).

Jedini oblik fosfora koji koriste bakterije i biljke je ortofosfat(9). Za biološko uklanjanje nužno sve oblike fosfora kovertirati u ortofosfate. Poznat je niz biokemijskih metoda uklanjanja fosfora iz otpadne vode:

STUDENI/NOVEMBER 2023.

29

GOSPODARENJE OTPADOM

Otpadni mulj

* Biljni uređaji za pročišćivanje otpadne vode, mogu ukloniti prosječno oko 49 % početne koncentracije. Močvarne biljke se beru i koriste kao stočna hrana ili organsko gnojivo. * Tehnologija aktivnog mulja - koristi već čitavo stoljeće i najčešća je metoda u UPOV-ima. Mikroorganizmi uklanjaju hranjive tvari u tri faze: akumulaciju fosfora, nitrifikaciju i denitrifakcija. Iskustva pokazuju da najčešće dio fos-

U Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji pročišćene su sve količine komunalnih otpadnih voda, a gotovo 50 % količine mulja energetski se oporabljuje u monospalionicama fora zaostaje u efluentu i bile su nužne modifikacije (npr.

EBPR tehnologija). * EBPR (Enhanced Biological Phosphours Removal) tehnologija odnosno Napredno biološko uklanjanje fosfora je održiva i ekološka metoda, koja se provodi izmjenom anerobnih i aerobnih postupaka. Na taj se način omogućuje akumulaciju polifosfata u aktivnom mulju. Produljuje se zadržavanje aktivnog mulja sa 12 sati na 4 dana. Prema raznim autorima učinkovitost odvajanja fosfora iz komunalne otpadne vode EBPR metodom je > 85 % i do čak 100 %. * SBR (Sequencing Batch Reactor) odnosno Sekvencijski šaržni bioreaktor i MBBR (Moving Bed Biofilm Reactor) odnosno Reaktor s pokretnim biofilmom su dopunjene varijante EBPR tehologije. * Uklanjanje fosfora solima kalcijama se postiže interakcijom kalcijevih i fosfatnih iona, a istraživanja su pokazala učinkovitost 94 %.

Najveći udio izdvajanja i recikliranja fosfora iz otpadne vode se postiže se iz pepela preostalog nakon termičke obrade mulja. Recikliranje fosfora iz tekuće faze je manje učinkovito, ali manje doprinosi efektu staklenika. Istraživanja su dokazala, da se fosfor iz mulja može izdvojiti mineralnim ili organskim kiselinama. Ekstrakcija fosfora sumpornom kiselinom je najekonomičnija, dok je ekstrakcija fosfatnom kiselinom najskuplja (9, Cielsik). Fosfor se iz otpadne vode može izdvojiti u oblicima: • struvita (najčešća je metoda, ali moguća je samo u UPOVima sa EBPR metodom), • vivijanita (nova strategija pogodna za višak aktivnog mulja i mulja anaerobne digestije), • kalcijeva fosfata (visoka učinkovitost se postiže reakcijom CaO i fosfora).

Toplinsko-termičko - kemijsko recikliranje fosfora Mulj se može energetski oporabiti. Donja ogrjevna vrijednost (Hd) mulja ovisi o stupnju obrade. Kod procijeđenog mulja (38 % ST) Hd je > 5 000 kJ/kg, a kod osušenog mulja (100 % ST) je tri puta veća Hd = 14 000 kJ/kg. U Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji pročišćene su sve količine komunalnih otpadnih voda, a gotovo 50 % količine mulja energetski se oporabljuje u monospalionicama. Spaljivanjem se mineralizi-

30

STUDENI/NOVEMBER 2023.

raju organske tvari, a fosfor ostaje sadržan u ostacima (pepelu) u obliku P2O5. Pepeo od izgaranja mulja u fluidnom sloju sadrži između 10 – 23 % preračunato na suhu tvar (ST), a rudača iz Maroka sadrži P2O5 između 5 - 35 %(3). Procjenjuje se da je moguće reciklažom fosfora iz otpadnih voda smanjiti 15 – 20 % ukupne svjetske potrošnje fosfora(9, Wu). Oporabljeni fosfor iz otpadne vode u poljoprivredi ima, u odnosu na umjetna gnojiva, veću stopu rasta(9, Bashar).

Mulj se može i materijalno iskoristiti. U RH tvrtka WYG savjetovanja je pilot projektom dokazala da pepeo nastao spaljivanjem mulja (iz CUPOVZ i UPOV Koprivnica) može zamijeniti 10 % cementa u izradi betonskih elemenata, koji se koriste i za oblaganje otvorenih kanala (14). Dokazano je i smanjenje emisije CO2.

Toplinska i termička obrada mogu osigurati: sušenje, uplinjavanje, pirolizu (tinjanje), monospaljivanje i suspaljivanje mulja. Sušenje je toplinska, spaljivanje je termička obrada, a uplinjavanje i piroliza se često svrstavaju u kemijske postupke recikliranja. Mulj sadrži organske tvari (oko 55 % C, 29 % O, 8 % H). Najčešća tehnika monospaljivanja mulja je izgaranje u lebdećem/vrtložnom sloju, a manje učinkovito je izgaranje na roštilju, te u etažnoj i rotacionoj peći (3). Fosfor se u pepelu nalazi u oblicima Fe4(P4O12)3 i Al(PO3)3, te kemijskom precipitacijom solima aluminija povećava se izdvajanje fosfora za 10 – 94 %.

Prije dvadesetak godina bila je poznata tehnologija recikliranja fosfora i kalija iz ostataka monospaljivanja mulja, ali u to vrijeme nije bila ekonomski isplativa. Razvoj posljednjih godina je omogućio, da je krajem 2022. godini tvrtka Ash2Salt je u blizini Stockholma najavila najveće komercijalno postrojenje (150.000 t/a) kemijske reciklaže kalija i fosfora iz letećeg/lebdećeg pepela. Licencu za tu tehnologiju ima internacionalna kompanija Hitachi Zosen Inova tehnologije WtE, koja je izrasla iz švicarske tvrtke Von Roll.

Akcijski plan(1) u RH određuje i termičku obradu mulja polazeći od Pravilnika o termičkoj obradi otpada (NN 75/16), ali u Osvrtu piše: „U Pravilniku nije detaljnije pojašnjen pojam „termička obrada otpada“ i što isti podrazumijeva u smislu primijenjenih temperatura, a s timu vezi koje sve postupke obrade otpada.

Na UPOV-ima većeg kapaciteta se kao standardna faza obrade mulja koristi anaerobna stabilizacija koja može biti mezofilna (30 – 40 °C) i termofilna (50 – 75 °C). Ministarstvo nadležno za okoliš je odgovorilo, da se pod termičkom obradom podrazumijeva obrada pod visokom temperaturom koja mijenja strukturu i svojstva otpada.“

Mulj i mikroplastika Na kraju treba naglasiti, da suvremena znanstvena istraživanja ukazuju da mulj sadrži mikroplastiku. Tako profesor Alistar Boxall (Sveučilište York) upozorava da mulj između ostalog sadrži lijekove i mikroplastiku. Na isto su upozorili i profesori Sveučilišta u Zagrebu Dajana Kučuć Grgić i Neven Voća. Za sada nije poznato kako mulj u kombinaciji s pesticidima i drugim gnojivima utječe na ekosustav i zdravlje ljudi. Posebno je upozorio da mulj iz urbanih sredina sadrži mikročestice guma automobila.

Znanstvenik Luka Nizzetto s Norveškog instituta za istraživanje voda (NIVA) također upozorava da u razvijenim zemljama veliki dio mikroplastike završava u UPOV-ima i zatim u mulju. Prema studiji Luke Nizzetto u Europi i Sjevernoj Americi 50 % mulja se koristi kao gnojivo. Tako godišnje 110.000 do 730.000 tona mikroplastike zaostaje na poljoprivrednom zemljištu. To je i više od procijenjenog godišnjeg opterećenja oceanske vode (93.000 – 236.000 tona). Nastavljanjem uporabe mulja u poljoprivredi može ugroziti opstanak organizama u tlu, produktivnost farmi i sigurnost hrane, te je spaljivanje uz energetsku oporabu i reciklažu fosfora i kalija i dalje optimalna opcija.

Literatura: 1. „Akcijski plan za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje ot-

2.

3.

4.

5.

6.

padnih voda na pogodnim površinama“, (Izvršitelji: HidroprojektING, Zagreb; Hidroing ,Osijek; Građevinski fakultet Zagreb; Institut IGH Zagreb) MZOE, Ožujak 2020.

Kovačić Marin: “Predstoji nam fosforna kriza?“, TEHNOLOŠKE ZABILJEŠKE, Kem. Ind. 69/1-2/ (2020) 52-53 Lehrmann Falko: „Überblick über die thermische Klärschlammbehandlung – Trocknung, Monoverbrennung und Mitverbrennung“ Simončič Viktor: „Prestanimo muljati s muljevima“, ZG-magazin Viktorov poučak, 04.04.2023.

Tedeschi Stanislav: Zaštita voda, Hrvatsko društvo građevinskih inženjera, Zagreb 1997.

Tedeschi Stanislav, Malus Davor, Dražen Vouk: „Problematika dispozicije mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda“ Konfe-

rencija Gospodarenje otpadom, Udruga gospodarenje otpadom, Varaždin 26./27.01.2012. i „Konačna obrada mulja od otpadnih voda grada Zagreba“, Građevinar, Vol. 64 No. O2.2012.

7. Milanović Zlatko: „Pročišćavanje procjedne vode“, Tehničko veleučilište Zagreb 2011.

8. Milanović Zlatko: „Gospodarenje otpadnim muljem – usporedba hrvatskih i njemačkih iskustava“, članak 2012. neobjavljni 9. Tutić Ana i dr.: „Uklanjanje i oporaba fosfora iz otpadnih voda“, Hrvatske vode, 29 (2021) / 115/33 – 41 10. Voća Neven: Zbrinjavanje mulja kroz proizvodnju energetskih kultura, Međunarodna konferencija Tehnoeko „Prostorni planovi i kružno gospodarenje otpadom“, Poreč svibanj 2022.

11. Bednjički Ivan: „Optimalna i CO2 neutralna prerada komunalnog mulja u sustavu kružnog gospodarenja otpadom“ , Međunarodna konferencija Tehnoeko „Prostorni planovi i kružno gospodarenje otpadom“, Poreč svibanj 2022.

12. Andy Spörri i dr.: „Beurteilung von Technologien zur PhosphorRückgewinung“, Ernst Basler+Partner / BAFU, Schweizer Kontext, Januar 2017 13. Višić Ivan: „Zagrebački ekološki iskorak u novo tisućljeće“, Građevinar 53 (2001) 4, 192 – 203 14. Nakić Domagoj i drugi: „Pilot projekt – recikliranje mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u betonskim proizvodima s primjenom u vodnom gospodarstvu“, Hrvatske vode – 26 (2018) -105, 187 – 194 15. Voća Neven: „Izazovi i mogućnosti gospodarenja muljem iz uređaja za pročišćavanje iz otpadnih voda u Hrvatskoj“, 10. Međunarodna konferencija Tehnoeko „otpad u 21. stoljeću – dragocjen resurs kružnog gospodarenja otpadom“, lipanj 2023.

PREDSTAVLJAMO

Lynx

Lynx kompaktne vakuumske čistilice – nezamjenjive u održavanju urbanih sredina

Čistilice Lynx, hrvatski proizvod tvrtke Rasco, održavaju čistima ulice mnogih europskih gradova već četiri godine. To je dokaz da je Lynx čistilica prilagođena zahtjevima korisnika i specifičnim potrebama urbanih sredina 21. stoljeća ynx i Lynx Charge, kompaktne vakuumske čistilice zapremine 2 m³, proizvod su hrvatske tvrtke Rasco. Lynx održava ulice gradova diljem Europe već četiri godine. Vođen svojim motom „Više od proizvoda. Partnerstvo.“ Rasco vrijedno skuplja povratne informacije od svojih kupaca kako bi svoje proizvode prilagodio njihovim specifičnim potrebama.

Sugestije korisnika čistilica bile su jedne od osnovnih smjernica na kojima počiva dizajn Lynx čistilica. Četiri godine nakon predstavljanja zanimljivo je doznati što govore vlasnici Lynx čistilica i je li pristup razvoju kompleksnog proizvoda poput kompaktne vakuumske čistilice temeljen na željama i potrebama krajnjih korisnika urodio plodom.

U nastavku donosimo glavne prednosti i odlike Lynx čistilica onako kako ih vide njihovi korisnici.

Kabina vozila dizajnirana je imajući na umu preglednost. Velike ostakljene površine pružaju nezaklonjen pogled na radni prostor ispred čistilice, dok istovremeno poseban dizajn kabine štiti vozača od direktne izloženosti sunčevim zrakama.

Za dugih ljetnih dana automatski klima uređaj održava ugodnu temperaturu u kabini vozila, dok za prohladnih proljetnih i jesenjih jutara ugrađen sustav grijanja kabine, vjetrobranskog stakla i retrovizora sprječava magljenje staklenih površina kabine vozila.

Sjedala pune veličine čine vožnju ugodnom kako za vozača, tako i za suvozača. Minimalna razina vibracija i buke u kabini i van vozila, posebno kod električne izvedbe čistilice, čine rad ugodnim i za vozača i za građane, čak i kad Lynx čisti ulice rano ujutro ili kasno navečer.

Lynx je dizajniran da bude udobno mjesto za rad. Sve priloženo govori da je tome stvarno tako.

Udobnost Lynx je, prije svega, radno mjesto na kojem osmosatnu smjenu provedu vozači čistilica. Vozači, kao neposredni korisnici, posebno cijene činjenicu da je Lynx zamišljen, dizajniran i izrađen kao udobno mjesto za rad.

Hidropneumatski ovjes čistilica osigurava udobnu vožnju, a u kombinaciji s velikim kotačima olakšava, kako savladavanje visokih rubnjaka, tako i ulazak u niske prostore poput podzemnih garaža.

32

STUDENI/NOVEMBER 2023.

Jednostavno korištenje Sustav upravljanja na LYNX-u oduševljava korisnike svojim promišljenim praktičnim rasporedom. Osnovne kontrole za upravljanje funkcijama čišćenja ugrađene su u naslon za ruku s vozačeve strane, što čini upravljanje čistilicom jednostavnim.

Upravljanje rjeđe korištenim funkcijama smješteno je na stup volana i bočni stup kabine, dok su kontrole za funkcije čistilice koje se koriste samo ponekad tijekom radnog dana smještene

pokraj 7“ zaslona osjetljivog na dodir u krovnu konzolu vozila.

Cijeli sustav upravljanja čistilicom je jednostavan i lako razumljiv te koncipiran tako da se može savladati u nekoliko sati vježbe.

Autonomija I Lynx pogonjen diesel Euro VI motorom i Lynx Charge pogonjen električnom energijom, su kompaktne čistilice koje mogu odraditi cijelu smjenu bez potrebe punjenja rezervoara goriva ili baterija. Euro VI motor snage 62 kW daje više nego dovoljno snage ugrađenom LS hidrauličkom sustavu koji koristi točno onoliko snage koliko trenutni uvjeti rada zahtijevaju.

U električnoj verziji 72,5 kWh energije koju je moguće pohraniti u bateriju Lynx Chargea osigurava da se smjena završi s više nego dovoljno energije za povratak u bazu. Istovremeno, ugrađeni punjač omogućava punjenje baterije snagom do 22 kW. Charge je opet spreman za rad za 3,5 sata.

Veliki spremnici za čistu vodu i recirkulaciju smanjuju potrebu za čestim pauzama kako bi Lynx napunili vodom.

Učinkovitost i mobilnost Širina čišćenja do 2,8 m, odnosno 3,1 m u slučaju korištenja treće četke, najveće u klasi, preduvjet je učinkovitog i brzog čišćenja velikih urbanih površina.

Velika širina čišćenja, maksimalna preporučena brzina u radnom modu od 12 km/h i pažljivo dizajniran spremnik za otpad na vrhu kojeg je montiran snažan usisni ventilator jamče

brzo i učinkovito čišćenje pješačkih staza, parkirališta i ostalih urbanih prostora.

Transfer s jednog područja koje je potrebno očistiti na drugo je brz i učinkovit zahvaljujući maksimalnoj brzini u transportnom modu od 50 km/h. Domišljato smješteni visokotlačni perač i ručno crijevo za usisavanje, spremni za korištenje promjenom moda rada čistilice, korisni su dodaci koji čišćenje čine još jednostavnijim, lakšim i bržim.

Okretnost Zahvaljujući malom međuosovinskom razmaku i upravljivosti sva četiri kotača, Lynx ima impresivne manevarske sposobnosti. Brzo i lako okretanje na uskim i skučenim prostorima, poput uskih ulica, parkirališta i garaža nije nikakav problem. Krug okretanja polumjera manjeg od 2,5 m omogućava okretanje za 360 stupnjeva na bilo kojoj vrsti gradske prometnice. Savladavanje uspona isto tako nije problem. Lynx s lakoćom svladava uspone do 30%.

Zahvaljujući navedenim karakteristikama, Lynx olakšava držanje koraka s ritmom gradskog života.

Presuda je jednoglasna: LYNX je nezamjenjiv u održavanju urbanih sredina LYNX nije samo čistilica, već pouzdan partner na putu prema čišćim, učinkovitijim i sigurnijim gradovima. Lynx kombinira snagu, udobnost i praktičnost s promišljenim dizajnom i visokom učinkovitošću. Lynx je čistilica prilagođena zahtjevima vozača i potrebama urbanih sredina 21. stoljeća.

NAJAVA

COP 28

U očekivanju Konferencije COP 28 – zaštita klime ili “blebetanje“ političara

Završavaju se pripreme za Konferenciju COP 28 koja će se održati u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, od 30. studenoga do 12. prosinca ove godine [autor] dr. sc. Zlatko Milanović rije godinu dana u časopisu Tehnoeko br 6/2022. objavljen je članak o konferenciji COP 27, koja je održana u Egiptu (Sharm el-Sheikh). Tada su mnogi istaknuli zabrinutost kako neće biti moguće nadzirati antropogene emisije CO2 i tako smanjiti porast svjetske temperature „znatno ispod“ 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, uz prijedlog da se, ako je moguće, postigne smanjenje porasta temperature za 1,5 °C (prijedlog EU). Posebno je upozoreno da velike antropogene emisije metana (CH4) koji je dvadeset puta opasniji staklenički plin od CO2. Uz stočarstvo su odlagališta neobrađenog otpada golemi antropogeni izvor metana.

Godinu dana kasnije, završavaju se pripreme za COP 28 koji će se održati u Dubaiu, Abu Dhabi - Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) od 30.11. do 12.12.2023. Do sada je ta redovna godišnja konferencija Ujedinjenih naroda o zaštiti klime izazivala velike prijepore.

Ove godine se očekuje dolazak 80.000 ljudi. Već prethodni COP 27 u razvijenim zemljama dramatično je bojkotirala mlada švedska aktivistica Greta Thunberg uz komentar „to je samo blebetanje političara“ i najavila da neće doći u Dubai na COP 28. Ozbiljnije prijepore izazvala je činjenica da se konferencija održava u UAE koji izvoze ogromnu količinu fosilnih goriva koja izravno pridonose povećanju emisije stakleničkih plinova.

34

STUDENI/NOVEMBER 2023.

Što je COP? 1992. godine u New Yorku je usvojena i zatim iste godine u Rio de Janeiru je potpisana „Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime“ (UNFCCC), a stupila je na snagu 1994. godine.

Do sada je 198 zemalja potpisalo tu UN konvenciju, ali neke zemlje je nisu ratificirale. RH je 1996. postala članica UN konvencije za zaštitu klime (UNFCCC) koja se skraćeno naziva COP (Convention of Parties). Od 1995. godine UNFCCC se održava svake godine, s izuzetkom 2021. kada je COP 26 u Glasgowu (UK) odgođen na godinu dana zbog pandemije korona virusa.

Ključni sporazum donesen je u Parizu 2015. godine (COP 15) koji je ratificiralo 195 zemalja. Temeljni cilj Konvencije je postići stabilizaciju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na klimatski sustav. Nažalost, u lipnju 2017. godine Donald Trump je uz veliku promociju potpisao da SAD izlaze iz Pariškog sporazuma. Međutim, sadašnji predsjednik Biden je najavio da će SAD prihvatiti UN konvenciju o zaštiti klime.

Svjetski čelnici redovito dolaze na konferencije COP. Ove godine dolazak je najavio i Papa Franjo, koji je enciklikom Laudato si' snažno podržao politiku zaštite prirodnih vrijed-

nosti. Tijekom konferencija odvijaju se brojni, dugi i složeni pregovori, koji rezultiraju završnom deklaracijom. Često politički pregovori traju dugo i deklaracija se objavljuje daleko iza najavljenog roka, jer se dogovor mora postići konsenzusom. Upravo to se i dogodilo na kraju prethodnog COP 27 u Egiptu. Na margine ovog skupa stižu brojni lobisti, predstavnici nevladinih udruga i međunarodnih organizacija. Dolaze i razni drugi aktivisti željni spriječiti nepovoljne promjene u sustavu klime.

Što COP 28 stvarno treba jamčiti?

To je prvi globalni sporazum koji objedinjuje međunarodnu zajednicu u naporima za očuvanje prirodnih vrijednosti.

Na skupu u Glasgowu trebalo je osuditi sva fosilna goriva i proglasiti ih glavnim krivcima za povećanje emisije CO2. Pod pritiskom, prvenstveno Kine i Indije, nije se predložilo ukidanje njihove potrošnje, već se predlagalo samo smanjenje potrošnje ugljena. Na konvenciji COP 27 isto je potvrđeno, ali su jasno iskazane goleme razlike između siromašnih/nerazvijenih i bogatih/razvijenih zemalja.

Emirati su predložili da Skupom COP 28 predsjeda dr. Sultan Al Jaber, čelnik nacionalne kompanije ADNOC, ističući da su energetske tvrtke svjesne ugroza klime i žele raspravljati o optimalnom načinu zelene transformacije s fosilnih goriva na obnovljive izvore. Predsjedništvo COP-a je predložilo konkretne ciljeve za 2030. godinu: • utrostručiti svjetske kapacitete proizvodnje energije iz obnovljivih izvora • udvostručiti energetsku učinkovitost • udvostručiti proizvodnju energije iz vodika.

Po prvi puta planira se govoriti o dosadašnjim pomacima u postizanju ciljeva utvrđenih u Parizu. Tehničko izvješće pripremljeno za COP 28, objavljeno u rujnu, zaključuje da je svijet daleko od zacrtanog i treba puno konkretnije djelovati na svim frontama. Jedno od glavnih upozorenja na prethodnim, konferencijama je nedostatak sankcija za neprovedbu zacrtanih odnosno nužnih mjera zaštite klime.

Podsjetimo, na prethodnom COP 27 je predloženo: - osnivanje Fonda za obnovu društvene i fizičke infrastrukture pogođene promjenama klime - plansko ubrzanje dekarbonizacije - uspostava sustava ranog upozorenja na velike nepogode; - nezavisno izvještavanje o emisijama stakleničkih plinova; - održivo preobraziti proizvodnju hrane i rad poljoprivrede, te poboljšati kakvoću i količinu (FAST); - u zelenom smjeru preobraziti industriju, osobito sektore: cestovni promet, energetiku, poljoprivredu, čelik i vodik.

Novac će, kao i do sada, biti u središtu rasprava. Bogate zemlje na kraju uvijek pristanu financijski pomoći u razvoju siromašnijih zemalja, ali to obećanje za sada nije ispunjeno.

U posljednje vrijeme veliki broj lažnih internetskih profila protivili su se održavanje COP 28 u UAE. Na službenim internetski stranicama Senata i Bijele kuće čak je bilo objavljeno pismo koje su supotpisali američki predsjednik Joe Biden, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i izvršni tajnik UN-a Simon

Stiell. Ubrzo se dokazalo da je to neistina, a brojne internetske poruke su poslale osobe s lažnim profilima, koje ne postoje. „Zeleno pranje“ koriste aktivisti u borbi protiv skupih promidžbenih strategija velikih međunarodnih tvrtki, koje malim financijskim sredstvima licemjerno nastoje opravdati vlastite ugroze okoliša.

Energetska transformacija Afrike stvarno je ogroman problem na koji se upozorilo već na prethodnom COP 27. Otvoren je bio i sukob treba li se COP 28 održati radije u Nairobiu, glavnom gradu Kenije. Na kraju je postignut dogovor i predsjednik Kenije William Samoei Ruto je rekao da će se udružiti Kenija i Ujedinjeni Arapski Emirati kako bi umjesto sukoba COP 28 postao pobjeda, jer „promjena klime je prijetnja svim ljudima i nemamo vremena baviti se nebitnim temama“ te dodao: „Radujemo se konferenciji COP 28 kao prekretnici u djelovanju na području prevencije antropogenih utjecaja na klimu.“. Sa svoje strane dr. Sultan Al-Jaber je obećao da će UAE ulagati u obnovljive izvore energije u Keniji.

Dekarbonizacija svijeta i deplinofikacija su teme koje u Hrvatskoj mnoge građane još uvijek ne zanimaju. Cijene fosilnih goriva i električne energije su u žiži interesa javnosti Svijet se nalazi u velikim turbulencijama. Sada je vidljivo da dolazi do klimatskih promjena, koje ipak najviše pogađaju manje razvijene zemlje.

I Hrvatska je zemlja na koju već nepovoljno djeluju klimatske promjene, a osobito su ugrožena područja uz Jadransko more. Globalna nadmudrivanja oko planskog zatvaranja termoelektrana na ugljen i budućnost nuklearnih elektrana za većinu građana RH su još samo jedna od vijesti iz svijeta.

Dekarbonizacija svijeta i deplinofikacija su teme koje u Hrvatskoj mnoge građane još uvijek ne zanimaju. Cijene fosilnih goriva i električne energije su u žiži interesa javnosti.

Zaštita klime se poima kao globalni problem, a tek ako postoji financijski interes promišlja se i o obnovljivim izvorima energije te povećanju učinkovitosti transformacije energije.

Tradicionalno, u Hrvatskoj se inzistira samo na čim bržem odvozu otpada i odlagališta otpada se poimaju prvenstveno kao izvor smrada koji je najbolje locirati čim dalje od „mog“ mjesta boravka. Tradicionalno odlaganje otpada je najčešći i, prema postojećim kriterijima u RH, „najjeftiniji“ način zbrinjavanja otpada. Izuzetno rijetko se raspravlja da su odlagališta otpada izuzetno velik izvor stakleničkih plinova.

Sasvim sigurno, financijska sredstva na konferenciji COP 28 ostat će temeljni prijepor između razvijenih i nerazvijenih zemalja. Nerazvijene zemlje, naročito zemlje u Africi, ubrzano će povećati potrošnu energije. Isključivo uz financijsku pomoć razvijenih, nerazvijene zemlje će moći riješiti glad za energijom (odnosno vodom i hranom). Hoće li stvarno COP 28 biti prekretnica, ostaje za sada nepoznanica, ali trenutno kao da razvijeni imaju neke druge prioritete?

STUDENI/NOVEMBER 2023.

35

PREDSTAVLJAMO

Dulevo

Dulevo čistilice inovativne, pouzdane i učinkovite Dulevo strojevi za čišćenje ulica, visoko su produktivni s minimalnim utjecajem na okoliš. Svojim tehničkim karakteristikama i kvalitetom mogu zadovoljiti potrebe najzahtjevnijih kupaca

Cestovna čistilica Dulevo 850 E6

ulevo Fayat Grupa je vodeći talijanski proizvođač strojeva za čišćenje, ribanje i pranje koji posluje u više od 80 zemalja. U svojih više od 40 godina poslovanja Dulevo je izgradio ime u svijetu profesionalnih strojeva za čišćenje i pranje ulica.

Stalni rast omogućio je talijanskoj kompaniji razvoj širokog asortimana vozila koja svojim tehničkim karakteristikama i kvalitetom mogu zadovoljiti potrebe najzahtjevnijih kupaca i mogu se prilagoditi različitim vrstama primjene, okruženja i godišnjeg doba uz poštivanje visokih standarda.

Cestovna čistilica Dulevo 850 E6 Usisna ulična čistilica Dulevo 850 dizajnirana je za urbano, gradsko okruženje. Kombinacija izvanrednih sposobnosti čišćenja i manevriranja idealno je rješenje za sama središta gradova i općenito uska područja do kojih je teško doći, kao što su pločnici, tramvajske i autobusne postaje, biciklističke staze, pješačke zone, parkirališta i parkovi.

Podesiva radna širina bočnih četki jamči kvalitetno čišćenje u svim uvjetima, a usisni otvor i snažna usisna turbina učinkovito skupljaju materijale poput šljunka, pijeska i druge krupne otpatke.

36

STUDENI/NOVEMBER 2023.

Rad s ovom čistilicom je jednostavan čak i na neravnim površinama. Velike standardne gume, ovjes osovine i optimalna raspodjela težine osiguravaju sigurnu i uravnoteženu vožnju.

Zahvaljujući središnjem zglobu, čistilica Dulevo 850 zadržava svoj položaj čak i pod punim opterećenjem ili pri radu na neravnom terenu, čime se osigurava visoka razina sigurnosti i udobnosti operatera. Kao i kod svih Dulevo čistilica, prilikom dizajniranja vodilo se računa o udobnosti i pristupačnosti kabine, s ergonomskim i intuitivnim kontrolama.

Okretna, ekološka i tiha čistlica Dulevo 850 kombinira izvrsne mogućnosti čišćenja sa smanjenom veličinom i dobrom upravljivošću. Iskrcaj u posude ili kompaktore je jednostavan, čime se skraćuje radno vrijeme i poboljšava učinkovitost. Stroj se može dodano opremiti visokotlačnom jedinicom i ručnim crijevom čime se proširuje raspon mogućih operacija.

Spremnici za vodu velikog kapaciteta postavljeni su sa strane i lako se uklanjaju. Sustav za recikliranje Dulevo omogućuje rad uz optimalnu potrošnju vode.

Dulevo 850 ispunjava sve zakonske zahtjeve vezane uz ograničenja emisije stakleničkih plinova i buke. Izuzetno tihi motor i poseban sustav za metenje minimaliziraju utjecaj na okoliš i čine emisiju zvuka praktički neprimjetnom.

Dulevo D.zero² - 100 posto električna čistilica Dulevo D.zero² je prva potpuno električna čistilica ulica i pruža optimalnu izvedbu uz minimalan utjecaj na okoliš. Zahvaljujući inovativnoj, ekološkoj tehnologiji, performansama i kompaktnosti, savršeno odgovara potrebama gradova i općina koji žele ulagati u kvalitetu života svojih građana. Filozofija dizajna temelji se na četiri ključne karakteristike koje D.Zero2 čine jedinstvenim strojem u sektoru: Zero Emissions, Zero Manoeuvre Problems, Zero Limits i Zero Risks.

Zero Emissions znači nulta emisija ugljičnog dioksida i ostalih štetnih plinova te nula prašine koja se ponovno unosi u okoliš. A zahvaljujući električnom motoru razina buke smanjena je za 30 posto u odnosu na tradicionalne čistilice, što omogućuje rad noću bez narušavanja mira za stanovnike.

Zero Manoeuvre Problems: zahvaljujući središnjem zglobu i dvama poluokvirima, s Dulevo D.zero² i najsloženiji manevri su laki i jednostavni. Zahvaljujući svojoj veličini i sposobnostima manevriranja, ova zglobna čistilica ulica pogodna je za rad u gradskim jezgrama, pješačkim zonama, na zelenim površinama

Dulevo D.zero², potpuno električna čistilica ulica, pruža optimalnu izvedbu uz minimalan utjecaj na okoliš

i biciklističkim stazama, savršeno dopirući čak i do najmanjih, najužih prostora.

Zero Limits: Čistilica Dulevo D.zero² ima izvrsnu autonomiju može raditi cijelu smjenu bez potrebe za punjenjem. Učinak je na razini tradicionalnih čistilica, a s obzirom na to da je potpuno elektrificiran, Dulevo D.zero² ima znatno manje troškove održavanja i troši manje energije. Potrošnja energije je približno 80% niža u usporedbi sa strojevima na dizelski pogon uz isti broj odrađenih sati i ciklusa. Zajamčeno trajanje baterije Dulevo je do 3.000 ciklusa.

Zero Risks: Dulevo kontinuirano posvećuje pažnju kvaliteti rada i sigurnosti operatera i svih drugih osoba koje često dolaze u kontakt sa strojem (tehničari za održavanje, osoblje na terenu za zajedničke operacije itd.). Zahvaljujući niskonaponskoj tehnologiji koja je primijenjena kod D.zero², rizici koji mogu proizaći iz primjene električne oprema smanjeni su na nulu.

Dulevo D3 - spoj tradicije i inovacije Čistilica Dulevo D3 spaja tradiciju s inovacijom. Visoka učinkovitost i niska potrošnja glavne su joj karakteristike, a dizajn, inovativnost i pouzdanost čine ju učinkovitim rješenjem za raznovrsne primjene u svim vremenskim uvjetima - bez obzira na visoke ili niske temperature, sunce, kišu ili snijeg.

Stroj je opremljen velikim spremnikom za otpad i jedinstvenim mehaničko-vakuumskim sustavom za čišćenje Dulevo, koji kombinira mehaničko djelovanje glavne četke s vakuumskim sustavom s trajnim filtrom, te tako jamči brzo i učinkovito čišćenje velikih površina.

Trajni Gore® filter daje najbolje standarde filtracije PM10, PM5 i PM2,5. Tu je i ekološki prihvatljiv motor klase EURO6C te servo upravljač za jednostavno i ugodno upravljanje. Na čistilicu Dulevo D3 mogu se priključiti ralica i četka za snijeg te posipač soli.

Sve funkcije aktiviraju se hidraulički, nema potrebe za korištenje elektroničkih komponenti, što stroj čini pouzdanim i lakim za servisiranje. Kabina nudi široki unutarnji prostor, praktična je i ergonomski dizajnirana, a kvaliteta sjedala doprinosi udobnosti rada operatera.

Dulevo D3 sjajno je rješenje za čišćenje ulica i širokih avenija, kao i velikih industrijskih i logističkih lokacija.

Dulevo D6 - idealan stroj za sva godišnja doba Dulevo D6 najveći je kompaktni stroj za čišćenje cesta u asortimanu ove talijanske kompanije. Odlikuju ga odlične performanse i visoka produktivnost. Kao i nešto manji model D3, i Dulevo D6 je, zahvaljujući inovativnom i pouzdanom dizajnu te velikim spremnicima za otpad, idealan stroj za sva godišnja doba. Također je pogodan za čišćenje ulica i avenija, kao i velikih industrijskih i logističkih objekata, a moguće je na njega priključiti ralicu i četku za snijeg te posipač soli.

Model D6 opremljen je Dulevo mehaničko-vakuumskim sustavom za čišćenje s trajnim filtrom koji daje najbolje standarde filtracije PM10, PM5 i PM2,5. Dizelski motor je klase EURO6C, a prijenosni sustav hidrostatski, nema elektronike. Potpuna hidraulička kontrola čini stroj pouzdanim i lakim za servisiranje. Kabina je prostrana, udobna, praktično je i ergonomski dizajnirana.

Tvrtka Visina DIR, generalni je uvoznik i ovlašteni serviser talijanske tvornice čistilica DULEVO za Republiku Hrvatsku (www.visina.hr).

Dulevo D6 najveći je kompaktni stroj za čišćenje cesta u asortimanu

PREDSTAVLJAMO

Caterpillar

Rovokopač - utovarivač Cat 444 Multifunkcionalan stroj bez kompromisa Caterpillar, kao vodeći svjetski proizvođač građevinske opreme, postavlja standarde u industriji svojom impresivnom flotom rovokopača-utovarivača koji se ističu po snazi, izdržljivosti i inovativnim tehnološkim rješenjima

Caterpillar 444 rovokopač- utovarivač vrh je Caterpillarove ponude ovih multifunkcionalnih radnih strojeva.

38

aterpillarovi rovokopači utovarivači predstavljaju vrhunsku inženjersku izvedbu u domeni teške građevinske mehanizacije. Kao vodeći svjetski proizvođač građevinske opreme, Caterpillar je postavio standarde u industriji svojom impresivnom flotom rovokopača-utovarivača koji se ističu po snazi, izdržljivosti i inovativnim tehnološkim rješenjima.

Ovi moćni strojevi omogućavaju učinkovito izvođenje raznovrsnih građevinskih zadataka, od iskopa do utovara materijala, čime značajno olakšavaju i ubrzavaju procese na gradilištima diljem svijeta. S posvećenošću kvaliteti i kontinuiranim tehnološkim napretkom, Caterpillarovi rovokopači-

STUDENI/NOVEMBER 2023.

utovarivači su sinonim za performanse i pouzdanost u građevinskoj industriji.

Caterpillar 444 rovokopač-utovarivač vrh je Caterpillarove ponude ovih multifunkcionalnih radnih strojeva.

C3.6 Stage V motor Cat 444 pokreće C3.6 motor koji zadovoljava emisijske standarde EU Stage V i istovremeno je povećao učinkovitost potrošnje goriva do 10% u usporedbi s prethodnim modelom.

Sustav naknadne obrade ispušnih plinova na C3.6 čine sljedeće komponente: selektivna katalitička redukcija (SCR), tekućina za obradu ispušnih plinova (DEF) i trajni sustav (ne

Kupac ima izbor između zaslona s mekim tipkama ili zaslona osjetljivog na dodir

zahtijeva promjenu) filtra čestica dizelskog goriva (DPF). Ovaj sustav tijekom radnog vijeka stroja ne zahtijeva periodično servisiranje.

C3.6 motor daje snagu i gustoću okretnog momenta usporedivu sa starijim motorom C4.4 ugrađenim u prethodni model rovokopača-utovarivača.

Optimalna udobnost i kontrola za operatera Elektrohidrauličke kontrole montirane su na sjedalu i to je dio standardne opreme na modelu 444. Takva konfiguracija pruža operateru povećanu udobnost pri radu jer mu omogućavaju kontrolu bagera, utovarivača ili oboje s bilo koje pozicije sjedala (prednje, stražnje ili pomaknuto).

Interaktivni zaslonski prikazi

Režimi upravljanja snagom Operater može birati između Eco moda, Standard moda ili Standard Plus moda ovisno o vrsti posla i uvjetima na gradilištu. Eco mod štedi gorivo, smanjujući troškove vlasništva i operativne troškove, dok Standard Plus mod pruža veću brzinu i snagu kada to zahtijevaju rokovi ili teški uvjeti na terenu.

Product Link standardna je značajka na rovokopaču-utovarivaču Cat 444. putem kojeg se mogu pregledavati i kontrolirati brojni parametri rada stroja, uključujući potrošnju goriva i lokaciju. Kvalitetna interpretacija informacija dostupnih kroz Product Link značajno povećava produktivnost stroja uz smanjenje troškova rada.

Više informacija o CAT 444 rovokopaču-utovarivaču, kao i o drugim CAT radnim strojevima, dostupno je kod tvrtke Teknoxgroup Hrvatska, ekskluzivnog zastupnika Caterpillara za područje Hrvatske i regije (www.teknoxgroup.com/hr).

Kupac ima izbor između zaslona s mekim tipkama ili zaslona osjetljivog na dodir. Oba omogućavaju operateru brz pristup informacijama dodirom prsta. Na Catu 444 operater može prilagođavati stopu odziva i modulaciju košare rovokopača bagera. Softver za sigurnost stroja ugrađen je u zaslonski prikaz, zajedno s obavijestima o intervalima održavanja.

Moćna i učinkovita hidraulika Hidraulički sustav s osjetljivošću na opterećenje, povezan je s pumpom s promjenjivim pomakom klipa i pruža hidrauličku snagu kada je operater stvarno zahtijeva.

Rovokopačka ruka u stilu specijaliziranog stroja za kopanje (bagera) zaštitni je znak Caterpilarovih kombiniranih rovokopača-utovarivača. S Catovim kombiniranim strojevima operater može kopati dublje nego s konkurentskim strojevima iste namjene.

STUDENI/NOVEMBER 2023.

39

PREDSTAVLJAMO

Iride

ECANTER s komunalnom

Komunalna vozila na električni pogon su budućnost u sektoru prikupljanja komunalnog otpada Canter je razvijen kao potpuno električno vozilo, s konceptom eAXLE i pogonskim sklopom integriranim u stražnju osovinu, što pozitivno utječe na ekonomičnost i masu vozila, odnosno nosivost. eCanter je dostupan s tri različita modula baterije: baterija „S” kapaciteta (1 modul, kapaciteta 41 kWh) dostatna za domet do 70 km, baterija „M” kapaciteta (2 modula, kapaciteta 83 kWh) dostatna za domet do 140 km te baterija „L” kapaciteta (3 modula, kapaciteta 124 kWh) dostatna za domet do 200 km.

Dostupan je u 4 težinske varijante te u dva raspona međuosovinskih razmaka. Kapacitet, odnosno broj modula baterija ovisi o međuosovinskom razmaku i dostupan je u tri verzije: S / M / L. Modeli bruto mase do 6 tona pokretani su elektromo-

40

STUDENI/NOVEMBER 2023.

m nadogradnjom IRIDE torom od 110 kW, a modeli od 7.49 do 8.55 tona pokretani su elektromotorom od 129 kW. Elektromotor kao koncept pogona izuzetno je rješenje obzirom na niske troškove održavanja i izuzetno jednostavnu konstrukciju, te je visoko učinkovit, uz zanemarivu razinu buke.

Model 7C18e Model 7C18e, ukupne dopuštene bruto mase 7.490 kg i osovinskog razmaka 3.400 mm, optimalan je za nadogradnju IRIDE VV 80 CM zapremine 8 m3. Nadogradnja je opremljena dvodijelnom potisnom pločom za sabijanje otpada, s prilagodljivim ciklusom rada ovisno o vrsti otpada koji se prikuplja. Nadogradnja je opremljena dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera, koji prilagođavanjem brzine kretanja omogućuje očuvanje polietilenskih kanti i kontejnera, osiguravajući njihovu dugotrajnost u korištenju.

Nadogradnja se prazni kipanjem / prekretanjem, direktno u veće komunalno vozilo ili press kontejner, bez potrebe za pretovarnom rampom i bez kontakta otpada s tlom. Pražnjenje prekretanjem vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje, zahvaljujući posebnoj konstrukciji spremnika. Prije pražnjenja, stražnji valjkasti stabilizatori automatski se spuštaju, te se po izvršenom pražnjenju automatski podižu.

Proces pražnjenja je iznimno jednostavan i brz, uz mogućnost pražnjenja i iz kabine sukladno normi EN 1501-1.

Na podvozju eCanter nadogradnja Iride omogućuje jednako učinkovito prikupljanje otpada.

eCanter je proizvod koji se intenzivno razvija još od prvog koncepta ECOHYBRID iz 1995. godine, a do danas je isporučeno više od 450 jedinica eCanter vozila klijentima u Europi, Japanu te Sjevernoj Americi. Isporučena vozila su do danas prešla više od 6 milijuna kilometara, s nultom stopom lokalne emisije CO2.

Komunalna vozila na električnom podvozju logični su korak u razvoju komunalnih vozila i zaštiti okoliša, a talijanski proizvođač komunalnih nadogradnji Iride to je već prepoznao.

Detalji o komunalnim nadogradnjama IRIDE dostupni su kod ovlaštenog zastupnika proizvođača IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

STUDENI/NOVEMBER 2023.

41

SPONZORIRANI PRILOG

Molok

Borovo – jedino nase oslonjeno na polupo Sustav polupodzemnih kontejnera Molok u Borovom naselju djeluje skladno, uniformirano, dobro se uklapa u vizuru naselja te udovoljava svim potrebama građana rad i Komunalac Vukovar s instalacijama polupodzemnih kontejnera MOLOK krenuli su još prije 10 godina kada su mnogi još bili vrlo sumnjičavi prema polupodzemnom načinu sakupljanja otpada i odvojeno skupljenih sirovina. Borovo naselje je krenulo oprezno, da bi danas postalo potpuno neovisno o svim drugim tipovima spremnika.

Sustav polupodzemnih kontejnera Molok je u ovom slučaju nedvojbeno dokazao kako je u stanju izaći na kraj s velikim količinama otpada koje istovremeno mogu biti uskladištene u velikom volumenu i na maloj površini. Uz sve pobrojano sustav djeluje skladno, uniformirano i dobro se uklopio u vizuru naselja. Za to su zaslužni i stanovnici Borovog naselja koji su ga s oduševljenjem prihvatili jer vide kako ovaj sustav ima smisla. Daje puno, a vrlo malo traži zauzvrat.

Višestambeni objekti U novije se vrijeme pokušava osmisliti način na koji bi se mogao provesti pravedniji sustav naplate odvoza i zbrinjavanja otpada, Borovo naselje potvrđuje kako je to moguće i kako je lako provedivo. Ovdje se ne radi o testnom razdoblju ili pilot projektu, već o velikom broju Molok instalacija koje udovoljavaju svim potrebama građana višestambenih jedinica.

42

STUDENI/NOVEMBER 2023.

10 godina u upotrebi, a još uvijek kao novi Iako se građani njime svakodnevno služe već deset godina Molok sustav polupodzemnih kontejnera ne pokazuje znakove zamora niti potrebu za izmjenom dijelova. Najbolje se to vidi na točkama na kojima se radi povećanja broja frakcija odvojeno skupljenog otpada moralo sustav dopuniti dodatnim kontejnerima. Po nadopuni teško je odgonetnuti koji Molok

lje u potpunosti dzemne kontejnere MOLOK

polupodzemni kontejner je nov, a koji već 10 godina u upotrebi što najbolje govori o kvaliteti upotrijebljenih materijala.

Ovlašteni pristup i uporaba Molok polupodzemni kontejneri su čipirani, a svaki višestambeni objekt ima svoj set ključeva koji otvara spremnike pridružene određenoj zgradi. Ovakav se način pokazao kao učinkovit, pravedan, jeftin i održiv jer se svi stanari pridržavaju pravila, pa je zaista teško naći otok na kojem je nešto nepropisno odloženo ili ostavljeno pored spremnika.

Borovo naselje kao uzor Svjedoci smo kako se u zadnje vrijeme eksperimentira, istražuje, smišlja, patentira, no netko tko je bio u Borovu naselju može s pravom postaviti pitanje: čemu kad Molok funkcionira?! Ne funkcionira od jučer, već je tu na usluzi svojim građanima 10 godina. Možda se pronađe neki bolji sustav, možda on jednog dana i zaživi, no danas i sada Borovo naselje dokazuje kako sve funkcionira baš onako kako je i zamišljeno, a to je danas rezultat koji je vrlo teško dostići.

Bravo za Vukovar i Borovo naselje.

STP je isporučio prvo specijalizirano vozilo za pražnjenje polupodzemnih kontejnera u Hrvatskoj još 2013. godine

Novo specijalizirano vozilo Komunalac Vukovar

STUDENI/NOVEMBER 2023.

43

PRED PR EDST STAV AVLJ LJAM AMO O

P on Pr nar

Pronar – Cjelovito rješenje za Od svojih početaka, u teškoj gospodarskoj stvarnosti Poljske prije tri desetljeća, tvrtka Pronar rasla je iznimnom brzinom i stigla do vodeće pozicije proizvođača strojeva za recikliranje, poljoprivredu i komunalne djelatnosti

Asortiman strojeva za recikliranje sastoji se od mobilnih i stacionarnih sita, usitnjivača i drobilica, sjeckalica

oljska tvrtka Pronar osnovana je 1988. godine kao malo lokalno poduzeće u Narewu. U posljednja tri desetljeća rasla je iznimnom brzinom i dosljednošću. Od malog lokalnog poduzeća osnovanog krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća postala je vodeći proizvođač strojeva za recikliranje, poljoprivredu i komunalne djelatnosti, te jedan od najvećih globalnih dobavljača naplataka i kotača, pneumatike, hidraulike i brojnih drugih komponenti potrebnih za proizvodnju strojeva.

Poljoprivredni korijeni Rad u ruralnoj i poljoprivrednoj industriji u sjeveroistočnom dijelu zemlje bio je iznimno koristan u ranoj fazi slobodnog tržišta u Poljskoj, nakon pada komunizma. Tvrtka se brzo razvila od trgovine poljoprivrednim proizvodima do opskrbljivača traktorima i drugim poljoprivrednim strojevima. Unutar nekoliko godina od osnutka pokrenuta je proizvodnja vlastitih traktora i prikolica u sklopu robne marke Pronar.

Proizvodnja se brzo proširila te nastavila rasti i u sljedećem desetljeću, a ubrzo su počeli proizvoditi i široku paletu proizvodnih komponenti - ne samo za upotrebu na vlastitim strojevima, već i za opskrbu drugih proizvođača opreme.

Prihod se uvijek ulagao u nove tvornice, tehnologije, proizvodne linije i talentirane zaposlenike. To je rezultiralo time da su postali najveći dobavljač traktora i prikolica u Poljskoj te se proširili na europsko tržište.

44

STUDENI/NOVEMBER 2023.

2000. godine počeli su razvijati nove proizvodne linije, poput komunalne opreme za ljetno i zimsko održavanje cesta.

Potom je uslijedilo projektiranje i uvođenje prvih strojeva za recikliranje.

Inovativne proizvodne tehnike Sve odluke, ulaganja i inovacije dovele su tvrtku do današnjeg položaja. Imaju više od 3.000 zaposlenika u osam tvornica (u izgradnji su i dvije nove tvornice), s ukupnim proizvodnim prostorom površine 574.000 m2, što je veličina 80 nogometnih terena te vlastiti Centar za istraživanje.

Vodeći su proizvođač poljoprivrednih strojeva s više od 5.500 proizvedenih prikolica godišnje. Među najprodavanijim su robnim markama u Poljskoj (s više od 50 % tržišnog udjela), Njemačkoj (drugo mjesto), Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Rumunjskoj i mnogim drugim europskim zemljama.

Također su i poznati proizvođač i dobavljač pneumatskih i hidrauličkih komponenti, osovina za prikolice, čeličnih bočnih profila s dobro razvijenom međunarodnom distribucijom.

Zahvaljujući inovativnim proizvodnim tehnikama svaki se mjesec proizvede 60.000 naplataka koji se distribuiraju proizvođačima traktora, građevinskih i šumarskih strojeva diljem svijeta. To čini Pronar trećim najvećim proizvođačem naplataka na svijetu. Široka lepeza priključaka za zimsko i ljetno održavanje cesta

recikliranje

dostupna je diljem svijeta, a tisuće takvih priključaka mogu se vidjeti u radu diljem Europe – od Skandinavije do balkanskih zemalja te od Ujedinjenog Kraljevstva do Ukrajine.

Centar za istraživanje i razvoj – jamac kvalitete Kao odgovor na globalni problem otpada, tvrtka je razvila cijeli niz strojeva za recikliranje koji se sastoji od mobilnih i stacionarnih sita, usitnjivača i drobilica raznih materijala, sjeckalica…

Takav napredak u kratkom roku ne bi bio moguć da nije izgrađen Centar za istraživanje i razvoj koji zapošljava vrhunske stručnjake i znanstvenike na razvoju najsuvremenije opreme.

Svakodnevno obavljanje brojnih testova i provjera komponenti jamči kvalitetu strojeva i materijala. Stručnjaci su uvijek na raspolaganju kupcima i njihovim željama te se, na zahtjev, strojevi mogu prilagoditi stvarnim potrebama krajnjih korisnika.

Pronar se i dalje svakodnevno razvija kako bi povećao efikasnost svojih proizvodnih procesa i unaprijedio proizvode novim tehnologijama te pravilnom implementacijom zbog postizanja optimalnih rezultata.

Fokus: recikliranje Inovacije su od velikog značaja kad je u pitanju proizvodnja strojeva za recikliranje, zato kompanija stalno ulaže u nove tehnologije. To uključuje ugradnju automatskih robota za zavarivanje kako bi se osigurao savršen proces zavarivanja, 3D laserske tehnologije i tehnologije rezanja mlazom vode koje također pružaju preciznost i osiguravaju jedinstvena svojstva proizvedenih dijelova.

Pronarovi strojevi za recikliranje distribuiraju se diljem svijeta sa snažnom prisutnošću na svim većim tržištima kao što su Sjedinjene Američke Države, Australija, Njemačka, Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Nizozemska, Skandinavija, Japan, Koreja, Kina i Izrael.

Svake godine sudjeluju na najvažnijim sajmovima diljem svijeta. Među njima su IFAT i Bauma (München, Njemačka), IFAT Eurasia (Istambul, Turska), Waste Expo (Las Vegas, SAD), Pol-Eco System (Poznan, Poljska) i Wasma (Moskva, Rusija). Na svakom od njih plijene pažnju posjetitelja.

Detaljnije informacije o Pronar asortimanu strojeva za recikliranje možete doznati kod tvrtke Gradatin d.o.o., ekskluzivnog zastupnika za Pronar – Recycling program (www.gradatin.hr)

STUDENI/NOVEMBER 2023.

45

ANALIZA

Proizvodnja vodika

Tržište proizvodnje vodika do 2028. dosegnut će 257,9 mlrd. dolara Rastuća potražnja za čišćim gorivima jedan je od glavnih čimbenika koji pokreću tržište vodika. No, rizici povezani s velikim početnim ulaganjima u postrojenja za proizvodnju vodika i tehnološki izazovi u implementaciji vodika u mreže prirodnog plina koče rast tržišta [pripremio] Tihomir Dokonal lobalno tržište proizvodnje vodika u 2023. procijenjeno je na 158,8 milijardi američkih dolara, a do 2028. dosegnut će 257,9 milijardi, procjene su iznesene u istraživanju "Tržište proizvodnje vodika prema tehnologiji, primjeni, izvoru i regiji proizvodnje - Globalna prognoza do 2028.", koju je objavio MarketsandMarkets.

Rastuća potražnja za čišćim gorivima jedan je od glavnih čimbenika koji pokreću tržište vodika. Globalna proizvodnja vodika raste zbog želje da se postigne neto nulta emisija stakleničkih plinova, a vodik je odavno prepoznat kao potencijalno gorivo s niskim udjelom ugljika, osobito u transportu. Izazov je bio kako to realizirati.

Vodik je u prednosti je u odnosu na fosilna goriva i iz dana u dan postaje sve skuplji. U sektoru transporta, troškovi gorivnih ćelija i stanica za punjenje određuju koliko su konkurentni automobili na vodikove gorivne ćelije, ali cijena vodika najveći je izazov za proizvođače kamiona.

U lakim vozilima, kao što su bicikli, automobili, autobusi, vlakovi, oprema za rukovanje materijalima, čamci, brodovi, komercijalni zrakoplovi, pomoćne pogonske jedinice (APU) zrakoplova, pomorskih plovila i specijalnih vozila. vodikove gorivne ćelije naširoko se koriste. Međutim, rizici povezani s velikim početnim ulaganjima u postrojenja za proizvodnju vodika i tehnološki izazovi u implementaciji vodika u mreže prirodnog plina kočili su rast tržišta posljednjih godina i očekuje se da će tako biti i tijekom predviđenog razdoblja do 2028. godine.

Sivi vodik je i dalje dominantan na tržištu Vodik je najrasprostranjeniji kemijski element u svemiru, ali ne nalazimo ga u u slobodnom obliku – moramo ga proizvoditi. Vodik ima sposobnost pohranjivanja energije koja će se kasnije osloboditi. Iz vodika možemo dobiti električnu, mehaničku ili toplinsku energiju bez emisije CO2 i s visokim učinkom, kao i kemijske proizvode s visokom dodanom vrijednošću kao što su amonijak, metanol i slično. U proizvodnji temeljni ostatak procesa je čista voda.

No, ako želimo koristiti vodik za proizvodnju električne energije, moramo ga izdvojiti iz dostupnih spojeva kao što su voda, biomasa ili otpad. Ovisno o postupku izdvajanja, govorimo o obnovljivom ili neobnovljivom izvoru. Da bismo to lakše razumjeli, stvoren je kod boje vodika koji jasno ukazuju kakav je proces ekstrakcije, spoj od kojeg polazimo i koji je izvor energije korišten.

Tako imamo „paletu” od zelenog vodika (dobivenog iz obnovljivih izvora energije), plavog vodika (koji se dobiva iz ugljikovodika) do sivog ili crnog vodika (onih s procesima koji najviše zagađuju).

Očekuje se da će proizvodnja sivog vodika zbog potražnje utemeljene na tradiciji i svestranoj primjeni zadržati najveći tržišni udio u razdoblju koje obuhvaća istraživanje, do 2028. No, zeleni vodik je najbrže rastući segment u promatranom razdoblju. Zeleni vodik se proizvodi bez emitiranja stakleničkih plinova, što ga čini ključnim alatom za dekarbonizaciju gospodarskih sektora kao što su transport, industrija i grijanje.

U izvješću se tržište proizvodnje vodika na temelju primjene dijeli u šest segmenata: rafinerije nafte, proizvodnja amonijaka, proizvodnja metanola, transport, proizvodnja električne energije i ostalo. Očekuje se da će do 2028. prometni segment rasti po najvišoj prosječnoj godišnjoj stopi zahvaljujući opsežnim naporima koji se ulažu u dekarbonizaciju cestovnog, pomorskog i zračnog sektora u Sjevernoj Americi, Europi i Azijsko-pacifičkoj regiji. Kao čist i učinkovit energent, vodik se sve više primjenjuje u transportu. Istražuje se kao potencijalno alternativno gorivo za teške kamione (dostavni kamioni i teretna vozila) na dugim relacijama, ali i u pomorskom transportu.

Azijsko pacifička regija predvodnik u rastu proizvodnje Očekuje se da će tijekom promatranog razdoblja proizvodnja vodika najbrže rasti u azijsko-pacifičkoj regiji koja obuhvaća velika gospodarstava kao što su Kina, Japan, Indija, Australija i Južna Koreja. Te zemlje su među predvodnicima u usvajanju zelenih tehnologija. Japan je prva zemlja koja je komercijalizirala gorivne ćelije i podupire primjenu gorivnih ćelija u stanovanju i u automobilskoj industriji. Cilj je primijeniti zeleni vodik u velikim razmjerima. Do 2025. planiraju imati 200,00 zelenih vozila na vodikove gorive ćelije i 320 stanica za punjenje vodikom kako bi zadovoljio globalne standarde vezane uz emisije ugljika.

CONSULTARE d.o.o

SPONZORIRANI PRILOG

Predvodnici održivog gospodarenja biootpadom u hrvatskim gradovima i općinama Ventilirajuće kantice za odvojeno sakupljanje biootpada nisu samo praktične, već i higijenske, te pružaju niz prednosti za građane i okoliš

posljednjem desetljeću, rastuća svijest o važnosti očuvanja okoliša i održivog razvoja dovela je do potrebe za inovativnim rješenjima za gospodarenje biootpadom. U tom kontekstu, tvrtka Consultare se izdvojila od ostalih i postala glavni lider u uvođenju sustava odvojenog sakupljanja biootpada kroz ventilirajuće kantice i biorazgradive vrećice u nekoliko hrvatskih gradova, kao što su: Osijek, Garešnica, Grubišno Polje, Popovača, Bjelovar, Velika Gorica, Đakovo, Slavonski Brod, Lipovljani, Novska itd.

Consultare stručnjaci za gospodarenje biootpadom, prepoznali su važnost efikasnog i jednostavnog sustava za prikupljanje i obradu biootpada, te su zajedno s tim gradovima razvili već dobro provjeren sustav koji koristi ventilirajuće kantice. Ove kantice nisu samo praktične, već i higijenske, te pružaju niz prednosti za građane i okoliš.

živo gospodarenje biootpadom može postići uz suradnju između privatnog sektora, lokalnih vlasti i građana. Smanjenje količine biootpada koji završava na odlagalištima i povećanje recikliranja doprinose smanjenju negativnog utjecaja na okoliš i stvaraju održivu budućnost za generacije koje dolaze.

Consultare nastavlja raditi na širenju ovog inovativnog modela gospodarenja biootpadom i na druge gradove i regije, doprinoseći očuvanju prirode i stvaranju zdravijeg okoliša za sve građane Hrvatske. Njihova posvećenost održivom razvoju i jednostavnim, a praktičnim rješenjima čini ih najefikasnijima u sektoru gospodarenja biootpadom.

Suradnja privatnog i javnog sektora Prošli mjesec, Consultare je zabilježio još jedan važan uspjeh u svojoj misiji da pomogne gradovima i komunalnim poduzećima u gospodarenju biootpadom. U suradnji s komunalnim poduzećem Čistoća iz Zadra, isporučili su 10.000 ventilirajućih kantica za odvojeno sakupljanje biootpada u kućama i stanovima. Ova isporuka predstavlja značajan korak prema unapređenju sustava gospodarenja biootpadom u gradu Zadru.

Ovaj projekt ističe se kao primjer uspješne suradnje između privatnog sektora i javnih komunalnih poduzeća, što rezultira poboljšanjem uvjeta života građana i smanjenjem negativnog utjecaja na okoliš.

Važnost edukacije Ventilirajuće kantice svojim dizajnom i otvorima na tijelu i poklopcu smanjuju neugodne mirise i sprječavaju truljenje biootpada, odnosno biootpad se isušuje. Ovaj sustav čini proces odvajanja biootpada značajno praktičnijim za građane i potiče ih na aktivno sudjelovanje u očuvanju okoliša.

Jedan od ključnih elemenata uspješne implementacije ovog sustava u gradovima je edukacija građana. Upravo zato tvrtka Consultare surađuje s lokalnim vlastima i komunalnim poduzećima kako bi pružili informacije i obuku građanima o pravilnom odvajanju biootpada i upotrebi ventilirajućih kantica.

Ovi uspješni projekti tvrtke Consultare dokazuju da se odr-

STUDENI/NOVEMBER 2023.

47

TEHNOLOGIJA

Gospodarenje otpadom

Kako optimizirati i poboljšati upravljanje otpadom Startupi širom svijeta iz dana u dan razvijaju inovativne metode i prakse koje proces upravljanja otpadom čine operativno efikasnijim.

A tržište raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,1 posto [pripremio] Tihomir Dokonal

lobalno tržište upravljanja otpadom u 2022. godini vrijedilo je oko 450 milijardi dolara, a do kraja 2026. vrijednost tržišta premašit će 542 milijardi dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta 2021. 2026. veću od 5 posto, podaci su analitičara platforme MarketsandMarkets.

Upravljanje i razdvajanje otpada su dva glavna pokretača rasta, a očekuje se da će zbog urbanizacije i industrijalizacije, sve veće zabrinutosti za okoliš i prihvaćanja održivih praksi upravljanje otpadom u idućim godinama imati sve snažniju ulogu.

Inflacija, poskupljenje rada i energenata samo su neki od razloga poskupljenja procesa upravljanja otpadom. Industrija otpada vrlo je regulirana, a trend je da se regulativa širi sa samih odlagališta na poticanje procesa kao što su recikliranje, ponovna uporaba, razvoj novih materijala i slično. Međutim, veća složenost neizbježno znači više cijene.

I u Hrvatskoj smo se uvjerili da razvrstavanje otpada doprinosi zaštiti okoliša, ali povećava trošak gospodarenja otpadom, pogotovo kada nemamo infrastrukturu koja će razvrstani otpad na odgovarajući način iskoristiti.

Industrijski roboti, sa senzorima, računalnim vidom i umjetnom inteligencijom, automatiziraju postupke odvajanja otpada, osiguravajući zbrinjavanje specifično za materijal Kako bi se taj troškovni udar bar malo ublažio, nužno je proces upravljanja otpadom učiniti efikasnijim i optimizirati ga. To pretpostavlja automatizaciju i digitalizaciju, odnosno primjenu tehnologija poput umjetne inteligencije, interneta stvari, strojnog učenja i blockchaina.

Digitalizacija i automatizacija procesa Upravljanje otpadom je složeni proces koji uključuje planiranje preuzimanja, transport i razvrstavanje otpada. Rad s

48

STUDENI/NOVEMBER 2023.

ogromnim količinama otpada čini proces dodatno kompleksnim. Integracija umjetne inteligencije u taj proces poboljšava operativnu učinkovitost. Troškovi se mogu značajno smanjiti primjenom sustava za praćenja otpada koji optimizira rute i učestalost sakupljanja otpada, smanjuje troškove goriva, ljudstva i vrijeme koje vozila izgube u prometu.

Procesi prikupljanja, sortiranja i odlaganja otpada sve više se automatiziraju. Razvijaju se robotski sustavi za recikliranje i razvrstavanje koji koriste algoritme podržane umjetnom inteligencijom (AI), dok dronovi nadziru odlagališta otpada kako bi izmjerili kvalitetu zraka i detektirali zračenje.

Računalni vid i algoritmi strojnog učenja omogućuju pametno sortiranje razlikovanjem različitih vrsta i veličina otpadnih materijala. To povećava točnost i brzinu sortiranja, posebno kada je riječ o plastici.

Startupovi i primjena novih tehnologija Novozelandski startup Arcubed razvija OneBin, automatizirane spremnike za recikliranje. Kada detektira predmet, spremnik automatski, pomoću umjetne inteligencije i računalnog vida, precizno razvrsta otpad prema kategoriji. Norveški startup Sensorita razvija pak IoT senzore koji koriste strojno učenje kako bi korisnicima pružili uvid u raspored kontejnera. To tvrtkama za gospodarenje otpadom omogućuje smanjenje troškova i osigurava učinkovito korištenje. Senzori također smanjuju emisija ugljika.

MUSA je indonezijski startup koji nudi IoT sustav za gospodarenje otpadom. Sadrži senzore i module za agregaciju podataka, analitiku i centralizirano upravljanje podacima. Nudi prilagođeni AI model na zahtjev. S MUSA-inim sustavom, industrijska postrojenja mogu pratiti i kontrolirati parametre okoliša u stvarnom vremenu kako bi se smanjio otpad. Njegovo integrirano izvješćivanje o okolišu i analiza podataka pružaju uvid upraviteljima postrojenja kako mogu smanjiti operativne troškove.

Američki startup FloVision Solution ugrađuje računalni vid

Izvor wastelink.com

u spremnike za otpad kako bi prepoznao i izdvojio otpad od hrane. Vrsta i cijena bačene hrane identificiraju se pomoću algoritama strojnog učenja. Ti se podaci zatim analiziraju kroz sustav FloVision Analytics, kako bi se korisnicima dale prilagođene preporuke za poboljšanje upravljanja otpadom. Sustav također predviđa potražnju kako bi se spriječila prekomjerna potrošnja i tako omogućuje zalogajnicama i restoranima da smanje količine odbačene hrane, a tako i dodatne troškove.

Indijski startup Wastelink pretvara otpadnu hranu koju preuzima od proizvođača i trgovaca u stočnu hranu. Kupuju višak hrane i otpad od žetve, neprodanu robu i višak hrane od

Indijski startup Wastelink pretvara otpadnu hranu koju preuzima od proizvođača i trgovaca u stočnu hranu

restorana, koji prerađuju u hranu za životinje. Platforma također nudi praćenje obrade otpada od početka do kraja lanca kako bi se poboljšala transparentnost.

Robotsko razvrstavanje otpada Ručno razvrstavanje otpada dugotrajan je proces, a ljudska neučinkovitost povećava količinu otpada koje završava na odlagalištima. Zato postrojenja za gospodarenje otpadom koriste robotsko razvrstavanje otpada. Industrijski roboti, zajedno sa senzorima, računalnim vidom i umjetnom inteligencijom, automatiziraju postupke odvajanja otpada, osiguravajući zbrinjavanje specifično za materijal.

Njemački startup Angsa Robotics razvio je autonomnog robota za sakupljanje otpada koji koristi umjetnu inteligenciju i strojni vid kako bi identificirao i pokupio otpad poput opušaka, čepova boca ili plastičnih ostataka u parkovima. Robot koristi senzore za izbjegavanje sudara tijekom autonomne navigacije. Analiza podataka koje prikupi na terenu omogućuje korisnicima da identificiraju optimalnu lokaciju za postavljanje kanti za otpad.

Kineski startup Clearbot gradi robote za prikupljanje oceanskog otpada, uz pomoć umjetne inteligencije i strojnog vida prepoznaje plastiku u vodama. Potpomognuti solarnom energijom, roboti se samostalno kreću i prikupljaju otpad. Radi unapređenja sustava identifikacije, roboti snimaju fotografije prikupljenog otpada.

Australski startup switcH2 razvija tehnologiju elektrolize za pretvaranje otpada u energiju. Elektrolizer se sastoji od katalizatora koji razgrađuju organski otpad iz pivovara kako bi se proizveo vodik. Vodik je čisto gorivo koje se koristi za proizvodnju električne energije ili pogon kamiona i strojeva. Startup tako osigurava cirkularnost u opskrbnom lancu organskog otpada.

Indijski startup Urbeno reciklira elektronički otpad. Njihov sustav usitnjava elektronički otpad kako bi se olakšalo recikliranje. Osim što nudi uvid u optimizaciju troškova,

STUDENI/NOVEMBER 2023.

49

Gospodarenje otpadom

Izvor angsa-robotics.com

TEHNOLOGIJA

Angsa Robotics: Autonomni robot koristi umjetnu inteligenciju i strojni vid kako bi identificirao i pokupio opuške, čepove boca ili drugi sitni plastični otpad u parkovima

startup također omogućuje tvrtkama da kontroliraju svoj lanac opskrbe kako bi bolje upravljale e-otpadom.

Britanski Blue Green Vision proizvodi optičke strojeve za sortiranje otpadne plastike. Uređaj ima hiperspektralnu kameru koja koristi infracrveno svjetlo za razlikovanje različitih vrsta plastike kao što su polietilen tereftalat (PET), polivinil klorid (PVC), polietilen (PE), polistiren (PS) i druge. Budući da je automatska, kamera omogućuje razvrstavanje velikih količina otpada u kratkom vremenu. Tako Blue Green Vision rješava izazove recikliranja plastike koji nastaju zbog poteškoća u kategorizaciji plastičnog otpada.

Tajlandski startup GEPP razvija informacijsku platformu za upravljanje digitalnim otpadom utemeljenu na oblaku.

Analizira podatke o otpadu tvrtki kako bi pratio jesu li materijali reciklirani ili ne. Platforma izračunava emisije stakleničkih plinova kako bi omogućila smanjenje emisije na temelju prikupljenih podataka. Startup nudi i obuku o pravilnom zbrinjavanju internog otpada.

Novi trendovi u gospodarenju otpadom obuhvaćaju inovativno kompostiranje te razvoj održivih materijala i biorazgradive ambalaže Inovativno kompostiranje Novi trendovi u gospodarenju otpadom obuhvaćaju i inovativno kompostiranje, razvoj održivih materijala i biorazgradive ambalaže te sličnih rješenja kako bi se zatvorio lanac opskrbe. Tehnologija blockchaina u tome igra važnu ulogu jer omogućuje praćenje životnog ciklusa materijala i proizvoda i tako poboljšava učinkovitost recikliranja i smanjuje količinu otpada koji završava na odlagalištima.

Tehnologije razgradnje koriste prirodne mehanizme za razgradnju organskih materijala u korisne proizvode. Kontrolirana razgradnja ili kompostiranje razgrađuje organski

50

STUDENI/NOVEMBER 2023.

otpad u jednostavnije oblike pomoću bakterija ili gljivica.

Dobiveni kompost obogaćuje tlo korisnim hranjivim tvarima i sprječava eroziju tla. Startupi primjenjuju kompostiranje kako bi smanjili količinu hrane koja se baca.

Američki startup Envirobe stvara mikroorganizme koji razgrađuju plastiku. Oni razgrađuju PET plastiku koja se koristi za ambalažu, boce za pića i slično. PET otpad se razgrađuje na sastavne monomere, etilen glikol i tereftalnu kiselinu, koji se koriste u ponovnoj proizvodnji plastike.

Australski startup Monty Compost razvija Monty Monitor, uređaj za praćenje komposta koji sadrži senzore za okoliš koji kontinuirano prate podatke o razgradnji: temperaturu tla, vlažnost i hlapljivost organskih spojeva. Mobilna aplikacija analizira te podatke kako bi pratila stanje komposta i ponudila uvide o tome kako poboljšati proces razgradnje.

Startup Greenback Recycling Technologies sa sjedištem u Velikoj Britaniji reciklira plastični otpad upotrijebljen za pakiranje hrane. Njegova platforma eco2Veritas koristi blockchain za praćenje podrijetla plastičnog ambalažnog otpada. Platforma traži dokaze u obliku slika, analize otpada, pametnih senzora i sličnih izvora kako bi potvrdila sastav plastike. Startup zatim primjenjuje kemijsko recikliranje temeljeno na mikrovalovima kako bi iz plastičnog otpada proizveo sirovinu iz koje se proizvodi nova ambalažu za hranu.

Priču o startupima koji nude inovativna rješenja u upravljanju otpadom završit ćemo s britanskim Recereumom koji razvija platformu temeljenu na blockchainu koja pretvara otpad u financijsku vrijednost putem digitalnih kovanica s popustom. Korisnici zarađuju Recereum kovanice razvrstavanjem otpada, odnosno odlaganjem staklenih, plastičnih, aluminijskih boca ili starih baterija. S digitalnim kovanicama mogu plaćati komunalne račune (struja, voda, plin) ili namirnice u trgovinama uz popust. Tako se korisnici potiču da pravilno razvrstavaju otpad, odnosno da pridonose većoj količini recikliranog otpada.