Tehnoeko 111

stručni časopis za tehnologije u ekologiji

lipnja 2024.

5.-7. lipnja 2024.

PROGRAM

14.00 - 16.00 Okupljanje sudionika / registracija

1. dan, srijeda, 5.6.

16.00 - 16.15 Otvaranje konferencije; pozdravni govori Luka Balen, dipl.oec., direktor FZOEU

16.15 - 18.00 1. Sekcija: ZAŠTO UVIJEK ISTA PITANJA?

Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

izv.prof.dr.sc. Renato Šarc

prof.dr.sc prof dr. sc. , Fakultet

PANEL Moderator izv.prof.dr.sc. P Mirko Budiša, dipl.ing.kem. teh., zamjenik direktora FZOEU; mr.sc. Tanja Bolte, direktorica Direktorata za okolje, Hrvoje Meaški, prof.dr.sc.

18.00

9.00 – 11.00 2. Sekcija: SORTIRANJE OTPADA, UPRAVLJANJE SORTIRNICAMA, GOSPODARENJE I TRGOVANJE RECIKLATIMA

Zagrebu; Sonja Polonijo, dipl.oec., Udruga gradova u RH

Julian Aberger, Dipl.Ing., Montanuniversität Leoben, Austrija mag. Ivan Plevnik, direktor KOCEROD

Ivana Buble,

Zoran Svetec, dipl.ing., direktor

Sonja Polonijo, dipl.oec., Udruga gradova u RH

PANEL

Zagreb; Sonja Polonijo, dipl.oec., Udruga gradova u RH

Panelisti direktor Ponikve eko otok Krk

11.00 - 11.15 Pauza

11.15 - 13.00 3. Sekcija: ENERGETSKA OPORABA OTPADA Renato Šarc, Montanuniversität Leoben izv.prof.dr.sc Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

dr.sc. Helga Stoiber

Dr.sc.

Hubert Baier, predsjednik ERFO - European Recovery Fuel Organisation, Bruxelles, Belgija Geert Cuperus

General of ERFO - European Recovery Fuel Organisation, Bruxelles, Belgija

mr.sc. Gregor Golja, univ.dipl.ing.stroj.,

PANEL M Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

Panelisti Mirko Budiša, dipl.ing.kem.teh., FZOEU, dr.sc. Helga Stoiber, dr.sc. Hubert Baier, mr.sc. prof.dr.sc.

PANEL M dr.sc. ; Panelisti

15.00 - 16.30 5. Sekcija: CENTRI ZA GOSPODARENJE OTPADOM U RH , dipl.ing., predsjednik Grupacije CGO pri HGK; direktor RCGO Šagulje dipl.ing., predsjednik grupacije CGO pri HGK; direktor RCGO Šagulje

Robert Podrug, dipl.ing., direktor CGO Bikarac

PANEL Moderator dipl.ing.; Panelisti FZOEU, Kristijan Gašparini, CGO Babina Gora, Robert Podrug, CGO Bikarac, Ivana Buble, Kostak, Ekonerg

16.30 - 16.45 Pauza

16.45 - 18.00 6. Sekcija: FINANCIRANJE PROJEKATA GOSPODARENJA OTPADOM Sonja Polonijo, dipl.oec. Udruga gradova u RH Sonja Polonijo

dipl. ing. stroj.,

programa i projekata EU

PANEL Sonja Polonijo; Panelisti dipl.oec., voditeljica FZOEU,

18.00 - 19.30 7. Sekcija: EDUKACIJA I MEDIJI

Tihana Škugor, univ spec.oecol., Unikom d.o.o, Osijek

PANEL Panelisti

Marina Bujan, 19.30 - 21.00

21.00 Get together r

9.00 – 10.30 8. Sekcija: GOSPODARENJE OTPADNIM MULJEVIMA I KOMPOSTIRANJE

izv.prof.dr.sc. dr.sc. d.o.o. Zagreb

Marko List, mag.ing.agr., predsjednik Hrvatske udruge kompostana; Consultare d.o.o

Tihana Škugor, univ.spec.oecol., Unikom Osijek

PANEL

10.30 - 10.45 Pauza 10.45 - 12.00 9. Sekcija: prof dr.sc. Ivica Berc, kategorija otpada, FZOEU

Panelisti dr.sc. Tatjana

PANEL ; Panelisti Ivica Berc,

13.00 - 14.00

14.00 - 15.00

Moderator dr.sc. dr.sc Bruno Šuta,

12.00 - 12.10 Pauza 12.10 - 13.30 10. Sekcija: RADNA SNAGA U SEKTORU GOSPODARENJA OTPADOM dipl.oec;

ing., direktor Komunalac d.o.o. Jurdani

PANEL

6 Vijesti

16 Intervju

prof. dr. sc. Roland Pomberger i izv. prof. dr. sc. Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

20 Ambalažni otpad

Izazovi modela proširene odgovornosti proizvođača

28 Consultare

Tko kaže da nema rješenja za biootpad u Dalmaciji?

30 Zelena politika

Koja zemlja Europske unije vodi najuspješniju ”zelenu politiku"

32 Zero waste - Leipzig

MBO postrojenja

40 Faun Variopress

Nova generacija vozila

42 Komptech

Kompostiranje je naša kompetencija

Impressum tEHNOEKO | O stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

44 CTE / Socage

Inovativne i pouzdane auto i kamionske radne košare 46 Ravo

Ravo R5: Maksimalna kompaktnost, kvaliteta i izdržljivost 48 Farid

Farid T1 Plus veliki korak naprijed u sektoru komunalnih usluga

50 Bigbelly

Sedamdeset implementiranih spremnika u Makarskoj 52 Iride

Najprodavaniji model komunalne nadogradnje Iride

STP

U skladu s Direktivama 56 Novinarska nagrada

Dodijeljena 26. “Velebitska degenija“

USUSRET 11. MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI TEHNOEKA U POREČU

Otpad nije smeće, već je vrijedan resurs, ali i najveća ugroza okoliša

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom (ZGO) otpad su tvari i predmeti koje ljudi odbacuju. Od svog postanka, ljudi čvrste i tekuće ostatke tretiraju kao bezvrijedno smeće, koje nastoje odvesti čim prije i čim dalje od mjesta boravka. Materijalnim poimanjem zanemaruje se nematerijalni otpad, polaznica stvaranja ljudskog otpada. U drugoj polovini dvadesetog stoljeća počinje ubrzani razvoj industrijske proizvodnje a time i količine antropogenog otpada. Sve veće količine sve opasnijeg otpada u odlagalištima postaju ugroza pričuva pitke vode te opstanka čovječanstva.

„Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.“ (Zakon o gospodarenju otpadom).

Čovjek zatrpan lavinom otpada konačno shvaća da problem otpada treba rješavati prije nego je otpad nastao (npr. „Smanjenje otpada počinje prije kupovine“). Poimanje nematerijalnog otpada postaje temelj cjelovitog i odgovornog gospodarenja otpadom. ZGO također ne educira da otpad sadrži vrijedne prirodne resurse. Ljudi još uvijek kad nešto ili nekog žele obezvrijediti kažu „Smeće jedno.“. Najstariji njemački stručni časopis za gospodarenje otpadom Müll und Abfall (MuA) razlikuje pojmove smeća i otpada. Slijedom suvremenih promišljanja Müll und Abfall postaje Stručni časopis za kružno gospodarstvo i gospodarenje resursima.

„Otpad je možda najobičniji, najvulgarniji i najbanalniji primjer ekološkog rizika u svakodnevnom životu. Gotovo svi ekološki rizici na ovaj ili onaj način povezani su s otpadom.“ (Johan Van Loon „Risik and Technology Culture“ 2002.)

Slijepo inzistiranje na odvojenom sakupljanju otpada povećava troškove, ali može značajno povećati i ugrozu okoliša te naročito zdravlje ljudi. Prije tridesetak godina u Zagrebu poznata tvrtka je odvojeno sakupljala i uskladištila opasni otpad. Nakon nekog vremena zatvoreno je skladište postalo premalo i metalne bačve s opasnim otpadom su prebačene na otvorenu površinu. Nakon nekoliko godina bačve su korodirale i onečišćene oborine su otjecale u podzemlje te su do danas zagađena četiri velika crpilišta pitke vode.

Nedavni veliki požar u Osijeku i dva klizanja na zagrebačkom odlagalištu Prudinec također dokazuju da treba promišljeno pristupiti projektima odvojenog sakupljanja otpada.

dr. sc. Zlatko Milanović

Grad Zagreb ukida dozvolu za odlaganje

biootpada na Markuševcu

Nakon što je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio smanjenje količina zelenog otpada koji se dovozi u kompostanu Markuševec, njegova zamjenica Danijela Dolenec rekla je da je Grad odlučio prihvatiti zahtjev udruga i poništiti dozvolu za dovoz biootpada iz kućanstava u kompostanu Markuševec.

Biootpad se u kompostanu Markuševec počeo dovoziti nakon eksplozije i urušavanja na odlagalištu otpada Prudinec – Jakuševec, zbog čega je zatvorena kompostana na tom odlagalištu.

„Iako se biootpad već četiri mjeseca ne dovozi na Markuševec, dozvola to omogućava. Postoji određena doza nepovjerenja kod građana. Bilo je traženo da Zrinjevac ograniči dovoz samo na zeleni otpad. Na to smo

Palfinger PC 1500 u pickup vozilu za KD Vodovod i kanalizacija

iz Rijeke

Riječkoj komunalnoj tvrtki Vodovod i kanalizacija isporučena je Palfinger dizalica PC 1500. Dizalica se nalazi u pickup vozilu Toyota Hilux. Palfinger PC 1500 ima maksimalni dohvat od 3,1 m i maksimalnu nosivost od 990 kg. Na krajnjem dohvatu dizalica može podići 430 kg. Dizalicom se upravlja putem ručnih komandi koje se nalaze u stražnjem teretnom prostoru.

pristali tako da je Zrinjevac tražio novu dozvolu koja će vrijediti isključivo za zeleni otpad. Kad kažemo zeleni otpad, mislimo na otpad od košnje u gradu Zagrebu, tako da je postupak u tijeku i ubrzo će biti izdana nova dozvola i na Markuševec se više neće moći dovoziti biootpad već

Biootpad se sada predaje privatnim oporabiteljima koji ga odvoze izvan

Generalni uvoznik u RH za:

Rasco na sajmu IFAT predstavio prvo hrvatsko komercijalno

vozilo na vodik

Tvrtka Rasco predstavila je na najvećem europskom sajmu komunalnih vozila IFAT u Münchenu veliku cestovnu čistilicu Lynx H2 5000 s pogonom na vodik!.

Lynx H2 5000 predstavlja revoluciju u tehnologiji održavanja gradova, pokazujući potencijal vodikovih gorivih ćelija na putu prema održivosti. Čistilicu pokreću isti elektromotori kakvi se mogu naći u električnim automobilima, ali energija potrebna za pogon vozila ne dolazi iz baterije, već iz gorivih vodikovih ćelija. Prilikom pretvaranja vodika u električnu energiju, jedini nusproizvod je voda. Čistilica može nositi preko 10 kilograma vodika pod pritiskom od čak 700 bara, što je napredna tehnologija kakva je rijetkost i u automobilskoj industriji.

Riječ je o izrazito složenom proizvodu koji je u potpunosti razvijen u Rascovu pogonu u Kalinovici. S obzirom da Hrvatska trenutno nema nijednu industrijsku niti javnu punionicu za vozila na vodik, čistilica je namijenjena stranim tržištima na kojima ova obiteljska tvrtka, koja zapošljava 400 radnika, ostvaruje 90 posto svojih prihoda.

„Ponovno smo dokazali da je Hrvatska itekako spremna za proizvodnju tehnološki naprednih vozila. Ova čistilica kru-

na je 35-godišnjeg rada kompanije i važan korak u ostvarivanju naše misije smanjenja štetnog utjecaja na okoliš i stvaranja zelenijih gradova. Zahvaljujući naprednim performansama, Lynx H2 5000 otvara novo poglavlje održavanja urbanih sredina predstavljajući niz inovativnih prednosti, kazao je predsjednik uprave tvrtke Ivan Franičević. Sa 150 proizvedenih vozila u 2023. godini, Rasco se s razlogom može nazvati najvećim proizvođačem u domaćoj automobilskoj industriji.

Multifunkcionalna komunalna nadogradnja

s Palfinger PK 17.001 SLD3 za komunalnu

tvrtku Arburoža

Specijalna multifunkcionalna komunalna nadogradnja opremljena

Palfinger dizalicom PK 17.001 SLD3 i stražnjim kiperom SKK115-4.2 isporučena je tvrtki Arburoža u Novalju.

Palfinger dizalica PK 17.001 SLD3, s maksimalnim dohvatom od 14,8 m, ima četiri hidraulična produžetka i opremljena je s polipnom grabilicom volumena 210 l za manipulaciju s krupnim otpadom. Dizalica ima radio upravljanje, ali i povišeni podest s kojeg se može upravljati pu-

Virovitička Opća bolnica proizvodi električnu energiju za vlastite potrebe

Virovitička Opća bolnica od kraja travnja proizvodi električnu energiju za svoje potrebe zahvaljujući solarima postavljenima na sve raspoložive krovove zgrada unutar bolničkog kompleksa. Bolnica raspolaže fotonaponskom elektranom priključne snage 367 kW u koju je uloženo oko 350.000 eura.

Osim očekivanog smanjenja emisije CO 2 od 65,38 tona na godišnjoj razini, vlastita solarna elektrana bolnici donosi do 80 posto uštede na računima za struju. Plan je ušteđeni novac iskoristiti za obnavljanje medicinskih aparata, infrastrukturu i poslovanje bolnice.

Bolnica je investiciju i zaokret prema zelenoj energiji ostvarila uz pomoć projekta Solar Roofs for Green Virovitica. Solarne elektrane postavljene su na pet ustanova u Virovitici: bolnici, dvorcu Pejačević, tvrtki Virkom, dječjem vrtiću Cvrčak i palači Pejačević. Ukupna vrijednost projekta je 735.000 eura, uz 85 posto sufinanciranja iz europske blagajne. Projekt je pripremila i prijavila Regionalna energetska agencija Sjever, koja je partner na projektu, dok su nositelji Grad Virovitica, tvrtka Virkom i Opća bolnica Virovitica. Ostatak od 15 posto investicije podmiren je dijelom iz vlastitih

FER uspješno završio investicijski projekt održive energetike

Na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva krajem travnja konferencijom je obilježen završetak projekta SOLAR FER u sklopu kojeg je instalirana nova solarna elektrana snage 600 kW i baterijski spremnik snage 92 kW i 215 kWh. Novi sustav pokriva gotovo 50 posto FER-ove potrošnje električne energije.

Proteklih godina na FER-u su postavljene dvije manje solarne elektrane i niz baterijskih spremnika, razvijen je vlastiti sustav upravljanja potrošnjom energije, instalirane su punionice za električna vozila, a projektom SOLAR FER je cijeli sustav podignut na višu razinu.

"Naš je cilj da FER u skoroj budućnosti postane energetski neovisan i ugljično neutralan. Već danas imamo više od 700 kW instaliranih solarnih elektrana, a baterijski sustavi će u konačnici premašiti 350 kWh i 150 kW. Razvili smo vlastiti sustav upravljanja potrošnjom i punionicama za električna vozila, a neke projekte ćemo tek predstaviti u nadolazećem razdoblju. Ovi sustavi omogućuju Fakultetu optimizaciju potrošnje lokalno proizvedene energije, ali i neke nove nastavne i istraživačke smjerove u našem radu. Projekt SOLAR FER nas je zapravo transformirao u fleksibilno energetsko čvorište, što znači da ćemo pametnim upravljanjem moći pružati usluge operatorima sustava, ali

i primjerice dijeliti višak energije u kontekstu građanske energije. Zahvaljujemo se vladama Islanda, Lihtenštajna i Norveške koje su pomogle u realizaciji ovog, za FER, značajnog infrastrukturnog projekta“, poručio je izv. prof. dr. sc. Tomislav Capuder, voditelj projekta. Naime, projekt "Fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe u mrežnom radu SEFER-005 – Faza 1", skraćenog naziva SOLAR FER, vrijedan je 815.000 EUR i financiran je od Islanda, Lihtenštajna i Norveške putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014. - 2021., uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u iznosu 693.000 EUR bespovratnih sredstava u okviru Programa "Energija i klimatske promjene".

Statkraft preuzima hrvatski portfelj projekata Neoena

Statkraft, europski proizvođač obnovljive energije, zaključio je akviziciju hrvatskog portfelja Neoena, francuske tvrtke za obnovljive izvore energije. To uključuje sve Neoenove projekte u ranoj fazi razvoja: projekte vjetroelektrana, solarnih elektrana, kao i projekte sustava za skladištenje energije u baterijama (BESS).

Neoen je prisutan u Hrvatskoj od sredine 2020., dok je Statkraft počeo sa svojim poslovanjem u Hrvatskoj 2021. Statkraft će sada, nakon što je dobio sva potrebna regulatorna odobrenja, pokrenuti svoje planiranje za proces integracije.

“Iako je ova akvizicija manjeg opsega, ona odgovara našoj

Prevrtač komposta za Eko-Flor Plus

Tvrtka O-K-TEH isporučila je u Kloštar Ivanić za tvrtku Eko-Flor Plus prevrtač komposta Backhus A50 te Backhus namatalicu crijeva za navodnjavanje.

Statkraftovu viziju: obnoviti način na koji se svijet napaja

jedan od četiri strateška baterijama. Inače, Neoen

trenutačno su aktivni u

Backhus prevrtač komposta se proizvodi u različitim veličinama i modelima, tako da se može savršeno integrirati u sustav i prilagoditi procesima. Primjerice, Backhus A50 dizajniran je za nasipe maksimalnom visinom od 2,4 m i širinom od 5 m, te postiže protok okretanja do 4.000 m³ na sat. Na raspolaganju je i stroj s još većom propusnošću. Ergonomska konstrukcija okvira stroja osigurava da materijal koji se okreće dolazi u dodir samo s rotorom tijekom rada. Valjak se preoblikuje s ispuštenim materijalom tako da gotovo ne dolazi do kontakta s okvirom okretača komposta. Uz to, Backhus prevrtač je dizajniran tako da osigurava jednostavan pristup svim komponentama, stoga je olakšano održavanje i čišćenje. Šasija modela A50 je dizajnirana tako da materijal koji uđe u okvir šasije odmah ponovno ispada. Kao rezultat toga, ne postoji ništa što bi ometalo nesmetano kreiranje nasipa komposta.

Za unaprjeđenje gospodarenja otpadom uloženo preko pola milijarde eura

U Osijeku je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore krajem travnja održana sjednica Grupacije održavanja čistoće i gospodarenja otpadom, na kojoj se raspravljalo o aktualnostima vezanim za unaprjeđivanje i nadogradnju sustava komunalne usluge. Direktorica Sektora industrije i održivog razvoja HGK Marija Šćulac je istaknula kako je HGK svjesna važnosti uloge komunalnih tvrtki u gospodarenju otpadom te da sustavno potiče dijalog komunalnih tvrtki i nadležnih institucija i članica Grupacije u rješavanju aktualne problematike Sjednici su prisustvovali predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao i Grada Osijeka. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen u izlaganju je rekao da se kontinuirano provode mjere za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom i da su osigurana sredstva za razne komunalne programe. Istaknuo je da je Vlada RH preko resornog ministarstva i Fonda zadnjih par godina osigurala više od pola milijarde eura bespovratnih sredstava za sanaciju odlagališta, kao i za izgradnju reciklažnih dvorišta, kompostana, sortirnica i postrojenje za reciklažu građevinskog otpada. Nabavljeno je 1,5 milijuna kanti i kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada. Izgrađena

su i četiri centra za gospodarenje otpadom dok su ostali u nekoj od izvedbenih faza ili u projektiranju.

„Nema niti jednog grada ni općine koji od Fonda ili Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nije dobio sredstva za unapređivanje svoje komunalne infrastrukture.“, istaknuo je Balen. Dodao je da je Vlada preko Fonda riješila i varaždinske bale, problem koji je tom gradu bio uteg skoro osamnaest godina.

Najavljeno je da Grad Šibenik planira nadogradnju centra za gospodarenje otpadom Bikarac u sklopu kojeg će biti energana u kojoj će se otpad i mulj pretvarati u toplinsku i eklektičnu energiju. Bit će to prvi cjeloviti centar za gospodarenje otpadom koji će uključivati sve sastavnice kružnog gospodarenja budući da će otpad postati novi izvor energije.

Predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja

Mario Boroz u svom je izlaganju naglasio kako su potrebni značajni pomaci u povećanju stope odvojenog prikupljanja otpada kako bi se postigli zadani ciljevi koji se također neće uspjeti ostvariti bez uvođenja energetske oporabe. Osijek je od svih velikih gradova u Hrvatskoj napravio najveći pomak u odvojenom prikupljanju otpada jer je 2022. godina završena s postotkom od 52 posto. „Takvim su rezultatima pridonijeli odgovornost i ekološka osviještenost sugrađana, edukacija građana svih dobnih kategorija, ali i stvaranje potrebnih infrastrukturnih uvjeta, smatra dogradonačelnik Osijeka Dragan Vulin.

KONTAKTIRAJTE NAS!

Techno Win Machine d.o.o.

Sesvetska cesta 101 a, 10360 Sesvete

Tel: +385 99 479 7615 +385 98 953 5070

e-mail:

Novi Stummeri za Čistoću Zagreb

Odnedavno Čistoća Zagreb u svom voznom parku ima nova Stummer troosovinska komunalna vozila montirana na MAN i IVECO šasije. Takva vozila dizajnirana su da budu okretna u gradskoj jezgri, a da nemaju gubitke u funkcionalnosti zbog smanjenih dimenzija. Stummer MEDIUM X4, odlikuje obilje noviteta koji pomažu korisnicima bolje planiranje, veću učinkovitost te najbitnije, smanjenje troškova prikupljanja. Od najvažnijih noviteta ističe se da je stražnji kut okvira povećan sa 70° na 80° čime se povećava volumen spremnika nadogradnje za 1 m 3 , uz zadržavanje svih dimenzija kao i kod prethodnog modela. Centar gravitacije pomaknut je prema prednjoj osovini smještajem cilindara za podizanje stražnjih vrata na krov nadogradnje. Položaj ploče za izbacivanje neprestano se mjeri laserskim senzorom postavljenim na prednji stup okvira. Ovisno o frakciji otpada koji se prikuplja, ploča za izbacivanje pruža optimalni kontra pritisak. Kada tlak dostigne maksimum (za zadanu frakciju) ploča za izbacivanje se pomiče prema unutrašnjosti tijela na zadanu udaljenost. Vozila je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o..

Sortirnicom Mihačeva draga upravljat

će Komunalno društvo Čistoća

Riječko Komunalno društvo Čistoća će u idućih pet godina upravljati sortirnicom odvojeno prikupljenog otpada Mihačeva draga u Rijeci, odlučeno je nakon ponovljenog javnog natječaja za uslugu upravljanja Sortirnicom. Postupak javne nabave pokrenut je 6. ožujka, a otvoren je bio do 15. travnja ove godine. Zaprimljena je samo jedna ponuda, Komunalnog društva Čistoća d.o.o., koje je i odabrano za upravitelja Sortirnice.

Ponuda Čistoće i na ponovljenom je natječaju bila jedina, a prema odluci o odabiru, objavljenoj na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave, Grad Rijeka će svom komunalnom društvu za upravljanje sortirnicom u narednih pet godina isplatiti 2.146.882,80 eura bez PDV-a, (2.683.603,50 eura, s PDV-om). Procijenjena vrijednost usluge u ponovljenom natječaju bila je jednako onoj u poništenom natječaju, a Čistoća je poslala u cent identičnu ponudu. U obrazloženju odluke objavljenom na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave navodi se kako su ovoga puta kriteriji za odabir stručnjaka koji će izvršavati predmet nabave zadovoljeni.

Prema Zakonu o javnoj nabavi naručitelj je obvezan poništiti postupak javne nabave ako je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave, osim ako ima ili će imati osigurana sredstva da uslugu plati po višoj cijeni. U obrazloženju odluke Grad navodi da je „naručitelj u svom proračunu u mogućnosti osigurati dodatna sredstva, odnosno ukupno potrebna sredstva u visini cijene ekonomski najpovoljnije ponude”.

Palfinger recycling nadogradnja za tvrtku

Eko-Obrada

Tvrtki Eko-Obrada isporučena je recycling nadogradnja s Palfinger Epsilon dizalicom TZ12-109, dohvata 10,9 m, i navlakačem kontejnera PH T18 SLD5 nosivosti 18 t. Nadogradnja je montirana na DAF XD 450 FAR 6x2. Palfinger Epsilon dizalica ima visoko sjedište “classic drive” s ručnim upravljanjem. Dizalicom se upravlja putem mehaničkih križnih ručica i nožnih pedala. Dizalica je opremljena Epsilon polipnom grabilicom SG300A sa šest lopatica.

Nastavlja se sufinanciranje

gradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom

Na sjednici Vlade održanoj početkom travnja, odlučeno je da se nastavi sufinanciranje gradnje četiriju regionalnih centara za gospodarenje otpadom: Babina gora, Lećevica, Lučino razdolje i Piškornica.

“Cilj je povećanje odvajanja i recikliranja otpada. Privremeno financiranje se usklađuje od 2024. prema sljedećim udjelima: 90 posto sredstava se osigurava iz fondova Europske unije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dok 10 posto osiguravaju jedinice lokalne i regionalne samouprave. Procijenjena potrebna sredstva iznose 46,21 milijun eura”, poručili su iz Vlade.

CGO Babina gora planiran je na području grada Karlovca, a uz sam Centar uključuje projektiranje i izgradnju četiri 4 pretovarne stanice (Karlovac, Ogulin, Slunj i Otočac). Vrijednost projekta je 43,6 milijuna eura, a CGO će zbrinjavati otpad iz Karlovačke te dijelova Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije. Projektiran je za potrebe oko 140.000 stanovnika u sedam gradova i 22 općine u tri županije. Nominalni godišnji kapacitet postrojenja je do 30.000 tona miješanog komunalnog otpada. CGO je planiran na području grada Karlovca, a trebao bi biti pušten u rad do kraja 2026. godine. Županijski centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalma-

tinske županije Lećevica uključuje i izgradnju šest pretovarnih stanica u Splitu, Sinju, Zagvozdu, Hvaru, Visu i Braču i s obzirom na razvedenost područja i brojne otoke koje Županija obuhvaća. Ukupni kapacitet obrade je oko 110.000 tona miješanog komunalnog otpada godišnje, a pokriva 55 gradova i općina, odnosno oko 455.000 stanovnika. Centar je planiran otprilike jedan kilometar sjeverozapadno od naselja Kladnjice u općini Lećevica, sjeverno od trase autoceste Zagreb –Split.

CGO Lučino razdolje pokriva područje Dubrovačko-neretvanske županije, odnosno gradove Dubrovnik, Korčulu, Ploče, Metković i Opuzen te 17 općina (Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka) s ukupno oko 122 tisuće stanovnika. Planirani kapacitet postrojenja za obradu je oko 40.000 tona miješanog komunalnog otpada godišnje. Centar je planiran na području općine Dubrovačko primorje otprilike kilometar zapadno od naselja Trnovica.

CGO Piškornica obuhvaća četiri županije sjeverozapadne Hrvatske (Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju) koje obuhvaćaju ukupno 110 općina i gradova s oko 530 000 stanovnika. Planiran je na području općine Koprivnički Ivanec, a projekt obuhvaća i izgradnju dviju pretovarnih stanica u Zaboku i Varaždinu. Kapacitet postrojenja za obradu je oko 100.000 tona miješanog komunalnog otpada godišnje.

Još jedno komunalno vozilo s nadogradnjom Iride za tvrtku Čistoća iz Zadra

Tvrtka Čistoća d.o.o. Zadar obnovila je svoj vozni park još jednim novim komunalnim vozilom s nadogradnjom IRIDE. Nabavkom ovog vozila s nadogradnjom Iride SAT 800 DP nastavlja se obnova voznog parka tvrtke, s ciljem povećanja učinkovitosti prikupljanja otpada. Ovlašteni uvoznik za nadogradnje

Najavljena gradnja reciklažnog dvorišta na

Kukuljanovu

Do kraja ove godine trebala bi biti ishodovana građevinska dozvola za reciklažno dvorište koje će se graditi na području Industrijske zone Bakar na Kukuljanovu, kod asfaltne baze, rečeno je na sjednici Gradskog vijeća Bakra. Ako sve bude kako je planirano, radovi bi mogli početi sljedeće godine, rekao je pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Davor Skočilić.

Dodao je da bi i izgradnja reciklažnog dvorišta na Kukuljanovu, uz komunalna dvorišta na Krasici, Hreljinu i Zlobinu, trebala riješiti gorući problem divljeg otpada na cijelom bakarskom području.

Pred realizacijom izgradnja

geotermalne elektrane u općini

Mali Bukovec

U općini Mali Bukovec u Varaždinskoj županiji pred realizacijom je izgradnja geotermalne elektrane snage oko 16 megavata. Za realizaciju projekta ukupno je potrebno oko 50 milijuna eura, a financirat će se sredstvima iz fondova Europske unije i državnog proračuna. Cilj je smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima. Otkupljena je glavnina zemljišta i ishodovana je okolišna dozvola. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odobrilo je idejni projekt, a Povjerenstvo Ministarstva sada razmatra glavni projekt razvoja i eksploatacije geotermalne energije na polju Lunjkovec – Kutnjak. Čeka se zadnja dozvola prije samog ugovaranja eksploatacije, rekao je načelnik općine Mali Bukovec Darko Marković.

Riječ je o specifičnom projektu jer bi se uz električnu energiju proizvodilo oko 90 MW toplinske energije kojom će se zagrijavati staklenici i plastenici lokalnih cvjećara.

„Na području same geotermalne elektrane će biti poslovna zona gdje će cvjećari moći preseliti svoje plastenike ili izgraditi nove staklenike”, pojašnjava načelnik Marković. Na dubini od 2.345 metara temperatura vode iznosi 142 Celsiusova stupnja što je više nego dovoljno za proizvodnju električne i toplinske energije, potvrdio je Alen Po-

žgaj, direktor javne tvrtke Bukotermal koja je pokrenula istraživanja. Bukotermal je u vlasništvu Varaždinske županije (85%) i općine Mali Bukovec (15%). Polje Lunjkovec – Kutnjak jedno je od potencijalnih geotermalnih izvora evidentiranih u knjizi Energetska tranzicija. Prostire se na površini od 99 četvornih kilometara i među najvećim je eksploatacijskim geotermalnim poljima u Hrvatskoj. U dokumentu je ukupno evidentirana 191 bušotina – 121 za proizvodnju električne energije i 70 bušotina za proizvodnju toplinske energije.

INTERVJU prof. dr. sc. Roland Pomberger i izv. prof. dr. sc. Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

Tehnologijezaenergetskogos funkcijizaštiteokolišainužne

Razgovarali smo s uglednim stručnjacima sa sveučilišta „Montanuniversität Leoben“ u Austriji, prof. dr. sc. Rolandom Pombergerom i njegovim kolegom izv. prof. dr. Renatom Šarcom, koji su izradili dokument o korištenju goriva iz otpada u cementnoj industriji za platformu weThink te iznijeli iskustva iz Austrije i drugih europskih zemalja u toj domeni

Profesore Pomberger, nedavno je na platformi weThink objavljen dokument o korištenju goriva iz otpada u cementnoj industriji koji ste izradili zajedno s kolegom izv. prof. Renatom Šarcom. Kako je došlo do suradnje s inicijativom weThink?

Kao svakog stručnjaka i znanstvenika zanimaju nas činjenice, razvoj i znanstveni podaci, a kad je riječ o gospodare-

nt e r v j u

nju otpadom, uvijek su nam potrebni ljudi i organizacije koji nude platforme za komunikaciju. Pitali su nas da pripremimo dokument o trenutačnom stanju korištenja krutih goriva iz otpada u cementnoj industriji i mi smo prihvatili jer imamo doktorate, projekte, stručne članke i mnoge druge aktivnosti u tom području.

Koliko dugo se bavite ovim područjem i koji su glavni ciljevi dokumenta?

Osobno se ovim područjem bavim već 25 godina, moj doktorat je vezan uz to, sudjelovao sam u mnogim projektima u više zemalja i svugdje sam suočen s istim pitanjima. Prije 25 godina u Njemačkoj, prije 20 godina u Austriji, prije 15 godina u Češkoj, prije deset godina u Sloveniji, svugdje su me pitali isto: kakve su posljedice po zdravlje ljudi; je li to dokazana tehnologija, kolike su emisije, koji otpad možemo koristiti i mnoga druga pitanja. Htjeli smo pripremiti dokument koji bi donositeljima odluka, medijima i zainteresiranoj javnosti dao odgovore na ova pitanja, na temelju znanstvenih spoznaja i najnovijih znanstveno dobivenih podataka. Ljudi malo znaju o termičkoj obradi otpada, još uvijek smatraju da je to novost, iako u Europi već postoji 280 cementara koje koriste suspaljivanje i preko 500 energetskih postrojenja za proizvodnju energije iz otpada – vrlo često nazivanih spalionicama.

Kao stručnjak koji se primarno bavi istraživanjem tehnologijama obrade otpada, kako ocjenjujete današnju tehnologiju u dijelu (su)spaljivanja otpada i kako Austrija kotira u realizaciji energije iz otpada?

Sve je počelo prije 30-ak godina. U Austriji sam se među prvima počeo baviti ovom temom. Tehnologija je razvijana i testirana u stvarnim uvjetima. Mogu reči da je Austrija danas jedna od vodećih zemalja u području energetskog iskorištavanja goriva iz otpada, SRF-a (od engl. Solid Recovered Fuel), zajedno s Njemačkom, Poljskom i Češkom. U Austriji se prosječno čak 80 posto toplinske energije koju cementare trebaju za proizvodni proces dobiva iz otpada. Ove četiri zemlje su ispred svih zemalja svijeta. Kolega Šarc je prije 10 godina na mom institutu radio na 100-postotnoj energetskoj zamjeni primarnih goriva poput ugljena s gorivima iz otpada u cementnoj industriji, u sklopu svog doktorata. Istraživanja i višemje-

podarenje otpadom su u

e su za cirkularnu ekonomiju

sečna testiranja u cementari pokazali su da se klinker može proizvesti koristeći samo otpad. Danas moderne cementare rade sa stopama supstitucije od čak više od 95% na godišnjoj razini i nema nikakvih problema.

Možete li nam komentirati austrijska iskustva u kontekstu društvene prihvatljivosti, tj. otpora javnosti glede termičke obrade otpada?

Prije 25 godina u Austriji svi su se tome protivili, kao i danas u nekim zemljama. Nakon što su određeni projekti bili realizirani, (su)spalionice su izgrađene i na kraju su svi vidjeli da zbog toga nema pravih problema. Potom, s godinama su usvajane nove tehnologije koje su postajale sve jače i efikasnije,

a kada je prije nekoliko godina pokrenut projekt najnovijeg postrojenja za termičku obradu otpada u Brucku na Muri, nitko mu se nije protivio, ni nevladine organizacije a ni građani lokalno. Postrojenje u tamošnjoj tvornici papira godišnje troši 160.000 tona goriva iz otpada i stoji usred grada i nitko se tome ne protivi. Prethodno je tvornica papira dobivala energiju iz ugljena i plina. Znači, radi se o kvalitetnoj zamjeni primarne energije kroz sekundarnu uz istovremeni doprinos smanjenju CO2 emisija i ovisnosti o uvoznim energentima.

Austrija je danas jedna od vodećih zemalja u području energetskog iskorištavanja goriva iz otpada, SRF-a, zajedno s Njemačkom, Poljskom i Češkom

Kako podići svijest građana i zajednice za taj ekološki doprinos u zemljama koje još nemaju instalirane kapacitete za korištenje goriva iz otpada - pogotovo u smislu zelene orijentacije Europske unije?

Mislim da treba ljudima objasniti da je to ipak naš otpad. Sve se na kraju pretvori u otpad, a ne može se sve reciklirati. Recikliranje je naravno dobro, ali nije rješenje za sav otpad. Dakle, potrebna su nam drugačija rješenja. Jedna opcija su odlagališta, ali ona dugoročno nisu dobro rješenje za okoliš. Druga je opcija zamjena fosilnih goriva otpadom i provedba dodatne dekarbonizacije. Ovo potonje je bolje rješenje za okoliš s više aspekata, jer se smanjuju emisije stakleničkih plinova, dobiva energija, a uz suvremene tehnologije emisije dimnih plinova iz (su)spalionica su stvarno niske.

Kakva je energetska bilanca goriva iz otpada i koliki su doprinosi energetskom sustavu Austrije?

U Austriji energane na otpad godišnje proizvedu oko pet posto ukupne energije potrebne zemlji. Na ovaj način ne možemo riješiti cijeli energetski problem, ali ga možemo djelomično ublažiti. Dobivanje energije na ovaj način mora se promatrati iz kuta regija. Veliki gradovi poput Zagreba ili Ljubljane primjerice, koji imaju sustav daljinskog grijanja, koriste trenutačno veliku količinu fosilnih goriva. Značajan dio mogao bi se zamijeniti gorivima iz otpada koji proizvodi sam grad, čime bi se riješila mnoga pitanja, a smanjila bi se i emisija stakleničkih plinova.

Zemlje koje nemaju razvijene kapacitete za spaljivanje ili suspaljivanje goriva iz otpada imaju problem gomilanja otpada kada nastanu određene tržišne prepreke trgovanja. Kako gledate na uvriježeno pravilo EU-a da svaka država mora sama brinuti o otpadu?

Postoje li alternative odlagalištima?

Što može biti alternativa? Često čujemo da sve treba reciklirati. Ali ne može se sav otpad reciklirati, a ako je to nemoguće i ako ima energetsku vrijednost, jedina alternativa je njegovo spaljivanje. Zatim se postavlja pitanje koja je tehnologija najbolja - je li to izravno spaljivanje u velikim sustavima bez prethodne obrade otpada? Ja osobno nisam za to, mislim da je bolje rješenje mehanička obrada otpada uz izdvajanje reciklabilnih materijala, a zatim proizvodnja krutog goriva iz otpada (SRF) i visokoučinkovito (su)spaljivanje.

Vi i Vaš kolega Šarc ste za uvođenje naknade za odlaganje otpada na odlagališta. Zašto?

Da, u našim međunarodnim aktivnostima zalažemo se za „oporezivanje“ odlaganja otpada. U sektoru otpada postoje nepisani zakoni i principi pa tako „drugi zakon odnosno princip o gospodarenju otpadom“ kaže: „Otpad ide tamo gdje je najjeftinije.“ Ako ne želite da previše otpada završi na odlagalištima, uvedite takse i tako potaknite preusmjeravanje otpada negdje drugdje, na recikliranje ili (su) spaljivanje. Takva mjera doprinijela je tehnološkom razvoju u Austriji, Njemačkoj i u mnogim drugim državama. Nemojmo zaboraviti da tehnološka proizvodnja reciklata i goriva iz otpada otvaraju i nova zelena radna mjesta i doprinose kvaliteti životne okoline. Odlagališta predstavljaju neodgovorno postupanje sa sirovinama i vrijeme njihove opravdanosti je prošlo.

Zamjena fosilnih goriva otpadom je bolje rješenje

za okoliš s više aspekata, jer se smanjuju emisije stakleničkih plinova, dobiva energija, a uz suvremene tehnologije emisije dimnih plinova iz (su)spalionica su stvarno niske

Nisam za ograničavanje izvoza ili uvoza, važna je trgovina, pa i kada je riječ o recikliranju otpada. Ali svaka država mora sama rješavati svoje probleme s otpadom, a izvoziti otpad zato što ljudi ne žele (su)spalionice u svojoj regiji - nije dobro rješenje. Netko tu odgovornost mora preuzeti. I druge zemlje traže svoja rješenja pa će u budućnosti otpad biti sve teže izvoziti. Povrh toga, izvoz otpada morate platiti, a istovremeno se odričete prednosti koju vam može donijeti prerada otpada u energiju.

Kako Njemačka i Austrija rješavaju problem otpada?

Prekretnica u Njemačkoj i Austriji bila je zabrana odlaganja neobrađenog otpada. Zbrinjavanje neobrađenog otpada bilo je zakonom zabranjeno, a onda su se morala uvesti rješenja za njegovo spaljivanje i obradu. Nije bilo lako jer je izgradnja (su)spalionica i kapaciteta za prihvat otpada trajala godinama pa je u početku javnost bila tome nenaklonjena. Ali na kraju se to pokazalo kao uspjeh, ljudi su prihvatili i navikli se na spaljivanje i suspaljivanje otpada.

Profesore Šarc, možete li ukratko dati pregled/ status aktualnih WtE projekata u Republici Hrvatskoj?

U Republici Hrvatkoj trenutačno dva projekta imaju provedene studije utjecaja na okoliš i dobivena rješenja o prihvatljivosti, CIOS Energy projekt u Sisku i projekt Eko reci park u Kutini. U oba projekta se radi o visokoučinkovitim postrojenjima koja će koristiti razne vrste goriva iz otpada. Dodatno je trenutno poznato da Centar za gospodarenje otpadom Bikarac u Šibeniku ide u izradu dokumentacije za energetsko postrojenje. Često čujem po skupovima u RH da ne postoji dovoljni pravni okvir da bi se takva postrojenja realizirala, ali kao što vidimo pravni okvir je dovoljan i dozvole se mogu dobiti. Ono čega mnogi nisu svjesni je činjenica da ovakvi projekti od strategije pa sve do realizacije i „prve vatre“ traju oko 10 godina. To su strateški, dugoročni i infrastrukturni projekti i najvažniji dio je kvalitetna dokumentacija i izrada najboljeg koncepta za stvarne potrebe tvrtke, regije i/ili grada. Gradi se ono što je u dokumentaciji izrađeno i ako tu pogriješite, dobit ćete problem za dugi niz godina. Stoga je bitno imati dugoročan, kvalitetni i strpljivi tim.

Jesu li i koje naše cementare napravile dodatne iskorake za prihvat SRF-a iz naših CGO-a?

Naše cementare su također napravile vrlo dobar iskorak i vidljivi je razvoj korištenja goriva iz otpada. Ukupno ima-

mo 6 cementara u vlasništvu četiri tvrtke – Cemex, Holcim, Nexe i Calucem, od kojih prve tri proizvode portland cement, dok Calucem proizvodi alumantni cement. Korištenje goriva iz otpada je na raznim razinama u pravnom i tehničkom kontekstu u našim cementarama pa je tako vidljivo da imamo stope termičke supstitucije od nekoliko posto pa sve do 60%. Trenutačno se provode razna investiranja u cementnoj industriji, od sekundarnih gorionika pa do dodatne zašite okoliša i smanjenja CO2 emisija. Činjenica je da cementna industrija ne samu u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi treba provesti značajnu dekarbonizaciju u sljedećim godinama i stoga one tvrtke i lokacije koje neće osigurati intenzivnu zamjenu primarnih sirovina sa sekundarnim sirovinama, visoku zamjenu primarnih goriva s gorivima iz otpada i povišenog udjela biogenog porijekla te tehničku dekarbonizaciju, neće imati opravdanje za svoje postojanje. Cementna industrija se nalazi na prekretnici i goriva iz otpada predstavljaju značajan doprinos dekarbonizaciji proizvodnje.

Nismo li u Hrvatskoj već umorni od „uvijek istih pitanja“? Vidite li izlaz iz tog limba?

Opsežna rasprava definitivno je bitan i nužan dio sektora gospodarenja otpadom, ali potrebne su i aktivnosti i investicije u infrastrukturu. Većina rasprava koje se vode u Hrvatskoj vezana je na miješani komunalni otpad i na centre za gospo-

ve. Odlagališta u Hrvatskoj predstavljaju najveći ekološki problem u sektoru otpada jer njihove niske cijene onemogućuju bilo kakve kvalitetne i tehnološke aktivnosti u sektoru gospodarenja otpadom. Postoji jako puno diskutabilnih tema kod odlagališta i stoga sam pobornik poreza na odlaganje i njihovog zatvaranja. Bez tih mjera neće doći do intenzivnijeg tehnološkog razvoja jer neće biti sigurnosti da će otpad završiti na obradi. Nadalje, sve jedinice lokalne samouprave bi trebale intenzivnije raditi na odvojenom prikupljanju otpada. Porazno je vidjeti da u 21. stoljeću neke JLS nisu sposobne osigurati vi-

Ako ne želite da previše otpada završi na odlagalištima, uvedite takse i tako potaknite

preusmjeravanje otpada negdje drugdje, na recikliranje ili (su)spaljivanje

soke stope izdvajanja papira, kartona, metala, stakla, plastike i drugih vrsta reciklabilnog materijala te nisu sposobne predati te sekundarne sirovine na tržište. Nadalje, ako želimo razvijati cirkularnu ekonomiju u Hrvatskoj, onda definitivno moramo odvojeno prikupljanje otpada prihvatiti kao dio kulture ponašanja i intenzivnije uključiti proizvodnu industriju u sektor reciklaže. Proizvodna industrija ima, između ostaloga, i obveze kroz „proširenu odgovornost proizvođača“ i sastavni je dio gospodarenja otpadom u Europi te stoga treba i intenzivnije preuzeti svoju ulogu. Cirkularna ekonomija iziskuje suradnju duž cijelog vrijednosnog lanca svake vrste materijala.

Izazovi modela proširene odgovornosti proizvođača

Cilj je povećati stopu odvajanja, sakupljanja i recikliranja. Svi u lancu, od proizvođača sirovina, boja, lakova, ljepila i ostalih komponenti do proizvođača i krajnjih potrošača, morat će se prilagoditi i uistinu shvatiti da imamo samo jedno mjesto za život

mbalaža je proizvod od bilo kojeg materijala koji se koristi za zadržavanje, čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda), od proizvođača do korisnika ili potrošača. Od pakiranja robe kupljene online, kupnje povrća i voća na placu, elektroničkih uređaja, namještaja, pića pa do šalica za kavu „za van”, ambalaža je svuda oko nas. U 2021. u EU je proizvedeno 188,7 kg ambalažnog otpada po stanovniku, 10,8 kg više po osobi nego 2020., što je najveći porast u 10 godina, te gotovo 32 kg više nego 2011., navodi Eurostat. Ukupno je u EU proizvedeno 84 milijuna tona ambalažnog otpada, od čega 40,3 % otpada na papir i karton, 19 % na plastiku, 18,5 % na staklo, 17.1 % na drvo i 4,9 % na metal.

Za Hrvatsku imamo nešto novije podatke: u 2022. ukupno je stavljeno na tržište 316.899 tona ambalažnog otpada, što približno iznosi 82 kg po stanovniku, navodi se u izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o ambalažnom otpadu za 2022. Najveći je udio papira i kartona (33,34 %), a slijede staklo (25,6 %), plastika/polimeri (21,79 %), drvo (9,01 %), metal (5,32 %), kompozitna ambalaža (4,27 %) te osta-

li ambalažni materijali (0,67 %). Najveći rast potrošnje zabilježen je kod staklene ambalaže (17,6 %) i ambalaže od papira i kartona (10,8 %).

Sakupljeno je ukupno 174.475 t ambalažnog otpada što iznosi 55 % ukupne količine ambalaže stavljene na tržište. Najviše je sakupljeno ambalaže od papira i kartona (45,07 %), slijede ambalaža od stakla (29,02 %), plastike (15 %), drva (8,47 %) i metala (2,44 %). Oporabljeno je 167.334 t ambalažnog otpada, odnosno 53 % ukupno nastalog ambalažnog otpada. Cilj oporabe je dostizanje stope od 60 %.

Ambalažni otpad se uglavnom oporabljuje recikliranjem tj. materijalnom oporabom s iznimkom otpadne ambalaže od drva koja se jednim djelom oporabljuje i energetski. Materijalno je reciklirano 166.199 tona, a energetski oporabljeno 1.740 tona. Stopa recikliranja iznosi 52,4 %. Pojedinačni ciljevi recikliranja po ambalažnim materijalima dostignuti su za karton i papir (64 % od zadanih 60 %), staklo (62 % od zadanih 60 %), drvo (43 % od zadanih 15 %) i plastiku (35 % od zadanih 22,5 %), dok cilj za metalnu ambalažu nije postignut (19 % od zadanih 50 %), navodi Ministarstvo u izvješću.

Proširena odgovornost proizvođača

Otpadna ambalaža je posebna kategorija otpada za koju se gospodarenje uređuje izdvojenim Pravilnikom. Osim toga, u Republici Hrvatskoj od 2006. uspostavljen je sustav proširene odgovornosti proizvođača (EPR sustav - eng. extended producer responsibility) u organizaciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Proširena odgovornost proizvođača predstavlja pristup prema kojem se proizvođačima

[autor] Tihomir Dokonal

daje značajna odgovornost – financijska i/ili operativna – za obradu ili odlaganje proizvoda nakon potrošnje. U 2022. godini ovaj je sustav obuhvaćao svu ambalažu stavljenu na nacionalno tržište i sav ambalažni otpad, uz iznimku ambalaže opasnih tvari i proizvoda od koje nastaje otpadna ambalaža koja je opasan otpad. Za organizaciju zbrinjavanja ove vrste ambalaže bili su odgovorni distributeri i proizvođači opasnih tvari i proizvoda pakiranih u ambalažu. Kao proizvođač ambalaže, Vetropack Straža ima višestruku ulogu u sustavu proširene odgovornosti. „Nama, kao primarno proizvođaču ambalaže, temeljna je obveza osigurati da naši proizvodi udovoljavaju strogo postavljenim standardima, uključujući ograničenja na udio teških metala. Pored toga, kontinuirano radimo na smanjenju mase naših proizvoda, čime se znatno smanjuje potrošnja sirovina i energije, a samim time i naš ekološki otisak”, tumači Maja Starček iz korporativnih komunikacija Vetropack Straže.

„U svojstvu proizvođača proizvoda koji se pakira – jer se naše staklenke pakiraju na palete s ciljem sigurnog i učinkovitog transporta - zadovoljavamo sve regulatorne zahtjeve Republike Hrvatske, uključujući obveze plaćanja naknada Fondu za zaštitu okoliša. Dodatno, nastojimo koristiti što manje jednokratnih ambalažnih materijala – naše palete i PP podlošci su povratna ambalaža koju preuzimamo natrag od kupaca i ponovno koristimo, čime se izbjegava nepotrebno stvaranje otpada.

Naša posljednja, ali jednako važna uloga je uloga oporabitelja. Kao jedini proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj, jedini imamo i mogućnost materijalno oporabiti staklo – odnosno iz otpadne ambalaže ponovno proizvesti visokokvalitetne proizvode. Reciklirano staklo ne gubi na kvaliteti i može se reciklirati bez ograničenja, čime se štede sirovine i energija te znatno smanjuju emisije stakleničkih i drugih otpadnih plinova”, razlaže Starček.

Iz Vetropacka poručuju da bi trebalo postrožiti primjenu propisa te jačati mehanizme kontrole i nadzora. Naime, trenutna stopa recikliranja iznosi oko 59 posto, a nešto manje od pola ukupne staklene ambalaže s hrvatskog tržišta, nažalost, završava na odlagalištima. Ova statistika postaje još više zabrinjavajuća uzmemo li u obzir da većinu recikliranog stakla čini ambalaža koja dolazi iz depozitnog sustava, što znači da staklo izvan tog sustava ima jako nisku stopu recikliranja, oko 30 posto.

Udio rabljenog stakla u proizvodnji Vetropack grupe iznosi u prosjeku 57 posto, dok je tehnološki maksimum mnogo viši (i do 90 posto). S obzirom na to da je stopa prikupljenog stakla vrlo niska, količina prikupljena s domaćeg tržišta ne zadovoljava njihove potrebe pa Vetropack većinu stakla koje reciklira mora uvoziti.

Usklađivanje s regulativom

Za prehrambenu industriju poput Podravke gospodarenje otpadom važan je segment poslovanja. Kompanija prati svjetske trendove u gospodarenju otpadom koji se oslanjaju na kružno gospodarstvo. U Strategiji održivog poslovanja Grupe Podravka zacrtano je da se otpad od hrane u proizvodnji

do kraja 2030. smanji za 5 % po toni proizvedenih proizvoda. Drugi cilj je smanjenje ukupno stvorenog otpada po toni proizvedenog proizvoda koji ide na odlagalište za 2 % godišnje te smanjenje komunalnog otpada po toni proizvedenog proizvoda za 2 % godišnje do kraja 2030.

Udio ambalažnog otpada u ukupno proizvedenom neopasnom otpadu iznosi oko 30 %. U strukturi ambalažnog otpada najveći je udio papira i kartona (45 %), plastike (17 %), višeslojne (15 %) i drvene ambalaže (12 %), dok ostatak ambalaže čine staklena, metalna i miješana ambalaža (11 %). Ambalažni otpad se odvaja i sortira na mjestu nastanka prema vrstama te zbrinjava putem ovlaštenih tvrtki. Gotovo sva nastala otpadna ambalaža (97 %) zbrinuta je postupcima recikliranja i oporabe.

U Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje unificirano provođenje dobrih praksi kako bi gospodarenje otpadom jednako funkcioniralo na nacionalnoj razini

Do kraja 2030. godine 100 % Podravkine ambalaže bit će reciklabilno, povratno ili kompostabilno za sve prehrambene proizvode. Također, do 2030. Podravka se obvezala imati ambalaže bez polistirena, a udio recikliranih ambalažnih materijala u plastičnoj ambalaži bit će minimalno 25 %. „Gospodarenje ambalažnim otpadom veliki je izazov, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, stoga je i razumljivo da je predmet čestih izmjena u domaćoj i EU legislativi. Podravka, kao i ostale kompanije, redovito daje svoja očitovanja kroz sudjelovanje na e-savjetovanjima ili preko interesnih udruže-

nja (HGK, HUP, EKO OZRA d.o.o.) kako bi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom funkcionirao što učinkovitije i bio primjenjiv u praksi. Zbog izmjena legislative i Podravki, kao i svima, potreban je određen period da bi uskladila i prilagodila svoje poslovanje novim odredbama”, poručuju iz koprivničke kompanije.

Kao i Podravka, Atlantic Grupa je konstruktivno sudjelovala u procesu javnog savjetovanja vezano na Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. „Skretali smo pozornost na odredbe Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži koje će uzrokovati povećanje troškova proizvodnje, neravnopravan položaj na izvoznim tržištima u odnosu na proizvođače drugih država, smanjenje broja proizvoda namijenjenih izvozu, i u konačnici negativan financijski efekt za sve izvoznike proizvoda koji podliježu odredbama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži”, kaže Mirela Sekula, voditeljica Zaštite okoliša u Atlantic Grupi.

Novim Pravilnikom u sustavu Fonda je predviđeno uvođenje depozitnog sustava i za druge vrste ambalažne plastike i tetrapaka, što će osigurati

veću učinkovitost sustava

Kružno recikliranja kao dugoročni cilj

U Atlanticovoj ambalaži najviše je plastičnih materijala (PET predoblici, zatvarači, višeslojne folije), pa je u korporativni ESG postavljen cilj da se poveća udjel reciklirane plastike u ukupnoj količini nabavljene plastike. U 2023. udio reci-

klirane plastike u ukupnoj količini nabavljene plastike bio je 15,2 %. Brend Donat uveo je 100 % reciklirane PET boce na svim tržištima i zatvorio krug u suradnji s dobavljačem; druge dobre prakse uključuju uvođenje 30 % reciklirane rastezljive folije i 30 % reciklirane termo skupljajuće folije za operativno poslovanje. Osim fokusa na recikliranu plastiku, za veći broj svojih proizvoda Atlantic grupa koristi kartonsku i papirnu ambalažu s FSC certifikatom, kojim se potvrđuje da je ambalaža proizvedena od recikliranog papira i drvne sirovine koja dolazi iz održivo upravljanih šuma.

Više od 93% svih ambalažnih materijala koji su plasirani na tržište u 2023. godini može se reciklirati. Također, Atlantic Grupa je među rijetkim kompanijama koja je postizanje ciljeva vezanih uz reciklabilnost ugradila u kriterije za ostvarenje bonusa Uprave Grupe.

„Naš opći dugoročni cilj je kružno recikliranje, odnosno pretvaranje iskorištene ambalaže u novu, za što je preduvjet da su svi oblici ambalaže reciklabilni. Tako se na primjer brend Argeta puni u dozice od aluminija koji se može konstantno reciklirati; u segmentu kave umjesto nereciklabilne tripleks folije postupno uvodimo inovativnu reciklabilnu foliju, a Cedevita je PVC sleevove zamijenila PET materijalom”, tumači Sekula. „Ambalažni otpad predaje se ovlaštenim sakupljačima otpada za pojedine kategorije ambalažnih materijala, koji potom završavaju kod krajnjih oporabitelja na recikliranju kad god je to moguće. Za ne reciklabilne ambalažne materijale tražimo partnere koji nude najbolja rješenja, npr. kad se radi o spaljivanju otpada, da se energija koja se oslobađa pri spaljivanju koristi u svrhu dobivanja topline za zagrijavanje.”

Razvoj održivih proizvoda

Ana-Marija Vitko, menadžerica internacionalne POS logistike u dm-u, ističe kako ovaj trgovački lanac poduzima sve mjere kako bi spriječio i smanjio nastanak otpada te odgovornim gospodarenjem otpadom povećao učinkovitost upotrebe resursa. To podrazumijeva odvojeno prikupljanje, ponovnu uporabu i oporabu, kao i promicanje ponovne uporabe i recikliranja.

„U prodavaonicama diljem Hrvatska kupcima i djelatnicima omogućujemo ispravno odlaganje otpada. Većina prodavaonica dm-a opremljena je prešama za karton i foliju što djelatnicima olakšava pripremu otpadne ambalaže za transport. Ambalažni otpad preuzima vanjski partner koji ima dozvole i uvjete za propisno zbrinjavanje i oporabu, pri čemu većinu ambalažnog otpada čini karton, a manji udio folija”, tumači Vitko. „Već godinama intenzivno radimo na razvoju održivih proizvoda dm marke te stalno povećavamo udio reciklata u ambalaži, a još 2014. uklonili smo mikroplastiku iz svih proizvoda za njegu tijela, kosu i zubi. Primjer takvog pristupa razvoju proizvoda je brend no planet b čiji su proizvodi proizvedeni od otpadnih resursa te se oslanjaju na upcycling. Odbačene breskve i ostatci taloga kave ne završavaju u smeću već postaju no planet b proizvodi za njegu kože i kose.”

Postavljanjem dm eko punionica u 12 prodavaonica na-

pravljen je dodatan korak u smanjenju plastičnog ambalažnog otpada: kupci mogu ponovo napuniti boce pri kupnji deterdženata za rublje i suđe u rinfuzi. Boce su izrađene od 100 posto reciklirane plastike ili održivih sirovina (šećerne trske), a deterdženti su 100 posto biorazgradivi i dolaze iz društveno odgovorne proizvodnje.

Trgovački lanac JYSK, specijaliziran za prodaju namještaja i opreme za kućanstvo, nastoji na hrvatsko tržište prenijeti dobre prakse s matičnog skandinavskog tržišta. A to nije jednostavno.

„Nažalost, u Hrvatskoj nismo uspjeli pronaći partnere koji su spremni osigurati adekvatan način recikliranja. Tu govorimo ne samo o zbrinjavanju otpada, već i o zbrinjavanju primjerice dotrajalih proizvoda za spavanje”, kaže Zvjezdana Sirk Novak, komunikacijska menadžerica JYSK-a za Hrvatsku, Sloveniju, BiH i Srbiju.

„Naš otpad se u najvećoj mjeri odnosi na kartonsku ambalažu te u manjoj mjeri foliju. No, upravo je nedavno napravljen najveći iskorak po pitanju folije ukidanjem plastične folije s drvenih paleta, što će godišnje na razini cijelog JYSK-a rezultirati smanjenjem 920 tona plastike”, razlaže Sirk Novak. „Želimo smanjiti negativan utjecaj na okoliš i zato kontinuirano radimo na razvoju i razmišljamo o održivijim rješenjima. Cilj nam je integrirati ekološku održivost u sva relevantna područja svojeg djelovanja, prije svega kroz proizvode koje plasiramo, pa tako i na području ambalaže. Ulažemo maksimalne napore kako bi se smanjio udio ambalaže, povećanjem recikliranog sadržaja i dizajniranjem ambalaže koja se može jednostavno reciklirati.”

JYSK-ove trgovine i uredski prostori su u unajmljenom prostoru, pa sustav gospodarenja otpadom uvelike ovisi o tome kako je organizirano gospodarenje otpadom u trgovačkim centrima, odnosno kod najmodavaca, te o tome kako je gospodarenje otpadom uređeno na razini grada u kojem se trgovina nalazi.

„Što se internih procedura tiče, tu poduzimamo sve korake po pitanju razdvajanja otpada od separiranja kartonske ambalaže, baterija, plastičnih najlona do bio i komunalnog otpada. Početkom godine pridružili smo se i inicijativi 'Plastic free Croatia' kako bismo dali svoj doprinos u borbi protiv onečišćenja plastikom te podigli svijest samih zaposlenika o važnosti održivijih praksi”, dodaje Sirk Novak.

Trgovački lanci kao proizvođači

Promatrajući sav otpad, od ukupno 50.239,04 metričkih tona materijala koji se može reciklirati, uključujući komunalni otpad, proizvedenih u 2021. i 2022. godini, Lidl je uspio ponovno upotrijebiti i reciklirati oko 33.611,90 metričkih tona, što predstavlja oko 66,90 posto. Povećanje količine PET ambalaže s 0 u 2021. na 3.706,65 metričkih tona u 2022. rezultat je promjene u vođenju evidencije PET ambalaže prikupljene od kupaca koja je u sustavu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a koja se ranijih godina nije računala u ukupnoj količini otpada.

„Unatoč svim naporima koje Lidl ulaže u svojim procesima, nije moguće u potpunosti izbjeći materijale koji se ne mogu ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Stoga je 4.728,92 metričkih tona komunalnog otpada i 917,17 metričkih tona neopasnih materijala za recikliranje moralo biti odloženo kao preostali otpad”, tumače u trgovačkom lancu.

Više od petine ukupne količine nastalog otpada u 2021. i 2022. u Lidlu činio je biorazgradivi otpad poput voća, povrća, kruha i biootpada. Lidl Hrvatska preko svojih dobavljača organski otpad zbrinjava procesom fermentacije u bioplinskom postrojenju. U Lidlovom poslovanju je u izvještajnom razdoblju nastalo i 299,63 metričkih tona opasnog otpada za recikliranje. Zbog proširenja asortimana elektroničkih proizvoda te kupnje novih i prikupljanja baterija iz dotrajalih viličara, u 2022. se gotovo udvostručila ukupna količina opasnog otpada. Ukupni udio opasnih materijala koji se mogu reciklirati iznosio je 0,71 posto.

Trgovački lanac Konzum ističe da je uglavnom kupac, odnosno prodavatelj proizvoda, a u tom slučaju odgovornost je na samim proizvođačima. No, za artikle koje direktno uvozi i stavlja ih prvi na hrvatsko tržište, Konzum ima status proizvođača. „Tada pratimo količine ambalaže koje kao kompanija prijavljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te sukladno tome plaćamo propisane naknade. Dodatno, u suradnji s našim dobavljačima u procesu smo pronalaženja alternativa za plastičnu ambalažu i proizvode te nam je cilj uvođenje alternativa za proizvode koji su pod našim nadzorom gdje imamo direktnu mogućnost odabira (npr. oprema na gastro odjelima, vrećice za kupce, ambalaža proizvoda privatne robne marke), dok za ostale proizvode o načinu proizvodnje odluku donose proizvođači. Iako je korištenje alternativa ili reciklirane plastike znatno skuplje, svjesni smo utjecaja koji imamo te želimo pridonijeti smanjenju korištenja plastike u zajednici”, kažu u Konzumu. „U svim našim objektima, uključujući i prostore naše Internet prodavaonice, sortiramo otpad, najčešće plastičnu, kartonsku, staklenu i metalnu ambalažu, kako bismo odvojili korisne sirovine koje se zatim u suradnji s tvrtkama ovlaštenima za skupljanje otpada recikliraju ili oporabljuju. Također, osim ambalažnog otpada u procese recikliranja, oporabe ili kompostiranja idu i druge vrste otpada, poput biootpada i jestivog otpadnog ulja.”

Jamnica je na svojim proizvodnim lokacijama izgradila Eko kutak, mjesto za privremeno skladištenje svih vrsta otpada. U cilju učinkovitijeg razvrstavanja, tijekom proteklih godina nabavili su i nove spremnike za otpad te drugu potrebu opremu. „U sklopu sustava proširene odgovornosti proizvođača, Jamnica Plus je usmjerena na smanjenje ukupnog utjecaja na okoliš samih proizvoda i ambalaže, uključujući preuzimanje odgovornosti za cijeli životni ciklus proizvoda, posebno prilikom povrata, recikliranja i konačnog odlaganja vlastitih proizvoda, uključujući i ambalažu”, tumači Ivana Krnjević, voditeljica zaštite okoliša u kompaniji. Te mjere obuhvaćaju prihvatljivi dizajn proizvoda i označavanje ambalaže, korištenje višekratne ambalaže, primjerice povratno staklo u nosiljkama te uvođenja neodvojivog čepa.

„Dodatno, želimo istaknuti našu odgovornost tijekom proizvodnje proizvoda kojima je ambalaža pogodna za recikliranje (recycle), ponovnu upotrebu (reuse) te da količina upotrijebljenog materijala bude što manja (zero waste). Naime, do 2025. proizvođači pića moraju imati minimalno 25 % reciklata u bocama koje stavljaju na tržište, a do 2030. taj se postotak treba povećati na 30 %. Trenutno na tržištu imamo boce Jane proizvedene od 100 % rPET-a (volumeni 0,5 l i 0,33 l) s ciljem kontinuiranog povećanja udjela rPET materijala u našim proizvodima”, kaže Krnjević te dodaje kako „povratna ambalaža predstavlja najbolji instrument u smanjenju količine ambalažnog otpada, stoga je potrebno poticati stavljanje na tržište i korištenje povratne ambalaže u što većoj mjeri”.

Uspješan sustav povratne naknade

Uvođenjem depozitnog sustava za ambalažu od pića i napitaka Hrvatska je 2005. napravila veliki iskorak u posebnim kategorijama otpada, potvrđuju u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Europska komisija je kroz svoje direktive takav sustav prepoznala kao najučinkovitiji u postizanju ciljeva kružne ekonomije, a Fond ga uspješno vodi već skoro dvadeset godina.

Otkako je u Hrvatskoj uspostavljen sustav povratne naknade, prema evidenciji Fonda skupljeno je više od 12 milijardi različitih plastičnih i staklenih boca te limenki pića. Sva ta ambalaža isporučena je domaćim ovlaštenim oporabiteljima na daljnju reciklažu.

Ostale vrste plastike, stakla i metala odvojeno se prikupljaju preko komunalnih društava koja su u vlasništvu gradova i općina. Kako bi se prikupilo što više takve ambalaže, Fond je za jedinice lokalne samouprave nabavio spremnike za odvojeno prikupljanje otpada. Međutim tendencija je da se ambalaža koja na sebi nosi oznaku povratne naknade i dalje vraća u trgovine jer tako oporabitelji dobivaju čistu i kvalitetnu sirovinu koju mogu koristiti za proizvodnju novih proizvoda, a ujedno Hrvatska ostvaruje zacrtane ciljeve u gospodarenju ambalažnim otpadom.

Novim Pravilnikom u sustavu Fonda je predviđeno uvođenje depozitnog sustava i za druge vrste ambalažne plastike i tetrapaka, što će osigurati još veću učinkovitost sustava i veći doprinos ciljevima propisanim Direktivom o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Tu je naravno i sustav proširene odgovornosti, ali i brojne druge novine. Fond će, u suradnji s Finom, uspostaviti Registar obveznika, poticat će se i eko dizajn ambalaže, a eko modulacija će biti polazišna točka pri obračunavanju naknada za obveznike plaćanja. U Fondu rade na stručnim podlogama koje će, sukladno Zakonu, omogućiti prijedlog modela plaćanja komunalnim društvima za uslugu prikupljanja reciklabilnog, većinom, ambalažnog otpada. Naravno i dalje treba raditi na edukaciji informiranju kako građana tako i proizvođača, ističu u Fondu.

Kružno gospodarenje otpadom je tema u fokusu

„Nastojimo smanjiti količinu otpada koji se odlaže kao komunalni otpad i aktivno tražimo rješenja za ponovnu upotre-

bu ili recikliranje svake vrste otpada koji nastaje u našem izravnom poslovanju, pa su održiva ambalaža i recikliranje ključni aspekti korporativne kulture Atlantica i jedan od pet prioritetnih stupova strategije održivosti”, ističe Mirela Sekula iz Atlantic Grupe. „Kroz integrirani sustav upravljanja okolišem postavljamo pravila za ispravno upravljanje otpadom, sa zajedničkim ciljem minimiziranja svih vrsta otpada. Fokusirani smo na kontinuirano poboljšanje dizajna proizvoda i praksi upravljanja otpadom na svim našim lokacijama u skladu s korporativnim pravilima upravljanja otpadom. Surađujemo s ovlaštenim ugovornim partnerima za zbrinjavanje otpada u svakoj zemlji u kojoj poslujemo. Uzimajući u obzir vodeća načela sprječavanja nastanka otpada i politiku pravilnog upravljanja otpadom, definirali smo korporativna pravila kojih se moraju pridržavati sva proizvodna i distribucijska područja unutar našeg sustava. Nastojimo smanjiti količinu otpada koji se odlaže na odlagalištima i aktivno tražimo rješenja za ponovnu uporabu ili recikliranje svake vrste otpada koja nastaje u našem izravnom poslovanju.”

Kao segmente za u kojima se sustav može unaprijediti Sekula ističe obavezu razvrstavanja otpada na mjestu nastanka naprema infrastrukture za prihvat razvrstanog otpada i dalje postupanje s razvrstanim otpadom te potrebu konzultacija s gospodarstvom pri izradi Planova gospodarenja otpadom. A problem je nemogućnost stvaranja uvjeta za zatvaranje petlje kružnog gospodarstva (rPET).

broj tvrtki u Hrvatskoj koje se bave prikupljanjem i recikliranjem ambalaže od plastike. To je izazov, kako za industriju, tako i za lokalnu zajednicu.

U JYSK-u kontinuirano rade na uvođenju novog, održivijeg dizajna pakiranja za sve svoje proizvode. „Do kraja ove godine svi naši proizvodi od drva, papira i kartona, što uključuje papir i karton za ambalažu, nosit će FSC certifikat, što znači da sirovinu nabavljamo isključivo iz ekološki prihvatljivih izvora”, naglašava Zvjezdana Sirk Novak. „Zamjenom održivijim rješenjima na pakiranjima posteljina i plahti na godišnjoj razini uklonili smo 27 milijuna plastičnih vrećica, što odgovara količini od 475 tona plastike. Od ožujka 2023. svi naši WELLPUR ergonomski jastuci imaju unaprijeđenu ambalažu jer smo sa svih pakiranja uklonili plastične ručke i ugradili ih u samu kartonsku kutiju. Time se godišnje štedi 3 milijuna plastičnih ručki. Nedavno su uklonjene aluminijske kapice s naših vrtnih stolica čime uklanjamo 22 tone aluminija na godišnjoj razini. Sve su to prenamjene koje u konačnici čine velike promjene i dugoročnu korist.”

JYSK već nekoliko godina prodajemo proizvode od recikliranih materijala certificiranih prema Global Recycled Standardu (GRS), a od 2023. su i službeno GRS certificirana tvrtka. To znači da za proizvode koje označavaju kao reciklirane postoji sustav praćenja i evidentirana je sljedivost. Neprestano rade na povećavanju udjela recikliranih materijala, ali pri tome vode računa da se ne naruši kvaliteta i sigurnost proizvoda. Također, prilikom dizajniranja proizvoda nastoje da se oni mogu lako demontirati kako bi se sastavni dijelovi zasebno mogli reciklirati na odgovarajući način.

Problemi s plastikom i staklom

U Podravci upozoravaju na nedovoljno razvijenu infrastrukturu za gospodarenje otpadom u zemlji, tj. nedovoljan

„Potrebno je”, kažu, „još više ojačati cirkularan sustav gospodarenja otpadom kako bi se jednom upotrebljeni resursi vratili u ponovnu upotrebu. To je prilika za gospodarski rast, ali i za smanjenje količine otpada na odlagalištu, a tako bi se smanjila i ovisnost o prirodnim resursima”.

Povratna ambalaža najbolji je instrument u smanjenju količine ambalažnog otpada, stoga treba poticati njeno stavljanje na tržište i korištenje u što većoj mjeri

„Pravilno razvrstavanje otpada od strane građana ključno je za učinkovito upravljanje otpadom, a najveći izazov predstavlja otpad koji nije obuhvaćen depozitnim sustavom”, upozorava pak Maja Starček iz Vetropack Straže. „Nedostatak edukacije i motivacije među građanima, uz odsustvo učinkovitog sustava kontrole, rezultira time da značajna količina otpada završava na odlagalištima. Komunalni redari trebali bi provoditi postojeće propise i nadzirati pravilno odvajanje otpada.”

Osim toga, od iznimne je važnosti pravilno prikupljanje stakla. Stakleni otpad koji sadrži primjese keramike, kamenja ili porculana često je teško, ako ne i nemoguće reciklirati. Zato je važno educirati građane o pravilnom odlaganju stakla. Komunalna poduzeća bi trebala preuzeti vodeću ulogu u edukativnim kampanjama, informirajući građane o važnosti i načinima ispravnog odvajanja staklenog otpada, ističu u hrvatskom proizvođaču staklene ambalaže.

„Neophodno je unaprijediti i stvoriti učinkovitu mrežu za odvojeno prikupljanje reciklabilnog otpada i proširiti depo-

zitni sustav na svu staklenu ambalažu, što znači uključiti i bočice manje od 2 dl i staklenke za prehrambene proizvode. Tako bi se povećala stopa recikliranja i smanjila količina otpada koja završava na odlagalištima. Za uspješno upravljanje otpadom važno je i povećati cijene za odlaganje otpada na odlagalištima i na tako destimulirati odlaganje, naravno uz strogu kontrolu gospodarenja tim otpadom. Potrebno je i proaktivno identificirati i zatvoriti odlagališta koja ne udovoljavaju ekološkim standardima”, razlažu iz Vetropack Straže. Podravka je pak nedavno pokrenula kampanju „Limenka. Svima draža ambalaža“, kojom žele podići svijest o benefitima metalne ambalaže, o njenoj reciklabilnosti te mogućnostima ponovne upotrebe metalne ambalaže, odnosno limenke.

Pravilno razvrstavanje otpada od strane građana ključno je za učinkovito upravljanje otpadom, a najveći izazov predstavlja otpad koji nije obuhvaćen depozitnim sustavom

Odabir ambalažnog materijala

„Odabir ambalažnog materijala kompleksan je i zahtjevan proces. Ambalažni materijal bira se na temelju tehničko-tehnoloških mogućnosti i kapaciteta proizvodnih linija, svojstava i karakteristika proizvoda koji se pakira te nizu drugih faktora. Prije samog odabira rade se detaljne analize koje uključuju utjecaj ambalaže na emisiju CO2, masu, uvjete transporta,

logistike i skladištenja, način čuvanja namirnice, navike potrošača i niz drugih faktora”, razlažu iz koprivničke kompanije, koja reciklirane materijale koristi gdje god je moguće, u komercijalno transportnoj ambalaži od valovitog kartona, u ambalaži od papira, kromo kartona, stakla i u metalnoj ambalaži.

Međutim, u ambalaži od polimernih materijala ili u plastičnoj ambalaži Podravka trenutno nema reciklirane plastike, ali testira mogućnosti njezina uvođenja.

„Naime, sve što plasiramo na tržište prolazi stroge i rigorozne testove roka trajnosti u punom trajanju roka trajnosti naših proizvoda. Također, s našim dobavljačima, proizvođačima ambalaže, istražujemo i testiramo sve opcije koje mogu doprinijeti smanjenju emisije CO2, poboljšanju stope recikliranja i smanjenoj količini ambalažnog otpada. Trenutno pozorno pratimo implementaciju nove Regulative o ambalaži i ambalažnom otpadu te jednokratnoj plastici. Novi zakonski okvir u velikoj će mjeri promijeniti ambalažu od samog procesa promišljanja i dizajna. Sve aktivnosti usmjerene su na pojednostavljenje dizajna, uvođenje mono materijala, smanjenje mase ambalaže, ponovnu upotrebu, recikliranje i ugradnju određenog postotka reciklata u svaki ambalažni materijal, navode.

„Kružno gospodarenje otpadom je tema u fokusu. Povećati stopu odvajanja, sakupljanja i recikliranja, to je naš cilj. Svi u lancu, od proizvođača sirovina, boja, lakova, ljepila i ostalih komponenti do proizvođača i krajnjih potrošača morat će se prilagoditi i uistinu shvatiti da imamo samo jedno mjesto za život”, poručuju iz Podravke.

Tko kaže da nema rješenja za biootpad u Dalmaciji?

U srcu turističke sezone, kada gradovi i turistička mjesta pulsiraju od života, Dalmacija se suočava s gorućim problemom - biootpadom

Dalmaciji se susrećemo s brojnim izazovima u gospodarenju biootpadom, od kojih su najvažniji nedostatak adekvatne infrastrukture za obradu biootpada i nedostatak svijesti građana o važnosti pravilnog zbrinjavanja. Pri tome učinkovito gospodarenje biootpadom dodatno otežava glavni gospodarski sektor u Dalmaciji – turizam i njegov izraženi sezonski karakter.

Sektor turizma ima ogroman utjecaj na okoliš. Općenito, turisti mogu proizvesti do dvostruko više otpada od stanovnika, uzrokujući stres lokalnim sustavima gospodarenja otpadom koji se teško nose s velikim količinama zaostalog otpada od kojeg najveći udio čini upravo biootpad. Turistička sezona donosi ne samo blagostanje, već i goleme količine biootpada. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, turizam se brzo razvijao i sada se smatra jednim od najdinamičnijih i najbrže rastućih gospodarskih sektora ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu i kad uzmemo u obzir daljnje širenje kapaciteta turističke ponude u vidu brojnih novih hotela, kampova, apartmana, izazov učinkovitog gospodarenja biootpadom u Dalmaciji postaje sve očitiji.

Inovativne strategije kružnog gospodarenja biootpadom

Dok mnogi zastaju pred izazovom, tvrtka Consultare pokušava dokazati suprotno, uz pionirski pristup i razumijevanje

specifičnosti regije žele dokazati da biootpad dobrim gospodarenjem od problema može postati vrijedna sirovina, u cilju osiguranja održivih izvora energije. Suvremeni pristupi upravljanju otpadom ključni su za očuvanje ljepote Dalmacije koja je naš najvrjedniji resurs i koja generira turistički razvoj.

Consultare nudi inovativne strategije i rješenje kružnog gospodarenja biootpadom, a koji uključuju educiranje lokalnog stanovništva, kanticu i biorazgradivu vrećicu, implementaciju tehnologija za kompostiranje, AB ROLL kontejner i kamion, tehnologiju tvrtke Mavitec Green Energy i bioplinsko postrojenje. Kroz edukaciju i suradnju, potiču svijest o važnosti razdvajanja otpada kod svih generacija, od edukativnih materijala izrađuju letke, brošure, vodiče o pravilnom gospodarenju otpadom i video materijale koji su najučinkovitiji u poticanju angažmana i aktivnog sudjelovanja odraslih u edukaciji u gospodarenju otpadom.

Veliku pozornost posvećuju edukaciji djece za koje su izradili didaktičku igračku, slikovnice i bojanke prilagođene njihovom uzrastu kojima se potiče dječja mašta i kroz igru i zabavu kod njih razvijaju vještine o pravilnom postupanju sa otpadom. Njihovi programi edukacija i informiranja osiguravaju da i lokalno stanovništvo i turisti postanu partneri u očuvanju okoliša.

Ventilirajuće kantice STELO 10 EVO

Kod održivih rješenja za problem odvajanja biootpada u kućanstvima ključno je naglasiti ulogu ventilirajućih kantica STELO 10 EVO, koje dolaze s biorazgradivim i kompostabilnim vrećicama.

Ova inovativna kombinacija ne samo da olakšava odvajanje biootpada u kućanstvima, budući je uzevši u obzir svoju dimenziju idealna kod nedostatka prostora u kući, stanu ili apartmanu jer je dizajnirana za držanje u malom prostoru ispod kuhinjskog sudopera, već i jamči higijenu i prozračnost, te znatno smanjuje težinu biootpadaveć u prvom tjednu za čak 12%.

Ovakav pristup nije samo praktično rješenje za odvajanje biootpada u kućama, stanovima ili apartmanima, već u kratkom razdoblju primjene ima efikasan i mjerljiv učinak na smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji završava na odlagalištima.

Ovo rješenje jedinstveno je i zbog mogućnosti prilagodbe svim tipovima kućanstava. Njihove kante za biootpad i biorazgradive vrećice i vreće dolaze u različitim veličinama, omogućujući čak i onima s malo stambenog prostora ili kućanstvima bez dvorišta da efikasno sudjeluju u odvajanju biootpada.

Oporaba biootpada

Consultare ne samo da olakšava odvajanje biootpada, već i osigurava njegovu oporabu nudeći različite tehnologije kojima se odvojeno prikupljeni biootpad oporabljuje, čime se zatvara puni krug gospodarenja biootpadom, dakle od otpada do sirovine i na kraju održivih izvora energije.

Kao što je poznato dva su glavna načina oporabe biootpada, kompostiranje i korištenje sirovine od biootpada u bioplinskim postrojenjima. Consultare nudi svojim partnerima rješenja za oba načina oporabe. Kod kompostiranja nude kompostere za vrtno kompostiranje, kapaciteta od 200 do 1.000 litara. U ponudi za poslovne korisnike su elektromehanički komposteri tvrtke Ecopans, kapaciteta od 5 do 500 tona godišnje.

Proizvodnja čistog organskog proizvoda

Tvrtka Consultare generalni je zastupnik tvrtke Mavitec Green Energy, te u ponudi ima strojeve Mavitec Paddle Depacker čija je funkcija proizvodnja čistog organskog proizvoda prikladnog za bioplinska postrojenja, odvajanjem organskog materijala od ambalaže i nečistoća iz biootpada od građana - organska juha čistoće >99,5%, kojima je kapacitet obrade otpada od 5 m³ do 30 m³ organskog materijala na sat. „Korištenjem naših rješenja omogućava se potpuni ciklus gospodarenja biootpadom, i u tom procesu se ne po-

stiže samo smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže već dobivamo i održive izvore energije, čime se stvara održiva budućnost za Dalmaciju“, ističu iz tvrtke.

U

Dalmaciji gdje turizam cvjeta, a biootpad postaje sve veći izazov, Consultare donosi svjež pristup problemu pružajući praktična i inovativna rješenja

za odvajanje i oporabu biootpada što će bitno doprinijeti očuvanju okoliša

U konačnici, Consultare nije samo tvrtka koja nudi rješenja, već se trude biti i pokretač promjene donoseći inovacije koje, ne samo da rješavaju probleme, već i stvaraju održivu budućnost za sve nas. I naravno, sve to u suradnji i uz pomoć komunalnih poduzeća i lokalne zajednice s kojima zajedno odgovaraju na sve izazove s kojima se susreću u gospodarenju biootpadom te tako stvaraju dugoročan partnerski odnos.

„Dalmacija se suočava s izazovima, ali želimo pokazati da nema nepremostivih prepreka. Naš dugogodišnji angažman i predanost održivom razvoju, te rezultati koje smo do sada postigli na tom polju dokazuju da je moguće transformirati izazov u priliku. Uz našu viziju, Dalmacija može postati ne samo sinonim za ljepotu, već i za održivost.“, poručuju iz tvrtke Consultare.

Za više informacija o tehnološkim rješenjima koje nudi tvrtka Consultare te praktičnim primjerima obratite se na e-mail: info@consultare.hr, odnosno na brojeve mobitela prodajnih predstavnika:

1.Regija zapadna, središnja i istočna Hrvatska - Ana Domitrović, 091 9446 266

2.Regija Istra, Primorje, Lika - Zlatko Špoljar, 091 408 3511

3.Regija Dalmacija - Renato Kesić, 091 408 3513

KojazemljaEuropskeu najuspješniju ”zelenu”

Studija je uspoređivala zemlje EU u pet kategorija: proizvodnja i potrošnja, upravljanje otpadom, sekundarne sirovine, konkurentnost i inovativnost te ekološka održivost i otpornost

[pripremio] Tihomir Dokonal

ružno gospodarstvo postalo je ključni model u nastojanju zemalja da zaštite okoliš, uz istovremeno poticanje gospodarskog rasta. Glavni cilj je ponovna uporaba i recikliranje postojećih materijala i proizvoda što je dulje moguće.

Novo izvješće Mreže za kružno gospodarstvo (Circular Economy Network - CEN) i talijanske Nacionalne agencije za nove tehnologije, energiju i održivi gospodarski razvoj (Agenzia nazionale per le nuove tecnologie, l'energia e lo sviluppo economico sostenibile - ENEA) usporedilo je pet najvećih gospodarstava EU-a i njihovu predanost održivoj proizvodnji i potrošnji.

Kakvi su usporedni rezultati Italije, Francuske, Njemačke, Španjolske i Poljske u gospodarenju otpadom, inovacijama i ekološkoj održivosti prenosi euronews.green.

Italija predvodi EU u kružnom gospodarstvu

Izvješće CEN-a i ENEA-e pokazalo je da među pet najvećih zemalja Europske unije najučinkovitije kružno gospodarstvo ima Italija. Studija je uspoređivala zemlje EU u pet kategorija: proizvodnja i potrošnja, upravljanje otpadom, sekundarne sirovine, konkurentnost i inovativnost te ekološka održivost i otpornost.

nije vodi politiku?

U različitim kategorijama različite zemlje su ostvarile najbolje rezultate, ali ukupno gledano, najuspješnija je Italija s 45 bodova. Njemačka je druga s 38, slijedi Francuska s 30, a Poljska i Španjolska dobile su po 26 bodova.

Španjolska troši najmanje materijala

Od pet rangiranih zemalja, Španjolska je 2022. godine imala najmanju potrošnju materijala po stanovniku od 9,8 tona. Slijedi Italija s 12,8 tona po stanovniku, zatim Francuska, Njemačka i Poljska.

Međutim, Poljska s 365 kilograma po stanovniku proizvodi najmanje komunalnog otpada. Njemačka pak proizvodi 593 kilograma po stanovniku, što je više od prosjeka EU-a. Osim što je zauzela prvo mjesto u ukupnom poretku, Italija je najuspješnija u gospodarenju otpadom. Prema izvješću, stopa recikliranja komunalnog otpada u Italiji porasla je za 3,4 postotna boda između 2017. i 2022. godine. U 2022. stopa recikliranja u zemlji bila je 49,2 posto, vrlo blizu cilja od 50 posto koji je postavljen Okvirnom direktivom

o otpadu za 2020. (koji se povećava na 55 posto 2025.).

Njemačka se pak ističe po visokoj stopi recikliranja komunalnog otpada – reciklira se 69,1 posto komunalnog otpada naprema prosjeku EU od 48,6 posto.

Francuska najbolje iskorištava sekundarne sirovine, Njemačka ima najveću stopu recikliranja komunalnog otpada, ali ukupno je najbolja Italija

Francuska najbolje iskorištava sekundarne sirovine

Treća kategorija promatrala je kružnu stopu uporabe materijala, omjer materijala koji su oporabljeni i vraćeni u gospodarstvo u usporedbi s ukupnim materijalima koji se koriste u zemlji.

Najbolju izvedbu među analiziranim zemljama zabilježila je Francuska (19,3 posto), unatoč padu od 0,2 postotna boda u odnosu na 2018. Italija je zabilježila stopu od 18,7 posto, što je visoka razina, ali predstavlja stagnaciju ako se promatra petogodišnje razdoblje. Njemačka je bila nešto iznad prosjeka EU s 13 posto, dok su Poljska (8,4 posto) i Španjolska (7,1 posto) ispod prosjeka.

Njemačka je zauzela prvo mjesto u kategoriji konkurentnosti i inovativnosti, s najvećim ulaganjima u aktivnosti kružnog gospodarstva od promatranih zemalja. Njemačka je 2021. potrošila 31,5 milijardi eura, a slijede Francuska s 20,4 milijarde i Italija s 12,4 milijarde eura. Između 2017. i 2021. jedino Francuska ne bilježi rast ulaganja.

Ako promatramo zaposlenost, Njemačka predvodi sa 785.000 radnika angažiranih na poslovima povezanim s kružnim gospodarstvom u 2021., dok ih Italija ima 613.000, a Francuska 524.000.

Njemačka ima najmanji otisak potrošnje, ali najveću emisiju stakleničkih plinova

Što se tiče otiska potrošnje - utjecaja na okoliš i klimu potrošnje dobara i usluga - Njemačka se pokazala najodrživijom s vrijednošću od 95 u usporedbi s Francuskom (98) i Italijom (104) - što je jednako prosjeku EU-a 2021. godine. U posljednjih pet godina Italija, Francuska i Njemačka smanjile su svoj otisak potrošnje, dok su Španjolska i Poljska indeks povećale.

Što se tiče godišnjih emisija stakleničkih plinova iz proizvodnih aktivnosti po glavi stanovnika u 2022., Francuska i Španjolska imale su najmanju emisiju od 4.861 kg CO2 ekv. i 4.925 kg CO2 ekv. Poljska i Njemačka prijavile su znatno više vrijednosti od 9.587 kg CO2 ekv. i 7.392 kg CO2 ekv.

U posljednjih pet godina sve analizirane zemlje bilježe smanjenje emisije stakleničkih plinova. Najveći pad bilježi Njemačka s 15 posto, a slijede Španjolska s 13 posto i Francuska s 8 posto. Italija i Poljska smanjile su emisije za samo jedan posto.

ZERO WASTE - LEIPZIG MBO POSTROJENJA

Leipzig je 2005. godine izgradio najveće njemačko MBO postrojenje, te je jedan od rijetkih njemačkih gradova koji nema spalionicu otpada. U MBO postrojenju proizvedeno gorivo iz otpada spaljuje se izvan Grada i Okruga Leipzig.

[autor] dr.sc. Zlatko Milanović

eipzig je među prvim njemačkim gradovima koji je prihvatio i zatim pokrenuo certifikaciju Zero waste (ZW) koncepta. U Zagrebu je nedavno Leipzig naveden kao primjer suvremenog gospodarenja otpadom.

Njemačka – budućnost MBO postrojenja i ZW koncept

Italija je početkom novog milenija za oporabu miješanog komunalnog otpada (MKO) izgradila veliki broj postrojenja za mehaničko biološku obradu (MBO) s kompostanama(1). Zbog prevelike koncentracije toksina zabranjena je proizvodnja komposta iz MKO, te se MBO postrojenja najčešće koriste za proizvodnju goriva iz otpada (GIO/RDF/SRF) odnosno za pripremu energetske oporabe otpada. U tom smislu je u Njemačkoj (Berlin) osmišljeno MPS postrojenje, koje mehaničko fizikalno obrađuje - suši i/ili stabilizira biorazgradive frakcije komunalnog otpada. Nastavno, slijedi izdvajanje frakcija za recikliranje, a iz ostatka se proizvodi GIO(11)

Odlažu se većim dijelom mineralizirani ostaci spaljivanja i djelomično biološki stabilizirane biorazgradive frakcije. Sve češće se u MBO postrojenjima biostabilizacija mješanog ko-

munalnog otpada (MKO) provodi anaerobnim biopostupcima uz proizvodnju bioplina.

Početkom milenija odnosno 2007. godine u Italiji je promoviran ZW koncept u kojem se MBO postrojenja koriste za obradu/oporabu MKO. Manji dio MKO se izdvaja za reciklažu, a iz većeg dijela se proizvodi GIO, te mnogi poimaju MBO postrojenja kao soft incineration(8).

Razvijene europske zemlje (Švicarska, Njemačka, Nizozemska te nordijske zemlje) inzistiraju na izravnom spaljivanju MKO uz materijalnu oporabu metala, kogeneraciju energije i odlaganje samo mineraliziranih ostataka. U Švicarskoj 2023. nije radilo niti jedno MBO postrojenje. Stručnjaci u Austriji misle da su anaerobna MBO postrojenja investicijski preskupa(1)

U Njemačkoj je do veljače 2011. bilo izgrađeno 48 MBO postrojenja s ukupnim instaliranim godišnjim kapacitetom 6 milijuna tona. Rad ovih postrojenja je određen propisima 30. BImSchV i TA Luft, te je strogo propisano čišćenje izlaznog zraka biofiltrom i RTO postupkom. Tako se jamči smanjenje emisija neugodnih mirisa, N2O i TOC.

Udruga za gospodarenje otpadom (ASA - Arbeitsgemeinschaft Stoffspezifishe Abfallbehnadlung) ističe da su zbog čišćenja izlaznog zraka malo smanjeni kapaciteti(2) četiri

glavne vrste MBO postrojenja: MBA R, MBA V, MBS i MPS u slijedeće skraćenice:

•BA = Biološka obrada – BO

•MA = Mehanička obrada - MO

•MBA = Mehaničko biološka obrada – MBO

•MBS = Mehaničko biološka stabilizacija/sušenje - MBS

•MPS = Mehaničko fizikalna stabilizacija/sušenje - MFS

•R – Rotte = Aerobna biorazgradnja - ArB

•RTO = Regenerativno-termički postupak oksidacije - RTO

•TOC = Ukupni organski ugljik - TOC

•V - Vergärung = digestija, tj. anaerobna biorazgradnja - AnB U Hrvatskoj izgrađeni, ali i novi planirani, CGO-i (Centri za gospodarenje otpadom) redovito sadrže MBO postrojenje. Do sada su CGO bili uzrok žestokih rasprava lokalnog pučanstva ali i stručnjaka. Vrijedno je upoznati se s iskustvima Njemačke u razvoju MBO postrojenja, gdje je 2011. godine ukupni kapacitet izgrađenih i onih u gradnji bio 6 milijuna Mg/a odnosno t/a. Od toga u pogonu je bilo 5,0 milijuna Mg/a (83 %). Kapacitet postrojenja s dozvolom za gradnju bio je 1,4 Mg/a, dok je u projektiranju bilo 0,4 Mg/a. Tada je procijenjeni ukupni budući kapacitet MBO postrojenja bio oko 7,6 milijuna tona godišnje (Mg/a)(2)

Tablica 1.: Promjene sastava

kućnog otpada u Njemačkoj od 1985. do 2018.(9) (%

mase)

(Izvor: Dornbusch et al. 2020)

Vrsta 1985.2018.2018.-1985.

Papir 20,85,2- 15,6

Staklo 11,54,6- 7,0

Metali 4,12,0- 2,1

Plastika 6,76,8+ 0,1

Složenci 3,84,3+ 0,5

Tekstil 2,63,5+ 0,9

Bioorganik 33,339,3+ 6,0

Problematične tvari 0,50,5 0,0

Ostalo/fino 16,733,9+ 17,2

Prije izbora vrste MBO postrojenja treba redovito analizirati promjene količine i sastav zaostalog kućnog otpada.

U Tablici 1. je usporedba promjene sastava otpada u Njemačkoj posljednjih trideset godina. Njemačka prednjači u odvojenom sakupljanju otpada te je smanjen postotak otpadnog papira, stakla i metala. Također Njemačka, za razliku od RH, već godinama inzistira na prevenciji plastike te je udio plastike vrlo malo povećan. Povećano je bacanje hrane za čak 6 %, jer u Njemačkoj odvojeno sakupljanje (OS) biootpada zaostaje. Najveće je povećanje ostalog uglavnom sitnog otpada (+ 17,2 %).

Tablica

2.:

Sastav

kućnog otpada u Njemačkoj ovisno O GUSTOĆI naseljenosti(9) (kg/stanovnik, godina) (Izvor: TEXTE 113/2020 UBA; Dornbusch) Urbane sredineSuburbane sredine Prosjek Njemačke

Papir 10,14,2 - 5,16,6

Staklo 7,64,8 - 5,15,8

Metali 3,42,12,6

Plastika 11,75,78,6

Složenci 6,54,8 - 5,05,5

Tekstili 4,64,0 - 5,14,5

Drvo/pluto 1,01,4 - 2,21,6

Prirodni organski 64,638,7 – 49,450,4

Higijenski proizvodi 16,915,5 – 18,817,3

Problematični otpad 0,70,5 - 1,00,7

Inertne tvari 4,15,3 – 5,65,0

Ostali otpad 13,410,2 - 10,711,4

Sitnica/prašina (<10 mm) 6,55,7 - 14,48,1

UKUPNO 151,1110,5 – 12,4128,7

Njemačko ministarstvo za okoliš, zaštitu prirode, graditeljstvo i sigurnost reaktora 2018. godine je naručilo studiju „Daljnji razvoj MBO postrojenja s ciljem optimizacije reciklaže resursa i minimiziranje emisije stakleničkih plinova“. U studenom 2023. godine Studiju je izdao Ured za okoliš UBA (Umweltbundesamt)(9)

Cilj je analizom promjena kroz posljednjih sedam godina (2011. – 2018.) utvrditi mogućnosti daljnjeg razvoja pojedinih vrsta MBO postrojenja. Posebno su istražene mogućnosti smanjenja emisije stakleničkih plinova (ekvivalenta CO2).

Dvojbe su kako i treba li uopće biorazgradivi otpad u MBO postrojenju stabilizirati ili samo osušiti. Sušenje je privremena stabilizacija, ali iskustva iz RH pokazuju da kada nedostaje ponuda za termičku obradu, u praksi može doći do problema. U tom smislu razlike su između: MBS, MPS i MBA BT postrojenja (Tablica 3.).

U Njemačkoj se procjenjuje smanjenje potražnje za MBS postrojenjima. Povećan je interes i za MBA BT, te za MPS postrojenja u kojima se otpad prvo usitnjava MKO na 50 mm i zatim suši u bubanj situ uz dovođenje topline. Na taj se način vlažnost smanji sa 40 na 12 posto(11)

Ukupni kapacitet 44 MBO postrojenja u Njemačkoj 2018. godine bio je 5,5 milijuna tona. Pet MBO postrojenja biološki je oporabilo 210.000 tona odvojeno sakupljenog biootpada, te je u MBO postrojenjima obrađeno oko 5,3 milijuna tona MKO (Tablica 3.).

Tablica 3.: Stanje 2018. i provedene izmjene MBO postrojenja u Njemačkoj(9) (1 Mg/a = 1 tona godišnje)

Ostaju u pogonuPogon uz izmjeneUkupno

Kapacitet 103 Mg/a

5304105661605.522 - od toga biorazg -50----160210 - od toga ostalo 1.1711.1401.495 530410566-5.312

Napomena skraćenice u tablici: MBA R = MBO s aerobnom BO; MBA V = MBO s anaerobnom BO; MBS = Mehaničko biološka stabilizacija; MPS = Mehaničko fizikalno sušenje; MV = Mehanička obrada; MBA BT = MBO s biosušenjem na posebnoj liniji; BA Bio = Biološka obrada bez obrade MKO; BO/BA = Biološka obrada

Rekonstruirano je 12 MBO postrojenja, odnosno oko trećina (27 %). Od toga sedam postrojenja samo mehanički obrađuju otpad (MA), a tri postrojenja otpad obrađuju samo biološki. Dva MBO postrojenja nastavila su rad biološkim sušenjem na posebnoj liniji (MBA BT). 2019. godine još jedno MBO postrojenje je zaustavljeno i 2022. ukupni kapacitet MBO postroje-

Tablica 4.: Godišnja bilanca rada njemačkih MBO postrojenja(9) (Mg = tona; MgMBO = tona na ulazu u MBO)

a) Otpad obrađen u MBO postrojenjima imao je:

- Donju ogrjevnu vrijednosti (Hd) … 8,9 (6,5 – 11,5) MJ/kgMBO

- Sadržaj fosilnog C = 82 (60 – 115) kgC fosil/MgMBO

b) Ukupna bilanca proizvodnje:

- GIO/RDF oko 2,100 milijuna tona (Mg) (42 %)

- Fe i ne Fe metali oko 113.000 tona (Mg) (2,3 %)

- Ostatak za odlaganje oko 660.000 tona (Mg) (13,2 %)

- Isparena voda i biološki razgrađena masa(42,5 %)

c) Potrošnja energije:

- Električne energije prosjek 55,5 kWh/MgMBA (najmanje 45,6 kod (MBA R) najviše 67,3 (MPS))

- Plin (bio ili zemni) oko 48 kWh/MgMBA

- Dizel gorivo Oko 8 kWh/MgMBA

Tablica 5: Neto energetska učinkovitost/iskoristivost MBO postrojenja(9) Vrsta MBO postrojenja El. energija Topla voda Vodena para Prosjek

MBA R 10 %10 %8 %28 % MBA V 13 %8 %23 %42 %

32 %2 %0,5 %34,5 %

MBO postrojenja u radu prosječno po toni otpada potroše oko 55,5 kWh električne energije. Najmanje električne energije troše aerobna (45,6 kWh), a najviše anaerobna biopostrojenja (67,3 kWh). Pored toga njemačka MBO postrojenja troše oko 48 kWh bioplina ili zemnog plina i oko 8 kWh dizel goriva po toni obrađenog otpada.

Energetska učinkovitost MBO postrojenja kreće se između 28 i 42 posto. Najmanje se energije otpada (28 %) oporabi kod MBO postrojenja s aerobnom biorazgradnjom (MBA R), a najveću energijsku učinkovitost (MBA V) postiže anaerobnom biorazgradnjom. MBO postrojenja s biološkim (MBS) i fizikalnim (MPS) sušenjem imaju učinkovitost 34,5 % odnosno 36 %.

Njemačka MBO postrojenja su u zatvorenim prostorima sa isisavanjem zraka. Prije izlaza zraka se pročišćava biofiltrima, pranjem i termičkom oksidacijom (RTO). Prosječno pročišćenih zraka nalazi se značajno ispod graničnih vrijednosti određenih propisima 30. BImSchV i TA Luft:

•C opterećenje oko granice 60 %, (< 10 mg/m3)

•Didušik oksid - nitrous (N2O) oko granice 80 % (staklenički plin), (3.-4.000 mg/MgMBO)

•Prašina oko granice 80 %,

•Neugodni mirisi oko granice 33 % (< 500 GE/m3)

•Dioksini ispod granice mjerenja.

Smanjenje stakleničkih plinova

U posljednje vrijeme inzistira se na smanjenju stakleničkih plinova koji nastaju u radu MBO postrojenja te kod izgaranja GIO. U Tablici 6. je usporedba različitih MBO postrojenja na klimu, koja povećavaju, ali i smanjuju emisiju ekvivalen-

Vrsta MBO

ta CO2. Ukupno, samo za MBO postrojenja, najveće smanjenje emisije stakleničkih plinova jamče MBS i MPS postrojenja, a MBA R najmanje.

Tablica 6.: Utjecaj MBO postrojenja na klimu 2017. godine u kg CO2ekv/Mgotpad (9)

Vrsta MBO

postrojenja MBA RMBA VMBSMPSPROSJEK

Povećanje + 300+ 300+ 400 + 400+ 380

Smanjenje - 470- 580- 875 - 865- 680

RAZLIKA - 170- 280- 475 - 465oko - 300

Zaključak

Njemačka MBO postrojenja su posljednjih deset godina često rekonstruirana. Od 2010. do 2019. godine od 46 postrojenja samo 35 MBO postrojenja radi bez promjena tehnologije. Smanjen je instalirani godišnji kapacitet s 5,81 na 4,696 milijuna tona (Mg).

MBO postrojenja se često rekonstruiraju na biološko sušenje. Povećava se i broj bioplinskih postrojenja samo za predobradu biootpada i MKO. Inzistira se na proširenju automatske mehaničke obrade s ciljem smanjenja nečistoća u odvojeno sakupljenim vrstama otpada. Istražuju se mogućnosti smanjenja rada baklji uz povećanje energetske oporabe odlagališnog i bioplina. Posljednjih godina prioritet je i smanjenje emisije CO2 kod aerobne i anaerobne biološke te termičke obrade GIO. Prilagodljivost (fleksibilnost) bit će temelj opstanka i razvitka MBO postrojenja (9)

MBO postrojenje u ZW konceptu jamči veću količinu reciklaže i manju količinu ostatka djelomično stabiliziranog MKO za odlaganje. Na izlazu MBO postrojenja je oko 30 posto manja količina vode i oko 10 posto je manja masa biorazgradivog otpada - ovisno o stupnju biorazgradnje (TOC > 12 mg).

MBO postrojenja mogu biti s anaerobnim i/ili aerobnim biološkim obradom, te je u Njemačkoj cijena oko 100 eura/

tona kod kompostiranje u otvorenim hrpama do čak 400 eura/tona kod zatvorene anaerobne obrade (7)

LEIPZIG – MBO postrojenje i evaluacija ZW koncept

Početkom milenija u Njemačkoj su visoke cijene spaljivanja MKO poticale izgradnju MBO postrojenja. Tako je u Leipzigu 2006. godine izgrađeno, a 2007. godine potpuno preuzeto MBA Cröbern (300.000 t/a). To je jedno od najvećih njemačkih MBO postrojenja, koje već dvadeset godina obrađuje MKO i sličan otpad te proizvodi GIO (RDF)(2). Na taj način je izbjegnuto odlaganje neobrađenog otpada, ali se termička oporaba energije GIO mora provoditi izvan Leipziga.

Njemačka je 2012. godine usvojila Zakon o kružnom gospodarenju otpadom (KrWG – Kreislaufwirtschaftgesetz) temeljem kojeg je za Grad i Okrug Leipzig konzultantska tvrtka u.e.c. Berlin izradila Plan odnosno „Zajednički Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2019. - 2023. Saveza za gospodarenje otpadom:

• ZAW (Zweckverband Abfallwirtschaft Weestsachsen),

•Čistoće grada Leipzig – ESL (Eigenbetrieb Stadtreinigung Leipzig)

•Komunalne tvrtke okruga Leipzig – KELL (Kommunalentsorgung Landkreis Leipzig GmbH) za 2019. do 2O23.“) (7)

Grad Leipzig ima površinu od 298 km2 i 575.300 stanovnika (2007.) i procijenjeno je povećanje na 612.200 stanovnika (2028.). Okrug Leipzig ima površinu 1,61 km2 i 258.035 stanovnika, koji će se lagano smanjiti na 251.500 (2028.). Grad i Okrug Leipzig bi zajedno 2028. godine trebali imati 863.700 stanovnika (slično kao grad Zagreb).

Od 2012. do 2017. godišnja količina MKO po stanovniku u Okrugu je povećana za 3,6 kg na 111 kg, a u Gradu se smanjila za čak 9,3 kg na 139 kg. Kroz isto vrijeme ukupna količina otpada od stanovniku u Okrugu Leipzig je povećana za 20,7 kg na 284,7 kg. U Gradu Leipzigu do 2017. godine ukupna godišnja količina otpada je smanjena za 7,3 kg na 356,7 kg (Tablica 7.).

Tablica 7.: Promjene sastava i godišnje količine otpada po stanovniku u Okrugu i Gradu Leipzig od 2012. do 2017.(7)

OKRUGGRAD

2012.2017.2017.-2012.2012.2017.2017.-2012. 107,4111,0+ 3,6148,6139,3- 9,3 14,622,4+ 7,823,827,0+ 3,2 10,714,6+ 3,959,359,7+ 0,4 ---34,435,4+ 1,0 ---24,924,3- 0,6 124,6129,4 + 4,0114,5109,1- 5,4 6,56,8 + 0,317,320.8+ 3,5 (5,8) (5,3) (- 0,5)(13,6) (13,9) (+ 0.3) 0,60,5- 0,1 0,80,8 0,0 Ukupno 264,4 284,7 + 20,7364,3 356,7- 7,6

Tablica

1. ZAW - Cröbern

ZAW - Cröbern je središnja točka za obradu, oporabu i odlaganje čak 400 vrsta otpada iz Grada i Okruga Leipziga odnosno dijela regije Westsachsen. Uz odlagalište na toj je lokaciji 2006. godine izgrađeno postrojenje MBA Cröbern – postrojenje za mehaničku i biološku obradu: 197.000 t/a kućnog i 103.000 t/a glomaznog i komercijalnog/trgovačkog otpada. U rujnu 2009. je bilo zaposleno 49 radnika(2,3,4,5). U zatvorenu halu kamioni dovoze otpad, koji se čeljusnim dizalom prenosi u stroj za grubo usitnjavanje na veličinu ulaza u bubanj sito (< 1300 mm). Zrak iz hale se isisava i pročišćava. Teža frakcija (< 80 mm) se iz bubanj sita odvodi na intenzivnu aerobnu bioobradu u 44 tunela u koje se upuhuje zrak uz povremeno ovlaživanje. Nakon 5 tjedana biološka razgradnja otpada nije završena te se ostatak iz tunela utovarivačima prijevozi u trokutaste hrpe (105 x 145 m) gdje osam tjedana biološki sazrijeva. Tako biološki stabilizirani otpad se odlaže na obližnje odlagalište Cröbern (ZDC). Dijelovi otpada > 80 mm < 300 mm pokretnim se trakama prenose u separatore Fe i obojenih metala. Ostatak se na kraju prerađuje u GIO. Dijelovi otpada > 300 mm vraćaju se ponovo na usitnjavanje. Iz glomaznog otpada se prvo u vjetro-separatoru odvaja lakša od teže frakcije. Na automatskom infracrvenom separatoru se izdvaja otpadno drvo.

2. Biotvornica KEA

KEA - Kompostana i bioplinsko postrojenje odvojeno sakupljenog biootpada uključujući zeleni i kuhinjski otpad je biopogon u kojem se otpad anaerobno a zatim aerobno oporabljuje, te je najnovije postrojenje u okviru ZAW Cröbern. Mediji su u srpnju 2022. godine vrlo svečano najavili otvaranje postrojenja KEA naslovom Električna energija iz tanjura (10). Godišnji kapacitet biotvornice KEA je 42.000 tona biootpada, a trošak investicije bio je 25 milijuna eura (595 eura/t,a).

KEA godišnje proizvede i 14.000 – 16.000 tona izvrsnog komposta (0,33 do 0,38 t komposta/toni odvojeno sakupljenog biootpada). Primarno se godišnje u biopogonu KEA proizvede 3,8 milijuna m3 bioplina prosječnog sastava: 55 % metana, 40 % CO2 i 5 % N, S, H. Prosječni učinak anaerobne obrade je proizvodnja oko 80 - 90 m3 bioplina/toni biootpada. Proi-

procijenjene količine otpada na ulazu u ZAW postrojenje 2023.(7) (tona)

Vrsta otpadaGrad LeipzigOkrug Leipzig UKUPNO

Zaostali otpad (MKO)82.00025.700107.700 (31,9 %)

Krupni otpad17.5006.400 23.900 ( 7,2 %)

Biootpad + zeleni39.00015.900 54.900 (16,2%) (od toga zeleni)(25.000)(12.300) (37.300)

OS staklo, lag. pl., papir66.80033.300 100.100 (29,7 %)

OS metali, drvo, tekstil12.6002.000 14.600 (4,3 %)

Posebni – problematični600100 700

Otpad s javnih površina12.2001.600 13.800 (4,2 %)

Otpad iz industrije i trgovine6.8005.400 12.200 (3,6 %)

Građevni otpad6.1003.700 9.800 (2,9 %)

UKUPNI OTPAD od građana 243.60094.100 337.700 (100 %)

zvedeni bioplin na istoj lokaciji pogoni dva plinska motora (2 x 1.125 kW) uz proizvodnju električne energije dovoljne za godišnju opskrbu 3.000 ljudi.

Bioplin se proizvodi suhom fermentacijom u nepropusnom prostoru. Digestat, odnosno ostatak anaerobne obrade odvojeno sakupljenog biootpada aerobno se prerađuje u kvalitetan kompost. Cijelo KEA postrojenje se nalazi u zatvorenom prostoru iz kojeg se isisava i zatim pročišćava zrak(12)

3. ZDC

ZDC – Središnje odlagalište Cröbern je uređeno (zabrtvljeno) na razinu njemačkog propisa Deponie Klase III. U 2012. je odloženo 150.000 tona (Mg) otpada (Gewerbemüll) (4). Ukupni još raspoloživi prostor odlagališta je 4,1 milijun m3

U Gradu Leipzigu redovito se sakupljaju komunalni i druge vrste otpada te zatim odvoze u ZAW Cröbern. Za prihvat otpada usvojen je diferentan Cjenik, koji izravno motivira proizvođače da otpad na mjestu nastanka odvojeno sakupljaju (Tablica 9.).

Leipzig (1.10.2023.)

Ulaz u MBO (otpad od stanovništva – MKO)163,46 €/t

Mineralni sortirani otpad za odlaganje na ZDC (čista građevna šuta, otpadni cigle, crijep, betonski lom, keramičke pločice, prozorsko staklo)

Građevni otpad sa azbestom (valovite krovne i eternit ploče)

Izolacioni materijali za odlaganje (npr. mineralna vuna kao staklena i kamena vuna, „2BigBags“ i sl.)

Otpadno drvo (obrađeno i obojeno drvo, palete, prozori, vrata)

Krovna ljepenka (više slojeva koji i opasne tvari, bitumen itd.)

63,07 €/t

103,23 €/t

81,81 €/t

155,89 €/t

483,80 €/t

Zeleni otpad101,15 €/t

Biootpad: - otpadno drvo155,89 eura - kompostiranje101,15 eura

Naročito je vrijedno naglasiti, da su u zajedničkom Planu Grada i Okruga Leipziga(7) posebno obrađene dvije točke: •„ilegalni deponiji“ - u Njemačkoj, iako je bolji nadzor te propisane visoke kazne, još uvijek postoje problemi s ilegalnim postupanjem s otpadom. To je dokaz da se samo kaznama ne može spriječiti neodgovorno odbacivanje otpada. Istraživanja dokazuju da su samo kontinuirana edukacija i stalno nadziranje s primjerenim kaznama učinkovita mjera izbjegavanja ilegalnog odbacivanja smeća. U Leipzigu je istaknuto da je to prvenstveno lokalni problem i treba ga prvenstveno prevenirati otvorenom komunikacijom s građanima u okolici ilegalnih odlagališta. •„postupanje u kriznim situacijama“ - to je osobito detaljno obrađena točka. Uz mjere postupanja u izvanrednim situacijama navedeno je više od dvadeset lokacija na kojima se privremeno može odložiti otpad. To su parkirališta, industrijske površine, sportski tereni i slične slobodne površine.

8.: Ukupno

Tablica 9.: Cijene gospodarenja otpadom – ZAW Crobern

Zero waste

ZW koncept je promoviran 2007. godine u Italiji (gradić Caponnari). Do 2022. godine ZW koncept se proširio na 482 grada u 15 europski zemalja (Italija, Španjolska, Hrvatska, Cipar, Slovenija, Njemačka, Grčka, Bugarska, Rumunjska, Ukrajina, UK, Belgija, Portugal, Latvija i Slovačka) te postoji interes širom svijeta (npr. Japan, Indija itd.)(14).

U Njemačkoj je tek 2018. godine grad Kiel (oko 248.000 stanovnika) pokrenuo ZW certifikaciju. Ubrzo je i u gradu Leipzigu počelo promišljanje o Zero Waste City, te su utvrđeni prioritetni ciljevi:

•najmanje za 10 posto smanjenje količine miješanog (zaostalog) otpada (Restabfall), •zadržati visoku razinu odvojenog sakupljanja otpada, •postići stopu reciklaže 90 % količine otpada od stanovništva!

Vrlo je važno uočiti da je određeni cilj osobito velika stopa recikliranja. Odvojeno sakupljanje je samo mjera za

Tablica 10.: Planirane promjene godišnje količine otpada u očekivanju ZW koncepta Leipzig (9) (kg/stanovniku) b.p. = bez promjene

VeličinaGrad LeipzigOkrug Leipzig

Broj stanovnika

Porast (+)Smanjenje (-)

Količina MKO - oko 3,6- 11

Krupni otpad + oko 2+ oko 3

Biootpad + sa 6 na oko 41bit će oko 48

Zeleni otpad

b.p.b.p.

Otp. stakl.,lagana pl., papir/karton + 1,5b.p.

Otp. metal, drvo, tekstil

Otp. posebni – problematični

EE otpad

Otpad s javnih površina

Proizvodni otpad

Građevni otpad

Ilegalno odlaganje

b.p.+ 8

b.p.b.p.

b.p.b.p.

b.p.b.p..

b.p.b.p.

b.p.b.p.

b.p.b.p.

Leipzigu je 2022. godine otvoren KEA - veliko biopostroje-

nje za cjelovitu materijalnu i energijsku (energetsku) oporabu odvojeno biootpada (Tablica 11.).

Tablica 11.: Sažetak preporučenih mjera za smanjenje otpada u Leipzigu (9)

1. U planovima općina razvijati mjere za smanjenje otpada na javnim objektima

2. Savjetovanja proizvođača otpada o mjerama smanjenja otpada

3. Financiranje infrastrukture i sustava za gospodarenje otpadom, koje jamče smanjenje otpada

4. Financiranje općina i potrošačkih udruga za promociju kampanja o mjerama smanjenja otpada

5. Financiranje mjera koje potiču ponovnu uporabu i reparaciju proizvoda

6. Podrška mreži radionica za popravak uređaja

7. Poticanje razvitku višekratne ambalaže i proizvoda te smanjenje uporabe jednokratne ambalaže i proizvoda, naročito u gradu Leipzigu

8. Podrška brojnim akcijama ponovne uporabe igračaka, knjiga, namještaja, tekstila itd.

Smanjenje emisije CO2 također je osobiti prioritet ZW koncepta Leipzig i izravno ovisi od recikliranja otpada. Vrlo je sličan cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. Kada otpad ipak nastane reciklaža jamči vrlo visoke količine smanjenja CO2 (Tablica 12.).

Uvjerljivo najveće smanjenje emisije CO2 postiže se reciklažom metala i naročito obojenih metala. U tom smislu izuzetno je važno sustavno smanjivati uporabu metalne ambalaže, ali i odvojeno sakupljanje otpadnih metala te apsolutno odvojeno sakupljati sve količine EE otpada kao i cestovnih vozila.

Literatura:

1.Steiner Martin: „Stellenwert der MBA in Europa“, International Symposium MBT 2005, TBU Innsbruck, www.wasteconsult.de

2. „MBA – Steckbriefe 2010/211“; ASA GmbH Ennigerloh, Deutschland, www.asa-ev.de

3. „MBA Cröbern, ZWA – Zweckverband Abfallwirtschaft Westsachsen“, www.zaw-sachsen.de

4.Projektinformation MBA Cröbern 2008, www.zawsachsen.de

5.Mechanisch-biologische Abfallbehandlungsanlage (MBA), zaw

6. „Mein Leipzig schon´ ist mir. Ressourcen sparen - Zukunft wagen: Entwicklung Zero waste Strategie für die Stadt Leipzig“, zero-waste@leipzig.de

7. „Gemeinsames Abfallwirtschaftskonzept für den ZAW,“ Die Stadt Leipzig und den Landkreis Leipzig für den Zeitraum 2019 bis 2023

8.Martin Steiner: „MBT technologies in "starting" and "advanced" countries: What´s different“, TBU Innsbruck, Enviro-Management conference, Škrbske Pleso, October 2011

9.Ketel Ketelsen (Ingenieurbüro für Abfallwirtschaft und Energietechnik (iba) GmbH, Hannover) und Gabriele Becker (Institut für Abfall, Abwasser und Infrastruktur-Management (INFA) GmbH, Ahlen): „Weiterentwicklinug der mechanisch- biologischen Abfallbehandlung (MBA) mit den Zielen der Optimierung der Ressourceneffizienz und Minimierung von Treibhausgasemissionen“, Umwet Bundes Amt (UBA), 156/2023, DessauRoßblau November 2023

10.“Kompost- und Energieanlage Cröbern (KEA)“, ZAW –Zweckverband Abfallwirtschaft Westsachsen 2022

11.Dr. Doris Michalski u.a.: „MPS – Mechanisch Physikalishes Stabilisierungverfahren am Beispiel Berlin“, ASA – Februar 2008

12.„KEA Cröbern offiziell in Betrieb gegangen“, EUWID – RECYCLING UND ENTSORGUNG, 03.02,2024.; www.euwid-recycling.de

13. “Konzeption zur Implementierung einer Zero Waste Strategie für die Stadt Leipzig“, 01.01.2022

14.Milanović Zlatko: „Zero waste – koliko smo daleko“. Tehnoeko 1/2022, Zagreb siječanj/veljača 2022.

FAUNVARIOPRESS -Novageneracijavozila

Njegovo ime govori sve – novi svestrani FAUN VARIOPRESS kombinacija je maksimalne funkcionalnosti i elegantnog dizajna s naprednim rješenjem za sakupljanje i zbrinjavanje otpada

AUN VARIOPRESS je kamion za sakupljanje otpada varijabilnih funkcija i veličina za gotovo sve vrste frakcija. Korisnici mogu odabrati veličinu nadogradnje, širinu vozila, vrstu podizača i spremni su za sakupljanje biootpada, kućnog otpada, papira, stakla, metala, plastike…

Pametni sustav komprimiranja otpada automatski izračunava stupanj sabijanja za svaku frakciju kako bi se maksimalno iskoristio volumen nadogradnje i dozvoljena nosivost. Operater pritom ne mora ručno intervenirati i u svakom trenutku vidi stupanj popunjenosti u odnosu na volumen i težinu.

FAUN VARIOPRESS nadogradnje dostupne su u veličini od 7 do 30 m3 na 12 - 32 tonskim podvozjima, s niskom, standardnom ili visokom izvedbom spremnika. Ovisno o podizaču, mogu se prazniti spremnici od 60 do 1.100 litara, a posebnim podizačem mogu se podizati i kontejneri do 7m3

Postoje i opcije skraćenog zadnjeg dijela za veću okretnost, manualno punjenje spremnika, kao i sužene verzije za uska podvozja.

Sinonim za kvalitetu, izdržljivost i održivost

Već više od 150 godina FAUN kontinuirano razvija i dorađuje svoja vozila koristeći najnovije materijale i tehnologije, kao i kroz stoljeće sakupljeno iskustvo. FAUN vozila sinonim su za kvalitetu, izdržljivost i održivost, a poznata su da desetljećima drže vrijednost i višestruko se isplate.

Osim varijabilnosti u veličini i funkcijama VARIOPRESS se ističe i u ostalim segmentima:

•Sigurnost - najmoderniji sustavi brinu se za sigurnost radnika, ali i prolaznika, putem sigurnosnih tipki, kamera i senzora, pregledne upravljačke ploče na zadnjem dijelu vozila, kao i dodatnom rasvjetom za rad po noći;

•Održivost - kontinuirani razvoj alternativnih pogona svrstava FAUN u vodećeg proizvođača u Europi na polju održivosti – smanjena potrošnja goriva, pretvaranje energije kočenja u električnu energiju, kao i kompatibilnost s novim električnim pogonima podvozja samo su neke od inovacija, a FAUN je i prvi proizvođač koji je na tržište stavio vozila za sakupljanje otpada pogonjena vodikom;

Dugovječnost - robusni materijali, vodootporne nadogradnje, kvalitetna brtva potisne ploče, optimalno punjenje, centralno podmazivanje i vrhunska kontrola rada osiguravaju dugovječnost vozila;

•Održavanje - laka dostupnost komponenti, elektronsko upravljanje i pametan dizajn omogućavaju lagano održavanje vozila i zamjenu dijelova;

•Dizajn - posljednjoj generaciji VARIOPRESS vozila dorađen je i dizajn tako da je dodan 1m3 volumena bez izmjena dimenzija nadogradnje i cjelokupnog vozila;

•Upravljanje - FAUN-Control-System (FCS) upravlja funkcijama vozila kao što su pregled informacija, radne funkcije (punjenje, opterećenje), upozorenja, praćenje održavanja, upravljanje kamerama, mogućnost spajanja na GPS.

Varijante VARIOPRESS-a

U slučaju da postoji potreba za još varijacija, svestrani VARIOPRESS može se lagano nadograditi kranom ili podijeljenim spremnikom.

TERRANEO

FAUN TERRANEO vozilo je za pražnjenje podzemnih i polupodzemnih spremnika putem krana. Spremnici se mogu prazniti s gornje strane vozila, ali se istovremeno može koristiti i klasično stražnje punjenje. Ovisno o načinu korištenja vozila, kran se može postaviti između kabine vozača i nadogradnje ili može biti učvršćen na krov ojačane nadogradnje, čime se ne gubi na volumenu spremnika. Kran iza kabine vozača koristan je za podizanje spremnika koji su udaljeni od vozila jer ima veći raspon i snagu podizanja od krovnog krana koji se koristi za pražnjenje spremnika u neposrednoj blizini vozila.

SELECTAPRESS

SELECTAPRESS je posebna inačica VARIOPRESS vozila koja ima podijeljen spremnik kako bi se istovremeno mogle prevoziti dvije različite vrste frakcija. Dolazi u varijantama 30/70, 70/30, 50/50 i s otvorenim stražnjim dijelom.

Više informacija o svim komunalnim vozilima FAUN dostupne su kod generalnog uvoznika za RH, tvrtke Komop iz Zagreba (www.komop.hr).

Već više od 150 godina FAUN kontinuirano razvija i dorađuje svoja vozila koristeći najnovije materijale i tehnologije

FAUN TERRANEO vozilo je za pražnjenje podzemnih i polupodzemnih spremnika putem krana

KOMPOSTIRANJE JE NAŠA KOMPETENCIJA

Komptech surađuje s drugim pružateljima tehnologija na mehaničkim i procesnim inženjerskim rješenjima kako bi proizveo koristan proizvod - kompost od kontaminiranog biootpada

iootpad ima važnu ulogu u paketu Europske unije za kružno gospodarstvo. Odvojeno prikupljanje uspostavljeno je u mnogim zemljama EU-a i služi dugoročnoj zaštiti resursa, klime i tla, međutim porast razine nečiste sirovine uzrokuje probleme.

U posljednje vrijeme sve veći udio stranih tvari u biootpadu ugrožava kvalitetu komposta kao i samo prihvaćanje kompostiranja i rezultata kompostiranja koji su izgrađivani dugi niz godina. Plastika čini najveći pojedinačni udio onečišćivača isključivo zbog nemarnog bacanja otpada. Svojim iskustvom i strašću za kompostiranjem Komptech surađuje s drugim pružateljima tehnologija na mehaničkim i procesnim inženjerskim rješenjima kako bi proizveo koristan proizvodkompost od kontaminiranog biootpada.

Predobrada - predusitnjavanje

Veliki dio stranih tvari sadržanih u biootpadu može se odvojiti tijekom prerade. Sprječavanje dodatnog usitnjavanja strane tvari najbolje se može obaviti sporohodnim strojevima za usitnjavanje.

Komptech nudi jednoosovinske drobilice, kao što je Terminator, i drobilice s dvije osovine, kao što je Crambo, pri čemu se u oba slučaja selektivno usitnjavanje postiže odabirom postavki ili podešavanjem opreme rotora za usitnjavanje. Također, u određenim situacijama je bolje odustati od predusitnjavanja kako bi se izbjeglo usitnjavanje strane tvari na početku kompostiranja.

Prosijavanje prije kompostiranja postaje sve važnije

Prosijavanje je najučinkovitiji korak procesa odvajanja nečistoća i odvija se u gotovo svim fazama - najčešće nakon završetka faze truljenja. Iako kompost mora biti u skladu s preciznim graničnim vrijednostima u pogledu nečistoća, izostaju one koje definiraju čistoću organskog otpada. Međutim, već se razmatra definiranje parametara kvalitete za ulazni materijal prije početka samog procesa kompostiranja.

Prosijavanje prije kompostiranja, na primjer na 80 milimetara, te odlaganje ili sortiranje velike frakcije opcija je za jako kontaminirane ulazne materijale. Roto sita i zvjezdasta sita koriste se kao tehnologija probira za grubo

01

Crambo

Mobilna ili stacionarna sporohodna dvoosovinska drobilica

Axtor

Mobilna brzohodna univerzalna drobilica

02

Multistar SE

Stacionarna zvjezdasta sita

TS 18/45 ... 25/120 (opcija)

Stacionarna roto sita

Flowerdisc (opcija)

Stacionarna disk sita

prosijavanje, a za određene zahtjeve koriste se i spiralni te disk prosijači. Sve navedene tehnologije dostupne su kod proizvođača Komptech u širokom rasponu razina performansi, kako za stacionarnu tako i za mobilnu upotrebu.

Nove tehnologije na putu

Finim prosijavanjem dominiraju roto sita (MAXX, Primus, Nemus, Cribus), nakon čega slijede zvjezdasta sita (Multistar), često u kombinaciji sa zračnim prosijavanjem (Hurrikan).

Sve je jasnije da će se strojevi za prosijavanje u budućnosti morati nositi sa zahtjevima za sve finiju granulaciju. Razvijaju se tehnologije prosijavanja sa sitom veličine od tek 8 milimetara, a upotreba automatskih strojeva za sortiranje koji se temelje na infracrvenoj spektroskopiji ili prepoznavanju boja i slika za odvajanje stranih tvari od biogenog ot-

03

Topturn X

Samohodni prevrtač za kompostne hrpe

04

Primus, Maxx, Nemus, Cribus

Mobilna roto sita

Multistar S3, L3, XL3 (opcija)

Mobilna zvjezdasta sita

Multistar SE (opcija)

Stacionarna zvjezdasta sita

05

Hurrikan S

Mobilni ili stacionarni zračni prosijač

Stonefex

Mobilni odvajač kamenja

pada trenutno je još uvijek neistraženo područje. Ipak, sve veći broj sustava već koristi ovu tehnologiju za kompost, kompost prekomjerne veličine ili usitnjeni ulazni materijal.

Treba napomenuti da postoje ograničenja tehničkih mogućnosti i, što je još važnije, financiranja takvih rješenja. Stoga je važan korak poboljšanje ulaznog materijala. Informativne i edukacijske kampanje, kao i mjere kontrole, pomažu u smanjenju unosa stranih tvari u organski otpad.

Na kraju dana, na svima nama je hoće li plastika završiti u kanti za organski otpad ili ne.

Sve informacije o mogućnostima nabave strojeva, najma ili projektiranja potpuno novih pogona potražite kod partnera iz Teknoxgroup Hrvatska d.o.o. sa širokom prodajno-servisnom mrežom, koji će pažljivo razmotriti vaše potrebe te predložiti optimalno rješenje na putu do vašeg uspjeha.

Inovativne i pouzdane auto i kamionske radne košare

Talijanske tvrtke CTE i SOCAGE pripadaju među najuglednije i najinovativnije svjetske i europske proizvođače auto košara i platformi za rad na visini montiranih na kamione

alijanska kompanija CTE, sa sjedištem u pokrajini Trentino, osnovana je 1981. godine i od početka se usmjerila na proizvodnju specijaliziranih teretnih dizala. Ugovorom s njemačkom tvrtkom Paus, svjetskim liderom u sektoru, na talijansko tržište uvode revolucionarne ljestve za prebacivanje tereta, a 1987. potpisuju ekskluzivni licencni ugovor s Genie Industries, vodećim svjetskim proizvođačem samohodnih dizalica, za distribuciju tog brenda u Italiji. Stjecanjem patenta Pianoplan 1992. CTE je uspješno zaokružio svoj portfelj strojeva za prijenos teških i nezgrapnih tereta uz stepenice i odmorišta.

Sljedeće godine, 1993., lansiran je Genex - prva kompanija koja proizvodi ljestve i skele od stakloplastike. Osnivanjem CTE France 1994. šire se izvan Italije, a 2002. osniva se i CTE UK. Godine 1997. CTE preuzima proizvođača mobilnih dizalica Sequani Meccanicu. Nakon toga izgrađena je tvornica Rivoli Veronese u blizini Verone, specijalizirana za proizvodnju ljestava i dizalica. 2005.. tvrtka je akvizicijom dvaju brendova međunarodnog renomea, Effer i Bizzocchi, zaokružila svoju transformaciju u jednu od najvećih europskih industrijskih grupacija u segmentu proizvodnje dizalica za siguran rad na visini. Od 1981. godine CTE je proizveo i distribuirao više od 17 tisuća platformi montiranih na kamione, a Grupa CTE je danas prisutna na svih pet kontinenata.

SOCAGE

SO.CA.GE (Società di Carpenteria Generale) je osnovana 1974. u Modeni kao tvrtka za izradu metalnih proizvoda, ali već početkom 80-ih specijalizirala se za projektiranje i proizvodnju visinskih radnih platformi i košara. Zahvaljujući inovativnoj liniji zglobnih dizalica brzo se pozicionirala kao lider na talijanskom tržištu. 1987. godine uspostavljena je SO.CA.GE-FASSI grupa (treći svjetski proizvođač hidrauličkih dizalica za kamione) s ambicioznim projektom formiranja prve talijanske grupe specijalizirane za opremu za rad na visini.

Nova prekretnica događa se u kolovozu 2009. kada SOCAGE preuzimaju Fiorenzo Flisi i Maurizio Piantoni, dvojica poduzetnika s dugogodišnjim iskustvom u sektoru dizalica. Tvrtka se snažno usmjerava u istraživanje i razvoj te investira u nove projektne i proizvodne tehnologije, optimizaciju procesa i materija-

la. U prosincu 2016. preuzimaju proizvodni pogon tvrtke Manotti

Srl u Borettu. Na novoj lokaciji uspostavljena je najsuvremenija proizvodna linija za sve komponente mobilnih dizalica čime je osigurana potpuno autonomna proizvodnja. Još jedan novi pogon otvoren je 2020. u Carpiju, gdje je danas i administrativno sjedište kompanije. SOCAGE ima podružnice u Francuskoj, Španjolskoj, Brazilu, Indiji i Maleziji.

Tvrtka Visina DIR generalni je uvoznik za RH talijanskih proizvođača auto košara i za rad na visini CTE i SOCAGE.

Auto košara CTE ZED 20.4

Stalne inovacije i istraživanje novih materijala i tehnologije temelj su razvoja u CTE-u. Tako je i nova auto košara ZED 20.4 rezultat optimizacije dizajna i istraživanja novih materijala. Visinski radni raspon od 20 metara najtraženiji je na tržištu, a CTE je fokusirao svoja istraživanja i razvoj na tu radnu visinu još otkako je prvi put predstavio svoj dizajn zglobnih platformi montiranih na kamionima.

U novom dizajnu pantograf je lakši, čvršći i jači. Novi materijali poput Strenx SSAB čelika jamče maksimalne performanse te pouzdanost i stabilnost. Tijekom testiranja nadogradnja je u

Auto košara CTE ZED 20.4

kontinuiranom radu prošla gotovo 200 tisuća radnih ciklusa, što je jednako 20 godina rada.

Košara CTE ZED 20.4 montirana na kamionu Isuzu doseže 20 m radne visine, 8,2 m bočnog dohvata i 200 kg nosivosti (uz dodatnu opremu moguće je doseći 280 kg nosivosti). Platforma ima dvostruki pantograf i teleskopsku granu s jednostrukim izvlačenjem. Rotacija kupole je ± 310°, košare ± 65° (s mogućnošću 90°+90°). Kontrole su proporcionalne i elektrohidraulične, a može se upravljati iz košare i s tla.

Košara montirana na kamionu Iveco ima nešto manju mogućnost rotacije (± 115° ), ali nosivost od 230 kg. Sustav ima 4 hidraulička potpornja HS+HS sa senzorima kontakta s tlom.

CTE ZED 26 J

Košara ZED 26 J ima dvostruki pantograf i teleskopsku granu s dva produžetka. Doseže radnu visinu od 25 m, a bočni dohvat je 14 m. Nosivost je 230 kg. Košara je aluminijska, uz mogućnost rotacije 65° + 65°. Kupola se može kontinuirano zakretati za 360°. Kontrole košare su proporcionalne i elektrohidraulične, a može se upravljati iz košare i s tla. Pokretanje i gašenje motora također se može kontrolirati iz košare i s tla.

SOCAGE ForSte 20D SPEED podizna radna platforma

SOCAGE ForSte 20D SPEED je inovativna dvozglobna kamionska radna platforma za rad na visini koja doseže radnu visinu od 19,60 m, uz bočni dohvat od 9 m, s nosivošću od 230 kg (2 operatera + materijal). SOCAGE forSte 20D SPEED odlikuje se standardnom automatskom stabilizacijom, košarom pričvršćenom s prednje strane, velikom radnom površinom i mogućnošću rada na neravnom terenu.

Opremljena je fiksnim vertikalnim stabilizatorima koji ostaju u dimenzijama kamiona i ne povećavaju radni prostor. Standardno ugrađena funkcija SPEED SOCAGE omogućuje automatsku stabilizaciju platforme samo jednim klikom, čak i prilikom upravljanja iz košare. Time se također optimizira vrijeme i radni prostor. Jedna od glavnih prednosti ove radne visinske platforme u usporedbi s drugim kamionskim platformama je košara priključena s prednje strane, što omogućuje bolji pristup radnoj površini te jamči veću sigurnost operatora.

Pouzdanost i jednostavnost čine forSte 20D SPEED idealnom platformom za iznajmljivanje bez vozača za razne sektore – od tvrtki za održavanje i ugradnju oluka, građevinskih tvrtki, komunalnih tvrtki i tvrtki za održavanje zelenih površina.

Kamion s dizalicom SOCAGE ForSte 24D SPEED

Kamion s dizalicom SOCAGE ForSte 24D SPEED je dvozglobna kamionska platforma s automatskom stabilizacijom kao standardnom opremom. Doseže radnu visinu od 23,60 m, uz bočni dohvat od 12,70 m i nosivost od 230 kg (2 operatera + materijal).

SOCAGE ForSte 24D SPEED je razvijen na temelju uspješnog modela 20D, uz primjenu brojnih poboljšanja. Jednostavan je za korištenje i pouzdan. Najučinkovitija je (kompletna) zglobna platforma u ovom trenutku, s robusnom strukturom, maksimalnim performansama i fiksnim vertikalnim stabilizatorima.

Košara pričvršćena s prednje strane i zglobni pantograf omogućuju bolji pristup radnoj površini i veću preciznost, bez obzira na to je li riječ o krovovima, konstrukcijama ili određenim manevrima pri rezidbi.

Fiksni vertikalni stabilizatori te standardna funkcija automatske stabilizacije SPEED pružaju sigurnost pri radu i olakšavaju stabilizaciju, a procesom se može upravljati s tla i iz košare. Fiksni vertikalni stabilizatori omogućuje i veću sposobnost svladavanja neravnina i izbjegavanje oštećenja površine. Precizna hidraulička instalacija s novom kontrolnom konzolom Socage omogućuje jednostavnu i preciznu kontrolu prilikom upravljanja, čak i uz usporedne manevre.

Visina DIR d.o.o. generalni je uvoznik i ovlašteni serviser talijanske tvornice strojeva CTE već punih 15. godina, a od 2023. godine postali su i ekskluzivni hrvatski zastupnik za strojeve SOCAGE (www.visina.hr).

Kamion s dizalicom

SOCAGE ForSte 24D SPEED

SOCAGE ForSte 20D SPEED podizna radna platforma

RAVOR5:

Maksimalna kompaktnost, kvaliteta i izdržljivost

Cestovna čistilica RAVO

R5 pouzdan je partner za održavanje čistoće na cestama, ali i pionir u unaprjeđenjima

Dostupna je u dizelskoj i električnoj varijanti

ma, a ost,

koja donose veću operativnost, udobnost i izdržljivost.

RAVO R5, vodeći model cestovne čistilice u svojoj klasi, postavlja standarde performansi, kvalitete i trajnosti. Ovaj model, koji je dostupan u dizelskoj i električnoj varijanti (R5e), stekao je povjerenje klijenata diljem svijeta zahvaljujući svojim iznimnim karakteristikama.

S ukupnom prodajom većom od 12.000 jedinica, RAVO R5 poznat je u industriji po izdržljivoj konstrukciji, dugom vijeku trajanja i jednostavnoj operativnosti.

Ključne karakteristike

Ključne značajke koje čine model RAVO R5 istinskim lide-

•Najbolji omjer kompaktnosti u industriji: impresivni kapacitet modela R5 s iznimnom kompakcijom i velikim kapaci-

•Automatski sustav za samoniveliranje vožnje: stalni pritisak četke za najbolje rezultate čišćenja i smanjeno trošenje četki; •Robustan sustav četki, lak za održavanje: pouzdani dizajn četki RAVO je lagan za održavanje i nema točke podmazivanja; •Tranzitna brzina od 72 km/h: može se lako putovati između lokacija zahvaljujući tranzitnoj brzini RAVO R5;

•Najbolji krug okretanja u klasi: najuži uglovi i slijepe ulice mogu se očistiti zahvaljujući iznimnoj okretnosti RAVO R5.

Visokotlačni pištolj

Lako očistite ulicu i vaš stroj na kraju smjene sa snažnim visokotlačnim pištoljem

DODATNA OPCIJA

BE-GE vozačevo sjedalo LED svjetla

Grijano i zračno ovjesno

BE-GE vozačevo sjedalo redefinira udobnost vozača

Poboljšanje vidljivosti stroja s LED svjetlima

UKLJUČENO KAO STANDARD

Zatamnjeno vjetrobransko staklo

Zatamnjeno vjetrobransko staklo nudi bolju vidljivost za vrijeme jakog sunca

UKLJUČENO KAO STANDARD

Nado

Nadogradnje

Od nadogradnji modela cestovne čistilice RAVO R5 za 2024. godinu izdvajaju se:

Od nad iz

• Visoko

•Visokotlačni pištolj: lakše čišćenje ulice ili stroja na kraju smjene uz snažni visokotlačni pištolj

•BE-GE sjedalo vozača: grijano i zračno ovjesno BE-GE vozačevo sjedalo redefinira udobnost vozača

• BE-GE čevo s

• Zatamn

•Zatamnjeno vjetrobransko staklo nudi bolju vidljivost za vrijeme jakog sunca.

•LED svjetla: poboljšanje vidljivosti stroja s LED svjetlima sada je uključeno u standardnu opremu

• LED sv sada

•Spremnik za vodu na krovu: mogućnost povećanja ukupnog kapaciteta vode do 950 litara s dodatnim spremnikom za vodu na krovu od 420 litara

• Sprem kapaci n

• Hidrau

•Hidrauličko dodatno usisno crijevo za lišće

•Povećana baterija: povećana litij-željezo-fosfatna baterija za pojačane performanse i sigurnost - RAVO R5e

• Poveća za poja

•Temperatura u kabini: temperaturu u kabini može se namjestiti unaprijed, prije početka smjene, dok je stroj na punjenjuRAVO R5e

• Temper ti unap R

•Recikliranje vode: vrijeme čišćenja je do 2,5 puta duže s Ravo inovativnim sustavom recikliranja vode.

• Recikli Ravo i RAVO R deći neu

RAVO R5 nastavlja postavljati standarde u svojoj klasi, nudeći neusporedivu kombinaciju performansi, trajnosti i inovacija. Ovaj model nije samo pouzdan partner za održavanje čistoće na cestama već je i pionir u unaprjeđenjima koja poboljšavaju upravljanje i udobnost operatora.

va v ci c ja. Ov či čiststooće n b boolljšašavaj

V Višše in d dobbiti ko

Više informaciji o RAVO 5R strojevima za čišćenje možete dobiti kod ovlaštenog distributera, tvrtke O-K-TEH d.o.o. iz Zagreba (www.o-k-teh.hr).

RAVO R5 nastavlja postavljati standarde u svojoj klasi

Spremnik za vodu na krovu

Mogućnost povećanja ukupnog kapaciteta vode od 950 l s dodatnim spremnikom za vodu na krovu od 420 l

Recikliranje vode

litij-željezo-fosfatna baterija za pojačane performanse i sigurnost

namjestite temperaturu u

je stroj na punjenju Čistite do 2,5 puta duže s Ravo inovativnim sustavom recikliranja vode

Hidraulički potpomognuto dodatno usisno crijevo za lišće

Povećana baterija

Temperatura u kabini

Ravo moćno dodatno crijevo za lišće sad hidraulički potpomognuto

Povećana

Unaprijed

kabini prije početka smjene dok

DODATNA OPCIJA

DODATNA OPCIJA

DODATNA OPCIJA

DODATNA OPCIJA

Farid T1 plus: veliki korak naprijed u sektoru komunalnih usluga

U svijetu koji se ubrzano mijenja, inovacije u području upravljanja otpadom postaju ključne za očuvanje okoliša, održivost i stvaranje učinkovitijih sustava prikupljanja otpada

arid T1 plus inovativno komunalno vozilo proizvođača Farid Industrie S.p.A. predstavlja izvanredan korak naprijed u poboljšanju učinkovitosti prikupljanja otpada i doprinosu čišćem okolišu. Njegova kompaktna veličina, velika nosivost i održivost čine ga idealnim izborom za gradove koji teže učinkovitom i ekološki odgovornom sakupljanju otpada.

Ono što odmah privlači pozornost kod Farid T1 plus komunalnog vozila je njegova nevjerojatno kompaktna veličina. S ukupnom dužinom od približno 8.500 mm, tek je nešto duži (200 mm) od sličnih modela na dvoosovinskom podvozju. No, ključna razlika je u tome što je ovo vozilo na tri osovine i posjeduje izvanredne manevarske sposobnosti koje su presudne za rad u gusto naseljenim urbanim sredinama. Zahvaljujući zakretnoj pratećoj osovini vozačima je olakšano upravljanje, čime se smanjuje rizik od oštećenja i olakšava pristup uskim ulicama i prolazima.

Uz zapremninu od 16 m3, s nadogradnjom T1M-18 plus BOE na podvozju Iveco X-Way, te izuzetno kratkog međuosovin-

skog razmaka od tek 3.100 mm, vozilo Farid T1M-18 plus BOE ujedno pokazuje kako tehnološki napredak može unaprijediti mogućnosti i usluge komunalnih vozila i u konačnici pridonijeti boljem okolišu.

Impresivne manevarske sposobnosti

Uz impresivne manevarske sposobnosti, ovo komunalno vozilo ističe se i po velikoj korisnoj nosivosti koja iznosi gotovo 11.000 kg i omogućuje vozilu da se suoči s raznim izazovima pri sakupljanju otpada, bez potrebe za čestim povratkom na deponije. Integrirane "ruke" za pražnjenje kontejnera zapremnine 5 m3 i 7 m3 dodatno povećavaju učinkovitost i brzinu pri sakupljanju otpada.

Održivost na prvom mjestu

Osim praktičnosti, velika važnost pridaje se i održivosti. Efikasna vožnja i napredni motor pomažu u smanjenju emisija CO2, što je ključno za očuvanje okoliša u urbanim sredinama. Osim toga, smanjena potreba za povratkom na deponije zna-

Farid T1 plus

Zoellerov potpuno automatski podizač posuda u Faridovoj nadogradnji

či i manju potrošnju goriva, a ukupna dozvoljena masa od 26 tona i snažne osovine smanjuju troškove održavanja.

Novi standardi u industriji upravljanja otpadom

Farid Industrie S.p.A., vodeći svjetski proizvođač nadogradnji za prikupljanje otpada, u cilju poboljšanja učinkovitosti prikupljanja otpada te transformacije načina na koji gradovi i tvrtke upravljaju otpadom, nudi i mogućnost ugradnje potpuno automatskih podizača posuda Zoeller.

Kompaktna veličina, velika nosivost i održivost čine Farid T1 plus idealnim izborom za gradove

koji teže učinkovitom i ekološki odgovornom sakupljanju otpada

Integracijom Zoellerovog potpuno automatskog podizača posuda u Faridove nadogradnje za prikupljanje otpada, postiže se velika učinkovitost i autonomija. Jedna od ključnih prednosti ovog sustava je potpuna automatizacija procesa podizanja i pražnjenja posuda, čime se postiže brže i sigurnije prikupljanje otpada, a smanjuje rizik od nezgoda ili oštećenja vozila i opreme.

Nova generacija Farid inovativnih komunalnih vozila predstavlja izvanredan korak naprijed u učinkovitosti, održivosti i očuvanju okoliša u urbanim sredinama.

Više informacije o Farid nadogradnjama i Zoeller podizačima dosupno je kod tvrtke Gradatin, generalnog zastupnika tvornice Farid Industrie S.p.A za tržište RH (www.gradatin.hr).

SedamdesetBigbelly spremnikauMakars

Najnovijom implementacijom Bigbelly spremnika u svibnju ove godine Makarska je pokazala primjer kako upravljati javnim otpadom na pametan, učinkovit i održiv način

rad Makarska je prvih osam Bigbelly pametnih spremnika instalirala 2018. godine. Danas ih, nakon najnovije implementacije u svibnju, ima ukupno 70, što je bilo i jedino logično rješenje s obzirom na odlično iskustvo, visoku kvalitetu proizvoda i postignute rezultate sve čiste gradske plaže iz godine u godinu. Makarska je tako pravi primjer kako upravljati javnim otpadom na pametan, učinkovit i održivi način.

Pametna rješenja za odvojeno prikupljanje otpada

Važan korak je učinjen prije godinu dana kada je u potpunosti digitalizirana gradska plaža te su zamijenjeni svi koševi s ukupno 34 Bigbelly pametna spremnika. Već nakon prve se-

pametnih koj

zone uočene su brojne prednosti Bigbelly sustava koji je visoko podigao letvicu čistoće gradske plaže koja se godinama borila s pretrpanim koševima i razbacanim otpadom.

Preko 40 korisnika u Hrvatskoj

Bigbelly je lider na svjetskom, europskom i hrvatskom tržištu u pružanju pametnih rješenja za odvojeno prikupljanje otpada, s preko 1.800 zadovoljnih klijenata i više od 80.000 spremnika u 60 zemalja diljem svijeta. Izumili su prvi solarni kompaktor za otpad još prije 20 godina i postavili najviše standarde u novoj industriji koju su sami pokrenuli.

U Hrvatskoj trenutačno imaju preko 40 korisnika, uglavnom gradova i općina, odnosno povezanih komunalnih tvrtki.

U Dubrovniku je prvih 16 Bigbelly pametnih spremnika postavljeno 2016. godine, a danas se na području grada nalazi gotovo 100 Bigbelly-a, a bez kojih bi upravljanje otpadom na javnim površinama bilo gotovo nezamislivo, s obzirom da je Bigbelly broj pražnjenja smanjio za 88% u odnosu na stari sustav koševa koji je zamijenio. Štoviše, Dubrovnik je u apsolutnom broju uštedio preko 30.000 pražnjenja u godinu dana. Sve te operativne uštede koje Bigbelly donosi dobivaju posebnu važnost zadnjih godina, u kojima se intenzivira problem s nedostatkom radne snage, a pritisak turista na gradsku infrastrukturu je sve veći.

Solarni kompaktori

Bigbelly sustav putem upravljačkog softvera šalje informaciju o popunjenosti spremnika prije nego što se skroz napuni, kako bi se reagiralo na vrijeme i spriječilo rasipanje otpada. Zahvaljujući ugrađenoj preši, značajno povećava kapacitet otpada koji može zaprimiti, povećavajući ga do 5 puta. Uz to, Bigbelly solarni kompaktori svu potrebnu energiju za rad dobivaju korištenjem isključivo sunčeve energije te ih se stoga može koristiti svugdje, bez potrebe za dodatnim električnim priključkom.

Potpuno zatvoreni Bigbelly spremnici eliminiraju probleme uzrokovane vanjskim utjecajima poput vjetra ili životinja te neugodnih mirisa. Njihov poseban dizajn s fizičkom pregradom osigurava maksimalnu sigurnost za javnost, jer sprječava fizički pristup preši te istovremeno omogućava odlaganje otpada u svakom trenutku pa i tijekom ciklusa zbijanja otpada.

Kampanja „Plastic free beach“ Često se gradovi suočavaju s problemom da na frekventnim lokacijama nema dostatnog volumnog kapaciteta u košaricama za otpad, a taj se problem onda pokušava riješiti

Lokacije Bigbelly pametnih spremnika u Makarskoj.

većim brojem koševa. No, time se ne postiže dovoljan volumni kapacitet, već se samo povećava broj lokacija s pretrpanim spremnicima iz kojih viri otpad, uz još veće onečišćenje grada. Bigbelly nastupa u takvim situacijama i rješava problem nedostatnog kapaciteta, uljepšava gradski javni prostor i povećava čistoću grada.

Bigbelly rješava problem nedostatnog kapaciteta, uljepšava gradski javni prostor i povećava čistoću grada

Estetski atraktivan dizajn Bigbelly spremnika se može dodatno personalizirati pomoću naljepnica, prilagođava se svakoj okolini, pa se tako često koristi za edukativne poruke o važnosti održivog gospodarenja otpadom i otvara prostor za primjenu različitih kampanja. Upravo Bigbelly predstavlja primjer i okosnicu kampanje „Plastic free beach“ u Makarskoj. Više informacija o Bigbelly spremnicima možete pronaći kod tvrtke Graml, ekskluzivnog distributera za Hrvatsku. (www.bigbellysolar.hr)

Najprodavaniji model komunalne nadogradnje IRIDE

Sve nadogradnje Iride poznate su po svojoj učinkovitosti i kvaliteti, a među njima najviše se ističe model SAT 800 DP 8 m3, najprodavaniji model na

adogradnje IRIDE, zahvaljujući širokoj paleti dostupnih modela, jednostavno se prilagođavaju različitim podvozjima, tvoreći kompaktna i dobro optimizirana vozila te garantiraju učinkovito i besprijekorno prikupljanje otpada.

Kvaliteta i pouzdanost glavne su odlike svih nadogradnji Iride, od najjednostavnijih kiper nadogradnji do višekomornih nadogradnji za istovremeno skupljanje različitih vrsta otpada te nadogradnji za toplo ili hladno visokotlačno pranje kanti i kontejnera.

Optimalan dizajn za visoku učinkovitost Sustav prikupljanja otpada neprestano se usavršava kako bi postao što jeftiniji i brži, uz što veću razinu učinkovitosti. Stoga se i nadogradnje Iride montiraju na različita podvozja, kako bi zadovoljila specifične potrebe različitih korisnika. Sve nadogradnje opremljene su dvobrzinskim uređajem za pražnjenje kanti i kontejnera, koji sprječava oštećivanje kanti

i kontejnera prilikom pražnjenja. Optimalno dizajnirana potisna ploča na svim komunalnim nadogradnjama osigurava potpunu iskoristivost spremnika otpada i visok omjer sabijanja otpada, uz postizanje iznimno visoke razine učinkovitosti u radu.

Jednostavno i brzo pražnjenje

Ove nadogradnje jednostavno se prazne kipanjem/prekretanjem direktno u veće komunalno vozilo ili press kontejner, bez potrebe za pretovarnom rampom i bez kontakta otpada s tlom. Pražnjenje prekretanjem vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadograd-

Nadogradnje Iride, na kojem god podvozju da su montirane, omogućuju učinkovito i pouzdano prikupljanje otpada u svim radnim uvjetima

van rad, uz najvišu razinu kvalitete i pouzdanosti te minimalne troškove tijekom eksploatacije. Nadogradnje su izvedene u potpunosti sukladno normama EN 1501-1 i 2006/42/CE, za što posjeduju certifikat izdan od strane ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete (TÜV). Sukladnost s normama potvrđena mjerodavnim certifikatom jamči korisnicima pouzdanost i kvalitetu te, najvažnije, sigurnost operatera tijekom rada.

Nadogradnje Iride imaju tvorničko višegodišnje jamstvo te brzu i pouzdanu servisnu podršku tijekom korištenja. Detalje o nadogradnjama IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika

STP- uskladu sDirektivama

Zadnjih 30 godina STP svakodnevno prati trendove, uči, prilagođava se i nudi prokušane i dokazane komunalne tehnologije

dvajanjem otpada u nastanku STP se bavio krajem 90-ih godina, Avermann preskontejneri postavljeni u to vrijeme rade još i danas, antimikrobne posude i gravitacijske bravice postale su aktualne tek nedavno, a prava vrijednost originalnih polupodzemnih kontejnera MOLOK tek je odnedavno poprimila masovnost, iako ih STP u svojoj ponudi ima još od 2004. godine.

Reduce, reuse, recycle...

Europski parlament je u Strasbourgu 23. travnja ove godine usvojio nova pravila koja europskim potrošačima osiguravaju pravo na popravak kupljenih proizvoda. Pravila pojašnjavaju obveze proizvođača na popravak robe i potiču potrošače da popravkom produže životni ciklus proizvoda. Cilj je smanjiti količinu otpada i ojačati sektor popravaka, čineći popravak robe lakšim i isplativijim.

Kako bi popravci bili pristupačniji, svaka će država članica morati primijeniti barem jednu mjeru za promicanje popravka, kao što su primjerice vaučeri i sredstva za popravak, provođenje informativnih kampanja, ponuda tečajeva ili potpora prostorima za popravak u sklopu zajednica, objavio je Europski parlament. Nakon što Vijeće službeno odobri direktivu i objavi je u Službenom listu EU-a, države članice imat će 24 mjeseca za njen prijenos u nacionalno zakonodavstvo.

STP - 30 godina ispred direktive Iako će za provedbu direktive države imati 24 mjeseca, u STP-u je ovakav način rada u primjeni od 90-ih godina, tj. od samog osnutka tvrtke. Svjesni često puta ograničenih financijskih sredstava svojih klijenata, STP nudi nabavu obnovljene i revidirane opreme po jednakim jamstvenim uvjetima kao da se radi o novim proizvodima. Naravno da cijena tako obnovljenih uređaja koji puta može značiti i 50% manje

izdatke uz garantiranu jednaku efikasnost, kao i mogućnost otplate na rate te otkup ili zamjenu za ostalu amortiziranu ili pak nepotrebnu komunalnu opremu.

Ovakvom je poslovnom politikom STP svojim partnerima osigurao još veću efikasnost, manje troškove i zadovoljstvo svih korisnika u lancu bez zastoja.

Servisna mreža 24/7

Svjesni i činjenice kako, u većini slučajeva, partneri ne mogu biti bez osnovne opreme za rad gotovo niti jedan dan, STP im osigurava servis i dostupnost rezervnih dijelova unutar 24 sata od prijave kvara. Ako se uređaj ne može popraviti isti dan na licu mjesta, STP raspolaže zamjetnom flotom zamjenskih uređaja koje dostavlja na lokaciju i osigurava istovjetan uređaj bez dodatnih prilagodbi i edukacija o ruko-

Svjesni često puta ograničenih financijskih sredstava svojih klijenata, STP nudi nabavu obnovljene i revidirane opreme po jednakim jamstvenim uvjetima kao da se radi o novim proizvodima

30 godina u vrhu

U STP-u ne skrivaju svoje oduševljenje novim EU direktivama te izražavaju zadovoljstvo da je modus operandi tvrtke, star gotovo 30 godina, dobio i potvrdu EU parlamenta, te se nadaju kako će uz državne poticaje krajnjim korisnicima reparatura opreme kupljene od STP-a biti još isplativija. To će korisnike dodatno motivirati pri nabavi revidirane rabljene opreme, na sveopće zadovoljstvo i neizostavni zeleni

DODIJELJENA 26. “VELEBITSKA DEGENIJA“

Hrvatsko novinarsko društvo – Zbor novinara za okoliš, u povodu Dana planeta Zemlje 22. travnja 2024., dodijelio je 26. nagradu „Velebitska degenija“. Ta se, u Europi jedinstvena, novinarska nagrada za radove o zaštiti prirode i okoliša dodjeljuje u četiri kategorije

elebitska degenija endemijska je i najrjeđa biljka u Hrvatskoj, a kao takva i strogo zaštićena vrsta. Dosad je u prirodi pronađena samo na tri mjesta južnog velebitskog područja odakle je presađena i na neka druga mjesta (među ostalim i u Botanički vrt Zagreb). Skromna je i nježna trajnica koja nara-

Dobitnici nagrade "Velebitska degenija"

ste do 10 cm i cvjeta u lipnju i srpnju. Pronađena je 1907. (Arpad von Degen), a razvrstana tek 1928. (August Edler von Hayek). Hrvatsko novinarsko društvo – Zbor novinara za okoliš, u povodu Dana planeta Zemlje 22. travnja 2024., dodijelio 26. nagradu „Velebitska degenija“. Ta se, u Europi jedinstvena, novinarska nagrada za radove o zaštiti prirode i okoliša do-

djeljuje u četiri kategorije: Tisak i Internet, Radio, Televizija i Fotografija.

Ove je godine na raspisan natječaj za novinarske radove objavljene tijekom 2023. godine stiglo 56 prijava. Ocjenjivački odbor od sedam uglednih novinara, na čelu s predsjednikom Robertom Kakarigijem odabrao je za nagradu „Velebitska degenija“ četiri naročito zanimljiva rada. Nagrađeni su HTV-ova novinarka Borka Juras Slamić za prilog "Ukradena zemlja", Martina Vazdar i Silvija Šeparović za emisiju "Slušamo li more?" iz serijala Čuvarkuća radija Yammat FM, Melita Vrsaljko za serijal o devastaciji Velebitskog kanala objavljen na portalu Faktograf i fotoreporter Goran Šafarek za reportažu "Park prirode Telašćica – Raj za nautičare i ljubitelje prirode" objavljenu u Meridijanima.

Grad Prelog – Zeleni grad, prijatelj i partner „Velebitske degenije“

Na početku svečane dodjele „Velebitske degenije“ Grad Prelog je primio titulu „Zeleni grad – prijatelj i partner Velebitske degenije“. Prelog je 2021. godine imao 7.100 stanovnika i čak 5.000 zaposlenih, što znači da u taj međimurski grad dolaze raditi građani iz drugih naselja. Tradicionalno u Prelogu vrlo veliku pozornost pridaju očuvanju prirodnih vrijednosti. Gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek zahvalio se na nagradi: „Ovo je nagrada za grad Prelog, ali prije svega za sve njegove stanovnike koji uređujući okoliš svojih kuća, odvajanjem otpada te brigom za naša naselja brinu i za izgled svakog mjesta na području Grada Preloga“. Uz gradonačelnika bili su prisutni i Đuro Ujlaki, predsjednik gradskog vijeća Grada Preloga i Kristijan Levačić, direktor sektora za otpad tvrtke GKP Pre-kom d.o.o.

Grad Prelog u Hrvatskoj, zahvaljujući inovacijama, znanju i upornosti tvrtke GKP Pre-kom prednjači u odvojenom sakupljanju otpada. Odavno je već nadmašena propisana minimalna EU stopa (50 %). Dobrom organizacijom GKP Pre-kom je funkcionalno postupno preuzimao gospodarenje komunalnim otpadom u 14 susjednih jedinica lokalne samouprave iz Međimurske, ali i iz Varaždinske županije. Dobar primjer je općina Martijanec, koja je do preuzimanja gospodarenja otpadom od strane GKP Pre-koma imala stopu odvojenog sakupljanja od samo 1 posto. No, već nakon tri godine od preuzimanja dostignuta je stopa veća od 69 posto!

GKP Pre-kom je prva i jedina javna komunalna tvrtka u Hrvatskoj, koja je već prije nekoliko godina izgradila Centar za ponovno uporabu („Reuse“ centar). Godinama u blizini Preloga uspješno vode Kompostanu odvojeno sakupljenog biootpada. Stalno provode edukativne akcije, te odvojeno prikupe biootpad s malo nečistoća i proizvode kompost izvrsne kakvoće. Nemaju problema s prodajom komposta, već primaju predbilježbe za nove količine. Najvažnije je naglasiti da izvrsne rezultate u gospodarenju otpadom stručnjaci GKP Pre-kom postižu zahvaljujući izvrsnoj suradnji s lokalnim političarima i prije svega redovitoj edukaciji građana na svim društvenima razinama. Čelnici tvrtke sustavno ističu da vrlo uspješan razvoj kružnog gospodarenja otpadom postižu odvojenim sakupljanjem te obradom i oporabom otpada čim bliže mjestu nastanka.

Prije godinu dana gotovo isto govorio je i gradonačelnik Krka, kao i Ivan Jurešić, direktor komunalne tvrtke Ponikve eko otok Krk. Slično to ističu i u drugim komunalnim tvrtkama koje u Hrvatskoj također već dostižu ciljanu EU stopu odvojenog sakupljanja otpada.

Borka Juras Slamić: „Ukradena zemlja”

Borka Juras Slamić je primila nagradu „Velebitska degenija“ za TV prilog Ukradena zemlja (Plodovi zemlje, HTV). Ukazala je na golem, a još uvijek nepoznat problem devastacije plodnog tla. U dvije reportaže pokazala je da to nije samo ekološki problem nego i javnosti gotovo nepoznat način krađe u interesu osobnog profita. U Dalmaciji su naši prethodnici stotinama godina dugotrajnim iskapanjem kamena dolazili do poljoprivrednog tla. Posljednjih godina pojedinci kriminalnim radnjama na području Dalmacije, ilegalno kradu površinski dio tla i skupo ga prodaju kao plodnu zemlju. Tako nastale jame zatim zatrpavaju građevnim i drugim vrstama otpada te dvostruko zarađuju. U interesu dvostrukog osobnog profita kriminalci ne samo da smanjuju plodne površine nego i nenadzirano odlažu otpad koji je dugotrajna ugroza pitkih podzemnih voda. U dva priloga autorica posebno ukazuje i na odgovornost institucija. Zelene udruge već desetljećima sustavno upozoravaju da pojedinci nenadzirano bacaju građevni otpad. Međutim, čak ni fotografije kamiona koji neodgovorno istovaruju građevni otpad često nisu bile dovoljan dokaz za pisanje kazni. Izuzetno je, ako ne i nemoguće, nadzirati gdje svakog dana stotine kamiona odvozi i baca građevni otpad.

Stručnjaci također redovito upozoravaju da su u RH registrirane (prijavljene) značajno manje količine proizvedenog građevnog otpada. Inače, nadzor toka građevnog otpada je najlakše pratiti. Građevne radove mogu izvoditi samo ovlaštene građevne tvrtke. Svako gradilište je propisno označeno, a građevna tvrtka je obvezna voditi i dostavljati MGOR eviden-

Borka Juras Slamić: "Ukradena zemlja"

Martina

Vazdar i Silvija Šeparović: "Slušamo li more?"

ciju nastalog građevnog otpada. Nadležne institucije trebaju samo na gradilištu tražiti i provjeriti bilancu količine građevnog otpada. Iz TV priloga kolegice Juras Slamić je jasno vidljivo da se to nije provodilo. Ostaje samo vjerovati da će uskoro početi kvalitetniji nadzor postupanja s građevnim otpadom kao i nadzor trgovine plodnom zemljom.

Martina Vazdar i Silvija Šeparović: "Slušamo li more?"

Martina Vazdar, komunikologija i radijska novinarka Silvija Šeparović su radio emisijama Slušamo li more?, serijal „Čuvar kuća“, na radiju Yammat FM cjelovito, popularno, zanimljivo, ali i stručno obradile temu zvučnog zagađenja podmorja. U glazbenim, stručno pripremljenim emisijama, uz prirodni koncert kitova, moglo se čuti o drastičnim ugrozama podzemlja antropogenom bukom (npr. motorima glisera i drugih plovila).

šugarja do Novog Vinodolskog), drastično promijeniti krajobraz i onečistiti okoliš Velebitskog kanala.

Početkom srpnja u drugom članku „Kalifornijske pastrve i losos u Velebitskom kanalu: Megalomanski projekt dobio zeleno svjetlo“ autorica piše da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ignoriralo upozorenja o ugrozama okoliša i odobrilo postavljanje novih sedam ribogojilišta.

Treći članak „Bez dozvola iskopali kanal do Une u sklopu megalomanskog projekta uzgoja kalifornijskih pastrvi“ (14. rujan 2023.) kolegica Vrsaljko ističe da je tvrtka Adriatic Farming bez potrebnih dozvola iskopala kanal do rijeke Une i u njega položila cijevi. Proces procjene utjecaja na okoliš pokrenut je tek nakon što se počelo ispitivati legalnost tog zahvata. Iz Amerike u Hrvatsku je kalifornijska pastrva unesena kao vrsta ribe potrebna za ribolov i akvakulturu. Institut Ruđer Bošković je 1984. godine uzgoj kalifornijske pastrve u moru prijavio UN organizaciji za hranu i poljoprivredu uz uvjet da se u pojedinom lokalitetu ne proizvodi više od 200 tona godišnje. Usprkos tome, prošle je godine dobiveno zeleno svjetlo za uzgajalište kapaciteta do 3.500 tona na jednoj lokaciji.

Nastavno se u serijalu istražuju mogućnosti uzgoja ove vrste riba u morskom okolišu, uz analizu stručne i pravne pozadine projekta. Naročito su analizirani problemi (ne)sudjelovanja javnosti u procjeni utjecaja na okoliš, izvođenja zahvata slatke vode bez dozvole i bez zaštite ekološke mreže na području zahvata.

Goran Šafarek: "Park prirode Telašćica –Raj za nautičare i ljubitelje prirode"

Melita Vrsaljko: Devastacija Velebitskog kanala

Autorice emisija „Slušamo li more?“ educiraju građane, na dosad manje poznate načine, na velike ugroze morskih organizama bukom. Martina Vazdar je naglasila: „Ima nešto u valovima i morskim i radijskim, a ima nešto i ispod tih valova. Ima znanstvenika koji slušaju one pod morem i pretaču u glazbu koju je čula i Yammatova publika. Slušamo li more, ono i

Melita Vrsaljko: Devastacija Velebitskog kanala

Melita Vrsaljko je zaslužila nagradu „Velebitska degenija“ za tisak i internet serijal o devastaciji Velebitskog kanala, koji je objavljen na portalu Faktograf. U tri članka prikazan je plan za postavljanje sedam ribogojilišta kalifornijskih pastrva u Velebitskom kanalu. Otkriva se niz nepravilnosti pogubnih za okoliš. U prvom članku „Velebitski kanal pretvara se u veliko ribogojilište kalifornijske pastrve“ (4. siječanj 2023.) informira se građane da lokalna zajednica strahuje da će projekt, ako se ostvari u svom punom obliku (7 ribogojilišta od Lukovog

Goran Šafarek, biolog, publicist, istraživač, fotograf, snimatelj i redatelj, primio je nagradu „Velebitska degenija“ za foto reportažu „Park prirode Telaščica – Raj za nautičare i ljubitelje prirode“ objavljenu u časopisu Meridijan. U izradi fotografija koje prikazuju pojedine žive organizme, čitave ekosustave te skladan suživot čovjeka i prirode, autor je koristio niz foto tehnika i alata, fotografirajući iz zraka, pod vodom i na kopnu. Šafarekova reportaža je majstorski fotografski prikaz razloga zbog kojih trebamo čuvati prirodu i okoliš.

Goran Šafarek: "Park prirode Telašćica – Raj za nautičare i ljubitelje prirode"

Dulevo