Tehnoeko 112

stručni časopis za tehnologije u ekologiji

6 Vijesti

16 Intervju

dr. sc. Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite

20 TOP 100

100 najvećih tvrtki iz

sektora skupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada i oporabe materijala

22 Analiza

Zagrebački holding i članice CIOS grupe dominiraju u sektoru gospodarenja otpadom

26 Reportaža

11. međunarodna konferencija o zaštiti okoliša „Vrijednosni lanac kružne ekonomije“

34 Rasco

Na IFAT-u predstavljeno prvo hrvatsko komercijalno vozilo na vodik

36 Powerscreen

Svestrani strojevi za učinkovitiji rad

38 O-K-TEH

Vrhunska servisna služba na vašoj strani

Impressum tEHNOEKO | O stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

40 Caterpillar

Novi CAT rovokopačiutovarivači 434

42 Brock

Specijalizirane kamionske čistilice za održavanje prometnica

44 Iride

Najprodavanije komunalne nadogradnje Iride

46 STP

Isporučeno 800 MOLOK polupodzemnih spremnika

Gradu Splitu

48 Građevni otpad

Zamke Pravilnika o gospodarenju otpadom

50 Strategija za vodik

Predstavljeni rezultati

Studije plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050.

UŽARENI PROBLEMI OTPADA

Prije ljetne stanke, na Odboru za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora burno je najavljena tema ugroze okoliša i osobito zdravlja ljudi neodgovornim gospodarenjem otpadom. Sjednica Odbora bit će tek u rujnu/listopadu odnosno gotovo godinu dana nakon velikog požara odvojeno sakupljenog plastičnog otpada u Osijeku i dva klizanja odlagališta u Zagrebu. Nakon toga pozornost javnosti izazvali su požari sortirnica i skladišta odvojeno sakupljenog otpada u Zaprešiću i Zagrebu. Odgovorni u RH desetljećima izbjegavaju raspravljati o neprovedbi strateških prioriteta gospodarenja otpadom. Trideset godina većini lokalnih čelnika odgovara odlaganje, jer je najlakši i „najeftiniji“ način zbrinjavanja otpada. Pri tome rijetko koji odgovorni razmišlja o golemoj količini sirovina i energije otpada odbačenoj u odlagališta. Gotovo svaki novi ministar okoliša (i gradonačelnik) često bez stručne analize odbacuje izrađenu plansku dokumentaciju i predlaže novi plan gospodarenja. Političare nije motiviralo ni ne tako davno upozorenje Državne revizije jer nisu ostvarena 4 glavna planska cilja gospodarenja otpadom!

Odgovorne u RH nije potakla ni prijetnja Europske komisije penalima zbog još uvijek velike stope odlaganja. U novom mileniju EU političari konačno „otkrivaju“ kružno gospodarstvo te sazrijeva svijest da otpad nije smeće. Posljednjih godina zahvaljujući nepovratnom financiranju EU odnosno FZOEU ubrzano se grade CGO-i i reciklažna dvorišta te nabavlja više od 1,2 milijuna posuda i brojna vozila za odvojeno sakupljanje otpada. U RH se povećava količina odvojeno sakupljenog otpada i smanjuje odlaganje. „Neočekivano“, umjesto od nekih najavljene zarade prodajom odvojeno sakupljenog otpada, povećani su troškovi sakupljanja i do 20 %. „Iznenada“ se pojavio i niz vrlo ozbiljnih ugroza okoliša, klime i života ljudi te su nastale vrlo velike materijalne štete. Početkom lipnja u Poreču je održana 11. Tehnoeko međunarodna konferencija uz sudjelovanje oko 300 stručnjaka iz 7 susjednih zemalja. Stručnjaci su opet naglasili obvezu dugoročnog planiranja provedbe cjelovitog sustava gospodarenja otpadom uz uvođenje Landfill Tax. Na Konferenciji su prezentirana iskustva s automatskim sortiranjem otpada robotima podržanim umjetnom inteligencijom. Roboti prvo nauče da treba stalno učiti (AI neuronska/neurološka mreža). U prvom sortiranju robota udio nečistoća bio je 25 %. Na sljedećem sortiranju ispod 20 % i na kraju udio nečistoća u sortiranom otpadu bio je < 2 %. Roboti su povezani sa stotinama drugih robota i zajedno uče nadljudskom brzinom. Roboti smanjuju broj radnika, nemaju bolovanja ni godišnjeg odmora te rade i u III. smjeni.

Stručnjaci su naročito naglasili da provedba samo pojedne mjere nije cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Kada ipak otpad nastane, neprijeporno, prioritet je odvojeno sakupljanje otpada. Međutim, bez na vrijeme izgrađene infrastrukture, odvojeno sakupljeni otpad značajno povećava ugroze okoliša i naročito rizike od požara i eksplozije. Cjelovita provedba hijerarhija otpada temelj je prijelaza na Kružno gospodarstvo. Europska komisija i Europski parlament u određenju kružne ekonomije ističu:

„Ako nije moguće reciklirati (uključujući kompostiranje) otpad, treba oporabiti energiju otpada.“ Trenutno u Europi radi više od 500 spalionica otpada (bez spalionica opasnog otpada). Beč i Zürich već 60 godina spaljuju otpad i dugoročno planiraju nastaviti oporabu energije iz otpada. Zürich je u rujnu 2023. godine temeljem dugoročnog plana raspisao referendum na kojem je više od 70 posto građana Züricha prihvatilo dogradnju treće linije u velikoj spalionici Hagenholz.

Pred završetak ovog teksta, 12. srpnja HINA informira: „Zagreb iz GUP-a izbacio spalionicu otpada, zelene udruge zadovoljne odlukom.“ U tekstu ističe da zelene udruge smatraju da će se uklanjanjem lokacija za termičku obradu otpada iz Plana fokusirati na lokalna rješenja za otpad koji treba maksimalno smanjiti, ponovo koristiti i reciklirati. To nikako nije sporno i odgovara hijerarhiji otpada. Međutim nastavno se, nedovoljno argumentirano, teoretizira o iskoristivosti nereciklabilnog otpada u industriji i građevinarstvu, a krajnji minimum neutralizirati. Svjesno (ili nesvjesno) se zaboravlja da se istim utopijskim argumentima već trideset godina priječi izgradnja spalionice u Zagrebu. Na taj je način nerazumno uz brojne ugroze okoliša i osobito klime odbačena golema količina energije (ekvivalentna više od dvije ukupne godišnje potrošnje primarne energije u Zagrebu), ali i sirovina (pola milijuna tona metala). Središnji problem je što se opet u Zagrebu bez neovisne analize ubrzano donose dugoročne odluke o gospodarenju otpadom. Srećom, sve dok ima prostora na odlagalištu Prudinec, ima vremena izbjegavati neovisne stručne analize i/ili provedbu referenduma. Svakako je nužno pokazati veću empatiju prema stanovnicima naselja Jakuševec.

dr. sc. Zlatko Milanović

Za projekte razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanja

komunalnog standarda 10,5 milijuna eura

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odabralo je projekte gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda koji će se sufinancirati u 2024. godini. Prijedloge projekata na Javni poziv Ministarstva predstavnici općina i gradova mogli su dostaviti u razdoblju od 24. svibnja do 13. lipnja ove godine.

Ministarstvo je zaprimilo zahtjeve od 358 jedinica lokalne samouprave ukupne vrijednosti 42.184.937,42 eura, a za čiju je realizaciju zatražen iznos sufinanciranja od 15.856.669,83 eura. Odobrena su 352 projekta koji će se sufinancirati ukupnim iznosom od 10.523.400,00 eura. Najmanji iznos sufinanciranja po projektu iznosi 1.300 eura, dok je najveći 40.700 eura.

Riječ je o projektima koji će poticati ili pridonositi boljem obavljanju kako komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga, tako i aktivnosti na realizaciji svih drugih projekata koji će pridonijeti poboljšanju javnih usluga i većoj kvaliteti življenja stanovnika na području pojedine jedinice lokalne samouprave.

Novi Stummer za Poreč

Nakon što je početkom 2024. tvrtka O-K-TEH preuzela zastupstvo za prodaju i servis Stummer nadogradnje na području cijele Republike Hrvatske, krajem svibnja odradili su prvu isporuku novog komunalnog vozila na području Istarske županije, za tvrtku Usluga Poreč d.o.o. Riječ je o modelu nadogradnje Stummer MEDIUM X4 na podvozju IVECO S-Way.

Stummer MEDIUM X4 odlikuje obilje noviteta koji pomažu krajnjim korisnicima bolje planiranje, veću učinkovitost te smanjenje troškova prikupljanja.

Od noviteta posebno se izdvajaju: stražnji kut okvira koji je povećan sa 70° na 80° čime se povećava volumen spremnika nadogradnje za 1 m 3 , uz zadržavanje svih dimenzija kao i kod prethodnog modela; pomaknuti centar gravitacije prema prednjoj osovini smještajem cilindara za podizanje stražnjih vrata na krov nadogradnje te položaj ploče za izbacivanje koji se neprestano mjeri laserskim senzorom postavljenim na prednji stup okvira.

Ovisno o frakciji otpada koji se prikuplja, ploča za izbacivanje pruža optimalni kontra pritisak. Kada tlak dostigne maksimum (za zadanu frakciju) ploča za izbacivanje se pomiče prema unutrašnjosti tijela na zadanu udaljenost.

Foto: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Tržište zelenih tehnologija u 2023. procijenjeno na 23,37 mlrd USD

Globalno tržište zelene tehnologije i održivosti u 2023. procijenjeno je na 23,37 milijardi američkih dolara, a procjenjuje se da će 2032. generirati prihod od 121,05 milijardi dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta u promatranom razdoblju (2024. - 2032.) od 20,7 posto, navodi na temelju svog istraživanja američka analitičarsko-konzultantska tvrtka Polaris Market Research & Consulting LLP.

Zelena tehnologija, koja se često naziva čistom tehnologijom ili ekološkom tehnologijom, suradnja je znanosti i tehnologije na stvaranju ekološki prihvatljivih proizvoda i usluga. Konačni cilj zelene tehnologije nije samo smanjiti loš utjecaj na okoliš, već i popraviti prevladavajuće uništenje i potaknuti regeneraciju. Obuhvaća mnogo toga što je učinjeno kako bi se sačuvao okoliš i zemljini organski resursi na održiv način.

Tržište zelene tehnologije i održivosti širi se, između ostaloga, zbog poboljšanja u održivim tehnologijama za zgrade, prijenos i proizvodne postupke koji pomažu tvrtkama u smanjenju energetske potrošnje i operativnih troškova. Prihvaćanje održivih praksi i tehnologija često dovodi do smanjenih troškova kroz regulaciju energije, maksimiziranje resursa i smanjenje količina otpada. Regionalno gledano, tržište zelene tehnologije s najvećim udjelom je sjevernoameričko tržište.

Isporuka specijalnog komunalnog vozila s izmjenjivom nadogradnjom Laxo Quicklock system za tvrtku MED EKO SERVIS d.o.o.

Isporuka 4 elektro vozila G4M pick up za potrebe tvrtke Sanitat Dubrovnik d.o.o.

Komunalna nadogradnja s Epsilon dizalicom za otok Krk

Komunalnoj tvrtki Ponikve eko otok Krk isporučen je troosovinac s komunalnom nadogradnjom opremljenom s Palfinger Epsilon dizalicom M110Z96 i Palfinger navlakačem T18 s odgovarajućim abroll kontejnerom volumena 32 m³.

Epsilon dizalica opremljena je polipnom Epsilon grabilicom volumena 300 l koja je namijenjena za manipulaciju glomaznim otpadom. Dizalica M110Z96 ima maksimalni dohvat od 8,3 m. Kamionska nadogradnja izvedena je na MAN TGS 26.480 6×2. Komunalna tvrtka bavi se vodoopskrbom,

U 2023. izgubljen 221 kontejner u moru

Aluflexpack razvio inovativnu aluminijsku ambalažu za farmaceutsku industriju

Kompanija Aluflexpack razvila je inovaciju u području ambalaže koja će se primarno koristiti u farmaceutskoj industriji, ali svoju primjenu mogla bi naći i u punom širem kontekstu, objavili su iz tvrtke. Proizvod 4∞ Form namijenjen je prvenstveno za farmaceutsku industriju, gdje može zamijeniti dosadašnja OPA/AL/PVC (coldform) i PVC/PVDC (termoform) rješenja.

Najveća razlika u odnosu na sadašnja pakiranje je to što je ambalaža Aluflexpacka u potpunosti napravljena od lakiranog aluminija. Aluminij je materijal koji se može beskrajno reciklirati bez da izgubi svoja svojstva koja su u ambalažnoj industriji iznimno važna radi održavanja kvalitete i sigurnosti proizvoda. Iznimno je lagan, otporan na ekstremne temperature i pruža 100-postotnu zaštitu protiv vlage, svjetla, kisika i drugih plinova, kao i svih bakterija i mikroorganizama. Proizvodi u fleksibilnoj aluminijskoj ambalaži zato imaju značajno dulji vijek na policama.

Proizvod 4∞ Form usklađen je s postojećim i budućim propisima i u farmaciji i pakiranju, poput nedavno donesene EU Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu (Packaging and Packaging Waste Regulation – PPWR).

Još od 2011. Svjetsko brodarsko vijeće (WSC) na godišnjoj razini provodi anketu među svojim članovima (koji upravljaju s više od 90% globalnih kontejnerskih kapaciteta) s ciljem određivanja broja kontejnera koji se izgube u moru tijekom prijevoza na godišnjoj razini. Najnovije izvješće za 2023. pokazuje da je od ukupno 250 milijuna praznih i natovarenih kontejnera, u moru izgubljen 221 kontejner. Od toga je trećina izgubljenih kontejnera naknadno pronađeno. Doduše, svaki kontejner koji je izgubljen u morskom plavetnilu je jedan kontejner previše, a kako bi se osigurala sigurnost kontejnera tijekom prijevoza, nužna je suradnja između brodarskih prijevoznika i ostalih sudionika u lancu opskrbe. Prije svega, svi sudionici u lancu koji rukuju kontejnerom trebali bi, između ostalog, provjeriti stanje kontejnera i prikladnost za daljnje rukovanje.

Prilikom utovara kontejnera posebno treba naglasiti važnost kodeksa CTU koji nalaže da sadržaj unutar kontejnera treba biti siguran, bez vidljive kontaminacije te da je bruto masa natovarenog kontejnera ovjerena i zajedno sa sadr-

žajem ispravno prijavljena brodarskom prijevozniku u skladu s primjenjivim rokovima. Za pravilno rukovanje kontejnerom odgovorni su i lučki terminal i lučki radnici koji trebaju osigurati da su kontejneri ispravno posloženi na temelju njihovih provjerenih bruto masa, sadržaja i odredišta u skladu s priručnikom za osiguranje tereta (CSM) te SOLAS konvencijom i IMDG kodeksom o opasnim teretima.

U konačnici, upravitelj plovila je odgovoran za praćenje i skladištenje kontejnera u skladu s priručnikom za osiguranje tereta (CSM). Ključni podaci prilikom samog ukrcaja kontejnera na plovilo su sadržaj i bruto masa kontejnera. Kontejneri se pritom slažu u skladu sa spomenutim planom slaganja tereta kako bi se osigurala uravnoteženost plovila (npr. najteži spremnici na dnu, a najlakši na vrhu) i smanjio rizik (npr. teret kategoriziran kao zapaljiv će biti smješten dalje od prostorija za posadu, spremnika goriva i drugih zapaljivih tvari). Brodarski prijevoznici za sustav upravljanja kao i izradu plana utovara/istovara kontejnera tako koriste različite programske pakete koji povećavaju učinkovitost i osiguravaju prilagodljivost svakoj situaciji.

U pleterničkom reciklažnom dvorištu postavljen stroj za otkup ambalaže

Komunalac Požega d.o.o. je u Reciklažnom dvorištu Pleternica uslugu zbrinjavanja kućnog otpada proširio otkupom jednokratne ambalaže s povratnom naknadom putem aparata za odvojeno sakupljanje ALU, PET i staklene ambalaže.

Novost u Pleternici su i smeđi spremnici za sakupljanje biorazgradivog otpada na području grada koji će se podijeliti građanima.

„Nabavom stroja za prikupljanje ambalaže te prvih smeđih kanti omogućujemo sugrađanima jednostavnije razdvajanje i zbrinjavanje otpada, ali u isto vrijeme kroz poticajne naknade smanjujemo trošak rada Reciklažnog dvorišta koji financiramo iz gradskog proračuna. Time omogućavamo da sredstva preusmjerimo na izgradnju novih dječjih igrališta i zelenih površina”, istaknula je gradonačelnica Marija Šarić. Grad Pleternica nizom „zelenih“ projekata uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost povećava stopu odvojenog sakupljanja otpada i recikliranja. Ujedno se provode i edukacije stanovništva o odvajanju otpada, s naglaskom na biootpad kako bi se smanjila količina biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima.

Novo komunalno vozilo Iveco s nadogradnjom

Iride za općinu Sućuraj

Zahvaljujući dosadašnjem pozitivnom iskustvu, općina Sućuraj obnovila je svoj vozni park s još jednim komunalnim vozilom Iveco Daily s nadogradnjom IRIDE zapremine 5 m 3 . Ekskluzivni zastupnik proizvođača komunalnih nadogradnji IRIDE na hrvatskom tržištu je tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o. iz Rijeke.

Uručeni ugovori za tri centra za gospodarenje otpadom vrijedni 6,49 mil. eura

Tri ugovora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u vrijednosti 6,49 milijuna eura, namijenjena su za Centar za gospodarenje otpadom

Babina gora, Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica i Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Lučino razdolje.

Ugovore su uručili ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ovim je ugovorima za navedene centre osigurao privremeno sufinanciranje između dva programska razdoblja, kako bi se moglo nesmetano nastaviti s njihovom gradnjom, radi ostvarenja ciljeva u pogledu gospodarenja otpadom te direktnog doprinosa zelenoj tranziciji.

„Za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedan od ključnih elemenata su centri za gospodarenje otpadom, stoga Fond nastoji svojim programima sufinanciranja pomoći jedinicama lokalne samouprave da kompletiraju svoju komunalnu infrastrukturu i na taj način zaokruže sustav gospodarenja otpadom“, rekao je direktor FZOEU-a Balen prilikom svečanog uručenja vrijednih ugovora.

Ministrica Vučković prezentirala je informacije o mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te naglasila kako će se jačati prilagodba svih resora klimatskim promjenama i ulagati u zelene tehnologije.

Natječaj za potpore za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora

u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je Poziv za dodjelu sredstava Modernizacijskog fonda Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu.

Prihvatljivi prijavitelji su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici i obrtnici koji pripadaju djelatnostima Prerađivačke industrije i Opskrbe parom i klimatizacija (na temelju Odluke NKD). Predmet poziva je proizvodnja električne energije za vlastite potrebe iz obnovljivih izvora energije u proizvodnim pogonima, kao i drugim objektima i prostorima povezanim s proizvodnim pogonima. Na raspolaganju je ukupno 33,81 milijun eura, a bespovratni iznos koji se može dodijeliti po projektnom prijedlogu iznosi između 100 tisuća i pet milijuna eura. Prijavitelji mogu ostvariti potporu za provedbu više projekata, pri čemu jedan prijavitelj može ostvariti maksimalnu potporu od 5 milijuna eura. Svrha poziva je potaknuti poduzeća u Hrvatskoj da sama proizvode što više energije za vlastite potrebe koristeći obnovljive izvore energije, pridonoseći tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu i ostvarivanju hrvatskih klimatskih ciljeva. Pozivom se želi utjecati na smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje te povećanje kapaciteta skladištenja energije. Investicije koje su podržane Pozivom mogu biti izgradnja integriranih i/ili neintegriranih fotonaponskih elektrana u mrežnom pogonu, izgradnja elektrana na biomasu, izgradnja elektrane na bioplin te postavljanje sustava za skladištenje električne energije uz projektantski nadzor, stručni nadzor građenja kao i koordinaciju zaštite na radu. Poziv za podnošenje projektnih prijedloga je otvoren do 9. rujna 2024. godine.

Potpisan sporazum za proširenje kapaciteta

LNG terminala

U ministarstvu gospodarstva je 19. srpnja potpisan Sporazum o pripremi i realizaciji strateškog projekta „Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal“. Sporazum su potpisali ministar Ante Šušnjar i predsjednik Uprave društva Plinacro d.o.o. Ivica Arar.

U cilju proširenja kapaciteta LNG terminala, projektom je predviđen daljnji razvoj plinskog transportnog sustava kojim će se plin s terminala transportirati prema drugim državama. Izgradit će se četiri plinovoda ukupne duljine od 216 km kojima će se omogućiti povećanje kapaciteta LNG-terminala na otoku Krku i transport 6,1 milijardu kubika plina godišnje prema hrvatskim potrošačima te prema Mađarskoj i Sloveniji, a ukupna vrijednost projekta iznosi 533 milijuna eura bez PDV-a.

Plinovod Omišalj-Zlobin spojit će se s plinovodima Zlobin-Bosiljevo, Bosiljevo-Sisak i Kozarac-Sisak te će činiti glavni evakuacijski plinovod koji povezuje LNG terminal na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i s Ukrajinom. Također, predviđena je i izgradnja plinovoda Lučko-Zabok kojim će se povećati protok plina

s LNG terminala prema Sloveniji. Tom prigodom, ministar Šušnjar je istaknuo kako je povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku ključno za pozicioniranje Hrvatske kao međunarodnog energetskog čvorišta. „Realizacijom projekta će se dodatno osigurati energetska neovisnost Hrvatske kao i kontinuitet te sigurnost opskrbe prirodnim plinom kućanstava i poslovnih subjekata na teritoriju RH, ali i drugih članica Europske unije. Ovakvi projekti idu u prilog pozicioniranja Hrvatske kao međunarodnog energetskog čvorišta, a važno je naglasiti i razvoj buduće dekarbonizirane infrastrukture kojom će, između ostalog, svi veći interkonekcijski i transportni plinovodi biti spremni za transport vodika u budućnosti“, zaključio je ministar Šušnjar.

„Već smo započeli izgradnju plinovoda Zlobin-Bosiljevo te pokrećemo javne natječaje za cijevi, opremu i radove za preostala tri plinovoda. S naše strane učinili smo sve potrebno da se unatoč izuzetno kratkim planiranim rokovima izgradnje poslovi privedu kraju sredinom 2026. godine.”, istaknuo je predsjednik Uprave društva Plinacro Arar.

Sporazum stupa na snagu danom stupanja na snagu Odluke Vlade Republike Hrvatske o proglašenju ovoga projekta strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.

JASPERS potvrdio reviziju projekta RCGO Piškornica

Putem Assignment Completion Note JASPERS (Joint Assistance to Support Projects in European Regions) je 28. lipnja ove godine i službeno potvrdio reviziju projekta RCGO Piškornica, koji predstavlja važan korak ka održivom gospodarenju otpadom u regiji. Revidirana vrijednost projekta sada iznosi 118.516.488 eura, čime je projekt dobio odobrenje za klasifikaciju projekata velike vrijednosti (Major Project). U narednim mjesecima slijedi postupak neovisne kvalitativne provjere projekta velike vrijednosti, a nakon toga formalno odobrenje projekta od strane Europske komisije, izvijestili su iz RCGO-a Piškornica. Važan korak u ovom procesu bit će faziranje projekta na nacionalnoj razini unutar novog programskog razdoblja PKK 2021.-2027. Integracija projekta u Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. omogućit će nastavak financiranja i realizaciju svih planiranih aktivnosti. Nakon toga slijedi potpis ugovora o bespovratnim sredstvima iz programskog razdoblja PKK 2021.2027., čime će se formalizirati financijska podrška za ovaj značajan projekt. Ukupna revidirana vrijednost projekta, osim projektiranja i izgradnje samog centra, obuhvaća izgradnju dvije pretovarne stanice, nabavu mobilne opreme, kao i izgradnju potrebne infrastrukture (pristupne prometnice, tra-

Projekt RCGO Piškornica dopri n ijet ljeva u gospodarenju otpadom i smanjenju odlaganja neobrađenog otpada na odlagališta. Uz ekološke koristi i poboljšanje sustava u smjeru kružnog gospodarenja projekt će stvoriti nova radna mjesta, a kroz davanja prema lokalnoj zajednici osigurati dodatna sredstva za podizanje komunalnog standarda na području općine Koprivnički Ivanec.

Još Stummera za Čistoću Zagreb

Krajem lipnja Čistoći Zagreb isporučeno je prvo od dva predviđena vozila s kranom za pražnjenje podzemnih kontejnera. Radi se o Stummer Medium kompaktnom komunalnom vozilu dužine samo 9.100 mm s kranom za prikupljanje otpada. Vozilo je dizajnirano za pražnjenje kanti i kontejnera putem SK351 podizača sa sustavom ECO CONTROL, koji ostvaruje do 5% uštede goriva i smanjenje razine buke. S kranom na krovu dohvata preko 7 m praznit će se podzemni kontejneri, a zapremina od 19 m³ i sustav kompaktiranja omjera 6:1 dovoljni su za efikasno prikupljanje otpada. Brzina podizača od 7 sekundi za kante i 12 s za kontejnere, te kompaktiranje unutar 15 sekundi smanjiti će prometnu gužvu prilikom prikupljanja otpada. Stummer Medium nadogradnja montirana je na troosovinsku Mercedes-Benz šasiju sa stražnjom upravljivom osovinom što omogućuje efikasan rad bez potrebe za učestalim pražnjenjima spremnika otpada.

Također, isporučeno je i četvrto Stummer X4 komunalno vozilo izrazito kompaktnih dimenzija, dužine samo 8.400 mm na troosovinskoj IVECO šasiji, s korisnom nosivošću od preko 11,5 t. Vozilo je, uz veliku iskoristivost i zapreminu spremnika od čak 19 m3 idealno za skučene gradske ulice, zahvaljujući svojoj okretnosti i malim dimenzijama. Vozila je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o.

MOL i Lummus Technology projektiraju pogon za recikliranje otpadne plastike

Lummus Technology, globalni dobavljač procesnih tehnologija i energetskih rješenja vođenih vrijednošću, i MOL Grupa najavili su početak projektiranja prve napredne Lummusove jedinice za recikliranje otpadne plastike.

Postrojenje će se nalaziti u MOL Petrochemicals Co. Ltd. u mađarskom Tiszaújváru, a moći će preraditi 40.000 tona miješane otpadne plastike godišnje i proizvodit će kružne petrokemijske građevne blokove koje će MOL prerađivati u svojem petrokemijskom postrojenju. Postrojenje će također sadržavati napredne dizajnerske elemente za smanjenje stakleničkih plinova (GHG), uključujući potpuno električni reaktor za pirolizu koji će rezultirati nultim izravnim emisijama opsega 1 iz jedinice tijekom normalnog rada.

Kemijsko recikliranje plastike dio je MOL-ove obveze prikupljanja blizu pet milijuna tona krutog komunalnog otpada, što uključuje obradu i povezana ulaganja.

„Kemijska industrija također će igrati važnu ulogu u pokretanju kružnog gospodarstva i ubrzavanju pametne tranzicije. Zbog toga MOL Grupa već godinama posvećuje posebnu pažnju ovom području. Izgradnjom postrojenja za pirolizu kapaciteta 40.000 tona činimo vrlo važan iskorak u području reciklaže plastike. Lummusova tehnologija pirolize omogućit će nam transformaciju plastičnog otpada u visokovrijedne kemikalije i sirovine, pružajući novi odgovor na izazove gospodarenja otpadom.”, rekao je Gabriel Szabó, izvršni potpredsjednik MOL Grupe za rafinerijsko poslovanje.

U

Osijeku izgrađen

najveći

pročistač

otpadnih voda trećeg stupnja u Hrvatskoj

Funkcionalni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV), kojim će se osigurati kvalitetna zaštita rijeke Drave vrijedan je 50 milijuna eura. Riječ je o jednom od najvećih EU projekata i tehnološki najzahtjevnijih objekata vodno-komunalne infrastrukture na području

Grada Osijeka. Izgradnja je sufinancirana uz 73% sredstava iz europskih fondova, a ostatak su osigurali Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Hrvatske vode, Grad Osijek i Općina Čepin.

„Ovo je najveći pročistač otpadnih voda trećeg stupnja u Hrvatskoj koji uključuje biološko i mehaničko pročišćavanje te taloženje prije ispusta u Dravu. Ono što je najbitnije, da mi na ovaj način štitimo našu rijeku Dravu kojom se Osječani ponose.“, istaknuo je gradonačelnik Ivan Radić.

Kapacitet uređaja iznosi 170.000 ES (ekvivalent stanovnika), a čini ga čak 28 zasebnih građevinskih objekata, na površini od 165.000 m2 , a može pokrivati područje na kojemu živi 170 tisuća stanovnika. U njemu se pročišćavaju otpadne vode grada Osijeka, Čepina, Antunovca, Bijelog Brda, Bilja i Darde.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je da je to trenutačno najveći objekt s trećim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj koji radi.

„Dovršili smo uređaj za pročišćavanje voda u Pitomači, u Virovitici, gradi se u Slatini, radimo UPOV u Belišću, radi se u Petrijevcima i evo, dovršen je i u funkciji ovdje u Osijeku. To su velike stvari za naše građane.“, naglasio je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Najmodernijim pročistačem otpadnih voda u Hrvatskoj od 1. ožujka upravlja osječki Vodovod.

Multifunkcionalno pauk vozilo s Palfinger dizalicom za Eko Murvicu

Komunalnoj tvrtki Eko Murvica iz Crikvenice isporučeno je “pauk vozilo” s Palfinger PK 17500T dizalicom. Dizalica je opremljena s hidrauličnim križem nosivosti 4.000 kg i polipnom grabilicom volumena 210 l za sakupljanje rasutog tereta i granja. Nadogradnja je multifunkcionalna jer može služiti kao kamion za prijevoz tereta ili kao “pauk vozilo” za premještanje nepropisno parkiranih vozila.

Komunalna multifunkcionalna nadogradnja “smještena” je na Iveco Eurocargo ML120E25P. Osim dizalicom vozilo je opremljenom fiksnom platformom F100-5.0 korisne dužine 5.000 mm s aluminijskim demontažnim stranicama.

S radom počela spalionica otpada u Vinči kraj Beograda

Početkom srpnja u Vinči je službeno počela s radom spalionica otpada kojom upravlja društvo Beo Čista Energija, koja je dobila koncesiju za upravljanje i održavanje svih postrojenja na 25 godina. Društvo su zajednički osnovali japanska korporacija Itochu, francuska Veolia Grupa i paneuropski fond Marguerite sa sjedištem u Luksemburgu.

Društvo Beo Čista Energija uz podršku beogradskog Ureda za zaštitu okoliša te financijsku podršku Međunarodne financijske korporacije (IFC), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojne banke Austrije (OeEB) izgradilo je više novih postrojenja, među njima i postrojenje za proizvodnju energije iz otpada, u cilju pružanja komunalnih usluga upravljanja, obrade, ponovne uporabe te odlaganja otpada.

Spalionica komunalnog otpada kapaciteta do 340.000 tona godišnje (43,6 tone po satu) proizvodit će dovoljno električne energije za opskrbu 5 posto beogradskih kućanstava te toplinske energija za 10 posto kućanstva.

Spaljivanjem otpada smanjit će se količina otpada koji završava na odlagalištima, što će zajedno s prikupljanjem i pročišćavanjem procjednih voda s odlagališta te ponovnom uporabom otpada od građenja i rušenja doprinijeti mjerljivom poboljšanju uvjeta života u Beogradu i smanjenju emisije stakleničkih plinova za 210.000 tona ekvivalenta CO 2 na godišnjoj razini, navode iz tvrtke Beo Čista Energija.

Komunalna nadogradnja s Palfinger dizalicom za Uslugu Poreč

Komunalna nadogradnja opremljena Palfinger dizalicom PK 17.001 SLD3 i stražnjim kiperom SKK115-4.2 isporučena je za komunalno poduzeće Usluga Poreč.

Palfinger dizalica PK 17.001 SLD3 ima četiri hidraulična produžetka i opremljena je polipnom grabilicom volumena 210 l za ma-

Projekt „KOdeCO net zero“ uvršten na listu strateških projekata RH

Povjerenstvo Ministarstva gospodarstva uvrstilo je projekt „KOdeCO net zero“ na Listu strateških projekata Republike Hrvatske, objavio je Holcim Hrvatska.

Projekt je vrijedan 237 milijuna eura, a njegovom provedbom Holcim će postati prvi proizvođač ugljično neutralnog cementa u Hrvatskoj i jedan od prvih u Europi. Za provedbu projekta Holcim je dobio i bespovratna sredstva Europske izvrš- godišnje.

Češka od 2025. uvodi obvezno prikupljanje tekstilnog otpada

Svake godine u Češkoj se odbaci oko 180.000 tona tekstila. Oko 39.000 tona odvoji se za recikliranje, a većina tekstila završi onečišćena u mješovitom komunalnom otpadu. Takav onečišćeni tekstil ne može se reciklirati. No, Češka želi promijeniti loše prakse gospodarenja otpadom.

„U prosincu prošle godine Ministarstvo zaštite okoliša najavilo je da će prikupljanje tekstilnog otpada od 2025. postati obveza. To sada nije slučaj pa mnogo odbačene odjeće koja bi se mogla ponovno upotrijebiti ili reciklirati završi na odlagalištu. Cilj je uskladiti prakse s europskom direktivom o gospodarenju otpadom.”, rekao je ministar Petr Hladík. Naglasio je da žele povećati količine recikliranja tekstila i učinkovitost recikliranja. Strategija uključuje uspostavljanje sabirnih točaka u lokalnim sredinama kako bi se građanima pomoglo u boljem zbrinjavanju tekstilnog otpada. Češka već ima oko 10.000 sabirnih točaka za tekstil, ali aktualni Zakon o otpadu zahtijeva samo prikupljanje, ne i recikliranje. Novi model trebao bi uspostaviti više sabirnih točaka na pristupačnim mjestima, na javnim prostorima i u trgovinama tekstilom, po uzoru na sustav prikupljanja baterija i električnog otpada. Procjenjuje se da su zemlje Europske unije u 2020. proizvele

6,95 milijuna tona tekstilnog otpada, odnosno oko 16 kg po osobi. Ali čak 11,6 kg završilo je u miješanom kućnom otpadu. Samo 4,4 kg po osobi je odvojeno prikupljeno za ponovnu upotrebu i recikliranje. Glavni izvori gotovo 7 milijuna tona tekstilnog otpada u EU-u su odjeća i kućanski predmeti (post-konzumerski otpad). Također, procjenjuje se da se 4 do 9 posto proizvoda stavljenih na tržište uništi prije nego što se uopće upotrijebi - između 264.000 i 594.000 tona tekstila svake godine.

U više od polovice država EU-a već je obvezno odvojeno prikupljanje tekstila, no to se uglavnom odnosi na tekstil za višekratnu upotrebu. Najviše stope odvojenog prikupljanja tekstila među članicama Unije imaju Luksemburg i Belgija, a odmah ih slijede Nizozemska i Austrija. Svaka država ima drugačiji sustav prikupljanja po selima, mjestima i gradovima. No, nitko od njih ne uspijeva prikupiti više od polovice svog tekstilnog otpada, a problem ne prestaje samo s prikupljanjem. Europska agencija za okoliš navodi da treba povećati kapacitete za sortiranje i recikliranje tekstilnog otpada ili će znatna količina ovog otpada i dalje završavati u spalionicama, na odlagalištima ili će se izvoziti izvan EU-a.

Poštivanje propisa, stalna opreme ključni su za učink

idr. sc. Damir Trut, ravnatelj, Ravnateljstvo civilne zaštite

U kriznim situacijama, kada je povećana opasnost za građanstvo, uz aktiviranje hitnih službi: vatrogasaca, policije i hitne medicinske pomoći po potrebi se uključuju i Državne interventne postrojbe civilne zaštite. Tri neugodna događaja požara na deponijama otpada u relativno kratkom vremenu kojima smo nedavno svjedočili bila su povod za ovaj razgovor s ravnateljem Ravnateljstva civilne zaštite dr. sc. Damirom Trutom o efikasnom rješavanju takvih situacija kao i mogućim preventivnim aktivnostima

vjedoci smo sve češćih požara na odlagalištima otpada što predstavlja prvenstveno veliku zdravstvenu ugrozu stanovništva, ali i ekonomski štetu. Pored požara na deponiju plastike u Osijeku, nedavno su izbili požar u Zaprešiću i požar glomaznog otpada na Jakuševcu. Možete li komentirati te događaje? Znaju li se uzroci ovih požara?

S obzirom da još uvijek traju istražne radnje, ne mogu govoriti o uzrocima i načinu nastanka tih požara. Ono što mogu i moram naglasiti je činjenica da sustav zaštite od požara građevina, postrojenja ili skladišta obuhvaća cijeli skup tehničkih i organizacijskih mjera zaštite od požara i eksplozija koje se utvrđuju glavnim projektom, uporabnom dozvolom, pogonskim uputama, općim aktom o zaštiti od požara, procjenom i planom

zaštite od požara, ali i osposobljavanjem zaposlenika za otklanjanje opasnosti od požara, eksplozija i drugih nesreća i djelotvorno gašenje požara na mjestu rada.

Vlasnik, odnosno korisnik građevine, postrojenja ili skladišta, stručne službe, zaposlene osobe, svi oni imaju obavezu poduzimati odgovarajuće dodatne, organizacijske i tehničke mjere zaštite od požara, čijim se pridržavanjem u idealnom slučaju postiže najbolja prevencija i sprječava nastanak požara ili eksplozije.

Nakon svakog požara, a to se pokazalo i u ovima, iznimno je važna trenutna detekcija i dojava povišene temperature, dima ili plamena u otpadu te što brži odziv, odnosno početak gašenja požara već u začetku. U suprotnom, zapaljeni otpad polimernih materijala – plastike, zbog svoga kemijskog sastava, brzo gori i

edukacija i modernizacija

ovitu prevenciju požara

u kratkom vremenu prelazi u razbuktali požar koji je tada vrlo teško gasiti i staviti pod kontrolu, pogotovo ako su tu još i nepovoljni klimatski uvjeti, jak vjetar i visoke temperature.

Dakle, smjer treba biti brza detekcija i dojava, kratko vrijeme od dojave do početka gašenja požara te do detalja razrađene i uvježbane propisane procedure postupanja za svaki pojedinačni prostor, odnosno građevinu.

Može li se kvalitetnijom prevencijom i pojačanim nadzorom ubuduće spriječiti ovakve incidente? Primjenjuju li se u dovoljnoj mjeri suvremene tehnologije dojavnih sustava – jesu li one obveza društava koje deponiraju ili skladište otpad? Zakonskim okvirom propisan je minimum koji mora biti zadovoljen za svaku pojedinačnu građevinu i prostor, ovisno o njihovim specifičnostima, koji se osigurava kroz izdavanje posebnih uvjeta za lokacijske dozvole, odobravanje i potvrđivanje glavnih projekata, tehnički pregled na lokaciji i u konačnici uporabnu dozvolu koja jamči sigurnost predmetnih prostora i građevina po svim aspektima pa tako i s aspekta sigurnosti u slučaju požara.

Naravno da je uvijek dobro da u nekom prostoru, građevini, postoje i mjere koje su iznad onih minimalno propisanih, a koje vlasnik – gospodarstvenik implementira kako bi poslovanje bilo još sigurnije. Imamo niz takvih primjera iz prakse, jedan od njih je i primjer gdje gospodarstvenik svoje prostore štiti sustavima koji osiguravaju hipoksičnu atmosferu, u kojoj uslijed smanjenog volumnog udjela kisika, u štićenom prostoru uopće ne može doći do procesa gorenja – zapaljenja.

Dakle, sustavi i mjere zaštite od požara se utvrđuju i odobravaju u propisanim pojedinačnim postupcima i to za svaki

stima kao što su primjerice veličina građevina i prostora, vrste i količina opasnih tvari, primijenjenih tehnologija, požarnih opterećenja, zaposjednutosti i sl.

Koliko je Civlna zaštita uključena u nadzor i protupožarnu kontrolu deponija i skladišta otpadom u RH?

Uz redovne požarno-preventivne nadzore, planirane sukladno razvrstavanju građevina i prostora u pripadajuće kategorije ugroženosti od požara, inspektori zaštite od požara Ravnateljstva civilne zaštite sudjeluju i u dodatnim inspekcijskim nadzorima po Programu koordiniranih nadzora, koje vodi i koordinira Državni inspektorat i u kojima sudjeluju sve značajnije inspekcije, prije svih Inspekcija zaštite okoliša, Vodopravna inspekcija, Sanitarna inspekcija…, a ne smijemo zaboraviti i inspekcijske nadzore prije turističke i protupožarne sezone po vladinom Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku.

Konkretno, gospodarenje otpadom je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o gospodarenju otpadom provodi Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata.

Koliko ste zadovoljni postojećom regulativom u tom segmentu, je li ona dostatna ili u sustavu treba nešto mijenjati?

Kao što sam rekao, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je nadležno tijelo za propise vezane za gospodarenje otpadom. Ja mogu još jednom naglasiti ono što je krucijalno i vrijedi generalno, a to je da je najvažniji dokument, koji jamči U kriznim situacijama

Važna je brza detekcija požara i dojava, kratko vrijeme od dojave do početka gašenja požara te do detalja razrađene i uvježbane propisane procedure postupanja

sno odobrenoj projektnoj dokumentaciji, svim važećim, pripadajućim propisima, posebnim uvjetima i normama. U njezinom izdavanju sudjeluju sva nadležna tijela i ona propisuje sigurnu uporabu/korištenje i održavanje građevine, prostora, postrojenja, uređaja, aparata…

Ravnateljstvo civilne zaštite i u ovim događajima pokazalo je efikasnost djelovanja u kriznim situacijama. Možete li ukratko opisati koje se radnje provode, koje se službe uključuju i koliko vremena prođe od dojave incidentne situacije ovog tipa do uspostave sustava operativnog djelovanja?

ra specijalizirane robote koji mogu ući u prostore gdje je opasnost za čovjeka prevelika i uvelike pomoći u gašenju požara, kao što je bio slučaj u Zaprešiću i u Osijeku.

Za vrijeme trajanja intervencije, Centar 112 kontinuirano prati situaciju, upućuje dodatne snage i pruža komunikacijsku podršku. Vrijeme od prijema dojave do dolaska hitnih službi obično je vrlo kratko, često unutar nekoliko minuta. Brza i učinkovita koordinacija između centra 112 i hitnih službi, kao i dobra, uhodana međusobna suradnja ključ su uspješnog rješavanja ovakvih kriznih situacija i minimiziranja štete.

Koja je vaša preporuka svim aktivnim društvima koja se bave sakupljanjem, skladištenjem i deponiranjem otpada; na koji način povećati efikasnost prevencije od požara i sličnih incidentnih situacija?

Svi koji se bave gospodarenjem otpadom trebaju prvenstveno poštivati propise. Prije svega, dozvola za gospodarenje otpadom mora odgovarati uporabnoj dozvoli građevine i prostora, koja je najvažniji dokument koji jamči sigurnu uporabu svake pojedine građevine i prostora. Također, važno je da se upoznaju s opasnim tvarima i opasnim postupanjima, stručno osposobe svoje zaposlenike, kako za početno gašenje požara tako i za evakuaciju i spašavanje, a sve to sukladno zakonskim propisima te internim aktima zaštite od požara, u kojima

Uvijek je dobro da u nekom prostoru, građevini, postoje i mjere koje su iznad onih minimalno propisanih, a koje implementira vlasnik kako bi poslovanje bilo još sigurnije

U kriznim situacijama, poput ovih, učinkovitost je ključna za uspješno suzbijanje opasnosti i zaštitu života i imovine. Kada županijski centri 112 zaprime dojavu o požaru, odmah aktiviraju hitne službe – od vatrogasaca, policije, hitne pomoći i po potrebi Državnu intervencijsku postrojbu civilne zaštite. Vatrogasne postrojbe gase požar, dok policija osigurava područje, hitna medicinska pomoć zbrinjava ozlijeđene, a Državna intervencijska postrojba ako je potrebno pruža logističku podršku, postavlja bazu operacije i angaži-

Dozvola za gospodarenje otpadom mora odgovarati uporabnoj dozvoli građevine i prostora

su propisane sve tehničke, organizacijske i druge mjere zaštite od požara: Pravilniku o zaštiti od požara, Procjeni ugroženosti od požara i Planu zaštite od požara.

Osim toga, važno je da osiguraju ispravnost i funkcionalnost izvedenih stabilnih sustava, uređaja i instalacija za sprječavanje širenja požara, kao primjerice za otkrivanje i dojavu te gašenje požara, za otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para, ali i ostalih, i to na način da najmanje jednom godišnje organiziraju provjeru ispravnosti od strane ovlaštenih pravnih osoba.

Isto tako, u slučaju povećanja obima posla i količine zapaljivih tvari, otpada, ako je to kratkoročno, trebaju poduzeti dodatne mjere zaštite od požara (npr. vatrogasno dežurstvo u predmetnom vremenskom roku i sl.), a ako je dugoročno, izmijeniti uporabnu dozvolu pri nadležnom upravnom tijelu za prostorno uređenje i graditeljstvo te sukladno istoj i izmijeniti dozvolu za gospodarenje otpadom.

Na kraju, uvijek je dobro odabrati požarno sigurnije tehnologije, a u propisanoj obvezi stalnog poboljšanja mjera zaštite od požara, povećati udio aktivnih mjera zaštite od požara, kao što su automatski sustavi za rano otkrivanje, dojavu i gašenje požara.

Poštivanje propisa, stalna edukacija i modernizacija opreme ključni su za učinkovitu prevenciju požara i dugoročnu sigurnost zajednice.

[obrada] Redakcija Tehnoeko [Powered by]

jvećih

ra skupljanja, javanja otpada rijala

Lista tvrtki pripremljena je po kriteriju registrirane djelatnosti (NKD E38) i ukupnog prihoda u 2023. godini

edakcija magazina Tehnoeko u suradnji s tvrtkom specijaliziranom za poslovne informacije i analize Dun & Bradstreet d.o.o. donosi pregled 100 najvećih tvrtki u Hrvatskoj u sektoru skupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada i oporabe materijala. Rangirane su po ostvarenom ukupnom prihodu temeljem predanih financijskih izješća za 2023. godinu, a prema definiranoj djelatnosti po NKD-u.

Zagrebački holding i članice CIOS grupe dominiraju u sektoru gospodarenja otpadom

Vodećih deset tvrtki po prihodima u 2023. generiralo je više od pola prihoda vodećih 100 tvrtki u sektoruukupan prihod Top 10 tvrtki iznosio je 756,2 milijuna eura

to po prihodima vodećih tvrtki u sektoru skupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada i oporabe materijala u 2023. ukupno su prihodovale 1.318.898.652 eura. Rezultat je za 3,2 posto slabiji u odnosu na prethodnu, 2022. godinu, kada je 100 vodećih tvrtki u sektoru prihodovalo 1.362.744.667 eura (10.267.599.700 kuna).

Ako promatramo vodećih deset tvrtki po prihodima, a one su u 2023. generirale više od pola (57,3 %) prihoda vodećih sto društava u sektoru (u 2022. njihov je udjel bio još veći, 62,3 posto), njihov ukupan prihod iznosio je 756.196.281 euro, naprema 848.495.135 eura u 2022. godini. Prihodi top 10 tvrtki pali su za 10,9 posto.

Tvrtke su rangirane po ostvarenom ukupnom prihodu na temelju predanih financijskih izvješća za 2022. godinu, a prema definiranoj djelatnosti po NKD-u.

Među vodećih deset su i dva javna komunalna poduzeća –Zagrebački holding i riječka Čistoća, koja su u 2023. zajedno prihodovala 345,54 milijuna eura, što čini 45,7 posto prihoda vodećih 10 tvrtki. Tako visok udjel, naravno, proizlazi prvenstveno iz prihoda Zagrebačkog holdinga koji je s prihodom od 319,84 milijuna eura u 2023. uvjerljivo vodeća tvrtka u sektoru.

No, Zagrebački holding čini 12 podružnica i pet trgovačkih društava koja pružaju širok spektar usluga iz područja komu-

nalnih, energetskih i tržišnih djelatnosti, javne vodoopskrbe i odvodnje te ljekarničke djelatnosti. Čistoća, koja se bavi skupljanjem i zbrinjavanjem otpada, samo je jedna podružnica, a Holding u financijskom izvješću nije objavio strukturu prihoda po podružnicama.

Zagrebački holding

S ukupno 803,23 milijuna eura prihoda i 785,80 milijuna eura rashoda, Grupa Zagrebački holding je ostvarila neto dobit od 16,3 milijuna eura, što je za 15,9 milijuna eura veće ostvarenje nego 2022. godine. Istovremeno, zarada prije kamate, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosila je 92,1 milijun eura, što je za 35 posto više u odnosu na 2022. godinu.

U 2023. poslovni prihodi realizirani su u iznosu od 786,39 milijuna eura i u odnosu na 2022. veći su za 141,01 milijun eura ili za 22 posto.

Najznačajniji rast prihoda od prodaje ostvaren je u segmentima opskrbe i distribucije plina te održavanja čistoće i odvoza (u iznosu od 7,85 milijuna eura uslijed uvođenja novog modela odvoza komunalnog otpada i novog cjenika komunalne djelatnosti održavanja čistoće javnih površina u Gradu Zagrebu).

Podružnica Čistoća je tijekom 2023. fokus stavila na oporabu otpada vlastitim resursima umjesto predavanja otpada vanjskim oporabiteljima. Slijedom navedenog, sav gloma-

[aauttor o ] Tiihomir r Dokona n l

zni otpad grada Zagreba oporabljuje se vlastitim resursima čime su ostvareni pozitivni efekti na upravljanju troškovima u odnosu na zbrinjavanje kod vanjskog oporabitelja.

Uz 10 fiksnih i 10 mobilnih reciklažnih dvorišta u Gradu Zagrebu, u kolovozu 2023. otvoreno je najveće i najmodernije reciklažno dvorište, gdje se mogu odlagati 42 vrste otpada. Prostire se na površini od 5.500 m2, a gravitira mu 45.000 građana. Vrijednost projekta je oko 1,2 milijuna eura, a od toga je - na temelju ugovora Grada Zagreba s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - oko 600.000 eura bespovratnih sredstava.

„Stabilno i pozitivno poslovanje osnova je za pokretanje projekata obnove komunalne infrastrukture koje planiramo realizirati do 2026. godine. To uključuje nabavku nove opreme i vozila za gospodarenje otpadom, za održavanje cesta te zelenih i drugih javnih površina, što će pridonijeti našoj većoj efikasnosti i poboljšanju kvalitete komunalnih usluga”, rekao je predstavljajući financijske rezultate Zagrebačkog holdinga u 2023. predsjednik Uprave Ivan Novaković.

CE-ZA-R

Prvi do Zagrebačkog holdinga na Top 10 ljestvici je CE-ZA-R Centar za reciklažu d.o.o.

CE-ZA-R je najveća tvrtka koja posluje u sastavu grupe CIOS, a primarno je usmjerena na oporabu i tržište metala. U okviru društva posluje i jedino privatno postrojenje za mehaničko-biološku obradu neopasnog otpada u Hrvatskoj te CE-ZA-R ljevaonica. CE-ZA-R d.o.o. je 2023. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 202,7 milijuna eura, što predstavlja relativno smanjenje ukupnih prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 75,89 milijuna eura.

EBIT u 2023. iznosi 13,31 milijun eura, a EBITDA 18,12 milijuna eura.

Drava International

Na trećem mjestu je Drava International d.o.o. iz Osijeka koja je u odnosu na 2022. zamijenila poziciju s tvrtkom DS Smith Unijapapir Croatia d.o.o.

Tvrtka posluje od 2006. i primarno se bavi recikliranjem odnosno oporabom otpadne folije, otpadne PE (polietilen) folije i otpadne PET (polietilen-tereftalat) ambalaže. Pogon za obradu otpada u Brijestu prostire se na 36.500 četvornih metara i udaljen je nekoliko kilometara zračne linije od centra Osijeka. Prometne i manipulativne površine te skladišni prostori obuhvaćaju oko 40 tisuća četvornih metara. Ukupni prihodi u 2023. iznosili su 51,79 milijuna eura, što je smanjenje od 7,55 posto u odnosu na prethodnu godinu. Neto dobit u 2023. iznosila je 841.508 eura, što je smanjenje od 86,65 posto u odnosu na prethodnu godinu. EBIT u 2023. iznosi 1,74 milijuna eura, a EBITDA 5,35 milijuna eura. No, prošlu godinu najviše je obilježio veliki požar koji je u listopadu izbio u pogonu Drava Internationala. Zbog ugrožavanja okoliša policija je nakon istrage podnijela prijave protiv vlasnika tvrtke Zvonka Bedea, i još nekoliko osoba.

DS Smith Unijapapir Croatia d.o.o.

DS Smith je vodeći proizvođač održivih ambalažnih rješenja i papirnih proizvoda te pružatelj usluga recikliranja. DS Smith Unijapapir Croatia je dio grupe koji se u Hrvatskoj bavi recikliranjem i prikupljanjem papira. U 2023. tvrtka je ostvarila ukupni prihod 43,29 milijuna eura, što predstavlja pad ukupnih prihoda od 17,98 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu (2022: 61,27 mil. eura).

Neto dobit u 2023. iznosi 3,82 milijuna eura, što je smanjenje od 35,38 posto u odnosu na prethodnu godinu. EBIT iznosi 4,68 milijuna eura, EBITDA 5,56 milijuna eura.

Među vodećih deset tvrtki su dva javna komunalna poduzeća – Zagrebački holding i riječka Čistoća – te tri tvrtke koje posluju

u sastavu C.I.O.S. Grupe i jedna kojoj je CIOS suvlasnik

Metis

Metis na petom mjestu je još jedno društvo iz grupacije CIOS među vodećih deset tvrtki u sektoru. Posluje na području Istarske, Primorsko-goranske, Karlovačke i Ličko-senjske županije, sa skladišnim prostorima i radnim jedinicama u Rijeci, Kukuljanovu, Puli, Ogulinu i Otočcu. Primarno se bavi sakupljanjem i obradom različitih vrsta opasnog i neopasnog, metalnog i nemetalnog otpada te posebnih kategorija otpada. U 2023. Metis je ostvario ukupni godišnji prihod od 40,41 milijuna eura. U odnosu na prethodnu godinu prihodi su manji za 13,79 milijuna kuna. Neto dobit iznosila je 889.555 eura.

Komunalno društvo Čistoća iz Rijeke

Na šestom mjestu je Komunalno društvo Čistoća d.o.o. za održavanje čistoće i gospodarenje otpadom iz Rijeke. Društvo je u vlasništvu Gradova Rijeka, Bakar, Kraljevica i Kastav te Općine Viškovo, a u odnosu na prethodnu godinu na lje-

10 tvrtki iz sektora gospodarenja otpadom

stvici po prihodima napredovalo je za dva mjesta. Ukupni prihodi u 2023. iznosili su 25,70 milijuna eura, što je povećanje od 18,42 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz neto dobit od 665.656 eura.

EBIT u 2023. godini iznosi 872.501 eura, a EBITDA 2,84 milijuna eura. Rast prihoda je posljedica povećanja cijene javne usluge prikupljanja mješovitog komunalnog otpada, navodi se u financijskom izvješću.

Eko-Flor Plus

Treća tvrtka iz grupacije CIOS među vodećih deset po prihodima u sektoru skupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada i oporabe materijala je Eko-Flor Plus d.o.o. Pruža usluge sakupljanja komunalnog i neopasnog otpada u pedeset jedinica lokalne samouprave za 65.000 kućanstava i

3.000 pravnih subjekata na području 9 županija (Krapinsko zagorske, Karlovačke, Zagrebačke, Međimurske, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Zadarske županije).

Eko Flor Plus najveća je privatna tvrtka kojoj je sakupljanje komunalnog otpada primarna djelatnost. U odnosu na prethodnu godinu, također je napredovala za dva mjesta na ljestvici, s 10. na 8. mjesto, iako su prihodi u 2023. bili nešto manji nego 2022.

Eko-Flor Plus d.o.o. je 2023. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 20,2 milijuna eura, što je za 1,38 milijuna eura manji prihod u odnosu na prethodnu godinu. Tvrtka je ostvarila neto dobit od 1,46 milijuna eura, što predstavlja smanjenje od 41,38 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Meltal SL

Tvrtka Meltal SL d.o.o. za proizvodnju i trgovinu iz Velikog Trgovišća pala je za dva mjesta u odnosu na prethod-

kom je bio na 12. mjestu.

U Poreču je od 5. do 7. lipnja u organizaciji tvrtke Business Media Croatia, izdavača stručnog časopisa Tehnoeko održana 11. Međunarodna konferencija o zaštiti okoliša pod nazivom „Vrijednosni lanac kružne ekonomije“ koja je okupila više od 300 sudionika iz Hrvatske i inozemstva

[autor] dr.

sc. Zlatko Milanović

Nenad Žunec, direktor Business Media Croatia i glavni urednik časopisa Tehnoeko

Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Prvi panel konferencije koji je pokušao odgovoriti na pitane

Zašto uvijek ista pitanja? moderirao je izv.prof.dr.sc. Renato

Šarc, Montanuniversität Leoben

Graf 1. CMU (CircularyMaterialUseRate) stopa kružnosti materijala EU 27, Usporedba EU zemalja 2020. (Izvor: Eurostat 4.12.2021)

Nizozemska Belgija Francuska Italija Estonija Luxemburg

Češka Njemačka EU 27

Slovenija Austrija Španjolska

Poljska

Mađarska

Malta

Danska Švedska

Slovačka

Finska

Grčka

Hrvatska Litva

prof.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta, Zagreb i Sonja Polonijo, Udruga gradova u RH moderirale su panel Sortiranje otpada, upravljanje sortirnicama, gospodarenje i trgovanje reciklatima

Voditelj prve sekcije izv. prof. dr. sc. Renato Šarc s austrijskog

ti na sustavnom povećanju stope kružnosti materijala - CMU (od engl. Circulary Material Use).

Cilj Europske unije je do 2030. godine dostići CMU od 18%. Hrvatska se sa stopom od 5,1% nalazi među deset EU zemalja s najnižom stopom kružnosti materijala, dok primjerice Slovenija (12,3%) i Austrija (12%) imaju stopu kružnosti nešto manju od prosjeka EU koja iznosi 12,8%.

U Austriji su za povećanje stope kružnosti materijala propisana četiri strateška cilja do 2030. godine (Circular Economy Strategy 2022):

1.Smanjiti uporabu materijala za 25%, čime bi 2030. godine svaki stanovnik Austrije godišnje potrošio 14 tona, a 2050. godine samo 7 tona materijala

2.Povećati učinkovitost uporabe resursa za 50% do 2030. godine (u odnosu na 2015.)

3.Povećati stopu kružnosti materijala na 18% i to manjom uporabom materijala te 10% većom reciklažom

4.Smanjiti količine otpada - smanjenjem potrošnje materijala u domaćinstvima za 10% (u odnosu na referentnu 2020. godinu).

Sortiranje otpada, upravljanje sortirnicama, gospodarenje i trgovanje reciklatima

Mehanička obrada otpada počinje već na mjestu nastanka otpada, nastavlja se u prijevozu i zatim tijekom biološke i termičke obrade. Odvojeno sakupljeni otpad nije sekundarna sirovina te ga za uključenje u tržište i proizvodnju reciklata treba pravilno sortirati.

Mag. Ivan Plevnik, direktor tvrtke KOCEROD (Koroški regijski center za ravnanje z odpadk) iz Slovenije, prezentirao je iskustva robotskog sortiranja komunalnog otpada uz podršku umjetne inteligencije. Prvo što se nauči umjetnom inteligencijom je da treba stalno učiti. U svijetu je, pored Slovenije, instalirano 350 robotskih sortirnica jednog proizvođača koji su međusobno umreženi i kroz razmjenu podataka roboti „uče“ i neprestano povećavaju efikasnost i točnost sortiranja. Na prvom sortiranju greška je bila oko 25%, dok su se nakon određenog vremena u operativnom djelovanju greške svele na oko manje od 2%. Sa samo dva radnika u smjeni ovaj centar uz pomoć robota sortira 22.000 PET boca i 5.500 komada HDPE.

Koncepcija rada robota sastavljena je iz tri dijela: OČI – MOZAK – RUKE. Umjetna inteligencija omogućava prepoznavanje i sortiranje materijala pomoću računalnog vida i dubokog učenja te jamči sortiranje materijala brzinom i preciznošću.

„Vidimo veliki potencijal umjetne inteligencije u izdvajanju i sortiranju korisnih materijala. Radimo iskorak prema potpunoj automatizaciji razvrstavanja ambalažnog otpada u budućnosti.

Velika količina dragocjenih materijala nalazi se u otpadu. Pomoću umjetne inteligencije možemo razviti robote i automatske sklopove koji su sposobni prilagodljivo prepoznati i razdvajati materijale …“, zaključio je Plevnik.

Ivana Buble Kozinc, Kostak, Krško, održala je prezentaciju „Sortiranje otpada i ekonomska bilanca gospodarenja reciklatima“ i navela da se ekonomski učinak sortirnice procjenjuje prema količini i kakvoći otpada te aktualnim cijenama reciklata i prijevoza. Cijene reciklata često variraju i ovise o globalnim tržišnim tokovima.

Tablica 1. Okvirne cijene reciklata po toni materijala (4./2024.)

Za razliku od Hrvatske, Švicarska i Austrija već 60 godina koriste te planiraju i dalje koristiti spalionice otpada. Europska komisija, usprkos inzistiranju zelenih aktivista, nije zabranila spalionice. U Austriji je naknada za odlaganje otpada uvedena već 1990. godine, a odlaganje je zabranjeno 2004./2009. godine. Suvremene energane na otpad oporabljuju isključivo nereciklirani otpad i u EU rade prema najboljim dostupnim tehnikama - BAT (engl. Best Available Techniques) odnosno referentnim EU dokumentima BREF VI (engl. Best Available Techniques Reference Document): Naročito je naglasila da je ključan čimbenik provedbe projekta spalionice otpada uključivanje javnosti u samom početku planiranja projekta.

Mr. sc. Gregor Golja, Energetika Ljubljana, govorio je o pripremama za gradnju i mjerama smanjenja emisija u zrak iz TE-TO Ljubljana. U Ljubljani su „bježeći“ od problema spaljivanja prije par godina odlučili da će umjesto plaćanja drugima za zbrinjavanje goriva iz otpada sami oporabiti tu energiju. Odabrana je lokacija i određena shema TE-TO Ljubljana po sljedećim parametrima:

•140.000 tona RDF iz područja Ljubljane i okolice

•2 linije s izgaranjem u fluidiziranom sloju toplinske snage

2 x 36,5 MW (ukupno 73 MW)

•8.000 sati rada godišnje

•Učinkovitost > 82%

•Vrlo učinkovito čišćenje dimnih plinova

•Godišnja proizvodnja: 85 GWh električne energije + 360 GWh toplinske energije.

U TE-TO Ljubljana najveća je pozornost dana mjerama smanjenja toksina u dimnom plinu i prihvaćene BAT vrijednosti (Tablica 2.). Postrojenje za čišćenje dimnih plinova sastoji se iz 3 cjeline (Suho postrojenje 1 s prvim vrećastim filtrom, Mokro postrojenje i Suho postrojenje 2 s drugim vrećastim filtrom).

Autorica je kroz predavanje iznijela vrlo zanimljivu simulaciju proračuna isplativosti i ekonomske rentabilnosti ručne

Tablica 2. Usporedba vrijednosti emisije prema BAT i Uredbi za spaljivanje i suspaljivanje

Panel Energetska oporaba otpada

Cijene ovise o kvaliteti, količini, lokaciji i dr.

Panel na temu Centri za gospodarenje otpadom moderirao

je Josip Grgić, predsjednik Grupacije

CGO pri HGK i direktor

RCGO Šagulje

Dr. sc. Zlatko Milanović, kao voditelj ove sekcije dao je uvid u problematiku požara i incidentnih situacija, a Bruno Šuta voditelj Inspekcije zaštite od požara i civilne zaštite, Ravna-

•CGO Babina Gora: zbog visokih cijena nadmetanje se 3 puta poništilo, radovi ugovoreni tek u studenom 2022.

Panel Protupožarna

zaštita i krizno

upravljanje moderirao

je dr. sc. Zlatko Milanović

tivanje i normizaciju tehnika Ravnateljstva civilne zaštite kroz liša te osobito zdravlja zaposlenika u gospodarenju otpadom. Povećanjem količine odvojeno sakupljenog otpada i brojem skladišta energetski vrijednog otpada i sortirnica u RH značajno je veća ugroza od požara. Na odlagalištima su pored požar-

sku regulativu i organizaciju zaštite od požara. Međutim niz velikih požara otpada i klizanje tijela odlagalištima izazvali su veliku pozornost javnosti te je 10. srpnja u Hrvatskom saboru na nadležnom odboru najavljena tema ugroze okoliša otpadom.

•CGO Piškornica: očekuje se početak rada 2027. godine

•CGO Lučino Razdolje: podnesen zahtjev za izdavanje građevne dozvole

Potpisani ugovori za radove/prilagodba dokumentacije:

•CGO Lećevica: 2020. godine poništeno nadmetanje zbog previsoke cijene. U tijeku preprojektiranje koje je ugovoreno u prosincu 2022. godine

Završena dokumentacija:

•CGO Orlovnjak

•CGO Šagulje

Priprema/prilagodba dokumentacije:

•CGO Zagreb: 25.01.2024. Skupština Grada Zagreba donijela je Zaključak o prihvaćanju sažetka „Studije izvedivosti za potrebe izgradnje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije" i podržavanju projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Zagreb na lokaciji u Resniku.

Robert Poldrug, direktor CGO Bikarac, govorio je o tijeku priprema gradnje prve javne energane na otpad. Nakon Analize opravdanosti izgradnje postrojenja za energetsku oporabu goriva iz otpada u CGO Bikarac, održani su razgovori s predstavnicima FZOEU-a. Nastavno je usvojen zaključak o pokretanju daljnjih aktivnosti te izrađen Projektni zadatak oporabe energije iz GIO i osušenog otpadnog mulja. U travnju 2024. godine Vlada RH je dala suglasnost da FZOEU financira izradu studijsko-projektne dokumentacije u iznosu 2.358.400 eura.

zentaciju „Financiranje projekata gospodarenja otpadom“ te upozorila da je najvažnije na vrijeme stručno pripremiti

•SMART rješenja za tehničke usluge u gospodarenju otpadom.

Edukacija i mediji

no gospodarenje prostorom i zgradama – zatvaranje:

Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša FZOEU u radu „Kako postići kružno gospodarstvo do 2050.“ naglasila je da je RH naročito ugrožena promjenama klime.

Javnost nema dovoljno svijesti da neodgovorno gospodarenje otpadom snažno nepovoljno djeluje na promjene klime. Posljednjih godina u sektoru otpada ipak dolazi do pozitivnih promjena te je emisija stakleničkih plinova u ovom sektoru s 3.745 (2016.) smanjena na 3.002,7 kt CO

Cilj EU je do 2050. godine ostvariti klimatsku neutralnost te RH treba smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 69,1%.

•Kružnog gospodarstva za smanjenje stvaranja otpada i

Sekciju Edukacija i mediji je vodila Lidija Tošić, voditeljica odnosa s javnošću FZOEU-a uz uvodno izlaganje na temu „Komunikacija o gospodarenju otpadom – never ending story“, a njeni sugovornici predstavili su određene projekte u cilju kvalitetnijeg poimanja odgovornosti za postupanje s otpadom kod javnosti. Silvija Kovačić, izvršna direktorica agencije Studio Sonda prezentirala je projekt SeaStar Hero promoviran 2023. godine na pet plaža u Gradu Poreču. Korisnici plaže, dok uživaju i istražuju podmorje, ekološki su pada. SeaStar je proglašen najboljim inovativnim turističkim projektom u okviru nagrade Zlatna koza TZ Istarske županije. A Tihana Škugor iz osiječkog Unikoma, predstavila je 1.

Sonja Polonijo iz Udruge gradova u RH moderirala je panel Financiranje projekata gospodarenja otpadom

Voditeljica Službe za odnose s javnošću FZOEU-a Lidija Tošić moderirala je panel Edukacija i mediji

Izv. prof. dr. sc. Dajana Kučić Grgić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu moderirala je panel Gospodarenje otpadnim muljevima i kompostiranje

Panel Gospodarenje

ambalažnim otpadom; proširena odgovornost proizvođača moderirala je prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Voditeljica sekcije Gospodarenje otpadnim muljevima i kompostiranje izv. prof. dr. sc. Dajana Kučić Grgić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije održala je uvodno predavanje i postavila pitanje za raspravu: „Je li kompostiranje otpadnog mulja održivo rješenje?“.

Prikazala je i vrlo različitu praksu gospodarenja otpadnim muljem u zemljama Europske unije.

Tablica 3. Gospodarenje otpadnim muljem u EU (EurEau 2021.)

Iskorišteno u poljoprivredi47,5 %

Oporabljeno u spalionici27,2 %

Iskorišteno za rekultivaciju tla8,3 %

Odlaganje5,6 %

Također je detaljno govorila o rezultatima istraživanja kompostiranja pet supstrata mješavine otpadnog mulja iz primarnog taložnika s biootpadom i a) strukturnim materijalom - piljevina, b) strukturnim materijalom - granje i trava. Zanimljivo je upoznati se s analizom tih istraživanja.

Dr. sc. Tatjana Ignjatić Zokić iz zagrebačke tvrtke Vododer upozorila je na regulativni kaos s domino efektom glede kompostiranja otpadnog mulja s obzirom na brojne izmjene legislative za kompostiranje otpadnog mulja iz pročistača otpadnih voda.

Marko List, predsjednik Hrvatske udruge kompostana (HUK) i direktor tvrtke Consultare prezentirao je edukacijske ciljeve HUK-a kao i vrijednost lokalnog kompostiranja. Važno je podržati tran-

sparentnu suradnju javnog i privatnog sektora, istaknuo je List. Tihana Škugor iz osječkog Unikoma prezentirala je projekt kompostiranja OS biootpada i otpadnog mulja s godišnjim kapacitetom 25.000 t u Osijeku.

Gospodarenje ambalažnim otpadom i proširena odgovornost proizvođača

Ivica Berc, voditelj Službe za nadzor posebnih kategorija otpada FZOEU-a, prezentirao je obveze glede gospodarenja otpadnom ambalažom izvan Sustava povratne ambalaže (SPN). Sustav gospodarenja otpadnom ambalažom sakupljenom od registriranih osoba izvan SPN-a, sukladno novim propisima zamišljen je na način da FZOEU sklapa ugovore s obrađivačima otpadne ambalaže od plastike koji su ishodili ovlaštenje MINGOR-a te ustrojili vlastitu sakupljačku mrežu koja obuhvaća čitav teritorij RH. Također, trenutačno su još uvijek na snazi ugovori o obavljanju poslova obrade i sakupljanja otpadne ambalaže od plastike izvan SPN-a, i kao treće navedeno je da temeljem Zakona o gospodarenju otpadom predmetni ugovori ex lege prestaju vrijediti u trenutku sklapanja ugovora obavljanja poslova obrade s obrađivačima koji su ishodili ovlaštenje sukladno novim propisima i ustrojili sakupljačku mrežu.

Nove obveze FZOEU-a (od 1.1.2025.) između ostalog su i financiranje troškova gospodarenja otpadnom ambalažom sakupljenom u reciklabilnom komunalnom otpadu. Fond raspisuje Javni poziv za odabir obrađivača reciklabilnog komunalnog otpada u kojem određuje kriterije koje prijavitelji moraju ispuniti, a temeljem kojih će Fond odabrati postrojenje za obradu koje će doprinijeti ostvarenju ciljeva oporabe otpadne ambalaže.

Radna snaga u sektoru gospodarenja otpadom

Uz uvodno slovo voditeljice Sonje Polonijo o problematici radne snage u sektoru, temu je nastavio Davor Vić, direktor podružnice Čistoća Zagrebačkog holdinga, kroz vrlo stručno i detaljno elaboriranje složenosti ovog problema gospodarstva u RH i Za-

Panel na temu Radna snaga u sektoru gospodarenja otpadom

, Hotel Parentium 5.-7. lipanj 2024.

ZAHVALJUJEMO

Ministarstvo zaštite okoliša

RASCOpredstaviosvjetsku sen prvohrvatskokomerc

Najveću pažnju posjetitelja sajma izazvalo je ekskluzivno predstavljanje najnovijeg proizvoda tvrtke Rasco – cestovne čistilice LYNX H2 5000 s pogonom na vodik

vake dvije godine, sajam IFAT u Münchenu postaje epicentar inovacija u tehnologijama očuvanja okoliša i upravljanja resursima. Okuplja izlagače iz cijelog svijeta, među kojima se ove godine posebno istaknula i hrvatska tvrtka RASCO.

RASCO, vodeći proizvođač profesionalne komunalne opreme, prezentirao je sveobuhvatni portfelj svojih vozila LYNX i MUVO, ali i dio rješenja namijenjenih zimskom održavanju prometnica.

Najveću pažnju posjetitelja ovogodišnjeg sajma održanog u

Ekskluzivno predstavljanje: LYNX H2 5000 LYNX čistilice posljednjih nekoliko godina postaju prepoznatljive na ulicama brojnih gradova diljem Europe. Odlikuje ih moderan dizajn usmjeren na funkcionalnost i efikasnost čišćenja s fokusom na udobnost korisnika. Taj, sad već prepoznatljiv, dizajn LYNX 2000 čistilica uspješno je prenesen i na novog člana LYNX obitelji - čistilice LYNX 5000. Novi LYNX H2 5000 s pogonom na vodik kombinira napredne performanse, udobnost i autonomiju rada, postavljajući nove standarde u održavanju urbanih sredina. Pokreću ga

zacijunasajmuIFAT uMUnchenu: ijalnovozilonavodik :

Pored LYNX H2 5000, RASCO nudi još dvije verzije novih 5 m3 čistilica, dizelsku i električnu. LYNX 5000 pokreće najsuvremeniji dizelski motor EURO 6 E, dok električna čistilica LYNX Charge 5000 koristi impresivnu litij-ionsku bateriju od 160 kWh, najvećeg dostupnog kapaciteta na tržištu, koja omogućuje neprekidan rad do 8 sati.

Veća udobnost i praktičnost za korisnike

S ciljem podizanja udobnosti korisnika na novu razinu, posebna pažnja je posvećena rasporedu upravljačkih konzola kako bi se vozačima osigurala maksimalna udobnost i efikasnost. Dokazani dizajn sučelja upravljanja na čistilicama LYNX 2000 preuzet je i uspješno implementiran i kod linije LYNX 5000. Kontrole za vožnju i čišćenje su strateški raspoređene unutar kabine, pružajući jednostavan pristup svim funkcijama čistilice, što LYNX 5000 čini idealnim izborom za raznolike potrebe ili razine iskustva korisnika.

Linija čistilica LYNX 5000 također sadrži različite praktične funkcije poput ručnog visokotlačnog perača smještenog iza kabine, ručnog usisnog crijeva te pažljivo dizajnirane usisne turbine. Širina čišćenja, posebice s trećom četkom kao opcijom, osigurava izvanredne sposobnosti čišćenja.

Spremnik za otpad od nehrđajućeg čelika u kombinaciji s jedinicom za kontrolu spremnika smještenom u kabini vozila, omogućuje vrlo jednostavno upravljanje opcijama pražnjenja spremnika otpada, bilo da se radi o standardnoj metodi pražnjenja ili o tzv. high dump sustavu kojim je omogućen proces pražnjenja spremnika za otpad direktno u komunalni kontejner.

Sveobuhvatna rješenja za održavanje prometnica

RASCO je na IFAT-u također istaknuo i multifunkcionalno vozilo MUVO u kombinaciji s prednjom kranskom kosilicom. A svoje dugogodišnje iskustvo u pružanju rješenja zimskog održavanja prometnica naglasio je izlažući SOLID posipač opremljen "slurry" sustavom za napredno mokro posipanje koje omogućuje dodatnu učinkovitost u odleđivanju prometnica, traktorski posipač TRP i višenamjenski snježni plug MOSOR. Ovi proizvodi ne samo da pomažu u održavanju sigurnosti na cestama tijekom zimskih uvjeta, već i pokazuju RASCO-vu posvećenost u pružanju sveobuhvatnih rješenja održavanja prometnica za gradove i lokalne zajednice.

Njihovi proizvodi kombiniraju tehnološke inovacije s praktičnim rješenjima koja pomažu gradovima da postanu efikasniji, a nova predstavljena čistilica s pogonom na vodik samo je dodatna potvrda da hrvatska tvrtka može konkurirati na globalnom tržištu svojim tehnološkim napretkom i predanim pristupom održivosti.

Više informacija o portfelju proizvoda i opreme za održavanje prometne infrastrukture u ponudi tvrtke RASCO možete saznati na www.rasco.hr.

Jedno punjenje LYNX H2 5000 omogućuje neometan rad do osam sati, a ponovno punjenje traje svega desetak minuta

Prisutnost RASCO-a na IFAT-u potvrdila je njihovu poziciju kao jednog od globalnih lidera u industriji održavanja prometnica. S 35 godina iskustva i kontinuiranim ulaganjem u istraživanje i razvoj, tvrtka nastavlja postavljati standarde u održavanju gradova i zaštiti okoliša.

IFAT 2024: ekskluzivno predstavljanje cestovne čistilice LYNX H2 5000 s pogonom na vodik!

POWERSCREEN - svestrani strojevi za učinkovitiji rad

Kao dio svjetske grupacije Terex, Powerscreen je svojim iskustvom i tehnološkim znanjem postao sinonim za prosijavanje, obradu, reciklažu i razvrstavanje te smanjivanje otpada i brigu za okoliš

Trakpactor 320SR mobilna drobilica

owerscreen je jedan od najvećih proizvođača mobilnih sijačica i drobilica na svijetu. Tvrtka je osnovana još davne 1966. godine, a početkom poslovanja u asortimanu je bilo svega pet vrsta strojeva. Danas je Powerscreen, zahvaljujući dizajnu, kvaliteti i pouzdanosti strojeva, raširenosti i odličnoj postprodaji, prvi izbor dobavljača strojeva i opreme za oporabu recikliranog materijala. U ponudi ima preko 50 vrsta strojeva koje plasira na tržište putem svoje distribucijske mreže u više od 100 zemalja diljem svijeta.

Svojim bogatim i raznovrsnim asortimanom strojeva opskrbljuje različite segmente tržišta: od rudarstva, kamenoloma, sortirnica materijala pa do reciklaže i obrade industrijskog, komunalnog i organskog otpada. Svaki stroj napravljen je tako da jednostavno djeluje u paru s drugim Powerscreen strojem, kao i s drobilicama, sijačicama i strojevima za obradu drugih proizvođača. Powerscreen je vodeći proizvođač na području obrade materijala i sortiranja te reciklaže i razvrstavanja otpadnog materijala. Powerscreen sijačice imaju visoku iskoristivost i produktivnost pri sijanju i razvrstavanju materijala u najzahtjevnijim pogonima u kamenolomima, rudnicima i reciklažnim dvorištima

te na većim gradilištima. Kupcima je dostupan veliki broj mobilnih sijačica koje prosijavaju, sortiraju i razvrstavaju otpadni materijal prema granulaciji.

Proizvodni program Titan

Modeli Titan za prosijavanje spadaju u grupu Scalping sijačica Scalping sijačice su strojevi koji se koriste za separaciju materijala u različite veličine, a upotrebljavaju se u rudarstvu, kamenolomima i u reciklaži. Rade na bazi vibracija I trešnje materijala čime se dobiva lom materijala u manje komade koji propadaju kroz otvore sita.

Proizvodni program Chieftain

Proizvodni program Powerscreen Chieftain idelan je za odvajanje agregata od pijeska. Unutar asortimana postoji model koji odgovara svakoj primjeni, od malog i okretnog Chieftain 400 do vodećeg modela Chieftain 2100X. Svi Chieftain strojevi dizajnirani su za jednostavan transport, postavljanje, upravljanje i održavanje.

Modeli Warrior za reciklažu

U slučaju da je cilj reciklaža i ponovna uporaba materijala iz otpada, Powerscreen nudi najveću ponudu različitih drobilica i sijačica sa svom pripadajućom opremom. Cijeli izbor reciklažnih sijačica baziran je za rad s

građevinskim materijalom, razbijenim i otpadnim materijalom pri gradnji i rušenju, drvlja, grmlja, industrijskih i komunalnih otpada, zemlje, tla i reciklažnog materijala.

Proizvodni program Powerscreen Warrior projektiran je za odvajanje materijala u zahtjevnim aplikacijama uključujući reciklažu, izgradnju i rušenje, agregate i humus. Čine ga strojevi velikog kapaciteta, za prosijavanje i odvajanje širokog spektra materijala u najtežim i najzahtjevnijim poslovima.

Postprodajna potpora

Powerscreen strojevi svugdje u svijetu trošak pretvaraju u dobit, kako u privatnom sektoru upravljanja otpadom, tako i u javnom reciklažnom sektoru upravljanja otpadom kao i u javnim reciklažnim centrima i deponijama, te na širokom području uporabe, kao što su sortiranje otpadnog materijala, drobljenje većih komada, oporaba drvnog otpada i slično.

Powerscreen veliku pažnju pridaje kvaliteti i dostupnosti rezervnih dijelova i servisa pružajući tako najbolju moguću potporu kupcu. Za kvalitetu u postprodaji i stručno servisno osoblje Powerscreen se brine redovitim seminarima, treningom i obukom osoblja.

Zaliha originalnih rezervnih dijelova je raspoloživa za promptnu isporuku kod zastupnika u Hrvatskoj, tvrtke Kuhn Hrvatska d.o.o, koja je na raspolaganju kupcima i korisnicima za projektna rješenja i stručne savjete. (https://www.kuhn.hr).

TWS (Terex washing system) / Terex sustav za učinkovito pranje i odstranjivanje nečistoća po najvećim standardima

Proizvodni program Titan

Mobilno postrojenje za prosijavanje WARRIOR 800

Vrhunska servisna služba

na Vašoj strani

O-K-TEH servisna služba opremljena je kompletnom logistikom i spremna za intervencije na terenu u svim uvjetima, osiguravajući brzo i učinkovito rješavanje svih kvarova i poteškoća za cjelokupni asortiman strojeva i opreme

Svojom mrežom servisnih usluga, O-K-TEH pokriva cijeli teritorij Republike Hrvatske, uključujući i otoke

vrtka O-K-TEH d.o.o. već se godinama ističe kao pouzdan partner u pružanju vrhunskih servisnih usluga diljem Republike Hrvatske. Njihova servisna služba, poznata po profesionalnosti i dobro ekipiranom timu, spremna je za intervencije na terenu u svim uvjetima, osiguravajući brzo i učinkovito rješavanje svih kvarova i poteškoća.

O-K-TEH svojim klijentima osigurava vrhunsku podršku u svakom

trenutku

strojeva, bilo da se radi o cestovnim čistilicama Ravo, kamionima za odvoz otpada sa Stummer ili Coseco nadogradnjom, Bomagovim kompaktorima ili drugim strojevima iz asortimana, serviseri O-K-TEH-a spremni su suočiti se sa svim izazovima.

Njihova misija je u najkraćem mogućem roku otkloniti svaki kvar i poteškoću, čime se osigurava kontinuitet rada i zadovoljstvo korisnika.

Mreža servisnih centara za pokriva cijelu Hrvatsku

Svojom mrežom servisnih usluga, O-K-TEH pokriva cijeli teritorij Republike Hrvatske, uključujući i otoke. Stacionarni servisni centar u Zagrebu te serviser u Splitu, u kombinaciji s mobilnom servisnom službom koja raspolaže s desetak vozila, dostupni su 24 sata dnevno. Ova mreža omogućava brzu i učinkovitu intervenciju gdje god se nalazite.

Na svaki poziv, servisna služba O-K-TEH-a reagira u najkraćem mogućem roku, pružajući maksimalno profesionalnu uslugu koja osigurava zadovoljstvo korisnika. Kontinuirana edukacija tima i praćenje najnovijih tehnoloških trendova ključni su za pružanje najbolje moguće usluge.

i poteškoća

Stručno osposobljen tim s vrhunski opremljenim vozilima

Svi serviseri O-K-TEH-a školovani su u matičnim tvornicama principala, gdje su stekli potrebne certifikate i dragocjeno iskustvo rada na terenu. Opremljeni su najnovijom opremom, uključu-

O-K-TEH se ponosi svojim stručnim timom koji je uvijek spreman pružiti vrhunsku podršku i riješiti sve izazove.

Pouzdan partner za sve vaše potrebe

O-K-TEH svojim klijentima osigurava vrhunsku podršku u svakom trenutku, čime jamči da su njihovi strojevi uvijek u isprav-

S povjerenjem koje su stekli kroz godine, O-K-TEH se ističe u pružanju servisnih usluga na teritoriju Republike Hrvatske, postavljajući standarde profesionalnosti i kvalitete u industriji.

Na svaki poziv,

servisna služba O-K-TEH-a reagira u najkraćem

Dobro ekipirana servisna služba osigurava brzo i učinkovito rješavanje svih kvarova

Preuzmitekontrolus

novim CAT rovokopačima

Svaki Catov model nudi pouzdanost, snagu i vrhunske radne uvjete, pomažući korisnicima i operaterima svladati i najteže zadatke. Novi rovokopači-utovarivači 434 opremljeni su brojnim mogućnostima koje ove strojeve čine svestranijim nego ikad prije

rvi Catov rovokopač pojavio se 1985. godine, a razvijen je zajedničkim naporima dizajnerskog tima iz Illinoisa, SAD i proizvodnog tima iz Desforda, UK. Catovi stručnjaci i dalje kreiraju strojeve kako bi udovoljili potrebama suvremenih operatera. Svaki model nudi pouzdanost, snagu i vrhunske radne uvjete, pomažući korisnicima savladati i najteže zadatke. Tako je i najnovija serija CAT rovokopača rezultat 35 godina strasti, stručnosti i iskustva.

Novi rovokopači-utovarivači 434 opremljeni su brojnim mogućnostima koje ove strojeve čine svestranijim nego ikad prije.

Rovokopači-utovarivači CAT 434

Cat mehanizam za zakretanje košare omogućava 205 stupnjeva rotacije. Ovaj dizajn poboljšava zadržavanje materijala prilikom utovara kamiona i iskopavanja vertikalnih zidova. Ruka za kopanje je na ovom rovokopaču-utovarivaču napravljena u stilu bagera. Njezina sila, mogućnosti kontrole i

snažni hidraulički sustav čine ovaj kombinirani uređaj jednim od najboljih na tržištu. Ruka je usko dizajnirana pa osigurava maksimalnu vidljivost prema priključcima i tlu.

Cat Cushion Swing je u standardnoj ponudi - taj sustav ublažava zakretanje rovokopača prilikom vraćanja u rov. Operateri će znati cijeniti mogućnost bržeg i preciznijeg poravnavanja ruba košare uz zid rova.

Bočni okvir za pomak ima vanjske kopče za zaključavanje, bez potrebe za rastavljanjem prilikom servisa. Okvir je čvrstog dizajna s E-Coat zaštitom koja sprječava nakupljanje materijala (zemlja, pijesak) u okviru, smanjuje rizik od hrđe i produljuje vijek trajanja okvira.

Produživa ruka dostupna je kao opcija pri kupnji. Povećanje dubine kopanja i dosega za 922 mm smanjuje potrebu za premještanjem stroja. Klizni unutarnji dizajn osigurava da jastučići za habanje ostanu što čišći od prljavštine što značajno produžuje intervale podešavanja i zamjene. Pomoćne linije za rad hidrauličnih priključaka usmjerene su tako da budu zaštićene od oštećenja prilikom rada u najužim rovovima.

Dostupan kao opcija za tvorničku ugradnju ili kao komplet koji ugrađuje zastupnik, pogonsko rješenje za bočni pomak je hidraulički sustav koji omogućuje operateru jednostavno pozicioniranje rovokopača duž cijele širine bočnog okvira za pomak. Idealno za upotrebu u područjima s minimalnim prostorom i u komunalnim aplikacijama poput kopanja kanala za plin, električne kablove ili za telekomunikacijsku infrastrukturu.

Motor

C3.6

Cat C3.6 motor, koji zadovoljava EU Stage V standarde emisije ispušnih plinova, smanjuje troškove vlasništva i operativne troškove, dok zadržava istu snagu kao motor C4.4.

Cat C3.6 motor je turbo punjeni, linijski četverocilindrični, četverotaktni dizel motor s direktnim ubrizgavanjem. Standardno dolazi s mogućnošću hladnog pokretanja do –25˚C, s opcijom paketa za hladno pokretanje koji omogućuje pokretanje stroja do –47˚C. Ovaj motor ima do 10% manju potrošnju u odnosu na C4.4.

Tri načina upravljanja

Dostupna su tri načina upravljanja snagom: Eco (samo kada je opremljen dard i Standard Plus. Ovisno o primjeni ili potrebama, operater može odabrati način rada koji daje optimalne rezultate. Eco način rada ograničava protok pumpe i brzinu motora, pružajući veće prednosti uštede goriva. Standard Plus daje maksimalan protok pumpe i brzinu motora, pružajući povećanu snagu i performanse kada je to potrebno.

Četverobrzinski ručni prijenos je standardan na modelu 434. Četverobrzinski powershift prijenos dostupan je kao opcijska nadogradnja. Za operatere koji često putuju cestom, autoshift prijenos s blokadom pretvarača momenta idealna je opcija jer može pružiti do 15% uštede goriva na cesti, dok održava brzinu putovanja i u brdovitim okruženjima.

S četiri gume jednake veličine, ovaj stroj nudi povećane performanse dizanja. Bolja plutajuća sposobnost čini strojeve s gumama jednake veličine idealnim za primjene na zahtjevnim terenima. Takvi strojevi također nude upravljanje na svim kotačima kako bi se poboljšala upravljivost na gradilištu.

Udobna kabina

LCD zaslon operatera dolazi standardno kao zaslon s mekim tipkama, a može se nadograditi na zaslon osjetljiv na dodir. Putem interaktivnog zaslona mogu se dobiti informacije o dijagnostici stroja i nadolazećim servisnim intervalima, kao i konfigurirati različite parametre rada. Spomenuta opcija pomaže prilagoditi performanse stroja preferencijama operatera, dodatno povećavajući produktivnost i učinkovitost. Sjedalo s zračnim ovjesom dio je standardne ponude. Tip-

Hidraulične upravljačke kontrole za rovokopač dostupne su kao opcija na modelu 434. One su montirane na potpuno podesive konzole koje operater može pozicionirati prema svojim željama i potrebama. Ove kontrole povećavaju udobnost operatera tako što su smještene u najergonomičniji položaj te omogućuju lakše i glađe upravljanje u usporedbi sa standardnim mehaničkim kontrolama. Upravljanje utovarivačem ostaje mehaničko.

Održavanje CAT 434

Caterpillar je pojednostavnio održavanje rovokopača utovarivača 434. Pristup sustavu za hlađenje je brz, praktičan i bez alata. Točke održavanja su u razini tla pa se serviseri ne moraju penjati niti nositi pomagala za penjanje. Svi filtri su postavljeni vertikalno da se izbjegne prolijevanje kod zamjene. Također je pojednostavljen i servis akumulatora. Ovaj radni stroj napravljen je da bi maksimizirao produktivnost i raspoloživost stroja svojem vlasniku.

Sve informacije o mogućnostima nabave strojeva ili projektiranja potpuno novih pogona možete potražiti kod partnera Teknoxgroup Hrvatska d.o.o., sa širokom prodajnoservisnom mrežom, koji će pažljivo razmotriti vaše potrebe te predložiti optimalno rješenje na putu do vašeg uspjeha (www.teknoxgroup.com.hr).

Specijalizirane kamionske čistilice za održavanje prometnica

Brock specijalizirane kamionske nadogradnje namijenjene su za čišćenje prometnica, javnih površina, zračnih luka i aerodromske opreme. Zahvaljujući inovativnosti u dizajnu i brojnim dodacima, mogu se prilagoditi specifičnim zahtjevima korisnika

vrtka Gradatin od 2021. godine ekskluzivni je zastupnik renomiranog njemačkog proizvođača kamionskih čistilica Brock za tržište Republike Hrvatske.

Brock Kehrtechnik čistilice - 100 posto njemački proizvod

Tvrtka Brock Kehrtechnik GmbH osnovana je u Bochumu, (Njemačka) 1993. godine. Proizvodi specijalizirane kamionske nadogradnje za čišćenje javnih površina i aerodromske opreme. Zbog potrebe za većom operativnom površinom, 2006. godine tvornica se premješta iz Bochuma u Witten, a 2009. godine, zbog rastuće situacije s narudžbama proširuje se s dodatnih 6.500 m2 proizvodnog pogona.

Širom svijeta godišnje isporučuju više od 150 specijalnih nadogradnji. Uz stručno znanje visoko motiviranog osoblja i bliskom suradnjom sa svojim partnerima uvijek pronalaze optimalna rješenja za svoje kupce bez obzira na specifičnost zahtjeva.

Stalnim zalaganjem za inovativnost, kompetentnost i kvalitetu stekli su titulu tržišnog lidera s dugogodišnjim iskustvom u razvoju, dizajnu i proizvodnji isključivo visokokvalitetnih kamionskih nadogradnji namijenjenih za najzahtjevnije poslove čišćenja prometnica, javnih površina, gradilišta, zračnih luka.

Modularni sustav

Koncept BROCK nadogradnji namjerno je razvijen kao modularni sustav. Ovisno o tipu šasije i veličine spre-

mnika (od 4 do 12 m³), vozila mogu biti opremljena s desnom, lijevom ili obostranom jedinicom za čišćenje. Također postoji opcija dodavanja dodatnih spremnika za vodu te ostale dodatne opreme.

Tvrtka je certificirana prema DIN EN ISO 9001: 2015, što znači da njihov sustav upravljanja kvalitetom (QM) ispunjava stroge zahtjeve postavljene u tom standardu. To im omogućuje pružanje ne samo proizvoda koji udovoljavaju tržišnim zahtjevima već i povećanje zadovoljstva koje pružaju svojim kupcima.

Više informacija o Brock kamionskim nadogradnjama dostupno je kod ekskluzivnog zastupnika ovog renomranog njemačkog proizvođača kamionskih čistilica za tržište RH, tvrtke Gradatin iz Sesveta (www.gradatin.hr).

Najprodavanije komunalne

nadogradnjeIRIDE

Nadogradnje Iride sinonim su za pouzdano i učinkovito prikupljanje otpada

Nadogradnje Iride iskorištavaju sav dostupan prostor i potencijal podvozja na koji se ugrađuju

isoka kvaliteta i neprestano usavršavanje odavno su zaštitni znak talijanskog proizvođača komunalnih nadogradnji IRIDE. Kontinuirani razvoj omogućio je prilagođavanje nadogradnji karakteristikama podvozja i potrebama korisnika, uvijek s jednim ciljem – stvoriti optimalizirano komunalno vozilo s najvećom neto korisnom nosivošću uz najmanju ukupnu dozvoljenu bruto masu i kompaktne dimenzije. Nadogradnje Iride svojim dizajnom i dimenzijama jedine iskorištavaju sav dostupan prostor i potencijal podvozja na koji se ugrađuju te imaju najveći volumen nadogradnje u odnosu na nadogradnje sličnih proizvođača u klasi. Uz optimalizirane dimenzije i performanse sustava za sabijanje, potpuno vodotjesni spremnik nadogradnji glavni je preduvjet za učinkovito prikupljanje komunalnog, selektivnog i biorazgradivog otpada.

Sve nadogradnje Iride opremljene su dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80-1.100 litara, koji prilagođavanjem brzine kretanja unutar ciklusa omogućuje očuvanje polietilenskih kanti i kontejnera, osiguravajući njihovu dugotrajnost u korištenju.

Dva najprodavanija modela ovih komunalnih nadogradnji zapremine 5 i 8 m3 imaju posebno dizajniranu potisnu ploču za sabijanje otpada, koja osigurava iznimno velik omjer sabijanja otpada uz optimiziranu konstrukciju, kako bi se mogla koristiti i na podvozjima ukupne bruto mase 3,5 tone.

Nadogradnje Iride jednostavno se prazne kipanjem/prekretanjem, uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje, zahvaljujući poseb-

njenju automatski podižu. Proces pražnjenja je iznimno jednostavan i brz, uz mogućnost pražnjenja i iz kabine sukladno normi EN 1501-1.

Svaka nadogradnja koja napusti tvornicu, uistinu predstavlja vrhunac tehnologije i kvalitete dostupne u sustavu gospodarenja otpadom. Svi dosadašnji korisnici uvjerili su se u to iz vlastitog iskustva. I svi dosadašnji korisnici s razlogom postaju – višekratni korisnici, koji opet i iznova odabiru komunalne nadogradnje Iride.

Proizvodni program IRIDE izveden je u potpunosti sukladno važećim europskim normama i predstavlja cjeloviti program komunalnih nadogradnji na europskom tržištu, namijenjen svim radnim uvjetima. Detalji o komunalnim nadogradnjama IRIDE dostupni su kod ovlaštenog zastupnika proizvođača IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Nadogradnje Iride jednostavno se prazne kipanjem/prekretanjem, uz regulaciju brzine pražnjenja

STPisporučio 800MOLOK polupodzemnih spremnika GraduSplitu

Split je dobio najmodernije spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, a stvoreni su i uvjeti za digitalizaciju i evidenciju punjenja i pražnjenja spremnika

isporuka Molok polupodzemnih kontejnera za Grad Split

vakodnevno svjedočimo brojnim najavama, velikim obećanjima, no na kraju se vrlo malo toga uistinu i realizira. Iz tvrtke S.T.P. upravo dolazi velika vijest - u tijeku je završna faza instalacije Molok polupodzemnih spremnika u Gradu Splitu - ovaj mjesec skinut je i posljednji od planiranih 800 Molok kontejnera.

Odabir polupodzemnih spremnika pokazao se kao pravi put, sve njihove prednosti u odnosu na postojeće sustave u

Devet polupodzemnih kontejnera Molok u Gradu Splitu

Zadnja

MOLOK - jedini Made in Croatia

polupodzemni spremnik!

Stanovnici Splita dobili su najmodernije spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, a zahvaljujući tome otvara se i prostor za veliki broj domaćih tvrtki koje će u sklopu ovog ogromnog projekta u sektoru gospodarenja otpadom dobiti i mogućnost za ponudu svojih proizvoda i usluga.

Specijalizirana vozila za manipulaciju spremnika, njihovo pražnjenje i pranje već su nabavljena. Stvoreni su svi preduvjeti za digitalizaciju i evidenciju punjenja i pražnjenja spremnika, pa će posla biti i za tvrtke iz IT sektora. Jednom riječju, pokrenula se lavina koja svim karikama u lancu nudi mogućnosti da se uključe sa svojim uslugama na sveopće zadovoljstvo krajnjih korisnika.

Hrvatska postavlja rekorde

33 godine kvalitete

Prvi MOLOK spremnici postavljeni su 2009. godine. u Velikoj Gorici, Koprivnici i Mariji Bistrici. Fascinantno je da su svi još uvijek 100% funkcionalni i da ih većina još uvijek koristi vreće koje su već 15 godina u upotrebi! Fascinantan je to podatak ako ga usporedimo s bilo kojim drugim proizvodom iz sfere komunalne opreme. Plutajući zeleni otok predstavljen još 2012. godine funkcionira, iako su tijela već 12 godina uronjena u more i izložena djelovanju valova, plime i oseke.

To su činjenice koje bi korisnicima trebale bitno olakšati odabir, ako se ikada nađu u dilemi što odabrati za odvojeno

je u 2023. godini ostvarila najveći plasman polupodzemnih kontejnera MOLOK Classic u svijetu!

Hrvatska

Upotrebom polupodzemnih kontejnera Molok, uz sve benefite, oslobođen je i veliki broj parkirnih mjesta na opće zadovoljstvo Splićana

Centar Regenerator Zabok primjer je kako se kontejneri za otpad mogu lijepo uklopiti u okoliš

Molok plutajući zeleni otok - Marina Kaštela

Pražnjenje Molok kontejnera s plutajućeg pontona s morske strane

Poljud, Split

Zamkepravilnika o gospodarenju otpadom

Kod građevinskog otpada postoji niz postupaka i ograničenja propisanih pravilnicima čija je provedba u realnim uvjetima upitna ili znatno otežava (i poskupljuje) posao

[autor] TihomirDokonal

ije sporno da građevinski otpad ne bi trebao završavati u prirodi i da pravila o zbrinjavanju svih vrsta otpada treba poštivati. No, pitanje je tumače li se Direktive Europske unije u Hrvatskoj prekruto i ponekad u neskladu s realnim potrebama i praksama.

Kod građevinskog otpada postoji niz postupaka i ograničenja propisanih pravilnicima čija je provedba u realnim uvjetima upitna ili znatno otežava (i poskupljuje) posao.

„Sukus cijele priče je da hrvatski zakonodavac često napiše neke pravilnike na temelju zakona koji nisu usklađeni s praksom, odnosno stvarnim stanjem i uvjetima. Iz toga se rađa puno nesporazuma i gubi se puno državnih resursa”, kaže Mario Strnad, korporativni pravnik u građevinskoj tvrtki Tegra d.o.o. iz Čakovca. „Mi se ponekad teško tome možemo prilagoditi, pa nas inspektori love u 'raskoraku'. No, mislim da te naše pogreške proizlaze upravo iz neusklađenosti sa stvarnim okruženjem.”

Kao primjer neusklađenosti propisa s realnim stanjem Strnad navodi problem sa šljunčarom, odnosno plovnim bagerom koji Tegra pokušava riješiti s nadležnim ministarstvom. Prema hrvatskim propisima plovni bager se smatra plovilom kao i svaka druga brodica ili brod s vlastitim pogonom. Zato mora biti upi-

san u registar brodova i mora imati posadu – mornara koji će njime upravljati. Problem je što osposobljenih mornara za takav posao ima malo, odnosno nema ih slobodnih na tržištu rada, a tečaja za osposobljavanje nema ili su vrlo, vrlo rijetki.

„Trenutno niti jedno učilište ne osposobljava takvog mornara pa ne možemo ukrcati posadu niti raditi samo s našim strojarima”, kaže Strnad te dodaje da takvih ograničenja u Sloveniji i Mađarskoj nema, iako su obje u Europskoj uniji kao i Hrvatska, te su obvezne implemenirati i pridržavati se Direktiva. „A iz tih zemalja nam stiže direktna konkurencija za posao.“

Slično je i s građevnim otpadom, posebno s onim koji nastaje iskopom. Naime, Tegra je tvrtka koja se bavi niskogradnjom i često radi velike infrastrukturne projekte kod kojih se iskopavaju velike količine materijala, zemlje i kamenja, koji se prema katalogu klasificira kao otpad.

A upravo zemlja, kamenje i otpad od jaružanja (otpad klasificiran kao KB 17 05 04) imaju najveći udjel u ukupnoj količini građevnog otpada.

„To nisu zemlja i kamenje s onečišćenih lokacija. No, kada ih iskopate, oni postaju otpad. A propisi se često mijenjaju. Primjer je projekt u Vinici koji smo ugovorili 2018. i počeli smo odmah raditi na njemu prema važećem pravilima. A onda je 2020.

na snagu stupio novi Pravilnik koji je propisao neke drugačije procedure i postupke oporabe materijala nasipavanjem. Zakonodavac je tada propisao postupak koji je primjeren kod manjih iskopa, obiteljskih kuća i sličnih zahvata. Ograničio je količinu otpada koji se može iskopati dnevno na 50 tona. To su vam dva puna kamiona. Tom dinamikom mi ne bismo mogli ni približno ispuniti dogovorene rokove dogovorene kod infrastrukturnih projekata poput vodovoda i kanalizacije. Novi Pravilnik donesen je početkom ljeta, a već u rujnu inspektor je protiv nas podnio prijavu.”

Kada je Tegra potpisala ugovor, takvih zakonskih obveza nije bilo, uvedene su naknadno. Osim toga, tražila se polica osiguranja ili bankarsko jamstvo za iskopanu zemlju. Vrijednost jamstva proporcionalna je količini iskopane zemlje - Kod Tegre se, s obzirom na količinu iskopa, radilo o milijunima (tada) kuna, odnosno eura.

„Na tu količinu zemlje jamstvo je iznosilo oko 5 milijuna kuna. To je ogroman iznos koji morate vezati, s obzirom na sva druga jamstva koja morate osigurati kako biste dobili posao. Osim toga, ako nemaš dozvolu za gospodarenje otpadom - a da bi dozvolu dobio moraš ispuniti niz uvjeta, osigurati tehničke i ljudske resurse - moraš biti upisan u Očevidnik oporabitelja otpada i navesti lokaciju radova i zbrinjavanja otpada. Prilikom donošenja Pravilnika zakonodavac nije imao na umu velike projekte, koji se realiziraju na području nekoliko općina ili gradova, ili na velikim dijelovima grada”, tumači Strnad. „Velike nade polagali smo u promjene Pravilnika iz 2022. Imali smo pozitivne signale, ali prihvaćen je samo dio prijedloga. Dnevna kvota za iskop povećana je s 50 na 1.000 tona, ali jamstva po kubiku su ostala.”

Strnad smatra kako je ta priča o pravilnicima dosta neusklađena na razini države: „Svima nam je to novo – i ministarstvu, i inspektoratu, i sudovima. Problem je i sa zakonskim definicijama. Ni inspektori nemaju odgovore. Često samo podnesu prijavu, iako se na sudu pokaže da za to nisu pripremljeni.

Tražili smo odgovore od ministarstva, razgovaralo se o tome na konferencijama, na Mineral Forumu, ali nigdje nismo dobili prave odgovore na naša pitanja. Na primjer, netko je postavio pitanje kako čista zemlja može biti otpad. Dosta je tu nesuglasica među strukom, pravnom i geološkom.

Država bi morala malo popustiti i ne nametati tako krute obveze. Ne bi nas trebalo izjednačavati s proizvodnom industrijom

jer mi nismo proizvođači. Doduše, proizvodimo asfalt, ali njega redovito zbrinjavamo.”, poručuje Strnad.

A do tada građevinari se snalaze: „Vodimo prateće listove za otpad kako bismo mogli dokazati kamo smo ga odvezli i što se s tim zbivalo”, zaključuje Mario Strnad iz Tegre.

Nadležno ministarstvo redovito – doduše s određenim odmakom – objavljuje izvješća o otpadu, pa tako i o građevnom otpadu. Tako je u listopadu prošle godine objavljeno Izvješće o gospodarenju građevnim otpadom u 2022. godini.

Za iskopanu zemlju traži se polica osiguranja ili bankarska garancija. Vrijednost traženog jamstva proporcionalna je količini iskopane zemlje, a kod velikih infrastrukturnih radova riječ je o iznosima koji znatno opterećuju izvođača

Statistički podaci za 2022. ukazuju na porast vrijednosti gospodarskih i poslovnih pokazatelja za sektor građevinarstva te porast količina nastalog i obrađenog građevnog otpada. S obzirom na to da se dio nastalog građevnog (uglavnom mineralnog) otpada ne evidentira u sustavu, ukupna količina nastalog građevnog otpada se procjenjuje. Pri tome se koriste podaci dostupni u informacijskom sustavu gospodarenja otpadom koji se u manjoj mjeri dopunjuju procjenama za količine otpada, za koje nema službene potvrde o nastanku i načinu postupanja.

Ukupna količina građevnog otpada nastalog u 2022. procijenjena je na 1.735.581 tonu, što je porast od 6,2 posto u odnosu na 2021. godinu. Najviše nastaje zemlje, kamenja i otpada od jaružanja (podgrupa 17 05, gotovo sve KB 17 05 04) čiji udio je procijenjen na 47,5 posto.

Metali i njihove legure (podgrupa 17 04) čine 17,2 posto građevnog otpada, pri čemu je najviše željeznih metala. Beton, cigle, crijep/pločice i keramika (podgrupa 17 01) čine 12,4 posto, a u toj podgrupi najviše je nerazvrstanog otpada (šute). Mješavine bitumena (stari asfalt) sudjeluju u ukupnoj količini građevnog otpada s udjelom od 10,7 posto. Miješani građevni otpad i otpad od rušenja objekata (podgrupa 17 09) zastupljen je s 10,5 posto, a ostale vrste otpada čine 1,7 posto u ukupno nastalom građevnom otpadu. Procjenjuje se da najveće količine građevnog otpada nastaju u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Predstavljeni rezultatiStudije planarazvoja i primjene Hrvatske strategijeza

vodik do2050.

Zagrebu su 11. srpnja predstavljeni rezultati Studije plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine. Studiju je naručila Agencija za ugljikovodike, a izradio Ekonerg - institut za energetiku i zaštitu okoliša iz Zagreba, uz podizvoditelje LBST (Njemačka), Hinicio (Nizozemska), Odvjetničko društvo Tilošanec & partneri i prof.dr.sc. Frano Barbir. Studiju su javnosti prezentirali dr.sc. Matthias Altman iz LBST i dr.sc. Vladimir Jelavić iz Ekonerga. Hrvatska je Strategiju za vodik do 2050. godine usvojila 2022. na temelju Strategije za vodik za klimatski neutralnu Europu, koju je Europska komisija usvojila 2020. godine. U studiji se definiraju ciljevi, mjere i dinamika provedbe Strategije odnosno podloge za ispunjavanje obveza prema Direktivi o promicanju energije iz obnovljivih izvora energije.

Cilj Republike Hrvatske Prema navedenoj strategiji je da do 2030. godine 36,6 posto električne energije u bruto neposrednoj potrošnji bude iz obnovljivih izvora energije.

Koordiniranim naporima i jasnom vizijom, Hrvatska može uspješno transformirati svoju ekonomiju i osigurati održivu budućnost za svoje građane, poručili su Matthias Altman iz njemačke tvrtke LBST, koja je bila i jedan od podizvođača studije, te Vladimir Jelavić iz Ekonerga istaknuvši važnost suradnje svih relevantnih dionika kako bi se ostvarili svi ciljevi Strategije.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić istaknuo je kako je Hrvatska među prvima u Europi usvojila Strategiju za vodik. Najavljen je veliki broj projekata izgradnje elektrana iz obnovljivih izvora energije, rekao je Milatić i naglasio kako je važno riješiti problem limitiranosti i diverzifikacije elektroenergetske mreže te ključnu ulogu vodika u dekarbonizaciji prometa, prvenstveno teretnog i brodskog.

„Usmjeravamo intenzivne napore kako bismo na brži i efikasniji način počeli proizvoditi vodik u Hrvatskoj, od transporta pa sve do izvoza vodika.“, rekao je Milatić.

Energetska strategija RH, kao i Niskougljična strategija RH predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova u iznosu od oko 74 posto u 2050. godini u odnosu na emisije iz 1990.

Hrvatska zahvaljujući

projektima kao što je Dolina vodika Sjeverni Jadran i terminal za vodik koji će dolaziti iz inozemstva na otoku Krku ima perspektivu postati značajan dobavljač vodika za Europu

godine. Da bi se dostigli zacrtani ciljevi, potrebno je izgraditi odgovarajuću infrastrukturu za proizvodnju, distribuciju i opskrbu vodikom te istovremeno poticati nabavu vozila, brodova i vlakova koji koriste vodik kao pogonsko gorivo.

Što se tiče električne energije, vodik će imati važnu ulogu kao rješenje za pohranu (skladištenje) što će rezultirati većom proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije. U podsektoru grijanja i hlađenja vodik je održiva alternativa za fosilna goriva, čemu će uvelike pridonijeti regulacija obnovljivih plinova i njihovo umješavanje u transportni i distribucijski sustav prirodnog plina.

U sektoru prometa, vodik je jedno od alternativnih i komplementarnih rješenja za električnu mobilnost, posebno za cestovni teretni promet, uključujući gradsku logistiku, cestovni i željeznički prijevoz putnika i robe te pomorski, riječni i zračni promet.

Zeleni vodik

Grad Ludbreg pokreće proizvodnju vodika za europsko tržište, ulažu u solarne elektrane, geotermalne izvore. Križevci, pak, žele pametno gospodariti otpadom i, koristeći se Dokingovom inovacijom, proizvoditi zeleni vodik za potrebe grada. Razvijaju se i drugi projekti.

„Mi krećemo s prvim punionicama, Ina pokreće proizvodnju vodika u Rijeci, HEP ima planove s vodikom, a pojavljuju se i investitori zainteresirani za stratešku poziciju Hrvatske.“, rekao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Primjena zelenog vodika u dekarbonizaciji industrije i prometu još je skromna, no projekti poput Doline vodika Sjeverni Jadran temelj su optimizma u pogledu budućnosti.

„Mi smo razvili ciljano ono što Europa traži od nas. Otok Krk će biti čvorište za vodik koji će dolaziti iz inozemstva. Uz proizvodnju u Slavoniji i u kontinentalnoj Hrvatskoj i u zaleđu Dalmacije, koja obiluje vjetroelektranama i solarnim elektranama, te proizvodnju vodika iz otpada, Hrvatska postaje ozbiljan dobavljač vodika za potrebe Europe”, rekao je predsjednik Udruge za razvoj i primjenu vodika Ivica Jakić.

CJELOVITA RIJEŠENJA ZA