Tehnoeko 75

Page 1

godi go dina naa XVV

broj br oojj 75 s ibban sv anj/ j/ m y ma 2018 20 1188. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONO/IJA KR7ʒNOG GOSPODARENJA OTPADOM Poreč, 6.- 8. lipnja 2018.

na sajmu IFAT 2018 u Münchenu

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

CATERPILLAR, PLASTIKA SKAZA, ALFATEH

FAUN, KOMATSU, PK-PALFINGER KRAN

ENERGIJSKA OPORABA OTPADA

CAT MASTI ®

www.teknoxgroup.com

PROBAJTE NAJBOLJU KVALITETU I OTKRIJTE RAZLIKU!

%CVs 'ZVTGOG #RRNKECVKQP )TGCUG %CVs 2TKOG #RRNKECVKQP )TGCUG %CVs 7VKNKV[ )TGCUG

Teknoxgroup Hrvatska d.o.o. 10000 Zagreb 21204 Dugopolje - Split 4CFPKìMC EGUVC 5X .GQRQNFC /CPFKèC #

8KFLGXÄ«K FC VTÅ€KÄ«PK DTGPFQXK PKUW WURLGNK RTWÅ€KVK FQXQNLPW \CÄ«VKVW W PCÄ«KO K\W\GVPQ \CJVLGXPKO RTKOLGPCOC %CVGTRKNNCT LG RTQLGMVKTCQ OCUVK URGEKLCNPQ \C \CÄ«VKVW K RTQFWÅ€GPLG XKLGMC %CVs QRTGOG W PCLVGÅ€KO RTKOLGPCOC

31000 Osijek 5X .GQRQNFC /CPFKèC \

51215 Kastav - Rijeka Ä¿GIQVK

SADRŽAJ

6

Najava konferencije

22

Energija, ekologija i ekonomija kružnog gospodarenja otpadom Poreč, 6.-8. lipnja 2018.

8 16 18

Vijesti

Gospodarenje otpadom otpadom u EU zemljama

28

Stručna literatura Promocija knjige

Biowatt- Agroproteinkino bioplinsko postrojenje

"Mehanička obrada

Energijska oporaba – skrivene prednosti i nedostaci

Caterpillar Specijalizirani CAT bageri za manipuliranje materijalima

Gospodarenje komunalnim

Biowatt

Oporaba otpada

32

čvrstog otpada"

30

Faun Faun noviteti na sajmu IFAT 2018

34

Bokashi Organico Kružna ekonomija počinje doma

38

Alfateh Učinkovito i ekološko rješenje tricikl s pomoćnim elektromotornim pogonom

Impressum TEHNOEKOO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Izvršni urednik Goran Vrga, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

SVIBANJ/MAY 2018.

KOLUMNA

"PUSTOPOLJA"

40 42

Komatsu Komatsu utovarivaÄ? WA380-8

PK-Palfinger kran PK poluprikolica za odgovorno oÄ?uvanje okoliĹĄa

MEÇŁ7NARODNA KON(EREN%IJA O <AÉľTITI OKOLIÉľA

ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA KR7Ę’NOG GOSPODARENJA OTPADOM PQTGČŹ, NKRPLC

Ovo izdanje Ä?asopisa Tehnoeko tiskano je na recikliranom papiru.

Divnom lakoćom i "neizmjernim znanjem" mnogi politiÄ?ari rjeĹĄavaju probleme. Pri tome koriste u javnosti manje poznate informacije, stvarajući dojam da su veliki znalci. Uvijek, ali baĹĄ uvijek, takvi Ad Hoc (improvizirani) prijedlozi se pokazuju kao "rjeĹĄenja koja drĹže vodu dok majstori ne odu". U posljednje vrijeme politiÄ?ari, prvenstveno u interesu sebe i/ili stranke, sve Ä?eťće olako rjeĹĄavaju i dr. sc. Zlatko Milanović ozbiljne probleme zaĹĄtite okoliĹĄa. Primjerice, poÄ?etkom 2018. godine, najveći broj općina i gradova (viĹĄe od 300) joĹĄ uvijek nije stigao usvojiti nove Planove gospodarenja otpadom. Glavni politiÄ?ki argument za Ĺžurnost donoĹĄenja Plana bio je pridobivanje "bespovratnih financijskih sredstava". Tek neki struÄ?njaci istiÄ?u da bez Plana, ne samo da nema financijske stimulacije, već nema ni uÄ?inkovitog rjeĹĄenja problema otpada. U takvoj situaciji, kao i uvijek posljednjih trideset godina, struÄ?no izraÄ‘en prijedlog Plana gospodarenja otpadom grada Zagreba doĹživljava i oĹĄtre javne kritike. Najveći kritiÄ?ari su redovito graÄ‘ani koji borave blizu postojećih ili budućih graÄ‘evina za gospodarenje otpadom. To je idealna situacija da sveznajući politiÄ?ari promoviraju lagano i brzo ostvariva rjeĹĄenja, koja će smanjiti ili Ä?ak ukinuti naknadu za odvoz komunalnog otpada. Na Direktu, vrlo gledanom dnevniku RTL-a, 30. travnja trijumfalno je objavljena vijest da su graÄ‘ani "sruĹĄili kompostanu u ObraĹĄÄ?ici kao i postrojenje za recikliranje graÄ‘evnog otpada u Podsusedu". Istovremeno, Direkt nije objavio podatak ĹĄto će se dogoditi s 2.000 tona komunalnog i graÄ‘evnog otpada, koje su proizvedene samo taj dan u Zagrebu. Neprihvaćanje Plana na SkupĹĄtini grada Zagreba pokazuje da samo nabava kanti razliÄ?itih boja i kamiona, odnosno odvojeno sakupljanje otpada, nisu konaÄ?no rjeĹĄenje problema otpada. U takvoj naizgled nemogućoj situaciji jedan zagrebaÄ?ki politiÄ?ar trijumfalno izjavljuje, da lokaciju kompostane iz Obreťćice samo treba premjestiti negdje dalje, u neku pustopolju! Tko moĹže biti protiv lokacije, koja je recimo 30, 50 ili 100 kilometara udaljena od Zagreba? MeÄ‘utim, sliÄ?na ideja se pojavila prilikom analiziranja projektnih varijanti sanacije smetliĹĄta JakuĹĄevec. To je bilo prije viĹĄe od dvadeset godina. Tada je izraÄ?unato da će premjeĹĄtanje smetliĹĄta JakuĹĄevec u pustopolju (oko 50 km od Zagreba, "negdje" prema Sisku) osloboditi gotovo 150 hektara graÄ‘evnog zemljiĹĄta. ZemljiĹĄte u pustopolji je sto pa i viĹĄe puta jeftinije, nego graÄ‘evno zemljiĹĄte u Zagrebu. Na taj naÄ?in Zagreb je mogao rijeĹĄiti problem otpada i uz to ostvariti veliki profit. MeÄ‘utim, problem je nastao kada se nije mogla naći lokacija pustopolje. Nakon dvije godine traĹženja od takve se varijante odustalo. Za toliko je nastavljena ugroza okoliĹĄa i osobito zdravlja ljudi u Zagrebu i okolici. Problemi otpada su izuzetno sloĹženi, te se mogu rijeĹĄiti samo Cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom, koji uvijek polazi od stalne diferentne edukacije svih druĹĄtvenih slojeva. ViĹĄe od sto godina poznati su druĹĄtveni sindromi Nimby (Ne u mom dvoriĹĄtu), Niaby (Ne u bilo Ä?ijem dvoriĹĄtu) i Nimet (Ne u moje izborno vrijeme). Zanemarivanje socioloĹĄke dimenzije redovito uzrokuje na prvi pogled nerjeĹĄive probleme. U demokratskom druĹĄtvu svi odgovorni trebaju uÄ?iti kako komunicirati s javnoťću. Javnost takoÄ‘er treba biti educirana, a to pretpostavlja i stalnu edukaciju medija. Komunikacijom i edukacijom moĹže se rijeĹĄiti i provedba projekata gospodarenja otpadom. U Hrvatskoj ima sredina koje su prihvatile gradnju reciklaĹžnih dvoriĹĄta i kompostana (koja sada vrlo dobro rade). S druge strane, ima niz sredina gdje graÄ‘ani nisu takve projekte akceptirali. Sasvim je sigurno da u sredinama bez stalne edukacije i komunikacije s graÄ‘anima dolazi do uÄ?estalih, ponekad i teĹĄko razumljivih sukoba. Primjerice, prihvaća se odvojeno prikupljanje biootpada, a odbija gradnja kompostane. Realizirani projekti gospodarenja otpadom temelje se na zajedniĹĄtvu izgraÄ‘enom na edukaciji i komunikaciji. Upravo to pokazuju i iskustva općina i gradova koji u Hrvatskoj prednjaÄ?e u odrĹživom gospodarenju otpadom.

SVIBANJ/MAY 2018.

5

www.tehnoeko-konferencija.com

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA KR7ʒNOG GOSPODARENJA OTPADOM TEME KONFERENCIJE CENTRI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, DILEME I KO-DILEME POKROVITELJI

ENERGIJSKA OPORABA OTPADA KOMUNALNE DOBRE PRAKSE I EDUKACIJA OTPADNA AMBALAŽA I PLASTIKA FINANCIRANJE PROJEKATA

SPONZORI

6. - 8. LIPNJA 2018.

POREČ Hotel Laguna Parentium

PRIJATELJ KONFERENCIJE

ORGANIZATOR

Međunarodna konferencija o zaštiti okoliša “ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM” u organizaciji magazina Tehnoeko, Business Media Croatia, održat će se od 6. do 8. lipnja 2018. u Poreču, u hotelu Laguna Parentium.

ZAŠTO TREBA DOĆI U POREČ? Na Konferenciji će sudjelovati najugledniji neovisni hrvatski stručnjaci, kao i eksperti iz Austrije, Slovenije i Italije. To je idealna prilika za odgovore na aktualna pitanja u gospodarenju otpadom. Financijska sredstva u iznosu od 475 milijuna eura odobrila je EU, a do sada Hrvatska ih nije u potpunosti iskoristila. Istovremeno EU prijeti plaćanjem penala. Može li se desiti da Republika Hrvatska ne iskoristi raspoloživa financijska sredstva, a plati penale? Je li uopće „netko“ kriv ili „nitko“ kriv, ili nema dovoljno znanja? Je li kriva javna nabava? CGO-i (Centri za gospodarenje otpadom) su strateški cilj, a prva da hrvatska CGO-a izazivaju prijepore. Poskupljuju li CGO-i u Hrvatskoj gospodarenje otpadom? Zašto drastično kasni gradnja CGO-a? Treba li u Hrvatskoj nastaviti s gradnjom CGO-a? Promjena projekata CGO-a je ili nije nužna? Može li „jeftino“ odlaganje biti alternativa CGO-ima? Za trenutne probleme CGO-a je ili nije kriva država? Energijska oporaba otpada u javnosti Hrvatske izaziva goleme prijepore. Većina stručnjaka prihvaća energijsku oporabu, ali isključivo u okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Je li energijska oporaba kriva za neprimjerno gospodarenje otpadom? Treba li država zabraniti energijsku oporabu? Aktualni Plan gospodarenja otpadom odgađa odluka o energijskoj oporabi, a to je moguće rješenje ili bježanje od problema? Država je sufinancirala gradnju CGO-a, a sada odgađa energijsku oporabu?

TELEVOTING ANKETA Jedinstvena osobitost Međunarodne konferencije je aktivno sudjelovanje sudionika. Konkretno, sudionici će imati priliku izravnim odgovorima na postavljena pitanja dati odgovore, a tako pridobiveni odgovori bit će na ekranu odmah vidljivi. Odgovori sudionika bit će temelj diskusija panela: „ENERGIJSKA OPORABA OTPADA“. Upravo ta panel diskusija nadovezuje se na prvu panel diskusiju: „CENTRI ZA GOSPODARENJE OTPADOM I MEHANIČKO BIOLOŠKA OBRADA“. Vrijedno je naglasiti da je naročito važno sudionicima omogućiti kreiranje zajedničkog stručnog mišljenja o aktualnim problemima gospodarenja otpadom u RH. U javnosti se često pojavljuju pojedinačna mišljenja nekih stručnjaka, a vrlo rijetko dostupna su objedinjena mišljenja većine uglednih eksperata. Sudinici Međunarodne konferencije, uz znanstvenike, bit će i izvrsni stručnjaci dokazani u praktičnoj provedbi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

ZA VIŠE INFORMACIJA I PRIJAVE:

www.tehnoeko-konferencija.com T. +385 (0)1 6311 800 E. suzana.kovacic@bmcroatia.hr

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA 6.- 8. lipnja 2018. / Poreč / Hotel Laguna Parentium

VIJESTI

Povećano recikliranje čelične ambalaže

Učinkovito uspostavljen model odvojenog prikupljanja otpada na otoku Krku Komunalno poduzeće Ponikve eko otok Krk i riječka tvrtka Alfateh ekologija i energetika, zastupnik talijanskog proizvođača komunalnih nadogradnji Iride, uspješnu dugogodišnju suradnju okrunili su nedavnom isporukom kompaktnih komunalnih vozila za prikupljanje i transport reciklažnog i miješanog komunalnog otpada, čiji se broj u ovoj komunalnoj tvrtki popeo na 10. Sva vozila su u eksploataciji, a zadovoljni korisnik na osnovi dosadašnjih iskustava ističe kako je postignuta vrlo visoka učinkovitost modela odvojenog prikupljanja otpada, kakav bi se mogao uspješno primijeniti i na drugim otocima, a ne samo na Krku. Odvojeno prikupljeni reciklažni otpad iz ovih nadogradnji može se odmah balirati, bez dodatnog sortiranja na traci i predati, odnosno prodati koncesionaru. Smanjivanjem preostale količine miješanog komunalnog otpada koja se odvozi ili će se uskoro odvoziti na ŽCZGO, na kopno, proporcionalno se smanjuje ukupni trošak zbrinjavanja komunalnog otpada u ovom komunalnom društvu. Prikupljanje i transport miješanog komunalnog otpada s istim vodotijesnim nadogradnjama do pretovarne stanice, zaokružuje sve prednosti jedne racionalne i financijski vrlo prihvatljive tehnologije rada, omogućavajući učinkovitu i brzu realizaciju odvajanja reciklažnog otpada, koju smo obvezni uspostaviti do 2020. godine u količini od 50% ukupne količine miješanog komunalnog otpada.

8

SVIBANJ/MAY 2018.

APEAL (Association of European Producers of Steel for Packing) objavio je podatak, da je u 2015. stupanj recikliranja bio rekordnih 77,5 % odnosno za 1,5 % više nego 2014. (reciklirano je čak 2,7 milijuna tona). Alexis Van Maercke, generalni sekretar APEAL-a je ponosno naglasio da je APEAL već ostvario cilj kružnog gospodarstva za sve materijale. Mjerilo za stupanj recikliranja je ulazna količina u reciklažna postrojenja, ali Europska komisija predlaže da se uzme u obzir i izlazna količina iz postrojenja za recikliranje. Nova uredba Europske komisije predlaže odvojene kvote za čeličnu i za aluminijsku ambalažu od 75 % do 31.12.2025. i 85 % do 31.12.2030. Međutim, Europski parlament promišlja da se granice nešto povećaju - za 5 % ili konkretno, sa 75 na 80 % do 2025. godine, a do 2030. na čak 90 %.

UspjeĹĄna prevencija i odvojeno sakupljanje biootpada u Austriji Austrija ima pribliĹžno dva puta viĹĄe stanovnika od Hrvatske, koji već desetljećima odvojeno prikupljaju biootpad. MeÄ‘utim, Austrijski savez za zbrinjavanje otpada (VĂśEB) ukazuje kako postoji potencijal da se joĹĄ viĹĄe biootpada odvojeno skupi i iskoristi. U razvijenim zemljama ne samo da se prate koliÄ?ine pojedinih odvojeno sakupljenih frakcija komunalnog otpada, već se redovito provode i morfoloĹĄke analize mijeĹĄanog komunalnog otpada. Tako je analiza kućnog otpada provedena 2015. godine u Austriji pokazala da on joĹĄ uvijek sadrĹži izmeÄ‘u 16 i 27 posto mase izvorno upakirane hrane, naÄ?etih prehrambenih artikala i ostataka hrane. U 2015. godini u Austriji je stvoreno 1,162 milijuna tona mijeĹĄanog kućnog otpada. Proizlazi da je dodatni godiĹĄnji potencijal za sustav odvojenog sakupljanja najmanje 190.000 tona biootpada. TroĹĄkovi zbrinjavanja biootpada su od 50 do 70 eura po toni niĹži od troĹĄkova zbrinjavanja mijeĹĄanog komunalnog otpada. Nastavno, odvojenim sakupljanjem 200.000 tona biootpada, koji je sadrĹžan u mijeĹĄanom komunalnom otpadu mogu se smanjiti godiĹĄnji troĹĄkovi za 10 milijuna eura. VĂśEB istiÄ?e da veliki potencijal nije samo odvojeno prikupljanje, već i prevencija, odnosno smanjivanje nastajanja biootpada. Prema WWF studiji, u Austriji bi se godiĹĄnje moglo sprijeÄ?iti odbacivanje 49.000 tona ostataka prehrambenih artikala. Ne uzimajući u obzir troĹĄkove nabave tih artikala, samo izbjegavanjem tolike koliÄ?ine otpadne hrane, godiĹĄnji troĹĄkovi zbrinjavanja mogli bi se smanjiti izmeÄ‘u 2,2 i 4,0 milijuna eura. Trenutno u Austriji postoji 400 kompostana (22.000 stanovnika po kompostani), koje su 2015. proizvele 327.000 tona komposta (oko 37 kg komposta po stanovniku godiĹĄnje).

3ROMRSULYUHGD NHPLMVND LQGXVWULMD L UHFLNODçD

-HGQRVWDYDQ SRX]GDQ L VLJXUDQ .RPDWVX XWRYDULYDÄ€L QD NRWDÄ€LPD VX LGHDOQL DODWL ]D XWRYDU L UXNRYDQMH PDWHULMDORP ]D JUDÄ HYLQVNH L]YRÄ DÄ€H GUYQX L QGXVWULMX SROMRSULYUHGX LOL YHOLNH IDUPH 2SUHPOMHQL UREXVQRP VLJXUQRVQRP RSUHPRP RQL SUXçDMX ]DĂĽWLWX ]D RSHUDWHUD L VWURM 3RVHEQD SDçQMD S RVYHĂžHQD MH XGREQRVWL RSHUDWHUD .RPDWVX 6SDFH&DE ÂŒ LPD NOLPD XUHÄ DM L YLVRNL XVLV ]UDND .RPDWVX VWURMHYL LVSXQMDYDMX VYH ]DKWMHYH YLVRNH NYDOLWHWH L]UDGH L WHKQLÄ€NLK VWDQGDUGD NDNR EL VH ]DGRYROMLOH MHGLQVWYHQH SRWUHEH QDĂĽLK SROMRSULYUHGQLK NXSDFD

.RQWDNWLUDMWH 9DĂĽHJ .RPDWVX GLVWULEXWHUD NDNR EL 9DP RGDEUDR LGHDODQ VWURM ]D 9DĂĽH SRWUHEH

ZZZ NXKQ KU .8+1 +UYDWVND G R R 5DNLWQLFD =DJUHE 7HO

SVIBANJ/MAY 2018.

9

VIJESTI

Suradnja sveučilišta i gospodarstva – primjer dobre prakse: Tehnix U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, 11. travnja 2018. održana je Tribina: Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskog razvoja Hrvatske. Rektor, profesor Damir Boras naglasio je na otvaranju da Tribine promoviraju primjere dobre suradnje realnog gospodarstva i znanosti. Konkretno, tvrtka Tehnix je istaknuta kao najbolji primjer razvitka temeljenog na vlastitim inovacijama i znanju. Tehnix je danas vodeća hrvatska ekološka kompanija, koja već dulje vrijeme vrlo uspješno izvozi veći dio proizvodnje. To je tvrtka koja najbolje dokazuje da područje zaštite okoliša omogućava brz i siguran razvoj. Posebno je pohvalio oslanjanje tvrtke Tehnix na suradnju s hrvatskim znanstvenim institucijama. Nakon rektora, sudionike Tribine pozdravio je i Mario Antonić, državni tajnik u ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, koji je prezentirao čitav niz mogućnosti financijske podrške malom i srednjem gospodarstvu. To osobito vrijedi za eko projekte kao i za proizvodnju temeljenu na inovacijama i znanju. Profesor Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, koja je bila suorganizator Tribine, naglasio je da Akademija u svibnju svečano slavi 25. godišnjicu, te će tim povodom Đuri Horvatu, predsjedniku kompanije Tehnix dodijeliti medalju kao jedno od najvećih priznanja. Profesor Andročec je ukazao na brzi razvoj robotike, kao početak takozvane četvrte industrijske revolucije. Za konkurenciju na svjetskom tržištu bit će nužna stalna suradnja i sa znanstvenicima. Predsjednik kompanije Tehnix Đuro Horvat je vrlo upečatljivo ukazao na glavne smjernice razvitka. Tehnix iz Donjeg Kraljevca najveći dio proizvodnje izvozi. U Hrvatskoj također, uvijek pod tržišno konkurentnim uvjetima, plasira sve više vlastitih proizvoda. Prilikom njihovog konstruiranja Tehnix surađuje s najpoznatijim svjetskim kompanijama, ali tek kao pomoć u provedbi vlastitih zamisli i inovacija. Na taj je način uspješno razvijen velik broj eko proizvoda koji odgovaraju visokim normama zaštite okoliša. Tehnix je također dokazano uspješan proizvođač opreme i postrojenja za obradu i pročišćavanje voda, naročito otpadnih voda. Prvi njihovi strojevi za zbijanje čvrstog otpada i dalje uspješno rade nakon gotovo dvadeset godina. Sustavno se promoviraju i novi proizvodi za postupanje s otpadom. Gotovo je nemoguće nabrojiti sve Tehnix eko proizvode (spremnike, sjeckalice, balirke, mobilna reciklažna dvorišta, otvarače bala, pretovarne stanice, itd.). Uz industrijske sortirnice odvojeno sakupljenog otpada Tehnix je razvio i opremu za kompostiranje, odnosno aerobnu biološku obradu otpada. Đuro Horvat je naročito naglasio i činjenicu da je Tehnix "zero waste kompanija ". Svi ostaci iz proizvodnje se potpuno recikliraju. Još prije nekoliko godina krov starog pogona prekriven je fotonaponskim ćelijima. Također, i novi pogon od 12.000 četvornih metara potpuno je prekriven fotonaponskim ćelijama električne snage od 1 MW. Na taj se način proizvodi dovoljna količina električne energije za podmirenje vlastitih potreba. Na taj način Tehnix je postao jedna od rijetkih proizvodnih tvrtki s nultom emisijom CO2. Kompanija Tehnix se razvijala postupno. Na početku su se koristile postojeće, relativno zapuštene zgrade u Donjom Kraljevcu, a zatim se počelo s gradnjom novih suvremenih hala na prostoru bivšeg smetlišta. Upornim inzistiranjem na zaštiti okoliša taj je prostor oplemenjen. Osobito velika pozornost pridaje se zaštiti voda. Đuro Horvat osobito inzistira na razvitku socijalnog gospodarstva. Uz redovite osobne dohotke radnici su i na niz drugih načina stimulirani da ostanu vjerni kompaniji Tehnix. Dobro nagrađen radnik jamči sigurnu i kvalitetnu proizvodnju. Iz Tehnixa radnici ne odlaze, a u Tehnix dolaze i radnici iz razvijenih europskih zemalja.

10

SVIBANJ/MAY 2018.

Bokashi Organko Biološki otpad kod kuće je izvor i energija za novi život. Bokashi Organko, domaći kuhinjski komposter, omogućuje odvajanje i skladištenje organskog otpada gdje se proizvodi. U kuhinji, u vrtu, na balkonu.

Bokashi Organko stvara prvi korak prema kružnom gospodarstvu

Bokashi Organko za kućne korisnike Za sve vrste biološkog otpada Bez truljenja, bez mirisa, bez insekata Prvoklasna osnova za kompost Fermentacijska tekućina jje izvrsno gnojivo za j g j cvijeće, voće oće i povrće Upotreba fermentacijske tekućine za čiščenje odvoda

Podiže kvalitetu života, ugled svoje četvrti, čime se povećava i vrijednost njihovih nekretnina.

Bokashi Organko za JLS i komunalna poduzeća Sustavna integracija stanovništva u prikupljanju biorazgradivog otpada Veći postotak prikupljenog bio otpada, manji volumen Manja frekvencija odvoza komunalnih poduzeća, niži troškovi Obrada i recikliranje biorazgradivog otpada Korištenje komposta u kompostanama - gnojiva od peleta - i u proizvodnji plina - pretvaranje u bioplin Monetizacija konačnog proizvoda biorazgradivog otpada Uvođenje kružnog gospodarstva i povećanje održivog faktora

Proizvodi: Plastika Skaza, Selo 22, 3320 Velenje www.skaza.si Ekskluzivni zastupnik za Hrvatsku Gradatin, Livadarski put 19, 10360, Sesvete Telefon: +385 1 2908 121, www.gradatin.hr

K i t kod Koristan k d kuće k ć Ušteda za JLS i komunalne tvrtke

VIJESTI

Uređenje obale rijeke Save u Zagrebu

Freightliner EconicSD za američko tržište

S ciljem vraćanja građana na Savu i urbanog oživljavanja zagrebačkih obala rijeke Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada kreće u implementaciju prvonagrađenog natječajnog rješenja Međunarodnog natječaja Europan 13 s temom Prilagodljivi grad. Rješenje je to koje potpisuju Carlos Zarco, Sara Palomar i Jose Luis Hidalgo iz Španjolske i Zuhal Kol iz Turske. Radovi na čišćenju i održavanju površina u inundacijskom pojasu rijeke Save započeti su kod tramvajskog okretišta Savski most i to skidanjem sloja nataložene zemlje s popločene obale. Radove izvode Hrvatske vode i Vodoprivreda Zagreb, a uređene obale Save u duljini od sedam kilometara uzet će u zakup Grad Zagreb. Na pet lokacija na potezu od Jaruna do Bundeka bit će postavljeni privremeni objekti, među kojima su višenamjenski paviljoni, sunčališta i bazeni koji bi građanima trebali već ovog ljeta biti na raspolaganju. U Hrvatskim vodama ističu kako radovi na Savi imaju dvostruku korist, jer povećanje protjecajnog profila i njegovo vraćanje u prvobitno stanje doprinosi i obrani od poplave. Vrijednost radova je 7 milijuna kuna. Daimler je za američko tržište predstavio prilagođenu verziju svog modela Econic, naročito popularnog u komunalnom sektoru, pod Freightliner brendom. Nisko smještena kabina, osim što olakšava ulazak te izlazak vozaču i ostalim članovima posade vozila, odlično se uklapa i u omiljeni američki način pražnjenja spremnika za otpad – čeono, preko kabine. Na prvi pogled, glavna razlika u odnosu na europsku varijantu Econica je u motoru. Umjesto Mercedes-Benz motora OM936 LA sa 299 KS ugrađen je Detroit Diesel DD8 sa 350 KS, a snagu prenosi uobičajeni automatski mjenjač Allison 3000. Međutim, kad se uzme u obzir da je Detroit Diesel također dio Daimlerove obitelji i da su novi motori za sva tržišta razvijeni na zajedničkoj globalnoj platformi, jasno je da se tu praktički radi o istom pogonskom agregatu, tek prilagođenom preferencijama američkih kupaca.

12

SVIBANJ/MAY 2018.

PK - PALFINGER KRAN nudi bogati proizvodni program za komunalne djelatnosti

Nabava spremnika za odvojeno prikupljanje otpada Ministarstvo zaštite okoliša i energetike osiguralo je jedinicama lokalne samouprave putem EU fondova kroz Operativni program "Konkurentnosti i kohezija" 85 postotno sufinanciranje nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Jedinice lokalne samouprave koje su imale važeći plan gospodarenja otpadom mogle su se od 06.04.2018. javiti na javni poziv Fonda te dostaviti podatke o potrebnom broju spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, plastike, stakla, tekstila i biootpada. Nakon 45 dana od otvaranja poziva, na osnovu prikupljenih podataka znat će se točan iznos ukupne investicije, koja bi prema okvirnim procjenama mogla iznositi preko 250 milijuna kuna. S obzirom da je uvjet za prijavu na javni poziv važeći plan gospodarenja otpadom, primjetno je da su jedinice lokalne samouprave ozbiljno počele shvaćati svoje zakonske obveze u pogledu gospodarenja otpadom, te se planovi donose i usvajaju puno ažurnije nego prijašnjih godina. Trenutno novi važeći plan gospodarenja otpadom ima oko 240 JLS-ova, a za očekivati je da će tijekom ovog i sljedećeg mjeseca taj broj narasti jer gradovi i općine paralelno rade na donošenju plana i dokumentaciji koja im je potrebna za prijavu na javni poziv Fonda.

Obratite nam se s povjerenjem! Palfinger radne košare Palfinger dizalice Palfinger navlakače kontejnera Palfinger podizače kontejnera Prikolice i poluprikolice vlastite proizvodnje Kipere vlastite proizvodnje

Recikliranje metala iz vojnog broda Britanskoj kompaniji EMR Group, specijaliziranoj za recikliranje metala, povjeren je jedan vrlo zanimljiv i nesvakidašnji posao. Riječ je o demontaži američkog vojnog broda USS Ranger (CV-61), pri čemu je reciklirano čak 56.000 tona metala. Brod USS Ranger bio je u eksploataciji od 1957. do 2015. godine. Demontiranje je trajalo dvije godine, a provedeno je u reciklažnom postrojenju tvrtke International Shipbreaking (Brownsville, Teksas) koja također pripada grupaciji EMR. Tih 56.000 tona metala prodano je kao sekundarna sirovina i reciklirano je u čeličanama u SAD-u. Glasnogovornik tvrtke International Shipbreaking najavio je novi ugovor s mornaricom SAD-a koji se odnosi na demontažu i recikliranje nosača aviona USS Indepedence.

Više informacija o nadogradnjama:

www.pk-rijeka.hr info@pk-rijeka.hr T.: +385 51 503 150

Find us: Facebook

13

S V I B A N J / M A Y 2 0 1 8 YouTube .

VIJESTI

Projekt sanacije jame Sovjak pokraj Rijeke Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pokrenulo je 5. travnja 2018. postupak izravne dodjele za projekt Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 377,27 mil. kn, od čega je 320,60 mil. kn (85%) osigurano kroz Kohezijski fond, a 56,57 mil. kn kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Korisnik projekta je FZOEU / Sektor za fondove EU. Sanacija lokacija onečišćenih otpadom navedena je kao jedan od ciljeva u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022., a jedna od mjera za ostvarivanje tog cilja je i sanacija lokacija onečišćenih opasnim otpadom, tzv. crnih točaka. Svrha ovog postupka dodjele je osigurati potrebna sredstva za provedbu aktivnosti čišćenja i zatvaranja jame Sovjak, odnosno sanaciju ove lokacije, te time smanjiti količinu odloženog opasnog otpada, toksičnost i mobilnost kontaminirajućih tvari (emisije u zrak, zemlju i podzemne vode i smanjenje unosa oborinske vode u jamu) i ukloniti negativni utjecaj opasnog otpada na stanovništvo i okoliš. Inače, ova krška jama duboka 30 - 40 metara, udaljena oko 6 km zračne linije od centra Rijeke, služila je od 1950. pa sve do 1990. godine tamošnjoj industriji, odnosno rafineriji, koksari, brodogradilištima i drugim tvornicama, kao odlagalište otpada, i to izuzetno opasnog za okoliš i zdravlje ljudi. Procjenjuje se da je odbačeno oko 250 tisuća prostornih metara tekućeg otpada, katrana, kiselog gudrona, acetilenskog mulja, rabljenih ulja, otapala, ulja za rezanje te raznog drugog rafinerijskog otpada i industrijskih ostataka.

Zagađenje vode iz rijeke Spreče nije stiglo do Save Analize uzoraka vode rijeke Save uzvodno i nizvodno od ušća rijeke Bosne ne ukazuju na onečišćenje niti pogoršanje kakvoće vode, priopćile su 3. svibnja Hrvatske vode koje prate je li onečišćenje iz tvornice sode nedaleko od Tuzle stiglo do Save. Naime, 27. travnja u poslijepodnevnim satima, došlo je do puknuća nasipa na taložnici postrojenja za tretman otpadnih voda tvornice Sisecam Soda u Lukavcu u BiH. Pri tome je iz tvorničkog bazena istekla određena količina bazične tekućine (pH 12) u lokalnu rijeku Spreču, a do 1. svibnja je stigla i u rijeku Bosnu kod Doboja. Postojala je bojazan da bi se zagađenje moglo proširiti i na rijeku Savu, ali pokazalo se da su vrijednosti svih izmjerenih pokazatelja u vodi unutar dopuštenih granica.

14

SVIBANJ/MAY 2018.

Projekti edukacije o održivom gospodarenju otpadom Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš potpisali su 15. svibnja sedam ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za edukativne programe o održivom gospodarenju otpadom ukupne vrijednosti 3.692.829,78 kn. Programi će se provoditi u gradovima Rovinju, Bjelovaru, Sv. Ivanu Zelini, Dugom Selu i Đurđevcu te općinama Gornjoj Rijeci i Donjoj Voći. Ministarstvo je sredinom veljače 2018. objavilo poziv za dostavu projektnih prijedloga za provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti, a gradovima i općinama sufinancirat će se do 85 % prihvatljivih troškova projekta. Ovisno o broju stanovnika koji će biti obuhvaćen edukativnim aktivnostima, jedinice lokalne samouprave mogu dobiti od 250 tisuća do maksimalnih 3,6 milijuna kuna po pojedinom projektu. Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom jedinice lokalne samouprave dužne su na svojim područjima provoditi izobrazno-informativne aktivnosti. Za to im je kroz Operativni program "Konkurentnost i kohezija" osigurano ukupno 47,2 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Do sada je na ovaj poziv pristigla 61 prijava, čime će programima biti zahvaćeno oko pola milijuna ljudi. Ukupni iznos EU sredstava za danas potpisanih sedam ugovora je. Inače, prvi ugovor od dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom potpisan je 11. svibnja 2018. godine u Metkoviću za projekt “Učimo gospodariti otpadom”, korisnika Grada Metkovića i sunositelja aktivnosti Općine Kula Norinska. Vrijednost projekta je 454.254,39 kn, od čega su EU sredstva 386.116,21 kn što je 85% ukupnih troškova. Preostali dio od 68.138,18 kn osigurat će Grad Metković.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

SPONZORIRANI PRILOG

BioWatt

BIOWATT Agroproteinkino bioplinsko postrojenje Novi vizualni identitet i logotip naglašavaju najvažnija obilježja Agroproteinkinog bioplinskog postrojenja, a to su: snaga, inovacija, zelena energija i profesionalizam

ioWatt je novo ime Agroproteinkine sestrinske tvrtke Agroproteinka - Energija. Riječ je o bioplinskom postrojenju koje smo Vam već predstavili u više navrata. Osim novog imena, postrojenje od ove godine ima i novi vizualni identitet. Novim vizualom htjeli smo prikazati i naglasiti najvažnija obilježja postrojenja, a to su: snaga, inovacija, zelena energija i profesionalizam. Želja nam je da novi znak bude sinonim svega dobroga što činimo za ljepotu i zdravlje ljudi okoliša! Uspijevamo to postići već nakon jedne godine rada bioplinskog postrojenja. Snaga - riječ je o moćnoj, novoj tehnologiji koja se koristi za preradu biorazgradivog otpada. Inovacija - unutar svoga postrojenja ugradili smo nove, suvremene i inovativne tehnologije. Zelena energija - proizvođači energije iz biorazgradivog otpada. Profesionalizam - na zahtjeve klijenata odgovaramo profesionalno i u najkraćem mogućem vremenu.

Osposobljeni za partnerstvo Posjedujemo dozvolu za zbrinjavanje različitih vrsta otpada biološkog podrijetla - otpada iz kuhinja i kantina, bivše hrane, otpada iz prehrambene industrije, mliječnih ostataka, flotata, ostataka mastolovaca, otpada s tržnica, otpada od proizvodnje hrane, jestivih ulja i masti, biorazgradivog otpada, muljeva iz pročišćivača urbanih otpadnih voda, itd.

Želite li biti dio naše ekopriče? Restorani, kuhinje, kantine u hotelima i raznim institucijama, bolnicama, domovima za starije i nemoćne, učeničkim i studentskim domovima, kao i velike prehrambene industrije na dnevnoj bazi proizvode značajne količine organskog otpada koje se pravilnim skladištenjem i postupkom mogu iskoristiti u našem bioplinskom postrojenju.

16

SVIBANJ/MAY 2018.

ENERGIJSKA OPORABA OTPADA

C.I.O.S. grupa

Zaokružena priča Uz osnovnu djelatnost sakupljanja i recikliranja metalnog otpada, C.I.O.S. grupa proširuje poslovanje i na druge segmente gospodarenja otpadom, s fokusom na kružno gospodarstvo, strategije EU i najbolje prakse snovno načelo kružnog gospodarstva je što bolje iskorištavanje vrijednih sirovina otpada. To obuhvaća razne postupke kojima se maksimalno iskorištava materijalna i energetska vrijednost otpada, uz imperativ smanjenja količina otpada koji se odlaže. Primarnom selekcijom otpada u Hrvatskoj se još uvijek ne osigurava maksimalno recikliranje, ali praksa pokazuje da ni naprednije zemlje EU nisu uspjele uspostaviti koncept "zero-waste", pa stoga postoji realna potreba za postrojenjima za energetsku oporabu otpada u kojima se iskorištava otpad koji se ne može tehnički, ekološki i ekonomski isplativo reciklirati. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske još ne predviđa energetsku oporabu, pa se gorivo iz otpada koje nastaje u privatnom sektoru uglavnom izvozi. Ta činjenica predstavlja problem i za nedavno uspostavljene regionalne centre za gospodarenje otpadom. I u Hrvatskoj će biti neophodno izgraditi postrojenja za energetsku oporabu otpada, a prilikom projektiranja takvih kapaciteta bilo bi poželjno uzeti u obzir iskustva drugih europskih zemalja.

Kogeneracijsko postrojenje u Sisku C.I.O.S. grupa, koja putem svojih članica godišnje u Hrvatskoj obradi oko 500.000 tona različitih vrsta i posebnih kategorija otpada, u procesima mehaničko-biološke obrade miješanog komunalnog i neopasnog industrijskog otpada, EE otpada, te frakcija nastalih obradom otpadnih vozila, dobiva značajne količine materijala visoke kalorijske vrijednosti, koji se do sada uglavnom plasirao u cementare u okruženju. Da bi osigurala električnu i toplinsku energiju za

Iva Pripuz Špekuljuk, članica uprave C.I.O.S. grupe "Materijalna oporaba je svakako prioritetna, ali ne treba zanemariti ni energetski potencijal otpada koji se ne može materijalno oporabiti/reciklirati ili se ne može osigurati njegova ponovna uporaba. Upravo bi C.I.O.S.-ova energana-toplana u Sisku trebala osigurati primjenu koncepta kružnog gospodarstva, koje je aktualno pitanje gospodarenja otpadom kako u Europi tako i u Hrvatskoj. "

potrebe svojih postrojenja u Sisku, C.I.O.S. grupa tamo planira izgraditi oko 20 milijuna eura vrijednu energanu na goriva iz otpada nastalog u procesima obrade unutar grupe. Izgradnjom kogeneracijskog postrojenja uz postojeće tvrtke C.I.O.S. grupe koje već posluju u Sisku, riješit će se pitanje zbrinjavanja onog dijela otpada koji se ne može reciklirati, a višak dobivene toplinske i električne energija koristit će i gradu Sisku. Građevinska dozvola za energanu je već ishođena, a slijedi odabir optimalne tehnologije. U taj proces investitor - C.I.O.S. grupa - planira uključiti struku, ali i predstavnike lokalne zajednice. Ovisno o odabranoj tehnologiji, rok za dovršetak radova se kreće od 6 mjeseci do dvije godine. Planirani kapacitet energane je 24.000 tona goriva godišnje.

SVIBANJ/MAY 2018.

17

STRUČNO

Energijska oporaba otpada

Energijska oporaba – skrivene prednosti i nedostaci U Republici Hrvatskoj desetljećima traju prijepori oko prednosti i nedostataka termičke obrade odnosno energijske oporabe otpada. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom spaljivanje otpada je u nadležnosti države. Aktualnim Planom u Hrvatskoj je odluka o energijskoj oporabi odgođena. To bježanje od donošenja odluke nije rješenje, već bježanje od odgovornosti [autor] Dr.sc. Zlatko Milanović a Hrvatsku bi bilo zanimljivo i korisno upoznati se s iskustvima drugih europskih zemalja. Poznato je da neke zemlje podržavaju spaljivanje komunalnog otpada uz energijsku oporabu. S druge strane su neke zemlje, do sada, izbjegavale spaljivanje. Komunalni otpad kao i brojne vrijednosti proizvodnog otpada imaju energijsku vrijednost, koja ovisi od vrste i stanja otpada. U nastavku se analizira iskustvo nekih zemalja u izvozu i drugih zemalja u uvozu komunalnog otpada i GIO (goriva iz otpada) na spaljivanje. Izvoz otpada, a isto tako i uvoz otpada za spaljivanje, može se dvojako tumačiti. Protivnici energijske oporabe, odnosno spaljivanja ističu da zemlje koje uvoze imaju višak izgrađenih kapaciteta za spaljivanje, te ih sada moraju ispuniti uvozom otpada. Do viška izgrađenih postrojenja ENO (energana na otpad) u tim je zemljama (Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj, Austriji) došlo radi podcjenjivanja mogućnosti prevencije i recikliranja otpada. Poglavito "zeleni" aktivisti ističu da je to posljedica lošeg planiranja i sada je stanovništvo tih zemalja opterećeno štetnim plinovitim emisijama od spaljivanja tuđeg, odnosno uvezenog otpada.

Usporedba udjela spaljivanja i odlaganja otpada za neke EU zemlje ZEMLJA Njemačka Nizozemska Danska

SPALJIVANJE (EO) 37 % 48 % 54 %

ODLAGANJE 0,3 % 1% 1%

S druge strane, zagovornici spaljivanja ističu da se zanemaruje činjenica kako zemlje koje odlažu najmanje količine neobrađenog komunalnog otpada stotinu i više godina prakticiraju i spaljivanje. Neprijeporno da je upravo ener-

18

SVIBANJ/MAY 2018.

gijska oporaba u razvitku odgovornog gospodarenja otpadom bila ključni čimbenik. Na konferenciji Waste expo održanoj u Zagrebu početkom 2018., stručnjaci iz Švedske vrlo pozitivno su promovirali spaljivanje uz energijsku oporabu. U odnosu na odlaganje, energijska obrada smanjuje ekvivalentne emisije CO2. Termičkom i toplinskom obradom također se značajno smanjuju, u odnosu na odlaganje, brojni drugi opasni rizici za okoliš i osobito opasni za zdravlje ljudi.

EU nije zabranila spaljivanje otpada uz energijsku oporabu, ali tu metodu treba akceptirati isključivo u okvirima Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Engleska, Irska, Wels, Italija i Norveška spadaju među europske zemlje koje nisu poticale spaljivanje otpada i sada izvoze velike količine goriva iz otpada (GIO) na spaljivanje u druge zemlje. Od 2013. do 2016. godine stalno se povećavala količina izvezenog otpada. Tako je, samo u Njemačku, u prvom kvartalu 2013. izvezeno manje od 30.000 tona. Tri godine kasnije, u 2016. samo u Njemačku je izvezeno 190.000 tona GIO, odnosno zamjenskog goriva. Prema podacima britanske Environment Agency (EA) samo u prva tri mjeseca 2016. na spaljivanje je ukupno izvezeno 934.400 tona GIO, a početkom 2017. izvezeno je ipak nešto manje (841.200 tona). Kod analize trgovanja otpadom, odnosno izvozom i uvozom GIO, pokazuje da je to prvenstveno gospodarski utemeljen posao. U posljednje vrijeme u nekim zemljama se smanjuje uvoz (primjerice u Njemačkoj), dok istovremeno u drugim zemljama ili stagnira ili se povećava (Nizozemska, Danska). Također, između pojedinih država, primjerice Švedske i Norveške, uspostavljeni su osobiti bilateralni dogovori. Jedna zemlja uvozi otpad za energijsku oporabu, a istovremeno u drugu izvozi opasni ostatak pročišćavanja dimnih plinova.

Spalionica otpada EVN Zwentendorf (Austrija) - smeće se dovozi i željeznicom ("presvagoni"), a pražnjenje je robotizirano

U Hrvatskoj je u posljednje vrijeme vrlo dobro poznat problem neugodnih mirisa iz smetlišta Karepovac. Taj je problem u žiži javnog interesa od kada su počeli radovi na osiguranju (koji se nazivaju sanacija) dijela površine Karepovca. Istovremeno, tek poneki stručnjak ukazuje da Split i dalje neobrađeni otpad svakoga dana odlaže. Također u javnosti se ne objavljuje da se sa sličnim problemom susreo i glavni grad Italije. Rim nema niti jedno postrojenje za obradu otpada. Desetljećima se kućni otpad (i do 4.200 tona dnevno) odlagao na smetlište Malagrotta. U Rimu, turističkom raju, odbačeni otpad uzrokovao je "bestialni smrad" (austrijski dnevnik "Standard"). U listopadu 2013. to je smetlište zatvoreno, te su za upravu grada Rima počele Tantalove muke. Rimski komunalni otpad se odvozi na postrojenja za MBO i odlagališta u okolici (regije Emilia Romagna, Toscana i Lombardija). U takvoj situaciji probleme otpada je počela rješavati i politika, a aktivni su i privatni poduzetnici. Počela su razmišljanja da se ponovo otvori odlagalište Malagrotta. Službena politika grada Rima ("5 – zvijezda") je "Nula otpada", uz odvojeno prikupljanje i sortiranje otpada te gradnju postrojenja za recikliranje. Međutim, u praksi se iz Rima, samo u austrijsku spalionicu EVN Zwentedorf, koja je izravno povezana s obližnjom termoelektranom, godišnje izvozi 70.000 tona. Pritom je cijena energijske oporabe 140 eura po toni (talijanski dnevnik "Il Tempo"). Na tu cijenu treba dodati i troškove usitnjavanja, sortiranja, baliranja i prijevoza. To je jedan primjer koji je prihvatljiv za Rim (izbjegava odlaganje) i za Austriju (gospodarsko korištenje izgrađenog ENO). EU nije zabranila spaljivanje otpada uz energijsku oporabu. Kod toga je bitno naglasiti, da se spaljivanje i suspaljivanje isključivo akceptira u okvirima Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. U Europi postoji višak izgrađenih postrojenja, te EU nije spremna financijski podržati gradnju novih energana na otpad. Energijska oporaba, kao i uvijek u svim realnim planovima, ostaje važna karika kružnog gospodarenja smećem, odnosno otpadom koji se treba odložiti.

U Njemačkoj se analizira koja stranka koristi plakate iz plastike Primjerice, nakon izbora u regiji NRW (Nordrhein Westfalen) objavljen je podatak iz kojeg su materijala bili izrađeni plakati svake pojedine stranke. Pokazalo se da plastični plakati umnogome povećavaju količinu onečišćene otpadne plastike. Procjenjuje se da je samo tijekom tadašnje izborne kampanje proizvedeno više od 30 tona otpadne plastike. Pokazalo se da je vodeća stranka po broju glasova, CDU, imala čak 50.000 plastičnih plakata, a 20.000 iz papira. Kod stranke SPD od 100.000 plakata samo je svaki peti bio iz plastike. Kod stranke FDP od 44.000 plakata samo je 3.300 bilo iz plastike. Stranka Grünen (Zeleni) odrekla se plakata iz plastike, te su svi njihovi plakati isključivo iz papira i kartona.

Odvojeno i/ili neodvojeno sakupljanje Sustavno se i u novom mileniju vode diskusije da li komunalni otpad odvojeno prikupljati? Uvijek je zanimljivo detaljnije se upoznati s različitim mišljenjima stručnjaka. Tako se u njemačkoj regiji Baden-Württemberg 2017. godine odvijala stručna diskusija. Profesor kemije iz Stuttgarta Franz Effenberger ističe "čašice od jogurta i drugu otpadnu plastiku ne treba više odvojeno odlagati u žutu vrećicu". Mišljenja je da otpadnu plastiku treba odložiti u miješani komunalni otpad i zatim u spalioni-

SVIBANJ/MAY 2018.

19

STRUČNO

Energijska oporaba otpada ci energijski oporabiti. Ako je stvarno otpadna plastika smrznuta nafta, zašto se onda ne bi u energani na otpad oporabila? S druge strane, iz tvrtke DSD (Daules System Deutschland GmbH) ističu da je energijska oporaba otpada spaljivanjem "ekološki i gospodarski neučinkovita". Tanja Gönner, ministrica zaštite okoliša pokrajine Baden-Württemberg ističe da namjeravaju zadržati postojeći sustav odvojenog sakupljanja otpadne ambalaže: "Odvajanje otpadne ambalaže preko DSD-a jamči očuvanje resursa". DSD je sustav koji građani odlično prihvaćaju. Trenutno nema drugog u praksi dokazanog načina iskorištavanja otpada. Izravno je naglasila da odvajanje sirovina iz miješanog komunalnog otpada nije alternativa. Veliki je rizik mijenjati postojeći sustav prikupljanja otpadne ambalaže. Profesor Effenberger se s takvim stavovima ministrice Gönner ne slaže, te podsjeća da je "nepromišljeno čašice od jogurta odvojeno prikupljati u žutoj vrećici. Za potrošače je iritantno kad znaju da za zbrinjavanje otpadne čašice trebaju platiti dva puta više nego za proizvodnju nove čašice". Nova čašica košta jedan euro cent, a odvojeno sakupljanje i zbrinjavanje preko DSD sustava košta 2,5 do 3 euro centa. Međutim, predstavnici DSD-a energično osporavaju te podatke, te navode "zbrinjavanje otpadne čašice, uključujući i aluminijski poklopac košta samo 0,9 euro centa“. (euwid und recycling 20.2017) Stručne diskusije iz drugih zemalja treba pratiti, ali nije opravdano zaključke istih bez kritičke distance prihvaćati. Za Republiku Hrvatsku je važno prvenstveno uvažavati lokalne osobitosti. Odvojeno sakupljanje samo za sebe je dodatni trošak i novo opterećenje okoliša. Stoga uvijek odvojeno sakupljanje treba odrediti u okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Vrlo učinkovito je pojedinačno, za svaku lokalnu sredinu i vrstu otpada, provesti Analizu životnog ciklusa toka materije i energije.

Kogeneracije i trigeneracija Moderno gospodarenje otpadom, osobito u velikim naseljima, uključuje oporabu energije iz smeća, odnosno iz miješanog komunalnog otpada. Temeljna je pretpostavka da energijski treba oporabiti otpad koji nije reciklabilan. Na taj se način smanjuju emisije stakleničkih plinova, rizici odlaganja i štedi se prostor, koji je nedostatan u svakoj urbaniziranoj sredini. Energijska oporaba komunalnog otpada polazi od dvije osnovne tehnike: • oporaba energetski vrijednih (suhih, krupnih) frakcija, • oporaba biorazgradivih (vlažnih, sitnih) frakcija.

Osnove energijske oporabe otpada U suvremenoj ENO (spalionici) iz 1 tone miješanog komunalnog otpada, u kogeneraciji zamijeni se 240 kg lož ulja ili proizvode 800 kWh električne energije! U bioplinskom postrojenju s kompostiranjem 1 tona zelenog otpada odgovara 60 litara goriva i 220 kWh električne energije (dovoljno za pokrivanje godišnje potrošnje elektronskih uređaja u kućanstvu s dvije osobe.

Energijska oporaba otpada – put prema gospodarstvu bez CO2 Klimatske promjene sada i u javnosti izazivaju sve veću pozornost. Stručnjaci su još davno upozoravali da će stalno povećanje emisija CO2 uzrokovati klimatske promjene. Na to se posebno upozorilo i na 21. UN Konferenciji održanoj krajem 2015. godine u Parizu. Utvrđena je potreba globalnog antropološki uzrokovanog zagrijavanja od najviše 2°C. Između ostalog, čovječanstvo treba smanjiti emisije CO2 ekvivalenta, kako bi se antropološke emisije uravnotežile s razgradnjom u prirodnim procesima fotosinteze. Odgovorni gradovi, središta naseljenosti, prometa i gospodarstva, u tom cilju ponosno ističu da su već "neutralne CO2 sredine". U dostizanju takvog cilja upravo energijska oporaba otpada ima ključnu ulogu. U naseljenim sredinama industrija i promet glavni su antropološki izvori emisija CO2. Također, u gradovima nastaju najveće količine komunalnog otpada. Ako se komunalni otpad bez obrade odlaže, u ukupnoj bilanci, emisija CO2 iz odlagališta sudjeluje između 8 i 10 posto. Naselja su golemi potrošači električne, ogrjevne i rashladne energije.

20

SVIBANJ/MAY 2018.

Hitachi Zosen Inova (HZI) i belgijska tvrtka BESIX grade (siječanj 2018.) u Dubaiu najveću svjetsku ENO (spalionicu), koja će godišnje energijski oporabiti 1.850.000 tona otpada od stanovništva. ENO Dubai električne snage 171 MVe opskrbljivati će električnom energijom 120.000 kućanstava. Time se prema "Dubai strateškom planu 2021" postiže važni pomak prema održivom razvitku.

Najčešće, uz različite druge tehnike termičke i toplinske obrade, u praksi se za oporabu smeća koristi izgaranje na roštilju. U EU su propisana stroga ograničenja za pročišćavanje dimnih plinova. Takva postrojenja u pravilu se grade unutar

Prvo Urbano bioplinsko postrojenje u Hrvatskoj – Agroproteinka energija (Sesvetski Kraljevec) koje može energijski iskoristiti i biootpad iz grada Zagreba (2017.)

gradova, čime se smanjuje opterećenje okoliša prijevozom otpada. Ujedno se proizvodi energija blizu mjesta potrošnje. Moderna spalionica odnosno ENO (Energana na otpad) priključena je i na mrežu daljinskog grijanja i hlađenja. Iz biorazgradljivog zelenog otpada i ostataka namirnica, odnosno hrane, može se proizvesti vrlo kvalitetan kompost, humus, gnojivo, bioplin i biougljen. Urbana bioplinska postrojenja u novom mileniju izgrađena su u većini europskih metropola. Bioplinska postrojenja temelje se na anaerobnoj biološkoj obradi (digestiji), a proizvedeni bioplin se može iskoristiti na vrlo veliki broj načina (proizvodnja struje, grijanje, pogon strojeva i vozila, upuhivanje u gradsku plinsku mrežu). Bioplin, najvećim dijelom metan, može se uskladištiti i zatim koristiti "ondemand", odnosno prema potrebi. Jedna tona zelenog otpada odgovara količini od 60 litara goriva i proizvodnji 220 kilovat sati električne energije, što odgovara godišnjoj potrošnji električnih uređaja u kućanstvu s dvije osobe.

Biomasa uključuje i biootpad U Japanu sve je popularnija biomasa te je 2017. godine otvorena velika komercijalna energana na otpad koji zaostaje nakon što se iz palminog kokosa iscijedi ulje. Termoelektrana je izgrađena u Omutu (Fukoka), a energijski oporabljuje ostatke 200.000 tona palminog kokosa, koji se uvozi iz Indonezije. Instalirana snaga je 50 MW i proizvodi električnu energiju dovoljnu za opskrbu 80.000 kućanstava. Ključni dio termoelektrane Omutu je specijalni kotao razvijen iz kotla za izgaranje ugljena. Elektroprivredna tvrtka Kansai Electric Power i Mitsubishi preuređuju dvije energane na lož ulje za loženje drvnom biomasom. Popularnosti biomase pridonijela je otkupna cijena električne energije od 39 Yena (oko 0,3 eura) za kilovat sat (kWh). Procjenjuje se da je japansko tržište biomase prema veličini na petom mjestu u svijetu. Japanska Vlada planira do 2030. udjel biomase u proizvodnji električne energije udvostručiti na 32,8 teravat sati. Proizlazi da će tada svaki peti kilovat sat biti proizveden iz obnovljivih izvora energije. Pored drvne biomase, u Japanu za proizvodnju električne energije potiču i razvitak bio-

plinskih postrojenja kao i energijsku oporabu: digestata, otpadnog mulja, proizvodnog otpada i ostataka hrane. Istraživanja bioplinskih procesa Brojna su istraživanja energijske oporabe otpada pomoću bioloških procesa. Dobro je znano da je temelj bioplinskih postrojenja anaerobna biološka razgradnja (digestija, truljenje, fermentacija). Osnovni nedostaci anaerobnog procesa su spora i vrlo osjetljiva biološka razgradnja. Iz toga proizlazi veća složenost bioplinskih postrojenja i veća cijena obrade. Primjerice, njemački Frauhofer-Institut u suradnji Sachsenmilch Leppersdorf i wks Technik Dresden razvili su recikliranje ostatka koji ostaje nakon obrade ostatka mliječnih ostataka. Sachsenmilch Leppersdorf je već prije nekoliko godina razvio postupak proizvodnje bioetanola iz mliječnih ostataka. Nakon alkoholnog truljenja takozvane melase zaostaje kaša ("žlempa"), koja se zatim zbrinjavala kao otpad. Ta kaša sadrži i biorazgradivu masu koja se može anaerobnim biološkim procesom konvertirati u bioplin. Ostatak takve prerade sadrži hranjive tvari kao dušik i fosfor, koje se zatim mogu vlažnom kemijskom magnezij-amonij-fosfat digestijom preraditi u vrlo kvalitetno dugoročno gnojivo. Tekućina koja ostaje može se keramičkim nanomembranskim filtrom izbistriti. Soli koje zaostaju u kapljevini se odvoje oksidacijom i obrnutom osmozom. Na kraju ostaje pitka voda izvrsne kakvoće. Vrlo je zanimljiv EU projekt "Demeter" u okviru kojeg se istražuje proizvodnja enzima koji ubrzavaju i olakšavaju fermentaciju. Izdvojen je C1 (Myceliophthora thermophila) koji u bioplinskom postrojenju omogućava za oko 20 % bolje korištenje biomase, za oko 40 % bolje odvijanje procesa i za oko 15 % smanjenje troškova. Težište istraživanja je analiza bioprocesa, promjene uvjeta (ozračivanje, dodavanje hranjivih tvari, miješanje, viskozitet) te mogućnosti genomskih tehnologija. Iskustva se koriste u pilot uređaju kapaciteta 15.000 litara izgrađenom u Belgiji. Učinkovitost tog enzima paralelno se istražuje i na već izgrađenim bioplinskim postrojenjima koja koriste ostatke trave, slame, kukuruza, šećerne trske, ali i biorazgardljive frakcije otpada.

SVIBANJ/MAY 2018.

21

Gospodarenje [autor] Dr.sc. Zlatko Milanović

STRUČNO

Gospodarenje otpadom

Uvodne napomene Europska komisija je 2017. godine objavila prvi cjeloviti pregled o implementaciji politike zaštite okoliša i propisa o zaštiti okoliša glede gospodarenja komunalnim otpadom u 28 zemalja EU (http://ec.europa.eu/ environment /eir/country-reports/index _en.htm). Podaci se uglavnom temelje na stanju 2014. godine, a za većinu zemalja se nalaze i usporedni podaci za 2007. Pregled pokazuje uspješnu provedbu u nekim zemljama, ali i velike zaostatke u drugim zemljama. Međutim, sasvim je sigurno da je u svim EU zemljama evidentan pomak u smjeru održivog cirkularnog gospodarenja komunalnim otpadom. Neprijeporno, neobrađeni komunalni otpad treba što je moguće manje odlagati, a osobito je nužno smanjiti odlaganje biorazgradljivih frakcija. Ujedno, otpad treba što je moguće više iskoristiti kao vrijedan prirodni resurs. U nastavku je sažeti pregled gospodarenja komunalnim otpadom u EU zemljama. Osobito je zanimljivo usporediti razvitak sustava gospodarenja komunalnim otpadom u različitim zemljama. Djelomično, podaci o komunalnom otpadu nisu pot-

Kratki pregled stanja u EU zemljama AUSTRIJA (83.872 km2; 8,8 milijuna stanovnika; 105 stanovnika/km2; 43.909 USD/stanovniku – 2016.) U Austriji se smanjuje količina komunalnog otpada. U 2014. godini smanjila se na 566 kg po stanovniku, ali je još uvijek iznad prosjeka EU zemalja. U gospodarenju otpadom Austrija spada među vodeće, tj. najnaprednije zemlje. Stupanj recikliranja iznosi 58 % (2014.), a od toga je 32 % kompostiranje. To je iznad prosjeka EU zemalja. Udio spaljivanja uz energijsku oporabu je 38 %, a odlaže se samo 4 % mase proizvedenog komunalnog otpada. Austrija je sve EU ciljeve (2020.) za recikliranje već ostvarila, pa tako i cilj recikliranja otpadne ambalaže. Također, Austrija je ostvarila i prethodne ciljane vrijednosti smanjenja odlaganja (2006. i 2009.). Ipak, dodatni napori će biti potrebni da se ostvari cilj recikliranja od 65 % (2030.). Postizanjem ciljeva EU politike kružnog gospodarenja otpadom može se u sektoru gospodarenja otpadom otvoriti 3.700 radnih mjesta i povećati godišnji promet za 350 milijuna eura.

BELGIJA (30.528 km2; 10,8 milijuna stanovnika; 354 stanovnika/ km2; 43.185 USD/stanovnik – 2016.) U Belgiji se godišnje po stanovniku proizvodilo prosječno 435 kg otpada (2014.), što je za oko 8,5 % ispod prosjeka EU (475 kg). Unutar Belgije najmanje se komunalnog otpada godišnje proizvodi u Regiji – Brisel (405 kg), nešto više se proizvodi u Flandriji (432 kg), a najviše se proizvodi u Valoniji (460 kg). Belgija je već 2007. godine ostvarila stupanj recikliranja od čak 55 %, čime je premašen cilj koji je EU postavljila za 2020. godinu. Vrijedno je naglasiti da je regija Flandrija sa stupnjem recikliranja od čak 70 % među najuspješnijima u EU. Inače, prosjek recikliranja komunalnog otpada u EU je 44 %.

puno aktualni, ali moguće je za svaku zemlju spoznati načine promjena posljednjih godina. Za većinu zemalja, posebice za zemlje koje zaostaju u provedbi suvremenih mjera, priložena je i procjena mogućeg povećanja broja radnih mjesta i povećanja prihoda u području gospodarenja otpadom. Za provedbu suvremenog gospodarenja otpadom EU jamči i dodatnu financijsku podršku, ali će i penalizirati zemlje koje ne provode održivo gospodarenje otpadom. Dodatno je, i to za sve zemlje, očekivano povećanje broja radnih mjesta i prihoda provedbom kružnog gospodarenja otpadom. Podaci nisu u svim detaljima vremenski usklađeni. Otvoreno je i pitanje da li se u svim zemljama na isti način nadzire i evidentira tok otpada od mjesta nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja. Prikazani podaci, osobito za udjel odlaganja, odnose se prvenstveno na neobrađeni otpad. Ovakav cjeloviti usporedni pregled stanja vrlo jasno pokazuje, koje zemlje zaostaju, a koje prednjače u održivom gospodarenju otpadom.

Belgija je jedna od zemalja koja je potpuno odustala od odlaganja biorazgradivih vrsta otpada. Međutim, ima samo jedno postrojenje za mehaničko-biološku obradu (MBO), koje ostvaruje prihod od učinkovitog sortiranja otpada. Novim državnim Planom za gospodarenje otpadom za 2016. – 2022. postavljen je cilj prvenstvenog smanjenja miješanog komunalnog otpada na 10 do 15 % mase. Ministarstvo zaštite okoliša donijelo je strateški plan kružnog gospodarenja otpadom, te se očekuje da će se sektor gospodarenja otpadom od 2016. do 2030. osigurati povećanje bruto društvenog proizvoda između 1 i 7 milijardi eura. Također će se otvoriti od 10.000 do možda i čak 100.000 novih radnih mjesta.

BUGARSKA (110.910 km2; 7,1 milijun stanovnika; 64 stanovnika/km2; 7.380 USD/stanovnik – 2016.) Od 2008. do 2014. godine u Bugarskoj se prosječna godišnja količina komunalnog otpada smanjila sa 600 na 442 kg po stanovniku, odnosno, u šest godina količina se smanjila za ukupno 23,7 %. Bugarska je po količini otpada također ispod prosjeka EU (475 kg), ali u odnosu na Belgiju ima ipak malo veću količinu (435 kg). U Bugarskoj se 23 % količine komunalnog otpada reciklira i samo 2 % kompostira. To je primjetno niža razina u odnosu na prosjek EU (44 %). S druge strane, u Bugarskoj se odlaže čak 74 % količine komunalnog otpada, što je jedna od najviših razina u EU, gdje se prosječno odlaže 28 %, odnosno tri puta manje. Bugarska je upravo usvojila novi Plan gospodarenja otpadom i Program mjera sprječavanja nastanka otpada. Sustavnom provedbom Zakona o otpadu i Plana očekuje se, u području postupanja otpadom, otvaranje više od 14.000 radnih mjesta uz povećanje godišnjeg prihoda za 1,5 milijardu eura. Međutim, ako državna politika osigura striktnu provedbu kružnog gospodarenja otpadom, omogućiti će otvaranje dodatnih 16.500 radnih mjesta i rast bruto društvenog proizvoda za dodatnih 1,7 milijardi eura. EU je za Bugarsku predložila osobiti program usklađivanja s propisima EU.

SVIBANJ/MAY 2018.

23

STRUČNO

Gospodarenje otpadom

CIPAR (9.250 km2; 1,2 milijuna stanovnika; 130 stanovnika/ km2; 22.259 USD/stanovnik – 2016.) Nakon što se posljednjih godina smanjila količina komunalnog otpada po stanovniku, u 2014. godini je proizvedeno 617 kg, što je značajno iznad prosjeka EU zemalja. Učešće recikliranja se povećalo na 19 %, uz udjel kompostiranja od samo 4 %. To je bitno ispod prosjeka EU zemalja. Najveća se količina komunalnog otpada odlagala (80 %). Također su se uglavnom odlagale biorazgradive frakcije komunalnog otpada, te je prekoračena minimalna granica od 64 %. Cipar nije uveo naknadu za odlaganje otpada, kao ni učinkoviti sustav odgovornosti proizvođača. Cipar treba uložiti enormno visoka financijska sredstva za postizanje EU ciljeva za 2020. godinu. Nacionalni Plan gospodarenja otpadom istekao je 2015., a nema ni Programa izbjegavanja otpada. Nedostaje financijska podrška EU fondova. Provedbom EU regulative može se otvoriti 2.000 radnih mjesta i računati godišnje na dodatnih 200 milijuna eura. Realizacijom mjera kružnog gospodarenja otpadom može se otvoriti još 2.700 radnih mjesta i dodatno povećati prihode u sektoru postupanja s otpadom za 250 milijuna eura.

ESTONIJA (45.226 km2; 1,32 milijuna stanovnika; 29 stanovnika/km2; 17.500 USD/stanovnik – 2016.) Količina komunalnog otpada se povećala s 280 kg (2012.) na 357 kg u 2014. godini, te se nalazila još uvijek ispod prosjeka EU zemalja. U isto vrijeme je recikliranje povećano od 19 na 31 %, što se također nalazi ispod EU prosjeka. Udio kompostiranja u ukupnoj masi komunalnog otpada je 6 %. Estonija je smanjila odlaganje otpada gradnjom jednog uređaja za spaljivanje – termičku obradu i više postrojenja za mehaničko biološku obradu. U te dvije godine udjel spaljivanja komunalnog otpada je povećan sa 16 na 56 %! Na taj način odlaganje je znatno smanjeno, i to na samo 8 %. Prema Planu gospodarenja otpadom 2014. do 2020. godine Vlada Estonije je koncentrirana na poticanje modernog dizajna sa ciljem smanjenja otpada, čistiju proizvodnju uz očuvanje resursa i osiguravanje novih materijala recikliranjem. Dogradnjom estonskog zakonodavstva otvoriti će se 1.300 radnih mjesta te se očekuje dodatni godišnji promet u sektoru gospodarenja otpadom od 140 milijuna eura. Očekivanja Europske komisije su za Estoniju i nešto veća (1.600 radnih mjesta i promet od 174 milijuna eura).

ČEŠKA (78.866 km2; 10,56 milijuna stanovnika; 134 stanovnika/km2; 18.270 USD/stanovnik – 2016.) Prosječna godišnja količina komunalnog otpada u Češkoj bila je 310 kg po stanovniku (2014.), te je bitno manja od prosječne EU količine. Recikliranje se posljednjih godina intenzivno razvijalo i dostiglo je 25 % (2014.). Spaljivanje sudjeluje s 19 %. Odlaganje u gospodarenju komunalnim otpadom još je uvijek imalo lavovski udjel od 56 %. Također, odlaže se veliki dio otpada koji sadrži biorazgradive frakcije. Češka je usvojila nacionalni Plan gospodarenja otpadom 2015. – 2024., koji sadrži Program mjera za izbjegavanje otpada. Usvojeni su regionalni planovi gospodarenja otpadom, koji se temelje na ovom revidiranom Zakonu o gospodarenju otpadom (2015.). Procjenjuje se da je provedbom EU legislative moguće otvoriti 8.800 radnih mjesta i povećati prihode u gospodarenju otpadom za oko 930 milijuna eura. Prihvaćanje mjera kružnog gospodarenja otpadom može se otvoriti dodatnih 10.788 radnih mjesta i godišnji porast prometa od 1,1 milijarde eura.

FINSKA (338.144 km2; 5,5 milijuna stanovnika; 16 stanovnika/ km2; 43.054 USD/stanovnik – 2016.) U Finskoj se 2014. godine proizvelo 482 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, po čemu se ova zemlja pozicionirala tek nešto iznad prosjeka EU zemalja. Od 2014. godine stupanj recikliranja komunalnog otpada je stabilan (oko 33 %), te se nalazi još znatno ispod stupnja od 50 %, što je cilj EU za 2020. godinu. Udjel odlaganja komunalnog otpada posljednjih sedam godina se smanjio s 54 na 17 %, te je ispunjen cilj izbjegavanja odlaganja. S druge strane, povećalo se spaljivanje, odnosno energijska oporaba i to s 42 % (2013.) na 50 % (2014.). Kompostiranje sudjeluje s 15 %. Zabrana odlaganja organskog (biorazgradivog) otpada je stupila na snagu 2106. godine. Državni Plan gospodarenja otpadom 2008. – 2016. imao je cilj smanjiti odlaganje biorazgardljivog otpada na 30 %, ali zadržavanje tog cilja nije prihvatljivo. Provedena studija pokazala je da treba temeljito promijeniti zakonodavstvo. Na taj može se otvoriti 4.800 radnih mjesta, te se prihodi u području gospodarenja otpadom mogu povećati za 514 milijuna eura. EU strategija kružnog gospodarenja otpadom pokazuje da se u Finskoj može do 2050. godine otvoriti gotovo dvostruko više radnih mjesta (6.500) i povećati godišnji prihod za 690 milijuna eura.

DANSKA (43.094 km2; 5,7 milijuna stanovnika; 132 stanovnika/ km2; 51.316 USD/stanovnik – 2016.) Danska proizvodi najveću godišnju količinu komunalnog otpada među EU zemljama (758 kg po stanovniku), koja je za gotovo 60 % veća količina od EU prosjeka (475 kg). Od 2007. do 2014. godine stupanj recikliranja povećan je s 38 na 44 %, te je sada na razini prosjeka EU. Danska je EU zemlja s najvećim stupnjem termičke obrade (spaljivanja) komunalnog otpada od čak 51 % (prosjek EU zemalja je 27 %). U Danskoj je 2015. godine prihvaćena strategija Smanjivanja otpada s inicijativom provedbe kružnog gospodarstva. Procjenjuje se da se Danska ipak treba pomučiti kako bi do 2020. godine dostigla stupanj recikliranja komunalnog otpada od najmanje 50 %. Na taj će se način otvoriti više od 2.500 novih radnih mjesta i ostvariti godišnji prihod od najmanje 600 milijuna eura.

24

SVIBANJ/MAY 2018.

FRANCUSKA (674.853 km2; 65,4 milijuna stanovnika; 97 stanovnika/km2; 37.691 USD/stanovnik – 2016.) Posljednjih sedam godina smanjila se godišnja količina komunalnog otpada s 543 na 509 kilograma po stanovniku, što je još uvijek iznad prosjeka EU zemalja. Stupanj recikliranja u isto vrijeme se povećao s 32 na 39 %, te se nalazi ispod prosjeka EU zemalja (44 %). Uz godišnje povećanje recikliranja za oko 2,5 % moći će se do 2020. godine ostvariti EU cilj recikliranja od 50 %. Načelno, do sada se oko trećine komunalnog otpada recikliralo, trećina se spaljivala, a trećina količine se odlagala. Spaljivanje, odnosno energijska oporaba, sudjeluje s oko 33 % i povećava se, kao i recikliranje. Odlaganje je od 32 % (2007.) smanjeno na 26 % (2014.). Veliki problem u Fran-

cuskoj je kapacitet odlagališta, koji će se u usporedbi s 2010. smanjiti na 70 % u 2020. i na samo 50 % u 2025. U isto vrijeme kapacitet spalionica također će se smanjiti za 25, odnosno 50 %.

GRČKA (132.000 km2; 11,2 milijuna stanovnika; 85 stanovnika/ km2; 17.375 USD/stanovniku – 2016.) Europska komisija je stanje u grčkom gospodarenju otpadom ocijenila kao "veliki strukturni problem". Posljednjih godina godišnja proizvodnja otpada u Grčkoj se povećala i iznosila je 509 kilograma po stanovniku (2013.), te je malo veća od prosjeka EU zemalja (477 kg). Stupnja recikliranja komunalnog otpada je 16 %, te je značajno ispod EU prosjeka (27 %). Stupanj kompostiranja iznosi 4 %, a to je i više od tri puta niže od EU prosjeka (16 %). Udio odlaganja je vrlo visok i iznosi 81 %, te je višestruko veći od prosjeka EU zemalja. Grčka ostvaruje visoki stupanj recikliranja otpadne ambalaže, koji je 2010. godine iznosio 55 %, ali se do 2013. malo smanjio - na 52 %. Za postizanje stupnja recikliranja komunalnog otpada od 50 % do 2020. godine trebati će promijeniti grčke propise i osobito plan gospodarenja otpadom. Ako se sustav gospodarenja unaprijedi može se otvoriti novih 15.000 radnih mjesta i povećati godišnji prihod u području otpada za 1,695 milijuna eura. Provedbom EU strategije kružnog gospodarenja resursima može se do 2050. godine otvoriti više od 19.000 radnih mjesta i dodatno povećati godišnji prihod u sektoru gospodarenja otpadom za 2 milijuna eura.

HRVATSKA (56.542 km2; 4,2 milijuna stanovnika; 74 stanovnika/km2; 12.090 USD po stanovniku – 2016.) Za Hrvatsku su podaci prošireni, s prikazom članka objavljenog u časopisu EU Recycling 09/2017. U Hrvatskoj se 2014. proizvodilo 387 kilograma komunalnog otpada, a to je gotovo 20 % manja količina od prosjeka EU 28 zemalja (475 kg). Od 2007. godine recikliranje i kompostiranje komunalnog otpada se povećalo s 3 na 17 % (2014.). Usprkos porastu recikliranja komunalnog otpada, Hrvatska značajno zaostaje za EU prosjekom (44 %). Europska komisija procjenjuje da su vrlo mali izgledi da Hrvatska ostvari cilj recikliranja od 50 % do 2020. godine. Povećanjem recikliranja polako se smanjuje zbrinjavanje odnosno odlaganje. Međutim, 2014. još se odlagalo čak 83 % količine komunalnog otpada. Još se sporije smanjuje odlaganje biorazgradivog dijela komunalnog otpada, te Hrvatska uvelike premašuje prosjek EU zemalja (27 %). Hrvatska također nije ostvarila cilj smanjenja odlaganja na 75 %, koji je bio određen kod pristupanja EU (2013.)! Ilegalno odlaganje otpada vrlo je ozbiljan problem u Hrvatskoj. Pripremljeni Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2015. do 2021., kada je došlo do promjene Vlade, nije usvojen. U siječnju 2017. usvojena je nova politika gospodarenja otpadom odnosno novi nacionalni Plan. Malo detaljniji prikaz gospodarenja otpadom u Hrvatskoj u časopisu EU Recycling, krajem 2017. godine pripremili su Waldemar Lichter i Snježana Buhin Pharec. Za projekte gospodarenje otpadom u periodu od 2014. do 2020. Hrvatskoj je na raspolaganju čak 475 milijuna eura. Pred Hrvatskom su golemi izazovi da se postigne EU norme. Korištenje tih sredstva isključivo ovisi od sposobnosti da Hrvatska kvalitetno pripremi projekte obrade biootpada, građevnog otpada, otpadnog mulja i opasnog otpada. Razmatraju se investicije u centre za gospodarenje otpadom i sanacije smetlišta - deponija. Projekti odvajanja otpada i ponovnog korištenja otpada su zapostavljeni.

Tijekom 2017. dolazi do promjena u smjeru ostvarivanja EU normi. To su osnove za korištenje EU kohezijskih sredstava. Od 1. studenog 2017. utvrđeni su uvjeti koji potiču projekte odvajanja otpada i kažnjavaju jedinice lokalne samouprave koje će odlagati otpad u količinama većim od određenih. Trećina od 555 jedinica lokalne samouprave u 2015. još nije odvajala otpad. S druge strane, postoje gradovi koji su već 2015. odvojeno prikupili više od 50 % količine komunalnog otpada (a cilj je bio 50 %). To su gradovi Krk i Crikvenica na jadranskoj obali te Grad Prelog, koji je s 57 % predvodnik odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u Hrvatskoj. Hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) je omogućio sredstvima EU kohezijskih sredstva, u proljeće 2017., sufinanciranje gradnje reciklažnih dvorišta (144,5 milijuna kuna odnosno 19,5 milijuna eura) i projekte sanacije odlagališta (80 milijuna kuna). U jesen prošle godine su trebale biti na raspolaganju financijska sredstva za gradnju sortirnica otpada (50 milijuna kuna) i kompostana biootpada (30 milijuna kuna). FZOEU omogućava stručno obrazovanje za vođenje projekata, te planira do kraja 2019. gradnju 150 reciklažnih dvorišta. Do kraja 2018. planira se zabraniti korištenje neuređenih odlagališta (smetlišta). Na 60 smetlišta je provedena sanacija, a na 30 je još potrebna sanacija. Na 6 od ukupno 13 odlagališta opasnog otpada (takozvanih "crnih točaka") u 2016. je provedena sanacija. Plan gradnje Centara za gospodarenje otpadom (CGO) značajno kasni. Novi državni Plan smanjio je broj CGO-a na samo jedanaest. Projekt CGO za Dubrovačko neretvansku županiju se preispituje, a dva CGO-a su gotova. Planira se promjena strategije gradnje novih CGO-a u skladu s novim državnim Planom. Izuzetak su dva Centra (Šibenik i Zadar), koji su pred raspisivanjem. Financiranje gradnje CGO-a je omogućeno sredstvima EU i FZOEU i to iznosu od čak 90 %. Za ostatak sredstava otvorena je mogućnost povoljnih kredita između ostalog sredstvima EIB-a (Europske investicijske banke). Velika je potreba za gradnjom kompostana. U Hrvatskoj se još uvijek odlagalo 828.564 t, odnosno oko 77 posto količine biorazgradivog otpada. Početkom 2015. u pogonu je bilo samo 9 kompostana. U 130 jedinica lokalne samouprave ustrojen je sustav vrtnog kompostiranja. Važno je naglasiti da Hrvatska treba do 2020. osigurati i 70 % recikliranja građevnog otpada, kojega se godišnje proizvodi 2,6 milijuna tona, ali je registrirano samo 0,5 milijuna tona. Do 2020. treba izgraditi nova postrojenja za recikliranje građevnog otpada. Također, postoji potreba za obradu životinjskog, poljoprivrednog, medicinskog, šumarskog i tekstilnog otpada, te otpadnih cipela, otpadnog mulja i otpadnih brodova. Opasni otpad (130.316 tona – 2014.) čini samo oko 3 % ukupne količine, ali tek je djelomično nadziran. Prema državnim podacima u Hrvatskoj je radilo (2015.) u području sakupljanja, obrade i oporabe otpada 539 tvrtki sa 12.650 zaposlenih i godišnjim prihodom 528,9 milijuna eura. Dodatno su na poslovima sanacije okoliša i servisa obrade otpada radile još 94 tvrtke s 1.569 zaposlenih te s prihodom od 74,2 milijuna eura. Najveće hrvatske tvrtke su Tehnix iz Donjeg Kraljevca, i to u proizvodnji opreme za sektore gospodarenja otpadom i otpadnim vodama, te CIOS (uključujući i Eko-flor) u području odvoza i recikliranja otpada. Jednu od aktualnih ocjena stanja dao je Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu i bivši pomoćnik ministrice zaštite okoliša, koji je u ožujku 2018. godine za Jutarnji list izjavio: "Hrvatska je preuzela obveze, ali realno nije napravila ništa osim formalnog i administrativnog ispunjavanja zakonske obveze na razini jedinica lokalno samouprave. Uvidom u dokument "Implementacija Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022." može se lako ustanoviti da većina ključnih aktivnosti još nije pokrenuta. Zbog svih političkih previranja u Hrvatskoj zabrinut sam da se ta dinamika neće ostvariti."

SVIBANJ/MAY 2018.

25

STRUČNO

Gospodarenje otpadom

IRSKA (70.273 km2; 4,8 milijuna stanovnika; 68 stanovnika/km2; 39.638 USD/stanovniku – 2011., 61.270 USD/stanovniku – 2016.) Irska je EU zemlja s izrazito brzim razvitkom. Iako se u Irskoj godišnja količina komunalnog otpada od 2007. do 2013. smanjila za skoro 200 kg, konkretno, sa 772 na 586 kilograma po stanovniku, još uvijek je gotovo sto kilograma veća od prosjeka EU zemalja. Istovremeno, stupanj oporabe je povećan s 37 na 40 %. S jedne strane, materijalna oporaba ostaje konstantna, a povećava se energijska oporba komunalnog otpada. Smanjila se i količina miješanog komunalnog otpada. Upola je smanjeno odlaganje, ali još se odlaže 42 % mase komunalnog otpada. To je znatno više od prosjeka EU zemalja. Visoka naknada za odlaganje otpada i novi propisi za kućni otpad potiču smanjenje odlaganja. U tom smislu investicije u postrojenja za energijsku oporabu i mehaničko biološku obradu nisu prepreka dostizanja EU cilja recikliranja do 2020. godine. Procjenjuje se da će provedbom EU propisa otvoriti više od 6.100 radnih mjesta i povećati će se godišnji promet u području gospodarenja otpadom za oko 640 milijuna eura.

LITVA (65.200 km2; 3,6 milijuna stanovnika; 55 stanovnika/km2; 14.879 USD/stanovnik – 2016.) U Litvi se 2014. godine proizvelo 433 kg komunalnog otpada, a to je nešto manja količina od prosjeka EU zemalja. Stupanj recikliranja komunalnog otpada stalno raste, ali je ipak s 31 % (2014.) još uvijek manji od prosjeka EU zemalja. Sukcesivno od 2007. smanjuje se odlaganje komunalnog otpada, te je 2014. odloženo još 60 %. To je još uvijek dvostruko više od prosjeka EU zemalja. Cilj smanjivanja biorazgradivog otpada nije dostignut, ali je odlaganje tog otpada ipak smanjeno na 50 %. Kompostiranje sudjeluje s 10 % te je nešto ispod prosjeka EU zemalja. Stupanj recikliranja komunalnog otpada iznosio je 30 % (2014.), a procjenjuje se da će do 2020. Litva jedva dostići stupanj od 50 %. Recikliranje otpadne ambalaže 2012. dostiglo 62,2 %, ali sljedeće godine smanjeno je ispod 55 %. Od 2013. Litva ima "Program izbjegavanja nastajanja otpada", a od 2014. i nacionalni Plan gospodarenja otpadom. Prihvaćanjem EU propisa u Litvi se može otvoriti 5.200 radnih mjesta i povećati prihod u sektoru recikliranja za oko 550 milijuna eura. Provedbom kružnog gospodarenja otpadom dodatno može se otvoriti 3.300 radnih mjesta i još povećati godišnji prihod za 630 milijuna eura.

ITALIJA (60,6 milijuna stanovnika; 301.230 km2; 201 stanovnika/ km2; 30.530 USD/stanovnik – 2016.) Godišnja količina komunalnog otpada u Italiji posljednjih se godina smanjuje. Tako je 2014. pala na 488 kg po stanovniku, te je tek malo više od prosjeka EU zemalja. U 2014. godine postojale su vrlo velike razlike u stupnju recikliranja i kompostiranja komunalnog otpada između pojedinih talijanskih regija i lokalnih sredina. Prosječni stupanj recikliranja i kompostiranja Italije je bio 46 %, te je malo nadmašivao prosjek EU zemalja, a ujedno je bio i samo malo manji od postavljenog cilja za 2020. godinu. Stupanj recikliranja komunalnog otpada je 21 %, a odlaže se 33 % komunalnog otpada. Međutim, poseban problem je neregulirano, odnosno neuređeno odlaganje. Vlada poduzima dodatne korake kako bi izbjegla plaćanje kazni propisanih od Europske komisije. Ponovno korištenje i recikliranje otpadne ambalaže u Italiji sustavno se razvija te je već 2008. godine postignut stupanj od čak 55 %. Do 2014. godine taj je stupanj povećan na 65,9 %. Provedena studija provedbe kružnog gospodarenja otpadom pokazuje mogućnost otvaranja 83.400 radnih mjesta uz povećanje prihoda od 8,8 milijarde eura.

LUKSEMBURG (2.586 km2; 442.972 stanovnika - 2004.; 155 stanovnika/km2; 102.831 USD po stanovniku – 2016.) Kneževina Luksemburg je posljednju godinu za 11 % smanjila količinu komunalnog otpada. Ipak, s prosječno 616 kg po stanovniku Luksemburg je značajno iznad prosjeka EU. Stupanj recikliranja i kompostiranja ukupno je iznosio 47 %, a stupanj spaljivanja odnosno energijske otpade je 35 %. Zato je stupanj odlaganja luksemburškog otpada 18 %, te je znatno ispod prosjeka EU zemalja. Postoji veliki izgledi da će Luksemburg do 2020. godine ostvariti ciljani stupanj recikliranja od 50 %. Međutim za postizanje stupnja recikliranja od 65 % u 2030. godini, biti će potrebno poduzimanje dodatnih mjera. Provedbom EU legislative otvoriti će se 200 novih radnih mjesta, a godišnji promet će se povećati za 24 milijuna eura. Provedbom EU strategije kružnog gospodarenja resursima može se otvoriti 400 radnih mjesta, a promet u području gospodarenja otpadom dodatno će se povećati za 45 milijuna.

LATVIJA (64.589 km2; 2,3 milijuna stanovnika; 36 stanovnika/ km2; 12.022 USD/stanovnik – 2016.) Godišnje se u Latviji proizvodilo 325 kg komunalnog otpada (2014.). Glavni način zbrinjavanja je odlaganje, koje se ipak postupno smanjuje. Tako je 2013. odloženo 83 %, a 2014. odlaganje je smanjeno na 79 % od ukupne količine komunalnog otpada. U isto vrijeme recikliranje je povećano sa 17 na 21 %. Međutim, kompostiranje je smanjeno sa 6 na 4 %, što je bitno ispod prosjeka EU zemalja (16 %). Postoji opasnost da Latvija do 2020. godine neće dostići recikliranje 50 % količine komunalnog otpada i 75 % smanjiti količinu biorazgradivog komunalnog otpada. U svakom slučaju, prilagodba nacionalnog zakonodavstva EU legislativi otvoriti će 2.800 radnih mjesta, a godišnji prihod u području gospodarenja otpadom povećati će se za oko 304 milijuna eura. Kada se provede EU akcijski plan kružnog gospodarenja otpadom, može se otvoriti još 3.300 radnih mjesta te dodatno povećati promet za čak 350 milijuna eura.

MAĐARSKA (93.030 km2; 9,8 milijuna stanovnika – 2016.; 105 stanovnika/km2; 12.683 USD/stanovnik – 2016.) Između 2007. i 2014. godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku smanjila se s 457 na 385 kg, te se nalazi značajno ispod prosjeka EU zemalja. Istovremeno, stupanj recikliranja, uključujući i kompostiranje, porastao je s 13 na 31 %, ali još uvijek je bitno manji od EU prosjeka. Kod toga je naročito mali udjel kompostiranja (6 %). Odlaganje je 2014. godine, iako se u posljednje vrijeme smanjivalo, sudjelovalo sa čak 57 %, što je dvostruko više od prosjeka EU zemalja. Reciklirano je 52,3 % otpadne ambalaže, što je manje od ciljane vrijednosti za 2020. godinu (60 %). Mađarski Plan gospodarenja otpadom 2014. – 2020. se revidira. Realizacijom EU legislative može se računati s 13.000 novih radnih mjesta i povećanjem godišnjeg prihoda za 1,4 milijarde eura. Pridržavanjem EU smjernica za kružno gospodarenje resursima može se otvoriti 16.000 dodatnih poslova i u sektoru otpada povećati prihode za 1,7 milijarde eura.

26

SVIBANJ/MAY 2018.

MALTA (316 km2; 436.947 stanovnika – 2016.; 1.380 stanovnika/ km2; 35.725 USD po stanovniku – 2016.) Godišnje se na Malti proizvodi 600 kg komunalnog otpada (2014.), a to je znatno više od prosjeka EU zemalja. Stupanj recikliranja i kompostiranja je 12 % što je niže od prosjeka EU zemalja. Malta će vrlo teško do 2020. godine dostići ciljane vrijednosti. Spaljivanja otpada nema. Odlagalo se 88 % ukupne količine komunalnog otpada, a posljednji podaci pokazuju da je odlaganja smanjeno na 79,7 %. Biti će potrebni enormni napori da se ostvarila ciljana vrijednost recikliranja. Postoje dva MBO postrojenja za miješani kućni otpad, bez korištenja resursa. Provedbom EU propisa može se otvoriti 1.100 radnih mjesta i povećati godišnji promet u sektoru gospodarenja otpadom za 116 milijuna eura. Promjenama u smjeru gospodarenja resursima dodatno se može otvoriti 1.200 radnih mjesta i povećati godišnje prihode sektora otpad za 134 milijuna eura.

POLJSKA (312.679 km2; 38,5 milijuna stanovnika; 123 stanovnika/km2; 12.372 USD/stanovnik – 2016.) U Poljskoj se 2014. godine proizvelo prosječno 272 kg otpada po stanovniku, a to je bitno ispod prosjeka EU zemalja. S druge strane, u Poljskoj se reciklira, uključujući i kompostiranje, tek 32 % količine otpada, što je ispod prosjeka EU. Unatoč poduzetim naporima, još se uvijek najveća količina komunalnog otpada odlaže (53 %). Spaljuje se oko 15 % otpada. Poljska najavljuje da će ispuniti cilj za smanjenje odlaganja biorazgradivih frakcija. Uglavnom, za postizanje cilja recikliranja do 2020. treba će dodatne investicije. Revidiran je nacionalni Plan gospodarenja otpadom kao i regionalni programi. Prihvaćanje EU legislative poljskom će gospodarstvu otvoriti 37.000 radnih mjesta i povećati godišnji prihod za 4 milijarde eura. EU program kružnog gospodarstva odnosno "nula odlaganja" dodatno će omogućiti otvaranje više od 44.000 radnih mjesta i povećanje godišnjeg prometa za još dodatnih 4,6 milijarde eura.

NIZOZEMSKA (41.543 km2; 17 milijuna stanovnika; 409 stanovnika/km2; 45.294 USD/stanovnik – 2016.) Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku u Nizozemskoj je 2014. godine iznosila 527 kg. Prema toj količini Nizozemska se ubraja među EU zemlje koje proizvode najveće količine otpada. Visok je stupanj recikliranja i kompostiranja (51 %), a osobito je visok stupanj energijske oporabe kroz spaljivanje (48 %). Nizozemska je time ostvarila cilj recikliranja za 2020. Nacionalni plan "Od otpada do resursa" omogućiti će da Nizozemska od 10 milijuna tona otpada godišnje (koliko se do sada odlagalo i spaljivalo) u 2022. reciklira 5 milijuna tona. Provedbom EU zakonodavstva može se u sektoru otpada otvoriti 2.000 novih radnih mjesta i povećati godišnji prihod za 230 milijuna eura. Ostvarivanjem EU plana za kružno gospodarstvo još se može otvoriti 7.100 dodatnih radnih mjesta i dodatno povećati prihod za 750 milijuna eura. U Nizozemskoj organizacijom znanstveno utemeljenog razvitka kružnog gospodarenja otpadom moguće je otvoriti 54.000 radnih mjesta i ostvariti prihod od čak 7,3 milijarde eura.

PORTUGAL (92.391 km2; 10,4 milijuna stanovnika; 111 stanovnika/km2; 19.813 USD/stanovnik – 2016.) Godišnje se po stanovniku u Portugalu 2014. proizvelo 453 kg komunalnog otpada, što je tek malo manje od EU prosjeka. Od 2007. godine stupanj recikliranja se sa 17 % povećao do 2014. na oko 30 %, ali još uvijek je manji od prosjeka EU zemalja. Kod toga izravna materijalna oporaba sudjeluje s oko 17 %, a kompostiranje oko 13 %. Spaljivanje, uključujući i energijsku oporabu, je stabilno i iznosi oko 21 %. Odlaganje se sustavno smanjuje, ali još uvijek sudjeluje u gospodarenju komunalnim otpadom sa čak 49 %. Svakako će trebati dodatni napori za postizanje stupnja recikliranja od najmanje 50 % do 2020. Portugal ima nacionalni Plan gospodarenja otpadom 2014. – 2020., te strategijski plan za komunalni otpad. Provedbom EU propisa, odnosno uz pomoć EU financijske pomoći može se otvoriti 14.900 radnih mjesta i povećati godišnji promet za 1,4 milijarde eura. Kružnim gospodarenjem otpadom još se može otvoriti 18.200 radnih mjesta te dodatno povećati promet za 1,9 milijarde eura.

NJEMAČKA (357.376 km2; 81,8 milijuna stanovnika; 229 stanovnika/km2; 42.384 USD/stanovnik – 2016.) U Njemačkoj je od 2007. do 2014. godine povećana godišnja količina komunalnog otpada sa 582 na 618 kg po stanovniku, odnosno za oko 6 %. Prema količini komunalnog otpada Njemačka je značajno iznad prosjeka EU zemalja. S druge strane, Njemačka se prema načinu gospodarenja komunalnim otpadom ubraja u sam vrh EU. Postotak recikliranja je čak 64 %, a učešće odlaganja samo 0,3 %. Udio termičke obrade (spaljivanja) je 35 %. Njemačka uvelike ispunjava EU cilj recikliranja otpada za 2020. (koji iznosi 50 %), a još više nadmašuje prosjek recikliranja komunalnog otpada EU zemalja (44 %). Vrlo je zanimljivo da je cilj recikliranja do 2020. godine 65 %, odnosno povećanje samo za 1 posto u odnosu na sadašnje stanje. Za otpadnu ambalažu u Njemačkoj je cilj recikliranja do 2030. godine vrlo visok i iznosi čak 85 %! Za postizanje daljnjeg povećanja recikliranja predlaže se ograničenje energijske oporabe za reciklabilne otpadne tvari.

RUMUNJSKA (238.391 km2; 19,7 milijuna stanovnika; 83 stanovnika/km2; 9.477 USD/stanovnik - 2016.) Posljednjih nekoliko godina količina komunalnog otpada se smanjila sa 400 na 250 kilograma po stanovniku, te je gotovo dvostruko manja od prosjeka EU zemalja. U Rumunjskoj se 2014. godine odlagalo rekordnih 82 % količine komunalnog otpada. Materijalno - izravno se reciklira samo 5 %, a kompostira ipak bitno viših 11 %. Tek je nekoliko općina ustrojilo sustav odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Zato je nužno, kako bi se ostvarili ciljeve za 2020., poduzeti veliki broj mjera za razvitak sustava recikliranja i smanjivanje odlaganja otpada. Doradom postojeće regulative može se otvoriti 29.100 radnih mjesta i povećati promet za oko 3 milijarde eura. Kada se prihvati EU strategija za kružno gospodarenje otpadom otvoriti će se još čak 32.400 radnih mjesta uz povećanje godišnjeg prometa za dodatnih 3 milijarde eura. Nastavak u sljedećem broju

SVIBANJ/MAY 2018.

27

STRUČNA LITERATURA

Promocija knjige

Mehanička obrada

čvrstog otpada Kao rezultat suradnje hrvatske znanstvene i poslovne zajednice, nastala je knjiga Mehanička obrada čvrstog otpada, autora dr. sc. Zlatka Milanovića i dr. sc. Dinka Sinčića, u izdanju tvrtke Tehnix d.o.o. iz Donjeg Kraljevca. Promocija knjige održana je 9. svibnja 2018. u organizaciji Udruženja komunalnog gospodarstva HGK u Zagrebu

Kružno gospodarstvo – cirkularna ekonomija postaju u svijetu sve siromašnijih resursa općeprihvaćen način postupanja s otpadom, što je Europska unija formalizirala nizom dokumenata donesenih tijekom posljednjih nekoliko godina. Preduvjet ostvarenja tog koncepta i načina postupanja jest primjena postupaka obuhvaćenih terminom mehanička obrada (MO). Njome se iz otpada izdvajaju uporabljive sirovine, što je pretpostavka za pretvaranje otpada u resurs i zatvaranje kruga koji oslikava pojam kružne ekonomije. Iz tih načelnih postavki proizašla je nakana autora ovog priručnika da stručnjacima i drugim zainteresiranim na jednom mjestu daju uvid u svu raznolikost stručnog područja mehaničke obrade otpada. Naime, područje gospodarenja otpadom postalo je posljednjih godina iznimno važno ne samo iz ekoloških već i iz širih gospodarskih razloga. Unatoč tome odgovarajuća stručna i znanstvena promišljanja u nas su nedostatna. Monografije o specifičnim tehničkim aspektima obrade i postupanja s otpadom na hrvatskom jeziku nema. Nakana je stoga ovog teksta popuniti tu prazninu i potaknuti i druge stručnjake na slične poduhvate. Uz tehničke aspekte važan

28

SVIBANJ/MAY 2018.

je i stručno terminološki jer su za mnoge pojmove predloženi hrvatski nazivi. Broj uređaja, strojeva, usavršenih već poznatih i razvijenih novih tehnika mehaničke obrade te proizvođača odgovarajuće opreme iznimno je velik. Zbog toga je u tekstu naveden niz literaturnih referenci o pojedinim temama i web adrese predstavljenih proizvođača opreme što može svim zainteresiranima olakšati nalaženje dodatnih informacija u skladu s njihovim konkretnim potrebama i željama. Želja je autora da se priručnik koristi i u nastavi predmeta povezanih s gospodarenjem otpadom. U uvodnom poglavlju priručnika definiran je pojam mehaničke obrade otpada i posebno prikazan njen značaj u kontekstu koncepta kružne ekonomije. Definirani su najčešći parametri karakterizacije pojedinačnih mehaničkih operacija kao što su djelotvornost i učinkovitost, te navedene formule za karakterizaciju performanse mehaničke obrade. Također su objašnjeni izvori i tipovi rizika vezanih za provedbu postupaka mehaničke obrade. Tekst je potom strukturiran prema vrsti mehaničke obrade odnosno mehaničkim operacijama, koje se mogu odvijati u većem ili manjem obimu u svim propisima definiranim građevinama i u njima ugrađenim odgovarajućim postrojenjima i uređajima. Svaka mehanička operacija predstavljena je opisom principa rada odgovarajućih strojeva, određenim teoretskim podlogama fizičkih procesa koji se pri tome zbivaju te ukazivanjem na praktične aspekte. Sve je to ilustrirano uređajima raznih proizvođača, njihovom slikom, opisom rada te

prikazom tehniÄ?kih parametara. Sistematizirana saznanja o mehaniÄ?koj obradi dopunjena su trĹžiĹĄnim aspektima vezanim za mogući plasman dobivenih produkata. Postupak mehaniÄ?ke obrade obiÄ?no zapoÄ?inje svojevrsnom pripremom za postupke sortiranja i druge „fine“ odnosno specifiÄ?ne obrade koji slijede. To su tehnike usitnjavanja (poglavlje 2.) i prosijavanja (poglavlje 3.), koje se meÄ‘utim koriste i za konaÄ?nu obradu produkata prethodnih operacija u skladu sa zahtjevima trĹžiĹĄta odnosno krajnjeg korisnika (npr. usitnjavanje goriva iz otpada). Opisane su fiziÄ?ke osnove usitnjavanja te definirane sile koje djeluju na predmet podvrgnut takvoj operaciji te stupnjevi usitnjavanja kao deskriptori procesa. NaÄ?injena je podjela ureÄ‘aja prema tipovima mehaniÄ?kih operacija koje obavljaju ĹĄto je ilustrirano konkretnim primjerima. Prosijavanje je razdvajanje predmeta/Ä?estica po veliÄ?ini pa je to jedna od najÄ?eťćih operacija obrade otpada. Kako su forme i naÄ?ini izvedbe te operacije razliÄ?iti, raznolik je i velik broj odgovarajućih ureÄ‘aja koji su vrlo detaljno prikazani zajedno sa shemama njihova rada i karakteristiÄ?nim parametrima. Posebno je navedeno o Ä?emu ovise uÄ?inci prosijavanja. IzloĹžene su teoretske podloge i odgovarajući izrazi za izraÄ?un veliÄ?ina koje karakteriziraju prosijavanje. U Ä?etvrtom su poglavlju opisane tehnike i ureÄ‘aji za razdvajanje pomoću zraka i kapljevina. Potom su posebno detaljno opisani razliÄ?iti aspekti magnetskih separatora i primjene metoda magnetskih separacija te onih tehnika koje koriste efekt vrtloĹžnih struja (izdvajanje ne-feromagnetiÄ?nih materijala) te ureÄ‘aji razliÄ?itih proizvoÄ‘aÄ?a konstruiranih koristeći fenomene magnetiÄ?nosti i vrtloĹžnih struja. U petom su poglavlju opisani strojevi koji se najÄ?eťće koriste u mehaniÄ?koj obradi biootpada odnosno proizvodnji komposta kao ĹĄto se homogenizatori, prevrtala, mijeĹĄala biorazgradljivog otpada te dinamiÄ?ki komposteri. Strojevi za buĹĄenje, zbijanje (preskontejneri), omatanje i baliranje opisani u poglavlju 6. vaĹžni su dijelovi cjelovitih sustava obrade otpada. Sustavi za sortiranje prikazani u poglavlju 7. detaljno prikazuju objedinjenu primjenu opisanih tehnika u kompleksnim postrojenjima obrade otpada kojima je cilj postizanje maksimalnog stupnja izdvajanja korisnih sirovina. Pokazano je kako sortiranje plastike, papira i stakla omogućuje ne samo postizanje Ä?istoće produkata koji postaju sekundarne sirovine, već i znatno viĹĄe cijene na trĹžiĹĄtu. U tom je kontekstu istaknut razvoj novih tehnika i tehnologija i prikazana njihova primjena na konkretnim postupcima razdvajanja otpada (npr. primjena triboelektriÄ?nog efekta za razdvajanje plastike, primjena fluorescencije x-zraka na izdvajanje olovnog stakla, aluminija nehrÄ‘ajućeg Ä?elika, bakra iz smjese metalnog otpada i dr.). Posebno je predstavljena primjena robotiziranih sustava, koji s jedne strane sve viĹĄe preuzimaju posebno teĹže mehaniÄ?ke poslove, a s druge strane povećavaju brzinu razdvajanja te kvalitetu i Ä?istoću dobivenih produkata primjenom opisanih novih tehnika. Opisani su i primjeri potpuno automatiziranih sustava razdvajanja mijeĹĄanog komunalnog otpada koji su izvedeni kao industrijski pogoni. SkladiĹĄta, bunkeri, prijenosne trake te dozatori omo-

Neprimjereni naÄ?in ruÄ?nog sortiranja komunalnog otpada na neureÄ‘enom odlagaliĹĄtu

gućuju nesmetano odvijanje procesa mehaniÄ?ke obrade, pa su opisani u poglavlju 8. Proizvodnja goriva iz otpada jedno je od posebno vaĹžnih primjena mehaniÄ?ke obrade (poglavlje 9.). Uz postupke proizvodnje, opisana je i povijest nastanka nazivlja i normi, prednosti koriĹĄtenja te ekonomski razlozi za koriĹĄtenje zamjenskih, alternativnih goriva. TroĹĄkovi ureÄ‘aja i postrojenja za mehaniÄ?ku obradu zavise od konkretnih karakteristika sustava. Kao orijentacijske veliÄ?ine u poglavlju 10. prikazani su dostupni podaci nekih izgraÄ‘enih sustava, kao i raspon cijena nekih ureÄ‘aja. U zavrĹĄnom, jedanaestom poglavlju, opisani su primjeri nekih postojećih postrojenja s velikim udjelom mehaniÄ?ke obrade otpada.

.217$.7 =$ 1$58'ĂŚ%8 .1-,*(

0HKDQLĀND REUDGD ĀYUVWRJ RWSDGD $XWRUL GU VF =ODWNR 0LODQRYLÞ GU VF 'LQNR 6LQĀLÞ ,]GDYDĀ 7HKQL[ G R R

.QMLJD VH PRçH QDUXÄ€LWL SR FLMHQL RG NQ ]D +UYDWVNX SRĂĽWDQVNL WURĂĽNRYL .RQWDNW %XVLQHVV 0HGLD &URDWLD G R R VX]DQD NRYDFLF#EPFURDWLD KU 7

SVIBANJ/MAY 2018.

29

PREDSTAVLJAMO

FAUN

FAUN noviteti na sajmu IFAT 2018 Na vodećem svjetskom sajmu za komunalnu infrastrukturu IFAT 2018, održanom od 14. - 18. svibnja u Münchenu, FAUN grupa se predstavila izlagačkim konceptom fokusiranim oko tri glavna područja: alternativne tehnologije pogona, digitalna rješenja za logistiku otpada i čišćenje cesta te novi podizači za kontejnere. Osim navedenih inovacija, FAUN prezentacija zaokružena je predstavljanjem brojnih poboljšanja i novosti na postojećim proizvodima koji u poslovanje korisnika donose novu učinkovitost

Nulta stopa emisije za komunalna vozila E-ROTOPRESS - prvi put je, suradnjom tvrtki FAUN i VOLVO, predstavljeno serijsko vozilo nulte emisije štetnih plinova i čestica

Volvo je izradio prvo električno podvozje na bateriju koje se kombinira s FAUN-ovom električnom E-ROTOPRESS nadogradnjom. Skalabilni kapacitet baterije omogućuje tihu vožnju vozila bez stvaranja emisija, a u vožnji se istovremeno napaja i nadogradnja. Vozilo za odlaganje otpada pogonjeno je s dva elektromotora s maksimalnom snagom od 370 kW (kontinuirani izlaz od 260 kW) i dvobrzinskim mjenjačem iz Volva. Litijionske baterije se koriste za pohranu energije. BLUEPOWER je "in-house" razvijeni koncept električnog pogona koji kombinira tehnologiju vodikovog goriva i baterije. Tijekom sakupljanja otpada, vozila se često moraju zaustaviti što je ponekad i svakih nekoliko metara u gusto naseljenim područjima. S konvencionalnom nadogradnjom gubilo se mnogo energije tako da je sada energija kočenja pohranjena u baterije i koristi se za ubrzavanje. Kao rezultat toga, vozila koriste do 40 % manje energije, tiša su te je emisija štetnih plinova i čestica svedena na minimum.

BLUEPOWER - vozilo za zbrinjavanje otpada i čistilica u jednom, s električnim pogonskim sustavom koji kombinira baterije i tehnologiju pretvorbe vodika u el. energiju za optimalne rezultate

Digitalna transformacija poslovanja KOCO connect

manjenje emisija štetnih čestica i plinova koje proizvode komunalna vozila važna je tema brojnih stručnih rasprava i imperativ u poslovanju suvremenih komunalnih tvrtki. Sukladno tome, FAUN je predstavio rješenja s alternativnim pogonskim tehnologijama koja već danas mogu dati značajan doprinos očuvanju okoliša u zagađenim gradovima i urbanim područjima, a svakako će značajno utjecati na praksu prikupljanja, odlaganja i prijevoza otpada u skorije vrijeme.

30

SVIBANJ/MAY 2018.

FAUN se udružio s tvrtkom KOCO solutions kako bi iskoristio prednosti digitalne transformacije. Razmišljalo se o primjeni koncepta koji će povećati razinu učinkovitosti za kupce, a istovremeno smanjiti onečišćenje okoliša i troškove. KOCO connect je telematski sustav posebno dizajniran za vozila za sakupljanje otpada. Jedna od njegovih ključnih značajki jest da je vozilima za sakupljanje otpada omogućena inteligentna komunikacija s kontejnerima i spremnicima za odlaganje preko senzora koji očitava razine punjenja. Na taj način vozila pristupaju samo spremnicima koji se trebaju isprazniti što optimizira cijeli poslovni proces i troškove. U budućnosti će KOCO connect biti ugrađen u sve FAUN nado-

gradnje što će omogućiti i napredne funkcionalnosti, primjerice da komunalne tvrtke lakše planiraju svoje rute sakupljanja otpada ili optimiziraju servis i održavanje.

Sada korisnici uz nadogradnju mogu nabaviti i podizač iz istog izvora, što će svakako pozitivno utjecati na njihovo zadovoljstvo

Skylift, Skylift X i Barlift novi podizači za kontejnere FAUN je u Njemačkoj po prvi puta predstavio vlastiti segment proizvodnje, nove podizače za kontejnere za vozila sa stražnjim utovarom. Razvoj i tehnologija ovih proizvoda utemeljeni su na dugogodišnjem iskustvu Ecotec grupe što je omogućilo FAUN-u da ponudi provjerenu i sofisticiranu tehnologiju. SKYLIFT je prvi integrirani automatski podizač na visokoj razini koji teži tek 590 kg. SKYLIFT X je izmjenjivi automatski podizač na visokoj razini priključen preko DIN okvira. BARLIFT je podizač za korištenje na nižim razinama, prikladnim za kombiniranu uporabu automatskog podizanja kontejnera ili za ručni utovar. Ovi podizni uređaji imaju moderan dizajn s integriranim sustavima fotoaparata i svjetlima. Strateška odluka da se uz nadogradnju sada i podizač može nabaviti iz jednog

izvora svakako će utjecati na zadovoljstvo korisnika i povećanje potražnje jer se korisniku omogućuje ostvarivanje dodane vrijednosti u vidu pojednostavljenja sastavljanja nadogradnje, ali i optimizacije operativnih troškova.

Ostali predstavljeni noviteti uključuju 1

2

3

1 - Novi FAUN FRONTPRESS elegantnog dizajna, jednostavniji za čišćenje, nosivosti veće od 690 kg 2 - FAUN Compact VARIOPRESS s uskom (2,2 m) šasijom, BARLIFT podizačem kontejnera, volumen utovarnog prostora 11 m³, idealan za upotrebu u prostorima ograničenih manevarskih sposobnosti 3 - FAUN Compact ROTOPRESS kompaktnih dimenzija (2,2 m širine, 3 m visine), volumen utovarnog prostora 8 m³, nosivosti 4000 kg

SVIBANJ/MAY 2018.

31

STRUČNA INFORMACIJA

Caterpillar

Specijalizirani CAT za manipuliranje materijalima Caterpillarovi bageri za manipuliranje materijalima MH3022, MH3024 I MH3026 ciljano su konstruirani strojevi. Aktualni modeli vrhunac su inženjerskog prilagođavanja strojeva specifičnim industrijskim aplikacijama

oboljšanja za 2018. godinu povećavaju sveukupne performanse stroja, njihovu svestranost, sigurnost u radu pa tako i skraćuju vrijeme potrebno za povrat uloženih sredstava. Dobar primjer prilagodbe specifičnoj namjeni i brzog povrata investicije je opcija da korisnik koji će stroj namijeniti manipuliranju lakših materijala može kupiti verziju s užim podvozjem ili da korisnik koji planira radove u skučenom prostoru može kupiti verziju stroja sa skraćenim prednjim spojkama. Cat MH3022 dobar je primjer agilnog stroja koji se odlično nosi sa zadaćama u ograničenom prostoru. Konkretne zadaće u kojima se ovaj stroj izvrsno ponaša su sortiranje i manipuliranje otpadom u zatvorenom prostoru. U isto vrijeme MH3022 pruža fleksibilnost izborom dvije različite ruke – ruke od tri ravna

Izvrsnu preglednost osigurava podizna kabina s velikim staklenim površinama i snažnim LED radnim svjetlima

32

SVIBANJ/MAY 2018.

T bageri

elementa i ruke s dva prema dolje pokretna elementa. Kompaktno podvozje je dovoljno široko da stroju pruži izvrsnu stabilnost, a centralna pozicija hvatišta ruke nudi jednake sposobnosti i stabilnost pri radu s prednje i stražnje strane stroja. Kad je prostora dovoljno MH3024 je idealan stroj za manipuliranje otpadom, radove na recikliranju i prebacivanje krupnih materijala. Cat MH3024 ima dug dohvat zahvaljujući dugačkoj prednjoj spojki, a kupac može birati između više podvozja. Podvozje široko 2,75 metara sasvim je dovoljno za rad u tipičnim situacijama kada nije nužna izvanredna stabilnost stroja i kad se ne dižu ekstremne mase. Isto podvozje može se izabrati i za MH3026. Centralno postavljen hvat ruke stroja omogućava iste sposobnosti i stabilnost za rad preko prednjeg i preko zadnjeg dijela stroja.

Prilagodljiv dizajn Kada poslovi zahtijevaju dizanje velike mase i stroj se planira koristiti u velikom rasponu različitih zadaća, odličan izbor je MH3026. Glavna karakteristika ovog stroja je duga MH ruka koja se nudi u tri duljine – od 4.9 metara do 5.9 metara. U ponudi su i tri ruke s ravnim elementima te tri veličine podvozja. Prilagodljivi dizajn ovih bagera za manipuliranje materijalima vidi se i u njihovoj prilagodbi što jednostavnijem transportu. Dvije nove ruke za MH3022 i za MH3026 duge od 4.5 metra do 5.5 metara ne moraju se skidati sa stroja prilikom transporta. Pri transportu strojevi neće prelaziti visinu od četiri metra. Novost na ovim strojevima je i nož za guranje materijala s prednje strane podvozja koji je dostupan na svim varijacijama podvozja. Nož je ugrađen da operateru omogući čišćenje radne pozicije bez potrebe da se za tu zadaću angažira drugi stroj. Rad na čistoj površini produžava vijek trajanja guma, ali i cijelog stroja.

I do 15% niža potrošnja goriva Efikasnost stroja bitno je poboljšana i novim hvataljkama s više krakova. Hvataljke GSV520 i GSV 520 GC ciljano su razvijane za strojeve MH3022, MH3024 i MH3026. Zbog te prilagođenosti mogu značajno doprinijeti manjoj potrošnji goriva u radu – do 15 posto manjoj u nekim situacijama. Manja masa ovih hvataljki utječe na njihovu trajnost i povećava produktivnost rada. Veća trajnost dobivena je lijevanjem dijelova koji su se na prijašnjim modelima varili. Hvataljke su pogodne za manipuliranje različitim materijalima, uključujući i rezani metalni otpad, duge strukturne grede, karoserije automobila i kruti otpad kakav nalazimo često u stanicama za recikliranje. Sigurnost i zdravlje operatera na visokom su mjestu liste prioriteta pri razvoju novih bagera MH serije. Tu se posebno ističe Advanced Cab Filtration sustav dostupan kao opcija integrirana u proizvodnji stroja. Ovakav sustav je nužan pri radu u zatvorenim prostorima kada je provjetravanje ograničeno, ali valja ga izabrati i na strojevima koji će raditi u prašnjavim i toksičnim uvjetima. S ovim sustavom nema potrebe za dodavanjem sustava filtracije trećih proizvođača koji se nisu

Advanced Cab Filtration sustav dostupan je kao dodatna opcija koja je nužna pri radu u zatvorenim prostorima te u prašnjavom ili toksičnom okruženju

Efikasnost je bitno poboljšana i novim hvataljkama s više krakova - GSV520 i GSV 520 GC - ciljano razvijenima za ove strojeve uvijek najbolje uklapali u strojeve. Druga značajka sigurnosti i udobnosti je Easy Cab Access opcija tj. instalacija stepenica na prednjoj i stražnjoj strani podvozja. Dodatne informacije o ovim strojevima dostupne su kod ovlaštenog Caterpillarovog zastupnika, tvrtke Teknoxgroup Hrvatska (www.teknoxgroup.com).

SVIBANJ/MAY 2018.

33

STRUČNA INFORMACIJA

Bokashi Organico

Kružna ekonomija

počinje doma Tvrtke Skaza iz Velenja i Gradatin iz Sesveta kroz suradnju s gradom Osijekom u sklopu projekta "REGION2SUSTAIN" isporučile su preko 5.000 kompostera tamošnjim stanovnicima iz stambenih zgrada

omunalni otpad, njegovo razvrstavanje i zbrinjavanje te u konačnici kružno gospodarstvo, aktualne su teme kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini. Krajem 2015. godine Europska komisija prihvatila je akcijski plan za kružno gospodarstvo, a u siječnju ove godine donijela je dodatni set mjera kao dio stalnih napora da se europska ekonomija transformira u održivu ekonomiju. Jednostavnim rječnikom rečeno, na uspostavu sustava kružnog gospodarstva potrebno je gledati kao na ponovno iskorištavanje postojećih resursa. Na taj način produžuje se vijek trajanja resursa, smanjuje se otpad i štiti okoliš, a u konačnici, dajući im novu svrhu ostvaruju se uštede. Postavljanje temelja te uključivanje niza sudionika na svim razinama, od lokalnih do državnih, nužno je za uspostavu ovakvog sustava, a uloga poduzeća i pojedinaca je nemjerljiva. Kada se govori o postavljanju temelja, misli se na cjelokupni proces od odvojenog prikupljanja, zbrinjavanja tako prikupljenog otpada, njegove obrade i ponovnog iskorištavanja. Nije dovoljno samo odvojeno prikupiti otpad, nužno je znati kako i kamo dalje s tim otpadom, odnosno tko su potencijalni korisnici te "nove" sirovine.

Očigledan, ali neujednačen napredak Brojevi o kojima govorimo uistinu nisu mali. Tako se prema nedavno objavljenim podacima Eurostata za 2016. godinu u Europskoj uniji prosječno na godišnjoj razini proizvede 480 kg komunalnog otpada po osobi i dok su neke zemlje već postigle zavidne rezultate u recikliranju, neke su tek na svojim počecima. Ukupno gledajući, u Europskoj uniji se u 2016. godini recikliralo 30 % otpada, 27 % je spaljeno, 25 % je zbrinuto na odlagalištima, a 17 % je kompostirano. Napredak je očigledan ako ovo usporedimo s 1995. godinom kada je tek 17 % komunalnog otpada reciklirano. Njemačka koja je 2016. godine dvije trećine (66 %) reciklirala i kompostirala te Austrija s 59 % predvode zemlje EU-a u ovom pozitivnom trendu. Kao primjer iz hrvatskog susjedstva tu je upravo Slovenija, koja je svoj komunalni otpad počela odvojeno prikupljati i prije samog ulaska u Europsku uniju. Nakon ulaska, vjerojatno potaknuta EU direktivama, Slovenija još dosljednije odvaja komunalni otpad te se nalazi iznad prosjeka EU sa 42,7 % recikliranog komunalnog otpada. Isto tako, vrlo bitan pokazatelj je i podatak kako je u Sloveniji u sedam godina, otkako

34

SVIBANJ/MAY 2018.

Spremnik za kompost Bokashi Organico može se držati u svakoj kuhinji. Malen je i ne zauzima mnogo prostora a dovoljno je velik za pražnjenje samo dva puta mjesečno

je na snazi direktiva Europske unije, smanjena godišnja proizvodnja komunalnog otpada za 70 kilograma po osobi, odnosno pala je sa 481 kg na 418 kg. Svakako je izazov promjena nacionalne i lokalne kulture upravljanja otpadom te je potrebna edukacija na svim razinama o pogodnostima koje ovakav način upravljanja otpadom donosi. No, ekološki osviještena i angažirana kućanstva moraju imati komunalni sustav koji će ih podržati.

pora i rješenje, što mali kućni komposteri svakako jesu. S nadom da će uskoro i drugi gradovi u Hrvatskoj slijediti primjer Osijeka, partnerske tvrtke Skaza i Gradatin ostaju aktivne s Bokashi Organico programom i vrlo rado će pomoći općinama, komunalnim poduzećima i građanima Hrvatske na putu približavanja kružnom gospodarstvu.

Suradnja grada Osijeka, slovenske tvrtke Skaza i hrvatske tvrtke Gradatin za "zeleni grad" Recikliranje i kružno gospodarstvo nisu nove teme u Hrvatskoj, ali naravno da se pristup razlikuje od grada do grada. Kao pozitivan primjer svakako se može navesti suradnja tvrtki Skaza iz Velenja i Gradatin iz Sesveta s gradom Osijekom, u sklopu jednog većeg projekta pod nazivom "REGION2SUSTAIN". Suradnja se zasnivala na adekvatnom zbrinjavanju biorazgradivog otpada uz pomoć kompostera Bokashi Organico, namijenjenog upravo korištenju u kućanstvima. Komunalno poduzeće Unikom je besplatno podijelilo preko 5.000 kompostera stanovnicima više stambenih zgrada. Inače, i sam komposter je napravljen od recikliranog materijala. Koristeći komposter građani kao popratni proizvod dobivaju kompost vrhunske kvalitete, gnojivo za cvijeće i tekućinu za odčepljivanje. Grad ne samo da je smanjio otpad, već i troškove transporta koji su niži zbog smanjenog volumena biootpada. Osijek je primjer kako su građani itekako ekološki osviješteni i voljni sudjelovati u ovakvim projektima kada im se ponudi adekvatna pot-

Inovativnost i desetogodišnje iskustvo tvrtke Skaza rezultirali su novom generacijom Bokashi Organico spremnika za kompost izrađenih od recikliranih materijala

SVIBANJ/MAY 2018.

35

SPONZORIRANI PRILOG

NIKAD NE ODUSTAJEMO 2' &,/-$ .2-, æ(/,02 3267,ý, =$'292/-$1 .83$& JE NAŠINTERES

352,=92',02 6(59,6,5$02 , 2'5æ$9$02 63(&,-$/1$ .2081$/1$ 92=,/$ (.2081$/ .$3$&,7(7$ m3

,63258.$ .2081$/12* 92=,/$ (.2081$/ 7,3 7(+1,; 0(5&('(6 %(1= 75$-1$ )81.&,21$/1267 ± %5=, 6(59,6 ± 0$/$ 32752ä1-$ *25,9$

1$=29,7( 1$6 , (),.$612 5,-(ä,7( 9$ä 352%/(0 273$'$ www.tehnix.com, tel. +38540650100, e-mail: tehnix@tehnix.com

SPONZORIRANI PRILOG

6257,51,&$ =$ 5(&,./$æ8 , %$/,5$1-( 6,529,1$ 35,.83/-(1,+ ,= 35,0$51( 6(/(.&,-( Postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) je graðevina za gospodarenje otpadom namijenjena razvrstavanju, mehanièkoj obradi i skladištenju odvojeno prikupljenog komunalnog otpada.

RUÈNA SORTIRNICA TIP TEHNIX KAPACITETA DO 1 t/h BALIRANJE SIROVINA U BALE VEZANE æ,&20 6$ 93% 6$ ,/, 5$'1,+ 0-(67$

RUÈNA SORTIRNICA TIP TEHNIX KAPACITETA DO 1.5 t/h BALIRANJE SIROVINA U BALE VEZANE æ,&20 6$ +3% 6$ ,/, 5$'1,+ 0-(67$

EKO SORTIRNICA TIP TEHNIX KAPACITETA DO 2.5 t/h BALIRANJE SIROVINA 8 %$/( 9(=$1( æ,&20 6$ $3% 6$ ,/, 5$'1,+ 0-(67$

7(+12/2ä.$ /,1,-$ =$ 5(&,./$æ8 .2081$/12* 273$'$ 326752-(1-( =$ 6257,5$1-( 2'92-(12 35,.83/-(12* 273$'$ *5$'$ 35(/2*$ Prema Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2017. - 2022., sortirnica ili postrojenje za sortirane i balirane sirovine iz odvojeno prikupljenog otpada trebaju biti pravilno dimenzionirane za prihvat, sortiranje i baliranje te skladištenje EDOLUDQLK VLURYLQD ]D WUçLåWH 3URVWRUL ]D VRUWLUQLFH moraju biti ventilirani zbog koncentracije plinova. NAPUTAK PGO RH strana 48 toèka 3.1.2.

6$9-(78-(02 ± ,=5$Ä„8-(02 ,'(-1( , */$91( 352-(.7( =$ 6257,51,&( 7,3$ 7(+1,;

STR ST RU UČ ČN NA IN INF NFO OR RMA MACIJA CIJ CI JA A

AAllfa fatteeh eekkol olooggiijja i een neerrggeettiikkaa

Učinkovito o i eko - tricikl s pomoćnim el Slijedom potreba komunalnih društava i potpore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke nudi učinkovit i ekološki prihvatljiv radni stroj za ulične pometače - tricikl s pomoćnim elektromotornim pogonom

Brojne reference iz domaćih komunalnih društava potvrđuju praktičnost i kvalitetu tricikala s pomoćnim elektromotornim pogonom

38

sluge čišćenja pješačkih zona i održavanje higijene zelenih javnih površina i parkova, cvjetnica na kružnim tokovima, biciklističkih staza, plaža, tržnica, groblja i sl., može se obavljati učinkovito i bez utjecaja na okoliš, bez korištenja fosilnih goriva i bešumno, bez buke pogonskog motora. A sve to uz neznatne troškove električne energije.

SVIBANJ/MAY 2018.

Komunalni tricikl bez ikakvog napora za vozača savladava uspone do 30% s ukupnom bruto masom i do 300 kg (vozač, tricikl i komunalni otpad). Sa istom masom se bez problema i zaustavlja na nizbrdicama. Opremljen je nosačem polietilen-

Tvrtka Alfateh ekologija i energetika osigurava i kvalitetan servis te opskrbu originalnim rezervnim dijelovima

skog spremnika volumena 240 litara, nosačem metle, lopatice i štipalice. Punjenje vlastitih litijevih baterija obavlja se svakodnevno nakon smjenskog rada, a autonomija kontinuirane vožnje iznosi 4,5 sata. Brzina kretanja je limitirana, do 20 km /h.

Robusna i sigurna konstrukcija Robusna, čvrsta, stabilna i odlično upravljiva, čelična zglobna konstrukcija komunalnog tricikla u potpunosti za-

Konvencionalni mehanički komunalni tricikli s jednim ili dva polietilenska spremnika od 120 litara i danas imaju svoje mjesto na tržištu

loško rješenje

ektromotornim pogonom dovoljava potrebe korisnika. Svi pneumatici su širokog trapa i na čeličnim naplacima s inox žbicama. Prednji kotači su opremljeni ručno upravljivim bubanj kočnicama, s blokadom za parkiranje, a zadnji s nožnom disk kočnicom. Za sigurnu vožnju tricikla bitno je lako i sigurno pokretanje kao i zaustavljanje u prometu. Sva je rasvjeta na triciklu izvedena s led žaruljama, a reflektirajuće naljepnice i katadiopteri uz reflektirajući prsluk vozača jamče sigurno uočavanje tricikla u prometu, čak i kada su dani kratki, vrijeme loše, a vidljivost slaba. Na triciklu je ugrađen čelični pretinac za osobne stvari vozača.

nim kupcima i osiguralo je dobru poslovnu suradnju, posebno kad se radi o servisu i brzoj isporuci originalnih rezervnih dijelova. Komunalni tricikli s elektromotornim pogonom proizašli su iz izvedbe konvencionalnih mehaničkih komunalnih tricikala s jednim ili dva polietilenska spremnika od 120 litara koji i danas imaju svoje mjesto na tržištu. Dodatne informacije o ovim komunalnim triciklima dostupne su u tvrtki Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke (www.alfateh-rijeka.hr).

Komunalni tricikl s elektromotornim pogonom bez ikakvog napora za vozača savladava uspone do 30% s ukupnom bruto masom i do 300 kg

Neprekidno usavršavanje proizvoda Osim osnovne izvedbe komunalnog tricikla sa spremnikom obujma 240 litara, proizvodni program obuhvaća i izvedbu s mrežastim, kvadratnim spremnikom volumena 0,75 m3 ili 750 litara, za prikupljanje reciklažnog otpada iz trgovina, kafića i restorana u gradskim četvrtima, gdje je potpuno zabranjen promet motornim vozilima. Višegodišnje isporuke i neprekidna komunikacija s korisnicima na našem tržištu, rezultirale su optimalnim razvojem proizvoda u kontinuitetu, prema sve savršenijoj izvedbi komunalnog tricikla. Stalno unaprjeđenje kvalitete komunalnog tricikla, u skladu sa zahtjevima tržišta, rezultiralo je kontinuiranim višekratnim isporukama Alfatehovim stal-

SVIBANJ/MAY 2018.

39

Komatsu

Komatsu utovarivač WA380-8 Jednostavan, pouzdan i siguran u radu, Komatsu utovarivač WA380-8 iz nove serije 8 je idealan alat za utovar i manipulaciju materijalom

premljen najsuvremenijom sigurnosnom opremom (kamera i sekundarni sigurnosni stop prekidač za zaustavljanje stroja dolaze u paketu kao standardna oprema), novi WA380-8 Komatsu utovarivač nudi pregršt drugih inovacija koje operativne i troškove posjedovanja stroja svode na minimum.

40

SVIBANJ/MAY 2018.

Evo nekih od tih inovacija: • Torqueconverter – pretvarač okretnog momenta je standardna oprema • Smart loader logistic system – potpuno automatizirani sustav kontrole rada motora (pomoću senzora) tijekom utovara materijala

• Širi hladnjak s automatskim reverzibilnim ventilatorom kao standardna oprema • Auto digging system – za optimalan rad rukovatelja korpom: automatski nagib, dizanje i povrat korpe u početni položaj za novi ciklus utovara • Inteligent pedal – sustav prema konkretnim uvjetima rada putem senzora prepoznaje potrebu za jačim (ili slabijim) okretnim momentom motora pri određenom ciklusu rada i na taj način sam regulira potisak na papučicu gasa • Samopodešavajuće automatsko gašenje motora Osim gore navedenih inovacija i opcija koje su postale standardna oprema, kod nove serije utovarivača posebna pažnja je posvećena udobnosti rukovatelja – Komatsu SpaceCab sa standardnim klima uređajem i visokim usisom zraka te povećanim komforom (novo ergonomično Deluxe sjedalo sa zračnim ovješenjem, također kao standardna oprema) osigurava jednu od najtiših unutrašnjosti kabine u ovoj klasi (68 dB buka u kabini). Uz veliki multifunkcionalni monitor za praćenje svih parametara rada stroja i s aktivnim preporukama za rad u cilju postizanja maksimalnih radnih performansi te smanjenja potrošnje goriva, nova serija Komatsu utovarivača nudi u standardnoj opremi Komatsu sustav za praćenje lokacije i rada stroja - Komtrax (uključen u cijenu stroja bez potrebe za ikakvom nadoplatom) te Komatsu CARE program održavanja koji pokriva troškove održavanja stroja do 2.000 radnih sati i osigurava produženo jamstvo na komponente sustava ispuha i pročišćavanja ispušnih plinova do 5 godina/9.000 radnih sati. Dodatne informacije o novoj seriji utovarivača, ali i ostalih strojeva iz Komatsu proizvodnog programa dostupne su kod Komatsu distributera, tvrtke Kuhn Hrvatska.

Kod nove serije utovarivača posebna pažnja je posvećena udobnosti rukovatelja – Komatsu SpaceCab u standardnoj opremi nudi klima uređaj s visokim usisom zraka te povećani komfor

Novi dizajn Komatsu utovarne korpe zahvaljujući većim radijusu olakšava utovar materijala i osigurava bolju popunjenost utovarne korpe

• Novi dizajn Komatsu utovarne korpe – s većim radijusom, za lakši i cjelovitiji utovar materijala i bolju popunjenost utovarne korpe • E-light način rada – sustav samopodešavanja rada motora prema aktualnoj radnoj fazi za maksimalno smanjenje gubitaka u radu hidrauličkog sustava

SVIBANJ/MAY 2018.

41

PREDSTAVLJAMO

PK-PALFINGER KRAN

PK poluprikolica za odgovorno očuvanje okoliša PK-PALFINGER KRAN trenutno proizvodi poluprikolice kapaciteta 53 m3 i 65 m3 za Dubai i Sultanat Oman. Ugovor za isporuku 51 poluprikolice za samokompaktiranje otpada sklopljen je 2016. Do sada je isporučeno 35 poluprikolica koje su u eksploataciji i pokazuju odlične rezultate. Isporuka preostalih 16 poluprikolica planirana je do kraja 2018.

36 poluprikolica isporučenih 2014. u CGO Marišćina i Kaštijun impresionirale su mnoge poslovne partnere, pa su informacije o njima stigle i do Dubaija i zemalja Zaljeva

42

ored generalnog zastupstva hidrauličnih dizalica PALFINGER i ostalih proizvoda PALFINGER grupacije, po čemu je prepoznatljiva na ovim prostorima već četvrt stoljeća, tvrtka PK-PALFINGER KRAN proizvodi prikolice i poluprikolice, te sve veći dio svoje proizvodnje plasira na inozemnim tržištima. Pri tome se koriste materijali i podsklopovi premium kvalitete, u skladu s najnovijim tehničkim dostignućima. Kriza u građevini 2008.

SVIBANJ/MAY 2018.

godine potakla je tvrtku na razmišljanje o širenju proizvodnje na proizvode za komunalni sektor, koji se intenzivno razvija, a svijest o očuvanju okoliša raste. Jedan od projekata koji je u tom duhu osmišljen, bila je poluprikolica za kompaktiranje i transfer komunalnog otpada s pretovarnih stanica do centara za gospodarenje otpadom koji su budućnost za odgovorno očuvanje okoliša. Cjelokupno konstrukcijsko rješenje poluprikolice, kao i sustav upravljanja osmislili su stručnjaci hrvatskog proizvođača PK-PALFINGER KRAN iz Rijeke. Značajni resursi uloženi su u analizu potreba i mogućih rješenja, pri čemu su veliku pomoć pružili stručnjaci Fonda za zaštitu okoliša, te ŽCZGO Marišćina i Kaštijun, koji su svojom stručnošću i angažmanom pomogli da se od niza mogućih rješenja odabere najučinkovitije. Tijekom 2014. godine isporučeno je 36 poluprikolica za regionalne centre za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun. Postignuto tehničko rješenje impresioniralo je mnoge poslovne partnere, koji su informaciju o proizvodu prenijeli u Dubai i zemlje Zaljeva, koje su bile u potrazi za novim rješenjem u zbrinjavanju otpada. Hidraulični cilindri izrađeni su u proizvodnim pogonima grupacije PALFINGER, koristeći najsuvremenija tehnološka rješenja. Pogon i autonoman rad poluprikolice osiguran je putem diesel motora snage 44 kW, a tvrtka PK-PALFINGER KRAN iz Rijeke posebno je ponosna na veliku silu kompaktiranja koja je konstantna cijelom dužinom poluprikolice. Maksimalna nosivost osigurana je korištenjem specijalnih čelika povećane čvrstoće i otpornosti na habanje. Posebna pažnja posvećena je antikorozivnoj zaštiti, kako bi proizvod kroz dugi niz godina eksploatacije ostao nepromijenjen i zadržao svoja prvobitna svojstva. Oslanjajući se na vrlo dobra iskustva PALFINGER grupacije i mogućnost korištenja ovog sofisticiranog postrojenja, tvrtka PK-PALFINGER KRAN za sve veći broj svojih proizvoda koristi suvremeni postupak antikorozivne zaštite kataforezom, što osigurava dugovječnost ovih strojeva i u najtežim radnim uvjetima. Sve informacije o proizvodima mogu se dobiti direktno kod proizvođača: tvrtke PK–PALFINGER KRAN, (www.pk-rijeka.hr).

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.