Tehnoeko 76

godi go dina di na XVV

broojj 76 br broj s paanj sr nj// july ju ly 2018 20 18..

18 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONO/IJA KR7ʒNOG GOSPODARENJA OTPADOM Reportaža s konferencije održane u Poreču

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

PLASTIKA SKAZA, MAZZOCCHIA, KOMPTECH

TEHNIX, RASCO, FARID

GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM U EU ZEMLJAMA

SADRŽAJ

6 16

Vijesti

32

Gospodarenje otpadom

42

Mazzocchia Transfer miješanog

Sajmovi - IFAT 2018

Gospodarenje

komunalnog otpada u

Iskorištavanje vrijednosti

komunalnim otpadom u EU zemljama – II dio

funkciji ekonomičnijeg poslovanja

sadržanih u proizvodnim i potrošačkim ostacima

22

39

45

Novosti iz kompanije Tehnix

Reportaža Konferencija Energija,

Tehnix

40

MUVO: cjelogodišnji radnik za održavanje urbanih sredina

Bokashi Organko

ekologija i ekonomija

Jednostavno rješenje

kružnog gospodarenja

za komunalna poduzeća

otpadom

i građane

RASCO

46

Komptech Bolje razdvajanje uz Komptech Ballistor

Impressum TEHNOEKOO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Izvršni urednik Goran Vrga, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa.

Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

SRPANJ/JULY 2018.

KOLUMNA

RECIKLAŽNO DVORIŠTE – DA I/ILI NE?

48

Farid Farid komunalne nadogradnje za sakupljanje i odvoz otpada

Reciklažno dvorište Prilesje/Maksimir (Zagreb) izvrsno je posjećeno i ispunjeno odvojeno prikupljenim otpadom (otpadnim papirom, biootpadom, građevnim otpadom,…)

Ovo izdanje časopisa Tehnoeko tiskano je na recikliranom papiru.

Prva dva reciklažna dvorišta u RH, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, otvorena su u Zagrebu (Knežija i Zaprešić) i to na lokacijama zatvorenih malootkupnih stanica otpadnog papira. Zanimljivo je, u cilju smanjenja troškova, ta prva reciklažna dvorišta su organizirana u partnerstvu javnog i privatnog sektora (PPP model). U to vrijeme Zagreb je dr. sc. Zlatko Milanović polako dostizao iskustva razvijenih europskih gradova. Tada su započeli i radovi na sanaciji smetlišta Jakuševec, te prvi projekti odvojenog sakupljanja ("od vrata do vrata") biorazgradivog komunalnog otpada u RH (Knežija, PVD, Velika Gorica). Kasnije u Zagrebu dolazi do zastoja u odvojenom sakupljanju, a između ostalog, bez ikakve javne pozornosti "preasfaltirano" je reciklažno dvorište Knežija. Bilo je prvo u Hrvatskoj i vrlo dobro prihvaćeno, ali u novom mileniju "šapatom je palo". Zašto? Zar su ljudi u Zagrebu neekolozi, kad zatvaraju objekt ključan za jednu od prioritetnih mjera gospodarenja otpadom?

Od srpnja 2013. ZOGO (Zakon o održivom gospodarenju otpadom) člankom 35. obvezuje JLS (općine i gradove) da: "…funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području osiguraju prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada…".

Od tada, uz sufinanciranje Fonda (FZOEU), širom Hrvatske se otvaraju reciklažna dvorišta koja više ili manje uspješno rade. Dio prostora u nekim reciklažnim dvorištima se koristi i za otkup te skladištenje otpadne ambalaže. U Zagrebu trenutno postoji 10 reciklažnih dvorišta i 5 mobilnih reciklažnih dvorišta. Pravilnikom o gospodarenju otpadom (studeni 2017.) detaljnije je reguliran način rada reciklažnih dvorišta i mobilnih reciklažnih dvorišta. Vrijedno je istaknuti i dvije/tri nejasnoće: 1. BIOOTPAD - U Pravilniku je kroz Dodatak IV. naznačen popis vrsta otpada koje treba zaprimati u reciklažno dvorište. Između ostalog, u reciklažnom dvorištu, barem dok se ne uspostavi odvojeno prikupljanje na mjestu nastanka, treba omogućiti odvojeno odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada (uključujući svakako i zeleni otpad). Apsolutni prioritet je iskoristiti, a ne odlagati biootpad. Zeleni otpad, osobito kod kuća s okućnicom, nastaje povremeno u većem obujmu. Zato u svakom reciklažnom dvorištu treba postaviti spremnik za biootpad.

2. LOKACIJA - Reciklažno dvorište uvijek se treba nalaziti u blizini središta naselja. Deplasirano je izgraditi reciklažno dvorište kilometrima udaljeno od naselja. Kada nije moguće pridobiti lokaciju u središtu naselja, mobilno reciklažno dvorište (jednostavna mobilna jedinica) može biti dobar (privremeni) kompromis.

3. TROŠKOVI - Svi koji operativno vode reciklažna dvorišta dobro znaju da su u reciklažnom dvorištu troškovi po toni odvojenog prikupljanja otpada izuzetno visoki. Prema ZOGO, članak 8., otpad se može iznimno zbrinuti, a ne oporabiti, i kada su (stavak 2.) "troškovi oporabe višekratno veći od troškova njegovog zbrinjavanja".

ZOGO obvezuje, a Fond sufinancira izgradnju reciklažnih dvorišta. Operativni troškovi ostaju komunalnoj tvrtki i često se zanemaruju. Otvoreno je pitanje, s kojim troškovima zbrinjavanja usporediti troškove odvojenog prikupljanja. Neprijeporno je da nikada ne treba odlagati odvojeno prikupljeni otpad u reciklažnom dvorištu. Otvaranje reciklažnih dvorišta je ogroman pomak ne samo u razvitku odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, nego još i više u razvitku edukacije svekolikog pučanstva. Uz reciklažna dvorišta je naročito važno graditi središta za mehaničku obradu i kompostiranje otpada, te podržavati tržišni utemeljenu suradnju s privatnim gospodarstvom.

SRPANJ/JULY 2018.

5

VIJESTI

Iskaz interesa za nabavku vozila za odvojeno prikupljanje otpada

Komunalna vozila Iride/Canter za komunalno društvo Peovica Omiš Podržavajući projektirani sustav odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu, tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke isporučila je komunalnom društvu Peovica iz Omiša u siječnju 2018. godine jedno, a u svibnju drugo "satelitsko" komunalno vozilo s nadogradnjama talijanskog proizvođača Iride. Oba vozila imaju najveću dopuštenu masu 3.500 kg i kompaktne gabarite. Duljina im iznosi 4.950 mm, a širina 1.710 mm. Opremljena su kiper spremnikom obujma 5 m3. Kvalitetna poslovna suradnja proizašla je iz prepoznavanja korisnosti ovog proizvoda, dobrih eksploatacijskih karakteristika i dobrog servisnog održavanja uz trogodišnje jamstvo. Učinkovitost odvojenog prikupljanja pojedinih frakcija reciklažnog otpada znatno je veća kad se one u fazi transporta ne miješaju, pa nema potrebe iste odvoziti u u sortirnicu već se odmah mogu balirati za predaju/prodaju koncesionaru reciklažnog otpada. U tvrtki Alfateh ekologija i energetika kao jedan od bitnih razloga uspješnog plasmana komunalnih nadogradnji Iride na našem tržištu ističu i odličnu poslovnu suradnju s tvrtkom Star Import iz Zagreba, ekskluzivnim zastupnikom za vozila Fuso Canter, čija su podvozja s Euro 6 motorima vrlo prikladna za komunalnu djelatnost.

NISKOGRADNJA UREĐENJE KRAJOBRAZA

TEHNOLOGIJA MIJEŠANJA I PRIJEVOZA BETONA MANIPULACIJA TERETOM

GOSPODARENJE OTPADOM KOMUNALNO ČIŠĆENJE

VOZILA SPECIJALNE NAMJENE SPECIJALIZIRANA INDUSTRIJSKA RJEŠENJA

U cilju završetka Poziva za dostavu projektnih prijedloga za EU sufinanciranje projekata nabavke vozila za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih korisnih, reciklabilnih materijala, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pozvalo je sve davatelje javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom da im do 20. srpnja 2018. godine dostave podatke o planiranim nabavkama vozila, a sve u cilju definiranja opsega Poziva za dostavu projektnih prijedloga za EU sufinanciranje.

Bilo je potrebno, između ostalog, navesti naziv jedinice lokalne samouprave na čijem području se predviđa korištenje vozila za odvojeno sakupljanje, vrste otpada koje se planiraju prikupljati traženim vozilima te broj i volumen pojedinih vozila s ukupnom procijenjenom vrijednošću nabavke. Ovaj iskaz interesa nije bio obvezujućeg karaktera niti predstavlja uvjet za prijavu za EU sufinanciranje.

Detaljnije na

www.komop.hr p

INTEGRALNA RJEŠENJA ZA KOMUNALNI I GRAĐEVINSKI SEKTOR NABAVA STROJEVA, OPREME I VOZILA | PREVENTIVNI PREGLEDI I SERVIS NA LOKACIJI KORISNIKA | NABAVA I UGRADNJA ORIGINALNIH REZERVNIH DIJELOVA

KOMOP d.o.o., generalni zastupnik u Republici Hrvatskoj za Liebherr, Faun, Goldhofer i Putzmeister Kovinska 21, HR-10090 Zagreb, Tel: +385 (1) 4825 990, Fax: +385 (1) 4825 990, E-mail: info@komop.hr

:!'2%"• • • • • •

):,/e"!• '2!y%6).3+%• -%(!.):!#)*% • /02%-%

6/:),!•)• 25$!2346! .!*!6,*5*%• 3!*!-

02!4%r)• 02/'2!-• ):,/e"% 4EMATSKI•• OKRUGLI•STOLOVI• 4RnIlNE•ANALIZE• • TRENDOVI )NVESTICIJE• •• POSLOVNI•MODELI :AKONODAVSTVO•U• PRAKSI

0REZENTACIJE .OVE•TEHNOLOGIJE•I• RAZVOJ•GRAŒ •STROJEVA• I•OPREME 4RENDOVI•I•RAZVOJ•U• OPLEMENJIVANJU•MIN SIROVINA 'OSPODARSKA•• VOZILA

*) ) !# + •,/ ! .

VIJESTI

Tri Iveco Stralisa X-WAY s Palfinger nadogradnjama za Metis Benussi, ovlašteni zastupnik marke IVECO, isporučio je tvrtki Metis iz Rijeke tri nova kamiona s takozvanim abroll nadogradnjama.

Radi se o novom modelu Iveco Stralis X-WAY AD260X46 s kratkom dnevnom kabinom u 6x2 pogonskoj konfiguraciji. Ovi su kamioni opremljeni nadogradnjama koje čine Palfinger Epsilon dizalica M110Z96 i Palfinger navlakač kontejnera T18. Palfinger Epsilon dizalice M110Z96 dohvata 9,6 metara specificirane su sa polipnim grabilicama SG300 volumena 300 litara. Za lakšu manipulaciju u noćnim uvjetima na grani dizalice montirana su četiri halogena reflektora. Navlakač kontejnera T18 ima pneumatsko osiguranje kuke. Teleskopska kuka ima mogućnost navlačenja kontejnera raznih dimenzija te navlačenja kontejnera na "abroll" prikolice. Montirani navlakač ima mogućnost prihvata kontejnera duljine od 4.250 do 6.630 mm.

Nosivost navlakača je 18.000 kg. Tvrtka Metis djeluje od 1948. godine u području gospodarenja neopasnim i opasnim otpadom na temelju dobivenih dozvola. Metis posjeduje skladišne prostore u Rijeci, Kukuljanovu, Puli, Ogulinu i Otočcu, a u svim podružnicama zapošljavanju preko 150 djelatnika.

Električna flota Renault Trucksa od 3,1 do 26 tona

Renault Trucks je predstavio drugu generaciju električnih vozila koja uključuje dostavni Renault Master Z.E., Renault Trucks D Z.E. te Renault Trucks D Wide Z.E. Dostavni Master Z.E. bit će u prodaji od jeseni ove godine, dok ostala dva modela stižu sljedeće godine. Master Z.E. pokreće elektromotor snage 57 kW i okretnog momenta 225 Nm. Baterije kapaciteta 33 kWh omogućuju realni doseg od 120 km. Renault Trucks D Z.E. ima najveću dopuštenu masu 16 tona te baterije kapaciteta od 200 do 300 kWh (ovisno o izvedbi) s kojima može prevaliti do 300 km. Pomoću 150 kW CCS punjača baterije je moguće napuniti za dva sata, dok s trofaznim 380 V priključkom snage 32 A treba 12 sati. Snaga motora je 185 kW, a moment 425 Nm pri čemu se uz pomoć prijenosa s dvije brzine i diferencijala na kotačima dobiva moment od 16.000 Nm. Renault Trucks D Wide Z.E. ima najveću dopuštenu masu 26 tona te baterije kapaciteta 200 kWh, s kojima može napraviti do 200 km. Ovaj model ima dva motora ukupne snage 370 kW te okretnog momenta 850 Nm, odnosno na kotačima raspoloživih 28.000 Nm. Značaj ovakvih vozila u bliskoj budućnosti će doći najprije do izražaja u gradovima, i to prije svega u komunalnoj djelatnosti.

Emisije iz poljoprivrede i transporta glavni uzrok onečišćenja zraka Emisije iz poljoprivrede i transporta i dalje predstavljaju glavni problem državama članicama Europske unije u ispunjavanju limita onečišćenja zraka dogovorenih u EU i Ujedinjenim narodima. Prema ažuriranim podacima koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA), emisije većine onečišćivača zraka i dalje su u padu, ali emisija amonijaka nastavlja rasti. Zakonodavstvo EU ograničava emisije četiri ključna onečišćivača zraka od 2010. i to dušikovih oksida (NOx), nemetanskih hlapljivih organskih spojeva (NMVOC), sumpornog dioksida (SO2) i amonijaka (NH3), a od 2020. također i finih čestica (PM2.5). Šest država članica EU premašilo je stope za jednu ili više onečišćujućih tvari u 2016. godini. Austrija i Irska prekoračile su gornje granice za NOx i NH3. Hrvatska, Njemačka i Španjolska premašile su svoje limite za NH3. Mađarska je prekoračila gornju granicu za NMVOC. Posebno izvješće Europske agencije za okoliš s ažuriranim podacima iz godišnjeg izvješća o inventaru emisija Europske unije 1990.-2016. prema UNECE Konvenciji o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (LRTAP) pokazuje da su emisije amonijaka porasle treću godinu za redom, i to za 0,4% između 2015. i 2016. Velika većina emisija NH3 potječe iz europskog poljoprivrednog sektora. Emisije su se povećale u 15 država članica EU s tim da prednjače Italija, Velika Britanija i Irska.

Emisije dušikovih oksida (NOx) i sumporovih oksida (SOx) smanjile su se za 3,7%, odnosno 15,1% u cijeloj EU. Općenito, sektor cestovnog prometa najveći je izvor emisije dušikovog dioksida u EU, dok je potrošnja fosilnih goriva u komercijalnom i javnom sektoru te kućanstvima najveći izvor emisija krutih čestica, osobito u nekim zemljama istočne Europe.

VIJESTI

Osigurana sredstva za izradu studijsko-projektne dokumentacije za CGO Zagreb, Orlovnjak i Šagulje

Preko 1,1 milijarde kuna za

Izgradnja Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom važan je segment za uspostavu integralnog sustava gospodarenja otpadom u ovom dijelu Hrvatske, obzirom da se na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije proizvede oko 24 % komunalnog otpada koji nastaje na području Republike Hrvatske. U siječnju ove godine Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Zagrebački centar za gospodarenje otpadom potpisali su ugovor o suradnji pri realizaciji ovoga Centra. Dana 23.07.2018. potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt izrade studijsko-projektne dokumentacije kojim je osigurano 25.500.000 kuna, odnosno 85 % bespovratnih EU sredstava za izradu sve potrebne dokumentacije, kako bi se sama izgradnja CGO Zagreb kroz tri godine mogla prijaviti na EU sufinanciranje. Navedenim sredstvima sufinancirat će se izrada: studije izvedivosti s analizom troškova i koristi, studije utjecaja na okoliš, dokumentacija potrebna za ishođenje lokacijske dozvole, elaborati zaštite okoliša za pretovarne stanice, dokumentacija potrebna za ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola za pretovarne stanice, projektna prijava za osiguranje europskih sredstava, dokumentacija o nabavi radova, usluga i opreme za CGO-e i pretovarne stanice. Isto tako, u Vinkovcima su potpisani Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte izrade studijsko-projektne dokumentacije za regionalne centre za gospodarenje otpadom Orlovnjak i Šagulje, također vrijedni 25.500.000 kuna, koji obuhvaćaju identične stavke. Očekuje se da bi radovi mogli započeti 2021. godine. CGO Šagulje planiran je u mjestu Šagulje kod Nove Gradiške te će obuhvatiti područje Brodsko-posavske, Požeško-slavonske te dio Sisačko-moslavačke županije. Regionalni centar Orlovnjak planiran je na području općine Antunovac te će obuhvatiti područje Osječkobaranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

Kako bi se približili realizaciji preuzetih obveza da se do 2020. godine u Republici Hrvatskoj odvojeno sakuplja i reciklira 50% otpadnog papira, metala, plastike i stakla, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te njegovi suradnici obišli su u prvih šest mjeseci ove godine sve županije u Republici Hrvatskoj gdje su se sastali s petstotinjak čelnika jedinica lokalne samouprave. Na radnim sastancima na kojima su sudjelovali gradonačelnici, načelnici, župani i stručnjaci iz Ministarstva sagledana je trenutna situacija u području gospodarenja otpadom. Tom je prigodom istaknuto kako Ministarstvo zaštite okoliša i energetike putem EU fondova osigurava sufinanciranje infrastrukture potrebne za odvajanje otpada. Ukupna alokacija koja je na raspolaganju je 475 milijuna EUR, odnosno 3,6 milijardi kuna. U tijeku je javni poziv za izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta vrijedan preko 284 milijuna kuna. Nadalje, 365 milijuna kuna vrijedan je natječaj za nabavu spremnika. S obzirom da od 1. siječnja 2019. godine više neće biti moguće odlaganje otpada na odlagališta kakva danas poznajemo, također su osigurana EU sredstva za njihovu sanaciju i zatvaranje. Uskoro se očekuje i raspisivanje natječaja za izgradnju postrojenja za sortiranje, odvojeno prikupljanje otpada i obradu odvojeno prikupljenog biootpada. Za izobrazno-informativne aktivnosti osigurano je preko 47 milijuna kuna. Time su u proteklih godinu dana objavljeni javni pozivi vrijedni 1.148.239.075,00 kuna, čime je za Ministarstvo zaštite okoliša i energetike godina 2018. potvrđena kao godina izgradnje infrastrukture.

gospodarenje otpadom

Potpisan ugovor za projekt sanacije Prijava sanacije Karepovca na retroaktivno EU sufinanciranje Zahvaljujući iznimnim naporima stručnjaka iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a u dogovoru s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije sanacija Karepovca bit će prijavljena na retroaktivno EU sufinanciranje iz Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020." Trenutno ugovoreni radovi u I. fazi sanacije vrijedni su oko 68 milijuna kuna, od čega bi 85 % prihvatljivih troškova moglo biti sufinancirano EU sredstvima. Očekuje se da će odluka o sufinanciranju sanacije biti donesena sredinom listopada, nakon objave ograničenog poziva i izrade projektne prijave od strane Grada Splita, a u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Godišnje se oko 135 tisuća tona otpada s područja Splita i 19 okolnih općina i gradova odloži na Karepovcu. Radovi na sanaciji započeli su u studenom prošle godine, a rok za završetak prve faze koja predviđa izgradnju novih ploha s iskopom i premještanjem postojećeg otpada, uz izgradnju prateće infrastrukture, je 30 mjeseci.

10

SRPANJ/JULY 2018.

jame Sovjak Napokon je 13. srpnja 2018. potpisan ugovor kojim je osigurano 320.593.075,06 kn bespovratnih EU sredstava, odnosno 85% ukupne vrijednosti projekta. Korisnik bespovratnih sredstava je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji osigurava i preostalih 15% ukupno potrebnih sredstava do ukupno procijenjene vrijednosti projekta od 377.168.323,06 kn. Projekt sanacije jame Sovjak uključuje vađenje plutajućih ugljikovodika, prijevoz i spaljivanje izvan Hrvatske, iskop taloga/katrana, predobradu vapnom, transport i spaljivanje izvan Hrvatske te potpuno zatrpavanje jame obrađenim materijalom i inertnim materijalom iz Hrvatske i zatvaranje s gornjim odvodnim sustavom.

Bokashi Organko Biološki otpad kod kuće je izvor i energija za novi život. Bokashi Organko, domaći kuhinjski komposter, omogućuje odvajanje i skladištenje organskog otpada gdje se proizvodi. U kuhinji, u vrtu, na balkonu.

Bokashi Organko stvara prvi korak prema kružnom gospodarstvu

Bokashi Organko za kućne korisnike Za sve vrste biološkog otpada Bez truljenja, bez mirisa, bez insekata Prvoklasna osnova za kompost Fermentacijska tekućina je za j j izvrsno gnojivo g j cvijeće, voće oće i povrće Upotreba fermentacijske tekućine za čiščenje odvoda

Podiže kvalitetu života, ugled svoje četvrti, čime se povećava i vrijednost njihovih nekretnina.

Bokashi Organko za JLS i komunalna poduzeća Sustavna integracija stanovništva u prikupljanju biorazgradivog otpada Veći postotak prikupljenog bio otpada, manji volumen Manja frekvencija odvoza komunalnih poduzeća, niži troškovi Obrada i recikliranje biorazgradivog otpada Korištenje komposta u kompostanama - gnojiva od peleta - i u proizvodnji plina - pretvaranje u bioplin Monetizacija konačnog proizvoda biorazgradivog otpada Uvođenje kružnog gospodarstva i povećanje održivog faktora

Proizvodi: Plastika Skaza, Selo 22, 3320 Velenje www.skaza.si Ekskluzivni zastupnik za Hrvatsku Gradatin, Livadarski put 19, 10360, Sesvete Telefon: +385 1 2908 121, www.gradatin.hr

K i t kod Koristan k d kuće k ć Ušteda za JLS i komunalne tvrtke

Praćenje ekološkog utjecaja industrije u Europi

Struktura otpada na europskim plažama

Industrija u Europi odgovorna je za više od polovice emisija ugljičnog dioksida, čestica i ostalih ključnih onečišćujućih tvari emitiranih u zrak. Europska agencija za okoliš izradila je 33 profila zemalja članica EEA (EEA-33) koji pružaju ažuriranu snimku izvora industrijskog onečišćenja diljem Europe. Interaktivni profili sažimaju najnovije dostupne podatke (od 2015.), koji se odnose na industriju i obuhvaćaju emisije u zrak i vodu, proizvodnju otpada (u ovom slučaju od 2014.) te potrošnju energije i vode.

Industrija je odgovorna za četvrtinu potrošnje energije u EEA-33. Na Islandu je to i do 50%, a u Slovačkoj i Finskoj preko 40%. Industrijske emisije onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova u zrak smanjile su se od 2007. godine u EEA-33. Značajne iznimke odnose se na povećanu emisiju kadmija u Grčkoj i Portugalu. Emisije iz velikih elektrana ukupno su smanjene u svim EEA-33 zemljama, između ostalog, emisije sumporovog oksida za 70%, čestica (PM10) za 69% i dušičnih oksida za 46%. Smanjene su i industrijske emisije ključnih onečišćujućih tvari u vodu kao što su dušik, fosfor, ukupni organski spojevi (TOC) i važni teški metali. Industrija je odgovorna za više od polovice neopasnog otpada nastalog u EEA-33 i više od dvije trećine opasnog otpada. Sveukupno, svi industrijski podsektori, osim energije, proizvodnje cementa i same industrije prerade otpada, zabilježili su smanjenje količine otpada nastalog od 2004. godine.

Na osnovi analize gotovo 700.000 prikupljenih predmeta na europskim plažama, jednokratni plastični proizvodi su najveći zagađivači mora, dok su pojedinačno najbrojniji opušci i filteri cigareta. Ove podatke su prikupljali volonteri koristeći mobilnu aplikaciju Marine LitterWatch EEA, a istraživanja su provedena na Baltičkom, Crnom i Sredozemnom moru te Sjeveroistočnom Atlantskom oceanu.

Nadalje, po količini slijede razni komadići od plastike i polistirena, lom stakla i keramike, plastične čaše i poklopci, pamučni štapići za čišćenje ušiju, vrećice za kupnju, ambalaža raznih "grickalica" te boce od raznih napitaka. Inače, aplikacija Marine LitterWatch EEA dostupna je za Android i iOS uređaje te se može besplatno preuzeti s Google Playa i App Storea.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

Izmjene EU Direktiva o otpadu Direktivama je cilj postupno u svim državama članicama izjednačiti razine najbolje prakse i potaknuti potrebna ulaganja u gospodarenje otpadom te omogućiti kružno gospodarstvo. U Službenom listu Europske unije 14. lipnja 2018. godine objavljene su izmjene propisa EU koji se odnose na gospodarenje otpadom u Uniji, tzv. "Paket o otpadu" koji se sastoji od četiri Direktive: • • • •

Direktiva (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu; Direktiva (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada; Direktiva (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu; Direktiva (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/ EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

Najbitnije izmjene koje donose ove direktive su ciljevi za države članice prema kojima se do 2030. godine zabranjuje odlaganje na odlagalište otpada koji se može oporabiti i reciklirati te da se smanjuje odlaganje komunalnog otpada na odlagališta na 10 % do 2035. godine uz mogućnost izuzeća za postizanje tog cilja za dodatnih 5 godina za države članice, uključujući Republiku Hrvatsku, koje odlažu veći postotak svojeg otpada na odlagališta. Nadalje, uvode se novi ciljevi do 2035. godine za povećanje pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu ključnih tokova otpada poput biootpada, ambalažnog otpada i komunalnog otpada prema kojima države članice do 2025. godine trebaju pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada povećati na najmanje 55% mase proizvedenog komunalnog otpada, a do 2035. godine na najmanje 65% mase proizvedenog komunalnog otpada.

VIJESTI

Lidl Hrvatska do kraja 2019. godine izbacuje iz ponude jednokratne plastične artikle

Mikroplastika pronađena čak i na Antarktici Činjenica da Antarktika nikad nije bila naseljena ljudima svejedno nije bila prepreka da ljudi pridonesu njegovom zagađenju. Naime, početkom ove godine Greenpeace je tijekom svoje tromjesečne ekspedicije na Antarktici proveo uzorkovanje i u 7 od 8 uzoraka pronašao mikroplastiku u tragovima koja je tu dospjela iz ribarskih mreža ili tekstila. Otrovne kemikalije su pronađene u 8 od 9 uzoraka snijega. Greenpeace je napomenuo da je za razliku od Arktika na Antarktici provedeno vrlo malo istraživanja.

Zagađivači se mogu prenositi vjetrom i morskim strujama te ostaju u okolišu desetljećima. Kroz hranidbeni lanac mogu lako završiti u želucima životinja poput tuljana, pingvina ili kitova.

Među ledenjacima su pronađene i bove, cerade te ribarske mreže.

Lidl Hrvatska će u svih 95 trgovina u zemlji do kraja 2019. godine odustati od prodaje jednokratnih plastičnih artikala poput slamčica, jednokratnih šalica i čaša, tanjura, pribora za jelo i štapića za uši s plastičnom drškom.

Proizvode od plastike za jednokratnu upotrebu postupno će zamijeniti alternativni artikli od održivih materijala koji se mogu reciklirati, a na razvoju kojih Lidl proaktivno surađuje sa svojim dobavljačima. “Našom strategijom protiv plastike slijedimo jasan pristup koji glasi: izbjegavati – smanjiti – reciklirati. Izdvajanjem artikala od plastike za jednokratnu uporabu iz asortimana izbjegavamo korištenje proizvoda od plastike i na taj način dajemo svoj doprinos poboljšanju aktualnog stanja“, ističe Bojan Vuković, član Uprave Nabave i marketinga Lidla Hrvatska. Lidl Hrvatska planira rasprodati zalihe ovih proizvoda i potom postupno prijeći na održivije materijale.

Novi edukacijski centar u Beču Glavni grad Austrije je odavno razradio opsežan paket mjera informiranja i educiranja građana o svim aspektima zbrinjavanja otpada. Edukacija započinje već u vrtićkoj dobi, a za provedbu svih mjera zadužena je Savjetodavna služba za pitanja otpada, osnovana još daleke 1990. godine. Koliko je ekologija ondje bitna tema potvrđuje i činjenica da će u jesen ove godine biti otvoren novi centar u kojem će djeca i mladi moći saznati sve o razvrstavanju otpada, recikliranju i zaštiti okoliša. Novi je centar smješten odmah uz trgovinu rabljenom robom koju vodi bečko Poduzeće za zbrinjavanje otpada MA48. Novi je edukacijski centar u duhu održivosti i sam sagrađen od recikliranog materijala. Učenike će u novom centru dočekati igraonice, kazališne predstave, radionice i predavanja nakon kojih će polagati i test te primiti svjedodžbu o položenoj "maturi na otpadu".

CIOS R 1/1

SAJMOVI

IFAT 2018

Iskorištavanje vrijednosti sadržanih u proizvodnim i potrošačkim ostacima Sajam IFAT je svjetski poznata izložba dostignuća u područjima gospodarenja vodama i gospodarenja otpadom. IFAT 2018 nadmašio je u svim pokazateljima prethodni IFAT 2016. Konkretno, broj izlagača iz čak 58 zemalja povećan je na 3.305, odnosno za 7 %. Ukupni broj posjetitelja, iz čak 160 zemalja, dostigao je brojku od 141.000, odnosno 4 % više nego 2016.

pravo veliki broj posjetitelja, koji su u od 14. do 18. svibnja 2018. na prostoru München Messe posjetili sajamsku izložbu IFAT 2018, ukazuje da je to središnji sajam tehnika zaštite okoliša. Mogao se uočiti i naročito veliki broj posjetitelja iz azijskih zemalja. S druge strane, među tvrtkama koje su izlagale bilo je primjetno manje kompanija iz manje razvijenih zemalja. To je i razumljivo, jer IFAT organizira posebne sajamske priredbe u Aziji i Africi. Širenje koncepcije sajamske izvedbe IFAT-a pokazuje koliko svjetsko tržište prihvaća smjernice održivog razvitka. Sve svjetski referentne tvrtke za tehnike zaštite okoliša izlažu na IFAT-u. "Tko nije bio na IFAT-u ne postoji u području zaštite okoliša."

Na IFAT-u su prezentirane brojne tehničke inovacije u cilju održavanja čistog okoliša i kružnog gospodarenja otpadom.

Primjerice, prikazane su mogućnosti filtriranja mikro plastike, te učinkovitije recikliranje različitih vrsta otpadne plastike. Naročiti naglasak ovogodišnjeg IFAT-a bio je na korištenju prirodnih vrijednosti sadržanih u proizvodnim i potrošačkim ostacima (otpadu). Svijet je pod utjecajem sve bržeg razvitka industrijske proizvodnje u Kini, a osobito pod utjecajem posljednjih odluka Kine u domeni gospodarenja otpadom.

Njemačka ministrica za okoliš, zaštitu okoliša i nuklearnu sigurnost Svenja Schulze (SPD) tijekom otvaranja posebno je naglasila: "Prije svega, održivost je snažno razvijajuće područje, kako u domeni potrošnje, jednako tako i u proizvodnji. Širom svijeta sve je više zaposlenih koji rade u djelatnostima zaštite okoliša. Mi moramo bitno jače koristiti resurse akumulirane u otpadu. Plastiku i druge materijale učinkovito reciklirati s ciljem da ne zaostaju u okolišu. Naročito treba smanjiti "pretjeranu" upotrebu plastike. Mi imamo tehnologiju koja je ključna za provedbu tih zadaća. Na IFAT-u se predstavljaju inteligentne i inovativne okoliš-

Odmah uz istočni ulaz nalazio se prikaz obujma kojeg zauzima 190.000 čašica za napitke, kakve svakog dana odbacuju građani Münchena (oko 1,5 milijuna stanovnika).

16

SRPANJ/JULY 2018.

ne tehnologije za rješavanje mnogih naših problema vezanih uz očuvanje prirodnih vrijednosti.“ Prezentirane su brojne praktično provedive inovacije. Primjerice, digitalno umrežavanje crpki koje smanjuje potrošnju energije i povećava trajnost opreme vodovodnih sustava. Spremnici koji na osnovi vibracije stjenke ili ultrazvučno automatski očitavaju ispunjenost i time količinu odloženog otpada. Autonomno upravljana vozila za prikupljanje otpada.

Možda je najviše pozornosti izazvala sve veća digitalizacija sustava upravljanja u gospodarenju vodama i otpadom. Na otvaranju IFAT-a 2018 zanimljiv je bio i govor Herwarta Wilmsa, poslovnog upravitelja tvrtke Remondis SE & Co., koji je između ostalog istaknuo: "Nove tehnologije su na raspolaganju, ali za zatvaranje kružnog toka bitno treba unaprijediti suradnju s proizvođačima proizvoda (načelo slijednosti).“

Mjere prevencije - prioritet Odmah uz istočni ulaz nalazio se prikaz obujma kojeg zauzima 190.000 čašica za napitke, kakve svakog dana odbacuju građani Münchena (oko 1,5 milijuna stanovnika).

Tim upečatljivim prikazom koliko građani Münchena opterećuju okoliš, tek u jednom malom dijelu potrošačkog ponašanja suvremenog društva, potiče se ljude na promišljanje o mjerama sprječavanja nastajanja otpada. Umjesto jednokratnih čašica za kavu i druge napitke treba koristiti čašice koje se ponovo koriste. To je moguće, samo o problemu otpa-

da treba promišljati prije konzumacije napitaka. Edukacijom i motiviranjem građana o propisima koji penaliziraju korištenje nepovratnog pribora za jelo i piće, moguće je svakodnevno izbjeći odbacivanje najmanje jedne tako velike "čaše otpada".

Gospodarenje vodama Već tradicionalno na IFAT-u, gospodarenje vodama je središnja tema. Na samom ulazu čitav niz aktivista u organizaciji DWA - Njemačke udruge za gospodarenje otpadom (Deutsche Vereinigung für Wasserwirtschaft, Abwasser und Abfall) anketirao je posjetitelje uz čašu vode iz vodovoda. Pitanja su bila neformalna, s ciljem pribavljanja mišljenja šire stručne javnosti o problemima očuvanja kakvoće pitke vode.

Mikro plastika i mikro onečišćenja Predsjednik DWA Otto Schaaf ističe problem onečišćenja voda mikro plastikom. Govorio je i o temi biološki rezistentnih klica. Dok je u RH središnja tema izgradnja novih sustava opskrbe pitkom vodom i postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda, u Njemačkoj se najviše diskutira o problemima održavanja postojećih sustava. Također, kako se stalno donose sve stroža ograničenja sadržaja štetnih tvari u Njemačkoj je obvezna dogradnja - obnova postojećih postrojenja. Obnovom i dogradnjom postrojenja postiže se izuzetna kakvoća vode iz slavine, te se danas Nijemci ponose time.

Tvrtka Xylem predlaže četvrti stupanj pročišćavanja otpadnih

SRPANJ/JULY 2018.

17

SAJMOVI

IFAT 2018 voda ozoniranjem i filtriranjem mikro onečišćenja. Generatorom ozona postiže se oksidiranje i pročišćavanje onečišćenja uzrokovanih hormonima, lijekovima protiv boli, kozmetikom i sličnim sredstvima. Tako očišćena voda bez problema se vraća u kružni tok voda.

Tvrtka Invent prezentirala je veliko filtarsko postrojenje za odvajanje mikro plastike. Filtri su specijalne izvedbe pločastog tipa te iz vode mogu izdvojiti najsitnije čestice plastike.

Farmaceutska industrija je obvezana da kroz njihove otpadne vode u okoliš ne odlaze ni najmanji ostaci lijekova. Klaus Dickhoff iz EnviroChemie ističe da se ovisno od vrste štetne tvari provodi proces oksidacije vodenim peroksidom, ozonom ili kombinirano. Uređaji se izvode u modularnom obliku i mogu se prema potrebi dograđivati.

Recikliranje fosfora Središnji smjer razvitka postrojenja za pročišćavanje otpadnih sanitarnih voda je izdvajanje fosfora za ponovno korištenje. Od 2029. godine svi veliki uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (više od 50.000 ekvivalent stanovnika) su obvezni izdvajati fosfor i vraćati ga u kružni tok.

Gospodarenje otpadom Odlaganje Na prošlim izdanjima IFAT-a još je bilo izlagača koji su prezentirali mogućnosti uređenja i sanacija smetlišta, odnosno odlagališta. Međutim, ovaj put je bilo gotovo nemoguće pronaći izložbeni prostor o tehnikama odlaganja komunalnog otpada. EU propisi, jednako kao i propisi ostalih razvijenih zemalja (Švicarske, Japana, Norveške, itd.), zahtijevaju stalno smanjivanje mase, biorazgradivosti i štetnosti otpada koji treba odložiti. Odlaganje je tehnika koja se praktično više ne razvija, te se u praksi uglavnom koriste dosadašnja iskustva. Međutim, u najvećem broju zemalja otpad se još odlaže i još će se neko vrijeme odlagati. Kod toga je uvijek nužan stručni pristup, jer prestanak odlaganja odnosi se prvenstveno na neobrađeni i nereciklabilan otpad, čije je drukčije postupanje povezano s većim onečišćenjem okoliša.

Podzemno odlaganje opasnog otpada Posebnu pozornost je privukla prezentacija podzemnog odlagališta mineraliziranog opasnog komunalnog i proizvodnog otpada. Podzemno odlagalište operativno vodi tvrtka GTS – Grube Teutschenthal iz Teutschenthala (Njemačka) s oko 100 zaposlenika. GTS podzemno odlagalište je oko 60 kilometara udaljeno od Leipziga. Dovoz otpada je moguć željeznicom ili cestom. Središte podzemnog odlagališta je rudnik soli, koji se koristio do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Dubina podzemnih hodnika u bivšem rudniku je 750 metara. Stjenke hodnika su slojevi soli, tako da u atmosferi hodnika nema vlage. Sustav brtvljenja s više barijera jamči potpunu izolaciju od biosfere. Naslage soli oko hodnika rudnika otklanjaju opasnost od onečišćenja podzemnih voda.

U podzemno odlagalište, između ostalog, odlažu se i opasni ostaci čišćenja dimnih plinova iz spalionica otpada, i to ne samo iz Njemačke već i iz drugih europskih zemalja. Odlaže se i onečišćena zemlja iz "starih tereta", odnosno opasnim otpadom zagađeno tlo. Površina rudnika – odlagališta je 6 hektara, na dubini između 650 i 800 metara. Obujam rudnika je čak 5 milijuna prostornih metara, te je dovoljan za odlaganje kroz nekoliko stotina godina. Način odlaganja opasnog otpada omogućava i naknadno recikliranje. Vrlo je strog nadzor prijama, pripreme i načina odlaganja otpada.

Na prostoru podzemnog odlagališta izgrađen je centar za odgovorno kondicioniranje otpada prije odlaganja. Krupni čvrsti otpad (do 500 mm) posebni damperi prevoze do mjesta odlaganja. Sitniji čvrsti otpad pakira se u "bigbag" vreće i zatim se kroz okno spušta na razinu odlaganja. Muljeviti otpad se prije odlaganja kondicionira na postrojenju u vlasništvu tvrtke GTS. Praškaste vrste otpada se prije odlaganja ukrućuju.

MBO tehnike Na IFAT-u 2018 također su izuzetno rijetke tvrtke prezentirale mogućnosti cjelovitih postrojenja za mehaničko – biološku obradu. Moglo se uočiti da je MBO tehnologija obrade i oporabe otpada, koja u ovom trenutku ne izaziva naročitu pozornost.

Otpadni mulj = kvalitetan gnoj Predsjednik BWB (Berliner Wasserbetriebe) Jörg Simon upozorava da je izdvajanje fosfora iz mulja od pročišćavanja otpadnih voda važan budući problem. Njegova tvrtka je patentirala postupak kojim se iz otpadnog mulja kristalizira takozvani magnezij-amonij-fosfat, koji se zatim koristi kao izvrsno mineralno gnojivo pod trgovačkim nazivom Berliner Pflanze. Koristi se dva puta godišnje (60 – 70 g/m2) te se postupno otapa i oplemenjuje tlo. Izgledom podsjeća na pijesak i higijenski je slobodno – neutralno.

"Berlinska biljka" odgovara EU propisima za gnojiva (VO 2003/2003) te je osobito pogodno za cvijeće, nešto manje za zeleno bilje i najmanje za travu. Nema opasnost od zapaljenja. Sadrži 12 % magnezij oksida (MgO), 5 % ukupnog dušika (N) i 23 % fosfor oksida (P2O5).

18

SRPANJ/JULY 2018.

Mineralno gnojivo BerlinerPflanze

Tehnike prikupljanja Tradicionalno, vozila i posude za prikupljanja otpada su uvijek zastupljene na vrlo velikom broju izložbenih prostora. Najveća pozornost bila je posvećena prezentacijama rada suvremenih vozila i strojeva. Zbog toga je na IFAT-u 2018 bitno povećana površina otvorenih prostora.

Termička obrada (Energijska oporaba) Njemačka udruga komunalnih tvrtki – VKU (Verband komunaler Unternehmen) izdala je brošuru "Otpad je naša stvar" u kojoj je pregled stanja gospodarenja komunalnim otpadom u nekim EU zemljama za 2012. (Eurostat ožujak 2014.): Zemlja (kg/stanovnik)

Odlaganje

Spaljivanje

Recikliranje

Kompostiranje

0% 1% 2% 28 % 41 % 63 % 82 % 75 % 73 %

35 % 52 % 49 % 33 % 20 % 10 % 0% 1% 0%

47 % 32 % 24 % 23 % 24 % 17 % 16 % 13 % 24 %

18 % 15 % 26 % 16 % 14 % 10 % 2% 12 % 3%

Mehanička obrada Upečatljivo najviše izložbenog prostora odnosilo se na tematiku mehaničke obrade čvrstog otpada. Prezentirane su tehnike automatskog sortiranja, izravno povezane s robotskim tehnikama obrade otpada. Brzine rada tih automatskih strojeva za razdvajanje otpada, ili prema boji, ili prema vrsti, bitno su veće od ručnog sortiranja. Brzina trake kod automatskih strojeva za sortiranje prelazi 3 m/s, a preciznost odvajanja je još uvijek neusporedivo veća od učinkovitosti ručnog sortiranja.

Njemačka (611) Švedska (462) Nizozemska (551) Francuska (534) Italija (529) Španjolska (464) Grčka (503) Poljska (314) Bugarska (460)

Biološka obrada Uz mehaničku obradu otpada i biološka obrada je plijenila dosta pažnje. Uz dobro poznate tehnike kompostiranja zelenog otpada, naročito veliku pozornost posjetitelja privukle su tehnike anaerobne biološke obrade kuhinjskog otpada s pro-

izvodnjom bioplina. Brojni veliki europski gradovi također su promovirali takozvanu eko struju iz biootpada. Vrlo su zanimljivi bili manji projekti anaerobnih bioplinskih postrojenja, koja mogu oporabiti i manje količine biootpada.

Prezentacije tvrtki iz RH Na IFAT-u 2018 sudjelovalo je devet tvrtki iz Hrvatske: CWG iz Buzina, Eco Mobile iz Zagreba, Gumiimpex-GRP iz Varaždina, Gumix Elastor iz Vukovara, Hydromat iz Ivanca, IND-EKO iz Rijeke, Metalska industrija Varaždin, RASCO iz Kalinovca i Tehnix iz Donjeg Kraljevca.

Sve tvrtke iz Hrvatske koje su izlagale na IFAT-u 2018 su u privatnom vlasništvu. U gotovo svima razvoj je utemeljen na vlastitim inovacijama i na izvozu. Gotovo sve te tvrtke su sudjelovale i na prethodnom IFAT-u 2016, a očito je da već dulje vrijeme konkurentno sudjeluju na svjetskom tržištu.

Međutim, dok je na IFAT-u 2018 iz Hrvatske sudjelovalo tek 9 tvrtki, iz Slovenije ih je izlagalo čak 16. Proizlazi da je, ako se uzme u obzir broj stanovnika, gospodarstvo susjedne Slovenije čak četiri puta uspješnije na svjetskom tržištu tehnologija zaštite okoliša. Teško može biti utješna spoznaja da iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Srbije nije sudjelovala niti jedna tvrtka. Iz Makedonije su izlagale dvije tvrtke. Od hrvatskih tvrtki su izlagale uglavnom one iz sjevernih i zapadnih županija. Tek je jedna tvrtka (Gumix Elastor) iz Vukovarsko-srijemske županije. Osobito je vrijedno naglasiti da su na IFAT-u 2018 dvije hrvatske tvrtke imale svjetsku promociju novih inovativnih proizvoda. Tvrtka RASCO je predstavila novi suvremeni model gradske čistilice Lynx, a tvrtka Hydromat aksijalnu nadziranu slavinu Hyreval.

Prikaz rada vjetro separatora izazvao je veliku pozornost

CWG, Zagreb CWG je međunarodna tvrtka s podružnicama u 20 zemalja, koja usluge pruža u čak 50 zemalja širom svijeta. Između ostalog, isporučuju postrojenja CWG – Ultrafiltracija, CWG – Reverzna osmoza, CWG – Desalinizator vode, itd. U Hrvatskoj su registrirani za tretman i obradu pitkih, bazenskih, teh-

SRPANJ/JULY 2018.

19

SAJMOVI

IFAT 2018 noloških, procesnih i otpadnih voda. Tradicionalno sudjeluje na IFAT-u.

Eco Mobile, Zagreb Već dobro poznata informatička tvrtka specijalizirana za razvoj, proizvodnju i implementaciju naprednih informacijskih – komunikacijskih (ICT) rješenja za potporu procesima u gospodarenju otpadom. Izlaganjem na IFAT 2018 tvrtka osigurava prodor na svjetsko tržište, gdje inače vlada velika konkurencija. Razvili su niz računalnih sustava koji podržavaju i nadziru sustave prikupljanja komunalnog otpada. Između ostalog, razvili su cjeloviti računalni program Ecomobile Navigator, koji nadzire punjenje spremnika za otpad, prikupljanje i prijevoz do konačne destinacije.

Gumix Elastor, Gradina Proizvodi više od 800 različitih gumeno tehničkih proizvoda, a 2014. godine potpisli su ugovor s tvrtkom Borovo o preuzimanju proizvodnje Borovo remenja. Gumix Elastor je ubrzao razvoj vlastitih inovacija. Investira se u modernizaciju tehnoloških procesa i intenzivira se nastup na međunarodnim tržištima. Na IFAT-u 2018 Gumix Elastor na prostoru od 50 m2 izlaže i proizvode Norskal, u svijetu priznate kompozitne noževe na ralicama za zimsko održavanje cesta. Tvrtka je izlagala i na IFAT-u 2016. Udjel izvoza im je veći od 50 %.

Gumiimpex – GRP, Varaždin Tvrtka poznata prije svega po recikliranju otpadnih autoguma vlastitim je inovacijama i upornošću izgradila 2005. godine u Varaždinu suvremeno postrojenje za njihovu materijalnu oporabu. Na taj način osigurala je da se u Hrvatskoj ispune visoki ciljevi koje je postavila EU. Međutim, ta tvrtka proizvodi i asortiman od nekoliko stotina gumenih proizvoda - gumirane tkanine, gumena vlakna, gumene podove, gumeno remenje, proizvode iz gutaperke, itd. Svi Gumimpexovi proizvodi

RASCO, Kalinovac Posjetitelji IFAT-a mogli su se uvjeriti da je tvrtka RASCO opremila i uredila prostor za izlaganje prema najvišim svjetskim standardima. RASCO je širom svijeta poznat prvenstveno po proizvodnji opreme za zimsko i ljetno održavanje prometnica, ali se nameće tržištu i u segmentu komunalnog održavanja urbanih sredina. RASCO već tradicionalno sudjeluje na IFAT-u, a ističe se velikim i atraktivnim zatvorenim izložbenim prostorom.

Ove godine RASCO je iskoristio IFAT za svjetsku premijeru nove moderne kompaktne gradske čistilice Lynx.

To je strateški projekt tvrtke RASCO temeljen na vlastitom znanju i umijeću.

20

zadovoljavaju stroge svjetske norme. Redovito sudjeluje na IFAT-ovim priredbama, jer je to način da opstanu u kontaktu sa svjetskim tržištima.

SRPANJ/JULY 2018.

Lijevo: Svjetska promocija specijalne aksijalne slavine Hyreval Gore: Slavko Canjuga, utemeljitelj tvrtke Hydromat, nositelj je niza priznanja za inovacije

Hydromat, Ivanec Tvrtka koja 37 godina temelji razvoj prvenstveno na vlastitim inovacijama, čiji je nositelj njen utemeljitelj Slavko Canjuga.

Hydromat nudi "high tech" proizvode uske specijalizacije, kao što su hidraulički cilindri, industrijski cilindri, ostala hidraulička oprema, automatizacija ventila, itd.

MIV, Varaždin Metalska Industrija Varaždin je tvrtka osnovana davne 1939. godine, koja zapošljava 600 djelatnika i tradiciocionalno sudjeluje na IFAT-u.

Izvozi ventile i fazone u više od 40 zemalja, a na izvoz otpada čak 70 % proizvodnje. Provodi sve faze proizvodnje od projektiranja, izrade prototipa, lijevanja, obrade odvajanjem čestica, zavarivanja, do površinske zaštite, montaže i ispitivanja završenih proizvoda.

IND-EKO, Rijeka Dobro poznata tvrtka u Hrvatskoj na području industrijske ekologije i zaštite okoliša. Između ostalog, nudi jedinstvenu CIPP tehnologiju sanacije podzemne odvodnje/kanalizacije, bez potrebe otkopavanja. Specijalizirana je i za gospodarenje proizvodnim otpadom. Ima gotovo trideset godina iskustava u interventnom sakupljanju otpada, uključujući skladištenje otpada prije bilo kojeg postupka recikliranja od R1 do R12 i bilo kojeg postupka zbrinjavanja od D1 do D14. Provodi postupke filtracije, ugušćivanja, frakcioniranja, taloženja i rotacijskog prosijavanja.

Tehnix, Donji Kraljevec Redovito izlaže na otvorenom prostoru IFAT-a. Inače, osobitost ovogodišnje izložbe je bila veliko povećanje otvo-

renog izložbenog prostora, gdje su se održavale izuzetno posjećene demonstracije rada raznih strojeva i opreme za zaštitu okoliša. Izložbeni prostor tvrtke Tehnix dojmljivo je prikazao izuzetno širok proizvodni asortiman. Treba naglasiti da je cjelokupna paleta proizvoda Tehnix izgrađena vlastitim inovacijama i umijećem. Ova tvrtka veći dio proizvodnje uspješno izvozi na brojna svjetska tržišta.

Izložbeni prostor kompanije Tehnix bio je vrlo dobro posjećen, što je dokaz afirmacije njihove tehnologije, a čak je dobio i potvrdu Patricka Hasenkampa, predsjednika udruženja komunalaca EU, da se tvrtka potpuno uklapa u paket EU o kružnom gospodarstvu i održivom razvoju. Sklopljeni su novi poslovi i značajni ugovori s kupcima iz više zemalja EU, ali i šire.

Kompanija Tehnix nastavila je svoju tradiciju izlaganja na sajmu IFAT.

SRPANJ/JULY 2018.

21

REPORTAŽ AŽA

A UN MEĐ

ŠT ITI OKO LIŠA

Konfer Ko erren nci cija ja o zaš aštiti okoli liša ša

RO A DN OZ AK A J ONFERENCI

ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM U organizaciji časopisa Tehnoeko u Poreču je od 6. do 9. lipnja 2018. održana već tradicionalna Međunarodna konferencija o zaštiti okoliša pod nazivom „ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM“.

Uz rekordan broj sudionika (više od 200) i sudjelovanje stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije i Austrije, ovo je bila izvrsna prilika da se na jednom mjestu, kroz više od trideset prezentacija, usporede praktične spoznaje i iskustva u gospodarenju otpadom u tri susjedne zemlje obro je znano da trenutno između Hrvatske, Slovenije i Austrije postoje velike razlike u provedbi načela kružnog gospodarenje otpadom. Osobito je vrijedno bilo upoznati se s izazovima koje imaju i Hrvatska i Slovenija, koje bez energijske oporabe ne mogu zatvoriti kružni tok otpada i potpuno izbjeći odlaganje neobrađenog otpada. S druge strane, Austrija prednjači, naročito u suspaljivanju otpada, ali je istovremeno jedna od najboljih zemalja EU po pitanju gospodarenja otpadom.

Konferencija se održala pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske i Ministarstva za okolje in prostor Republike Slovenije. Vrlo je vrijedno bilo i pokroviteljstvo Grada Zagreba, koji je u prezentacijama i diskusijama pokazao da je odavno bio promotor suvremenih mjera ZAHVALJUJEMO POKROVITELJIMA, SPONZORIMA I PRIJATELJIMA KONFERENCIJE ORGANIZATOR

22

SRPANJ/JULY 2018.

POKROVITELJI

gospodarenja otpadom (promocije Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, sanacije neuređenog odlagališta, odvojenog prikupljanja reciklabilnih vrsta otpada, kao i problematičnog otpada, energijske oporabe odlagališnog plina, vrtnog i središnjeg kompostiranja, recikliranja građevnog otpada, itd.).

Trenutno Zagreb zaostaje za sličnim gradovima u Sloveniji i Austriji. U posljednje vrijeme u Zagrebu je pokrenut niz aktivnosti (npr. ZG vodič za recikliranje), koje ukazuju na novi sociološki aktivan pristup problemu otpada. Hrvatska gospodarska komora, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i Udruga gradova su također bili pokrovitelji Konferencije, ali su i vrijednim prezentacijama i diskusijama pridonijeli u njenom trodnevnom radu.

Osobito vrijedna bila je podrška gospodarstva, odnosno sponzora: Kova, Komop, Tehnix i Teknoxgroup, kao i tvrt-

ki "prijatelja konferencije": Agroproteinka, Gradatin, Skaza, Agrogrom, Rasco i Techno Win. Upravo realno gospodarstvo ukazuje na golemu važnost održivog gospodarenja otpadom za razvitak društva. Najveći razvitak pokazuju one tvrtke kod kojih je zaštita okoliša u središtu pozornosti. Naročito veliki doprinos Konferenciji bile su otvorene panel diskusije: "Centri za gospodarenje otpadom: dileme i kodileme" i "Energijska oporaba otpada". Izuzetnu vrijednost Konferencije naglasio je jedan ugledni hrvatski stručnjak, koji je rekao: "Prvi put nakon petnaest godina mogu otvoreno govoriti o problematici gospodarenja otpadom“. Održane su čak tri Televoting ankete o najaktualnijim problemima gospodarenja otpadom. Rezultati provedenih anketa, kao i Zaključci konferencije bit će objavljeni u sljedećem broju časopisa Tehnoeko. U nastavku su istaknuti samo neki detalji iz izdvojenih prezentacija.

SPONZORI

Dr. sc. Dinko Sinčić: Emisije onečišćujućih tvari iz različitih operacija i procesa postupanja s otpadom Između ostalog, naglasio je da su na udaru zelenih najčešće energane na otpad (ENO), odnosno spalionice. Razvoj tehnike obrade dimnih plinova smanjio je koncentracije opasnih tvari na vrlo niske razine. Istovremeno se, svjesno i nesvjesno, zanemaruju drugi izvori onečišćenja voda, zraka i tla. Primjerice, može se izvesti zanimljiva relacija o emisiji dušikovih oksida - 200.000 tona otpada spaljenog u Stapelfeldu proizvelo je 52,5 tona NOx, dok u Zagrebu samo komunalna vozila koja prevoze MKO godišnje emitiraju 59,9 tona NOx spojeva.

Glede emisija dioksina i furana, u odnosu na suvremenu spalionicu Hannover, po 1 kg spaljene mase emisije dioksina i furana su:

PRIJATELJI KONFERENCIJE

SRPANJ/JULY 2018.

23

REPORTAŽA

Uvodnim panelom "Centri za gospodarenje otpadom, dileme i ko-dileme" moderirao je Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva - HGK i član Organizacijskog odbora. Panelisti s lijeva: izv.prof. dr.sc. Slaven Dobrović (FSB), Maja Feketić (FZOEU), Igor Zgomba (ZCGO), Josip Grgić, predsjednik grupacije CGO-a pri HGK, mag. Tanja Bolte, Ministrstvo za okolje in prostor R. Slovenije, Aleksandar Rajilić, MZOE i dr.sc. Dinko Sinčić, član Stručnog odbora

• kod šumskih požara i požara travnjaka do 45 puta veće, • kod spaljivanja poljoprivrednih ostataka na otvorenom do 72 puta veće, • kod spaljivanja otpada u domaćinstvu do 3.100 puta veće, • kod požara na odlagalištima otpada do 4.200 puta veće, • kod spaljivanja otpada u domaćinstvu, koji sadrži samo 0,2 % ili manje mase plastike – PVC do 7.182 puta veće! mag. Tanja Bolte, generalna direktorica Direktorata za okolje, slovenskog ministarstva zaštite okoliša; Mile Horvat, državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH

Sonja Polonijo, konzultantica Udruge gradova, članica Stručnog odbora konferencije

Zaključak: Pri analizi učinaka energijske oporabe otpada mora se uzimati u obzir njihov udio u ukupnom onečišćenju atmosfere. Istinska briga za okoliš očito bi trebala preusmjeriti svoj fokus u skladu sa stvarnim, a ne preuveličanim izvorima onečišćenja.

Sonja Polonijo: Utjecaj CGO na troškove javne usluge Sustav Centara za gospodarenje otpadom (CGO) i pretovarnih stanica služi ispunjavanju europskog uvjeta o zabrani deponiranja neobrađenog otpada. Odgovornost za postizanje ciljeva održivog lokalnog sustava odvojenog skupljanja korisnih frakcija otpada prebačena je na jedinice lokalne samouprave (JLS).

Usporedba jediničnog troška zbrinjavanja i neto trošak odvojenog sakupljanja: • troškovi deponiranja 50 do 100 kn/t • neto trošak odvojenog sakupljanja 250 kn/t • obrada u CGO Marišćina 470 kn/t.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je i za pružatelje usluge i za njihove korisnike najracionalniji sustav onaj koji što više otpada skupi odvojeno, dodatno ga sortira i priprema za prodaju što čišće sekundarne sirovine, te lokalno obrađuje što je više moguće, kako bi se smanjili troškovi transporta. Biootpad se, na primjer, može lokalno kompostirati. CGO je nužno zlo na koje treba odvoziti ostatni otpad u što je moguće manjim količinama.

Saša Avirović: Koncept MBO + bioreaktorsko odlagalište – gdje smo pogriješili?

"Na odabir ove teme ponukalo me upravo guranje glave u pijesak oko problema regionalnih centara za gospodarenje otpadom (RCGO) i nastavka planiranja i gradnje budućih centara…", rekao je Saša Avirović i nastavio kako se u gotovo

24

SRPANJ/JULY 2018.

svim studijama isplativosti RCGO barata s prodajom RDF-a (GIO) po cijeni 30 €/t. Da na bude zabune, prihod RCGO planira se od prodaje RDF-a. Nažalost, gruba stvarnost je drugačija, pa tako Holcimova tvornica cementa u Koromačnu traži da joj se plati 30 €/t kako bi preuzela nečiji RDF. Ali ne bilo kakav RDF! U javnosti je neugodno odjeknula vijest da se Holcim i njegova cementara neće javiti na natječaj koji je raspisao RCGO Kaštijun. Razlozi? Preniska kalorična vrijednost RDF-a, previsok sadržaj klorida, a vjerojatno i preniska planirana cijena za suspaljivanje u cementari. Raskorak je ne samo 60 €/t, već na to treba dodati i transportne troškove do neke druge, udaljenije lokacije…

Prema dostupnim informacijama, RDF iz Slovenije plasira se u Austriju, pa tako Ljubljana plaća oko 45 – 50 €/t za termičku obradu svog RDF-a, dok Krško i Puconci plaćaju više, oko 80 €/t…

U konačnici će se u RH proizvoditi 220.000 tona godišnje, što će biti tri puta više od potražnje. Kolika će onda biti naknada za energijsku oporabu RDF-a u cementarama? Biti će barem tri puta veća! Tada raskorak između studije isplativosti i okrutne stvarnosti više neće biti 60 €/t, nego 120 €/t. Jedini način da se taj problem riješi je povećanje ulazne naknade u RCGO. A taj povećani trošak će se preko tvrtki koje prikupljaju otpad preliti na korisnike.

Koji je izlaz iz ove, očito slijepe ulice? Za početak, Saša Avirović predlaže da se HEP-ova Termoelektrana toplana (TETO) u Zagrebu prilagodi tako da može dijelom ili u cijelosti raditi na RDF.

Dr. sc. Renato Šarc: Energetska oporaba u cjelovitom i održivom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom U EU 28 komunalni otpad čini oko 10 posto ukupnog otpada. Taj otpad je od izuzetne važnosti zbog svojih kompleksnih karakteristika, zbog njegovog sastava i biološko-kemijske aktivnosti. Uspješno gospodarenje komunalnim otpadom prvenstveno ovisi o tri kategorije obrade: recikliranju i kompostiranju, spaljivanju, odnosno energijskoj oporabi i odlaganju. I ono značajno varira u pojedinim zemljama članicama.

Predloženi daljnji smjer gospodarenja komunalnim otpadom u EU 28 prema "Kružnoj ekonomiji", koja sadrži veće ciljeve recikliranja za 2025. (60%) i 2030. (65%), može se opisati kao "motor za razvoj", ali potrebno je spomenuti da je također snažno povezan s novim tehničkim i ekonomskim izazovima te društvenom prihvaćanju dokazanih, ali i novih inovativnih rješenja.

Republika Hrvatska također mora pokrenuti provedbu europskih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Mjere su aktivno proširenje odvojenog prikupljanja reciklabilnih vrsta otpada, gradnja objekata za sortiranje i recikliranje otpada, postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i postrojenja za energetsku oporabu (tj. "energana na otpad") te energetska oporaba goriva iz otpada u cementnoj industriji i slično. Stopa termičke supstitucije primarnih goriva energetskom oporabom goriva iz otpada u austrijskoj cementnoj industriji iznosila je 78% (2016.), u EU 28 je iznosila 41%, dok

Dr. sc. Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

je u RH ispod 10%. To predstavlja potencijal za razvoj sektora te ujedno i kritičnu stavku za održivi razvoj cjelovitog sustava na održivom nivou. Iz tog razloga nužno je razlikovati kvalitetu goriva iz otpada u austrijskim i hrvatskim postrojenjima. Također, ne smije se zanemariti značaj goriva iz otpada u razvoju gospodarenja komunalnim otpadom.

Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović: Neotkrivene vrijednosti kružnog gospodarenja otpadom "Danas, sredinom 2018. godine trebalo bi biti posve jasno da je jedino gospodarenje otpadom koje si kao društvo smijemo priuštiti upravo kružno gospodarenje otpadom ili ono koje nastoji do krajnjih praktičnih granica vratiti otpadne tvari i predmete u neki oblik uporabe…", rekao je bivši ministar Dobrović i dodao da je stoga jedini dozvoljeni odgovor opća mobilizacija na polju izgradnje održivog i ekološki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom koji to ne može biti ako dosljedno ne koristi mjere od samog vrha hijerarhije postupanja s otpadom…

Linearna ekonomija Velika količina jeftine uvozne robe dodatno pojačava linearni model ekonomije, gdje stvari zbog slabije kvalitete i manje trajnosti brzo završavaju u otpadu. Briga o okolišu se najčešće

Veliki doprinos Konferenciji bile su otvorene panel diskusije: "Centri za gospodarenje otpadom: dileme i kodileme" i "Energijska oporaba otpada" zaustavlja na zaštitnim mjerama odlaganja ili ograničenjima emisija spalionicama, a u posljednje vrijeme se kao spasonosna rješenja navode različite tehnologije koje umanjuju nastalu štetu i nude neku korist, najčešće u vidu goriva iz otpada…

Kružna ekonomija Tek promjenom koncepta, koji sada traži od svih sudionika neki angažman, dolazi se do ogromnog potencijala koji pruža drugačiji pristup postupanja s otpadnim predmetima i tvarima. Novi pristup se odnosi i na samo mjesto nastanka, način korištenja i strogo odvojeno prikupljanje, odnosno prikupljanje koje ne utječe štetno na materijalna, a onda i tržišna svojstva otpadnih tvari i predmeta…

SRPANJ/JULY 2018.

25

Konferencija o zaštiti okoliša

REPORTAŽA

Izv. prof. dr.sc.

Slaven Dobrović, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb; saborski zastupnik

Prof. dr. sc. Daniel Rolph Schneider: Uloga energije iz otpada u kružnom gospodarstvu Može li recikliranje i spaljivanje koegzistirati? U prilog tezi, može se navesti više momenata: od toga da treba spaljivati samo otpad koji danas nije moguće reciklirati; da energijska oporaba otpada (EOO) nije konkurencija recikliranju nego prije odlaganju (kao što otpad koji se može reciklirati ne smije završavati na odlagalištima, tako se niti otpad koji još uvijek posjeduje određenu kalorijsku vrijednost ne bi smio odlagati); da je EEO neophodna da bi se opasni materijali uklonili van kružnog gospodarstva; da EEO može proizvesti energiju (koja je 50% obnovljiva i 50% klimatski neutralna) s visokom učinkovitošću (uz istovremenu proizvodnju električne i toplinske energije za daljinsko grijanje i hlađenje); da se veliki dio anorganskih tvari sadržanih u pepelu s dna može reciklirati (oko 20% otpada u spalionicama završava kao pepeo s dna ili leteći pepeo koji sadrži različite metale, potencijalne građevne materijale i druge korisne tvari kao što su cink i fosfor); do toga da kružno gospodarstvo zahtijeva puno energije, koja se (djelomično) može dobiti iz EOO.

dr. sc. Dinko Sinčić, član Stručnog odbora konferencije

Dr. sc. Niko Malbaša: Energetski potencijal goriva iz otpada u Republici Hrvatskoj

Izv. prof. dr. sc.

Aleksandra Anić Vučinić, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Otpad - problem ili sirovine Danas je najvredniji reciklabilni otpad papir i karton, kojega se u Hrvatskoj još uvijek baca na odlagališta preko 250.000 tona godišnje. Odvojenim prikupljanjem otpadnog papira i kartona, umjesto troška zbrinjavanja (npr. u RCGO Marišćina) od 146 milijuna kuna (s PDV-om), može se na tržištu doći do prihoda od preko sto milijuna kuna. Procjena je da se kružnim gospodarenjem otpadom (u skladu s direktivom EU) u Hrvatskoj na komunalnoj razini treba otvoriti preko 5.000 radnih mjesta, dok je potencijal zapošljavanja u djelatnosti reciklaže i preko 20.000 radnih mjesta. I sve se može financirati iz pravilnim pristupom sačuvanih vrijednosti otpadnih sirovina, zasada u Hrvatskoj uglavnom neotkrivenih.

26

SRPANJ/JULY 2018.

Gorivo iz otpada (GIO) se u mnogim europskim zemljama, osobito najrazvijenijim, tradicionalno koristi u proizvodnji električne energije i topline. Ukupno 23 od 30 zemalja Europe (EU 28 + Švicarska i Norveška) imaju kao značajan element u gospodarenju otpadom spaljivanje otpada što sve više uključuje i iskorištenje tako stvorene topline. U tim zemljama živi oko 93% ukupnog europskog stanovništva. Najveći postotak spaljivanja otpada u pravilu imaju najnaprednije zemlje koje se ponose svojim kvalitetnim pristupom u području gospodarenju otpadom. S druge strane, sedam zemalja EU u kojima ne postoje spalionice, odnosno energane na otpad, su uglavnom manje razvijene zemlje u kojima se najveći dio otpada još uvijek odlaže bez ikakve obrade. U tu grupu (Bugarska, Cipar, Grčka, Rumunjska, Latvija, Malta) spada i Republika Hrvatska… I pored vrlo visokog pretpostavljenog stupnja odvojenog skupljanja i recikliranja otpada u svim obrađenim (istraženim) varijantama, analiza je pokazala da bi u Hrvatskoj preostao znatan dio komunalnog otpada koji se mora termički obraditi, i to od 370.000 tona godišnje (Varijanata IV: veći postoci odvojenog sakupljanja od Varijante I, i to do 90%) do 462.000 tona godišnje (Varijanta I: odvojeno sakupljanje 40% biootpada i 60% ostalog reciklabilnog otpada).

Prosječna donja ogrjevna vrijednost goriva iz otpada (GIO), u svim analiziranim varijantama iznosi oko 17,6 MJ/kg što predstavlja značajan energetski potencijal.

Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić: Energetska oporaba u službi cirkularne ekonomije U hijerarhiji gospodarenja otpadom danas je naglasak na metodama sprječavanja nastanka otpada, ponovne uporabe i recikliranja. Energijska oporaba smještena je na kraju hijerarhije, prije konačnog odlaganja. Strategija gospodarenja

otpadom RH, koja je donesena 2005. godine i to za 25-godišnje razdoblje sadrži i energijsku oporabu, kao jedan od načina gospodarenja otpadom. Međutim, u 2017. godini doneseni Plan gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. taj način oporabe izostavlja te navodi da će se tek 2020. godine napraviti analiza i procjena potreba za energetskom oporabom otpada u sljedećem planskom razdoblju… Međutim, u praksi se pokazuje da uspostava CSGO (Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom) nije moguća bez energijske oporabe.

Siniša Radiković: Teorija i praksa gospodarenja otpadom na primjeru 10 JLS Međimurske županije Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom treba što je moguće prije mijenjati i to u dvije stvari: • Članak 24. vezan uz poticajnu naknadu, koji kažnjava najbolje JLS u odvojenom sakupljanju otpada • Članak 13. vezan uz minimalni broj odvoza biorazgradivog komunalnog otpada (BKO) - za manja mjesta dovoljan broj odvoza je jednom u svakih 14 dana, a tko želi češće odvoziti može to definirati u odluci JLS. Komunalna poduzeća bi manjim promjenama propisa riješila svoje probleme i s inspekcijskim nadzorima koji se redovito provode (GKP PRE-KOM iz Preloga je u 2017. imao tri inspekcijska nadzora).

Iz prezentiranih iskustava vidljivo je da komunalna tvrtka, ako se bavi samo sakupljanjem miješanog komunalnog otpada, nema problema u poslovanju. Međutim, kada se krene u odvojeno sakupljanje i ponovnu uporabu, pojavljuju se sve veći i veći problemi. To se može riješiti brzo i učinkovito manjim promjenama propisa. Resorno ministarstvo je najavilo neke promjene, što svakako treba pozdraviti, baš kao i konačno raspisivanje javnih EU poziva za sufinanciranje projekata gospodarenja otpadom.

Martina Krajnc: Edukacija zaposlenika – trošak ili investicija?

Centri kompetencija za razvoj kadrova (KOC) imaju za cilj povezivanje poduzeća u partnerstva za edukaciju zaposlenika i postizanja boljih poslovnih rezultata. Projekt KOC odvija se u Sloveniji uz potporu Ministarstva rada, obitelji, socijalne skrbi i jednake mogućnosti u okviru Europskog socijalnog

fonda, uz financijsku podršku od 398.848,20 eura. Tvrtka Snaga iz Maribora je u projekt KOC uključila 80% zaposlenika, a planira se uključiti sve zaposlenike.

Komunalna poduzeća ne prodaju proizvode, već usluge. Živimo u vrijeme brzih promjena, što obuhvaća i demografske promjene, te pomanjkanje prirodnih izvora, a komunalna poduzeća i prvenstveno zaposlenici moraju se prilagoditi tome…

Nenad Žunec, predsjednik Organizacijskog odbora i dr. sc. Zlatko Milanović, predsjednik Stručnog odbora konferencije

Dragan Maračić: Sustav naplate javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada za kućanstva, pravne osobe i obrtnike na području grada Zadra Cjenik zadarske Čistoće je plod dugogodišnjeg iskustva i formiran je empirijski kroz niz godina, počevši od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 60/08) 1.01.2010., kroz donošenje i primjenu ZOGO-a te konačno Uredbe o komunalnom otpadu.

Primjenom ovog cjenika u trenutku kad se za to steknu uvjeti, označavanjem spremnika za komunalni otpad RFID transponderima - čipovima i pripadajućim identifikacijskim naljepnicama, te podjelom spremnika za reciklabilni otpad kao i biorazgradivi otpad, pod uvjetom da se spremnik prazni četiri puta mjesečno, cijena javne usluge za prosječnu če-

Između brojnih prezentera u sekciji Komunalne dobre prakse bili su i: Siniša Radiković (CKP PreKom), Martina Krajnc (Snaga, Maribor), Davor Vić (Unikom, Osijek), Đuro Horvat (Tehnix)

SRPANJ/JULY 2018.

27

Konferencija o zaštiti okoliša

REPORTAŽA

tveročlanu obitelj koja živi u obiteljskoj kući iznosila bi 56,90 kuna bez PDV-a, odnosno 64,29 kuna s PDV-om.

Primjenom ovog cjenika prije stjecanja uvjeta, odnosno označavanja spremnika za komunalni otpad RFID transponderima - čipovima i pripadajućim naljepnicama, te podjelom spremnika za reciklabilni otpad i biorazgradivi otpad, prosječna četveročlana obitelj koja živi u obiteljskoj kući plaćala bi iznos obvezne minimalne javne usluge u visini od 42,50 kuna bez PDV-a odnosno 48,20 kuna s PDV-om (75%).

Davor Vić: Uspostava sustava gospodarenja otpadom – problem ili izazov Grad Osijek je 2010. godine započeo s primjenom novog sustava sakupljanja komunalnog otpada, i to odvajanjem na mjestu njegovog nastanka. Značajan čimbenik za uspješno provođenje svih direktiva EU je prvenstveno daljnje razvijanje sustava odvojenog sakupljanja otpada, tako da je sljedeći važan korak u razvoju istog sustava bilo rješenje pitanja sakupljanja i zbrinjavanja biootpada.

Osječka javna komunalna tvrtka Unikom je u suradnji s Gradom Osijekom pripremila i provodi jedinstveni pilot projekt kojim je organizirano sakupljanje biootpada u jedinicama kolektivnog stanovanja na način da je svaki stan dobio posudu za sakupljanje biootpada na mjestu njegovog nastanka. Prikupljeni biootpad se obrađuje na kompostani, te se od njega dobiva kvalitetan kompost koji se koristi za održavanje javnih zelenih površina u gradu Osijeku. Jedinice kolektivnog stanovanja uključene u ovaj projekt dobile su "Ekološki certifikat – 6" kojim se pokazuje da se u toj zgradi, tj. na mjestu nastanka, odvaja šest vrsta otpada (papir, plastika, staklo, metal, biootpad i miješani komunalni otpad), čime je zasigurno dostignuta najviša europska razina primarne selekcije.

Ivan Jurešić: Otok Krk – dio integralnog sustava gospodarenja otpadom Primorskogoranske županije

Sandra Bućan, načelnica Sektora i glavna inspektorica zaštite okoliša (MZOE)

Jasna Kukuljan: Gospodarenje otpadom na području grada Rijeke i riječkog prstena Komunalno društvo Čistoća iz Rijeke skuplja i zbrinjava otpad od 185.217 stanovnika u ukupno 84.715 domaćinstava te od 5.865 poslovnih korisnika. S ciljem kontinuiranog podizanja kvalitete usluge te prilagođivanja novim zakonskim i ekološkim načelima, 2015. godine je u potpunosti uspostavljen integrirani sustav odvojenog prikupljanja vrijednih vrsta ot-

28

pada na kućnom pragu, postavljanjem ukupno 8.775 vizualno brendiranih spremnika – Otpadnik.

Također, KD Čistoća upravlja s dva fiksna i tri mobilna reciklažna dvorišta. U planu je izgradnja novih reciklažnih dvorišta kao i centra za ponovnu uporabu. U tijeku je i uspostava prvog Repair cafea u Hrvatskoj, franšiznog koncepta koji predstavlja mjesto gdje će građani moći besplatno popraviti pokvarene sitne kućne uređaje, razbijen i oštećen namještaj, odjeću, igračke i slično. Na taj se način doprinosi smanjenju količine otpada te se promiče kružna ekonomija.

SRPANJ/JULY 2018.

Poznato je da se komunalno društvo Ponikve eko otok Krk već godinama svrstava među najbolje tvrtke u pogledu odvojenog sakupljanja i recikliranja komunalnog otpada. Tvrtka Ponikve Krk pripada JLS s područja otoka Krka. Svake godine Ponikve ulažu značajna sredstva u edukaciju, ponajviše predškolske i školske djece, ali i odraslih. Poseban naglasak stavlja se i na turiste za koje se posebno tiskaju letci na stranim jezicima.

Ozbiljni pristup gospodarenju otpadom uvodi se 2000. godine, kad se otok suočava s problemom nedostatka odlagališnog prostora. Od 2005. godine, uz suglasje svih odgovornih čimbenika, započinje provedba "Ekološki zasnovanog sustava zbrinjavanja komunalnog otpada na otoku Krku". U sklopu tog programa vrijednog 60 milijuna kuna na lokaciji Treskavac sanirano je staro smetlište, izgrađeno centralno reciklažno dvorište sa sortirnicom i kompostanom te je izgrađena dodatna ploha za odlaganje otpada. Na terenu je postavljeno 1.500 zelenih otoka za odvojeno prikupljanje otpada. Na svakom zelenom otoku su postavljene kante za: biootpad, papir, plastiku, staklo i metale te jedna za MKO. Istovremeno je na sedam lokacija (u svakoj JLS) formirano posebno sabirno mje-

poklopcem (za odlaganje: papira, kartona, plastike, višeslojne ambalaže i metalne ambalaže). Tako se u samom domaćinstvu odvojeni otpad odvozi u pogon za sortiranje te balira za daljnju obradu.

Komunalno poduzeće je sasvim opravdano uočilo da je potrebno organizirati edukativni program "Moj otpad - moja odgovornost" uz podršku FZOEU. U školama je održano na tisuće predavanja, a učenike se motiviralo pomoću radnih listova. Uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta radni listovi "Moj otpad - moja odgovornost" u Križevcima su postali sastavni dio školskog programa nižih radova osnovnih škola. Završna faza edukacije učenika je terenska nastava, tako da se znanje stečeno na predavanjima potkrepljuje obilaskom objekata za gospodarenje otpadom.

Panelom "Energijska oporaba otpada" moderirao je dr.sc. Zlatko Milanović, predsjednik Stručnog odbora. Panelisti s lijeva: izv.prof. dr.sc. Slaven Dobrović (FSB), prof.dr.sc. Danijel R. Schneider (FSB), dr.sc. Mirjana Matešić (HRPSOR) mag. Tanja Bolte, Ministrstvo za okolje in prostor R. Slovenije, Aleksandar Rajilić, MZOE, dr.sc.

Renato Šarc (Montanuniversität Leoben) i Igor Zgomba (ZCGO)

sto – reciklažno dvorište za prihvat glomaznog i opasnog otpada od građana.

Sustav odvojenog sakupljanja postupno se, ali stalno razvija, od početnih 15-ak posto, sada nakon 17 godina, na Krku se odvojeno prikuplja preko 50% količine komunalnog otpada. Od 2014. godine Ponikve postupno uvode sustav prikupljanja "od vrata do vrata", s ciljem postizanja što boljeg stupnja odvojenog sakupljanja i smanjenja troškova poslovanja. Izgradnja pretovarne stanice na lokaciji Treskavac započela je 2017. te se očekuje da će se od kraja 2018. MKO s otoka Krka odvoziti u ŽCGO Marišćina.

Dijana Mijač Dretar: Edukativni projekt Moj otpad - moja odgovornost Jedna od zanimljivih prezentacija komunalnih tvrtki, pokazala je vrlo veliku inovativnost u postizanju većeg stupnja educiranja građana za odgovorno postupanje s komunalnim otpadom. Komunalno poduzeće iz Križevaca započelo je 2010. godine s projektom odvojenog sakupljanja na mjestu nastanka. Svim korisnicima usluge u Križevcima, uz postojeći spremnik za MKO, dodijeljen je i dodatni spremnik s narančastim

dr. sc. Mirjana Matešić: Što donosi nova Strategija za plastiku u kontekstu kružnog gospodarstva EU? Proizvodnja plastike u posljednjih 50 godina se povećala s 15 milijuna tona (1964.) na 311 milijuna tona (2014.) te se očekuje njeno udvostručenje u narednih 20 godina. Plastika je materijal mnogostruke primjene te svojim značajkama iznimno doprinosi trajnosti i dostupnosti hrane. No kao posljedica toga, danas je u ukupnom plastičnom otpadu koji nastaje u EU, otpad od ambalaže zastupljen s visokih 59%.

Europska komisija predlaže mjere koje će poslovnom sektoru recikliranje otpadne plastike učiniti isplativim, a aktivnosti se koncentriraju na dizajn i proizvodnju recikliranih plastičnih proizvoda kako bi se povećala stopa recikliranja i osigurao siguran dostupan kružni ciklus materijala. Kroz razvoj kriterija za Zelenu javnu nabavu, namjerava se povećati udjele recikliranih materijala. Kako bi postigla ciljeve, EK je pozvala industriju da pruži svoj doprinos i kroz procese dubinske provjere utvrdi na koji način može utjecati na povećanje udjela reciklirane plastike.

Tvrtke u Europi su pozvane da daju svoje samoobvezujuće izjave o vrsti i načinu doprinosa povećanju udjela reciklirane plastike. Ove obveze su se mogle prijaviti do 30. lipnja ove godine. Ako se dobrovoljni doprinosi ne približe ciljanom iznosu od 10 milijuna tona reciklirane plastike u novim proizvodima na EU tržištu do 2025. godine, EK će posegnuti za uvođenjem obvezujućih mjera kako bi se ovi ciljevi ostvarili.

Jasna Kukuljan (Čistoća, Rijeka) dr. sc. Mirjana Matešić (HRPSOR), Dijana Mijač Dretar (Komunalno poduzeće, Križevci), Ivan Jurešić (Ponikve eko otok Krk)

SRPANJ/JULY 2018.

29

Konferencija o zaštiti okoliša

REPORTAŽA

Giuseppe Riva (PlasticsEurope), Đurđica Požgaj (HAOP) i Zvonimir Majić (FZOEU), između ostalih sudjelovali su na panelu Otpadna ambalaža i plastika

je bilo samo šest. Ovime su dodatno bili pogođeni svi gospodarski subjekti koji su očekivali razvoj djelatnosti u sustavu sakupljanja iskoristivih sirovina iz otpada. Početna neučinkovitost rezultirala je velikim brojem izmjena i dopuna - u posljednjih pet godina Pravilnik o ambalaži je izmijenjen i dopunjen šest puta, a ZOGO čak 11 puta!

I dalje se često susrećemo s nerazumijevanjem odredbi vezanih uz sekundarnu i tercijarnu ambalažu. Navedena problematika do danas nije razriješena te izaziva različita tumačenja. Potrebno je otvoriti raspravu o sustavu gospodarenja otpadom, kako bi se postigao konsenzus za optimiranje sustava na ekonomski najprihvatljiviji način za RH.

Aleksandra Ćilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost održala je prezentaciju Financiranje spremnika za odvojeno prikupljanje otpada

Dragarica Bagarić: Sustav povratne naknade u RH 2006.-2018.

Dijana Varlec: Gospodarstvo u zamršenoj petlji zakonodavnog okvira u gospodarenju ambalažom i otpadnom ambalažom

Stručna ekskurzija obilazak komunalnog poduzeća "6. maj" iz Umaga

U RH sustav gospodarenja otpadnom ambalažom postoji 12 godina. Uvođenje novog zakonodavnog okvira u gospodarenju otpadnom ambalažom uveo je i trgovačke lance u sustav gospodarenja, kao mjesta u kojima se primarna ambalaža od pića i napitaka može vratiti, uz osiguranje isplate iznosa povratne naknade za jedinicu ambalaže. Nažalost, danas se još uvijek susrećemo s nedoumicama onih trgovina koje su se suočile sa značajnim izazovima vezanim uz zadovoljavanje sanitarnih uvjeta.

Ministarstvo nadležno za pitanja okoliša sustavno dodatno uređuje i donosi koncesije za sakupljanje otpadne ambalaže.

U prvim godinama primjene, navedenih koncesijskih ugovora

U RH je 2005. uveden depozitni sustav koji postoji i u Estoniji, Finskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Švedskoj, Danskoj, Litvi i Nizozemskoj. Međutim, u tim zemljama sustavom upravljaju privatne organizacije osnovane od strane proizvođača i uvoznika pića te trgovaca.

Depozitni sustav je uvijek skuplji, jer zahtijeva velika ulaganja kako bi bio jasan i pravedan. Da se kod nas nije vodilo računa o tome da sustav depozita bude transparentan, pokazuje i Odluka FZOEU o označavanju ambalaže (NN 155/2005) koja je stupila na snagu danom objave.

Postojeći sustav u RH poseban je i po tome što je država i regulator i tijelo zaduženo za provedbu sustava i to se pokazalo kao nespretno rješenje. Naime, Pravilnikom su oni koji uplaćuju naknadu u FZOEU izuzeti od vlasništva, upravljanja i odlučivanja o potrošnji sakupljenih sredstava. Pravilnik se ne temelji na tržišnim principima, nego o svemu odlučuje državno tijelo.

MZOE po četvrti put u zadnjih 13 godina najavljuje dogradnju sustava, bez kompletne analize u području gospodarenja otpadnom ambalažom.

U 2016. na tržište RH je stavljeno 230.000 tona ambalaže, a ambalaža od pića čini samo 25% (57.000 tona) od ukupne količine ambalaže. Od 57.000 tona, čak 35.000 tona je staklena ambalaža. RH ima takozvani dualni sustav (jedan za čitavi komunalni sektor, a drugi za gospodarenje ambalažom stavljenom na tržište), a takav je sustav vrlo skup i neodrživ.

Ako država ostane pri sustavu depozita na ambalažu za pića i napitke volumena većeg od 0,2 l, bez prethodne detaljne analize, kombinacija dva sustava imat će za posljedicu više troškove, jer ostala ambalaža predstavlja premale količine koje ne mogu apsorbirati fiksne troškove selektivnog prikupljanja i ne mogu motivirati sudionike na selektivne programe sakupljanja.

Đurđica Požgaj: Aktualnosti u informacijskom sustavu gospodarenja otpadom - pregled aktivnosti HAOP-a Informacijski sustav gospodarenja otpadom čini temelj za praćenje stanja u području gospodarenja otpadom, a time i za izradu planskih i strateških dokumenata u navedenom području. U tom smislu HAOP prepoznaje važnost pravovremenih i točnih informacija. Tijekom 2017. godine HAOP je uspostavio

30

SRPANJ/JULY 2018.

Nataša Vetma, Svjetska banka

dvije mrežne aplikacije: • e-ONTO (Elektronički očevidnik o nastanku i tijeku otpada), koji obuhvaća 664 poslovna subjekta. U svibnju ove godine su bila 492 poslovna subjekta (75% očekivanog broja). Trenutno se provodi nadogradnja sustava u cilju pojednostavljenja; • web portal Sprječavanja nastanka otpada, kojim se nastoji ojačati podršku i svijest o sprječavanju nastanka kao najpoželjnijoj opciji u redu prvenstva gospodarenja otpadom.

Trenutno HAOP provodi usklađivanje navedene aplikacije s potrebama praćenja projekata i aktivnosti vezanih za Program izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom i ciljeva iz Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022.

dr. sc. Zlatko Milanović: Edukacija i Plan gospodarenja otpadom Neznanje, a još više površno znanje, sasvim sigurno su središnji problem gospodarenja otpadom u RH. Problemi s otpadom su sve veći i sve češće su prisutni u javnosti. U tome poneki mediji umjesto da pomažu, nestručnim pristupom izravno otežavaju rješavanje evidentno prisutnih problema. Novinari "općeg profila" često kreiraju emisije i vijesti o postupanju s proizvodnim i potrošačkim ostacima. Primjerice, nedavno je uz problem onečišćenja pitke vode u Slavonskom Brodu, tek nakon desetak emisija i objavljenih vijesti, izneseno mišljenje eminentnog znanstvenika. A gotovo nikada se ne pita nekog eksperta u gospodarenju otpadom. U takvim situacijama otvara se idealan prostor za promociju političara, novinara i "kvazi stručnjaka". Za takvu situaciju nisu krivi prvenstveno političari ili novinari, već prije svega nedostatak znanja. Analiza načina gospodarenja otpadom na zagrebačkim fakultetima ukazuje da ni tu nema dovoljno znanja. S druge strane, u Planu gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. najmanje financijskih sredstava namijenjeno je za mjere edukacije.

Međutim, uz edukaciju jednako je važna komunikacija s javnošću, odnosno prioritetno uvažavanje sociološkog čimbenika. Krajem prošlog stoljeća Zagreb je u RH bio nositelj gotovo svih održivih projekata gospodarenja otpadom. U to vrijeme je bio uzor brojnim sredinama, ne samo u RH već i u susjednim zemljama. Međutim, kad je početkom novog milenija, između ostalog vlastitim sredstvima, sanirao (osigurao) smetlište Jakuševec i izgradio uređeno odlagalište Prudinec, došlo je do teško razumljivog zastoja. Takvo stanje, bez ikakvih inovacija, trajalo je više od deset godina, pa je prema EU studiji Zagreb završio kao posljednja EU metropola. Dirljivo je kako je nedavno jedan građanin konstatirao da je "od Bandića dobio" vrtni komposter. A prvi vrtni komposteri su, također od grada, dodjeljivani još prije dvadesetak godina i s njima se građani uredno služe (bolje su kvalitete od ovih novih). Stvorena je situacija da u Zagrebu ne prolaze ni projekti kompostiranja niti recikliranja. Političari predlažu, kamoli sreće da uspiju, da se pronađu lokacije u "pustopolju" tridesetak kilometara od granica grada Zagreba. Stvarni je problem složeniji i može se riješiti sustavnom stalnom edukacijom i komunikacijom. Početkom ove godine u Zagrebu započinje niz novih projekata edukacije i komunikacije (javne diskusije o pro-

blemu otpada u svim gradskim četvrtima, izdavanje priručnika ZG vodič za recikliranje, druženje Čistoće s građanima na Bundeku i sl.). Na taj način se može i treba, uvijek uz pomoć stručnjaka, stvoriti sociološke uvjete za provedivost projekata gospodarenja otpadom (središnjim problemom zaštite okoliša). U Zagrebu, nastavno i RH, sociološki kriterij postupno postaje ključni uvjet.

Neznanje, a još više površno znanje, sasvim sigurno su središnji problem gospodarenja otpadom u RH

Nataša Vetma: Izazovi i prepreke uspostavljanju uspješnog sustava gospodarenja otpadom u RH Za projekte gospodarenja otpadom ima na raspolaganju dovoljno financijskih sredstava, ali u RH nema dovoljno kvalitetno pripremljenih projekata. Također, ključna prepreka u postizanju ciljeva EU-a glede gospodarenja otpadom je nedostatno i nekoordinirano upravljanje na razini središnje i lokalne uprave. Također, u skladu sa zaključcima analize, Svjetska banka je ocijenila da su troškovi provedbe Plana gospodarenja otpadom RH (PGO) podcijenjeni. Samo za provedbu financijski najizazovnijih mjera koje proizlaze iz PGO-a, planirani troškovi su podcijenjeni za najmanje milijardu kuna. Ukupni trošak implementacije Plana gospodarenja otpadom RH (Plan) se procjenjuje na 5,1 milijardu kuna, od čega je 3,4 milijarde kuna iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. -2020. Do sada je iskorišteno manje od 10%.

Tri revizije Plana, promjene u Vladi RH, kao i promjene u upravi FZOEU doprinijele su kašnjenju u apsorpciji financijskih sredstava. Analiza Svjetske banke upućuje da se ciljevi Plana neće ostvariti, čak i u slučaju potpune apsorpcije sredstava EU. To bi moglo dovesti do pokretanja postupka protiv RH, čiji se dovršetak ne očekuje prije 2023. godine. Mogući iznos kazne, procijenjen temeljem postupka Europske komisije prema Grčkoj i Italiji, dijeli se na paušalni iznos od 10.234.080 eura te iznos od 42.024 eura.

SRPANJ/JULY 2018.

31

[autor] Dr D .sc. c Zla latk tkoo Mi Mila lano novi vićć

STRUČNO

Gospodarenje otpadom

SLOVAČKA (49.035 km2; 5,4 milijuna stanovnika, 110 stanovnika/km2; 16.574 USD/stanovnik – 2016.)

U Slovačkoj se 2014. godine godišnje proizvodilo 321 kg komunalnog otpada. Postotak recikliranja i spaljivanja kreće se oko 12 %. Bilo je odloženo oko 76 % količine komunalnog otpada. Slovačka spada među EU zemlje koje imaju najnižu naknadu za odlaganje, a usprkos tome ilegalno odlaganje je veliki problem.

Za postizanje ciljeva određenih za 2020. godinu morati će se uložiti značajni napori. Provedbom EU legislative može se otvoriti 5.900 poslova, te povećati godišnji prihod u području gospodarenja otpadom za 620 milijuna eura. Kružnim gospodarenjem otvara se dodatna mogućnost otvaranja novih 7.000 radnih mjesta i dodatno povećanje prihoda za 740 milijuna eura.

ŠVEDSKA (450.295 km2; 22 stanovnika/km2; 9,9 milijuna stanovnika; 51.616 USD/stanovniku – 2016.)

Količina komunalnog otpada u Švedskoj se smanjila i 2014. godine je iznosila 438 kg, te je nešto manja od prosjeka EU zemalja. Stupanj recikliranja iznosio je 49,4 %, te je bio tik do cilja za 2020. godinu. Spaljivanje s visokim stupnjem energijske oporabe je sudjelovalo gotovo s 50 %, te je odlaganje rekordno smanjeno ispod jedan posto. Švedski plan gospodarenja otpadom 2012. – 2017. uključuje mjere za postizanje budućih EU ciljeva recikliranja. Provedbom mjera kružnog gospodarenja otpadom u Švedskoj se može otvoriti dodatnih 2.300 radnih mjesta i povećati promet u sektoru gospodarenja otpadom za više od 240 milijuna eura.

SLOVENIJA (20.273 km2; 2,1 milijun stanovnika; 104 stanovnika/km2; 20.900 USD/stanovniku – 2016.)

Od 2007. do 2014. godine godišnja količina komunalnog otpada u Sloveniji se smanjila s 525 na 432 kg po stanovniku. U Sloveniji se postižu posljednjih godina vrlo pozitivni pomaci. Stupanj recikliranja se od 25 % (2007.) povećao na čak 61 % (2014.), a to je među najvišim stopama u EU. U isto vrijeme odlaganje komunalnog otpada se smanjilo sa 75 na 39 % (2014.).

Slovenija se nalazi među zemljama koje nemaju navedene podatke o energijskoj oporabi otpada (kao i primjerice Rumunjska, Litva, itd.). To su međutim podaci za 2014. U međuvremenu, Slovenija je u dva centra za gospodarenje komunalnim otpadom (Celje i Ljubljana) izgradila i postrojenja za MBO. U tim se MBO postrojenjima proizvodi GIO. U lipnju 2016. u Sloveniji je usvojen Integrirani plan gospodarenja otpadom i Plan mjera za smanjivanje otpada. To je zemlja koja pokazuje da je moguće u vrlo kratko vrijeme izmijeniti sustav gospodarenja otpadom i ostvariti EU cilj recikliranja komunalnog otpada od 50 % (postavljen za 2020.). Akceptiranjem EU legislative može se otvoriti 2.100 novih radnih mjesta i povećati promet za 220 milijuna eura godišnje. Dodatnom mjerama za kružno gospodarenje otpadom može se još otvoriti 2.700 radnih mjesta a godišnji prihode povećati za 270 milijuna eura.

UJEDINJENO KRALJEVSTVO (UK) (244.820 km2; 65,6 milijuna stanovnika; 268 stanovnika/km2; 42.119 USD/stanovniku – 2016.)

Posljednjih godina se smanjivala proizvodnja komunalnog otpada, te je u 2014. proizvedeno 482 kg po stanovniku - tek nešto više od prosječne količine EU zemalja. Recikliranje, uključujući i kompostiranje, sudjelovalo je sa 45 %, što je više od prosjeka EU zemalja. Uvođenjem naknade za odlaganje udjel odlaganja se smanjio s 57 % (2007.) na 28 % (2014.). Nije ostvarena odgovornost proizvođača za proizvode, te se ne postiže uravnoteženje između reciklaže i troškova prikupljanja.

Potpunom provedbom EU legislative može se otvoriti 63.900 radnih mjesto i povećati prihod za 6,7 milijardi eura. Sukladno programu ustroja resursnog gospodarenja otpadom može se otvoriti još 84.200 radnih mjesta i dodatno povećati godišnji promet u sektoru otpad za još 8,8 milijarde eura.

ŠPANJOLSKA (504.030 km2; 46,6 milijuna stanovnika – 2016.; 92 stanovnika/km2; 26 495 USD/stanovniku – 2016.) Španjolska je smanjila godišnju količinu komunalnog otpada s 548 kg (2007.) na 435 kg po stanovniku (2014.), te se spustila nešto ispod prosjeka EU zemalja. Stupanj recikliranja komunalnog otpada je 33 % (2014.) , u čemu je udjel kompostiranja bio 17 %, a izravno materijalno recikliranje je iznosilo 16 %. U Španjolskoj u postupanju s komunalnim otpadom i dalje prednjači odlaganje (55 %).

Za dostizanje ciljeva do 2020. godine Španjolska mora više investirati u mjere poticanja razvitka recikliranja i smanjivanje odlaganja. Španjolska ima Plan mjera za izbjegavanje otpada 2014. – 2020., te nacionalni Plan gospodarenja otpadom 2016. – 2022. Treba naročito poticati aktualizaciju regionalnih programa gospodarenja otpadom.

Potpunim prihvaćanjem EU legislative može se otvoriti 54.200 radnih mjesta te povećati prihod u sektoru gospodarenja otpadom za 5,6 milijarde eura. Kružnim gospodarenjem otpadom dodatno se može otvoriti 69.500 poslova i povećati prihod još za 7,3 milijarde eura.

Analize i usporedbe 1. Usporedni pregled količine i načina gospodarenja otpadom (Tablica 1.)

U nastavku se nalazi usporedna tablica za EU 28 s godišnjim specifičnim količinama komunalnog otpada i učešću pojedinog postupka gospodarenja (Tablica 1.). Među EU zemljama su izuzetno velike razlike u načinima gospodarenja komunalnim otpadom. Naročito su velike razlike u količini komunalnog otpada po stanovniku (2014. godina). Prije nešto detaljnije analize treba naglasiti da je upitna i potpuna točnosti prikupljenih podataka.

U nekim zemljama nije još ustrojen cjeloviti sustav nadzora toka komunalnog otpada. Također, kod nekih zemalja nisu do kraja potpuno jasni načini zbrinjavanja, te u stupcu EO (energetska oporaba) – spaljivanje je navedeno: "?, MBO i ostalo“.

Kompostiranje je materijalna oporaba uz obradu i učešće kompostiranja je uključeno u količine recikliranog otpada. U EU 28 je postignut prosječni udio kompostiranja 16 % mase, a druge vrste materijalne oporabe sudjeluju prosječno s 28 %. Uz podatak o recikliranju, za zemlje u kojima je udio kompostiranja manji od prosjeka, u zagradi je količinski postotak udio kompostiranja.

Naročito treba još jednom naglasiti da se u Tablici 1. nalazi učešće odlaganja neobrađenog miješanog komunalnog otpada (smeća). Primjerice, nakon spaljivanja zaostaje oko 30 % mase. Kod nekih zemalja šljaka, koja čini oko 95 % ostataka spaljivanja, do sada se materijalno koristila (Njemačka, Danska). U drugim zemljama šljaka se predobrađuje i zatim odlaže na komunalnim odlagalištima (Austrija, Švicarska).

SRPANJ/JULY 2018.

33

Tablica 1.: Godišnje količine komunalnog otpada, te stupanj recikliranja, termičke obrade i odlaganja Godišnja količina Recikliranje (kg/stanovnik) 566 58 % Austrija 435 (405 do 460) 55 % Belgija (2014.)

23 % (2 % 432 Bugarska komp.)

19 % (4 % 617 Cipar komp.)

310 25 % Češka 758 44 % Danska 31 % (6 % 357 Estonija komp.)

482 33 % Finska 509 39 % Francuska 16 % (4 % 509 Grčka kom.)

387 17 % Hrvatska 586 40 % Irska 488 46 % Italija 21 % (4 % 325 Latvija komp.)

31 % (10 % 433 Litva komp.)

616 47 % Luksemburg 31 % (6 % 385 Mađarska komp.)

600 12 % Malta 527 51 % Nizozemska 618 64 % Njemačka 272 32 % Poljska 30 % (13 % 453 Portugala komp.)

16 % (11 % 250 Rumunjska komp.)

321 oko 12 % Slovačka 432 61 % Slovenija 33 % (17 % 435 Španjolska komp.)

438 49,4 % Švedska 45 % (4 % Ujedinjeno 482 komp.)

Kraljevstvo 44 % (16 % 475 EU prosjek (2014.) komp.) *ostalo = uključuje ilegalno zbrinjavanja, izvoz, MBO i Zemlja (godina)

EO-spaljivanje

Odlaganje

38 % ? (MBO)

4% 10 – 15 % (cilj)

-

74 %

1 % (ostalo)

80 %

19 % 54 %

56 % 1 % (?)

56 % (?)

8 % (?)

50 % 35 %

17 % 26 %

?

81 %

0% 10 % (?)

21 %

83 % 50 % 34 % (?)

0%

79 %

9 % (?)

60 %

35 %

18 % (?)

12 % (?)

57 %

0% 48 % 36 % (?)

15 % (?)

88 % 1% 0,3 % 53 %

21 %

49 %

2 % (ostalo)

82 %

oko 12 % -

76 % 39 %

12 % (ostalo)

55 %

50 %

0,6 %

27 % (ostalo)

28 %

SRPANJ/JULY 2018.

3. Usporedba mjera sprječavanja nastanka otpada (prevencije), količine otpada i BDP (Tablica 2.)

Mjere prevencije su apsolutno prioritetne, ali se provedba tih mjera često zanemaruje. Općenito su građani upoznati s teoretskim osnovama izbjegavanja nastajanja komunalnog otpada. To je osobito veliki problem u zemljama gdje nije razvijen cjeloviti sustav održivog gospodarenja otpadom. Zbog toga je EU obvezala zemlje članice da uz nacionalni plan gospodarenja otpadom obvezno treba izraditi i Program sprječavanja nastanka otpada. Središnji problem je možda nemogućnost mjerenja učinaka prevencije otpada. Često se proizvodnja otpada izravno povezuje s visinom bruto društvenog proizvoda (BDP). Tako je krajem prošlog stoljeća, Svjetska banka (WB) je pokazala izravnu povezanost visinu BDP-a i količine kućnog i sličnog otpada (2): Go=

27+2 % slično

2. Povezanost količine i načina gospodarenja otpadom (Tablica 1.)

Među EU zemljama su izuzetno velike razlike u načinima gospodarenja komunalnim otpadom. Naročito su izražene razlike u količini komunalnog otpada po stanovniku (2014. godina). Prosjek EU zemalja je oko 475 kg, a najviše se komunalnog otpada po stanovniku proizvodi u Danskoj (758 kg), Njemačkoj (618 kg) i Luksemburgu (616 kg) te na Malti (600 kg). Dan-

34

ska i Njemačka su zemlje koje proizvode najviše otpada, ali ujedno i prednjače u odgovornom postupanju s komunalnim otpadom. Nastavno se postavlja pitanje da li se u tim zemljama uopće provodi Program za smanjivanje nastanka otpada, koji je apsolutno prioritetna mjera održivog gospodarenja otpadom ("o problemu otpada treba promišljati prije nego što je otpad nastao"). Je li moguće da zemlje koje izbjegavaju odlaganje i gotovo sve količine komunalnog otpada oporabljuju ne provode apsolutno prioritetnu mjeru prevencije?

S druge strane, najmanje godišnje količine komunalnog otpada su registrirane u Rumunjskoj (250 kg) i Poljskoj (272 kg). To su količine gotovo dvostruko manje od EU prosjeka, a tri puta manje od količine proizvedene u Danskoj. Rumunjska je među zemljama koje najviše odlažu (82 %). Poljska, zahvaljujući brzom razvitku recikliranja posljednjih godina, odlaže 53 %. Problemi gospodarenja otpadom u Hrvatskoj su već detaljnije opisani, ali je važno da se prema učešću odlaganja Hrvatska (83 %) nalazila na drugom mjestu.

Svakako je specifičan primjer Malte gdje se odlagalo čak 88 % količine komunalnog otpada(2014.), a samo se 12 % recikliralo. To je vrlo mala zemlja, gotovo bez utjecaja na prosjek EU. Malta je otočna zemlja i razumljivo da nameće potrebu posebnog pristupa problemu otpada. Otok je zapravo "usidreni brod" te dugoročno odlaganje nikako nije prihvatljivo rješenje.

27 %

BDP - 2907

24,8 Go = godišnja količina kućnog i sličnog otpada (kg/stanovniku, godišnje) BDP = Bruto društveni proizvod (US dolara/stanovniku, godišnje)

Temeljem takve analize moguće je ocijeniti učinkovitost mjera izbjegavanja nastajanja komunalnog otpada. Primjerice, Danska je oko 2015. imala BDP 51.316 USD i bila je vodeća zemlja u EU 28 po godišnjoj proizvodnji komunalnog otpada sa 758 kg po stanovniku. Prema formuli Svjetske banke Danska bi trebala proizvoditi 1.952 kg po stanovniku, gotovo tri puta više. Na taj se način učinak mjera izbjegavanja vrednuje na čak 1.914 kg.

STRUČNO

Sličan je primjer, drugih razvijenih europskih zemalja koje također odlažu i manje od 1 % količine komunalnog otpada: Njemačka proizvodi godišnje po stanovniku 618 kg, a po formuli WB bi trebala 1.591 kg, te je učinak mjera izbjegavanja 973 kg, Nizozemska proizvodi godišnje po stanovniku 527 kg, a po formuli WB bi trebala proizvoditi 1.709 kg, te je učinak mjera sprječavanja 1.182 kg.

S druge strane, u zemljama koje ne gospodare odgovorno otpadom, učinak mjera izbjegavanja proizlazi: Rumunjska proizvodi po stanovniku godišnje samo 250 kg komunalnog otpada, dok bi prema formuli WB trebala proizvoditi 264 kg, te je učinak mjera sprječavanja samo 14 kg, odnosno samo 5 %, Latvija je proizvela 325 kg, po formuli WB je trebala 367 kg,pa učinak mjera izbjegavanja iznosi samo 42 kg, odnosno nekih 11 %, Hrvatska je 2014. proizvodila 387 kg, a prema formuli WB je trebala 370 kg. Iz toga proizlazi da se mjere izbjegavanja ne provode, već dolazi čak do povećanja količine komunalnog otpada, pa je učinak mjera sprječavanja negativan (- 4,6 %).

U Tablici 2. nalazi se usporedni prikaz visine BDP-a (2016.), prijavljene prosječne količine komunalnog otpada (2014.) i izračunate količine po formuli Svjetske banke. Na kraju je razlika između prijavljene i izračunate količine komunalnog otpada po stanovniku – građaninu. Zemlje su grupirane u tri grupe: a) zemlje koje, prema Europskoj komisiji, najodgovornije gospodare komunalnim otpadom i odlažu manje od 10 % količine komunalnog otpada

Gospodarenje otpadom

(neobrađenog). To su zemlje s velikim iznosom BDP-a, od oko 40.000 do 50.000 USD. Redovito je kod tih zemalja razlika između prijavljene i izračunate godišnje količine veća od 1.000 kg po stanovniku. proizlazi da je učinak mjera izbjegavanja otpada značajno veći od prijavljene količine.

Izuzetak je Estonija, gdje se odlaže 8 posto, a razlika između prijavljene i proračunate količine je 231 kg. To znači da je proračunata količina oko 64 % veća od prijavljene. b) zemlje koje odlažu više od 70 % prijavljene godišnje količine komunalnog otpada po stanovniku. Europska komisija ističe da su to zemlje koje ne provode u potpunosti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Razlika između prijavljene i proračunate količine je između 243 kilogra

Tablica 2.: Analiza povezanosti BDP-a i količine komunalnog otpada (2016./2014.)

BDP (USD) a) zemlje koje odlažu manje od 10 % otpada: 51.316 Danska 45.294 Nizozemska 42.384 Njemačka 51.616 Švedska 43.909 Austrija 17.500 Estonija a) zemlje koje odlažu najviše KO (> 70 %): 35.725 Malta 12.090 Hrvatska 9.477 Rumunjska 17.375 Grčka 22.259 Cipar 12.022 Latvija 16.574 Slovačka 7.380 Bugarska b) zemlje koje odlažu oko 50 % količine KO: 20.900 Slovenija 19.813 Portugal 61.270 Irska 12.372 Poljska 26.495 Španjolska 12.683 Mađarska 14.879 Litva Zemlja

Odlaganje (posto mase)

Godišnja količina KO (kg/st. a)

WB količina KO (kg/st. a)

RAZLIKA (kg/st. a)

1% 1% 0,3 % 0,1 % 4% 8%

758 527 618 458 566 357

1.952 1.709 1.591 1.964 1.653 588

1.194 1.182 973 1.506 1.087 231

88 % 83 % 82 % 81 % 80 % 79 % 76 % 74 %

600 387 250 509 617 325 321 442

1.323 370 264 583 780 367 551 180

723 -17 14 74 163 42 230 - 242

39 % 49 % 50 % 53 % 55 % 57 % 60 %

43.094 338.144 49.035 70.273 56.542 65.200 20.273

726 682 2.353 381 951 394 483

294 229 1.767 109 516 9 53

SRPANJ/JULY 2018.

35

STRUČNO

Gospodarenje otpadom

ma (Bugarska) i 723 kilograma (Malta). Većina zemalja iz te grupe nalazi se u području do 163 kg, što su višestruko manje vrijednosti nego za zemlje koje najučinkovitije gospodare otpadom. Bugarska (- 243 kg) i Hrvatska (- 17 kg) su jedine EU zemlje koje ne provode prioritetne mjere prevencije nastajanja komunalnog otpada. Načelno, što je BDP manji, to se više otpada odlaže. Odlaganje je "najjeftinije", ali ne bi li onda te zemlje trebale profitirati u svom razvoju. Postavlja se i drugi zaključak da upravo zato što imaju niže vrijednosti BDP-a te zemlje moraju neobrađeni komunalni otpad odlagati.

Kod ove grupe zemalja, BDP se nalazi između 7.380 USD (Bugarska) i 35.725 USD (Malta), te je nekoliko puta niži od BDP-a zemalja iz prethodne grupe. Neovisno od učešća odlaganja, manje razvijene zemlje, prema proračunu zanemaruju provedbu mjera prevencije (Bugarska, Hrvatska) ili iste provodi vrlo ograničeno. c) zemlje koje odlažu oko 50 % količine komunalnog otpada su prema iznosu BDP-a (najčešće između 15.000 USD i 25.000 USD) kao i prema godišnjoj količini komunalnog otpada po stanovniku načelno između dvije

prethodne grupe. Izuzetak u ovoj grupi su Irska (61.270 USD) i Mađarska (12.683 USD) kod kojih su primjetna velika odstupanja i razlike između računske i prijavljene količine (najveća razlika od 1.767 kg u Irskoj i najniža razlika od 9 kg u Mađarskoj). Inače, u toj grupi razlika je najčešće između 300 i 500 kg. Količinski postotak odlaganja gotovo svih zemalja u grupi je između 50 i 60 %. Izuzetak je Slovenija gdje se odlaže 39 % količine komunalnog otpada.

Svakako je specifičan primjer Malte gdje se odlagalo (2014.) čak 88 % količine komunalnog otpada, a samo se 12 % recikliralo. To je vrlo mala zemlja, gotovo bez utjecaja na prosjek EU. Malta je otočna zemlja i razumljivo da nameće potrebu posebnog pristupa problemu otpada.

4. Usporedba broja stanovnika, površine i specifične količine otpada (Tablica 3.)

Poznato je da površina zemlje ne utječe na specifičnu količinu komunalnog otpada, a to jasno pokazuju i podaci iz Tablice 3. Konkretno, Francuska, koja je po površini najveća EU zemlja, godišnje je po stanovniku (2014.) proizvodila 509 kg otpada. S druge strane, Malta je po površini najmanja, a proizvodila je 600 kg. Na drugom mjestu po površini je Španjolska (435 kg), a na trećem mjestu je Švedska Tablica 3.: Količina otpada, broj stanovnika i površina zemlje (438 kg). S druge strane, najmanje zemlje po poKoličina otpada Broj stanovnika Površina Gustoća (2014.)

(2016.) vršini, iza Malte, su Luksemburg (616 kg) i Cipar Zemlja (617 kg). Nameće se zaključak, što je po površi(kg/st. a) (milijuna) (km2) (st./km2) na zemlja manja to je veća specifična proizvodNjemačka 618 82,7 357.376 231 nja komunalnog otpada.

Francuska 509 66,9 674.853 99 Tablica 3. također pokazuje da prosječna guUjedinjeno Kraljevstvo 482 65,6 243.610 269 stoća, u pravilu, nije najvažniji pokazatelj speciItalija 488 60,6 301.230 201 fične proizvodnje otpada. Malta je među EU zeŠpanjolska 435 46,6 504.030 93 mljama daleko najgušće naseljena zemlja (1.266 Poljska 272 38,0 312.679 122 stanovnika/km2) i prema specifičnoj proizvodnji Rumunjska 250 19,7 238.393 82 otpada (600 kg/stanovnik) je među vodećim. Na Nizozemska 527 17,0 41.523 409 drugom mjesto je Nizozemska (409 kg/stanovBelgija 435 11,4 30.528 373 nik), a na trećem mjestu Belgija (435 kg/stanovGrčka 509 10,8 131.990 82 nik) s količinama koje po stanovniku proizvoČeška 310 10,6 78.866 134 de količine komunalno otpada, koje su manje od Portugal 453 10,3 92.391 112 prosjeka EU 28. Švedska 438 9,9 450.295 22 Mađarska 385 9,8 93.030 105 Austrija 566 8,8 83.871 105 Europska iskustva pokazuju da je CSGO (CjeBugarska 432 7,1 110.910 64 loviti sustav gospodarenja otpadom) jedino odrDanska 758 5,7 43.094 132 živo rješenje za probleme otpada. CSGO polazeći Finska 482 5,5 338.144 16 od lokalnih uvjeta uvijek treba temeljiti na ekotoksikološkoj studiji, odnosno na Analizi životSlovačka 321 5,4 49.035 110 nog ciklusa (AŽC). Vrlo je važno znati da se koIrska 586 4,8 70.273 68 munalni otpad i prema morfološkom sastavu, Hrvatska 387 4,2 56.542 74 opasnosti i količini stalno mijenja. ZanemarivaLitva 433 2,9 65.200 45 nje promjenjivosti otpada uzrokovalo je, u gotoSlovenija 432 2,1 20.273 103 vo svim EU zemljama, vrlo ozbiljne probleme u Latvija 325 2,0 64.589 31 provedbi projekata gospodarenja otpadom. PoEstonija 357 1,3 45.226 29 sljednjih trideset godina ostvaren je izuzetno Cipar 617 1,2 9.250 130 brz razvoj tehnike gospodarenja otpadom. Nije Luksemburg 616 0,6 2.586 232 dovoljno poznato, da je razvitak tehnika postuMalta 600 0,4 316 1266 panja s otpadom bio sličan razvitku informatič44 % EU prosjek (2014.)

475 27+2 % 27 % kih tehnologija. Polazeći od tih spoznaja zani(16 % komp.) mljivo je analizirati razvitak CSGO u EU od 1990. do 2016. (Tablica 4.).

Zaključno

36

SRPANJ/JULY 2018.

• RECIKLIRANJE se povećalo za 29 %, • ENERGIJSKA OPORABA se povećala za 13 %.

Tablica 4.: Gospodarenje otpadom u EU od 1990. do 2016.

Pojam kružnog gospodarenja kao i CSGO Spaljivanje promovirani su gotovo u isto vrijeme, krajem Godina Odlaganje Recikliranje Ostalo – (EO) dvadesetog stoljeća. Otvoreno je pitanje za1990.

68 % 17 % 13 % 2% što se još uvijek, nakon trideset godina, u ve2000.

55 % 25 % 15 % 5% likom broju EU zemalja neodgovorno baca ot2010.

37 % 38 % 23 % 2% pad i zašto se stvaraju opasni rizici za okoliš 2014.

27 % 44 % 26 % 3% i naročito za zdravlje ljudi. Ujedno se baca2016.

24 % 46 % 27 % 3% ju dragocjene prirodne vrijednosti pohranjePlan 2030. < 10 % 65 % < 35 % ne u otpadu.

Na ternarnom (trokutastom) dijagramu (Sli(izvor: Renato Šarc, 30.01.2018., prezentacija u HAZU) ka 1.) vrlo je slikovito prikazano postojeće stanje i smjer promjena sustava gospodarenja otpadom. Vidljiv je trenutni položaj Hrvatske, kao i nekih drugih zemalja. Vidljivim krugom (žuta točka) posebno je istaOd 1990. godine, odnosno od kraja prošlog stoljeća, odlaganje komunalknut prosjek EU zemalja. Najnepovoljniji način gospodarenja otpadom je nog otpada se sustavno smanjuje. To je apsolutno prioritetna mjera CSGO. potpuno odlaganje (100 %) bez recikliranja i bez energijske oporabe. UtoKod toga maksima "zero waste" u osnovi je "zero landfill", odnosno "nula pijski cilj je i drugi ekstrem u ternarnom dijagramu, a to je potpuno spaljiodlaganja neobrađenog otpada". Konkretno, udjel mase komunalnog otvanje (100 %). Idealan, ali isto tako utopijski cilj je i potpuno recikliranje pada koji je odložen, prosječno u EU zemljama, postupno se smanjio od 68 (100 %) bez odlaganja i bez spaljivanja, odnosno bez energijske oporabe. % (1990.) na 24 % (2016.). U isto vrijeme recikliranje se povećalo od 17 % Prema trokutastom prikazu za 2030. godinu realno je ostvariv način (1990.) na 46 % (2016.). Spaljivanje, odnosno energijska oporaba, također gospodarenja otpadom uz recikliranje 65 % količine. Procjenuje se i smase povećala, ali zamjetno sporije (s 13 % na 27 %). Na taj način se, u cinjenje odlaganja na najviše 10 %, a energijska oporaba na 25 i nešto više lju kružnog gospodarstva, potiče što je moguće veće iskorištavanje otpapostotaka. Moguće je za svaku lokalnu sredinu odrediti trenutni položaj u da kao vrijednog resursa. Od 1995. do 2016. godine: ternarnom dijagramu, te procijeniti ostvarive pomake u smjeru EU cilja.

• ODLAGANJE se smanjilo za čak 40 %,

Prikaz razvoja i povezanosti pomoću „ternarnog RIL-dijagrama”

„ternarni dijagram” Svaka država je pozicionirana EU prosjek (2016): 24% odlaganje 27% spaljivanje / e.o.

46% recikliranje

Slika 1.: Trokutni prikaz tri glavna načina gospodarenja otpadom (Renato Šarc i dr., predavanje HAZU, siječanj 2018.)

SRPANJ/JULY 2018.

37

ZZZ NDPLRQ EXV KU

2,70 â&#x201A;¬

KAK VE PRO MJ ENE DON OSI NOV I ZAK ON O PRI JEV OZU U CES TOV NOM

PRO ME TU? 00318

CIJENA 20 kn

9

GODIN A XIX | BROJ 110 | lipanj /srpa nj

3 / 2018

M A G A Z I N

Z A

771332

303008

2018.

G O S P O D A R S K A

V O Z I L A

I

P R O M E T

MERCEDES-BEN VOZILI SMO Z SPRINTER

CONTINENTAL CROSSTRAC

NOVI VOLVO 9900

ELEKTRIÈ«NA

REVOLUCIJA BUS EURO TEST

001_NASLOVNA.

indd 1

( 35(73/ $7,7( 6

(1$

ä7$5,1$ 8./-8ÿ 9$ .1 32 /$7$ %52-( 73 5( 3 -$ ä1 *2',

.217$.7

%XVLQHVV 0HGLD &URDWLD _ WHO

H PDLO NDPLRQ EXV#EPFURDWLD KU _ LQIR#EPFURDWLD KU

ɵTO TO O NAPR NAP AVITI U SLUȫ AJU KVARA TAHOGRAF A?

2018

VOZILI SMO VOLV O FH

RELOADED

I 9700 00

TEST SCANIA R520

SPONZORIRANI PRILOG

NIKAD NE ODUSTAJEMO 2' &,/-$ .2-, æ(/,02 3267,ý, =$'292/-$1 .83$& JE NAŠ INTERES

8 NRPSDQLML 7HKQL[ NUDMHP OLSQMD RGUçDQ MH VDVWDQDN V SUHGVWDYQLFLPD SRGX]HþD 6WDU ,PSRUW L] =DJUHED ± JODYQLP GLVWULEXWHULPD L ]DVWXSQLFLPD 0HUFHGHVD X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM 'RJRYRUHQD MH GXJRURĀQD XVSMHåQD VXUDGQMD QD ]DMHGQLĀNRM GLVWULEXFLML VSHFLMDOQLK NRPXQDOQLK YR]LOD V SRGYR]MHP 0HUFHGHV L NRPXQDOQRP QDGRJUDGQMRP 7HKQL[ (NRPXQDO Cijeli dogaðaj popraæen je isporukom dva komunalna vozila EKOMUNAL 7.5 m3 i EKOMUNAL 16 m3 u Sarajevo. Vozila su dobivena putem meðunarodnog javnog natjeèaja, gdje je ponuda kompanije Tehnix bila odabrana kao najpovoljnija ekonomska ponuda, èime smo po tko zna koji put dokazali kvalitetu, efikasnost i ekonomiènost svojih jedinstvenih i funkcionalnih proizvoda. Isporuka je izvršena za komunalno poduzeæe KJKP “Rad” Sarajevo d.o.o.

75$-1$ )81.&,21$/1267 %5=, 6(59,6 0$/$ 32752ä1-$ *25,9$ 1$=29,7( 1$6 , (),.$612 5,-(ä,7( 692- 352%/(0 273$'$ www.tehnix.com, tel. +38540650100, e-mail: tehnix@tehnix.com

STRUČNA INFORMACIJA

Bokashi Organko

Bokashi Or

jednostavno rješenje za komunal

Komposter Bokashi Organko značajno smanjuje visoke troškove upravljanja biološkim otpadom u gradovima i smanjuje njegovu količinu do čak 25 %

40

rvatska se odlučnije pridružuje putu zelenih država Europe. Izazovi su veliki, a ni cilj se neće moći ostvariti preko noći. Međutim, gradovi su u odgovornom odnosu prema svojim građanima sve svjesniji zadataka koje zahtijeva koncept održite budućnosti i visoke kvalitete života. Razvojno usmjerene zelene općine svojim aktivnim uključivanjem u poticanje ekološkog postupanja i učinkovitim provođenjem ekoloških mjera doprinose jačanju zelenog razmišljanja građana.

Dio tog puta, ponajprije njegov završni dio, pokazuje se kao vrlo jednostavno i brzo rješenje koje komunalna poduzeća mogu uvesti u svoj sustav brzo te jednostavnom i učinkovitom suradnjom sa svojim građanima. To je kuhinjski komposter Bokashi Organko koji se proizvodi u slovenskom poduzeću Skaza iz Velenja.

SRPANJ/JULY 2018.

Manji komunalni troškovi u gradovima, više za građane Otprilike 40 % cjelokupnog otpada općina čini organski otpad, a jedna osoba proizvede oko 10 kg otpada mjesečno. Organski otpad uzrokuje štetne posljedice, ponajprije učinke stakleničkih plinova i zagađenje podzemnih izvora vode, a kućanstva se susreću s neugodnim mirisom, insektima, odlijevanjem tekućine iz organskog otpada, te u konačnici i sa sve većim troškovima zbog logistike, daljnje obrade i troškova uništenja. Masovna uporaba kompostera Bokashi Organko u gradovima značajno smanjuje visoke troškove upravljanja biološkim otpadom i smanjuje volumen otpada na razini gradova. Količine biološkog otpada u samo jednoj općini mogu se smanjiti do čak 25 %. Sve to omogućuje upraviteljima u gradovima da uštede usmjere u nove investicije za kvalitetan život građana.

rganko

lna poduzeća i građane Osijek kao uzor Poduzeće Skaza je koautor uspješne priče o cirkularnom gospodarenju otpadom u gradu Osijeku, koji je shvatio korist i ekološki učinak Bokashi Organka. Za kupnju kompostera dobili su sredstva iz EU fondova. Kompostere je do sada besplatno dobilo više od 5.000 kućanstava. Tijekom godinu dana uštedjeli su značajna sredstva zahvaljujući manjim količinama biološkog otpada. Korisnici biološki otpad iz kućnog kompostera odlažu u posude za prikupljanje. Komunalni upravitelj brine o prikupljanju materijala, redovitom pražnjenju fermentacijske tekućine i njezinoj daljnjoj uporabi. Od preostalog otpada počeli su proizvoditi gnojivo za zemlju. Time su već u prvoj godini značajno smanjili količinu mješovitog komunalnog otpada, a to planiraju činiti i ubuduće. Cijeli koncept pridonio je zelenom usmjerenju i samouključivanju stanovnika u ekološki osviještenu zajednicu, kao i boljim gospodarskim pokazateljima i dodatnim financijskim sredstvima za razvoj grada.

Općine i njihova komunalna poduzeća traže učinkovita i racionalna rješenja za svoje građane, posebno kada je riječ o organskom otpadu.

Građani žele čist okoliš i niske troškove

vlastito prirodno gnojivo za domaće ukrasne biljke ili povrće, visokokvalitetan kompost, a fermentacijska tekućina učinkovito čisti odvodne cijevi. Njegova uporaba uistinu predstavlja uštedu za kućanstva, prema izračunima i do 178 eura godišnje. Dodatne informacije dostupne su kod ekskluzivnog zastupnika za Bokashi Organko u Hrvatskoj, tvrtke Gradatin iz Sesveta (www.gradatin.hr).

S Bokashi Organkom svako domaćinstvo može vrlo jednostavno uspostaviti vlastiti sustav cirkularnog gospodarenja otpadom

Bokashi Organko – „zeleni“ saveznik u kuhinji Život u svakom domu ima važan utjecaj na očuvanje prirodnih izvora jer s Bokashi Organkom svako domaćinstvo može vrlo jednostavno uspostaviti vlastiti sustav cirkularnog gospodarenja u kojem vlastiti otpad odjednom postaje izvor novog životnog ciklusa.

Sredstvo za posipavanje Biogen osigurava pravilnu fermentaciju otpada

Estetski i jednostavno Komposter Bokashi Organko može se držati i na radnoj površini ili u nekom praktičnom kutu kuhinje. Prazni se dva puta mjesečno, a pritom je obvezna uporaba sredstva za posipavanje Biogen koje osigurava pravilnu fermentaciju otpada. Bokashi Organko upotrebljiv je tijekom cijele godine i prikladan za sve vrste biološkog otpada.

Bez mirisa i insekata Bokashi Organko učinkovito rješava poteškoće s neugodnim mirisima biološkog otpada, a ne privlači ni insekte koji uvijek prate biološki otpad.

Komposter Bokashi Organko prazni se dva puta mjesečno, eliminira neugodne mirise i odbija insekte

Važna ušteda u kućanstvu Bokashi Organko predstavlja važnu godišnju uštedu za svako kućanstvo, posebice prilikom kupnje skupih biorazgradivih vrećica. Korisnici štede i na svakodnevnom odnošenju biološkog otpada u posude za prikupljanje. Njime se proizvodi

SRPANJ/JULY 2018.

41

STRUČNA INFORMACIJA

Mazzocchia

Transfer miješanog komunalnog otpada u funkciji ekonomičnijeg poslovanja

Nakon zatvaranja svih neusklađenih odlagališta u Hrvatskoj od početka 2019. godine, komunalna vozila za prikupljanje, zbijanje i transport miješanog komunalnog otpada morat će se prazniti na udaljenijim usklađenim odlagalištima, a za to izvedbom i funkcionalnošću sigurno nisu predviđena.

Posljedica će biti bitan porast troškova poslovanja lokalnih komunalnih društava

42

SRPANJ/JULY 2018.

vrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke promovira provjerena tehnološka rješenja kojima bi se mogle ublažiti financijske posljedice neizbježnog produljenja transportnog puta komunalnih vozila. A ta se rješenja odnose na pretovar miješanog komunalnog otpada iz postojećih komunalnih vozila za skupljanje otpada u isto takvo vozilo s potisnom pločom konvencionalne izvedbe, ali maksimalno dopuštenih gabarita i kapaciteta. Maksimalna dopuštena duljina takvog vozila iznosi 12 metara, a na dotičnoj šasiji je moguće postići najveću zapreminu nadogradnje od 36 m3 i nosivost 20 tona, uz poštivanje ograničenja najveće dopuštene mase od 40 tona.

Pretovarom miješanog komunalnog otpada iz postojećih komunalnih vozila za skupljanje otpada u isto takvo vozilo maksimalno dopuštenih gabarita (12 m duljine) i kapaciteta (36 m3 / 20 tona) moguće je smanjiti dodatne troškove uslijed produljenja transportnog puta do usklađenih odlagališta

Ovakvo rješenje pretovara otpada iz manjih komunalnih vozila u najveće vozilo iz proizvodnog asortimana tvrtke Mazzocchia nije nikakav novitet, već provjereno iskustvo iz dugogodišnje prakse komunalnog društva koje racionalno zbrinjava miješani komunalni otpad u jednom gradu sa 4,5 milijuna stanovnika, a prezentirana vozila sa slika i dan danas ispravno rade.

Transfer otpada na udaljenija odlagališta Nacionalna strategija gospodarenja otpadom putem aktualnih zakona i propisa nalaže sanaciju svih neusklađenih odlagališta, ili njihovo zatvaranje od 01.01.2019. godine, bez mogućnosti daljnjeg korištenja. Izuzetak bi bila jedino odlagališta koja su u postupku sanacije. Stoga je nužno pronaći način da se miješani komunalni otpad iz jedinica lokalne samouprave koja će ostati bez dosadašnjih odlagališta brzo i učinkovito preveze na druga, usklađena odlagališta. I to uz minimalno povećanje ionako visokih troškova poslovanja komunalnih društava.

Alfateh ekologija i energetika u više je navrata prezentirala jednostavno izvedene sustave pretovara u Italiji, s ciljem njihove aplikacije u Hrvatskoj. Jeftino i jednostavno premještanje miješanog komunalnog otpada moguće je i na lokalitete udaljene više od 50 kilometara, ili ubuduće ŽCZGO u Hrvatskoj. Ista prezentacija za zainteresirane stranke održana je i u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prije nekoliko godina, s detaljnim opisom tehničke izvedbe i racionalnosti postupka pretovara u praksi. Međutim, u tvrtki Alfateh ekologija i energetika smatraju da je kod ovih do sada izvedenih betonskih pretovarnih rampi u naše dvije županije, nažalost, izostao smisao njihovog postojanja. Stoga ovom prilikom prezentiraju novo iskustvo iz prakse s istim ciljem, ali pojednostavljenim rješenjem transfera miješanog komunalnog otpada. Dodatna motivacija za korisnike trebali bi biti još niži troškovi investicije.

Maksimalna ekonomičnost transporta Komunalno vozilo za pretovar i transferiranje miješanog komunalnog otpada iz lokalnih komunalnih vozila do odla-

Izvedba mobilne pretovarne rampe s vlastitim dizel motorom i hidrauličkim sustavom

gališta, prikazano na slikama, ima omjer zbijanja 6:1 i kapacitet pojedinačnog punjenja 6,5 m3/min. Potpuno se napuni za 36 minuta kontinuiranim programiranim ciklusom punjenja. Pražnjenje miješanog komunalnog otpada iz nadogradnje obujma 36 m3 traje 2,25 minuta.

Nadogradnja je montirana na podvozje konfiguracije 8x4, sa četiri osovine pojedinačne nosivosti 2x8,5t + 2x13t. Najveća dopuštena masa mu iznosi 40 tona, a registrira se na crvene pločice jer vozi djeljivi teret i ima povećani osovinski pritisak. Nadogradnja ima ugrađenu vagu između glavne i pomoćne šasije, pa može kontinuirano mjeriti masu utovarenog miješanog komunalnog otpada. A ta se informacija putem GPS/GSM tehnologije može podijeliti sa svim mjerodavnim sudionicima u procesu pretovara i prijevoza. Za prijevoz miješanog komunalnog otpada iz komunalnog društva do odlagališta, potrebno je ishoditi dozvolu od koncesionara prometnice, za trasu po kojoj će ovo vozilo svakodnevno prometovati, jer je ruta prijevoza uvijek ista i kontinuirano se ponavlja.

Visina utovara u veliko komunalno vozilo je 1.400 mm iznad tla, a manja lokalna komunalna vozila, kapaciteta od 8 do 25 m3 imaju nižu visinu pražnjenja. Stoga se koristi mobilna pretovarna rampa, a njena izvedba je vidljiva na skici br. 1. Opremljena je vlastitim dizel motorom i hidrauličkim sustavom pokretanja i upravljanja. Rampa je natkrivena i atmosferilije nemaju utjecaja na pretovar ili obrnuto,

SRPANJ/JULY 2018.

43

STRUČNA INFORMACIJA

Mazzocchia

Uz omjer zbijanja otpada 6:1 i kapacitet pojedinačnog punjenja 6,5 m3/min, nadogradnja se napuni za 36 minuta

pretovar nema utjecaja na okoliš, što pojednostavljuje birokratiziranje s dozvolama za pretovar.

Kako lokalna komunalna društva selektivno izdvajaju iz miješanog komunalnog otpada korisne komponente, rapidno će se smanjivati masa ostatka za odlaganje, a time proporcionalno i potreba za transferom otpada. Prezentirano vozilo nosivosti 20 tona, smanjivat će proporcionalno broj prijevoza i dugoročno opravdati investiranje u prezentiranu opremu.

Vitalni dijelovi mobilne pretovarne rampe s bitnim detaljem dozatora, što nije ugrađeno niti u jednu izvedenu pretovarnu stanicu u Hrvatskoj. Dozatorom se regulira količina m.k.o. koja se puni veliki kamion.

Kapacitet pretovarne trake iznosi 12-15 m3/min što je dvostruko više nego kapacitet utovara komunalnog vozila od 6,5 m3/min

44

SRPANJ/JULY 2018.

Motiv i namjera tvrtke Alfateh ekologija i energija je pravovremeno ukazati na prihvatljivo i jeftino rješenje premještanja miješanog komunalnog otpada našim komunalnim društvima i plasiranje informacije već izvedenom, vrlo praktičnom rješenju, koje se može aplicirati i u Hrvatskoj. Na struci ostaje da prepozna učinkovitost prezentiranog tehnološkog procesa pretovara i transfera miješanog komunalnog otpada u cilju ekonomičnijeg poslovanja komunalnih društava.

S ONZO SP ZORI RIRA RANI NII PRIILO LOG G

MUVO je vozilo idealno za cjelogodišnje komunalno održavanje gradskih prostora, pogotovo onih kojima ne mogu pristupiti velika vozila komunalnih službi. Budući da je za MUVO dostupno preko 20 različitih priključaka, iskoristiv je tijekom cijele godine za poslove komunalnog održavanja urbanih sredina. Trebate li košnju u proljeće, zalijevanje i njegovanje bilja i raslinja u ljeto, čišćenje snijega i posipanje prometnica zimi, ili pak skupljanje otpada te promjenu javne rasvjete tijekom cijele godine – MUVO može sve to. Male dimenzije, upravljanje na sva četiri kotača te snažan i izdržljiv motor daju MUVO-u vrhunske manevarske sposobnosti i mali radijus okretanja. Za održavanje prometnica ljeti MUVO vozilo možete opremiti vakuumskom čistilicom SX2, koja se različitim prednjim priključcima može prilagoditi svim potrebama čišćenja površina u urbanim sredinama. Za košnju trave i održavanje raslinja uz prometnice dostupna je kranska kosilica KKM dohvata do 4 metra, na koju je moguće ugraditi više vrsta radnih alata što povećava broj mogućih primjena kosilice. Ukoliko Vam MUVO služi za prikupljanje otpada u urbanim sredinama, za njega je dostupna platforma za podizanje kontejnera M3 te kontejner za prikupljanje otpada KK 3.0 zapremine spremnika 3000 litara. Malo univerzalno vozilo možete koristiti i za promjenu javne rasvjete te obrezivanje nižih stabala, pri čemu je idealan priključak podizna platforma SOCAGE. Ukoliko MUVO koristite za prijevoz tereta, možete ga opremiti trostranim kiper sandukom TKS. Ukoliko Vam treba prijevoz vode za pranje i čišćenje, na MUVO možete ugraditi spremnik vode zapremine 2000 l.

U zimskim uvjetima MUVO možete opremiti kombinacijom snježnog pluga BILO M ili varijabilnog snježnog pluga VERTUS M. a suho posipanje dostupni su posipači SOLID u izvedbama s transportnim pužem ili gumenom trakom za distribuciju materijala, dok je posipač LIQUID SM je namijenjen za tekuće posipanje prometnica. Rotacijski posipač MRP posebno je dizajniran za ugradnju na malo višenamjensko vozilo MUVO, umjesto zadnje stranice trostranog kiper sanduka TKS. Četke MKM i MKH

RASC RA RASC CO

S gotovo 30 godina iskustva, RASCO je jedan od vodećih europskih proizvođača opreme za zimsko i ljetno održavanje prometnica. Uz opremu za ljetno i zimsko održavanje, u RASCO prodajnom programu se nalaze višenamjenska vozila MUVO i Holder

namijenjene su cjelogodišnjem čišćenju prometnica: zimi od nakupljenog snijega, a ostatak godine od kamenčića, lišća, zemlje i ostale nakupljene prljavštine. Uz MUVO, malo univerzalno vozilo osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj, RASCO je i ekskluzivni distributer za multifunkcionalna vozila marke Holder za tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Albanije. Max Holder GmbH je njemačka kompanija s preko 125 godina iskustva u proizvodnji komunalnih i poljoprivrednih strojeva. Uz osiguran servis i rezervne dijelove te sveobuhvatan program nadogradnji, RASCO korisnicima pruža cjelovitu uslugu konfiguracije, opremanja i održavanja MUVO i Holder vozila. Stoga neovisno o tome trebate li vozilo za radove u voćnjaku, vinogradu, zračnoj luci ili urbanoj sredini, RASCO je prava adresa za cjelovito rješenje vaših potreba.

SRPANJ/JULY 2018.

45

STRUČNA INFORMACIJA

Komptech

Bolje razdv

uz Komptech B

Ballistor dolazi u četiri veličine koje kupac bira sukladno potrebnom kapacitetu

46

omptechov Ballistor stroj je za separaciju korisnih frakcija iz otpada ili materijala koji su poslani na recikliranje. Ballistor kombinira balističko razdvajanje sa sitima za razdvajanje, pa može u jednom prolazu razdvojiti otpad u dvodimenzionalne čestice (plosnato, mekano, usko), trodimenzionalne čestice (okruglasto, kockasto, tvrdo) te razdvajati prema veličini čestica.

SRPANJ/JULY 2018.

Dvodimenzionalne čestice sastoje se od ravnih plošnih uskih komada koji se čiste dok prolaze preko pokretnih elemenata sita. Kada su očišćeni od nepoželjnih materijala, imaju visoku toplinsku vrijednost te idu dalje na fino sjeckanje.

Trodimenzionalne čestice sastoje se od čvrstih, teških i nepravilnih komada. Otvori u elementima sita omogućuju finim česticama da ispadnu iz materijala na njegovom putu prema gore. Pomicanje sita uzrokuje njihovo kretanje prema dolje

vajanje

BallistoR čime se izdvajaju iz čestica goriva. Tako Ballistor služi i kao sito i kao separator.

Pojednostavljeno, to znači da se u jednom prolazu iz otpada mogu izdvojiti visoko kalorične frakcije od općeg smeća, a ta visoko kalorična frakcija je temelj za RDF (refuse derived fuel – gorivo derivirano iz otpada). Visoka kalorijska vrijednost čestica komercijalnog otpada, ostataka proizvodnje, otpada od pakiranja, krupnog otpada i čak kućanskog otpada, mogu se preraditi u goriva derivirana iz otpada (RDF). Ovisno o kvaliteti RDF se može koristiti u industrijskim pećima, cementarama i elektranama.

Jednostavan, ekonomičan i pouzdan Alternativne metode za postizanje ovog stupnja separacije su sita, nakon kojih se zračnim mlazom vrši daljnje razdvajanje. Ova metoda zahtjeva pomičnu traku i daleko više prostora i energije od Ballistorove metode razdvajanja.

Ballistorov pogon je električni, s potrošnjom od 4 do 8 kW, zavisno od veličine i konfiguracije. Sustav prijenosa se podmazuje automatski i pod elektroničkim je nadzorom radi maksimalne pouzdanosti rada.

Ballistor dolazi u četiri veličine koje će kupac izabrati sukladno potrebnom kapacitetu razdvajanja. Svaka od četiri verzije izrađena je po najvišim standardima kvalitete. Kom-

Komptech je jedan od vodećih svjetskih proizvođača strojeva i sustava za preradu krutog otpada i biomase. Asortiman proizvoda obuhvaća više od 30 različitih vrsta strojeva koji pokrivaju ključne korake u upravljanju otpadom i obradi biomase

ponente stroja koje se smatraju potrošnima konstruirane su tako da zamjena traje što kraće i da je što jednostavnija. Kupcu su ponuđena i sita od različitih materijala i različitog dizajna čime dobiva opciju maksimalnog prilagođavanja sustava svojim potrebama. Ukratko, Ballistor je napravljen da štedi novac pogonima za obradu otpada.

Dodatne informacije o Ballistor postrojenjima, kao i ostalim Komptechovim proizvodima i rješenjima, dostupne su kod ovlaštenog zastupnika, tvrtke Teknoxgroup Hrvatska (www. teknoxgroup.com).

Ballistor kombinira balističko razdvajanje i sita, pa može u jednom prolazu razdvojiti dvodimenzionalne i trodimenzionalne čestice

Kupcu su ponuđena i sita od različitih materijala i različitog dizajna čime dobiva opciju maksimalnog prilagođavanja sustava svojim potrebama

SRPANJ/JULY 2018.

47

PREDSTAVLJAMO

Farid

Farid komunalne nadogradnje za sakupljanje i odvoz otpada Farid Industrie S.p.A. najveća je talijanska grupacija te jedan od vodećih europskih proizvođača specijaliziran u proizvodnji komunalnih nadogradnji za prikupljanje, sabijanje i odvoz otpada proizvodnjom od preko 1.200 jedinica godišnje, modernim proizvodnim pogonima te robotiziranom proizvodnjom elemenata metodom kontinuiranog zavara, Farid garantira sigurnost, ujednačenost te vodotijesnost gotovih proizvoda. Stalnim ulaganjem u znanje i tehnologiju zauzeli su poziciju vodećeg proizvođača komunalnih nadogradnji koji je prisutan gotovo na svim svjetskim kontinentima.

Nastavno na sve veću potrebu i zahtjeve za odvojenim prikupljanjem različitih vrsta otpada, Farid proizvodi nekoliko različi-

48

SRPANJ/JULY 2018.

tih vrsta višekomornih vozila bilo da se radi o jednodijelnim nadogradnjama ili zasebnim spremnicima.

U Hrvatskoj je trenutno najpopularnija izvedba malog dvokomornog vozila ukupne zapremine 8 m3 s dva zasebna spremnika. Prednji, zapremine cca 2,5 m3, omogućava bočni utovar spremnika 80-360 litara bez sabijanja (postoji mogućnost izvedbe sa sabijanjem kroz dodatnu opremu) dok se stražnjim spremnikom od cca 5,5 m3 prazne spremnici zapremine 801.100 litara (1.100 sa zaobljenim poklopcem). Takvo vozilo omogućava prikupljanje dvije različite frakcije otpada ovisno o potrebama jedinice lokalne samouprave, a usput se odlikuje vrhunskim manevarskim sposobnostima te korisnom nosivosti preko 2 tone. Nadogradnja se montira na 7,5 tonska podvozja.

Jednodijelna izvedba sanduka Idući razred predstavlja nadogradnja ukupne zapremine 15 m3 s dva odvojena spremnika unutar jednodijelnog vodotije-

Iveco Daily s Farid nadogradnjom, model MK1, s prednjim spremnikom kapaciteta 10m3

snog sanduka. Sanduk je podijeljen u dvije nezavisne komore koje rade potpuno zasebno u omjeru 1:3 i 2:3. Automat je izveden iz jednog dijela te omogućava utovar dvije posude 80-360 litara ili jedne 660-110 litara u veću komoru ili jedne posude zapremine 80-360 litara u manju komoru. Specifičnost nadogradnje je jednodijelna izvedba sanduka koja omogućava 100 postotnu vodotijesnost čime je izrazito prilagođena sakupljanju organskog, odnosno biootpada. Zbog izvedbe automata koji je smješten ispod utovarnog korita, vozilo ima izuzetne manevarske sposobnosti budući da svojom izvedbom omogućava korištenje kratkog međuosovinskog razmaka na 18-tonskim podvozjima.

Top model za dvokomorna vozila je model Twintrak koji omogućava utovar ukupno 23 m3 odvojenog otpada u svoje dvije komore. Vozilo je u potpunosti funkcionalno izvedeno kao “2 u 1”, odnosno 2 komunalna vozila u jednom budući da su obje komore također u potpunosti nezavisne u funkcijama i upravljanju. Razlika u odnosu na 15-kubičnu verziju je u tome što ima i stražnja vrata te podijeljeni automat također u omjeru 1:3 i 2:3. Ovu nadogradnju moguće je opremiti i potpuno automatskim podizačem (tipa Terberg) čime se u dobiva na brzini i autonomiji skupljanja otpada.

Navedene verzije su samo dio standardne ponude tvrtke Gradatin, koja je na konkretne upite klijenata u mogućnosti ponuditi i posebno krojene verzije sukladno svačijim specifičnim zahtjevima i potrebama. Uz neupitne tehničke karakteristike koje omogućava vrhunski proizvod, veliku prednost predstavlja i Gradatinova servisna i postprodajna služba koja je u mogućnosti riješiti svaki zahtjev klijenta vezan uz komunalna vozila. Uz osiguran mobilni servis te servisne centre u Našicama i Sesvetama omogućena je vrhunska usluga za bilo koje od komunalnih vozila. Dodatne informacije dostupne su kod tvrtke Gradatin (www.gradatin.hr).

Farid nadogradnja, također model MK1, ali s prednjim spremnikom kapaciteta 8m3

SRPANJ/JULY 2018.

49

2018

www.tehnoeko.com.hr

STRUCNE INFORMACIJE OD SADA PRATITE I NA NOVOJ WEB STRANICI

tter

le News

Web

KONTAKT Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, 10000 Zagreb E: info@bmcroatia.hr

Goran Vrga, dipl. ing.

T: +385 1 6311 817 / F: +385 1 6311 810 M: +385 91 565 9397 E: mineral@bmcroatia.hr