Tehnoeko 77

goddin go inaa XV

broj br oojj 77 listtoppad list ad// octo oc t be to berr 2018 20 18..

18 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

MAZZOCCHIA, ELKOPLAST, KOMPTECH

RASCO, TEHNIX, EOL EKOS, SENNEBOGEN

RECIKLIRANJE OTPADNOG DRVA

Bokashi Organko Biološki otpad kod kuće je izvor i energija za novi život. Bokashi Organko, domaći kuhinjski komposter, omogućuje odvajanje i skladištenje organskog otpada gdje se proizvodi. U kuhinji, u vrtu, na balkonu.

Bokashi Organko stvara prvi korak prema kružnom gospodarstvu

Bokashi Organko za kućne korisnike Za sve vrste biološkog otpada Bez truljenja, bez mirisa, bez insekata Prvoklasna osnova za kompost Fermentacijska tekućina jje izvrsno g gnojivo za j j cvijeće, voće oće i povrće Upotreba fermentacijske tekućine za čiščenje odvoda

Podiže kvalitetu života, ugled svoje četvrti, čime se povećava i vrijednost njihovih nekretnina.

Bokashi Organko za JLS i komunalna poduzeća Sustavna integracija stanovništva u prikupljanju biorazgradivog otpada Veći postotak prikupljenog bio otpada, manji volumen Manja frekvencija odvoza komunalnih poduzeća, niži troškovi Obrada i recikliranje biorazgradivog otpada Korištenje komposta u kompostanama - gnojiva od peleta - i u proizvodnji plina - pretvaranje u bioplin Monetizacija konačnog proizvoda biorazgradivog otpada Uvođenje kružnog gospodarstva i povećanje održivog faktora

Proizvodi: Plastika Skaza, Selo 22, 3320 Velenje www.skaza.si Ekskluzivni zastupnik za Hrvatsku Gradatin, Livadarski put 19, 10360, Sesvete Telefon: +385 1 2908 121, www.gradatin.hr

K i t kod Koristan k d kuće k ć Ušteda za JLS i komunalne tvrtke

SADRŽAJ

6 14

Vijesti Gospodarenje otpadom - aktualno Rano upozorenje Europske komisije Republici Hrvatskoj

16

24

26

30

Mobilni sustav transfera i

oporabljuje otpadno drvo

transporta MKO

Gospodarenje otpadom

32

RASCO

Elkoplast SemiQ polupodzemni kontejneri

Turske

29

Mazzocchia

Njemačka 100%

Otpad sve veći problem

Zaključci i rezultati ankete Konferencija Energija, ekologija i ekonomija kružnog gospodarenja otpadom

Otpadno drvo

34

Tehnix

Za besprijekornu čistoću

Novosti iz kompanije

gradova i naselja

Tehnix

Impressum TEHNOEKOO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Izvršni urednik Goran Vrga, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa.

Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

KOLUMNA

LANDFILL TAX – "NETKO REKAO NE"

36

Eol Ekos Otpadomjer – sustav evidencije otpada

38

Komptech Komptech tehnologija prosijavanja u praksi

40

Sennebogen Potpuno drukčiji od drugih

Ovo izdanje časopisa Tehnoeko tiskano je na recikliranom papiru.

Već gotovo 30 godina stručnjaci uporno ističu da je za provedbu CSGO (cjelovitog sustava gospodarenja otpadom) od odlučujućeg značaja uvođenje penala JLS za odlaganje komunalnog otpada.

Landfill tax ne samo da bi doprinio zaštiti okoliša i zdravlja ljudi, već bi izravno i učinkovito poticao razvitak hrvatskog eko gospodarstva, zapošljavanje te smanjivanje uvoza sirovina i energije. dr. sc. Zlatko Milanović Neimenovani izvor blizak Vladi RH me izvijestio da su svi dosadašnji ministri zaštite okoliša, uključujući ministrice, znali da sukladno Strategiji gospodarenja otpadom (Hrvatski sabor 2005.), treba uvesti takse na odlaganje komunalnog otpada, kako bi se izravno smanjilo odlaganje i potaknulo recikliranje. Nitko od njih nije to učinio, pa Hrvatska i dalje prednjači u EU u odlaganju otpada te bacanju sirovina i energije. Ali ti bivši misle da nisu oni krivi, već…

Neimenovani izvor blizak Vladi RH me izvijestio, da su i svi hrvatski ministri gospodarstva, uključujući ministrice, znali (a ako nisu trebali su znati), da razvijene zemlje sve više otpada recikliraju, odnosno oporabljuju i sve su bogatije. S druge strane, siromašne zemlje najviše otpada bacaju na odlagališta – smetlišta. Odlaganje je "najjeftiniji" način zbrinjavanja otpada i siromašne zemlje bi trebale biti sve bogatije, ali su i dalje sve siromašnije. Ali ni ti bivši ne misle da su krivi oni, već…

Neimenovani izvor blizak Vladi RH me ne tako davno izvijestio, da je nedavna potpredsjednica Vlade RH proglasila Landfill tax parafiskalnim nametom te izravno priječila njegovo uvođenje. Teza o parafiskalnom nametu jednostavno nije točna, jer penale za odlaganje trebaju platiti samo oni koji vlastiti otpad ne oporabljuju već odlažu. Što više otpada odlažu to više trebaju platiti (i obrnuto), a tako prikupljena sredstva je nužno uložiti isključivo u razvitak prevencije i recikliranja otpada. Zar je parafiskalni namet kada zbog prebrze vožnje treba platiti kaznu? Ta je gospođa, doduše iz drugih razloga, više nije u Vladi, ali i ona misli da nije ništa kriva, već…

Neimenovani izvor blizak Vladi RH me nedavno izvijestio, da odgovorni u Vladi RH znaju kako su gotovo sve europske zemlje uvele naknadu za odlaganje. Konkretno, čak 24 zemlje, od 28 članica EU, su uvele Landfill tax. Najniži iznos od 3 EUR/t odloženog komunalnog otpada ima Litva, u kojoj se i dalje odlažu velike količine otpada. Najviši iznos od čak 100 EUR/t ima Belgija, koja je inače među najuzornijim europskim zemljama glede gospodarenja otpadom. Samo tri zemlje uz Hrvatsku nemaju Landfill tax. To su Cipar i Malta, koje nikako nisu primjer održivog gospodarenja otpadom, baš kao i Hrvatska. Njemačka također nema Landfill tax, ali tamo se neoporabljeni otpad već odavno ne odlaže. Mnogi odgovorni u Vladi RH također misle da nisu krivi, već…

Neimenovani izvor blizak Vladi RH me upravo izvijestio, da se osobno i predsjednik Vlade RH protivi uvođenju naknade za odlaganje. Začudila me ta spoznaja, jer on kao bivši europarlamentarac dobro zna da Hrvatskoj prijeti opasnost od plaćanja penala EU. Na Međunarodnoj konferenciji održanoj početkom lipnja u Poreču gospođa Vetma je prezentirala analizu Svjetske banke, prema kojoj se ciljevi Plana gospodarenja otpadom RH neće ostvariti, čak ni u slučaju potpune apsorpcije sredstava EU. Prvenstveno zbog odlaganja otpada doći će do pokretanja postupka protiv RH. Mogući iznos kazne, procijenjen temeljem postupaka Europske komisije prema Grčkoj i Italiji, se dijeli na paušalni iznos od 10.234.080 eura plus dnevni iznos penala od 42.024 eura. Srećom, dovršenje postupka se očekuje tek iza 2023. godine, a do tada ima još puno vremena…

Međutim, nije najveća opasnost plaćanje EU penala, ili smrad s Karepovca i Prudinca, već je odlaganje neobrađenog otpada neprocjenjivo velika ugroza okoliša i zdravlja ljudi, osobito budućih generacija. Odlaganje je bacanje resursa i energije, koje Hrvatska istovremeno uvozi. Bacanje otpada izravno priječi razvitak hrvatskog eko gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta.

Tko je još protiv Landfill tax-a?

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

5

VIJESTI

Stopa rasta količine otpada veća od stope urbanizacije

Obilježen Dan Hrvatskih voda i 142. obljetnica organiziranog upravljanja vodama Dodjelom godišnjih nagrada, svečanim programom i konferencijom o klimatskim promjenama na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz vodnog gospodarstva, 7. listopada je obilježena 142. obljetnica organiziranog upravljanja vodama i Dan Hrvatskih voda. Čestitavši taj dan svim zaposlenim u ovom sektoru predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako se procjenjuje da će do 2050. globalna potražnja za vodom porasti za 50% u odnosu na danas, a u industriji čak za 400%. Naglasio je i kako je to važna činjenica za Hrvatsku, koja na europskoj razini spada u sam vrh po zalihama pitke vode i kako je to naš strateški resurs kojim treba pametno gospodariti i učiniti sve da ga što kvalitetnije zaštitimo. Glavni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je kako sve učestalije pojave ekstremnih hidroloških prilika upućuju da se vodno gospodarstvo mora prilagođavati novim uvjetima, prateći najmodernije tehnologije i metodologije radi unapređenja upravljanja vodnogospodarskim sustavima.

U tom smislu, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić naglasio je kako resorno ministarstvo intenzivno sudjeluje u pripremi i realizaciji projekata, kako bi se iskoristila sredstva planirana u financijskoj perspektivi. "Za razvoj sustava upravljanja katastrofama i smanjenje rizika od poplava u najvećim riječnim slivovima u Republici Hrvatskoj na raspolaganju nam je 215 milijuna eura iz EU fondova. Intenzivno se priprema projekt modernizacije savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške ukupne vrijednosti 49,5 milijuna eura. U pripremi se nalazi i projekt zaštite od poplave Ogulina vrijedan 14,5 milijuna eura, te u slivu rijeke Kupe ukupne vrijednosti 120 milijuna eura. Obzirom da je sliv rijeke Kupe jedno od najkritičnijih područja i u cilju trajne zaštite pristupilo se izradi zakona o projektu zaštite od poplave koji je trenutno u javnoj raspravi.", rekao je Ćorić. Organizirano upravljanje vodama u Republici Hrvatskoj ima tradiciju dugu 142 godine. Značaj vodnoga gospodarstva prepoznat je davne 1876. godine kada je biskup Josip Juraj Strossmayer u Osijeku osnovao "Društvo za regulaciju rijeke Vuke"

6

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

Prema posljednjim istraživanjima prosječno kućanstvo proizvede više od tone otpada godišnje, a tijekom praznika 30% više. U deset godina količina otpada kod stanovnika gradova se udvostručila. Svjetska banka izvijestila je kako je stopa rasta otpada u gradu veća od stope urbanizacije. Do 2025. godine broj stanovnika gradova povećat će se za 1,4 milijarde koji će proizvoditi po stanovniku 1,42 kg mješanog komunalnog otpada dnevno. Godišnja količina svjetskog otpada utrostručit će se te, procjenjuju, doseći 2,2 milijarde tona. Najveći proizvođači otpada u svijetu, per capita, su male otočne zemlje koje primaju velik broj turista, a nemaju rješeno zbrinjavanje, poput Barbadosa te od razvijenih zemalja to su redom Novi Zeland, Irska, Norveška, Švicarska te SAD, dok se Hrvatska nalazi u posljednjih deset s niskih 0,29 kg u odnosu na vodeći Kuvajt s 5,72 kg po stanovniku dnevno.

Zagađenje živom ostaje gorući problem na globalnoj razini Europska agencija za zaštitu okoliša (EEA) u izvješću objavljenom 19. rujna navodi kako živa i danas predstavlja značajan rizik za okoliš i zdravlje ljudi. Živa predstavlja najveći rizik u rijekama, jezerima i oceanima gdje poprima vrlo toksičan oblik kojeg apsorbiraju životinje, uključujući i ribe.

Najnoviji podaci prikupljeni praćenjem voda u Europskoj uniji pokazuju da gotovo 46.000 površinskih vodnih jedinica od njih približno 111.000, ne ispunjava propisane kriterije o maksimalnoj razini žive radi zaštite ptica i sisavaca koji se hrane ribom. Ljudi su najizloženiji živi uglavnom kada jedu velike ribe grabežljivce, poput tune ili grdobine, koje se hrane gotovo svim vrstama manjih riba, taložeći postupno u svojim tijelima znatniju koncentraciju žive. Trenutačne emisije žive u Europi većinom potječu iz procesa izgaranja krutih goriva, poput ugljena (naročito lignita) i drveta, navodi se u izvješću. Međutim, približno polovica žive nataložene u europskom okolišu potječe iz udaljenih izvora izvan Europe, kao što su rudnici zlata i razni industrijski procesi. Jedan od glavnih problema sa živom je njena postojanost. Jednom kad se ispusti u okoliš, živa može tisućama godina cirkulirati kroz zrak, zemlju, vodu i životinje. Trenutno se razina žive u atmosferi kreće oko 500%, a u oceanima oko 200% iznad prirodnih razina. U izvješću se podsjeća da će, čak i uz momentalnu globalnu akciju, proći dugo vremena dok se onečišćenje živom spusti na predindustrijske razine. Stoga je iznimno važno pratiti savjete o sigurnosti hrane, koji maksimiziraju zdravstvene prednosti ishrane ribom, a istovremeno smanjuju izloženost živi. Osim toga, potrošači bi trebali obratiti pažnju na ispravno odlaganje predmeta koji sadrže živu, kao što su poneke žarulje i baterije, te razmotriti alternativu krutim gorivima za grijanje. Europska unija je već zabranila ili ograničila uporabu žive u mnogim proizvodima i industrijskim procesima. Minamatska konvencija o živi, koju je potpisalo više od 120 zemalja, a stupila je na snagu 2017. godine, glavna je globalna inicijativa za zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša od žive. Ona zahtijeva od država da uvedu učinkovite kontrole čitavog niza proizvoda, procesa i industrija gdje se upotrebljava ili emitira živa.

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

7

VIJESTI

Europska strategija za plastični otpad u kružnom gospodarstvu

Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracija Petrinja Do 2020. godine planira se provedba projekta Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Petrinja. Projekt uključuje rekonstrukciju vodoopskrbnog sustava i rekonstrukciju i izgradnju sustava odvodnje u Petrinji, izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (3. stupanj pročišćavanja) i pristupnih cesta i nabavu komunalne opreme za održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje.

Ukupna vrijednost projekta je 43 1,15 milijuna kuna, od čega 244,9 milijuna čine bespovratna europska sredstva.

Zastupnici Europskog parlamenta podržali su europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu koja predviđa da se do 2030. plastična ambalaža učini prikladnom za recikliranje, a potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu drastično smanji. Pojedini zastupnici napomenuli su tijekom rasprave kako je neke vrste plastike potrebno posve zabraniti. Samo se u Europi svake godine proizvede oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine se reciklira dok je na tržištu Europe od plasirane plastike samo 6 posto reciklirane.

8

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

Let’s Do It! Divlja odlagališta na udaru građana Prema posljednjim rezultatima, broj sudionika u čišćenju divljih odlagališta otpada popeo se na 15 milijuna čime je ovo postalo najveće organizirano čišćenje otpada u ljudskoj povijesti. Počelo je 15. rujna na Fidžiju, uprkos lošim vremenskim uvjetima i proširilo se svijetom do afričke Samoe, uključujući i Hrvatsku. Radi šest tropskih ciklona u više od 15 zemalja u raznim dijelovima svijeta, neke su morale odgoditi akciju čišćenja kako bi osigurale sigurnost sudionika, pa će je, primjerice, Sierra Leone, provesti 6. listopada a timovi iz Čilea, Južne Koreje, Ruande i Mauretanije još nisu, radi lošeg vremena, odredile datume.

"Divim se vođama timova na hrabrosti kojom su poveli ljude da rade za promjene, uprkos olujama, nemirima i drugim izazovima. Ovo je bio dan nade – da možemo raditi zajedno za stvaranje bolje budućnosti. To mora biti u suglasju s trudom političkih vođa, zakonodavstva i gospodarstva kako bi se promijenili iz društva koje stvara i tolerira otpad u društvo koje ga savjesno oporabljuje," rekla je Anneli Ohvril, članica upravnog odbora Let’s Do It! Pod istom fundacijom pripremljeni su prijedlozi po nazivom Keep it Clean Plan, objavljeni 16. rujna s principima Zero Waste za gospodarstvenike, gradove i građane kako bi korak po korak upravljali s globalnim problemom otpada. Pokret Let’s do it! World započeo je 2008. godine u Estoniji, kad se 50.000 ljudi okupilo kako bi očistili od otpada čitavu zemlju u samo pet sati. Tehnologija koju je stvorio bivši dizajner Skypea, Ahti Heinla, omogućila je organizaciju, mapiranje divljih odlagališta i okupljanje volontera koji su prikupili više od 10.000 tona otpada iz prirode i gradskih područja.

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

9

VIJESTI

Sanacija odlagališta Leć

Projekt sanacije i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada Leć u Vodicama provodi se sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Kohezijskog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Troškove izvođenja radova sanacije, nadzora radova, tehničke pomoći u provedbi projekta i promidžbenih aktivnosti sufinanciraju Europska unija i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ukupna vrijednost projekta sanacije iznosi maksimalno 16.239.667,91 kuna. Od togaje iznosa do 12.766.377,22 kune osigurano iz Kohezijskog fonda Europske unije, dok će sa maksimalno 1.501.926,79 kuna projekt sufinancirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Odlagalište Leć smješteno je u sjeverno-istočnom dijelu, na udaljenosti od oko 4 km od grada Vodica te se rasprostire na ukupno 3,6 ha površine.

Odlagalište obuhvaća staru plohu na kojoj se otpad odlagao do 2011. godine te novu plohu na koju se otpad odlagao od sredine 2011.

Nakon prestanka s radom 29.02.2016. otpad s područja grada Vodica i općine Tribunj odvozi se i zbrinjava u okviru Županijskog centra za gospodarenje otpadom Bikarac. Površina pod otpadom iznosi 21.805 m2, s ukupno oko 180.500 m3 odloženog otpada. Predviđena je sanacija in-situ metodom. Na saniranom odlagalištu ugradit će se površinski pokrovni sloj uz sustave otplinjavanja i odvodnje oborinskih voda. Buduće sanirano odlagalište bit će ograđeno ogradom visine 2 m te će se zasaditi zaštitni zeleni pojas i napraviti protupožarni pojas.

10

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

Prva biciklistička staza od reciklirane plastike Duga trideset metara, načinjena od količine plastike koja odgovara 500.000 čepova, za ovu se stazu procjenjuje da je tri puta izdržljivija od tradicionalnih biciklističkih staza. Tvorci staze su An Kudstal i Simon Joritsma a sagrađena je u Zvoleu na sjeveru Nizozemske. Projekt predstavlja korak prema održivim prometnicama budućnosti te način iskorištenja otpadne plastike od koje samo u oceanu završi godišnje osam milijuna tona. Iako nije razjašnjeno što će se dogoditi s plastikom kada se staza istroši, izgradnja još jedne staze očekuje se do kraja godine na sjeveroistoku te zemlje koja planira do 2030. prepoloviti upotrebu plastike i prijeći na kružno gospodarenje otpadom.

PK prikolica za transport abroll kontejnera za Metis Tvrtki Metis iz Rijeke isporučena je prikolica za prijevoz abroll kontejnera PKM200. Korisna nosivost prikolice je 15 t, a duljina tovarnog prostora je 6.770 mm. Utovarni prostor ima poprečne grede s mehanizmom za pneumatsko zaključavanje kontejnera. Vučna ruda prikolice je pomična tako da se na kamionu mogu voziti kontejneri raznih duljina i kada vuče prikolicu. Metis djeluje od 1948. godine u području gospodarenja otpadom. Već dugi niz godina obnavlja mehanizaciju PK nadogradnjama s Palfinger Epsilon dizalicama i PK abroll prikolicama.

Do 2020. godine 74% recikliranog papira U nedavno objavljenoj e-knjizi, Tomra, proizvoÄ‘aÄ? opreme za sortiranje otpada, bavi se problemima recikliranja i uklanjanja tinte iz papira, kojeg je nedovoljno u odnosu na rastuću potraĹžnju. Zahtjevi za ponudom recikliranog papira s uklonjenom tintom mogu se zadovoljiti samo razvojem novih tehnologija. U posljednja dva desetljeća lideri u reciklaĹži papira i kartona, Europa i Sjeverna Amerika, uÄ?inile su velik napredak, ali i on postaje nedovoljan. Europa je, primjerice, reciklirala Ä?ak 72,50 posto papira koje je koristila tijekom 2016. a Europska je deklaracija o reciklaĹži papira do 2020. postavila cilj na visokih 74 posto. E-knjiga objaĹĄnjava kako je to teĹĄko dostiĹžan cilj, buduće regulative će pojaÄ?ati pritisak na industriju papira i tiska kako bi povećale reciklaĹžu (te prateće uklanjanje tinte) sve s ciljem preobrazbe Europe u kruĹžno gospodarstvo. Strogi standardi certificiranja poput EU Ecolabela i njemaÄ?kog Blue Angela postat će sve zahtjevniji. JoĹĄ jedan primjer je Kina, koja je godinama primala gotovo pola svjetskog izvoza otpadnog papira, ali sada svi reciklabilni materijali koji ulaze u zemlju moraju biti Ä?istoće iznad 99,5 posto, ĹĄto znaÄ?i da viĹĄe sortiranja, Ä?iťćenja od tinte i recikliranja mora biti obavljeno u zemlji proizvoÄ‘aÄ?a. Prema navedenoj e-knjizi, mnogo viĹĄe moĹže biti uÄ?injeno. Vlakna papira recikliraju se u Europi prosjeÄ?no 3,6 puta, dok u ostatku svijeta samo 2,4 puta. NaglaĹĄeno je da svugdje ima prostora za napredak, kod dizajna i proizvodnje papirnih proizvoda, a osobito kod tehnologija za uklanjanje tinte i sortiranje materijala pogodnih za uklanjanje tinte.

Telehandler

Sennebogen 355E MH WHOHVNRSVNL XWRYDULYDĂ? / stroj za manipulaciju, kojeg je teĹĄko XVSRUHGLWL V ELOR NRMLP GUXJLP VOLĂ?QLP strojem - on je zapravo postao kategorija za sebe, postavivĹĄi potpuno nove standarde po pitanju udobnosti, ergonomije, upravljanja, SUHJOHGQRVWL Ă?LWDYRJ UDGQRJ SRGUXĂ?MD WH ÍĽHNVLELOQRVWL SULPMHQH Ă?DN L X QDM]DKWMHYQLMLP poslovima.

6HQQHERJHQ ( SUXĹ€D NRPELQDFLMX QDMEROMLK NDUDNWHULVWLND NODVLĂ?QRJ WHOHVNRSLND L XWRYDULYDĂ?D QD NRWDĂ?LPD

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

11

VIJESTI

Inicijativa za poticanje primjene vodika

Europska unija je postavila ambiciozne ciljeve u kontekstu Pariškog sporazuma, vezane za dekarbonizaciju energetskog sektora. Jedan od glavnih izazova je integracija obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav, koja podrazumijeva adekvatno upravljanje sustavom uz integraciju svih tržišta i daljnji tehnološki napredak. Također, izazove će predstavljati i pohranjivanje proizvedene energije zajedno s transformacijom između električne energije i plina, kao i povećanje učinkovitosti korištenja energije na strani samih potrošača. Slijedom toga, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić je 18. rujna u Linzu u Austriji, na neformalnom sastanku Vijeća ministara za energetiku, potpisao Deklaraciju pod nazivom “Inicijativa za poticanje primjene vodika” (“The Hydrogen Initiative”).

Vodik ima potencijal jer može poslužiti za pohranu energije, može poslužiti kao zamjena za prirodni plin (metan), može se koristiti u industrijskim procesima koji su danas primarno vezani uz ugljik i konačno, može se koristiti u prometu kao gorivo, odnosno izvor električne energije.

Volvo CE predstavio električni kompaktni utovarivač Kompanija Volvo Construction Equipment je na događaju u Berlinu pod nazivom Volvo Group Innovation Summit predstavila svoj najnoviji koncept LX2. Riječ je o kompaktnom "zero emissions" utovarivaču na kotačima s električnim pogonom. LX2 je prototip druge generacije koji je dio istraživačkog projekta i nije komercijalno dostupan. Motor s unutarnjim izgaranjem zamijenjen je litij-ionskom baterijom dovoljnog kapaciteta za 8-satni rad stroja u najčešćim primjenama, kao što su laganiji poslovi na izgradnji infrastrukture ili oblikovanja okoliša.

Dva električna motora osiguravaju pokretanje stroja i pogon hidrauličkog sustava. Glavne odlike ovog stroja su izuzetno niska razina buke, rad bez emisija ispušnih plinova i CO 2 te niski operativni troškovi, kako navodi proizvođač.

Alfateh podržava optimizaciju gospodarenja komunalnim vozilima

Aktualna problematika u vodoopskrbi i odvodnji

Ovogodišnji stručni skup Aktualna problematika u vodoopskrbi i odvodnji u organizaciji HGVIK-a održava se u Puli, od 10. do. 14.10.2018. Uz brojna stručna izlaganja i poslovne prezentacije 11.10.2018. održat će se dva okrugla stola s nazivom Provedba projekata financiranih iz EU fondova u vodno-komunalnom sektoru RH i Smanjenje gubitaka vode u vodoopskrbi financiranje i zakonska regulativa.

12

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

Kružno gospodarenje otpadom i prikupljanje "od vrata do vrata" u JLS, prvenstveno na jadranskoj obali, povećava potrebe za malim komunalnim vozilima. Međutim, problem je u sezonskom karakteru turističke sezone ljeti je potrebno puno vozila a zimi, izvan sezone, ima ih previše. Toliko da bi amortizacija svih prekobrojnih pojela dobar dio prihoda komunalnog društva. Stoga odgovorne komunalne tvrtke poučene iskustvom iz prakse, u zimskom periodu repariraju svoja starija, ali "zdravija" komunalna vozila kako bi uz manje investicije spremno dočekala ljeto i pružila izdašnu pomoć regularnom voznom parku. Tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke podržava takvu praksu te nudi usluge reparacije ili čak supstitucije starih komunalnih nadogradnji novijima. Stručno osposobljeni djelatnici, dobro opremljena radionica i kontinuirana podrška nadograditelja Iride i Flli Mazzocchia garancija su visoke kvalitete obavljenog posla. Izmjenom pohabanih dijelova novim originalnim dijelovima i sklopovima kompenzira se starost nadogradnje. S druge strane, odabirom nove komunalne nadogradnje, komunalna društva mogu profitirati zahvaljujući konstrukcijskim unaprjeđenjima i racionalnim inovacijama koje olakšavaju rad i povećavaju učinkovitost. Na slikama se vidi jedan primjer iz prakse, gdje je komunalno vozilo iz 2007. godine reparirano početkom 2018. i u vrhunskom stanju ponovo stavljeno u funkciju.

/NKTONCYDLMH‘ ‘JNMSDIMDQH‘2$,(0 3%-)1• • •3%-)1• • •3%-)1•

$JELOMI‡NO•UKOPANI•KONTEJNERI••PRIKLADNI•ZA•ODVOJENO••SKUPLJANJE• •RECIKLABILNIH••VRSTA•OTPADA•–••PAPIRA •STAKLA •PLASTIKE •I•MIJElANOG• •KOMUNALNOG•OTPADA

&Q@C@SHM‘C N N ‘‘ ,IVADARSKI•PUT• • •3ESVETE• 4EL • • • • WWW GRADATIN HR •GRADATIN GRADATIN HR

AKTUALNO

Gospodarenje otpadom

Rano upozorenje Europske komisije Republici Hrvatskoj Europska komisija (EK) je 24.09.2018., vezano uz stanje gospodarenja otpadom kod nas, objavila dokument pod nazivom "Rano izvješće upozorenja za Hrvatsku" (The early warning report for Croatia, SWD (2018) 414 final) u kojem naglašava kako pozitivni pomaci još uvijek nisu dovoljni

uropska komisija u uvodu upozorava kako postoji rizik da se do 2020. godine ne ostvari cilj ponovne uporabe i recikliranja najmanje 50% mase komunalnog otpada u RH. Prema Eurostatu, u RH je 2016. reciklirano (uključujući i kompostiranje) samo 21% od ukupne količine komunalnog otpada. Istovremeno je odloženo čak 77%, pa se RH ubraja među EU zemlje koje prednjače u odlaganju otpada. Europska komisija je naglasila četiri glavne primjedbe na gospodarenje komunalnim otpadom u RH: • odvojeno sakupljanje reciklabilnog otpada (uključujući biootpad) još uvijek se dovoljno ne provodi, • ekonomski poticaji za građane i za JLS (Jedinice lokalne samouprave) još nisu uvedeni, • shema produljene odgovornosti proizvođača (inače,

14

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

jedno od četiri glavna načela gospodarenja otpadom - ZOGO) ne pokriva troškove odvojenog prikupljanja, • potrebita su veća ulaganja uz poštovanje hijerarhije obrade ostatnog otpada.

Nastavno, detaljnije su opisane pojedine osobito kritičke točke gospodarenja komunalnim otpadom u RH: 1. Učinkovitiji nadzor toka otpada: - bolji nadzor proizvođača, koji su odgovorni za stavljanje ambalaže na tržište, kako bi se podaci o količini otpadne ambalaže uskladili s podacima o količini komunalnog otpada, - sustavno nadziranje tvrtki koje pružaju podatke o vrstama i količinama ambalaže postavljene na tržište, - bolji nadzor odlaganja otpada - konkretno, sustavni nadzor odlagališta koja nemaju vagu,

- provedba reprezentativnih analiza sastava i boljeg bilanciranja količine komunalnog otpada.

2. Proširena odgovornost proizvođača (POP): - uključivanje proizvođača, uz JLS, u sustave sakupljanja komunalnog otpada "od vrata do vrata" gdje je god to moguće, - detaljno specificirati minimalnu razinu usluge prikupljanja otpada, koju su proizvođači dužni financirati JLS, - treba restrukturirati postojeći sustav navodeći proizvođače da osnuju vlastite neprofitne organizacije, koje bi imale zadatak da od njih sakupljaju naknadu i raspodjeljuju je JLS (vodeći računa da te naknade nisu veće od potrebe za izvršenje usluge), - povećanje naknade proizvođačima kako bi se u potpunosti financirao sustav recikliranja.

3. Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada: - u svim JLS uvesti norme za što viši stupanj prikupljanja otpada s naglaskom na sustav "od vrata do vrata", - promovirati JLS koje postižu primjerne rezultate u odvojenom prikupljanju otpada.

4. Novčano kažnjavanje, odnosno novčana podrška: - razmotriti potrebu revizije novčanih kazni za JLS koje ne ispunjavaju ciljeve (trenutne kazne su preniske i najvjerojatnije ispod troškova postizanja ciljeva, dok bi postupno povećanje tijekom nekoliko godina bilo učinkovitije), - spriječiti bilo kakvo kažnjavanje JLS koji su već 2015. godine ostvarile visok stupanj razdvajanja, - uvođenje jasne definicije ostatnog otpada, tj. miješanog komunalnog otpada iz kojeg je odvojen otpad koji se može reciklirati, - uvođenje jasnih pravila plaćanja za zbrinjavanje otpada, prema stupnju razdvajanja.

5. Edukacija i komunikacija: - pojačati edukaciju stanovništva kroz jedinstvene poruke za sve JLS 6. Tehnička pomoćJLS: - pružati tehničku pomoć JLS oko izbora načina prikupljanja komunalnog otpada, provedbe javnih nabava i upravljanja davanjem usluga, - poticati promotivne kampanje kroz primjere dobrih ideja i praksi, sa ciljem veće učinkovitosti, smanjenja troškova i poboljšanja usluga, 7. Korištenje EU fondova: - revizija prioriteta trošenja sredstava iz EU fondova, jer su dosadašnji prioriteti bili na izgradnji CGO, a trebali su biti na razdvajanju i recikliranju otpada, - ubuduće bi prioriteti trebali biti na razdvajanju otpada za recikliranje, uključujući i biootpad, - poticanje strateškog pristupa cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom, - izbjegavanje financiranja "ad hoc" rješenja za pojedine projekte, - dodjeljivanje financijskih sredstava (i nagrada) JLS, koje postižu dobre rezultate u razdvajanju otpada

(u skladu s minimalnim normama usluga postupanja s komunalnim otpadom), - ne dodjeljivati financijska sredstva slabijim sustavima, kao ni sustavima koji ne postižu minimalne norme.

8. Regionalni pristup: - U postizanju ciljeva gospodarenja komunalnim otpadom, nužno je razmotriti regionalni pristup. Između regija u RH postoje razlike (zbog geografije, turizma), koje zahtijevaju u svakoj regiji vrlo specifične operativne postupke. Tek uvažavanjem lokalnih osobitosti postići će se učinkovitije gospodarenje komunalnim otpadom u RH.

Komentar izvješća EK Na kraju je vrijedno naglasiti da mnogi hrvatski eks-perti godinama upozoravaju na gotovo iste probleme. Krajem 2016. godine osam uglednih hrvatskih stručnjaka poslalo je Ministarstvu zaštite okoliša i energetike "Stručno mišljenje o gospodarenju otpadom s konkretnim prijedlozima", koji su vrlo slični mišljenju Europske komisije. Iz ministarstva do sada nije dobiven nikakav odgovor ili komentar na taj prijedlog grupe stručnjaka. Predstavnica Svjetske banke na Međunarodnoj konferenciji "Energija, ekologija i ekonomija kružnog gospodarenja otpadom" održanoj u Poreču (lipanj 2018.), također je izravno upozorila na zabrinjavajuće zaostajanje sustava gospodarenja otpadom u RH. Posebno je naglasila, da čak i u slučaju da RH iskoristi sva raspoloživa sredstva EU, neće uspjeti ostvariti ciljeve odgovornog – održivog – ekološkog – kružnog gospodarenja otpadom. S druge strane, u našoj javnosti se često prevelika pozornost pridaje prijedlozima kvazi stručnjaka. Posljednjih godina je naročito negativan bio i politički utjecaj, koji čak umanjuje neke već ostvarene rezultate u gospodarenju otpadom. Sustav treba sustavno dograđivati, te što je moguće prije započeti s gradnjom niza jednostavnih predsortirnica, sortirnica i jednostavnih kompostišta. Takva mala postrojenja proizvode i hrvatske tvrtke, a mogu se u vrlo kratko vrijeme locirati u već izgrađenim, a neiskorištenim halama. Hrvatska je mala zemlja velikih geografskih udaljenosti i lokalnih osobitosti. U mnogim EU zemljama, kao i u Hrvatskoj, bilo je loših projekata gospodarenja otpadom. Najvažnije je naglasiti, da neki loši projekti ne smiju spriječiti stalno inzistiranje na mjerama edukacije, izbjegavanja otpada, ponovne uporabe i recikliranja otpada. Vidljivi su pomaci u odvojenom sakupljanju otpada, iako se u nekim sredinama pokazuje da postavljanje novih posuda za otpad, zelenih otoka i reciklažnih dvorišta ipak nije tako jednostavno kao utopijsko vjerovanje u recikliranje uz smanjenje troškova. Važno je naglasiti da se hrvatsko gospodarstvo mora i može i sredstvima i naročito znanjem daleko više uključiti u razvitak održivog kružnog gospodarstva. Pozitivnih pomaka ima u gotovo svim općinama i gradovima, ali ti pomaci nikako nisu dovoljni. EK Ranijim upozorenjem prvenstveno nastoji poticati brže i učinkovitije promjene u postupanju s otpadom.

Ali također pokazuje da u RH ipak ima i primjernih projekata. Izričito upozorenje EK glasi kako pozitivni pomaci još uvijek nisu dovoljni.

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

15

ŠT ITI OKO LIŠA

A UN MEĐ

RO A DN OZ AK A J ONFERENCI

ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM U Hrvatskoj ima sve više pozitivnih pomaka po pitanju gospodarenja otpadom, no još uvijek zaostajemo u provedbi mnogih mjera kružnog gospodarenja otpadom.

Nužno je dati veću pozornost sociološkoj dimenziji ključnih pitanja edukacije i komunikacije s javnošću

POKROVITELJI

a Međunarodnoj konferenciji o zaštiti okoliša pod nazivom "ENERGIJA, EKOLOGIJA I EKONOMIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM", održanoj u organizaciji časopisa Tehnoeko u Poreču od 6. do 9. lipnja 2018., izravno su uspoređena hrvatska iskustva s aktualnim stanjem gospodarenja otpadom u Sloveniji i Austriji. Temeljem zaključaka prethodne konferencije, održanih prezentacija, panel diskusija, televoting ankete i prijedloga sudionika na ovogodišnjoj Konferenciji, doneseni su zaključci koje iznosimo u nastavku.

Komentari zaključaka i mišljenja sudionika

SPONZORI

PRIJATELJI KONFERENCIJE

16

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

Za projekte gospodarenja otpadom na raspolaganju je dovoljno financijskih sredstava, ali u Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetno pripremljenih projekata. Ključna prepreka u postizanju ciljeva Europske unije glede gospodarenja otpadom je nedostatno i nekoordinirano upravljanje na razini središnje i lokalne uprave. U skladu s nalazima analize, Svjetska banka je ocijenila da su troškovi provedbe Plana gospodarenja otpadom RH (PGO) podcijenjeni. Samo za provedbu financijski najizazovnijih mjera koje proizlaze iz PGO-a, planirani troškovi su podcijenjeni za najmanje milijardu kuna.

Na Konferenciji je posebno istaknut problem neusklađenosti nabavke spremnika za odvojeno skupljanje otpada i izgradnje sortirnica i kompostana. Prema iznijetim informacijama, moguće je da se sortirnice i kompostane počnu graditi tek godinu i više nakon nabavke spremnika.

Ukazano je na činjenicu da Plan gospodarenja otpadom RH propisuje odvojeno prikupljanje komunalnog otpada umjesto recikliranja, kako propisuju Zakon o održivom gospodarenju otpadom i Direktiva EU. Odvojeno prikupljanje nije cilj već jed-

Konferencija o zaštiti okoliša

ZAKLJUČCI I REZULTATI ANKETE

NAJVAŽNIJI ZAKLJUČCI S KONFERENCIJE

na od mjera Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Za ostvarivanje ciljeva kružnog gospodarstva ključna je suradnja privatnih i javnih tvrtki. Svaka JLS samostalno treba odrediti razinu suradnje s privatnim tvrtkama. Na stručnim skupovima vrijedno je razmijeniti iskustva u provedbi PPP projekata.

Privatno gospodarstvo može i treba aktivnije sudjelovati u kružnom gospodarenju otpadom, a to je izvanredna prilika za razvoj gospodarstva prijateljskog za okoliš. Istaknuto je da se u RH proizvodi sve više opreme, strojeva i postrojenja za postupanje s otpadom, koji su prilagođeni lokalnim uvjetima uporabe i održavanja.

Sociološka dimenzija projekata gospodarenja otpadom često se zanemaruje. Diskusije su upozorile da se do sada u velikom broju JLS-a zanemarivala potreba sustavne edukacije i komunikacije s javnošću. Najnovija iskustva pokazuju da neke JLS, koje su do sada zanemarivale sociološke aspekte, postupno ipak prihvaćaju obveze veće i stalne komunikacije s javnošću.

Odvojeno prikupljanje je prioritet, pa su komunalne tvrtke trebale već odavno organizirati redovito prikupljanje recikabilnih frakcija komunalnog otpada.

Naknadu za odlaganje otpada treba što prije, u cilju razvitka odgovornog kružnog gospodarenja otpadom, uvesti kao poticaj razvitku gospodarstva (mjera EU). Predloženo je da se na razini RH (HAOP) redovito objavljuje koliko po stanovniku svaka JLS odlaže komunalnog otpada.

Naglašeno je da u Hrvatskoj još uvijek postoje nenadzirani tokovi otpada (otpadna ambalaža, opasni otpad, građevni otpad, itd.). Od nadležnih državnih organa (MZOE, HAOP, FZOEU) se očekuje da u cilju načela onečišćivač plaća, poduzmu kon-

1.

Za projekte gospodarenja otpadom na raspolaganju je dovoljno financijskih sredstava, ali u Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetno pripremljenih projekata. Ključna prepreka za postizanje ciljeva EU za gospodarenje otpadom je nedostatno i nekoordinirano upravljanje na razini središnje i lokalne uprave.

2.

Gospodarenje otpadom je područje koje omogućuje rast održivog gospodarstva, no potreban je maksimalni angažman svih dionika u cilju održivog kružnog gospodarenja otpadom. Bez osmišljenog sustava edukacije o zaštiti okoliša i gospodarenju otpadom rast neće biti moguć.

3.

Predlaže se maksimalno ubrzanje provedbe projekata sortirnica, kompostana i reciklažnih centara.

4.

Nužno je dati pozornost sociološkoj dimenziji kroz edukaciju i komunikaciju s javnošću.

5.

Odvojeno prikupljanje (osobito otpadnog papira i zelenog otpada) je prioritet, a apsolutno treba spriječiti odlaganje odvojeno prikupljenog otpada.

6.

Naknadu za odlaganje treba čim prije uvesti, kao mjeru razvitka kružnog gospodarstva, a ne kao novi parafiskalni namet.

7.

Kružno gospodarenje zahtjeva transformaciju komunalnih tvrtki pri čemu je važno uvažavati lokalne osobitosti.

8.

Predlaže se dopuna propisa koji sada penalizira JLS koje najviše komunalnog otpada recikliraju.

9.

CGO su od nacionalne važnosti, a treba ih prilagoditi prioritetima kružnog gospodarenja otpadom i smanjivanju odlaganja.

10. Energijska oporaba je čimbenik cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a projekte energijske oporabe treba odrediti tako da potiču prevenciju i recikliranje otpada. Nužno je spriječiti energijsku oporabu reciklabilnog otpada.

11. Otpadna plastika nameće potrebu bitno drugačijeg pristupa i to prvenstveno u smjeru EU strategije.

12. Otpadna ambalaža zahtjeva bitno bolji nadzor tijeka i uključivanje u sustav recikliranja svih vrsta ambalaže uključujući takozvanu "manju" ambalažu.

13. Građevni otpad se treba i može bolje nadzirati, a njegovu mehaničku obradu i recikliranje treba organizirati čim bliže mjestu nastanka.

14. U RH se mišljenje domaćih eksperata dovoljno ne akceptira. Međutim, stječe se dojam nekritičkog prihvaćanja mišljenja stranih stručnjaka

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

17

ZAKLJUČCI I REZULTATI ANKETE

Konferencija o zaštiti okoliša

Rezultati televoting ankete među sudionicima konferencije Već tradicionalno tijekom konferencije je održana televoting anketa kako bi doznali mišljenje sudionika o aktualnim pitanjima iz problematike gospodarenja otpadom.

Pitanja su bila podijeljena u tri skupine: I. Centri za gospodarenje otpadom (CGO): dileme i kodileme, II. Energijska oporaba otpada, III. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO).

I. CENTRI ZA GOSPODARENJE OTPADOM (CGO) U posljednje vrijeme brojne su dileme oko potrebe projekata CGO-a. Te su diskusije aktualizirane, jer se dva nedavno izgrađena ŽCGO-a susreću već na samom početku s osobito velikim problemima. Nažalost, u aktualne diskusije uključila se i politika. Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/2005), za razdoblje 2005. – 2025. su utvrđeni ciljevi izgradnje CGO-a:: - znatan rast recikliranog i obrađenog komunalnog otpada - bitno smanjivanje odloženog komunalnog i biorazgradivog otpada; - izgradnja četiri RCGO-a;, - izgradnja 14 do 21 ŽCGO-a; - smanjivanje službenih odlagališta sa 187 na 14 – 21.

Strategija ukazuje da je bitno smanjiti broj odlagališta komunalnog otpada. To nikako ne znači da ne treba inzistirati na povećanju recikliranja. Međutim, već dulje vrijeme stručnjaci iz RH osporavaju MBO tehnologiju obrade komunalnog otpada s bioreaktorskim odlagalištem.

1. CGO, uz mjere prevencije, trebaju ostati strateška točka sustava gospodarenja otpadom: 1. Da – u postojećoj koncepciji

3%

2. Da – ali uz provedive dogradnje u cilju povećanja recikliranja 63,4% 3. Ne – treba inzistirati na odvajanju, sortiranju, ponovnoj uporabi, recikliranju i zbrinjavanju čim bliže mjestu nastajanja 33,6% Prema dobivenim odgovorima, struka odbija provedbu projekta CGO po postojećoj koncepciji (samo (3%). Međutim, najviše odgovora (63,4%) je pokazalo da CGO-i ostaju strateška točka uz dogradnju u cilju povećanja recikliranja. Dvostruko manje sudionika (33,6%) se protivi koncepciji CGO-a kao strateškoj točki, nadasve u smjeru decentralizacije. Kod toga se zanemaruje činjenica da lokalnoj razini do sada nije bilo, a i sada je vrlo teško, jamčiti nove lokacije za izgradnju novih građevina za gospodarenje otpadom (Nimby i Niaby).

2. Projekti CGO-a u RH, prema dosadašnjim iskustvima za komunalni otpad su pozitivni ili negativni: 1. Jamče više prednosti (smanjenje broja odlagališta i rizike odlaganja, dugoročno velikom broju JLS osiguravaju zbrinjavanje komunalnog otpada, jamče bolji nadzor toka otpada, itd.)

50,0%

18

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

kretne mjere učinkovitijeg nadzora toka otpada. Prezentirana slovenska i austrijska iskustva pokazuju da je i bez nabave skupe računalne opreme za kućni otpad moguće jamčiti provedbu načela onečišćivač plaća.

Potrebno je uvažavati lokalne osobitosti. Svakoj JLS treba omogućiti odabir jednostavnog postrojenja za sortiranje i kompostiranje koje jamči tržišni plasman konačnog proizvoda. U većim sredinama opravdano je promišljati o velikim automatskim postrojenjima, ali i kod takvih projekata unaprijed treba biti poznat način i uvjeti konačnog plasmana produkata.

Ukazano je da su za neke PKO (posebne kategorije otpada) razvijeni učinkoviti sustavi kružnog gospodarenja te se očekuje veće uvođenje tržišnih kriterija (npr. veće uvođenje privatnih tvrtki u sustav gospodarenja otpadom).

Na razini JLS treba osigurati da se odvojeno sakupljeni otpad ne odlaže. Neprihvatljivo je da se odvojeno prikupljeni glomazni (krupni) otpad bez oporabe i dalje često odlaže zajedno s miješanim komunalnim otpadom.

Odvojeno sakupljanje otpadnog papira u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijeno. Otpadni se papir izvrsno tržišno plasira te u svim JLS treba prvenstveno inzistirati na odvojenom prikupljanju otpadnog papira čim bliže mjestu nastanaka (sustav "Od vrata do vrata"). Vrijedno je redovito objavljivati podatke o ostvarenim rezultatima u svakoj pojedinoj JLS. Nužno je na razini JLS povećati odvojeno sakupljanje PO (problematičnog otpada), osobito kroz sustav RD. Treba razmotriti i širu primjenu jedinica za mobilno sakupljanje problematičnog/opasnog otpada.

Prikazane su zanimljive prezentacije u sekciji praktičnih iskustava komunalnih tvrtki. Stručnjaci iz općina i gradova su prezentirali vlastite inovativne projekte iz područja edukacije, komunikacija, ponovne uporabe, odvojenog sakupljanja i recikliranja komunalnog otpada. Ti projekti su prilagođeni lokalnim mogućnostima i potrebama, a neprijeporno zaslužuju daleko veću podršku državnih institucija. Također, upozorili su i na veći broj birokratskih nelogičnosti, pa se predlažu konkretne mjere: a) Razlike u održivom gospodarenju komunalnim otpadom između JLS-a su drastične. U cilju bržeg razvitka kružnog gospodarenja predlaže se da HAOP sustavno javno objavljuje koliko koja JLS komunalnog otpada (po stanovniku) ne samo odlaže već i reciklira; b) MZOE bi trebalo odmah doraditi propise (Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom) koji sada zapravo penaliziraju one JLS koje prednjače u odvojenom sakupljanju i recikliranju. Neprihvatljivo je da neki odgovorni pojedinci s državne razine godinama obećavaju doradu propisa, ali se onda s tim sustavno odugovlači; c) U provođenju prioritetnih mjera cjelovitog sustava kružnog gospodarenja otpadom, npr. otvaranje CPU (centara za ponovnu uporabu) komunalne tvrtke nailaze na brojne administrativne probleme koji mjesecima (pa i godinama) odugovlače realizaciju. Predlaže se da MZOE (još jednom) zatraži od JLS popis problema s kojima se susreću; d) Predlaže se da Inspekcija zaštite okoliša dodatnom izobrazbom osigura ujednačeno djelovanje inspektora na svim lokacijama;

e) Predlaže se da Inspekcija zaštite okoliša razmotri mogućnosti edukacije, prije izricanja prekršajnih i kaznenih mjera; f) Neprijeporno, komunalne tvrtke i JLS trebaju sustavno unaprjeđivati projekte edukacije te naročito komunikaciju s javnošću. Primjerice, Dani otvorenih vrata su izvrsna prilika da se pokaže gdje završava odvojeno prikupljeni komunalni otpad; g) Komunalne tvrtke, odnosno JLS, moraju organizirati odvojeno prikupljanje niza frakcija komunalnog otpada. Predlaže da se na razini RH (MZOE, HAOP, HGK, FZOEU) redovita organizacija diskusija o mogućnostima recikliranja (Hrvatska burza otpada i sl.). HGK je takve diskusije počela organizirati te treba nastaviti u to smjeru i više ih podržavati; h) Vrlo je važno u svim JLS nastaviti sa stalnom edukacijom, uključujući aktivnu komunikaciju s građanima. Na Konferenciji su stručnjaci iz niza komunalnih tvrtki (Osijek, Križevci, Prelog, Čakovec, Krk, itd.) vrlo dobro prezentirali svoja iskustva s edukacijom i komunikacijom. Mjere edukacije treba provoditi stalno i usmjereno prema ciljnim grupama, a istovremeno treba spriječiti da se ta tema politizira. Donekle je obeshrabrujuće kad se u setu TV emisija o prevenciji otpada ističe da je "financirano sredstvima EU"; CGO-i (centri za gospodarenje otpadom) su osnova za smanjivanje rizika od odlaganja komunalnog otpada. Postojeće koncepcije projekata CGO u RH treba unaprijediti u cilju kružnog gospodarenja otpadom (ponovna uporaba, odvajanje – sortiranje iskoristivog i problematičnog otpada, kompostiranje i stabilizacija). CGO treba prioritetno osmisliti kao središta recikliranja, a tek zatim kao središta energijske oporabe i obrade otpada.

CPU-i (centri za ponovnu uporabu) su izvrstan projekt prevencije otpada i edukacije građana. Istovremeno, sajmovi starih stvari kao i trgovine korištene obuće i odjeće također naročito učinkovito jamče provedbu mjera prevencije.

U RH je vrlo veliki broj JLS, a svaka od JLS treba donijeti Plan gospodarenja otpadom. Najvećem broju malih JLS treba pomoći u razvitku kružnog gospodarenja otpadom. Komunalne tvrtke mogu i trebaju pomoći općinama i gradovima.

CSGO (cjeloviti sustav gospodarenja otpadom) treba u RH temeljiti naročito na načelu blizine i cjelovitog pristupa gospodarenja otpadom, često je zanemareno. Nužno je promijeniti propise te osigurati da se na nadmetanjima za nove građevine gospodarenja otpadom mogu javiti samo oni s referencama iz područja gospodarenja otpadom. Za velike projekte od interesa za RH (osobito projekti uređenja odlagališta, CGO-a, kompostana, energijske oporabe) treba osigurati stručnu recenziju od strane neovisnih stručnjaka koji imaju dokazane reference.

Mjere sprječavanja nastanka otpada u Hrvatskoj se još uvijek dovoljno ne prihvaćaju (uključujući Plan gospodarenja otpadom RH). Predlaže se da MZOE ponovo propiše obveznu edukaciju odgovornih osoba i povjerenika za gospodarenje otpadom. To konkretno znači da treba propisati obvezu stalne provjere znanja, a svaki sudionik treba odlučiti hoće li se prethodno uključiti u pripremnu obuku. Edukacija je temelj provedbe mjera sprječavanja nastanka otpada, ali i provedbe cjelovitog (kružnog) gospodarenja otpadom. Treba je provoditi stalno i mora biti prilagođena ciljnim grupama.

2. Veći su negativni učinci (nisu konačno rješenje otpada, jamče premalo recikliranja, povećavaju sadašnje troškove, protivni su načelu blizine, itd.)

50,0% Rezultat pokazuje da i među stručnjacima prisutnima na Konferenciji postoji dilema oko provedbe projekata CGO-a (50:50). Sljedeća pitanja će pojasniti što je posebno diskutabilno.

3. Treba li projekte CGO-a u boljem dostizanju ciljeva CSGO-a, odnosno kružnog gospodarenja otpadom mijenjati ili ne?

1. Dopuniti 45,2% 2. Izmijeniti 51,6% 3. Ne treba ništa mijenjati 3,2% Odgovori na to pitanje su gotovo isti, te samo 3,2% ispitanika ne bi ništa mijenjalo. Većina je mišljenja da projekte treba mijenjati (51,6%), a nešto manje je mišljenja da ih treba dopuniti (45,2%). U svakom slučaju, projekte CGO-a u dosadašnjoj koncepciji ne bi trebalo provoditi.

4. Treba li u projektiranje CGO-a prioritetno uključiti hrvatsko gospodarstvo?

1. Da 2. Ne

87,1% 12,9%

Razumljivo, čak 87,1% odgovora bilo je potvrdno. Nažalost, čak 12,9% sudionika mišljenja je da ovdje ne treba uključiti hrvatsko gospodarstvo. U osnovi, trebalo bi uključiti tvrtke koje se bave proizvodnjom. Bilo bi zanimljivo provesti analizu koliko su domaći proizvođači do sada sudjelovali u izgrađenim ŽCGO. Tko je izradio i tko je stručno ocijenio projekte ŽCGO Marišćina i ŽCGO Kaštijun?

5. Tehnologiju obrade komunalnog otpada na CGO treba temeljiti na: 1. Većem recikliranju 44,8% 2. Većoj energijskoj oporabi 44,8% 3. Smanjenju rizika odlaganja 10,4% Začuđuje da je svega 10,4% anketiranih mišljenja da projekti CGO-a tehnologijom trebaju smanjiti rizike odlaganja. Može se pretpostaviti da je u RH, koja prednjači u odlaganju komunalnog otpada, za mnoge stručnjake odlaganje i dalje prihvatljiva alternativa? Nevjerojatno je da u desetinu (44,8%) isti postotak odgovora podržava recikliranje i energijsku oporabu. U CGO-e ulazi isključivo miješani komunalni otpad koji prije odlaganja treba oporabiti i/ili obraditi.

Sasvim sigurno da se miješani komunalni otpad ne može potpuno reciklirati i kompostirati. Otvaranje dileme energijska oporaba ili recikliranje je nepotrebno. Treba i jedno i drugo.

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

19

ZAKLJUČCI I REZULTATI ANKETE

Konferencija o zaštiti okoliša

II. Energijska oporaba otpada Više od trideset godina u RH se neki stručnjaci te zelene i eko udruge snažno protive projektima spaljivanja i suspaljivanja. Redovito u cilju motivacije građana oni ističu pozitivne razlike odvojenog sakupljanja i recikliranja iz razvijenih zemalja. Gotovo nikada ne ističu da su te zemlje (Švicarska, Danska, Švedska, Njemačka, Austrija, itd.) minimizirale odlaganje komunalnog otpada i da u tome termička obrada ima vrlo važnu ulogu. Zanemaruje se da energijska oporaba i termička obrada nije isto. Nema zemlje koja ne proizvodi otpad i koja sav otpad reciklira.

6. Treba li energijsku oporabu nereciklabilnog otpada u RH trajno zabraniti?

1. Da 2. Ne

7,5% 92,5%

Najuvjerljivija suglasnost sudionika u čitavoj anketi je bio odgovor NE na ovo pitanje (92,5%). Svakako treba nastaviti analizirati zašto je velika većina stručnjaka u Hrvatskoj i Sloveniji mišljenja da energijsku oporabu nereciklabilnog otpada ne treba zabraniti, a to je suprotno mišljenju zelenih/eko aktivista! Znači li to onda da stručnjaci u stvari nisu stručnjaci? Ili je riječ o nedostatku znanja šire javnosti te nedovoljnoj komunikaciji? Zašto se GIO, ali i opasni otpad, iz Hrvatske i Slovenije izvozi na termičku obradu u Austriju?

7. Zašto se u našoj javnosti stvara toliko veliki otpor prema energijskoj oporabi?

9. Suspaljivanje, u okvirima CSGO, je za RH? 1. Neprihvatljivo rješenje

12,8%

2. Prihvatljivo rješenje

1. Zbog nedovoljne edukacije i komunikacije 2. Zbog velike ugroze okoliša i zdravlja ljudi

Energijska oporaba treba biti dio CSGO. Za Hrvatsku je osobito vrijedno postojeće građevine uključiti u projekte energijske oporabe (primjer Austrije). Istražiti mogućnost jedne javne građevine (cementare, termoelektrane) za energijsku oporabu (osobito u Zagrebu). Sustavnim pristupom javnost se mora uključiti u projekte energijske oporabe, pri čemu je nužno: • primijeniti energijsku oporabu isključivo nereciklabilnog otpada • osigurati da projekti energijske oporabe ne konkuriraju već da potiču prevenciju i recikliranje otpada.

Pri prezentaciji projekata i postrojenja iz područja gospodarenja otpadom, posebno energijske oporabe, nužno je ukazati na konkretne podatke koji potvrđuju da su emisije onečišćujućih tvari iz tih izvora redovito manje od onečišćenja koje proizvodi paljenje otpada u domaćinstvima, spaljivanje poljoprivrednih ostataka, požari i sl. Projekte energijske oporabe uvijek treba realizirati uz najbolje raspoložive tehnike. Edukacijom treba javno upozoravati da spaljivanje otpada izvan postrojenja uzrokuje vrlo štetne emisije. Postoje alarmantni pokazatelji da inzistiranje na apsolutnoj primjeni načela onečišćivač plaća uzrokuje neodgovorno i opasno spaljivanje kućnog otpada.

64,1% 2,6%

3. Zbog nedostatka stručnog odgovora na probleme odlaganja neobrađenog otpada 33,3% Nastavno na prethodno pitanje, odgovori na ovo pitanje detaljnije pokazuju da samo 2,6% anketiranih misli da kod energijske oporabe postoji velika ugroza okoliša i naročito zdravlja ljudi. Prema medijima, javnost misli potpuno drugačije. Anketa koja je početkom milenija provedena u Zagrebu pokazala je da više od 70% građana podržava spalionicu. Odgovori anketiranih stručnjaka prvenstveno ukazuju na nedostatak edukacije i komunikacije (64,1% ), a trećina odgovora (33,3%) ukazuje i na problem nedostatka stručnih odgovora na probleme odlaganja neobrađenog otpada.

79,5% 3. Nemam mišljenje

7,7 %

Većina stručnjaka (79,5%) prihvaća suspaljivanje, a samo 12,8% misli da suspaljivanje nije prihvatljivo. To je isti postotak negativnih odgovora kao na prethodno pitanje. Uglavnom, oko deset posto anketiranih ne akceptira energijsku oporabu.

10. Stanje gospodarenja komunalnim otpadom u RH nije zadovoljavajuće. Koja od mjera navedenih u nastavku je trenutno najaktualnija?

1. Uvođenje naknade za odlaganje otpada 32,3% 2. Odvojeno sakupljanje i sortiranje otpada

9,7%

1. Nerazumno bježanje od problema otpada i nastavak rizika odlaganja 87,2% 2. Razumno rješenje koje će povećati recikliranje i smanjiti rizike odlaganja 12,8%

3. Osiguravanje tržišta za odvojeno sakupljeni komunalni otpad

41,9%

U nekoliko rasprava stručnjaci velikom većinom (87,2%) smatraju da je bježanje od oporabe energije nerazumno rješenje, a samo 12,8% misli da je to doprinos recikliranju i smanjenju rizika odlaganja. To trik pitanje ukazuje da i manji dio (12,8%) stručnjaka vjeruje u iskonski sukob između energijske oporabe i recikliranja.

Stručnjaci misle da prije svega treba osigurati tržište za odvojeno sakupljeni otpad (41,9%). Hrvatski Plan određuje kao cilj minimalne vrijednost odvojenog sakupljanja biootpada i reciklabilnih frakcija komunalnog otpada.

8. Odgoda projekata energijske oporabe, za sljedeći Plan GO RH je:

20

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

4. Osiguravanje energijske oporabe GIO iz Centara za gospodarenje otpadom 16,1%

Otpadna plastika svjetski je problem. EU je usvojila posebnu strategiju gospodarenja otpadnom plastikom, pa edukacijom i nadzorom treba uključiti sve subjekte u Hrvatskoj koji gospodare plastikom. Posljednjih godina brzo je rastao udio otpadne plastike u komunalnom otpadu, a trenutno su mogućnosti recikliranja otežane. Vrijedno je poticati projekte edukacije i prevencije otpadne ambalaže, te razvitak gospodarstva recikliranja plastike.

Otpadna ambalaža je PKO te čim prije treba osigurati veći nadzor toka otpadne ambalaže (RH evidentira manje količine od drugih EU zemalja). Postoje jednostavne tehnike mehaničke obrade koje iz MKO (Miješanog komunalnog otpada) mogu izdvojiti veliki broj oporabivih frakcija (stakla, metala, papira, drva i sl.) te nema opravdanja ze odlaganje neobrađenog komunalnog otpada (isto vrijedi i za projekte osiguranja/sanacije odlagališta). Predlaže se da se ponovo uvede povratna naknada za ambalažu od mlijeka i mliječnih napitaka.

Krupni komunalni otpad se redovito odvojeno prikuplja.

Svaki građanin treba biti odgovoran za svoj glomazni otpad (npr., za odvoz u reciklažno dvorište). Iskustva pojedinih komunalnih poduzeća pokazuju vrijedne rezultate recikliranja krupnog otpada te je potrebno poticati projekte oporabe i

Međutim, logično je da ako netko naređuje odvojeno sakupljanje, onda treba i preuzeti brigu o plasmanu odvojeno prikupljenih frakcija. To ostaje osobito osjetljiva točka gospodarenja komunalnim otpadom. Vrijedno je uočiti da samo 9,7% anketiranih misli da je odvojeno sakupljanje i sortiarnje najaktualnija mjera. Naknada za odlaganje je za čak 32,3% stručnjaka jedna od prioritetnih mjera, a dvostruko manje misli da je to trenutno osiguranje energijske oporabe GIO iz CGO-a.

III. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO) CSGO je osnova za održivo i odgovorno gospodarenje otpadom. U javnosti se otvaraju nepotrebne dileme oko pojedinih mjera. Sasvim sigurno, niti jedna pojedinačna mjera nije učinkovita izvan CSGO-a. RH je geografski, gospodarski i socijalno vrlo složena. Poznavanje tuđih iskustava je potrebno, ali nikada ih ne treba bez analiza životnog ciklusa primjenjivati u Hrvatskoj.

11. Trenutna tržišna cijena za uslugu obrade MKO u MBO postrojenju iznosi 900 kn/t. Smatrate li da je navedena cijena:

12. Cijena odlaganja komunalnog otpada je polaznica sustava gospodarenja otpadom. Koja je cijena odlaganja po vašem mišljenju realna?

1. Oko 200 kn/t 2. Oko 400 kn/t 3. Oko 700 kn/t 4. Više od 700 kn/t

55,6% 40,7%

2. Realna 3,7%

17,2% 34,5% 20,7% 27,6 %

Većina sudionika (34,5%) bila je za cijenu 400 kn/t, a ta cijena je bila prvi put uvedena na uređenom (ali ne i usklađenom) odlagalištu Prudinec. Mnogi stručnjaci su upozorili da cijena odlaganja treba biti viša od 400 kn/t (20,7%) odnosno viša od 700 kn/t (27,6%). Proizlazi da stručnjaci većinom (48,3%) ukazuju da cijena odlaganja treba biti viša od cijene oporabe/obrade prije odlaganja.

Samo 17,2% odgovora je za cijenu 200 kn/t.

13. Koliki bi morao biti iznos penala po toni prekomjerno odloženog otpada da bi RH uspjela ostvariti zacrtano smanjenje količine odloženog komunalnog otpada do 2022. godine?

1. 100,00 kn/t 23,3% 2. 200,00 kn/t 10,0% 3. 300,00 kn/t 13,3% 4. 400,00 kn/t 0,0% 5. 500,00 kn/t i više

53,4%

Većina ispitanika (53,4%) je prihvatila najviši ponuđeni iznos penala od 500 i više kn/t, a na drugom mjestu (23,3%) je bio odgovor za najniži iznos od 100 kn/t. Nažalost, neki hrvatski stručnjaci još uvijek akceptiraju jeftino odlaganje.

14. Na kojim razinama nedostaje dovoljno znanja za provedbu složenih projekata gospodarenja otpadom, kao što su projekti CGOa i projekti energijske oporabe?

1. Državna birokracija 2. Lokalna samouprava 3. Komunalne tvrtke 4. Svi zajedno

1. Previsoka

3. Preniska

Ovo je također bilo "trik pitanje". Dobro je znano da je trenutna javno objavljena tržišna cijena MBO miješanog komunalnog otpada 900 kuna po toni. Je li to realna cijena (40,7%), samo je mala potražnja? Razumljivo, većina anketiranih misli da je to previsoka cijena (55,6%), dok samo 3,7% smatra da je cijena preniska.

Stvarna cijena MBO u Sloveniji i Austriji je uglavnom viša, a u studijama izvodljivosti kod nas izgrađenih CGO-a je procijenjena ulazna cijena upravo do 900 kn/t.

10,0% 5,0% 0,0% 85,0%

Velika je većina odgovorila da su za nepovoljno stanje u gospodarenju otpadom u RH krivi svi zajedno (85,0%). Ostali ponuđeni odgovori su odabrani u gotovo zanemarivim udjelima: komunalne tvrtke (0,0%), lokalna samouprava (5,0 %) i državna birokracija (10,0%).

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

21

ZAKLJUČCI I REZULTATI ANKETE

Konferencija o zaštiti okoliša

15. Za trenutne (privremene) probleme u prikupljanju komunalnog otpada odgovorno je?

1. Kašnjenje Planova JLS 0,0% 2. Nespremnost komunalni tvrtki

6,5%

4. Nedostatak financijskih sredstava (preniska cijena) 5. Sve zajedno

1. Da 2. Ne

6,5%

3. Kašnjenje Plana gospodarenja otpadom

16,0%

71,0%

Poznato je da, osobito u velikim naseljima, trenutno postoje golemi problemi uslijed smanjenog broja odvoza, a počelo se provoditi i odvojeno prikupljanje pojedinih frakcija. U Zagrebu, uz posude za MKO, velike količine otpada zaostaju i oko posuda za odvojeno prikupljanje otpadne plastike (sustav donošenja). Također, svakojaki otpad ostaje odložen i uz posude za odvojeno prikupljanje otpadnog tekstila. Najviše sudionika je i ovdje odabralo odgovor "sve zajedno" (71,0%). Na drugom mjestu je kao razlog naveden nedostatak financijskih sredstva (16,0%). Slijede nespremnost komunalnih tvrtki i kašnjenje Plana gospodarenja otpadom RH, s istim postotkom (6,5%). Nijedan odgovor nije dobilo kašnjenje Planova JLS.

16. Mogu li se troškovi odvojenog prikupljanja otpada pokriti iz prihoda od plasmana (prodaje) odvojeno prikupljenih frakcija na tržištu?

1. DA, svakako 2. NE, ni u kom slučaju 3. Ne znam, nemam stav

3,3% 93,4%

78,8% 21,2%

Velika većina od 78,8% anketiranih misli da bi trebalo uvesti obvezu neovisne stručne ocjene složenih projekata gospodarenja otpadom, kako se do sad učinjene pogreške ne bi ponavljale. Zamjetnih 21,2% anketiranih misli da bi to nepotrebno birokratiziralo postupak izgradnje infrastrukture.

19. Treba li mijenjati hrvatske propise glede projektiranja i gradnje građevina za gospodarenja otpadom?

1. Da 2. Ne

93,8% 6,2%

Poznato je da RH često ne provodi vlastite propise. Pored toga, na različitim lokacijama dolazi do različitih postupanja inspekcije zaštite okoliša. U takvoj situaciji, na prvi pogled, začuđuje čak 93,8% odgovora da treba mijenjati propise. Trenutno je detektirano nekoliko osobito aktualnih problema u propisima: ukidanje statusa otpada, projektiranje treba dopustiti samo projektantima s praksom iz područja gospodarenja otpadom, ne smiju se kažnjavati najbolje JLS u odvojenom sakupljanju, itd. Samo 6,2% anketiranih misli da propisi trebaju ostati bez promjena. To je također donekle razumljivo, jer prvenstveno, postojeće propise treba provoditi!

3,3%

Najviše glasova (93,4%) dobio je odgovor "NE, ni u kom slučaju". Druga dva ponuđena odgovora: "DA, svakako" i "Ne znam, nemam stav" dobilo je po 3,3% glasova. Mnoge neznalice javno iznose tvrdnje kako će se odvojenim sakupljanjem iskoristivih frakcija komunalnog otpada, ne samo pokriti troškovi već će se i dodatno zaraditi, a građani će plaćati manji iznos naknade za komunalni otpad. Također, nije problem samo u aktualnim cijenama preuzimanja odvojeno prikupljenih frakcija, već i u lokalnim te globalnim uvjetima na tržištu sekundarnih sirovina.

17. U nekim sredinama javljaju se veliki problemi oko pridobivanja novih lokacija za kompostiranje, odnosno obradu otpada. To je zbog: 1. Nedostatka znanja kod odgovornih 6,9% 2. Zanemarivanja sociološke problematike 0,0% 3. Stalnog širenja naselja 17,2% 4. Straha od "zelenih"

75,9%

Zanimljivo da odgovor "zbog stalnog širenja naselja" nije prihvatio nitko od anketiranih. Vrlo malo odgovora (6,9%) uzrok vidi u zanemarivanju sociološke problematike. Na drugom mjestu (17,2%) anketirani vide uzrok u strahu od "zelenih". Najviše odgovora (75,9%) uzrok vidi u nedostatku znanja kod odgovornih!

22

18. Treba li u RH za složene projekte gospodarenja otpadom uvesti obveznu stručnu ocjenu (reviziju), kao podršku investitoru, a i samom projektantu?

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

20. Treba li nadzor/inspekcija imati veću ulogu u sustavu gospodarenja otpadom?

1. Da 2. Ne

50,0% 50,0%

Zanimljivo, podjednaki postotak odgovora (50%) bio je za Da i za Ne! To je donekle i razumljivo, polazeći od činjenice da ponekad inspekcija zaštite okoliša djeluje nerazumno i nejednako na svim područjima RH.

sprječavanja odlaganja krupnog otpada.

Građevni otpad je PKO koji zahtijeva veću pozornost. Hrvatska nema adekvatan nadzor toka građevnog otpada. Građevni otpad moguće je jednostavnom mehaničkom obradom pripremiti i gotovo u potpunosti reciklirati, a s obzirom da može sadržavati i opasan otpad, potrebno je uvođenje većeg nadzora. Prioritet treba dati lokalnoj obradi i korištenju građevnog otpada. Za građevni otpad koji nastaje kod manjih građevnih radova u stanovima, potreban je nadzor komunalnih redara. Za građevni otpad odgovoran je izvoditelj radova. Neodgovorno odbačena već i manja količina građevnog otpada je početni korak stvaranja velikog "divljeg deponija".

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

STRUČNO

Otpadno drvo

Sektor gospodarenja otpadnim drvom u Njemačkoj zapošljava oko 43.000 ljudi i ostvaruje godišnji prihod od 15 milijardi eura. Pored toga, značajno doprinosi zaštiti klime

Njemačka 100% oporabljuje otpadno drvo [autor] Dr.sc. Zlatko Milanović

Jedan od značajnih izvora otpadnog drva su kućanstva koja u obliku glomaznog otpada odbacuju stari namještaj te građevinsku stolariju

24

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

vrtke koje gospodare otpadnim drvom u Njemačkoj okupljene su u saveznom udruženju BAV – Bundesverband der Altholzaufbereiter und verweter e.V. osnovanom 1992. godine od strane šest proizvođača iverastih pločastih materijala iz otpadnog drva.

Već do kraja prve godine broj članica se povećao na 14. U Njemačkoj je 2000. usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je uskoro pokrenuo gradnju čak 90 energana na otpadno drvo. Međutim, već 2003. na snagu je stupila Uredba o gospodarenju otpadnim drvom, koja regulira njegovo iskorištavanje. Nastavno je 2005. godine na snagu stupila zabrana odlaganja otpadnog drva. Broj članica BAV-a sustavno se

povećavao te je 2009. dostigao već brojku od njih 60. Godine 2012. otkazana je naknada i na trŞiťtu je opstalo 80 energana.

Iste godine je objavljeno i 7. izdanje Uredbe o otpadnom drvu, a 2014. je usvojen Zakon o obnovljivoj energiji (EEG – Erneuerbare Energie Gesetz). Otpadno drvo je uvrĹĄteno u obnovljivi izvor energije, osobito kad energana na otpadno drvo radi u kogeneraciji (istovremeno proizvodi elektriÄ?nu i toplinsku energiju). BAV je 2017. povećao broj Ä?lanica na Ä?ak 80, a time je ojaÄ?ao i svoj politiÄ?ki utjecaj.

Izvori otpadnog drva Otpadno drvo nastaje na Ä?etiri izvora: u kućanstvima (uglavnom u glomaznom otpadu), u koriĹĄtenju drvene ambalaĹže (posebice paleta), u graÄ‘enju i ruĹĄenju graÄ‘evina, u preradi, odnosno drvnoj industriji.

U NjemaÄ?koj godiĹĄnje nastaje oko 8,5 milijuna tona otpadnog drva (oko 100 kg po stanovniku). Otpadno drvo u potpunosti se odvojeno prikuplja i oporabljuje. "Gospodarenje otpadnim drvom u NjemaÄ?koj je ĹĄkolski primjer kruĹžnog gospodarenja otpadom" (Dieter Uffmann, predsjednik BAV).

Prema kakvoći otpadno drvo se dijeli u Ä?etiri kategorije: • A I = neobraÄ‘eno drvo, Ä?ini oko 25% od ukupne koliÄ?ine, • A II = obojeno, lakirano i premazano drvo, oko 49%, • A III = drvo obloĹženo PVC-om, oko 1%, • • • •

• A IV = obrađeno sredstvom za zaťtitu drva, oko 25%.

Od 2005. godine u NjemaÄ?koj postoji zabrana odlaganja neoporabljenog otpada, te je ostvarena oporba prema vrsti: • materijalna 20% (1,5 - 2,0 milijuna tona godiĹĄnje), • energijska 80% (6,0 - 6,5 milijuna tona godiĹĄnje).

Oba postupka oporabe su vrlo vrijedne mjere odrĹživog gospodarenja otpadom. Odvojeno prikupljeno otpadno drvo zatim se sortira, odnosno mehaniÄ?ki obraÄ‘uje. Materijalnom oporabom u NjemaÄ?koj se uĹĄtedi Ä?ak 5,8 milijuna tona emisije CO2. ÄŒak se 30% recikliranog otpadnog drva koristi za proizvodnju iverastih ploÄ?a. U 2011. je tako proizvedeno 5,6 milijuna prostornih metara iver ploÄ?a, koje se koriste preteĹžno u graÄ‘evinarstvu i proizvodnji namjeĹĄtaja. U pogonu je 80 energana na otpadno drvo, koje jamÄ?e CO2 neutralnu proizvodnju elektriÄ?ne energije, te u kogeneraciji CO2 neutralnu proizvodnju toplinske energije. Energane na otpadno drvo, prema njemaÄ?kom zakonu (EEG), ubrajaju se u vrlo uÄ?inkovite proizvoÄ‘aÄ?e obnovljive elektriÄ?ne energije. Otpadno drvo kao sekundarno gorivo smanjuje i ovisnost NjemaÄ?ke od uvoza goriva. Energijska oporaba otpadnog drva u NjemaÄ?koj osigurava proizvodnju elektriÄ?ne energije kao jedna nuklearna elektrana. Isto tako, energane na otpadno drvo su temeljni izvor energije, koji je uvijek na raspolaganju, a prema snazi je usporediv s elektriÄ?nom snagom od Ä?ak oko 4.200 vjetroelektrana!

3ROMRSULYUHGD NHPLMVND LQGXVWULMD L UHFLNODçD

-HGQRVWDYDQ SRX]GDQ L VLJXUDQ .RPDWVX XWRYDULYDÄ€L QD NRWDÄ€LPD VX LGHDOQL DODWL ]D XWRYDU L UXNRYDQMH PDWHULMDORP ]D JUDÄ HYLQVNH L]YRÄ DÄ€H GUYQX L QGXVWULMX SROMRSULYUHGX LOL YHOLNH IDUPH 2SUHPOMHQL UREXVQRP VLJXUQRVQRP RSUHPRP RQL SUXçDMX ]DĂĽWLWX ]D RSHUDWHUD L VWURM 3RVHEQD SDçQMD S RVYHĂžHQD MH XGREQRVWL RSHUDWHUD .RPDWVX 6SDFH&DE ÂŒ LPD NOLPD XUHÄ DM L YLVRNL XVLV ]UDND .RPDWVX VWURMHYL LVSXQMDYDMX VYH ]DKWMHYH YLVRNH NYDOLWHWH L]UDGH L WHKQLÄ€NLK VWDQGDUGD NDNR EL VH ]DGRYROMLOH MHGLQVWYHQH SRWUHEH QDĂĽLK SROMRSULYUHGQLK NXSDFD

.RQWDNWLUDMWH 9DĂĽHJ .RPDWVX GLVWULEXWHUD NDNR EL 9DP RGDEUDR LGHDODQ VWURM ]D 9DĂĽH SRWUHEH

ZZZ NXKQ KU .8+1 +UYDWVND G R R 5DNLWQLFD =DJUHE 7HO

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

25

STRUČNO

Gospodarenje otpadom

Otpad sve veći problem Turske U strukturi komunalnog otpada u Turskoj posebno se ističe otpadna ambalaža, koja je još 2014. godine dostigla udio od 20% mase, odnosno 50% obujma ukupne količine komunalnog otpada aštita okoliša u Turskoj predstavlja golem izazov, ali je i jedan od najaktualnijih političkih problema. U središtu pažnje je opskrba stanovništva pitkom vodom. U posljednjih pet godina cijena vode je porasla čak 50%. Trenutno se provode 173 vodoprivredna projekta. Otpad predstavlja najveću ugrozu pričuva pitke vode.

Evidentno je da u Turskoj značajno raste potrošnja ambalažiranih proizvoda. Zato je otpadna ambalaža još 2014. godine dostigla udio od 20% mase, odnosno 50% obujma komunalnog otpada. Međutim, broj proizvođača ambalaže posljednjih godina razantno se, odnosno iznimno brzo povećava. Statistike pokazuju da 71 milijun stanovnika Turske u općinama i gradovima kojih je 1.391 godišnje proizvode oko 28 milijuna tona komunalnog otpada (odnosno 394 kg po stanovniku).

Prosječno, stanovnik dnevno proizvede malo više od kilograma otpada. Od ukupne količine, oko 18 milijuna tona komu-

26

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

nalnog otpada godišnje se odloži na uređena odlagališta (oko 64%), ali bez obrade prije odlaganja. Ostalih približno 10 milijuna tona završi u javnim postrojenjima za obradu i oporabu, a od toga samo 126.485 tona završi u kompostanama.

Industrija u Turskoj godišnje proizvodi oko 15,7 milijuna tona otpada, od čega se 10 milijuna tona odnosi na opasni otpad.

Samo se 5% reciklira. Licenciranim tvrtkama za gospodarenje otpadom izravno se preda oko 45% količine otpada. Oko 31% proizvodnog otpada se odloži, što je u postotku dvostruko manje nego komunalnog otpada. Ostale količine proizvodnog otpada se spaljuju.

Za projekte zaštite okoliša 2014. godine osigurana je 21 milijarda turskih lira, odnosno 1,2% bruto društvenog proizvoda (od tog iznosa država je osigurala dvije trećine, a jednu trećinu općine i gradovi). Sve veći problemi gospodarenja otpadom su potaknuli tursko ministarstvo zaštite okoliša da donese poseban program za bolje i učinkovitije gospodarenje vodama i otpadom.

$8725,

GU VF =ODWNR 0LODQRYLþ GU VF 'LQNR 6LQĀLþ

MEHANIČKA OBRADA ČVRSTOG OTPADA 3UHGXYMHW RVWYDULYDQMD NRQFHSWD NUXçQRJ JRVSRGDUVWYD FLUNXODUQH HNRQRPLMH MH SULPMHQD SRVWXSDND REXK YDþHQLK WHUPLQRP PHKDQLĀND REUDGD RWSDGD NRMRP VH L] RWSDGD L]GYDMDMX XSRWUHEOMLYH VLURYLQH 8 RSþHP QHGRVWDWNX VWUXĀQH OLWHUDWXUH QD KUYDWVNRP MH]LNX NRMD VH EDYL SUREOHPDWLNRP JRVSRGDUHQMD RWSDGRP DXWRUL RYH NQMLJH VX QDVWRMDOL SRSXQLWL WX SUD]QLQX L QD MHGQRP PMHVWX SUXçLWL XYLG X VYX UD]QROLNRVW VWUXĀQRJ SRGUXĀMD PHKDQLĀNH REUDGH RWSDGD

.QMLJD VH PRçH QDUXĀLWL SR FLMHQL RG NQ SRåWDQVNL WURåNRYL RåWD DQVNL WURåNRYL .RQWDNW %XVLQHVV 0HGLD &URDWLD G R R VX]DQD NRYDFLF#EPFURDWLD KU 7HO

ISTI BROJ KAM

IONA, RAST AUTO

BUSA I DOSTAVNI

ZZZ NDPLRQ EXV KU

OLICA H, A MANJE PRIK 00818

9

771332

303008

| kolovo z/rujan | BROJ 111 GODIN A XIX

4 / 2018

I N M A G A Z

Z A

VOLVO NA PLIN

VOZILI SMO .#5# d /'4%'&'5 $'0< : -

2018.

A V O Z I L

A D A R S K G O S P O

I STRUJU

64Ê&#x2019;+

ɵ6'

POSE TOP

100

TRA

T P R O M E

BNI PR

ILOZI

TOP10 0 NSP

I

ORT

&LO

GIST

IKA

/ 24 '

).'

& 6 4Ê&#x2019;

+ɵ6#

201

8

JE / TENJE Å TEN DIÅ ADI / SKL PUTNIKA ROBE / PRIJEVOZ / PR / PRIJEVOZ / PRIJEVOZ / LOGISITKA / TR ROBE PRIJEVOZ / LOGISITKA E / TRANSPORT / SKLADIÅ TENJE PUT TRANSPORT / PRIJEVOZ PUTNIKA A / SKLADIÅ TENJ EVOZ ROBE / PRIJE KA JE NIK PRIJ ITKA E / PRI LOGIS / PRIJEVOZ T / LOG / TRA VOZ ROBE ORT TENJE P / LOGISITKA/ TRANSP PORT / SKLADIÅ TENJE / PRIJEVOZ ROBE / PR / SKLADIÅ TENJE PUTNIKA / PRIJEVOZ / PRIJEVOZ / LOGISITKA / T ROBE / LOGISITKA/ TRANSPORT PORT / SKLADIÅ TENJE / PRIJEVO ROBE / SKLADIÅ TENJE PUTNIKA /S E / PRIJEVOZ A / PRIJEVOZ / LOGISITKAE ROBE I SITK S IS GISITKA G GIS OG LO LOG TRANSP SKLADIÅ T / LO RT KLADIÅ TENJ JE / TRANSPORT POR NJE N EN IKA / / PRIJ NIK DIÅ TEN TN UP U P PUT KLADIÅ T Z PU SKLADI OKA / SKLAD VOZ ROBE ISIT JEVOZ JE RIJ R EVO RIJ PRIJEV PRIJ P PAN LO LOGISIT E / PR BE KA / PR KA ROB ITK ORT / SIT OGIS NSPO Å TEN DIÅ TE / LOGISIT RAN / TRA K KLA PORT KA / S K IK NIK N E/P T TN UT UTN PU SKLADIÅ TENJE PU /S V Z ROBE EVO JE J PRIJE PRIJEVOZ / PR RIIJ / PRIJ / LOGI KA ROBE P PORT PO SP S ANS AN ANS / LOGISITKA/ TRA JE PORT NJE A / SKLADIÅ TEN KA IÅ TE NK DIÅ TN TNIK LAD LA SKLADIÅ / SK VOZ PUTN IJE VOZ ROBE EV E IJEV PRIJEVOZ PRI R JE PR / LO BE / PR TKA / ROBE RO IT P PORT SPO SP NS LOGISIT / TRA LOGIS AN ANS ORT / POR P A / SKLA KA K IK IÅ TENJE PUT IÅ TENJ TNIK L KLAD KL K RO SKLA SKLAD SK /S E EV JE EV EVOZ IJ JE IJ IJE RIJEVOZ R RIJ PR PRI BE / P OB O TKA / ROBE GISIT SPORT NS AN RAN R RA T / LO RT ORT OR JE / T POR PO P NJ ENJE ENJ A/S TE KA IKA Å TE NIK DIÅ T T TN UT U L DI PU ZP SKLAD OZ / SKLAD VOZ OZ VOZ JEVO IJEV IJE RIJEVOZ PRIJEV BE / PRIJ A / PR SITKA ISITKA PO SPO OGISI RANSP RA TRA JE / TR N A TNIKA T UT EV

pr pregled WUUëLä WUëLäWD UëLäWD

2018 20 2 0 01118 8

NGO LINGO CITROÃ&#x2039;N BERLI ER / NER / PEUGEOT PARTN O OMBO OPEL COMB

Prilog

Magazina

001_NASLOVNA.indd

1

26.07.2018.

14:24:09

001-0XX_VOLVO PRILOG.indd 1

25 GODIN PROMJENIOA MODELA KOJI SVIJET KAMI JE ONA 26.07

2018

MAN TGX

THE

CIJENA 20 kn

2,70 â&#x201A;¬

64Ê&#x2019;+ɵ6' 7

1 6').,#È« NOVI FORD %#4) NO

eCITARO MERCEDES-BENZ & 6 +8'%1 64#--'4 # PREDSTAVLJAMO

27.07.2018. 8:46:49

( 35(73/ $7,7( 6

(1$

32ä7$5,1$ 8./-8ÿ -(9$ .1 73/$7$ %52 5( 3 -$ ä1 ', *2

.217$.7

%XVLQHVV 0HGLD &URDWLD _ WHO

%XVLQHVV 0HGLD &URDWLD _ WHO

H PDLO NDPLRQ EXV#EPFURDWLD KU _ LQIR#EPFURDWLD KU

2018

www.tehnoeko.com.hr

STRUCNE INFORMACIJE OD SADA PRATITE I NA NOVOJ WEB STRANICI

tter

le News

Web

KONTAKT Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, 10000 Zagreb E: info@bmcroatia.hr

Goran Vrga, dipl. ing.

T: +385 1 6311 817 / F: +385 1 6311 810 M: +385 91 565 9397 E: mineral@bmcroatia.hr

SPONZORIRANI PRILOG

RASCO

Za besprijekornu čistoću gradova i naselja emeljen na multifunkcionalnoj platformi visokih performansi, MUVO uz pomoć jedne od dvije dostupne nadogradnje za prikupljanje otpada ispunjava sve zahtjeve komunalaca koji se na dnevnoj bazi susreću s problemima manevriranja velikim smetlarskim kamionima kroz uske i prometne ulice gradskih centara i povijesnih jezgri. Kompaktne dimenzije, odlična okretnost te visoka snaga i nosivost omogućavaju MUVO-u da ide tamo gdje druga vozila ne mogu i čini ga odličnim komplementom svakoj komunalnoj floti.

Od prvog predstavljanja tržištu krajem 2012. godine, RASCO je proizveo i isporučio preko 200 MUVO vozila na lokacije diljem europskog kontinenta, a gotovo

30 njih svakodnevno izvršava svoje dužnosti u hrvatskim gradovima i općinama. Pouzdanost i učinkovitost MUVO-a prepoznali su kupci, a kroz proces kontinuiranog razvoja i poboljšavanja RASCO osigurava da tehnologija u srcu MUVO-a konstantno bude korak ispred konkurencije.

Tehnička rješenja ugrađena u MUVO omogućavaju siguran rad, jednostavno održavanje i učinkovito korištenje pogonskog agregata. Visokokvalitetne komponente provjerenih dobavljača dimenzionirane, ugrađene i povezane korištenjem znanja i iskustva RASCO stručnjaka MUVO čine komunalnim vozilom koje može odgovoriti na sve potrebe komunalnog održavanja urbanih sredina.

Izbor sustava za prikupljanje otpada Podizač kontejnera Pomoću podizača kontejnera MUVO može prevoziti male kontejnere za otpad koji se često koriste na tržnicama, grobljima i u parkovima. Uređaj ima fiksne ruke za podizanje kontejnera širine podnice 1100 mm i omogućava pražnjenje kontejnera hidraulički upravljivom kukom. Za siguran rad na stražnjoj strani podizača s nalaze dva nezavisna stabilizatora. Pogonjen je preko hidrauličkog sustava vozila s kontrolama smještenim na hidraulički razvodnik s ručicama.

Kontejner za prikupljanje otpada Za odvoz otpada iz uskih ulica starih gradskih jezgri MUVO je moguće opremiti komunalnim kontejnerom kapaciteta 2,7 m3. Uređaj je namijenjen radu u teškim uvjetima i otporan je na udarce i oštećenja: Sanduk i pomoćna šasija izrađeni su iz kvalitetnog strukturnog čelika, te su svi čelični dijelovi sačmareni u kvaliteti SA 2,5, temeljno obojani i završno dvoslojno lakirani. Kontejner ima potisnu ploču za kompaktiranje otpada i automatski sustav za pražnjenje kanti. Sustavom za pražnjenje upravlja se putem hidrauličkog razvodnika s ručicama, a kad se ne koristi moguće ga je sklopiti u transportni položaj.

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

29

STRUČNA INFORMACIJA

Mazzocchia

Poluprikolica zapremine 43+3m3 i nosivosti 17.000 kg

Mobilni sustav transfera i transporta MKO Nakon zatvaranja svih neusklađenih odlagališta u Hrvatskoj, od početka 2019. godine i neminovnog otvaranja novih ŽCGO, komunalna vozila za prikupljanje, zbijanje i transport miješanog komunalnog otpada morat će se prazniti na udaljenijim usklađenim odlagalištima, a za to izvedbom i funkcionalnošću sigurno nisu predviđena. Alfateh stoga promovira učinkovitiji način još jednostavnijeg transfera MKO u jednom nivou

30

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

reuzetim iskustvom iz europske prakse (Azienda Municipale Ambiente S.p.A. iz Rima), tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke prezentira još jedan način konvencionalnog transfera miješanog komunalnog otpada, koji je prihvatljiv za JLS od 15.000 stanovnika na više i najmanju udaljenost prijevoza od 50 km. Imperativ budućeg vremena nameće sve ozbiljnije analize i opcije primjene transfera miješanog komunalnog otpada iz JLS sa malobrojnim domaćinstvima do uređenih aktivnih odlagališta ili ŽCGO. Motivi, analize i buduća primjena transfera MKO su višekratni i prioritetni, a očituju se u slijedećem:

a) zatvaranje neusklađenih odlagališta od početka 2019. godine; b) učinkovit pretovar s minimalnim kapacitetom transfera MKO 15 - 25 t/h; c) izvedba transfera MKO u jednom nivou, bez građevine; d) sva čelična oprema za transfer MKO je mobilna, montažna i zatvorena, a proces se odvija bez utjecaja na okoliš i bez utjecaja okoliša na proces pretovara; e) prioritetno izbjegavanje povećanja cijene i tarife korisnicima zbog izmještanja MKO; f) jednostavno upravljanje pretovarom od strane jedne osobe - vozača tegljača; g) ambijent i lokacija pretovara po želji korisnika; h) najmanja investicija, statička i dinamička amortizacija na najkraći rok.

Alfateh je ovu temu otvarao u Tehnoeku još 2007. i 2009. godine, kad je uočen aktualni tehnološki problem u zbrinjavanju MKO, koji je s vremenom postajao sve ozbiljniji i izazovniji. Dva prihvatljiva, konkretna rješenja iz prakse predstavljena su 2016. (prihvaćeno u projektu u Splitskodalmatinskoj županiji) i 2018., preciznije, u prethodnom izdanju Tehnoeka. A sada Alfateh prezentira i treće tehničko rješenje iz prakse, pod naslovom: "Mobilni sustav transfera i transporta miješanog komunalnog otpada na ŽCGO i uređena aktivna odlagališta poluprikolicom sa stražnjim punjenjem konvencionalne izvedbe, pomoću mobilne pretovarne rampe s dozatorom“.

Mobilni sustav transfera MKO obavlja se pomoću konvencionalne poluprikolice sa stražnjim punjenjem i pražnjenjem, koja je konstrukcijski izvedena kao i svaka druga nadogradnja s potisnom pločom u zadnjim vratima za zbijanje MKO (slike lijevo) i unutarnjom potisnom pločom u spremniku za pražnjenje. Izvedba poluprikolice najveći je oblik komunane nadogradnje iz sveukupne game istovjetnih proizvoda proizvođača Flli. Mazzocchia.

Poluprikolica zapremine 43 + 3 m3 ima vlastiti diesel električni pogon spojen na hidraulički sustav nadogradnje, smješen u prednjem dijelu čeličnog spremnika, iznad sedla tegljača. Sve radi autonomno - neovisno od vučnog vozila ili mjesta primjene. Dimenzije poluprikolice mogu se prilagoditi količini otpada, a bazna izvedba podrazumijeva duljinu 12.450 mm, širinu 2.550 mm i visinu 3.960 mm.

Zajedno s vučnim vozilom, skup vozila ima ukupnu duljinu 15.400 mm.

Prednost ove poluprikolice s vodotijesno zavarenim spremnikom na pomoćnoj šasiji je što se može koristiti zajedno s mobilnom rampom za transfer MKO, ali i individualno. Odnosno, na postojećim ili privremenim reciklažnim dvorištima, za separatne potrebe zbrinjavanja selektivnog otpada i transport istoga do ovlaštenog koncesionara, onda kada to tehnološki odgovara komunalnom društvu u JLS. Ukupna dopuštena masa poluprikolice s vučnim vozilom - tegljačem je 40.000 kg. Masa prazne poluprikolice je 15.500 kg, što uz vučno vozilo od 7.500 kg daje ukupnu masu 23.000 kg i neto nosivost otpada 17.000 kg. Bazna, korisna zapremina poluprikolice je 43 m3. Vrlo bitan

je podatak omjera zbijanja otpada koji se može regulirati iz kabine do 7:1, zavisno o strukturi i vrsti otpada. Visina utovara od 1.400 mm i širina od 2.080 mm omogućava primjenu niske pretovarne rampe duljine 8.120 mm, te kontrolu transfera otpada na vidnoj udaljenosti (slike gore). Razlika u visini transportne trake - utovar/istovar - je okruglo jedan metar. Montažom četiri para upravljivih kotača, čelična transportna traka s dozatorom postaje mobilna i može se prilagoditi svakoj vrsti radnog prostora, po želji korisnika.

Vlastiti dizel – električni pogon hidrauličkog sustava mobilnog trakastog transportera omogućava neovisan rad na odabranom prostoru, namijenjenom pretovaru – transferu otpada. Pogonski dizel motor ima snagu 32 kW, tih je u radu i daljinski je upravljiv. Kapacitet pretovara trakastog transportera je do 35 t/h, što je više od kapaciteta punjenja poluprikolice. Dakle, dnevni rad trakastog transportera nije nikada dulji od 2-3,5 sata, ako izuzmemo gradove iznad 150.000 stanovnika.

Tegljač - vučno vozilo može se stoga angažirati u prijevozu za jednu do dvije ture dnevno, što rezultira ukupnom masom prevezenog miješanog komunalnog otpada od 36 t/dan. Naravno, očekivani i obvezujući cilj je smanjenje ukupne količine miješanog komunalnog otpada i povećanje reciklažnog otpada, što znači da je kapacitet poluprikolice od 43 m3 dostatan i omogućava njenu dugovječnu primjenu u transferu miješanog komunalnog otpada s navedenom mobilnom opremom.

Transfer MKO iz manjih vozila komunalnog društva JLS u poluprikolicu sa stražnjim punjenjem preko mobilnog trakastog transportera

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

31

STRUČNA INFORMACIJA

Elkoplast

SEMIQ polupodzemni kontejneri Polupodzemni kontejneri su se već dokazali kao dobro rješenje za učinkovito iskorištavanje prostora na mjestima gdje se skuplja otpad. Estetski su prihvatljiviji od kanti i bilo kojeg pokretnog kontejnera, sprječavaju rasipanje otpada ili njegovo raznošenje vjetrom, curenje sadržaja te širenje neugodnih mirisa

32

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

bog povećanog stvaranja otpada i sve strožih zahtjeva glede njegovog zbrinjavanja te sortiranja za daljnju obradu i reciklažu, potrebno je postupno povećavati kapacitete spremnika na mjestima predviđenim za prikupljanje otpada. Ona se često nalaze na lokacijama gdje je svaki kvadratni metar prostora bitan, pa se polupodzemni kontejneri nameću kao idealno rješenje za učinkovito iskorištavanje prostora na mjestima gdje se skuplja otpad. Istovremeno se poboljšava prostorna estetika i čistoća neposrednog okruženja mjesta na kojem se skuplja otpad. Polupodzemni kontejneri se mogu koristiti i na udaljenim lokacijama, jer njihov veliki kapacitet produžava intervale skupljanja otpada i smanjuje troškove odvoza.

Tvrtka Gradatin iz Sesveta u svom širokom asortimanu proizvoda, vozila i nadogradnji za gospodarenje te manipulaciju otpadom ima, između ostalog, i program polupodzemnih kontejnera SemiQ proizvođača Elkoplast iz Češke. Njihova ponuda obuhvaća tri veličine spremnika, čiji su kapaciteti i osnovne dimenzije navedene u Tablici 1. SemiQ spremnici su prikladni za odvojeno prikupljanje reciklabilnih vrsta otpada - stakla, papira, plastike, tekstila, meta-

SemiQ polupodzemni kontejneri uklapaju se i funkcionalno i estetski u svaku urbanu sredinu

la, ali i biootpada te miješanog komunalnog otpada.

Jednostavno korištenje i rukovanje Dizajn i konstrukcija SemiQ polupodzemnih kontejnera rezultat su vlastitog razvoja tvrtke Elkoplast, koji ne uzima u obzir samo estetiku proizvoda, već i ergonomiju – kako za korisnike, građane tako i za radnike komunalnih poduzeća koji rukuju kontejnerima prilikom pražnjenja. Tako su na raspolaganju tri tipa gornjeg pokrova kontejnera, s jednim ili dva poklopca, odnosno sa otpadomjerom ili bubnjem. Ovisno o namjeni, kupac može specificirati okrugle otvore za punjenje promjera 165, 180 ili 500 mm te pravokutne otvore dimenzija 200 x 250 ili 200 x 420 mm.

SemiQ polupodzemni kontejneri se mogu prazniti u kontejnere velikog kapaciteta, za manipulaciju autopodizačima, kao i u komunalna vozila sa sustavom za zbijanje otpada, pod uvjetom da imaju ugrađen i hidraulični kran. Prema želji naručitelja mogu biti opremljeni sustavom za podizanje i pražnjenje koji podrazumijeva jednu kuku, dvostruku kuku ili Kinshofer sistem.

Sve dodatne informacije i savjeti o instalaciji SemiQ polupodzemnih kontejnera dostupne su kod zastupnika, tvrtke Gradatin (www.gradatin.hr).

Tehnička izvedba SemiQ polupodzemnih kontejnera • Izrađeni su od polietilena visoke gustoće; • Svi metalni dijelovi su vruće pocinčani; • Sastoje se od vanjskog silosa koji se ugrađuje u zemlju (oko 2/3 ukupne visine, odnosno 1.350 mm) i unutarnjeg spremnika za otpad koji se vadi prilikom pražnjenja; • Unutarnji spremnik za otpad dostupan je u izvedbama kao cilindrični silos sa dvostrukim dnom (tip kontejner u kontejneru), jednostrukim dnom ili u obliku tekstilne vreće; • Vidljivi vanjski dio iznad površine zemlje (oko 1/3 ukupne visine) moguće je obložiti drvenim letvicama, inox limom, plastičnim dekorativnim oblogama s imitacijom drveta ili panelima od trapeznog lima u raznim bojama;

Kapaciteti i osnovne dimenzije SemiQ polupodzemnih kontejnera

TIP KONTEJNERA

KAPACITET (m3)

VANJSKI PROMJER (mm)

UKUPNA VISINA (mm)

VISINA UKOPANOG DIJELA (mm)

VISINA POKOPCA IZNAD TLA (mm)

SemiQ 1.

1,5

1.150

2.510

1.350

1.000

SemiQ 3.

3,0

1.500

2.700

1.350

1.100

SemiQ

5.0

1.900

2.770

1.350

1.120

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

33

SPONZORIRANI PRILOG

KOMPANIJA TEHNIX JE VAŠ PARTNER U ZAŠTITI OKOLIŠA - IDEMO DALJE ZAJEDNO! Kompanija Tehnix vodeæa je eko industrija u svijetu. Poslovni cilj Tehnixa je razvijati i proizvoditi najbolje tehnologije NRMLPD VH SRVWLçH RGUçLYL UD]YRM L FLUNXODUQD ekonomija. Razvili smo i proizvodimo više od 300 strojeva i opreme za okoliš, za što smo dobili stotinu svjetskih priznanja i odlièja.

Razvili smo najbolju MBO-Te tehnologiju za UHFLNODçX RWSDGD 3ULPMHQRP QDåH WHKQRORJLMH komunalni otpad postaje gospodarski resurs.

DO,QGXVWULMVNRP UHFLNODçRP PLMHåDQRJ NRPXQDOiznog otpada dobivamo 8 vrsta sirovina, proizDYRGLPR HNR NRPSRVW L 5') JRULYR æHOLPR ]DX MHGQR VD 9DPD UD]YLWL LQGXVWULMVNX UHFLNODçX komunalnog otpada u Vašem gradu, opæinii LOL çXSDQLML 7LPH þHPR GRSULQLMHWL ]DXVWDYOjanju klimatskih promjena planete Zemlje.

MBO-Te je tehnologija buduænosti kojom VH SRVWLçH FLUNXODUQD HNRQRPLMD L RGUçLYL razvoj.

Izumitelj - Predsjednik kompanije Tehnix - Duro Horvat

www.tehnix.com; +385 40 650 100; tehnix@tehnix.com

SPONZORIRANI PRILOG

Ä&#x201E;852 +259$7 .58ĂŚ12 *2632'$56792

â&#x20AC;&#x17E;KOMPANIJA TEHNIX RAZVILA JE INOVATIVNU SUVREMENU TEHNOLOGI-8 =$ 5(&,./$ĂŚ8 .2081$/12* 273$'$ .2-$ 3267,ĂŚ( .58ĂŚ12 *2632DARSTVOâ&#x20AC;&#x153; Ă 5(&,./$ĂŚ$ -( '2%5$ .58ĂŚ12 *2632'$56792 3812 %2/-(Âł Recikliranje je samo jedna od pet tehnoloĹĄkih faza NUXçQRJ JRVSRGDUVWYD L QLMH dovoljno dobro.

To je prijelazna faza obrade otpaGD QD 0%2 7H LQGXVWULMVNX UHFLNODçX PLMHĂĽDQRJ NRPXQDOQRJ RWSDGD Kompanija Tehnix razvila je novu tehnologLMX ]D RGUçLYR JRVSRGDUHQMH PLMHĂĽDQLP komunalnim otpadom. 1DĂĽD 0%2 7H WHKQRORJLMD RPRJXĂžXMH NUXçQR JRVSRdarstvo. 7R MH LQGXVWULMVND UHFLNODçD RWSDGD i razvrstavanje sirovina prema uporabnim vrijednostima. Ona omoguĂŚuje 100% UHFLNODçX EH] RGODJDQMD QD GHSRQLMH 5D]YLOL VPR WLSVNH WYRUQLFH ]D UHFLNODçX RWSDGD raznih kapaciteta od 5, 10, 15, 20, 30, 40, 80 t/h obrade mijeĹĄanog komunalnog otpada, L] Ä&#x20AC;HJD GRELYDPR XSRUDEQLK sirovina za industriju.

To je tehnoloĹĄko otkriĂŚe razvijeno u TehnixX NRMLP VH EUçH MHIWLQLMH L SRWSXQR REUDÄ XMH sakupljeni otpad. Izgradnjom tipskih tvorniFD SRVWLçHPR NUXçQX HNRQRPLMX (XURSVND XQLMD X FLMHORVWL SRGUçDYD L ILQDQFLUD VXVWDY MBO-Te tehnologije koji stvara nove vrijedQRVWL QH WUHED GHSRQLMH QLWL QH ]DJDÄ XMH okoliĹĄ.

Kompanija Tehnix sa dugogodiĹĄnjim iskustvom i znanjem razvila je suvremenu WHKQRORJLMX ]D NUXçQR JRVSRGDUVWYR 9HOLNR LVNXVWYR VWDOQD LVWUDçLYDQMD UD]YRM WH L]JUDÄ HQD SRVWURMHQMD GDMX RGOLÄ&#x20AC;QH UH]XOtate kojima komunalni otpad pretvaramo u nacionalni resurs kojim zapoĹĄljavamo ljude, stvaramo kvalitetne sirovine, eko kompost i RDF energiju. Za svoja tehnoloĹĄka otkriĂŚa GRELOL VPR QDMYLĂĽD VYMHWVND SUL]QDQMD 1DĂĽD tehnoloĹĄka otkriĂŚa omoguĂŚuju zaĹĄtitu vode, zemlje i zraka. Primjenom naĹĄe tehnologije

.58Ì12 *2632'$5(1-( 0,-(ä$1,0 .2081$/1,0 273$'20 3267,Ì(02 8 7(+12/2ä.,+ .25$.$ 1. Osobno odlaganje otpada ~ organizacija prikupljanja ~ ekonomiènost prijevoza, 2. ,]JUDGQMD WLSVNLK HNR WYRUQLFD ]D LQGXVWULMVNX UHFLNODçX dopremljenog otpada, 3. 3ULKYDW NUXWRJ NRPXQDOQRJ RWSDGD UHFLNODçD L EDOLUDQMH vrsta èistih sirovina, 4. Kompostiranje organskog otpada i zelenog otpada, proizvodnja eko komposta, 5. Ostatak gorivog otpada ťrediramo i baliramo, proizvodimo RDF gorivo za cementare.

stvaramo milijune novih radnih mjesta u svijetu i bitno doprinosimo zaustavljanju NOLPDWVNLK SURPMHQD ÌHOLPR GRSULQLMHWL ]Dustavljanju ekonomskih migracija mladih OMXGL NRML PRJX UDGLWL QD UHFLNODçL X VYRMLP zemljama. Znaèajno Ìemo zaustaviti korupcijske procese vezane uz otpad, razvit Ìemo QDFLRQDOQX UHFLNODçQX LQGXVWULMX VYDNH GUçDYH ]DüWLWLWL SODQHWX =HPOMX RG SRSODYD SRçDUD L VXüD WH RVWDOLK PRJXÞLK SULURGQLK NDWDVWURID Svi novi industrijski proizvodi moraMX LPDWL SURMHNW UHFLNODçH 6YH üWR VH proizvodi moramo nakon uporabe reFLNOLUDWL D QH GHSRQLUDWL (NRORJLMD WUHED SRVWDWL ]QDQRVW NRMD ÞH VH EDYLWL ]DüWLWRP SODQHWH =HPOMH 6YRMD WHKQRORüND LVNXVWYD UMHüHQMD L SDWente spremni smo prenijeti drugima u svi-

jetu koji se bave otpadom i zajedno graGLWL UHFLNODçQH WYRUQLFH .RPSDQLMD 7HKQL[ vodeĂŚa je globalna eko industrija. Razvili smo i proizvodimo preko 300 proizvoda i tehnologija koje plasiramo na svjetsko WUçLĂĽWH 6XUDÄ XMHPR VD ]QDQVWYHQLFLPD HNVSHUWLPD LQVWLWXWLPD X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM (Xropskoj uniji i svijetu.

D 6DGD LPDPR PLOLMXQH ]DJDÄ HQLK KHNWDUD tla, potoka, rijeka, jezera, a mora su postala deponije. b) Moramo koristiti najbolje tehnologije u LQGXVWULMVNRM UHFLNODçL PLMHĂĽDQRJ NRPXQDOnog otpada. c) MBO-Te je tehnologija buduĂŚnosti kojom SRVWLçHPR NUXçQR JRVSRGDUVWYR L RGUçLYL razvoj planete Zemlje.

8ÿ,1,02 69,-(7 (.2/2ä., 2'5Ì,9,0 -(5 35,52'$ -( 1$ä =$-('1,ÿ., '20

PREDSTAVLJAMO

EOL EKOS

Novi standardi u efikasnijoj i "pravednijoj" naplati odvoza otpada

OTPADOMJER sustav evidencije otpada Otpadomjer je sustav za mjerenje i naplatu otpada po stvarno odloženoj količini, razvijen na najsuvremenijim tehnologijama web i mobilnih aplikacija, uz kombinaciju industrijskog hardvera pogodnog za uporabu u najtežim i najgrubljim uvjetima

36

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

svijetu u kojem živimo vrijeme je postalo luksuz. Svjesna važnosti vremena tvrtka EOL EKOS iz Rijeke je razvila sustav za mjerenje i naplatu otpada po stvarno odloženoj količini, sustav evidencije otpada Otpadomjer. Novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i sukladno Uredbi o komunalnom otpadu evidencija prikupljanja otpada postaje obvezna. Otpadomjer je proizvod izgrađen koristeći najsuvremeniju tehnologiju web i mobilnih aplikacija uz kombinaciju industrijskog hardvera pogodnog za uporabu u najtežim i najgrubljim uvjetima i okolini. Namijenjen je, ne samo komunalnim tvrtkama, nego i građanima. Evidencija odvoza može se vršiti ručno gdje evidenciju vrše zaposlenici komunal-

nog poduzeća ili automatski gdje je evidencija izvedena integracijom s praćenjem kretanja (GPS) kamiona i vozila za odvoz otpada a radi na principu očitanja barkoda koji je postavljen na spremnike za otpad korisnika. Osim rješenja evidencije otpada kod svakog korisnika na kućnom pragu Otpadomjer je razvio rješenje i za višestambene objekte koji koriste zajedničke spremnike na način da se na kontejnere većih zapremina (1100 l, 3 m3, 5 m3,..) postavi uređaj s mehaničkom bravom različitih veličina (20 l, 30 l, 60 l) a korisniku dodjeli ključ s elektronskim zapisom koji evidentira svako otključavanje i ubacivanje određene količine otpada te ga vezuje za postojećeg korisnika.

Kako je komunikacija jako bitna komponenta svake kompanije i kako se u moru svakodnevnih obveza nerijetko zaboravi na krajnje korisnike, tvrtka EOL EKOS je razvila i Javni web za građane kako bi javnost, odnosno korisnici komunalnih usluga mogli dobiti uvid u za njih korisne informacije. Tako građani putem Javnog weba mogu saznati gdje se nalazi njima najbliži kontejner, kako i gdje odložiti odvojeni otpad (papir, plastika, staklo, metal, tekstil,…), prijaviti eventualnu štetu nastalu na kontejnerima komunalnog poduzeća, potražiti najbli-

ži navigacijski put do željenog kontejnera kao i eventualno nove kontejnere na određenim lokacijama, mogu zatražiti i novu kantu željenog tipa na određenu lokaciju. Kako mnoge današnje aplikacije iziskuju napredna informatička znanja, što ih čini nedostupnim brojnim tvrtkama, zaposlenicima i korisnicima, Otpadomjer odlikuje jednostavnost i laka upotreba. Uvidjevši jako veliku važnost u komunikaciji građana i komunalnog poduzeća Otpadomjer uvelike pomaže u tome, a vodstvo komunalne tvrtke uvijek drži u tijeku zbivanja na terenu i pomaže u navedenoj komunikaciji. Uvođenjem sustava Otpadomjer u poslovanje, komunalne tvrtke će postaviti nove standarde u efikasnijoj i "pravednijoj" naplati odvoza otpada. Naime, danas se nerijetko događa da korisnici komunalnih usluga proizvedu znatno više otpada i za to plate jednako kao netko tko je proizveo i upola manje. Ovaj model naplate prati točnu količinu i frekvenciju odvoza po kanti i vlasniku i na taj način svaki korisnik plaća mjesečni račun komunalnom poduzeću prema stvarno predanoj količini. Uvođenjem sustava Otpadomjer štedi se vrijeme i novac, a kod građana budi svijest da otpad koji nastane kao produkt njihovih svakodnevnih aktivnosti sami recikliraju.

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

37

STRUČNA INFORMACIJA

Komptech

Komptech tehnologija prosijavanja u praksi Komptech danas nudi mnogo više od tehnologije za kompostiranje. Komptechovi alati, poput sita Nemus, mogu se koristiti i za prosijavanje građevinskog otpada, a ne samo biološkog i kućnog otpada.

Nemusov "zeleni" pedigre ovim mogućnostima je vjerojatno dobio na težini zbog svoje svestranosti

Markus Bien, voditelj pogona tvrtke Scherer & Kohl, visoko cijeni Komptechovu tvorničku podršku

38

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

ećina korisnika ime Komptech asocira s kompostiranjem i obradom otpadnog materijala, međutim, postoje i druge industrije u kojima Komptechovo iskustvo i znanje mogu biti iznimno korisni. Jedan od takvih primjera je rad u obradi građevinskog otpada.

Svestranost Komptechova sita Nemus 2700 Jedan Nemus 2700 nalazi se u luci u Mannheimu, jednoj od najvažnijih riječkih luka u Europi. Pogon za recikliranje BRN – Baustoffe Rhein-Neckar GmbH posjeduje i vodi Thomas Lück. On je kupio svoj primjerak Nemusa 2700 krajem 2016. godine. Koristi ga u procesu prerade građevinske sirovine. Lück kaže da nisu sva građevinska rušenja ista.

Građevinski otpad se sve pažljivije razvrstava i uz proces prerade ponovo postaje prvoklasni građevinski materijal.

Nemus 2700 u BRN-ovom pogonu ima 800 radnih sati prilikom kojih je sitima od 10 mm i 35 mm razvrstavao otpad dobiven građevinskim rušenjem i iskopavanjem temelja. Krajnji proizvod bio je materijal koji se koristi za ukopavanje kabela i pokrivanje tog ukopa te razni materijali za gornji završni sloj, poput pokrova za sportske terene.

Thomas Lück odlučio se za Komptechov proizvod zbog

Rešetka na utovarnom košu odmah odvaja neprikladne krupnije frakcije i predmete

njegove odlične reputacije, ali i zbog izvrsnih tehničkih rješenja. Kapacitet sita, pogon rotacije i jednostavna izmjena bubnja za prosijavanje bili su presudni za njegovu odluku. Iskustvo korištenja pokazalo mu je da nije loše odabrao. Nemus 2700 se pokazao zahvalnim za održavanje, pouzdanim u radu (Lück posebno ističe odlično osmišljen sustav podmazivanja) i jednostavan za čišćenje nakon obavljenog posla.

Lück je svjestan da bubnjasta sita imaju bitno kraći rok trajanja kad se koriste za prosijavanje materijala kakav on prosijava u svojem pogonu, ali za taj skraćeni rok trajanja ne krivi Komptech. Štoviše, s tvrtkom usko surađuje pružajući im povratne informacije da bi još više podigli kvalitetu svojih proizvoda i napravili sita koja će biti bolje prilagođena njegovom poslu. Najveća pohvala Komptechu Luckova je odluka da će u slučaju kvara ili dotrajalnosti njegova Nemusa 2700 opet kupiti Komptechov stroj.

Uska suradnja s kupcima u razvoju proizvoda Drugi Nemus 2700 nalazi se u pogonu Plant I tvrtke Scherer & Kohl GmbH & Co KG. Taj primjerak je iznajmljen i nakupio je 200 radnih sati bez ijednog problema u radu.

Tvrtka zaprima i obrađuje iskopani materijal s raznih gradilišta. Nemus 2700 sije tlo kroz sito od 40 mm i odvaja korisne materijale koji se mogu pretvoriti u građevinski materijal.

Voditelj pogona Markus Bien kaže da je tvrtka isprobala više velikih strojnih sita i Komptechov Nemus 2700 pokazao se najsposobnijim, najpouzdanijim i najfunkcionalnijim u toj ulozi. Osim kvalitete samog stroja, od iznimne pomoći im je bila i tvrtka sa svojom potporom korisnicima. Scherer & Kohl GmbH & Co KG je u suradnji s Komptechom isprobavao raznorazne postavke stroja koji se našao u novoj ulozi. Tako su primjerice otkrili da ne mogu u stroj ubacivati komade betona ili temelja bez prethodnog razdvajanja. Dodavanjem dodatnog sita taj problem je riješen. Površina sita je 30 kvadratnih metara.

Ugađanje postavki stroja rezultiralo je odličnom kvalite-

Nemus dokazuje da ni mineralne sirovine nisu problem za Komptech

tom frakcija što bitno umanjuje troškove zbrinjavanja takvih materijala jer se veći postotak iskoristi kao sekundarna sirovina. Kao pozitivan primjer iskoristivosti Bien je naveo sijanje "potrošenog" šljunka sa željezničke pruge. Nakon sijanja 60% materijala je izdvojeno kao sekundarna sirovina.

Komptech je prihvatio mnoštvo povratnih informacija ove tvrtke i obećao ih uključiti u buduće proizvode. U nekim prilikama je Komptech išao tako daleko u prikupljanju povratnih informacija da je poslao svoje inženjere u pogon tvrtke Scherer & Kohl GmbH & Co KG. Steven Probst, prodajni predstavnik Komptecha za jugozapadnu Njemačku, zaključio je da su Komptechovi proizvodi zaista svestrani i zbog svoje visoke kvalitete odlično se snalaze i u zadaćama van sektora u kojem su nastali.

Komptech daljnjim razvojem svoje svestranosti samo podiže opću kvalitetu svojih proizvoda od koje će koristi imati svi njegovi korisnici. Saznanja i iskustva opisana u ovom članku ugrađena su u novi Nemus 3000.

Thomas Lück, vlasnik i direktor tvrtke BRN i Steven Probst iz Komptecha diskutiraju o performansama sita Nemus 2700 nakon 800 radnih sati

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

39

PREDSTAVLJAMO

Sennebogen

Potpuno drukčiji od Sennebogen 355E je jedini teleskopski utovarivač na tržištu s podiznom kabinom, koja operateru omogućava da proces manipulacije materijalom nadgleda s visine od nekih 4,25 m iznad tla. Nadalje, ovaj stroj kombinira najbolje karakteristike klasičnog teleskopika i utovarivača na kotačima eleskopski utovarivači - strojevi za manipulaciju materijalom vrlo su praktični, multifunkcionalni strojevi, konstruirani tako da uz pomoć različitih priključaka, odnosno alata mogu obavljati široki spektar poslova u građevinarstvu, poljoprivredi, drvnoj industriji, reciklažnom i komunalnom sektoru, skladišnoj logistici, itd. Međutim, i ti strojevi imaju svojih nedostataka i tehničkih ograničenja koja u određenim uvjetima eksploatacije dovode u pitanje njihovu produktivnost, sigurnost i praktičnost.

40

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

Sennebogen, renomirani njemački proizvođač strojeva i opreme za manipulaciju materijalima je stoga temeljito preispitao ovu problematiku te aktualnu ponudu tzv. teleskopika na europskom tržištu, a onda je razvio i konstruirao sasvim novi model takvog stroja - 355E. Taj model, koji je svjetsku premijeru doživio u svibnju 2018. na sajmu IFAT u Münchenu, postavlja nove standarde po pitanju udobnosti, ergonomije, preglednosti, sigurnosti te fleksibilnosti primjene, čak i na najzahtjevnijim poslovima. Sennebogena 355E je teško uspo-

Podizna kabina osigurava operateru potpuni pregled radnog okruženja i pruža veliki doprinos sigurnosti

4.25 m

Robusna teleskopska ruka s brzom spojkom i utovarnom Z-kinematikom

drugih

Opcionalno je dostupna hidraulička kompenzacija poprečnog nagiba do ±9° koja povećava stabilnost stroja

rediti s bilo kojim drugim teleskopskim utovarivačem na tržištu, jer je on zapravo već od samog početka postao kategorija za sebe.

Križanac klasičnog utovarivača i teleskopika Sennebogen 355E pruža kombinaciju najboljih karakteristika klasičnog teleskopika s onima klasičnog utovarivača na kotačima. Dakle, s jedne strane krase ga velika visina podizanja i doseg, stabilnost te vrhunske manevarske mogućnosti, a s druge strane, robusna konstrukcija, visoke potisne sile i trakcija, iznimna preglednost iz kabine te upravljanje utovarnom košarom. Naime, primijenjena je utovarna Z-kinematika koja osigurava visoke sile otkidanja na košari i prikladna je za kopanje, utovar kamiona te slične zadatke.

Međutim, tu je i kompenzacijski hidraulički cilindar na teleskopskoj ruci koji osigurava paralelni pomak radnog priključka, usprkos Z-kinematici, što je naročito prikladno u radu s vilicama.

Robusnu konstrukciju izuzetne torzione krutosti pruža centralni okvir izrađen od visoko kvalitetnog čelika debljine

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

41

PREDSTAVLJAMO

Sennebogen

Tehničke karakteristike

355E Radna masa Nosivost (LSP 600 mm) Visina podizanja Nosivost pri maksimalnom dosegu Sila otkidanja na košari

11.500 kg 5.500 kg 8.500 mm 2.250 kg 85 kN 8 mm koji omogućava primjenu stroja i u najzahtjevnijim uvjetima eksploatacije te mu osigurava dugi radni vijek. Sennebogen sam proizvodi okvire u svojim pogonima, čime u potpunosti nadzire tehnološki proces i jamči najviše standarde kvalitete. Jednako je robusna i teleskopska ruka, izrađena od čelika debljine 10 mm. Njena posebna konstrukcija, vidljiva u poprečnom presjeku teleskopskih segmenata sa zakošenim uglovima, osigurava optimalnu raspodjelu sila i glatko te precizno vođenje segmenata. Sva četiri kotača su upravljiva, a operater može birati između tri načina upravljanja: samo prednjim kotačima, sa sva četiri kotača ili dijagonalno (pseći hod).

Kut zakretanja kotača od čak 41° uz međuosovinski razmak od 3.250 mm rezultira krugom okretanja radijusa manjeg od 4 metra. Preciznije 3.980 mm.

Podizna kabina za potpunu preglednost Sennebogen 355E je jedini teleskopski utovarivač na tržištu s podiznom kabinom, koja operateru omogućava da proces utovara kamiona nadgleda s visine od nekih 4,25 m iznad tla. Uzimajući u obzir da je maksimalna visina cestovnih vo-

zila 4,0 m jasno je da operater vidi preko ruba stranica i ništa ne radi "na slijepo". U tom kontekstu, preglednost iz kabine modela 355E je bolja nego kod bilo kojeg utovarivača na kotačima. Ali ova mogućnost je korisna i u mnogim drugim poslovima.

Pogled iz ptičje perspektive na čitavo radno područje stroja u krugu od 360° ogroman je doprinos sigurnosti, a u drugu ruku i produktivnosti, jer operater može u kraćem vremenu izvršiti određenu operaciju s većom preciznošću.

Pogled mu ne ometa čak ni masivna teleskopska ruka, čije su komande za rukovanje, zajedno s komandama radnih priključaka objedinjene na jednom "joysticku" postavljenom na podnožje sjedala s desne strane. Tako se prilikom podešavanja sjedala ove komande pomiču zajedno s njim i uvijek su na optimalnom mjestu. Kabina s velikim ostakljenim površinama je klimatizirana i elastično ovješena na osnovni okvir putem amortizacije hidrauličkog cilindra za podizanje. To operateru pruža vrhunsku udobnost i prilikom rada na neravnim površinama, uspješno filtrirajući neugodne vibracije i udarce.

Snažan motor i hidraulički sustav Uzorna ergonomija i velike ostakljene površine olakšavaju operateru rad te doprinose višoj produktivnosti

42

LISTOPAD/OCTOBER 2018.

Pogonski motor NEF 45 proizvođača FPT Industrial iz 4,5 litara radnog obujma razvija najveću snagu od 103 kW (140 KS) pri 2.200 o/min i najveći okretni moment od 630 Nm. Motor izravno pokreće dvije klipno-aksijalne hidrauličke pumpe, od kojih jedna preko hidromotora i Compact Drive transmisije pokreće stroj, a druga radnu hidrauliku teleskopsku ruku i montirani priključak. Radna hidraulika osigurava protok ulja do 200 l/min pod radnim tlakom do 310 bara. Protok ulja za radne priključke na teleskopskoj ruci iznosi do 65 l/ min. Priključci se mijenjaju vrlo jednostavno, zahvaljujući brzoj spojci. Stroj je opremljen i sigurnosnom funkcijom koja upozorava operatera na opasnost od prevrtanja prema naprijed i koja automatski onemogućava bilo koji pokret osim uvlačenja i spuštanja teleskopske ruke. Dodatne informacije o modelu 355E, ali i ostalim Sennebogen strojevima, dostupne su kod zastupnika, tvrtke Ascendum građevinski strojevi iz Zagreba (www.ascendum.hr).