Tehnoeko 79 by bmcroatia

goodi d na XV XVI VI

broj br oojj 79 veeljljač ačča/ a febrruaarryy fe 220019 19. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

e k o l o g i j i ɔɌʎɜɕɈəɖɋɕɈ ɒɖɕɍɌəɌɕɊɐɑɈ ɖ ɡɈʸɛɐɛɐ ɖɒɖɓɐʸɈ

Uloga javnog i privatnog sektora

INTERVJU

u kružnom gospodarenju otpadom

DUBRAVKO PONOŠ

5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Laguna Parentium

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

FARID, KOMPTECH, TIMAN, IRIDE

CIAK TRUCK, RASCO/MULAG, TEHNIX

EU PROJEKT AGLOMERACIJA LABIN-RAŠA-RABAC

SADRŽAJ

6 15

Vijesti

profesionalnosti

Ponoš Odvojeno sakupljanje

alternativu

Prirodni resursi Vrijednost pitke vode

Projekti EU projekt aglomeracija Labin-Raša-Rabac

Kompostiranje (I. dio) KOMPOSTIRANJE – SUŠENJE - STABILIZACIJA - prioriteti gospodarenja komunalnim otpadom u Hrvatskoj

Intervju – Dubravko

i recikliranje nema

RASCO RASCO je postao ekskluzivni distributer kranskih kosilica Mulag

Ciak Truck Mjerilo kvalitete i

Farid Farid komunalne nadogradnje za sakupljanje i odvoz otpada

Komptech Hurrifex separator

Timan Timan – stroj za sva godišnja doba

Impressum TEHNOEKOO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji |ISSN 1334 - 9023 | NakladnikBusiness Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednikNenad Žunec, dipl. ing. |Izvršni urednikGoran Vrga, dipl. ing. | Urednikdr. sc. Zlatko Milanović | Stručni suradnici dr.sc. Domagoj Nakić, mag.ing.aedif., Josip Jozić, mag.ing.aedif. | Voditelj produkcije i distribucijeCvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. |Tajništvo i pretplataSuzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@ bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

KOLUMNA

OTPAD I TEORIJA POLUOBRAZOVANJA

Iride Učinkovito prikupljanje otpada od vrata do vrata s nadogradnjama Iride

Gospodarenje biootpadom Urbano bioplinsko postrojenje AWM/BEKON

Tehnix Novosti iz kompanije Tehnix

Najbolje hrvatske komunalne tvrtke (Ponikve, Prekom, itd.) koriste postrojenja koja su proizveli domaći proizvođači opreme za gospodarenje otpadom

Znanje i njegovo vrednovanje su goruće pitanje za opstanak hrvatskog nacionalnog bića (Jesenski Turk). Stručnjaci u RH uporno ponavljaju da je edukacija temelj odgovornog kružnog/održivog gospodarenja otpadom, ali i glavna premisa razvitka hrvatskog ekološkog gospodarstva. Povremene izrade brošura o otpadu kao i povremene prigodne akcije čišćenja okoliša nisu sustavna edukacija, već kvazi edukacija, vlastita promodr. sc. Zlatko Milanović cija i zabluda da se u kratkom vremenu mogu riješiti problemi otpada. Eto, nedavno je i Predsjednica RH progovorila o otpadu i objavila podatak da se u RH odvojeno prikupi 28% mase komunalnog otpada. Međutim, predsjednica tijekom redovitih posjeta županijama nikada nije ukazala kako pojedina županija, općina ili grad gospodari otpadom. Esej “Teorija neobrazovanja o europskoj politici obrazovanja i kulture”, početkom novog milenija (2006.) je objavio Konrad Paul Liessmann, ugledan austrijski znanstvenik. Između ostalog, on analizira medijske pojave poput “Milijunaša” i njemu slične kvizove kvazi znanja. Posebno razmatra seriju neuspješnih reformi obrazovnih sustava (s posebnim osvrtom na opsjednutost PISA-testiranjima i Bolonjskim procesom). Promišlja o maniji rangiranja i beskrajnim i neplodnim diskusijama o propadanju razine osnovnoškolskog i srednjoškolskog znanja. Liessmann upozorava kako se povećanjem broja učilišta, visokih učilišta i veleučilišta proizvode nepotrebni kvazi stručnjaci. Politikom popuštanja “kapitalizaciji duha” nedvojbeno se srlja u opću masovnu i sveprisutnu, upravo vrišteću neobrazovanost. Političarima omiljena fraza “društvo znanja“ jasno se prokazuje kao jeftina demagoška floskula. U RH začuđuje sustavno promoviranje vrijednosti “poluznanja”. Upravo nedostatak znanja rezultira siromaštvom društva, koje je sve izraženije. Neodgovorno gospodarenje otpadom u RH je jedan od najboljih primjera promocije neznanja. Sustavno se u javnosti zanemaruje činjenica da su gotovo svi najučinkovitiji projekti gospodarenja otpadom temeljeni na hrvatskom znanju, a s druge strane mnogi projekti osmišljeni od stranih stručnjaka nisu do sada bili uspješni. Državna administracija objavljuje takva javna nadmetanja da se mnoge domaće tvrtke ne mogu niti javiti (npr., uvjet je veliki broj isporučenih komada u kratkom vremenu, određeni godišnji prihod, i sl.). U javnosti (TV, tiskovine) se promoviraju kampanje o prevenciji nastajanja otpada, ali uz dodatak “financirano sredstvima EU”. Nakon serije tih emisija nastupa “tišina”, te se stiče dojam da je sve napravljeno samo da se potroše ta sredstva. Jedan ministar zaštite okoliša propiše obvezu edukaciju povjerenika i odgovorne osobe za otpad, a drugi ministar je ukine. Planom gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. očekuje se smanjenje količine komunalnog otpada za 10%, dok je za mjere smanjenja nastajanja planirano samo 1,5% financijskih sredstava? Jedan ministar zaštite okoliša ukine povratnu naknadu na ambalažu za mliječne proizvede, a srećom sadašnji ministar istu ponovo uvodi, itd. U RH ima vrlo pozitivnih pomaka u gospodarenju otpadom. Primjerice HAOP je nedavno objavio ostvarene rezultate odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. To svakako zaslužuje pohvalu, a ako se i pojavi poneka nelogičnost, istu treba stručno prodiskutirati. Objavljeni rezultati pokazuju da neke općine i gradovi već ostvaruju ciljane vrijednosti. Vrijedno je naglasiti da upravo te jedinice lokalne samouprave planiraju i dalje povećavati stupanj odvojenog sakupljanja komunalnog otpada (i do 80% mase). Naročito je pohvalno da komunalna tvrtka koja je zauzela drugo i treće mjesto (Prekom iz Preloga – 55,9% i 53,9%) vrlo pozitivno promišlja o tvrtki koja se nalazi na prvom mjestu (Ponikve Krk – 60,3%). Nema konkurencije, već se znalci znaju i pomažu. To je najbolji primjer da u Hrvatskoj ima znanja koje treba stalno i uporno promovirati. U demokratskom društvu i neznalci i kvazi stručnjaci mogu iznositi svoje mišljenje, a u društvu znanja će biti brzo otkriveni! Stručnjaci su jedinstveni da landfill treba u Hrvatskoj čim prije uvesti.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

VIJESTI

Nova kombinirka Komatsu WB93R-8

Ekoforija i Ekodrom - nove dvije igrice koje educiraju djecu o gospodarenju otpadom Na konferenciji Eko susret 2018., koju je Grad Zagreb organizirao u prosincu prošle godine za ravnatelje gradskih dječjih vrtića i osnovnih škola, predstavljeni su projekti i obrazovno informativni sadržaji o održivom gospodarenju otpadom Grada Zagreba. Predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban prezentirala je materijale koji su pripremljeni za osnovnoškolce, web igru Ekoforija i društvenu igru Ekodrom podružnice Čistoća. Istaknula je kako je cilj skrenuti pozornost najmlađem naraštaju na zdrave navike temeljene na onome što treba oživjeti u sustavu gospodarenja otpadom i onome što želimo ostaviti budućim generacijama. Zamjenica gradonačelnika Olivera Majić je naglasila da je cilj konferencije ravnatelje i djelatnike škola i vrtića, ali i širu javnost upoznati s nastavkom provedbe aktivnosti iz Plana izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom Grada Zagreba. Ujedno se zahvalila svima koji su sudjelovali u ovoj hvalevrijednoj akciji i ukazala na važnost edukacije u najranijoj dobi, kad su djeca otvorena i radoznala.

Livadarski put 19, 10360 Sesvete, www.gradatin.hr, gradatin@gradatin.hr, 01 2908 121

Kompanija Komatsu Europe vraća u svoju ponudu građevinskih strojeva kombinirane rovokopače-utovarivače, nakon što je posljednjih godina naglasak stavljala na mini bagere. Lansiranje nove linije strojeva provedeno je u relativno kratkom roku od samo dvije godine. WB93R-8 je prvi model iz nove serije koju će karakterizirati visoka razina opreme u standardnoj ponudi te odlična preglednost iz kabine, koju prema naprijed naročito unaprjeđuje kompaktni poklopac motornog prostora. Novi WB93R-8 ima radnu masu od 8.130 kg, te unaprjeđeni Komatsu SAA4D99E-1 s motorom snage 75 kW, koji zadovoljava trenutno važeću EU Stage IV normu uz primjenu SCR sustava. Strojevi WB93R-8 su od siječnja 2019. raspoloživi za demonstraciju i prodaju.

Detaljnije na www.gradatin.hr n.h

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

Rezervirajte termin

Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom 5.- 7. lipnja 2019. Poreč

ɕ ɖ ɒ Ɉ ɕ ɋ ɖ ə Ɉ ɔɌʎɜɕ

Hotel Laguna Parentium

Ɉ ʸ ɐ ɓ ɖ ɒ ɖ ɐ ɛ ɐ ɛ ʸ Ɉ ɡ ɖ Ɉ ɑ ɐ Ɋ ɍɌəɌɕ

ij a b , k o n fe re n c re g a Z ., .o .o d ia C ro a ti a d B u s in e s s M e

ORGANIZATOR

w w w.t e h n o e m c ro a ti a .h r,

k o .c o m .h r

VIJESTI

Nabava više od milijun i 230 tisuća spremnika za odvojeno prikupljanje otpada Ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić potpisao je Odluku kojom je osigurano više od 315 milijuna kuna za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Riječ je o bespovratnim sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. U sklopu ovoga projekta na javne površine diljem Hrvatske bit će postavljeni spremnici za odvojeno sakupljanje biorazgradivog (otpadnog papira, kartona i biootpada) i reciklabilnog komunalnog otpada (otpadne plastike i stakla). Kroz jedan, objedinjeni postupak javne nabave koji će u mjesecima koji dolaze provesti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (koji će ujedno osigurati 15% nacionalnih sredstava od ukupne vrijednosti projekta), bit će nabavljeno 1.230.695 spremnika, za 407 jedinica lokalne samouprave. Riječ je o gradovima i općinama koje su iskazale potrebu za gotovo 450 tisuća spremnika za otpadni papir, 2700 spremnika za staklo, 525 tisuća spremnika za plastiku, više od 14 tisuća spremnika za odvojeno prikupljanje biootpada i više od 113 tisuća spremnika za miješani reciklabilni, kruti otpad. Cilj ovoga projekta je dodatno pridonijeti uspostavi sustava odvajanja otpada na mjestu nastanka radi povećanja odvojenog prikupljanja i recikliranja komunalnog otpada, smanjenja udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta i smanjenja odlaganja miješanog komunalnog otpada. Očekivani rok isporuke spremnika bit će sukladan terminskim planovima odabranih ponuditelja nakon provedenog postupka objedinjene javne nabave.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

CEMEX-u gotovo milijun kuna iz fondova Europske unije

Tvrtka CEMEX Hrvatska je potpisala ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za sufinanciranje projekta povećanja energetske učinkovitosti tvornice Sv. Juraj sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj EU. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,8 milijuna kuna, od čega je nešto više od 981.000 kuna sufinancirano EU sredstvima. Uvođenjem energetski učinkovitije regulacije rada četiri ventilatora na hladnjaku klinkera u tvornici cementa Sv. Juraj, planira se smanjiti potrošnja električne energije za otprilike 25%, odnosno 1.175.249 kWh, u odnosu na isporučenu energiju prije provedbe projekta. Projekt time izravno doprinosi ostvarenju europskih klimatsko-energetskih ciljeva te promiče energetsku učinkovitost i smanjenje emisija CO 2 .

Iveco X-Way Bodybuilders' convention Iveco i tvrtka Benussi, ovlašteni prodavač i serviser za marku Iveco u Hrvatskoj i Sloveniji, organizirali su krajem 2018. u Ljubljani susret pod nazivom "XWay Bodybuilders' convention". Riječ je bila o regionalnom predstavljanju modela X-Way, u suradnji s proizvođačima nadogradnji iz srednje i istočne Europe. Na dvodnevnom događanju koje se održavalo u prostorima tvrtke Benussi na Rudniku u Ljubljani, gosti su imali priliku detaljno upoznati ovaj model iz Ivecove ponude, koji se smjestio između modela Stralis i Trakker. X-Way je stoga idealan za lakše zadatke na gradilištima kao i za poslove komunalnih i cestarskih tvrtki te kombinira najbolje iz dva modela – visoku nosivost, modernu tehnologiju, ali i udobnost odnosno robusnu i izdržljivu konstrukciju. Prikazana su četiri vozila s različitim nadogradnjama i namjenama – miješalica za beton, šumarski kamion s dizalicom, kiper s priključcima i instalacijama za zimsku službu te kamion s dizalicom i navlakačem za kontejnere.

O-K-TEH isporučio Ravo čistilicu u Celje Poduzeće O-K-TEH iz Zagreba započelo je uspješnu suradnu sa slovenskim VOC-om, te je isporučilo krajem prošle godine tri stroja, udarno rotacionu drobilicu, finišer i cestovnu čistilicu. Nakon isporuke Bomagovog finišera BF 300P drobilice Metso LT1213S, VOC, Celje, je u prosincu 2018. preuzeo Ravo čistilicu serije 5i. Isporučena čistilica opremljena je trećom četkom sa setom za čupanje korova, visokotlačnom cijevi s mlaznicama ispred četki, dvostrukim stražnjim gumama, stražnjom kamerom, zasebnim podizanjem četki, podešavanjem nagiba četki, zračnim ovjesom vozačevog sjedala i visokotlačnim peračem smještenim iza kabine.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

VIJESTI

Izvješće o hlapivim organskim spojevima u bojama i lakovima u RH od 2015. do 2017. godine Hrvatska agencija za okoliš i prirodu objavila je Izvješće o hlapivim organskim spojevima u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila od 2015. do 2017. godine u Republici Hrvatskoj. Izvješće se temelji na podacima koji su prijavljeni u bazu podataka "Hlapivi organski spojevi u bojama i lakovima" koja je sastavni dio Informacijskog sustava zaštite zraka (ISZZ) te sadrži obrađene podatke od 2015. do 2017. godine i kratak pregled dostavljenih podataka za razdoblje od 2010. do 2017. godine. Iz Izvješća je vidljivo da je u 2015. i 2017. najveća količina boja i lakova u proizvodima za završnu obradu vozila i u graditeljstvu stavljena na tržište na području Zagrebačke županije, zatim slijedi Brodsko-posavska te Grad Zagreb. Tek je u 2016. godini redoslijed malo izmijenjen, pa je na prvo mjesto izbila Brodsko-posavska županija. Sa stajališta zaštite okoliša cilj je ograničiti ukupni sadržaj hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima u proizvodima za završnu obradu vozila, kako bi se smanjilo i spriječilo onečišćenje uslijed emisija tih spojeva u zrak. Od 2015. do 2017. godine, kao ni prethodnih godina, počevši od 2010., nije bilo prekoračenja graničnih vrijednosti sadržaja HOS-eva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

PK Kran za Veterinarsku stanicu Vukovar Veterinarska stanica Vukovar preuzela je specijaliziranu PK nadogradnju za manipulaciju i transport životinjskog otpada. Na šasiji MAN TGL 12.250 4x2 nadograđena je Palfinger dizalica PK 7.001 SLD3 i stražnji komunalni kiper od inoxa SKK65. Poklopac kipera se sastoji od dva dijela koji se otvaraju pomoću hidrauličnog sistema.

Volvo FE s Kaiser Moro nadogradnjom za tvrtku Cian Tvrtka Cian iz Splita obavlja poslove sanitarne zaštite i zaštite okoliša, prvenstveno na području Dalmacije, ali i u drugim dijelovima Hrvatske. Novi kamion Volvo FE sa specijalnom Kaiser Moro nadogradnjom za odvoz otpadnih ulja uvelike će doprinijeti realizaciji njihove poslovne misije o zaštiti okoliša. Ivan Sabljić, direktor tvrtke Cian, prilikom primopredaje Volvo FE kamiona posebno je istaknuo kako konstantnim ulaganjima u ljude i napredna tehnološka rješenja nastoji udovoljiti svim poslovnim izazovima budućnosti.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

VIJESTI

JoĹĄ jedna komunalna nadogradnja Iride za SuÄ&#x2021;uraj

Strategija za dugoroÄ?no smanjenje stakleniÄ?kih plinova na VijeÄ&#x2021;u EU ministara energetike

ZahvaljujuÄ&#x2021;i dosadaĹĄnjim pozitivnim iskustvima, opÄ&#x2021;ina SuÄ&#x2021;uraj odabrala je podvozje Iveco i nadogradnju Iride kao svoje novo komunalno vozilo. Kompaktna izvedba, visoka razina kvalitete i pouzdanost u radu Ä?ine ovo komunalno vozilo optimalnim za sustav prikupljanja otpada "od vrata do vrata" i u najuĹžim gradskim ulicama. Vozilo je isporuÄ?ila tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke, ekskluzivni zastupnik talijanskog proizvoÄ&#x2018;aÄ?a komunalnih nadogradnji Iride za Republiku Hrvatsku.

Redovni formalni sastanak VijeÄ&#x2021;a EU ministara energetike (TTE Energy) na kojemu je sudjelovao ministar zaĹĄtite okoliĹĄa i energetike dr.sc. Tomislav Ä&#x2020;oriÄ&#x2021; odrĹžan je 19. prosinca 2018. u Bruxellesu. Europska komisija predstavila je Strategiju za dugoroÄ?no smanjenje stakleniÄ?kih plinova na EU razini u skladu s PariĹĄkim sporazumom, a o kojoj su se ministri imali priliku prvi put oÄ?itovati. Ministar Ä&#x2020;oriÄ&#x2021; izjavio je kako Strategija daje doprinos preobrazbi u klimatski neutralnu Europu istiÄ?uÄ&#x2021;i pri tom temeljitu druĹĄtvenu i gospodarsku preobrazbu, kao kljuÄ?an preduvjet za postizanje ciljeva PariĹĄkoga sporazuma. TakoÄ&#x2018;er je istaknuo da je na drĹžavama Ä?lanicama da ovu viziju prilagode nacionalnim okolnostima, bogatstvu resursa, industrijskim inovacijama i sklonostima potroĹĄaÄ?a te da osiguraju sinergiju izmeÄ&#x2018;u strategija na EU i nacionalnoj razini. Aktualno predsjedniĹĄtvo VijeÄ&#x2021;a EU Austrija, ministrima je podnijelo izvjeĹĄÄ&#x2021;e o ostvarenom napretku i finalizaciji pregovora na zakonodavnim prijedlozima iz Paketa za Ä?istu energiju.

3ROMRSULYUHGD NHPLMVND LQGXVWULMD L UHFLNODĂ§D

-HGQRVWDYDQ SRX]GDQ L VLJXUDQ .RPDWVX XWRYDULYDÄ&#x20AC;L QD NRWDÄ&#x20AC;LPD VX LGHDOQL DODWL ]D XWRYDU L UXNRYDQMH PDWHULMDORP ]D JUDÄ HYLQVNH L]YRÄ DÄ&#x20AC;H GUYQX L QGXVWULMX SROMRSULYUHGX LOL YHOLNH IDUPH 2SUHPOMHQL UREXVQRP VLJXUQRVQRP RSUHPRP RQL SUXĂ§DMX ]DĂĽWLWX ]D RSHUDWHUD L VWURM 3RVHEQD SDĂ§QMD S RVYHĂžHQD MH XGREQRVWL RSHUDWHUD .RPDWVX 6SDFH&DE Â&#x152; LPD NOLPD XUHÄ DM L YLVRNL XVLV ]UDND .RPDWVX VWURMHYL LVSXQMDYDMX VYH ]DKWMHYH YLVRNH NYDOLWHWH L]UDGH L WHKQLÄ&#x20AC;NLK VWDQGDUGD NDNR EL VH ]DGRYROMLOH MHGLQVWYHQH SRWUHEH QDĂĽLK SROMRSULYUHGQLK NXSDFD

.RQWDNWLUDMWH 9DĂĽHJ .RPDWVX GLVWULEXWHUD NDNR EL 9DP RGDEUDR LGHDODQ VWURM ]D 9DĂĽH SRWUHEH

ZZZ NXKQ KU .8+1 +UYDWVND G R R 5DNLWQLFD =DJUHE 7HO

VELJAÄ&#x152;A/FEBRUARY 2019.

Ravo serije 5i za Trogir i Glutton za Plitvice Krajem 2018. godine tvrtka O-K-TEH iz Zagreba, ovlašteni prodajno-servisni zastupnik za RAVO, isporučila je cestovnu čistilicu serije 5i u Trogir Holding. Time je vozni park Trogir Holdinga bogatiji za čistilicu s mnogo opreme. Isporučena čistilica ima visoko kipanje, opremljena je visokotlačnom cijevi s mlaznicama ispred četki, mobilnim usisnim crijevom za usis lišća, dvostrukim stražnjim gumama, stražnjom kamerom, zasebnim podizanjem četki, podešavanjem nagiba četki, zračnim ovjesom vozačevog sjedala te visokotlačnim peračem smještenim iza kabine. Javnoj ustanovi Nacionalni park Plitvička jezera isporučen je samohodni ulični usisavač na električni pogon Glutton. Tihi rad, autonomija rada više od 10 sati, širina od samo 75 cm te velika efikasnost pomoći će u održavanju čistoće najljepšeg hrvatskog nacionalnog parka, koji godišnje obiđe preko milijun posjetitelja.

HAOP je pripojen Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, sukladno članku 73. stavak 3. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti okoliša (NN 118/18 od 27. prosinca 2018.) te brisanjem Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) iz sudskog registra (17. siječnja 2019. godine) preuzelo je zaposlenike, poslove, prava i obveze Agencije, kao i imovinu, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju. Slijedom navedenog sva pošta namijenjena Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu od 1. siječnja 2019. godine dostavlja se na adresu Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Radnička cesta 80 (7. kat), 10000 Zagreb.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

VIJESTI

RASCO Gradu Zagrebu isporučio 5 vozila zimske službe Vozni park zagrebačke zimske službe od prosinca je bogatiji za pet novih vozila s pripadajućim uređajima koja su već ove sezone uključena u čišćenje zagrebačkih prometnica. Zimsku opremu, odnosno snježne plugove i posipače proizvela je i isporučila hrvatska kompanija RASCO koja je obavila i kompletnu prilagodbu i ugradnju na vozila - kamione marke Mercedes-Benz Arocs - koje je isporučio Star Import, ovlašteni uvoznik za Mercedesova vozila u Republici Hrvatskoj.

Tisuće božićnih svijeća stvori otpad koji tisućama godina stoji na odlagalištima Najljepše doba godine došlo je i prošlo, i pretvorilo se u napad na okoliš, s otpadnom ambalažom od milijuna svijeća. Od svog božićnog otpada, onaj od svijeća je, prema izvješću BusinessWaste. co.uk, najbrojniji. Tržište svijećama u Velikoj Britaniji trenutno vrijedi oko 90 milijuna funti, a više od četvrtine kućanstava, od velikog porasta njihove popularnosti, kupuje ih redovno, osobito od luksuznih brendova i za vrijeme blagdana. Čak i maloprodajni lanci s niskim cijenama napravili su kopije mirisnih svijeća mnogo skupljih brendova, koje se rasprodaju čim stignu na police. Odakle dolazi ta opsesija paljenja svijeća? Odgovor je, među ostalima, i u popularnosti skandinavskog hyggea, koji je sinonim za udobnost i stvaranje tople, ugodne atmosfere. Taj ideal udobnosti i ugađanja sebi naširoko je prihvaćen kao životni cilj, osobito od Instragram generacije, i često je prikazan s luksuznim dekama, svijetlim bojama i naravno treperećim svijećama. Ne čudi stoga porast njihove popularnosti, osobito kao trendi božićnog poklona. No, udar na okoliš ove rastuće popularnosti nije zanamariv. Svijeće su često pakirane u plastični omot ili čak plastični držač, kojeg se recikliranje često preskače. Prosječna svijeća gori šest sati, što znači za šest sati kućnog dekora dobivamo 1000 godina plastike od ambalaže na odlagalištu. Nusproizvod nije samo plastika, neki proizvođači koriste staklo ili metal. Dok većina kućanstava povećava recikliranje, istraživanja pokazuju da se to odnosi uglavnom na pakiranja hrane, dok ostali kućni otpad uglavnom ide direktno na odlagališta, uključujući i onaj od svijeća. Direktor komunikacija u BusinessWaste.co.uk, Mark Hall, upozorava kako potrošači moraju biti svjesni utjecaja svojih odluka na okoliš. Svake godine pred Božić police su pune svijeća, koje stvaraju ugođaj i cijenom su pristupačan poklon, ali njihovo trajanje jednostavno nije dovoljno vrijedno utjecaja kojeg imaju na okoliš. Osim što se pakiranje svijeća rijetko reciklira, parafin, koji je temelj većine svijeća, nusproizvod je petroleja. Porast potražnje za svijećama povećava pritisak na neobnovljive izvore energije, dok gorenjem svijeće otpuštaju ugljični dioksid. Oni savjesniji potrošači kupuju svijeće od pčelinjeg voska ili soje i, jasno, većina nas želi dodati malo luksuza u svoj u dom, ali sigurno postoji način kako to učiniti bez štetnog utjecaja na okoliš.

Više od 100 specijaliziranih vozila

e-Kolektor d.o.o. je kompanija specijalizirana za gospodarenje otpadom. Prepoznajte nas kao pouzdanog partnera na sljedećim poslovima: • sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje miješanog otpada • sakupljanje papira, folije, drva, metala, stakla, plastike

Preko 1.000 različitih spremnika

• • • • • •

odvoz i zbrinjavanje biorazgradivog otpada odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada gospodarenje industrijskim otpadom održavanje i čišćenje uređaja za obradu otpadnih voda održavanje i čišćenje instalacija odvoda i kanalizacije zbrinjavanje robe s istekom roka trajanja i otpisane robe

e-Kolektor d.o.o. tel. +385 1 4667 387 info telefon za građane: 0800 08 05

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

230 osposobljenih djelatnika na 8 lokacija u Hrvatskoj

• otkup metala i metalnih sekundarnih sirovina • malootkup sekundarnih sirovina • uništenje povjerljive dokumentacije i otpisane arhivske građe • vođenje dokumentacije u području postupanja s otpadom

fax. +385 1 4668 170 www.ekolektor.com e-mail: info@ekolektor.com, prodaja@ekolektor.com

SPONZORIRANI PRILOG

CIAK TRUCK

Mjerilo kvalitete i profesionalnosti U asortimanu tvrtke CIAK TRUCK dostupno je više od 300.000 artikala osobnog i gospodarskog programa autodijelova

vrtka CIAK TRUCK kao jedna od vodećih tvrtki koja se bavi uvozom, prodajom, distribucijom i servisnom djelatnošću na području rezervnih autodijelova osobnog i gospodarskog programa može Vam osigurati profesionalnu uslugu te najkvaliteniji i najširi asortiman robe na tržištu po konkurentnim cijenama. Tvrtka posluje na 9 lokacija, što čini najširu prodajnu mrežu u gospodarskom segmentu u RH, te na taj način omogućuje svojim partnerima dostupnost roba i usluga u najkraćem roku. Osim vlastitih servisa pruža uslugu u servisnoj djelatnosti kroz veći broj kooperanata.

U asortimanu tvrtke CIAK TRUCK dostupno je više od 300.000 artikala osobnog i gospodarskog programa autodijelova koje dostavljamo vlastitim voznim parkom kojeg čini 50 dostavnih jedinica. Distribucija se vrši na području cijele RH s dostavom s najbržim rokom isporuke na bazi dnevne dostave odmah raspoloživih artikala, a do 48h za artikle specijalnih narudžbi. Asortiman se sastoji od svih grupa autodijelova osobnog i gospodarskog programa; razvod motora, hlađenje, filteri, kočioni sustav, ovjes i pogon, spojke, amortizeri, gumeno- metalni dijelovi, motorna grupa, autoelektrika, gume, akumulatori, ulja i maziva, autokozmetika, autooprema, sredstva za čišćenje te mnogo drugih grupa artikala iz segmenta auto dijelova i potrepština. CIAK TRUCK zastupnik je renomiranih svjetskih proizvođača i robnih marki poput: SACHS, SWAG, BOSCH, INA, FAG, LUK, VALEO, FEDERAL MOGUL, TEXTAR, FERODO, SKF, DAYCO, ELRING, REINZ, GATES, HENGST, UFI, M-FILTER, LEMFORDER, VARTA, CIAK STARTER, TOPRAN, HELLA, PIERBURG, CASTROL, SHELL, TOTAL, ROWE, LOTOS, ATAS, ABRO, BORGWARNER, SABO, AIRTECH, PRESOLITE i FRIMATEC. Tvrtka CIAK TRUCK nastoji predstavljati standard, biti mjerilo kvalitete i profesionalnosti u svim segmentima poslovanja; klijentima prvi izbor za kontakt, zaposlenima poželjan poslodavac, poslovnim subjektima pouzdan partner i društveno odgovorna tvrtka. E-mail: prodaja@ciak-truck.hr

CIAK TRUCK nudi sve za gospodarski program

Ljudski potencijali i resursi • Tehnička i prodajna kvalificiranost i osposobljenost • Referentni kupci

Logističko – distributivni potencijali • Centralno skladište 3000m2 • 9 poslovnica u RH, najšira prodajna mreža u truck segmentu • 50 dostavnih jedinica osigurava najbržu isporuku robe (24h) u RH

Asortiman • Najveći i najširi izbor originalnih i zamjenskih dijelova za gospodarski segment vozila • Širok izbor različitih kvalitativnih razreda • Preko 100 svjetski poznatih i priznatih brendova • Više od 50.000 odmah dostupnih artikala • Konkurentne cijene u svim cjenovnim nivoima

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

INTERVJU

Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

ODVOJENO SAKUPLJANJE i recikliranje nema alternativu

Moramo biti realni i svjesni da bez centara za gospodarenje otpadom i ostale infrastrukture nećemo imati održiv sustav gospodarenja otpadom

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

oje glavne ciljeve je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ostvario u 2018. godini, a koje od planiranih nije ostvario i zašto? Kada preuzmete instituciju koja na računu ima minus od oko 265 milijuna kuna i još 150 milijuna kuna računa koji trebaju doći na naplatu, a istovremeno ugovorene brojne projekte od kojih ovisi uspješna realizacija mnogih strateških ciljeva u gospodarenju otpadom i energetskoj učinkovitosti, prioritet je financijska konsolidacija i postavljanje Fonda na „zdrave temelje“ na kojima možete graditi daljnje poslovanje. U nešto više od godinu dana izvukli smo se iz tog financijskog „gliba“ i počeli poslovati s pozitivnim predznakom na računu te sad imamo oko 630 milijuna kuna. Istina, dio minusa smo zatvorili povoljnijim kreditnim aranžmanom, no raznim informativnoedukativnim aktivnostima koje smo provodili za obveznike plaćanja uspjeli smo povećati inicijalne prihode od naknada. Međutim, nije svrha da Fond na računu gomila sredstva već da ono što uprihodimo od raznih naknada kroz javne pozive i natječaje disperziramo na jedinice lokalne samouprave, gospodarstvo i građane. Upravo smo to u prošloj godini radili pa smo imali nekoliko vrlo „atraktivnih“ natječaja za sufinanciranje kupnje električnih automobila te ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša uspjeli smo pokrenuti brojne projekte koji su za vrijeme bivšeg ministra Dobrovića stali u ladici, tu prije svega mislim na izgradnju centara za gospodarenje otpadom i sanaciju opasnog otpada koji se nalazi u jami Sovjak kod Rijeke. Zbog određenih kompleksnijih procedura koje trebamo zadovoljiti kod projekata za koja osiguravamo sredstva preko EU fondova, odužio se postupak nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, a koji smo planirali započeti krajem prošle

godine. No, dokumentacija za nadmetanje je spremna i trenutno je na ex ante provjeri u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje (SAFU) tako da očekujem da ćemo vrlo brzo objaviti javnu nabavu. Ministar zaštite okoliša i energetike najavio je 2018. kao godinu infrastrukture za gospodarenje otpadom. U kojoj je mjeri prema Vašem mišljenju taj cilj ostvaren? Tijekom prošle godine stvorene su sve pretpostavke za izgradnju potrebne infrastrukture jer je ministar Ćorić uspio deblokirati sredstva koja su jedinicama regionalne i lokalne samouprave bila osigurana kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. – 2020. To je potaknulo brojne gradove i općine da počnu ozbiljnije raditi na organiziranju sustava gospodarenja otpadom na svom području. Podsjetio bih da je do prije godinu dana tek 50-ak JLS-ova imalo planove gospodarenja otpadom, a danas su te planove donijeli gotovo svi. U prošloj godini Ministarstvo je objavilo javne pozive za izgradnju reciklažnih dvorišta, provedbu edukativnih aktivnosti, potpisani su ugovori za projektnu dokumentaciju za izgradnju centara za gospodarenje otpadom za Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku županiju te onaj za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Prije par dana u Splitu je potpisan i ugovor za CGO Lećevicu. Spomenuo sam već nabavu spremnika i sanaciju Sovjaka. Završena su i javna savjetovanja u svezi objave javnih poziva za izgradnju i opremanje sortirnica i kompostana. Sve u svemu, prošla godina je bila godina u kojoj su stvorene sve pretpostavke za sufinanciranje infrastrukture, a ova i sljedeća godina bit će godine velikih radova na objektima koji su potrebni za da bi se uspostavio cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. U radu FZOEU, koliki dio aktivnosti je vezan uz otpad koji je središnji problem u zaštiti okoliša, te koliki je udio prihoda i rashoda Fonda vezan uz otpad? Planirani budžet Fonda za ovu godinu je oko 1,7 milijardi kuna. Dio sredstava planiranih za programe zaštite okoliša ide na projekte sanacije odlagališta otpada te izgradnju centara za gospodarenje otpadom. U ovoj godini planirali smo i dio sredstava za sanaciju bala u Varaždinu. Cijeli sustav organizacije gospodarenja posebnih kategorija otpada financira se također iz namjenskih naknada koje plaćaju svi oni koji takve proizvode stavljaju na tržište RH. Na godišnjoj bazi prihodi i rashodi za organizaciju tog sustava kreću se oko 780 milijuna kuna. Fond također značajna sredstva koja ostvaruje od prodaje emisijskih jedinica daje kao dio nacionalne komponente u projektima koji se financiraju iz OPKK-a, kao i za druge projekte u području zaštite okoliša (otpad i klima) i prirode te u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Zašto kasni provedba nadmetanja za pojedine projekte FZOEU? Već sam se referirao na razloge zbog kojih kasni nabava spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Radi se o vrlo kompleksnoj nabavi, trebamo dobro paziti da je sve odrađeno po EU procedurama. Ovo kašnjenje ne ovisi isključivo o

Fondu već i o drugim institucijama koje su uključene u pripremu i provedbu EU projekata. Ne želimo napraviti grešku u koracima, stoga smo pažljivi i oprezni, budući se radi o investiciji od gotovo 50 milijuna eura i ne želimo riskirati da zbog neke pogreške dobijemo financijsku korekciju. Kakvo je vaše mišljenje o prioritetu odvojenog sakupljanja otpada (Plan RH 2017. – 2022.) i o prioritetu recikliranja komunalnog otpada (ZOGO, EU)? Odgovorno i učinkovito gospodarenje otpadom nametnulo se kao globalno civilizacijsko pitanje te je ono, uz klimatske promjene, tema političkih agenda ne samo na nivou Europske unije nego i na svjetskoj razini. Europa je predvodnica u borbi za ublažavanje klimatskih promjena te nove okolišne direktive idu u pravcu da se otpad u što većoj mjeri koristi kao sirovina. I Hrvatska svoj sustav gospodarenja otpadom gra-

Ova i sljedeća godina će biti godine velikih radova na objektima koji su potrebni za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom di na kružnoj ekonomiji i prioriteti su što veći postotak razvrstavanja i recikliranja otpada. Uz to treba poticati i mjere sprječavanja nastanka te ponovnu uporabu starih stvari. Planom gospodarenja otpadom zacrtali smo si ambiciozne ciljeve i svi skupa od državne do lokalne razine trebamo ozbiljno i dosljedno raditi na njihovom ostvarenju. Uz dobro posloženu zakonsku regulativu i osiguravanje potrebne infrastrukture, kontinuirana edukacija građana te poticanje na promjene ponašanja u svezi odvojenog prikupljanja otpada preduvjet su da bi se to i postiglo. Odvojeno sakupljanje i recikliranje nema alternativu, svi zajedno moramo raditi na tome.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

INTERVJU

Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Planirani budžet Fonda za ovu godinu je oko 1,7 milijardi kuna

Zašto Hrvatska kasni s povlačenjem EU sredstava? Ne kasne svi segmenti Operativnog programa s povlačenjem sredstava. Naprotiv, u nekima, poput projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu, ugovorili smo sva raspoloživa sredstva te se pregovara da se osiguraju i dodatna. No, istina, ne možemo biti zadovoljni s povlačenjem novca za izgradnju centara za gospodarenje otpadom, ali razlog za to leži u „utopijskoj“ politici bivšeg MOST-ovog ministra Dobrovića koji je te investicije zaustavio jer se zalagao za „Zero waste“ koncept. Taj koncept je dobar kad već imate posložene sve faze sustava. Svi bi mi željeli društvo „bez otpada“ međutim moramo biti realni i svjesni da bez centara za gospodarenje otpadom i ostale infrastrukture kao što su sortirnice, kompostane, objekti za oporabu otpada, nećemo imati održiv sustav gospodarenja otpadom. Znači moramo djelovati cjelovito. Dosad smo uspjeli izgraditi dva centra, Marišćinu u Primorsko-goranskoj županiji i Kaštijun u Istri. Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija možemo ugovarati projekte do konca 2020. godine, a još sljedeće tri godine nakon toga možemo povlačiti sredstva za njihovu realizaciju. Neki centri, primjerice Bikarac u Šibensko-kninskoj i Biljane Donje u Zadarskoj županiji, bi trebali biti gotovi prije, dok će oni centri koji su sad u fazi izrade projektne dokumentacije vjerojatno biti u funkciji do 2023. godine. Kasnimo, ali ako se

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

požurimo, stignemo se još uvijek financijski uklopiti u EU sufinanciranje. To je prioritet jer će sljedeći operativni program prednost dati projektima vezanim za klimatske promjene. Naš cilj je maksimalno iskoristiti 475 milijuna eura, koliko sad za projekte gospodarenja otpadom imamo na raspolaganju. Što je rješenje za probleme s kojima se susreću dva izgrađena ŽCGO Mariščina i Kaštijun? Ne bih rekao da su ova dva centra problematična. Izgrađena su po svim pravilima struke te obrađuju otpad. Pitanje izlazne kvalitete goriva iz otpada je pitanje optimiziranja tehnološkog procesa, ali i uspostave odvojenog prikupljanja otpada koje još do kraja nije zaživjelo. Kvaliteta obrađenih frakcija ovisi o kvaliteti otpada koji ulazi u proces obrade. Na žalost, priprema velikih projekata kao što su Marišćina i Kaštijun traju jako dugo, sedam, osam godina, što je predugo. Studija izvodljivosti radi se na početku projekta prema globalnoj gospodarskoj situaciji u trenutku izrade. Kada su se planirali ovi projekti cijena nafte bila je vrlo visoka, a gorivo iz otpada imalo je pozitivnu vrijednost. Danas, gotovo 15 godina nakon toga, situacija je obrnuta, gorivo iz otpada ima negativnu vrijednost, stoga naše aktivnosti moramo usmjeriti prema rješavanju ove problematike. Jedno od rješenja je svakako izgradnja energane na gorivo iz otpada u sklopu centara.

Što Fond čini kako se u gradnji novih Centara za gospodarenje otpadom ne bi ponovile greške? Fond nema nadležnost da utječe na odabir tehnologije koja će se koristiti u nekom centru. Isključivo i samo investitor, temeljem rezultata studije izvodljivosti, odabire tehnologiju. Nakon što se tehnologija sagleda s ekonomskih i ekoloških aspekata, dodatno se provjerava i optimizira od strane EU konzultanata. Moramo vjerovati struci da će odabrati najbolje u datom trenutku.

komisija predstavila je strategiju za plastiku kojom se pojačavaju napori za boljom i održivijom proizvodnjom, upotrebom i reciklažom plastike. U svim segmentima se nastoji ići prema kružnom i resursno učinkovitom gospodarstvu. Ključ uspjeha su i inovacije koje treba poticati a za to su, osim nacionalnih sredstava, dostupna i sredstva iz raznih europskih programa i fondova. Rekao bih da ekološko promišljanje budućnosti nudi vrlo opipljive poslovne prilike koje bi naši poduzetnici morali iskoristiti.

Kakav je vaš stav oko povećanja kapaciteta energetske oporabe (izgradnje spalionica)? Zemlje koje već desetljećima imaju organizirano i ustrojeno gospodarenje komunalnim otpadom, poput Danske, Austrije, Njemačke, ne zaziru od termičke obrade otpada. Prošle godine sam bio u Kopenhagenu i vodili su nas u obilazak energane otpada koja se nalazi gotovo u samom centru grada, a na krovu te zgrade je skijalište. Međutim, kod nas je društvena klima u pogledu takvih projekata izrazito negativna, a NIMBY efekt („ne u mom dvorištu“) u nekim sredinama imamo i kod izgradnje reciklažnog dvorišta. Te reakcije su nekad ishitrene i često uvjetovane nečijim političkim interesima, a bez ikakvog stručno-znanstvenog utemeljenja. Mišljenja sam da sustav gospodarenja otpadom mora prije svega biti cjelovit. Kad to kažem tada mislim da u sustavu svi elementi hijerarhije gospodarenja otpadom moraju biti zastupljeni te da se treba poštivati red prvenstva u toj hijerarhiji, no to ne znači da bi iz cijelog sustava trebali a priori isključivati energetsku oporabu. Naravno, uz uvjet da se radi o maksimalno sigurnoj tehnologiji koja nije štetna za okoliš.

Što mislite o uključivanju privatnog sektora u sustav gospodarenja otpadom, obzirom da je sad na komunalnim poduzećima, čija je osnovna djelatnost prikupljanje i odvoz otpada, i gospodarenje? Već imamo slučajeva da su u sustav gospodarenja otpadom, osim komunalnih društava u vlasništvu JLS-a, uključene i privatne tvrtke, odnosno koncesionari, što propisuje i Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Također u sektoru gospodarenja posebnih kategorija otpada imamo cijeli niz tvrtki koje se bave sakupljanjem i preradom tog otpada. U projekte sanacije odlagališta i izgradnje potrebne infrastrukture za gospodarenje otpadom uključeno je puno privatnih gospodarskih subjekata specijaliziranih za poslove u području zaštite okoliša. Privatni sektor je uključen u sustav i važan je dionik kružnog gospodarenja otpadom.

Europska unija je upozorila da za mnoge vrste ambalaže u Hrvatskoj nije uvedena naknada za gospodarenje ambalažnim otpadom. Je li to prioritetna obveza? Europska komisija uputila je Hrvatskoj, ali i inim drugim zemljama Unije, tzv. rano upozorenje, no ono se, što se nas tiče, prvenstveno odnosi na problematiku gospodarenja komunalnim otpadom. U Hrvatskoj već više od 12 godina postoji depozitni sustav povratne naknade kod PET i AL/FE ambalaže koji i Europa promovira u svojim novim direktivama o plastičnom otpadu. Analize su pokazale da takav sustav daje najbolje rezultate, čemu u prilog ide i naš primjer. Ovako organiziran sustav osigurava visoku stopu prikupljanja, ali i kvalitetnu sirovinu koja se dalje može koristiti u proizvodnji. Ipak, svjesni smo da sustav u određenim segmentima treba unaprijediti, a tu mislim da ga treba u što većoj mjeri automatizirati kako se ambalaža u trgovinama više ne bi prihvaćala i brojala manualno nego strojno. To bi dovelo do racionalizacije troškova, ali i mogućnosti da se gospodarstvu smanje naknade. Postoji li procjena mogućnosti hrvatskog gospodarstva u projektima gospodarenja otpadom? Neke konkretne brojke teško je dati. Međutim, mogućnosti gospodarstva mogu se sagledati s dva aspekta. Prvi aspekt svakako je područje uspostave odvojenog prikupljanja otpada koje će svakako generirati otvaranje novih radnih mjesta. S druge strane u Hrvatskoj već postoje kapaciteti za oporabu raznih vrsta posebnih kategorija otpada, no postoji još puno potencijala za nove poslovne prilike i ulaganja u tržište sekundarnih sirovina. Europska

Koji su glavni ciljevi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2019. godini? Nakon što smo konsolidirali financijsko stanje Fonda želimo nastaviti sa sufinanciranjem raznih programa zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Prioritet nam je održivi rast i kontinuitet kako bi jedinice lokalne samouprave i tvrtke mogle godišnje planirati svoja poslovanja, tj. osmišljavati projekte za koje mogu konkurirati na natječajima Fonda. Također ćemo nastaviti i s javnim pozivima koji su atraktivni građanima, poput poticaja za električne automobile i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Radimo i na osmišljavanju novih programa koji će, siguran

Naš cilj je maksimalno iskoristiti 475 milijuna eura, koliko za projekte gospodarenja otpadom imamo na raspolaganju iz EU fondova sam, biti interesantni širokom spektru naših potencijalnih korisnika. Uz to naglasak ćemo staviti i na informativno-edukativnim kampanjama jer cijeli sustav gospodarenja otpadom neće zaživjeti bez motiviranih i angažiranih građana. Dio naših aktivnosti usmjeren je i na evaluaciju, praćenje i kontrolu projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova. Dodatno ćemo ojačati administrativne kapacitete, što je sukladno preporukama ARPA-e i Europske komisije, a sve kako bi imali maksimalnu apsorpciju EU sredstava. Djelatnici koji rade na tim projektima u 85 postotnom iznosu plaćeni su iz sredstava koja su osigurana iz EU fondova. Međutim, iz tih EU sredstava osigurava se i uredska oprema za njihov rad i drugo pa njihov angažman ne predstavlja znatan trošak u ukupnoj fondovoj administraciji. Fond je važna institucija koja je svojim financijskim ulaganjima, znanjem i iskustvom neizostavan čimbenik u ostvarivanju nacionalnih ciljeva u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

SPON SP ONZO ON ZOR ZO RIRANI RIRA ANI PRI RILO LO OG

RAASC SCO O

Od 1. siječnja 2019., RASCO je ekskluzivni distributer i ovlašteni servisni partner za Mulag kranske kosilice u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji te Kosovu ulag je jedan od vodećih njemačkih proizvođača visokotehnoloških proizvoda za održavanje površina uz prometnice te specijalnih uređaja i vozila namijenjenih isključivo zračnim lukama. Od svog osnutka 1953. Mulag preko 65 godina razvija visokokvalitetne i pouzdane proizvode za održavanje prometne infrastrukture. Danas su kranske kosilice Mulag prvi izbor mnogim tvrtkama za održavanje prometnica u Njemačkoj i u svijetu, pogotovo ako u održavanju koriste Unimog vozila.

VELJAČA/FEBRUARY 2019 .

RASCO je jedan od vodećih europskih proizvođača opreme za održavanje prometnica, čiji strojevi rade na prometnicama od Kanade do Kine te u gotovo cijeloj Europi. RASCO oprema za zimsko održavanje prometnica je dokazala svoju učinkovitost u nekima od najzahtjevnijih vremenskih uvjeta na svijetu i tako postala prvi izbor brojnih tvrtki specijaliziranih za zimsko održavanje. Mulag i RASCO su i ovlašteni nadograditelji Unimog vozila, s dugogodišnjim iskustvom u prodaji i servisnoj podršci strojeva nadograđenih na Unimog vozila i traktore. Stoga je RASCO bio jedini logičan izbor za distribuciju Mulag proizvoda u gore navedene države. Tvrtke za održavanje prometne infrastrukture u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Kosovu zainteresirane za Mulag kranske kosilice mogu se obratiti RASCO-u, gdje će dobiti najbolju prodajnu i servisnu podršku. Kontaktirajte nas i pomoći ćemo vam pronaći rješenje koje odgovara Vašim potrebama. Broj telefona: +385 48 883 112, e-mail: rasco@rasco.hr

STRUČNO

Kompostiranje (1. dio)

KOMPOSTIRANJE – SUŠENJE - STABILIZACIJA - prioriteti gospodarenja komunalnim otpadom u Hrvatskoj [autor] Dr. sc. Zlatko Milanović

Aerobna biološka obrada je važan čimbenik održivog gospodarenja otpadom i biološke (organske, ekološke) poljoprivrede i kružnog toka ugljika u prirodi. Kruženje ugljika u biosferi se temelji na 250 x 109 tona suhe materije godišnje (od čega je 100 x 109 tona ugljik), fotosintezi uz pomoć energije Sunca (oko 2 x 1021 J, odnosno 7 x 1013 W)(8) uz stvaranje i razgradnju biomase. Aerobna biološka obrada može biti kompostiranje, bio sušenje i bio stabilizacija. Aerobna biološka obrada kao kompostiranje je jedinstveni proces internog recikliranja biomase sadržane u otpadu. Upotreba komposta smanjuje i antropogene emisije CO2. Proizvedeni kompost najčešće je moguće iskoristiti u vlastitom vrtu ili na razini jedinice lokalne samouprave te se smanjuje prijevoz i dodatne emisije CO2.

Kompostana uz odlagalište komunalnog otpada Treskavac (Ponikve Krk)

Iskustva iz grada Beča (MA 48) pokazuju da se kod gnojenja kompostom, u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, jamči smanjenje godišnje emisije do 3,4 tone CO2 ekvivalenta po hektaru. Kućno/vrtno kompostiranje je mjera izbjegavanja, jer smanjuje potrebu postavljanja i pražnjenja posude za odvojeno prikupljanje biootpada. Kompostiranje otpada smanjuje i odlaganje posebice odlaganje lagano birorazgradljivih frakcija komunalnog otpada, a na taj se način također smanjuje emisija stakleničkih plinova (CO2 i CH4). Oprema potrebna za kompostiranje se proizvodi u RH, pa kompostiranje nudi mogućnost razvoja hrvatskoga gospodarstva i lokalno zapošljavanje. Zašto onda u RH radi samo desetak kompostana? Mnogi projekti kompostana, odnosno kompostišta nisu uspjeli! Zašto javnost u RH samo načelno prihvaća kompostiranje, a vrlo često se protivi gradnji kompostana “u vlastitom dvorištu”? Da li u RH nedostaje znanja i/ ili motivacije za projekt kompostiranja otpada?

VELJAČA/FEBRUAR 2019.

STRUČNO

K mp Ko mpossti mpos tira ranj ra njee nj

1. Uvod Kompostiranje je naročito pogodna tehnologija za interno recikliranje komunalnog otpada. Časopis TEHNOEKO redovito stručno prati problematiku aerobne i anaerobne biološke obrade lagano, tj. brzo biorazgradljivog otpada (npr. Milanović Z., "Kompostirati ili stabilizirati", Tehnoeko - listopad i prosinac 2016; Sinčić D., "Toksične tvari u kompostu, digestatu i kompostu sličnom materijalu", Tehnoeko - ožujak 2017.; Milanović Z., "Mehanička obrada i kompostiranje otpada", Tehnoeko – prosinac 2018.). Komunalne tvrtke koje u RH prednjače u recikliranju su izgradile i uspješno vode kompostane odvojeno prikupljenog komunalnog biootpada (Ponikve Krk, Prekom Prelog, Čakom Čakovec i druge). Hrvatska i EU legislativa izričito propisuju, ne samo odvojeno prikupljanje, već i recikliranje biorazgradivog komunalnog otpada. S druge strane Pravilnik RH(3) koji u Dodatku V. određuje način ukidanja statusa otpada propisuje: "1. Posebni kriteriji za ukidanje statusa otpada za kompost A. Kriteriji za otpad koji ulazi u postupak oporabe (1) Osoba koja obavlja oporabu otpada je dužna osigurati da: je otpad koji ulazi u postupak uporabe odvojeno sakupljen na mjestu nastanka i ne uključuje otpad koji nastaje izdvajanjem frakcije miješanog komunalnog otpada, …“. Proizlazi da se ne može ukinuti status biotpada i proizvesti kompost iz frakcija MKO (miješanog komunalnog otpada). Međutim, ako započne odvojeno sakupljanje komunalnog biootpada, a nema kompostane, komunalna tvrtka će biti prisiljena odvojeno prikupljeni otpad odlagati. Kada stanovništvo to sazna, a sasvim je sigurno da će saznati, građani će biti kroz dulje vrijeme demotivirani za odvojeno prikupljanje. S druge strane, ako se izgradi kompostana, a nema odvojeno prikupljenog biootpada opet će biti postavljeno pitanje utrošenih sredstva za gradnju i održavanje građevine koja nema sirovine. Taj je problem moguće riješiti, a stručnjaci znaju kako. U razvijenim europskim zemljama osamdesetih godina prošlog stoljeća izgrađene su stotine kompostana za biorazgradive frakcije koja je mehaničkom obradom izdvojena iz MKO-a. Ubrzo se pokazalo da to nisu kompostane, jer je u njima proizveden "kompost" sadržavao nedopustivo velike koncentracije štetnih anorganskih i organskih toksičnih tvari. Nakon gnojenja alpskih pašnjaka "kompostom iz MKO" u mlijeku (pa čak i u mlijeku za dojenčad) utvrđeni su nedopustivo visoki sadržaji toksina. Nastavno, veliki broj kompostana je zatvoren i/ili rekonstruiran na prijam samo odvojeno prikupljenog biootpada. EU je zatim donijela propise koji kompostiranje temelje

isključivo na odvojeno prikupljenom komunalnom biootpadu. RH je ulaskom u EU preuzela EU legislativu (npr. Pravilnik(3)) . Ljudi od pamtivijeka kompostiraju otpad. Polovicom dvadesetog stoljeća civilizirani ljudi se udaljuju od prirode i jednostavno zaboravljaju kompostirati. Istovremeno, urbanizirani ljudi proizvode sve veće količine otpada, koji je najlakše i najjeftinije bilo odvesti na odlagalište. Ubrzo se pokazalo da sve veća odlagališta otpada priječe širenje naselja, ali također opasno i dugotrajno ugrožavaju okoliš te naročito zdravlje ljudi. Najveće i dugotrajne ugroze okoliša na odlagalištima uzrokuje odlaganje biološki lagano razgradivih frakcija komunalnog otpada. Odlaganjem biootpada bespovratno se gubi i vrlo vrijedna biomasa sadržana u otpadu. Odmah nakon odlaganja miješanog komunalnog otpada, započinju biološko-kemijske aktivnosti uz opasne emisije procjedne vode i odlagališnog plina. Za ljude koji borave u blizini odlagališta komunalnog otpada, upravo odlaganje biootpada uzrokuje vrlo neugode mirise i rizike onečišćenja podzemnih voda i tla. Velika je i opasnost od požara i eksplozija na odlagalištima. Tehničkim mjerama (izgradnjom uređenog odlagališta) štetne emisije se mogu smanjiti, ali ne i potpuno spriječiti. Kod odlaganja neobrađenog MKO redovite su emisije neugodnih mirisa uzrokovane naročito biorazgradivim tvari. Temeljem tih spoznaja, u novom mileniju, najprije su razvijene europske zemlje (prvo Švicarska 2002., a zatim i EU zemlje) usvojile praksu i do 2010. godine prestale odlagati neobrađeni komunalni otpad. Nastavno, i RH je usvojila propise sukladno legislativi EU, ali Hrvatska već godinama ne provodi vlastite propise. Drastično se kasni u zabrani odlaganja biorazgradivih frakcija komunalnog otpada. Nije najvažnije što Hrvatskoj zbog toga prijeti plaćanje penala, već je zbog odlaganja neobrađenog otpada ugroženo zdravlje ljudi. Obradom i naročito oporabom komunalnog otpada prije odlaganja otklanjaju se izravni rizici za okoliš. Komunalni otpad najvećim se dijelom sastoji iz biorazgradivih frakcija, koje je moguće kompostiratii umjesto odložiti. Prema propisima gospodarenja otpadom u RH(1,2,6) kompostiranje je jedinstveni proces koji omogućava u kratkom vremenu recikliranje biootpada i to čim bliže mjestu nastanka.

2. Osnovni pojmovi U propisima RH pojmovi vezani uz biorazgradivi otpad, biološku obradu i biološku oporabu su određeni u nekoliko propisa. Za komunalno gospodarstvo, poglavito za kompostiranje je naročito važno gospodarenje lagano, odnosno brzo biološki razgradivim frakcijama. Upravo te frakcije, već nakon nekoliko tjedana uzrokuju neugodne mirise i druge ugroze okoliša.

Prosijavanje komposta na mobilnom bubanj situ - kraj aerobne biološke obrade odvojeno prikupljenog biorazgradivog komunalnog otpada

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

Prema Pravilniku o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (2008. godina), kada se mulj koristi u poljoprivredi(4) određena je i biološka obrada otpadnog mulja: "Obrađeni mulj" znači otpadni mulj koji je podvrgnut biološkoj, kemijskoj i toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju, ili bilo kojem drugom postupku kojim se znatno smanjuju fermentabilnost i opasnosti po zdravlje koje bi proizišle iz njegovog korištenja. Tehnologije aerobne i anaerobne biološke obrade se već dulje vrijeme koriste za obradu i oporabu otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Aerobna obrada se koristi za sušenje (odnosno prosušivanje) kao i za kompostiranje otpadnog mulja, a anaerobna obrada (digestija, fermentacija) za proizvodnju bioplina iz otpadnog mulja. Zanimljivo je da suvremena legislativa u Njemačkoj (2018.) otvara mogućnost da se otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje sanitarnih voda iz naselja do 50.000 stanovnika aerobno biološki obrađuje i kada zadovoljava kriterije koristi kao kompost. Prema ZOGO(2) iz 2013. godine određena su tri pojma za biorazgradive frakcije otpada: "Biološki razgradivi otpad" je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom. "Biootpad" je biološki razgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. "Biorazgradivi komunalni otpad" je otpad nastao u kućanstvu, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradivi otpad. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada(3) iz 2014. godine određuje tri osnovna biološka pojma: "Anaerobna digestija" je tehnološki proces gospodarenja otpadom kojim se, pomoću mikroorganizama, u anaerobnim uvjetima, u bioplinskom reaktoru, obrađuje i stabilizira biološki razgradivi otpad uz stvaranje plina. "Čvrsto biogorivo" je biogorivo od celuloznih materijala i biomase proizvedeno od otpada (iz Dodatka V, koji uključuje između ostalog i ambalažu od drva 15 03 01 te biorazgradivi otpad 20 02 01). "Kompostiranje" je tehnološki proces gospodarenja otpadom kojim se, pomoću mikroorganizama, u aerobnim uvjetima, obrađuje i stabilizira biološki razgradivi otpad uz razvoj topline. Biološka razgradnja otpada kojom se ne upravlja (npr. truljenje biološki razgradivog otpada) ne smatra se kompostiranjem.

Smeđa posuda 120 l za odvojeno prikupljeni biotpad iz kućanstva u Münchenu (AWM)

Biološka obrada otpada

Prema Priručniku za tehnike kompostiranja(6) određena su tri osnovna postupka biološke obrade/oporabe otpada: 1. Biološka obrada aerobnim mikroorganizmima (kompostiranje, aerobna stabilizacija, aerobno biološko sušenje), 2. Biološka obrada anaerobnim mikroorganizmima (fermentacija/digestija uz proizvodnju bioplina, anaerobna stabilizacija), 3. Biološka obrada gujavicama.

KOMPOST I HUMUS NISU ISTO HUMUS • Humus (lat. zemlja) je ukupnost mrtvih organskih supstanci, • Humus je sastavni dio tla, • Humus nije kemijski spoj nego smjesa mrtvih organskih tvari, • Humus nastao kompostiranjem može sadržavati i do 25% uginulih i živih mikroorganizama, • Humus je vrlo plodan i netopiv u vodi (može koloidno dispergirati), • Humus je crne boje i sadrži 50 - 60% C te 3 - 6% N. KOMPOST • Kompost nastaje biološkim procesima razgradnje lagano razgradive biomase mikroorganizmima, • Kompost je prirodni gnoj i zaštita biljaka, • Kompostiranjem nastaje CO2 i u vodi topive mineralne tvari, kao npr. nitrati, amonijeve soli, fosfati, kalijeve i magnezijeve soli djeluju kao gnojivo, • Kompost omogućava akumulaciju vode, • Može sadržavati humus.

Obrada gujavicama – vrlo učinkoviti postupak materijalnog iskorištavanja odvojeno prikupljenog biootpada. U toj biološkoj obradi najčešće se koristi posebno razvijena kišna kalifornijska gujavica ("najproduktivnije živo biće"), a konačni proizvod - gnoj je vrlo bogat humusom. Za sada se vrlo rijetko koristi za materijalnu oporabu velikih količina komunalnog biootpada. Najčešće se primjenjuje u vrtlarstvu.

"Glisten" je jedan od komercijalnih naziva za prirodno organsko gnojivo

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

STRUČNO

K mp Ko mpossti mpos tira ranj ra njee nj

Zatvoreni sustav kompostiranja s pročišćavanjem otpadnog zraka – 10 biokontejnera tvrtke ML-Entsorgungs-Energieanlagen

U malim bioplinskim postrojenjima na otpad iz staja i poljoprivrednu biomasu moguće je anaerobno obraditi kuhinjski otpad (ostatke kuhane hrane)

Anaerobna obrada - Bioplinska postrojenja se tradicionalno rabe za energijsku oporabu otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. U svijetu uspješno radi i veliki broj malih bioplinskih postrojenja na otpad iz staja i na biomasu. U novom mileniju bioplinska postrojenja se često koriste za energijsku, odnosno kombiniranu energijsko - materijalnu oporabu: • Miješanog komunalnog otpada - npr., u RCERO Ljubljana postrojenju (2018.) anerobno se obrađuje MKO uz proizvodnju bioplina. Digestat (ostatak anaerobne biološke obrade) je moguće aerobno osušiti i zatim termički oporabiti. Također je moguće, ali manje učinkovito, ostatak anaerobne obrade miješanog komunalnog otpada aerobno biološki stabilizirati i zatim takozvani stabilat odložiti na odlagalište neopasnog otpada. Inače u RCERO Ljubljana uspješno radi i kompostana odvojeno prikupljenog biootpada. Postoji mogućnost, koja je manje učinkovita, da se MKO usitni i zatim aerobno osuši. Potom se tako prosušeni MKO, kroz projektom određeno vrijeme (npr. 5 godina), odlaže, odnosno uskladišti u takozvano bioreaktorsko odlagalište. Kroz to vrijeme treba apsolutno spriječiti dotok vode do osušenog MKO. Nakon toga u bioreaktorsko odlagalište se uvodi voda i započinje anerobna biološka razgradnja uz proizvodnju bioplina. • Odvojeno sakupljeni kuhinjski otpad (npr. ostaci kuhane hrane) se anaerobno obrađuje uz proizvodnju bioplina (npr. Biogasanlage Pfaffenau Beč). Ostatak fermentacije - digestat može se kompostirati i materijalno iskoristiti (reciklirati). Aerobna obrada – U praksi se najčešće koriste upravo aerobni postupci. Velika je brzina i stabilnost aerobne biološke razgradnje. U aerobnoj razgradnji biomasa se prosušuje, zagrijava (do približno 70 oC) čime dolazi do higijenizacije (pasterizacije). Nakon toga toplina najčešće nepovratno nestaje u okolišu. Na taj način nepovratno se gubi dio biomase i aerobna obrada je teoretski manje učinkovita od anaerobne. Ali, aerobna obrada je manje osjetljiva od anaerobne obrade. Temperatura biomase je viša nego kod anaerobnih postupaka te se aerobna biološka razgradnja naziva i toplom biološkom obradom, dok se anaerobna naziva hladnom biološkom obradom. Zato su bioplinska postrojenja toplinski izolirana. Kompostiranje je za odvojeno sakupljeni zeleni otpad u praksi dokazano najbolja tehnologija. Nemoguće je u jednom članku opisati brojne izvedbe otvorenih i zatvorenih, te statičkih i dinamičkih postrojenja aerobne biološke obrade otpada. U komunalnom gospodarstvu se najčešće rabi aerobna obrada u hrpama trokutastog ili trapeznog oblika. Takve kompostne hrpe mogu biti otvorene (npr. Zagreb, Beč, Krk) ili natkrivene (npr. Ljubljana, Prelog). U naseljenim područjima hrpe se mogu formirati u potpuno zatvorenim halama ili kontejnerima (npr. Zagreb) čime se smanjuju emisije neugodnih mirisa.

Aerobna biološka obrada otpada prakticira se na tri načina: • sušenje otpada (kao i sušenje otpadnog mulja), • stabilizacija otpada (smanjenje biorazgradivosti prije odlaganja), • kompostiranje, odnosno materijalna oporaba. Postupak aerobne biološke obrade za tri navedena načina (sušenje, stabilizaciju, kompostiranje) je gotovo isti. Razlika je u čistoći otpada na ulazu i izlazu iz procesa aerobne biološke obrade. Praktična iskustva pokazuju da je u svim urbanim sredinama kompostiranje zelenog otpada obvezni sadržaj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Isto uvijek uključuje lokalno - vrtno - kućno kompostiranje kao apsolutni prioritet. Optimalno je u općinama i gradovima početi s kompostiranjem odvojeno prikupljenog zelenog otpada. Nastavno se u takvu kompostanu može postupno dodavati odvojeno sakupljeni biootpad iz kućanstava.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

Natkrivena površina kompostane odvojeno prikupljenog biootpada - idealno rješenje za sredine do 50.000 stanovnika (oko 5.000 tona godišnje)

U naseljenim područjima hrpe se mogu formirati u potpuno zatvorenim halama, čime se smanjuju emisije neugodnih mirisa

K0MPOSTIRANJE OTPADA

4.1.

Cilj kompostiranja

Priručnik za kompostiranje(6) određuje cilj kompostiranja: "Proizvesti materijal, koji je pogodan za različita područja uporabe, a prema sadržaju humusa, kakvoćom odgovara kompostu." Cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom, poglavito u domeni kružnog gospodarstva, ciljeve kompostiranja poima u dvojakoj funkciji: • smanjiti količinu biorazgradih tvari u otpadu (vrtno/kućno kompostiranje), • iskoristiti biorazgradive frakcije otpada uz proizvodnju kvalitetnog komposta (tzv. interno recikliranje). U praksi se vrlo često gospodarenje lagano biorazgradivih frakcija komunalnog otpada promatra kao mjeru zbrinjavanja otpada. U RH je tek 2014. godine donesen Pravilnik(3) koji određuje uvjete potrebne da se komunalnom biootpadu ukine status otpada. Kompostiranje je osobito važno za poimanje lagano biorazgradivih dijelova otpada kao osobito vrijednog prirodnog resursa. Projekt kompostiranja komunalnog otpada, kada se stručno vodi, motivira i objedinjava sve društvene razine. U tom smislu kompostiranje je i mjera edukacije i mjera prevencije i mjera recikliranja i mjera smanjenja odlaganja i mjera zbrinjavanja otpada.

U urbanim sredinama kompostiranje zelenog otpada treba biti obvezni sadržaj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. To redovito uključuje i lokalno vrtno kućno kompostiranje kao apsolutni prioritet

Suvremena hrvatska legislativa za odlaganje otpada određuje granične vrijednosti sadržaja biorazgradljivih tvari u eluatu(9). Obradom otpada prije odlaganja smanjuje se i sadržaj količine biorazgradivih tvari, odnosno aerobna aktivnost u eluatu. Važno je znati da hrvatska legislativa (od 2013. godine) slijedi EU propise. Komunalni otpad najvećim dijelom sadrži biorazgradive frakcije, a naročito je veliki udio lagano/brzo biološki razgradivih frakcija. Iz tog razloga komunalna odlagališta su naročito rizična. Termička obrada s energijskom oporabom otklanja rizike odlaganja komunalnog otpada, ali u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom je prioritetna jedino u odnosu na odlaganje. Tehnologija MBO je prijelazno rješenje, a odvojeno sakupljanje biootpada i kompostiranje uz anaerobnu obradu MBO su prioriteti kružnog gospodarstva.

ŠTO JE KOMPOST, ŠTO JE OTPAD SLIČAN KOMPOSTU, ŠTO JE STABILAT? KOMPOST je ostatak aerobne biološke obrade određen kao organsko gnojivo i poboljšivač tla koji udovoljava propisanim graničnim vrijednostima za teške metale i određene toksične organske tvari određene Dodatkom V. Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada.(3) OTPAD SLIČAN KOMPOSTU je ostatak aerobne biološke obrade, za koji još nije provedena analiza ili je analiza provedena, a utvrđene vrijednosti su veće od dopuštenih za kompost klase III Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada(3). Stručnjaci u RH su pojam "kompostu sličan materijal" počeli razmatrati kod analize gradnje Centara za gospodarenje otpadom i tehnologije MBO – Mehaničko biološke obrade: "Radi ispunjenja ciljeva propisanih člankom 24. Ograničenja u vezi odlaganja biorazgradljivog komunalnog otpada, Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) daje se prijedlog određivanja kriterija za stabilizirani otpad, a za koji se faktor biološke razgradnje smatra jednakim nuli." Prijedlog ove Upute temelji se na dokumentu: EPA (2011.) – Protocol For The Evulation of Biodegradable Municipale Waste Sent To Landfill (ISBN 987–1- 84045–4012). Prilikom odabira tehničko tehnološkog rješenja mehaničko-biološke obrade miješanog komunalnog otpada i neopasanog otpada (ulazni materijal u mehaničko-biološku obradu) u čijem se procesu dobiva otpad sličan kompostu potrebno je uzeti u obzir sljedeće: 1. Otpad sličan kompostu nastaje: a) izdvajanjem frakcije iz miješanog komunalnog otpada i neopasnog otpada te njegovom biološkom obradom, b) u postrojenjima za mehaničko-biološku obradu i ispunjava kriterije navedene pod točkama 2. i 3. u nastavku, 2. Kriteriji za postupak obrade: a) biološka obrada se u postrojenju za mehaničku-biološku obradu obavlja minimalno 4 tjedna u zatvorenom prostoru u kontroliranim uvjetima, b) nakon biološke obrade u zatvorenom prostoru sukladno prethodnoj točci 2. a) odnosno prije biološke obrade na otvorenom prostoru, koeficijent respiracije zadovoljava koeficijent AT4 manji ili jednak 20 mg O2/ g suhe tvari., 3. Kriterij za otpad sličan kompostu koji se zbrinjava postupkom D1 (odlaganjem otpada na ili u tlu): * do 31. prosinca 2019. Koeficijent respiracije AT4 manji ili jednak 10 mg O2/ g ST * od 1. siječnja 2020. Koeficijent respiracije AT4 manji ili jednak 7 mg O2/g ST. STABILAT je ostatak nakon MBO i određen je pravilnicima o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada odlagališta(9,10). Pravilnik(9) iz 2015. po prvi put u RH uvodi tri potkategorije odlagališta neopasnog otpada. Razlika među potkategorijama je vezana i uz biorazgradivost u eluatu(9) i to prema "aerobnoj aktivnosti bakterija određenoj stvarnim dinamičkim indeksom disanja (RDRI)" i "otopljeni organski ugljik (DOC)": - potkategorija odlagališta 1 – bioreaktorsko odlagalište: RDRI < 1.000 mg O2/kg ST po satu - potkategorija odlagališta 2 –odlagalište stabiliziranog otpada: RDRI < 1.000 mg O2/kg ST po satu DOC do 3.000 mg C/kg ST sadržaj toksičnih tvari u eluatu - potkategorija odlagališta anorganskog otpada s niskim sadržajem biorazgradive tvari: DOC < 500 mg C/kg ST sadržaj drugih toksičnih tvari u eluatu.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

STRUČNO

K mp Ko mpossti mpos tira ranj ra njee nj

4.2. Prednosti i nedostaci kompostiranja otpada 4.2.1. Prednosti kompostiranja Kompostiranje komunalnog otpada ima brojne prednosti: • Kompostiranje je prirodni proces Kompostiranje je prirodni proces kruženja tvari kakav se stalno odvija, primjerice u šumi. Veliki broj velikih i najsitnijih živih bića (mikroorganizama, gljiva i praživotinja) stalno usitnjava, proždire i probavlja biorazgradivu organsku masu. Na taj se način organske tvari pretvaraju biokemijskim procesima sinteze i razgradnje u idealnu podlogu za razvoj mladih biljaka(11). Bijeg suvremenog čovjeka od kompostiranja je zapravo bijeg od prirode. Organiziranjem kompostiranja u urbanim sredinama se stvaraju uvjeti ekološke ravnoteže. Primjerice, kompost proizveden iz urbanog zelenog otpada omogućava održavanje javnih zelenih površina. U modernim gradovima je sve više zelenih fasada i osobito zelenih krovova. • Kompostiranje je jedinstvena tehnika gospodarenja otpadom Kompostiranje odnosno aerobna biološka razgradnja je jedinstveni postupak gospodarenja biorazgardljivim otpadom. Ovisno od znanja i motivacije ljudi, aerobna biološka razgradnja biootpada može biti: - MJERA IZBJEGAVANJA OTPADA (kućno-vrtno-lokalno kompostiranje: proizvođač, odnosno vlasnik zelenog otpada sam provodi kompostiranje, kompost lokalno koristi, a posuda za biootpad ostaje prazna). - MJERA SMANJIVANJA OTPADA - edukacija javnosti o potrebi i načinima kompostiranja potiče razmišljanje ljudi o potrebi odgovornog gospoda-

Tvrtka ZGO Zagreb je početkom devedestih godina prošlog stoljeća potaknula proizvodnju i građanima podijelila brze vrtne kompostere, koje i 2018. godine neki građani još uvijek uspješno koriste (hrvatski proizvođač tih kompostera je preuzeo obvezu recikliranja ako dođe do oštećenja kompostera)

LOKALNO – KUĆNO -VRTNO KOMPOSTIRANJE Posljednjih godina u RH ponovo su aktualizirane inicijative za kompostiranje u vlastitom vrtu. Brojne nevladine udruge kao i komunalne tvrtke izdale su brošure kojima se motivira i educira građane za vrtno/kućno kompostiranje. Planom gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. također se potiče taj najučinkovitiji način kompostiranja. Neki gradovi besplatno su građanima podijelili vrtne kompostere i takozvane "domaće kuhinjske kompostere" (npr. Boka shi Organko). Građani koji praktično provode vrtno kompostiranje uspjeli su, najčešće bez ikakvih dodataka, iz vlastitog biootpada proizvesti izvrstan kompost. Važno je znati da je vrijedno razmjenjivati iskustva u lokalnom kompostiranju. U vrtlarstvu se kompostiranje gotovo redovito provodi. Za sada nema točne procjene koja je količina biorazgradivog komunalnog otpada smanjena vrtnim/kućnim kompostiranjem. Postoje procjene da je načelno moguće smanjenje količine komunalnog biootpada i do 10%. Procjenjuje se da je u RH učinak lokalnog kompostiranja nekoliko puta manji. Vrtno kompostiranje najčešće se provodi na dijelu vrta koji je u sjeni. Površina za kompostiranje jednostavno je ograđena i prilagođena lokalnim uvjetima. Najčešće se ograda kompostera izrađuje iz drveta ili cigle. Takozvani plastični brzi vrtni komposteri se koriste naročito u malim vrtovima i travnjacima.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

Zagreb 2018. - besplatna podjela takozvanih brzih vrtnih kompostera kućanstvima s okućnicom (Čistoća Zagreb), dvadeset godina nakon prve podjele

renja biološki razgradivim otpadom. Između ostalog, projekti kompostiranja značajno pridonose cilju smanjivanja otpadne hrane. EU je upravo među prioritetne aktivnosti ubrojila i smanjivanje bacanja hrane u otpad (U RH godišnje otpad sadrži i do 380.000 tona hrane!). - MJERA RECIKLIRANJA BIOOTPADA je također važan cilj, koji jamči proizvodnju kvalitetnog komposta (klasa I, namijenjen korištenju u ekološkoj poljoprivredi). Stanovništvo ispravnim odvojenim sakupljanjem biootpada stvara uvjete za proizvodnju kvalitetnog komposta i njegovu lokalnu primjenu. Iz tog razloga kompostiranje se naziva i interno recikliranje. Lokalno proizvedeni kompost se lokalno koristi i najčešće ne ovisi o stanju na svjetskom tržištu sekundarnih sirovina. - MJERA BIOLOŠKE OBRADE, aerobna biološka obrada vrlo često se koristi za prosušivanje otpada. Također, neke štetne otpadne tvari se mogu uspješno razgraditi, odnosno inertizirati biološkom obradom. • Kompostiranje je jednostavna tehnika Kompostiranje biorazgradivih frakcija otpada započinje i traje dok ima zraka. Principijelno treba u biomasi samo osigurati protok zraka. Motivirani čovjek vrlo brzo može naučiti kako provoditi kompostiranje. Osobito je lagano u praksi provoditi vrtno odnosno kućno kompostiranje. U praksi se komunalna kompostišta najčešće izvode s otvorenim trokutastim hrapama (manje kompostane) i trapezoidnim hrapama (veće kompostane). Prevrtanje hrpa se provodi utovarivačem (manje kompostane), prevrtačem priključenim na traktor (srednje kompostane) i posebnim samohodnim strojem prevrtačem – komposterom (velike kompostane. Za kompostišta u naseljima koriste se zatvorene građevine s jednom hrpom (npr. kontejneri Thöni u Zagrebu). U zatvorenim kompostanama prevrtanje se provodi prevrtačem ugrađenim na mostu postavljenom na šine.

DEKLARACIJA KOMPOSTA PROIZVEDENOG IZ ODVOJENO SAKUPLJENOG BIOOTPADA NA PODRUČJU SAKUPLJANJA TVRTKE PREKOM PRELOG DEKLARACIJA PROIZVODA: KOMPOST KLASE I PROIZVEDENO OD: biorazgradivog otpada (drobljeno granje, božićna drvca, trava, lišće, ostaci cvijeća, biorazgradivi otpad iz domaćinstava, biorazgradivi otpad iz trgovina i industrije) ŠARŽA 1 – Humus 17,81%, pH Vrijednost 8,34 Fizikalno-kemijski parametri, metali, mikrobiološki parametri: ispitani su u skladu s Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada Rezultati ispitivanja: PAH: 3,044 (MKD: 6,0), PCB: 0,03 (MKD: 1,0), Bakar, Cink, Kadmij, Krom, Nikal, Olovo, Živa zadvoljavaju Klasu komposta I, Mikrobiološki parametri sukladni pravilniku ISPITIVANJE IZVRŠIO: BIO INSTITUT d.o.o. Čakovec, Izvještaj broj 0/1525/15 od 29.10.2015. KOMPOST KLASE I - namijenjen je korištenju u ekološkoj proizvodnji i korištenju u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje sastav gnojiva i poboljšivača tla PROIZVEO: GKP RE-KOM d.o.o. Prelog VELIČINA PAKIRANJA: 50 litara / 30 vreća na paleti DATUM PAKIRANJA: prosinac 2015. godine

TEHNIKE KOMPOSTIRANJA U HRPAMA Za proces aerobne biološke razgradnje je nužno osigurati stalni tok zraka kroz sve dijelove kompostne hrpe. Redovitim miješanjem, nakon početnog usitnjavanja i ručnim ili strojnim prevrtanjem hrpa jamči se dotok zraka (može biti i umjetno pojačan dotok zraka). Širenje zraka ovisi o nizu lokalnih faktora, a najvažniji su: vrsta biootpada, sadržaj vlage, količina i usitnjenost strukturnih materijala (npr. drva) itd. Trajanje kompostiranja ovisi o lokalnim uvjetima i vrsti otpada, a može trajati 3 do 10 mjeseci. Optimalna količina zraka/kisika u hrpi je 15 do 18% volumena (kada je manje od 10% umiru aerobni, a razvijaju se anaerobni mikroorganizmi – neugodni mirisi). Prevelika količina vode (>70%) zaustavlja protok zraka, bez dovoljno vlage (<20%) proces kompostiranja. Optimalna količina vode u hrpi je od 40 do 60%. Vrlo je važno u hrpi održavati pH vrijednost između 6,0 i 9,0. Početno u hrpi treba nastojati održati omjer C:N između 25:1 i 35:1. Niži omjer uzrokuje gubitak dušika. Inače, tijekom kompostiranja se smanjuje omjer C:N

Prevrtanje otvorenih hrpa u srednje velikim kompostanama najčešće se provodi traktorskim prevrtačima, a u velikim zatvorenim kompostanama mosnim prevrtačem koji se kreće po šinama

Okvirni tehnički podaci za komunalne kompostane: Kapacitet: ulaz 6.000 do 35.000 tona godišnje (okvirno 400 kg/m3) Površina: od 0,35 do 1,20 tona godišnje/m2 Broj radnika: 3 do 6 Strojevi: utovarivač, stroj za usitnjavanje zelenog otpada, prevrtač ili komposter, rotaciono/bubanj sito (često se koriste mobilni strojevi, koji se koriste na više lokacija)

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

K mp Ko mpossti mpos tira ranj ra njee nj pokazao kao izvrstan oplemenjivač tla. Prinosi žitarica i povrća bili su veći za 7 do 10%. Korištenje komposta jamči ne samo kvalitetnu već i veću proizvodnju hrane, te smanjenje emisije stakleničkih plinova.

1,8 m

STRUČNO

Amax : 2,9 m2

3,2 m

3,8 m

1,8 m

0,8 m

Amax : 4,3 m2

4,2 m

Amax : 5,6 m2

2,2 m

0,6 m

4,5 m

5,1 m

Amax : 7,8 m2

2,2 m

1,6 m

5,5 m

5,6 m

Dimenzije i oblik kompostnih hrpi (ovisino od stroja za prevrtanje)

• Kompostiranje je bolje od sortiranja Kompostiranje je načelno povoljnije od recikliranja metala, papira, stakla, itd... Ostale vrste odvojeno prikupljene i sortirane iskoristive frakcije komunalnog otpada mogu se reciklirati, tek ako i kada se plasiraju na tržište sekundarnih sirovina. Tržišne cijene sekundarnih sirovina u RH pod izravnim su utjecajem europskih i svjetskih cijena. Pored toga, odvojeno prikupljeni otpad još nije sekundarna sirovina, a recikliranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada osiguravaju poglavito privatne tvrtke. • Kompostiranje smanjuje "turizam biootpada" Za Hrvatsku to je naročito vrijedna prednost. U RH vrlo su velike prometne udaljenosti. Primjerice, s jadranskih otoka i Dubrovnika je složeno i skupo otpadni papir odvesti do Zagreba, Belišća ili u druge zemlje. Kompostiranje osigurava da se za najveće količine otpada lokalno reciklira biootpad i spriječi nepotreban prijevoz. • Sinergijska veza bioplinskog postrojenja i kompostišta Biorazgradive frakcije čine više od pedeset posto količine komunalnog otpada. Bioplinska postrojenja i kompostane nisu konkurencija, već su to projekti koji se međusobno dopunjuju. Suvremena iskustva pokazuju da je, poglavito u naseljima, moguće ostvariti nadopunjavanje anaerobnih postrojenja (bioplinskih) i kompostiranja. Bioplinska postrojenja mogu energijski iskoristiti ne samo kuhinjski već i MKO. Takozvana urbana bioplinska postrojenja (npr. Agroproteinka Sesvetski Kraljevec) energijski oporabljuju i ostatke hrane. Odvojeno prikupljeni zeleni otpad uvijek je optimalno kompostirati i lokalno iskoristiti. • Kompostiranje je i biološka (organska, ekološka) poljoprivreda, Iskustva grada Beča pokazuju da kompostiranje otpada, nije samo mjera gospodarenja otpadom, već vrlo važan čimbenik razvitka biološkog kružnog toka tvari u proizvodnji hrane, što je još i važnije. U posebnoj brošuri MA 48 navodi važnost kompostiranja za zaštitu tla i podzemnih voda, te vrlo pozitivan doprinos zaštiti klime. MA 48 Wien ističe da u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, biološka poljoprivreda korištenjem komposta po hektaru smanjuje emisiju stakleničkih plinova godišnje za do 3,4 tone CO2 ekvivalenta. Vrlo su slična iskustva i drugih metropola iz razvijenih europskih zemalja. Kvalitetan kompost se nakon četrnaest oglednih godina korištenja u Beču

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

4.2.2. Nedostaci kompostiranja Mnogi eko entuzijasti u javnosti redovito ističu samo prednosti kompostiranja. Međutim, u praksi mnogi projekti kompostiranja otpada doživljavaju vrlo ozbiljne probleme i to ne samo u RH. Kompostiranje treba provoditi čim bliže mjestu nastanka otpada. Ipak, zbog nedovoljnog znanja mnogi projekti kompostiranja u RH nisu uspjeli. Za provedbu projekta kompostiranja otpada uvijek je nužno dobro poznavati i nedostatke kompostiranja. Glavni nedostaci provedbe projekta kompostiranja su: • Neodgovoran i kvazi stručan pristup Kompostiranje je jednostavna tehnologija, ali u provedbi zahtijeva odgovornost. Stručan pristup nužan je naročito u naseljenim sredinama. Projekt kompostiranja treba vrlo pažljivo osmisliti i na vrijeme započeti mjere edukacije i komunikacije s javnošću. Kompostiranje komunalnog otpada se temelji na aktivnom uključivanju pučanstva. Sasvim sigurno projekt kompostane otpada u općini i gradu neće uspjeti bez podrške građana. Dosadašnja iskustva u RH pokazuju da se često u provedbi kompostiranja zanemaruje stručnost. • Proizvedeni "kompost" može biti niske ili nikakve kvalitete Neuvažavanje cjelovitog pristupa također će dovesti do neuspjeha projekta kompostiranja. Glavni nedostatak je kada kompostiranje ne proizvodi "kompost" odnosno ostatak kompostiranja ne zadovoljava strogo propisane granične vrijednosti za: - sadržaj toksičnih (teških) metala, - sadržaj toksičnih organskih tvari (PCB, PCDD, PCDF, PAU), - sadržaj zaraznih čimbenika i sjemenki klijabilnih biljaka. Kada ostatak kompostiranja prekoračuje granične vrijednost za štetne tvari vrlo je otežano kompost tržišno plasirati. Često se gotov kompost konfekcionira i oplemenjuje, ali ako su koncentracije previsoke čak i za klasu III., korištenje komposta izvan odlagališta može biti upitno(3). Poseban problem je što se kakvoća komposta nadzire uzimanjem uzorka. Hrvatski propisi točno određuju proceduru nadziranja kakvoće komposta(3). Međutim, to je u osnovi samo nadzor uzorka. Nema mogućnosti nadziranja cijele količine gotovog komposta, te treba prvenstveno inzistirati na nadzoru kakvoće biootpada koji ulazi u proces kompostiranja.

NAMJENE KORIŠTENJA POJEDINE KLASE KOMPOSTA Dopuštene namjene korištenja otpada koji je nastao oporabom (3) (1) Kompost klase I. namijenjen je ekološkoj proizvodnji na način propisan posebnim propisom koji uređuje ekološku proizvodnju i korištenje u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje sadržaj gnojiva i poboljšivača tla. (2) Kompost klase II. namijenjen je korištenju u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje sadržaj gnojiva i poboljšivača tla. (3) Kompost klase III. namijenjen je korištenju na tlu koje se ne koristi za proizvodnju hrane, na šumskom odnosno parkovnom zemljištu, za potrebe uređenja odnosno rekultivacije zemljišta i za izradu završnog rekultivacijskog sloja odlagališta.

DVIJE GLAVNE VRSTE BAKTERIJSKIH MIKROBNIH TOKSINA (OTROVA) Endotoksini (toksičnu aktivnost LPS-a tj. lippopolysaccharida otkrili su Richard Friedrich i Johannes Pfeiffer i nazvali su je "endotoksin“) su pirogeni termostabilni toksini vezani uz vanjsku membranu nekih gram-negativnih bakterija (npr. brucella, neisseris i vobro vrste), manje su snažni i manje specifični nego egzotoksini. U velikim količinama uzrokuju hemoragični šok i tešku dijareju; manje količine uzrokuju groznicu, promjenu otpornosti na bakterijsku infekciju. Egzotoksini su kemijske supstance koje se izlučuju izvan stanica mikroorganizama (bakterije, gljive, alge i protozoe). Jako su toksični, ali vrlo su termolabilni i razgrađuju se na temperaturama višim od 60 oC. Svi egzotoksini su odlični antigeni pa u organizmu ljudi i životinja potiču stvaranje antitijela. Koriste se i kao cjepiva. Zanimljivo je da na povećanoj temperaturi gube toksičnost, ali zadržavaju antigenost. Endotoksini ugrožavaju i egzotoksine.

• Opasnosti tijekom procesa kompostiranja: - emisije neugodnih mirisa, u praksi te plinovite emisije (merkaptani, H2S) iz procesa kompostiranja su najčešći problemi za stanovništvo koje živi u susjedstvu kompostana. Odabir lokacije kompostane je važan čimbenik projektiranja građevine kompostane. Nadzor i vođenje procesa kompostiranja su čimbenici koji mogu smanjiti emisije neugodnih mirisa. Kada se građevina za kompostiranje nalazi u naseljenom području projektant treba razmisliti o izvedbi zatvorene kompostane.

- emisija otpadnih voda, otpadne vode s površine za kompostiranje treba sakupljati i akumulirati. Ovisno od vremenskih uvjeta, akumulirana otpadna voda je najčešće bogata aktivnim mikroorganizmima te ju je optimalno vratiti u kompostne hrpe. Eventualni višak otpadnih voda, primjerice tijekom sezone kiša, treba odvoditi u sustav odvodnje i zatim do uređaja za pročišćavanje. - izravna ugroza zdravlja zaposlenika, tijekom postupanja s biootpadom nastaju toksične plinovite emisije, koje mogu ugroziti zdravlje zaposlenika i to naročito kod biološke obrade u zatvorenim prostorima (halama, tunelima, kontejnerima i sl.). Toksične emisije poglavito su povezane s mikrobiološkim razgradnjom i to u svim fazama postupanja s biootpadom (sakupljanje, skladištenje, prijevoz, obrada). Povećane koncentracije mikrobnih toksina mogu ugroziti zaposlenike u zatvorenim postrojenjima za biološku obradu. Procjena potencijalnog rizika se temelji na sadržaju endotoksina. Studija BIO-MED2(8) je pokazala da kod koncentracije endotoksina do 7 mg/m3 , uobičajenim kliničkim ispitivanjima, nije detektiran utjecaj na zdravlje ljudi. Toksične emisije su manje opasne kod kompostiranja na otvorenim ili kod natkrivenih površina za kompostiranje.

4.3. Teoretske i praktične osnove kompostiranja (voda, zrak, hrana, štetne tvari, temperatura, ubrzivači) Kompostiranje je brzo provediv jedinstveni postupak internog recikliranja, koji naročito malim komunalnim tvrtkama jamči kružno gospodarenje otpadom. Proizvedeni kompost učinkovito se koristi na lokalnoj razini. Osnova kompostiranja je razgradnja lagano biorazgradivih tvari aerobnim mikroorganizmima (bakterije, gljive, virusi, alge, praživotinje). U prirodi, sve dok u biomasi ima zraka postupno se razvijaju aerobni mikroorganizmi. Čim nestaje zraka ugibaju i postupno počinje razvoj anerobnih mikroorganizama. Ka-

KOMPOST KLASE I namijenjen je korištenju u ekološkoj proizvodnji i poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje gnojivo i poboljšivače tla

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

STRUČNO

K mp Ko mpossti mpos tira ranj ra njee nj Ovisno o lokalnim vremenskim uvjetima optimalno je u kompostnoj hrpi održavati vlažnost od 40 do 70%, a optimalna vlažnost je oko 60% (provjera vlažnosti takozvanim "šaka testom"). Kod kompostiranja u zatvorenim prostorima (hala, tunel, kontejner) lakše je održavati vlažnost kompostne hrpe. Kada je kompostna hrpa na otvorenom, prevelika količina vode (npr. tijekom oborina) može se smanjiti prevrtanjem i odvodnjom viška vode s kompostne površine. Kada je premalo vode, hrpa se jednostavno može poprskati (najbolje akumuliranom vodom). Vrlo je učinkovito ovlaživanje provesti tijekom prevrtanja posebnim strojem – prevrtačem.

OMJER C/N ZA POJEDINE VRSTA BIOOTPADA

Potrebno je stalno nadzirati vlažnost kompostne mase, što se uspješno može obaviti i tzv. "šaka testom"

kvoća i trajanje kompostiranja izravno ovisi o vrsti biootpada i o uvjetima za život aerobnih mikroorganizama. Na lokalnoj razini je najlakše održavati optimalne uvjete opstanka aerobnih mikroorganizama. Tijekom procesa kompostiranja, razgradnju osiguravaju aerobni mikroorganizmi - mikro svijet (praživotinje, bakterije, virusi) i makro svijet (gljive, plijesni, kornjaši, gujavice, stonoge). Proces kompostiranja, ovisno od lokalnih uvjeta, sadrži dijelom i obradu gujavicama. U svakom slučaju temeljni uvjeti za održavanje i razvitak procesa kompostiranja odgovaraju uvjetima opstanka živog svijeta: voda, zrak, hrana, štetni uvjeti, temperatura. • voda – potrebno je stalno nadzirati vlažnost kompostne mase, primjerice "šaka testom": - ako nestane vode živi svijet umire i proces zastaje te dolazi do mumifikacije, - ako je previše vode kroz kompostnu masu teško prolazi zrak i aerobni mikroorganizmi ugibaju.

a) biootpad bogat ugljikom (C) ..........................................C/N drvo i piljevina.................................................................. 500:1 papiri .......................................................................................170:1 kora drveta .......................................................................... 120:1 lišće .......................................................................................... 60:1 b) biootpad bogat dušikom (N) konjski stajnjak ................................................................... 25:1 goveđi stajnjak .................................................................... 20:1 otkos trave .............................................................................19:1 digestirani otpadni mulj ..................................................16:1 otpadna hrana ......................................................................15:1

• zrak - kompostiranje se temelji na održavanju aerobnih uvjeta u svim dijelovima kompostne hrpe. To znači da treba osigurati stalni protok zraka (prozračivanje, tj. aeriranje čitave hrpe. Potrebno je krupne (drvenaste) komade usitniti, a zamuljenu biomasu (npr. otpadno voće, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda) prorahliti umješavanjem strukturnih komadića. Zbog toga, nakon ulaza u kompostanu, a prije formiranja kompostne hrpe, biootpad je nužno mehanički pripremiti: - početnim usitnjavanjem drvenih komada (isključivo koristiti netretirano otpadno drvo), - umješavanjem različitih ulaznih vrsta biootpada, - odavanjem strukturnih materijala (npr. drvene sječke) u muljeviti biootpad (ostatke povrća i sl.), - dodatnim miješanjem i povremenim prevrtanjem kompostne hrpe, - upuhivanjem zraka kroz dno kompostne hrpe (npr. kompostana Prudinec). Za stabilnu aerobnu biološku razgradnju je nužan kisik (0,1 mg kisika po gramu biorazgradljive mase(8) ). Provedena istraživanja su pokazala da upuhivanje čistog kisika ubrzava proces kompostiranja. Međutim, u praksi kompostiranje komunalnog otpada provodi se gotovo redovito prozračivanjem kompostnih hrpa. • hrana - bez hrane je nemoguć razvitak mikroorganizama; teoretski to znači da u kompostnoj masi treba održavati omjer ugljika i dušika (C:N) oko 25:1 (okvirno i do 35:1); a praktično to znači osmišljeno umješavati biootpad bogat ugljikom (C) s biootpadom bogatim dušikom (N). Prevrtanjem se kompostna hrpa aerira (prozračuje) i dodatno miješa.

Kompostder Tehnix - stroj za prevrtanje kompostne hrpe uz mogućnost ovlaživanja i umješavanja biološkog sredstva za ubrzavanje procesa kompostiranja, kapaciteta obrade 100 m3/h

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

• štetni uvjeti za život (denaturiranje proteina) - teški metali, organski otrovi, jake lužine i jake kiseline izravno ugrožavaju opstanak života u

TOPLINSKA INAKTIVACIJA PATOGENA I PARAZITA(8) Patogeni/paraziti

Toplinski učinak

61 oC – smrt nastupa unutar 3 minute 61 oC – smrt nastupa unutar 3 minute 55 oC – smrt nastupa unutar 45 minuta 68 oC – smrt nastupa kod 55 oC – većina ugiba unutar jednog sata kod 60 oC – većina ugiba unutar 20 minuta Legionella kod 46 oC – prestaje rast kod 60 oC – nastupa smrt kod 75 oC – ne postoji Legionella Mycobbacterium tuberculasis hominis 66 oC – smrt nastupa unutar 20 minuta 67 oC – trenutna smrt Salmonella typhhosa 46 oC – prestaje rast 55 – 60 oC – smrt nastup unutar 30 minuta Salmonella (ostale) 55 oC – smrt nastupa unutar jednog sata 60 oC – smrt nastupa unutar 20 minuta Taenia saginata 71 oC – smrt nastupa unutar 5 minuta Trichinella spiahs larvae 50 oC – smanjenje infektivnosti nakon jednog sata 62 – 72 oC – nastupa smrt

Brucella abortus Brucella suis Corynebacterium diphtheriae Entamoeba histolytica cysts Escherichia coli

Način preslaganja trokutastih kompostnih hrpa

kompostnoj masi, onemogućavaju razvitak mikroorganizama te dolazi do zastoja kompostiranja. S druge strane, ako se u prikupljenom biootpadu i nalaze povećane koncentracije anorganske štetne tvari (teški metali: kadmij, krom, živa, nikal, olovo, bakar, cink) i organske štetne tvari (poliklorirani bifenili, poliklorirani dibenzodioksini / dibenzofurani i dr.) proizvedeni će kompost biti niže kakvoće (klase), odnosno neće se moći koristiti u poljoprivredi. Hrvatski propisi(3) određuju sadržaj štetnih tvari u kompostu i to ovisno od tri klase (kompost klase I, klase II, klasa III), a istovremeno su propisane dopuštene namjene korištenja za svaku pojedinu klasu. Nešto stariji hrvatski propis(4) određuje uvjete kada se mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koristi u poljoprivredi. Poseban je problem što ta dva propisu nisu potpuno usklađena, te postoji sumnja da se u RH uvozi obrađeni (aerobno biološki) otpadni mulj. Primjerice, jedan hrvatski propis(4) dozvoljava sadržaj kadmija do 5 mg/ kg ST, a drugi propis(3) dozvoljava za kompost klase I do 0,7 mg/kg ST; za klasu II do 1,0 mg/kg ST; za klasu III (korištenje na tlu koje se ne koristi za proizvodnju hrane) do 3,0 mg/kg ST. • temperatura – temperatura je pokazatelj odvijanja procesa kompostiranja, a temperatura je i glavni čimbenik higijenizacije komposta. Već je navedeno da se tijekom aerobnog biološkog postupka oslobađa toplina i dolazi do zagrijavanja kompostne hrpe. Ovisno od lokalnih uvjeta tijekom aerobne mezofilne faze temperatura je između 20 i 40 oC, a tijekom termofilne faze temperatura je od 40 do 70 oC.

Voditelju kompostiranja temperatura je izravni pokazatelj odvijanja procesa kompostiranja. Čim dolazi do smanjivanja temperature to je znak da je ili kompost proizveden (više nema hrane) ili da dolazi do ugroze života mikroorganizama (previše ili premalo vode, sadržaj štetnih tvari); izuzimajući vrtno kompostiranje, obvezno je dnevno nadziranje temperature, svake kompostne šarže, najmanje jednom dnevno(3). Temperatura je vrlo važan pokazatelj takozvane higijenizacije komposta (uklanjanje patogenih mikroorganizama i klijabilnih sjemenki. Mjerenje temperature provodi se dugačkim termometrom, koji prodire do središta kompostne hrpe. Prema hrvatskom propisu(3) potrebno je tijekom kompostiranja u hrpi održavati: - najmanje 14 dana temperaturu do 55 oC ili do 7 dana temperaturu 65 oC, - da temperatura ne prelazi 73 oC. Europske zemlje na sličan način određuju vrijeme održavanja i visinu temperature tijekom procesa kompostiranja: - Nizozemska .......................... 55 oC - Italija ....................................... 55 oC - Danska ................................... 55 oC - Francuska i Belgija ........ 60 oC - Austrija ................................... 65 oC

............ 2 ............ 3 .......... 14 ............ 4 ............ 6

dana dana dana dana dana

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

STRUČNO

K mp Ko mpossti mpos tira ranj ra njee nj

Mobilno bubanj sito Tehnix, može se vrlo lako prilagoditi lokaciji kompostane

• trajanje procesa kompostiranja – vrijeme aerobne biološke obrade biorazgradivog komunalnog otpada ovisi od lokalnih uvjeta. Načelno, prema stručnoj literaturi, trajanje procesa je oko 3 mjeseca(8). Iskustva iz RH pokazuju da kompostiranje zelenog otpada može trajati i do 10 mjeseci (ovisno o vrsti otpada, lokalnim uvjetima i znanju i umijeću voditelja). Povećanje temperature omogućava da razvitak aerobnih organizama i proces kompostiranja traje kraće vrijeme. Međutim, kompostiranje se može provoditi i pri niskim temperaturama (npr. u Norveškoj), ali traje dulje. Redovitim (ali ne prečestim) prevrtanjem kompostna masa se dodatno prozračuje, a time se ujedno izbjegava stvaranje anaerobnih područja, otklanjanju neugodni mirisi i dva do tri puta skraćuje vrijeme kompostiranja. Sastav biootpada također izravno određuje vrijeme kompostiranja. Primjerice, drvo načelno produljuje trajanje kompostiranja. Na kraju procesa takozvani svježi kompost se prosijava (najčešće na 12 ili 20 mm) i krupniji drveni komadi se jednostavno vrate na početak procesa. Povratak komadića drveta koji još nisu dovoljno razgrađeni izravno pomaže razbijanju eventualnih muljevitih zona i prozračivanju mase biootpada. • ubrzivači (starteri) – Ubrzivači su dodaci koji se umješavaju u kompostnu hrpu s ciljem ubrzanja aerobne biološke razgradnje. Na tržištu se nalaze različiti oblici ubrzivača koji mogu biti smjese odabranih bakterija, fermenata i mineralnih tvari. Kod uporabe ubrzivača važno je zahtijevati certifikate, koji jamče da odgovaraju korištenju u organskoj (ekološkoj) poljoprivredi i uvjetima zaštite podzemne vode. Kao ubrzivač kompostiranja komercijalno se nudi enzimska mješavina mikroelemenata, huminskih kiselina i makroelemenata. Ubrzivači pored skraćenja vremena kompostiranja smanjuju (odstranjuju) i emisije neugodnih mirisa(11). U normalnim uvjetima kod središnjeg, a isto tako i kod kućnog (vrtnog), kompostiranja nema boljeg ubrzivača od manje količine svježeg komposta (dodavanje zrelog komposta je puno manje učinkovitije). Umješavanje svježeg komposta u kompostnu masu je ne samo najučinkovitiji već i najjeftiniji načina ubrzanja procesa biološke razgradnje. Uvijek treba uvažiti da je kompostiranje proces ovisan od lokalnih uvjeta i lokalno prilagođenih mikroorganizama.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

U normalnim uvjetima kod središnjeg, a isto tako i kod kućnog (vrtnog), kompostiranja nema boljeg ubrzivača od manje količine svježeg komposta

LITERATURA 1. Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, NN 130/2005. 2. Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/2013.; 73/2017. 3. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada, NN 117/2014. 4. Pravilnik o korištenju mulja iz uređaja pročišćavanja otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi, NN 38/2008. 5. Amlinger F.: „Handbuch der Kompostierung“, Ludwig BoltzmanInstitut für biologischen Landbau und angewandte Ökologie, Wien 1993 6. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2017. – 2022. 7. Izvješće o ranom upozorenju za Hrvatsku o provedbi zakonodavstva EU o otpadu, SWD(2018) 414 final, Bruxelles, 24.9.2018 8. Gareht Evans: „Biowaste and Biological Waste Treatment“, James & James Ltd, London UK, 2001 9. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada, NN 114/2015. 10. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpad, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN 103/2018. 11. Benčević K.: „Biokont – osnove biološke poljoprivrede“, Poslovna zajednica za stočarstvo, Šimrak grafika Zagreb, 1993. 12. Milanović Z.; „Odvojeno sakupljanje i potpuno iskorištavanje biootpada“, MR© , rujan 1997. Zagreb 13. Milanović Z.: „Vodič za kompostiranje – crno zlato iz otpada“, Sustav OHO, siječanj 2003. Zagreb 14. Filipović V.: „Numeričke simulacije pronosa izoproturona pri konvencionalnoj obradi tla uz pomoć komposta dobivenog recikliranjem urbanog bio-otpada“, Hrvatske vode 24(2016), 95, 19-28 15. Goldschmid H., Hauer W:: „“Biotonne“ in der nicht besiedelten innenstadt von Wien“, Waste Magazin 4/97, 43-46 16. - : „EU-Symposium „Compost – Quality Approch in the European Union“ Federal Ministry for the Environment,Youth and Family““, 29 – 30 Oktober 1998. Nastavak u sljedećem broju

PR RIIR ROD DN NII RES ESUR U SI UR

Pitka k vo voda da

Vrijednost pitke vode akon Drugog svjetskog rata kod nas se tek počela razvijati javna vodoopskrba, a pitka voda bila je besplatna ili gotovo besplatna. Ne tako davno, u gradovima su još postojali javni hidranti pitke vode. Međutim, razvitkom javnih mreža vodovoda, onečišćenjem okoliša i ugroze pričuva pitke vode, kao i potrebom razvitka uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, cijena pitke vode sustavno se povećavala. Trenutno mjesečni račun za pitku vodu prosječnog kućanstva u Zagrebu osjetno prelazi iznos od 100 kuna. S druge strane, javljaju se inicijative “besplatna pitka voda za sve”. Prije nekoliko godina u Hrvatskoj, mala tvrtka Freewa je pokrenula projekt (kao hrvatski suvenir) posebne staklene boce s torbicom iz reciklirane plastike, kako bi turisti mogli uzeti pitku vodu iz javnih slavina. To je ipak tek jedna ideja da se smanji korištenje ambalažirane pitke vode. Javna vodoopskrba sasvim sigurno će ostati najsigurniji i najjeftiniji način opskrbe ubranog stanovništva pitkom vodom. Zato je vrijedno upoznati se sa cijenom i potrošnjom pitke vode u drugim zemljama. U Njemačkoj su objavljeni vrlo zanimljivi podaci o gospodarenju vodom (VKU – Njemački savez komunalnih tvrtki, Savezni statistički ured). Godišnja potrošnja pitke vode iznosi 80 m3 po domaćinstvu. Svaki građanin dnevno u prosjeku potroši 121 litru vode. Ali, znakovito je kontinuirano smanjivanje dnevne potrošnje vode po stanovniku: • 1991. god. 144 litre • 1993. god. 134 litre • 1996. god. 130 litara • 2000. god. 129 litara • 2004. god. 126 litara • 2010. god. 121 litra Dnevno (za 121 litru) građanin plati u prosjeku 0,30 eura. Iz toga proizlazi da za pokrivanje svoje dnevne potrošnje treba raditi otprilike 1 minutu i 30 sekundi.

Zanimljivi podaci o gospodarenju vodom koje su objavili Njemački savez komunalnih tvrtki te Savezni statistički ured, ukazuju na trend konstantnog smanjenja potrošnje pitke vode Što se sve može uraditi s 1 m3 pitke vode: zadovoljiti prosječne potrebe jedne osobe kroz 9 dana, strojno oprati rublje 22 puta, 200 puta skuhati špagete, 2.500 puta oprati zube, 4.000 puta popiti po čašu vode, skuhati 5.000 šalica kave. Jedna nosiljka flaširane mineralne vode s 12 boca od 0,75 litara (9 litara) košta oko 5 eura, a za taj novac se može dobiti čak 2.495 litara vode iz slavine odnosno 277 puta više nego kad se kupuje voda u boci! U prosječnoj strukturi cijene vode iz slavine 23,37% ovisi o potrošenoj količini dok se 76,67% odnosi na fiksne troškove. U Tablici 1 je detaljnije razrađena struktura fiksnih i varijabilnih troškova vode iz slavine. • • • • • •

Tablica 1.: Struktura ukupnih troškova vode iz slavine u Njemačkoj STRUKTURA FIKSNIH TROŠKOVA STRUKTURA VARIJABILNIH TROŠKOVA amortizacija osoblje kamate izdaci za koncesije ostali pogonski troškovi ostali porezi i davanja fiksni troškovi energije ostali materijalni troškovi strane usluge

20% 18% 18% 16% 2,50% 1,53% 1,60% 2,00% 3,00%

trošak energije strane usluge gubitak vode ostali pogonski troškovi materijal za pripremu vode osoblje plaćanje vode ostali materijalni troškovi ostali porezi i davanja

6,40% 3,00% 3,00% 2,50% 2,00% 2,00% 2,00% 2,00% 2,00%

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

PROJEKTI

EU projekt aglomeracija Labin-Raša-Rabac

Poboljšanje vodnokomunalne

Labin-Raša-Rabac Tvrtka WYG savjetovanje iz Zagreba, kao vodeći član zajednice ponuditelja sudjeluje u izradi Studije izvodljivosti prema „ETAPI I“ projektnog zadatka za aglomeraciju Labin-Raša-Rabac za sufinanciranje iz EU fondova za naručitelja Vodovod Labin [autori] dr.sc. Domagoj Nakić, mag.ing.aedif., Josip Jozić, mag. ing. aedif.

Maketa posjećenog UPOV-a u Novoj Gorici

rojektom su obuhvaćeni grad Labin te susjedne općine Raša, Kršan, Sveta Nedjelja i Pićan. Odabranom varijantom otpadne vode preliminarnih aglomeracija Labin i Raša pročišćavaju se na zajedničkom UPOV-u na lokaciji TE Vlaška. Projekt ukupnih kapitalnih troškova od oko 45 milijuna eura čine mjere poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture sadržane u sljedećim komponentama: • rekonstrukcije sustava vodoopskrbe (predviđa se rekonstrukcija i sanacija cca 16,5 km postojeće mreže te djelomična ili potpuna rekonstrukcija ukupno 23 objekta na sustavu vodoopskrbe - crpne i hidrostanice, vodospreme, ugradnja optike i sl.) • proširenje, odnosno izgradnja novog sustava odvodnje (predviđa se izgradnja 46,1 km) novih gravitacijskih cjevo-

Prednji spremnik omogućava bočni utovar posuda od 80-360 litara, dok se u stražnji spremnik prazne posude od 80- 1.100 litara

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

Postrojenje za termalno sušenje mulja

voda s 11 crpnih stanica i 9,6 km tlačnih cjevovoda) • rekonstrukcija postojećeg sustava odvodnje (na osnovi rezultata provedene CCTV inspekcije predviđa se sanacija 16,5 km postojećeg sustava odvodnje te rekonstrukcija dodatnih 1,1 km postojećeg sustava prema rezultatima hidrauličkog matematičkog modela zbog promjene koncepcije u odnosu na postojeće stanje; u sklopu ove mjere predviđena je i rekonstrukcija crpnih stanica i nadogradnja havarijskih ispusta) • izgradnja i dogradnja UPOV-a (Rješenje je koncipirano tako da Labin, Raša i Sv. Nedjelja imaju zajednički UPOV na lokaciji nekadašnje termoelektrane Vlaška u općini Raša koji je predviđen s III. stupnjem pročišćavanja i membranskom - MBR tehnologijom te kapacitetom od 20.950 ES). Ovime su zadovoljeni strogi okolišni zahtjevi za ispuštanje efluenta visoke kvalitete u osjetljivo područje Raškog zaljeva. Također se ostavlja mogućnost naknadnog korištenja pročišćene vode kao tehnološke, za zalijevanje parkova i nasada, pranje ulica i sl. U sklopu ovog uređaja predviđeno je i postrojenje za termalno sušenje mulja i peletiranje koje bi služilo i za obradu mulja s preostalih manjih UPOV-a Labinštine, dok je daljnje zbrinjavanje mulja (privremeno ili do eventualnog korištenja peleta) na lokaciji Cere u SV. Nedelji.

UPOV u Novoj Gorici u Sloveniji posjećen s vijećnicima Grada Labina i Općine Raša

Peletirani mulj bit će moguće koristiti kao pogonsko gorivo, za zagrijavanje prostorija i sl. čime će biti moguće ostvariti dodatne ekonomske koristi za nadležno komunalno poduzeće. Pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Rabac predviđeno je na lokaciji Girandella - 12.550 ES, drugi stupanj pročišćavanja. Predviđa se i rekonstrukcija i izmještanje UPOV-a Plomin - 450 ES-a, drugi stupanj pročišćavanja.

Izvedba sustava odvodnje Projektom je dodatno predviđena i nabava opreme za optimalno upravljanje budućim sustavom te svih usluga (nadzor, upravljanje, promocija) koje prate jedan projekt ovakve veličine. Uz stopu EU sufinanciranja od oko 71,7%, od ukupno prihvatljivih troškova, na nacionalnu komponentu otpada nešto manje od 14 milijuna eura, od čega na jedinice lokalne samouprave oko 3,7 milijuna eura. S obzirom na promjenu koncepcije postojećeg sustava odvodnje i nemogućnost redovnog rasterećivanja viška oborinskog dotoka na lokaciji postojećeg kišnog preljeva u Labinu budući da je prijamnik preljevnih količina vodotok Krapanj, povremeno čak i suh kanal, a koji prolazi centralnim dijelom naselja Raša, sa stajališta zaštite zdravlja ljudi i zaštite okolnog okoliša potrebno je cjelokupni obo-

Primjer postrojenja za termalno sušenje mulja

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

PROJEKTI

EU projekt aglomeracija Labin-Raša-Rabac koja će se postepeno propuštati nizvodno, u količinama koje su optimalne za maksimalno iskorištavanje potencijalne energije i njezinu transformaciju u električnu energiju putem turbine unutar same kanalizacijske cijevi. Na ovaj način Naručitelj ima direktan benefit u vidu električne energije koju se planira koristiti prije svega za pogon strojeva na novom UPOVu TE Vlaška, ali u ovisnosti o količini proizvedene električne energije, moguće i drugdje na sustavu. Najpovoljniji tip turbine i detaljni proračuni trebaju se definirati u sklopu izrade detaljne projektne dokumentacije (idejni i glavni projekti).

Peletirani mulj (vijećnici su se prilikom posjeta osobno uvjerili da nije opasan i da ne dolazi do širenja neugodnih mirisa)

Shematski prikaz smještaja predviđenog HE postrojenja u sklopu koncepcije sustava odvodnje u budućem stanju

cca 78 m HE

retencijski bazeni, rešetke za uklanjanje krutog otpada (u skopu postojećeg UPOV-a)

UPOV ispust pročišćene vode

Posebna zanimljivost na projektu je predviđeno HE postrojenje u sklopu sustava odvodnje

rinski dotok pri pojavi mjerodavne oborine zadržati u sustavu do lokacije nizvodno od naselja Raša. Uzimajući u obzir reljefne prilike na terenu, gdje se postojeći UPOV Labin nalazi na oko 196 m n.m., od kuda se novoplanirani cjevovod prema lokaciji novog UPOV-a TE Vlaška strmo spušta do visine od oko 118 m n.m. na uzvodnom dijelu naselja Krapan, moguće je iskoristiti snagu otpadne vode za dobivanje električne energije na hidroenergetskom postrojenju. Dakle, planira se iskoristiti visinsku razliku od oko 78 m tako da se objekti postojećeg UPOV-a rekonstruiraju u zatvorene bazene sa sustavom za pročišćavanje zraka u kojima će se pri pojavi oborinskih događaja privremeno zadržavati veća količina otpadne vode,

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

Očekivani benefit od HE postrojenja Budući da je u ovakvoj koncepciji sustava odvodnje predviđeno hidroenergetsko postrojenje izdvojeno kao neprihvatljiv trošak za EU sufinanciranje, trošak njegove izgradnje u cijelosti snosi naručitelj Vodovod Labin s ciljem smanjenja pogonskih troškova na sustavu odvodnje tijekom čitavog projektnog razdoblja. Očekivani benefit od HE postrojenja, u odnosu na proizvedenu električnu energiju, procijenjen je s iznosom od oko 170.500 kuna godišnje. U sklopu izrade detaljnije projektne dokumentacije razmotrit će se i definirati ključni detalji poput mikrolokacije postrojenja, isplativosti postavljanja jedne ili dviju trubina (zasebno za suhi i oborinski dotok) i

Primjer smještaja turbine unutar zatvorene kanalizacijske cijevi

10,00 9,00 8,00 7,00 6,00 5,00 4,00 3,00 2,00 1,00 0

20 24 20 25 20 26 20 27 20 28 20 29 20 30 20 31 20 32 20 33 20 34 20 35 20 36 20 37 20 38 20 39 20 40 20 41 20 42 20 43 20 44 20 45 20 46 20 47 20 48 20 49

sl. Očekivani benefit od HE postrojenja izračunat je na temelju podataka o prosječnim godišnjim oborinama na području Labinštine te, s prethodno izrađenog hidrauličko-hidrološkog matematičkog modela, preuzetih podataka o slivnim površinama i definiranih dotoka od stanovništva, industrije i infiltracije s prosječnim godišnjim iznosima tijekom projektnog razdoblja na temelju izrađene analize potreba. Pretpostavljena je cijena od 1 HRK/kWh proizvedene električne energije. Financijska analiza u skladu je s metodologijom „Guide to CostBenefit Analysis of Investment Projects Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020“ (EC DG Regio, Prosinac, 2014), kao i relevantnim EU regulativama, s posebnim naglaskom na EU regulative br. 1303/2013 i br. 480/2014. Na temelju izrađene financijske analize definirane su i nove cijene vode pa je tako povećanje varijabilnog dijela cijene vodne usluge (po m3) tijekom projektnog perioda od 30 godina određeno u iznosu od oko 4-9 kn/m3. Pritom najveće povećanje cijene vodne usluge generiraju troškovi povezani s radom novih

VDOOPSKRBA - ukupno

ODVODNJA - ukupno

UPOV - ukupno

UPOV-a, dok se na sustavu vodoopskrbe čak očekuju i značajnije uštede zbog smanjenja broja intervencija na sanaciji kvarova (puknuća) te smanjenja vodnih gubitaka. Priuštivost (dostupnost usluge) kao funkcija ukupno potrošene količine vode, cijena usluga i raspoloživog prihoda, odnosno sposobnost kućanstva da plati ovu uslugu manja je od 3% dohotka kućanstva kroz cijelo projektno razdoblje, kako na razini cijele aglomeracije, tako i za svaku pojedinu jedinicu lokalne samouprave. Stoga se i može zaključiti da je cjelokupno gledano, projekt zamišljen kao održiv, kako s tehničko-tehnološkog i ekološkog, tako i s ekonomskog stajališta.

SVEUKUPNO

Predviđeno povećanje varijabilnog dijela cijene vodne usluge (po m3) zbog implementacije projekta

Projektom se zadovoljavaju strogi okolišni zahtjevi za ispuštanje efluenta visoke kvalitete u osjetljivo područje Raškog zaljeva

Predviđena lokacija novog UPOV-a TE Vlaška

STRUČNA INFORMACIJA

Farid

Farid komunalne nadogradnje za sakupljanje i odvoz otpada Farid Industrie S.p.A. najveća je talijanska grupacija te jedan od vodećih europskih proizvođača specijaliziran u proizvodnji komunalnih nadogradnji za prikupljanje, sabijanje i odvoz otpada

Prednji spremnik omogućava bočni utovar posuda od 80-360 litara, dok se u stražnji spremnik prazne posude od 80- 1.100 litara

proizvodnjom od preko 1.200 jedinica godišnje, modernim proizvodnim pogonima te robotiziranom proizvodnjom elemenata metodom kontinuiranog zavara, Farid garantira sigurnost, ujednačenost te vodotijesnost gotovih proizvoda. Stalnim ulaganjem u znanje i tehnologiju zauzeli su poziciju vodećeg proizvođača komunalnih nadogradnji koji je prisutan gotovo na svim kontinentima. Nastavno na sve veću potrebu i zahtjeve za odvojenim prikupljanjem različitih vrsta otpada, Farid proizvodi nekoliko različitih vrsta višekomornih vozila bilo da se radi o jednodijelnim nadogradnjama ili zasebnim spremnicima. U Hrvatskoj je trenutno najpopularnija izvedba malog dvokomornog vozila ukupne zapremine 8 m3 s dva zasebna spremnika. Prednji, zapremine cca 2,5 m3, omogućava bočni utovar posuda od 80-360 litara bez sabijanja (postoji mogućnost izvedbe sa sabijanjem kroz dodatnu opremu) dok se stražnjim

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

spremnikom od cca 5,5 m3 prazne posude zapremine 80-1.100 litara (1.100 sa zaobljenim poklopcem). Takvo vozilo omogućava prikupljanje dvije različite frakcije otpada ovisno o potrebama jedinice lokalne samouprave, a usput se odlikuje vrhunskim manevarskim sposobnostima te korisnom nosivosti preko 2 tone. Nadogradnja se montira na 7,5 tonska podvozja.

Jednodijelna izvedba sanduka Idući razred predstavlja nadogradnja ukupne zapremine 15 m3 s dva odvojena spremnika unutar jednodijelnog vodotijesnog sanduka. Sanduk je podijeljen u dvije nezavisne komore koje rade potpuno zasebno u omjeru 1:3 i 2:3. Automat je izveden iz jednog dijela te omogućava utovar dvije posude 80-360 litara ili jedne 660-110 litara u veću komoru ili jedne posude zapremine 80-360 litara u manju komoru. Specifičnost nadogradnje je jednodijelna izvedba sanduka koja omogućava 100 postotnu vodotijesnost čime je izrazito pri-

lagođena sakupljanju organskog, odnosno biootpada. Zbog izvedbe automata koji je smješten ispod utovarnog korita, vozilo ima izuzetne manevarske sposobnosti budući da svojom izvedbom omogućava korištenje kratkog međuosovinskog razmaka na 18-tonskim podvozjima. Top model za dvokomorna vozila je model Twintrak koji omogućava utovar ukupno 23 m3 odvojenog otpada u svoje dvije komore. Vozilo je u potpunosti funkcionalno izvedeno kao “2 u 1”, odnosno 2 komunalna vozila u jednom budući da su obje komore također u potpunosti nezavisne u funkcijama i upravljanju. Razlika u odnosu na 15-kubičnu verziju je u tome što ima i stražnja vrata te podijeljeni automat također u omjeru 1:3 i 2:3. Ovu nadogradnju moguće je opremiti i potpuno automatskim podizačem (tipa Terberg) čime se dobiva na brzini i autonomiji skupljanja otpada. Navedene verzije su samo dio standardne ponu-

de tvrtke Gradatin, koja je na konkretne upite klijenata u mogućnosti ponuditi i posebno krojene verzije sukladno svačijim specifičnim zahtjevima i potrebama. Uz neupitne tehničke karakteristike koje omogućava vrhunski proizvod, veliku prednost predstavlja i Gradatinova servisna i postprodajna služba koja je u mogućnosti riješiti svaki zahtjev klijenta vezan uz komunalna vozila. Uz osiguran mobilni servis te servisne centre u Našicama i Sesvetama omogućena je vrhunska usluga za bilo koje od komunalnih vozila. Dodatne informacije dostupne su kod tvrtke Gradatin (www.gradatin.hr).

Iveco Daily s Farid nadogradnjom, model MK1, s prednjim spremnikom kapaciteta 10m3

U Hrvatskoj je trenutno najpopularnija izvedba malog dvokomornog vozila ukupne zapremine 8 m3 s dva zasebna spremnika

Model Twintrak omogućava utovar ukupno 23 m3 odvojenog otpada u svoje dvije komore

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

S RU ST RUČN ČNA A INFORM MA AC CIJ IJA

Komp Ko mpteech mp h

Hurrifex separator Pretvaranje otpada u sekundarnu sirovinu osnova je zbrinjavanja otpada, ali nekad je to lakše reći nego učiniti. Efikasnost je često ograničena neadekvatnom tehnologijom koja obradu čini skupom. Upravo zato Komptech razvija tehnološki napredna rješenja za industriju zbrinjavanja otpada omptechova misija je inovacija u području obrade otpada. Odličan primjer inovativne tehnologije je Stonefex, sito koje služi izdvajanju kamenja iz biomase. Stonefex to radi korištenjem razlike u otporu zraka koju pruža kamena frakcija u odnosu na biomasu te prepoznavanjem različite gustoće materijala. Tehnologija koju Stonefex koristi čini ga najboljim sitom u njegovoj domeni.

Kombinacija razdvajanja kamena i prosijavanja puhanjem Komptechovi kupci uglavnom moraju razdvajati kontaminat male mase i kamenje od biomase i pitali su može li se razviti stroj koji obje stvari radi jednako dobro. Komptech je razvio stroj koji kombinira funkcionalnosti Stonefexa i HurrikanS zračnog sita - nazvao ga je Hurrifex.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

Hurrifex razdvaja kamenje i kontaminate male mase s efikasnošću od 95%

Jednostavan pristup svim ključnim komponentama olakšava servisiranje

Hurrifex razdvaja kamenje i kontaminate male mase s efikasnošću od 95%. Prednosti ovog stroja su očite - potreban je samo jedan stroj za dva procesa razdvajanja. Kupac time štedi prostor, vrijeme, energiju, transportne troškove i smanjuje količinu posla vezanu uz premještanje i manipuliranje otpadom kojeg treba obraditi.

Svestranost stroja Hurrifex izdvaja kamenje i tanki najlon od biomase, ali razdvaja i drvo od kamenja. Koju god frakciju korisnik želi dobiti kao krajnji rezultat, Hurrifex će je isporučiti. Hurrifex može obraditi i prosijane ostatke iz komposta. Dio se može vratiti u kompost, ali iz takvih ostataka se može dobiti frakcija za biogorivo. Hurrifex je posebno efikasan u obradi građevinskog otpada pri čemu odvaja drvo i ostale frakcije male mase od mineralnih frakcija. Svaki od tih materijala može se obraditi kao sekundarna sirovina.

Odlične performanse, jednostavan rad Materijal za obradu prije ulaska u Hurrifex prolazi kroz sito jer je stroj dizajniran za obradu granulata od 10 do 150 mm i

da bi održao visok postotak pouzdanosti razdvajanja potrebno je sito koje ograničava granulat te kontinuirano hranjenje stroja materijalom. Ovisno o materijalu koji se obrađuje i ciljanoj čistoći separacije, stroj može dostići količinu obrade materijala veću od 60 kubičnih metara u jednom satu rada. Usisni ventilatori imaju jednostavno promjenjiv protok zraka i služe izvlačenju laganih materijala, prvenstveno najlona. Kamenje se izdvaja u stranu trakom s valovitim rubom dok se laki materijali ispuhuju u spremnike.

Ekološki aspekt Hurrifexa Hurrifex je dizajniran da ponudi maksimum usluge za minimalnu potrošnju energije. Sve komponente Hurrifexa pokreće električna energija. Ventilatori pružaju minimalni otpor zraka pa cijeli stroj može raditi na standardnim priključcima za električnu energiju. Dizel generator je opcija pri kupnji za kupce koji planiraju raditi obradu van dometa električne mreže.

Visoko kvalitetna izrada Hurrifex je stroj koji kombinira funkcionalnosti Stonefexa i HurrikanS zračnog sita LAGANE FRAKCIJE PROČIŠĆENE FRAKCIJE

ULAZ

KAMENJE

Jednostavno održavanje stroja jedan je od glavnih inženjerskih zahtjeva pri dizajniranju Komptechovih strojeva pa tako i Hurrifexa. Vanjska oplata funkcionira kao vrata pa je pristup svim kritičnim dijelovima stroja iznimno jednostavan. Ventilatorima se prilazi s platforme za održavanje i mogu se pomaknuti u položaj za servisiranje. Iznutra, osnovu Hurrifexa čini čelična konstrukcija otporna na torzijsko uvijanje. Hurrifex kao i svi drugi Komptechovi strojevi ima odličnu servisnu podršku koja će svojim kupcima biti spremna dati i koji savjet o što efikasnijem korištenju stroja. Dodatne informacije o Hurrifexu, kao i ostalim Komptech strojevima dostupne su kod ovlaštenog zastupnika, tvrtke Teknoxgroup Hrvatska (www.teknoxgroup.com).

Hurrifex se lako i uz minimalne transportne troškove premješta s jedne lokacije na drugu

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

STTRU S RUČ ČN NA INFORMACIJA

Timan obavljanje raznih zadataka bez potrebe za ručnim upravljanjem. Brend Timan povezuje se s visokom kvalitetom, višenamjenskom uporabom i strojevima na koje se možemo osloniti. Kod proizvodnje koriste se kvalitetni materijali, procesi i rješenja koja osiguravaju dugovječne proizvode koji će podnijeti svakodnevno korištenje u teškim radnim uvjetima. Obje linije, Tool-Trac i Timan 3400 čine svestrani i robusni strojevi opremljeni širokom paletom priključaka za korištenje tijekom cijele godine, što ih čini dobrim ulaganjem.

Timan 3400 – robusni višenamjenski radnik

Timan – stroj za sva godišnja doba Dostupni su priključci poput čistilice, četke za snijeg, ralice i posipača, rotacione kosilice i malčera... odnosno sve što je potrebno za cijelogodišnje održavanje okoliša iman, danski proizvođač strojeva za održavanje zelenih površina, čišćenje prometnica i zimsku službu, brzo je rastuća kompanija koja se širi na području Europe, a u Hrvatskoj, stojevi tog proizvođača dostupni su kod poduzeća O-K-Teh iz Zagreba. U toj danskoj tvornici proizvode se multifunkcionalni strojevi za koje su dostupni mnogi priključci, u linijama Tool-Track i Timan 3400, te kosilica tip RC750 ali i vrlo zanimljiv daljinski upravljan nosač priključaka koji se može koristiti za

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

Timan 3400 radi s niskom razinom buke i ima udobnu kabinu koja osigurava ugodan rad djelatniku. To je stroj s velikim brojem priključaka što ga čini upotrebljivim tijekom cijele godine, s efikasnim usisnim i sustavom za čišćenje, kosilicom i zimskom službom, služi za održavanje svih vanjskih površina. Izmjena priključaka je vrlo brza i nema potrebe za dodatnim alatom, izvodi se pomoću sustava zaključavanja na nosaču priključaka dok se priključcima upravlja pomoću joysticka iz kabine. Za Timan 3400 dostupni su priključci kojima će se obavljati održavanje vanjskih površina tijekom cijele godine, za sve radove potreban je samo jedan, snažan i efikasan, stroj. Ovaj je stroj dizajniran kao ergonomično radno mjesto s prostranom kabinom i velikim prozorima za dobar pogled na radno okruženje te udobnim sjedalom. Svim se funkcijama upravlja jednostavno putem joysticka koji je smješten na kontrolnoj ploči naslona za ruku. Razina buke pri radu stroja iznosi samo 68 dB u kabini, što čini rad još ugodnijim i minimalizira zagađenje bukom u okolini rada. Tako niska razina buke postignuta je gumenim ovješenjem hidromotora u kotačima, zaštitom od buke cijelog stroja i Kubota motorom koji ima smanjenu proizvodnju buke. Kod razvoja Timana 3400 nastojalo se minimalizirati vibracije, kabina i kotači su neovisno ovješeni, pa i na neravnim terenima nema neugodnih udara, a kruti zglob u centru stroja sprječava gibanje lijevo-desno. Timan ima potpuno hidraulički prijenos i PTO pa ima mali broj potrošnih dijelova i zahtjeva minimalno održavanje a opremljen je velikim hladnjakom te dizajniran tako da omogućava lak pristup dijelovima stroja koji zahtjevaju svakodnevni pregled ili održavanje.

lazak ispod klupa i grmova. Kosilica ima stražnje izbacivanje trave koje omogućava ravnomjeran raspored pa pokošeno područje ostaje uredno, a noževi omogućavaju košnju vlažne ili vrlo visoke trave s jednako dobrim rezultatima. Hidraulična crijeva su podesiva a visina noževa se može namjestiti prema potrebi. Čišćenje je vrlo jednostavno podizanjem poklopca noža.

Rotaciona kosilica sa spremnikom Rotaciona kosilica može kositi vrlo blizu drveća i biljaka a opremljena je s tri noža smještena tako da osiguraju visoku kvalitetu rezanja. S opcijom spremnika za travu i lišće, nakon košenja ostaje uredna površina bez raznošenja ostataka trave po stazama. Usisno crijevo smješteno je ispod kabine

Čistilica s niskom razinom buke Snažna čistilica može se koristiti za čišćenje straza, nogostupa, parkirališta, uskih ali i velikih površina. Razina buke je vrlo niska pa je rad omogućen i u naseljenim područjima tijekom noći. Čistilica ima izravan usis bez centralne četke ili ostalih uobičajeno potrošnih dijelova, usisno crijevo smješteno je ispod kabine, što osigurava optimalne performanse budući je to najkraći put do spremnika. Kutija usisa dobro je zaštićena pa je rizik od oštećenja sveden na minimum i prilagođava se površini neovisno o četkama. Kako bi se povećao kapacitet čišćenja, kamera se može smjestiti iza usisa te se brzina prilagodila stvarnim potrebama. Uz pogodne uvjete brzina čišćenja može biti 8 do 10 km/h.

Hidraulična lopata širine 1100 mm Hidraulična lopata alat je koji se može koristiti, primjerice, na grobljima, za poravnanje i posipanje pješačkih područja a sa širinom od 1100 mm i dužinom od 3070 mm zamijenjuje inače težak fizički rad.

Kosilica za zahtjevne terene Timan 3400 koristi se i sa snažnom kosilicom širine 1350 mm, dizajniranom srcoliko kako bi se omogućio pristup drveću, sadnicama ili drugim preprekama a svojim oblikom dopušta pro-

Zimska služba Ralica za snijeg je efikasan alat koji može očistiti i velike količine snijega. Hidraulično je podesiva što omogućava vozaču da kontrolira u kojem smjeru će gurati snijeg. Četka za snijeg ostavlja iza sebe čiste nogostupe, staze i prolaze a još jedan efikasan, hidraulički upravljan, alat je i plug za snijeg, uz ostalu opremu za zimsku službu poput dvije vrste posipača za sol i pijesak, ovisno o potrebama korisnika i veličini površine koju se želi posipati.

Tool-Trac nosač priključaka Tool-Trac je dizajniran za različite upotrebe te je jedini multifunkcionalni stroj na tržištu s prednjim utovarivačem, radi čega se može koristiti i kao utovarivač i kao multifunkcionalno vozilo s izmijenjivim priključcima. Robusna lopata utovarivača iskoristiva je u raznim primjenama i dolazi u tri veličine. Na lopatu se može priključiti i ruka koja drži teret te omogućava lakše prevoženje. To znači da mnogo različitih zadataka može biti obavljeno sa samo jednim strojem, košnja, kopanje i sadnja, čišćenje snijega, uništavanje korova. S Tool-Tracom može se popeti na nogostupe, gdje veći strojevi ne mogu pristupiti a dostupni su priključci poput četke za snijeg, hidraulične čistilice, palenog viličara u dvije dužine vilica, lopate i ruke za lopatu, četke za snijeg, ralice i posipača, rotacione kosilice i malčera, odnosno sve potrebno za cijelogodišnje održavanje okoliša. Više informacija o Timan strojevima dostupno je u tvrtki O-K-Teh iz Zagreba. (www.o-k-teh.hr)

Razina buke pri radu stroja iznosi samo 69 dB u kabini

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

STRUČNA INFORMACIJA

IRIDE

Učinkovito prikupljanje otpada od vrata do vrata s nadogradnjama IRIDE Visoka razina kvalitete nadogradnji Iride rezultat je dugogodišnjeg razvoja i kontinuiranog usavršavanja što se ne može postići preko noći. Komunalne tvrtke koje imaju nadogradnje Iride to znaju iz vlastitog iskustva.

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

akon o održivom gospodarenju otpadom zahtijeva racionalno i učinkovito prikupljanje komunalnog i reciklažnog otpada, što se dodatno potiče nabavkom spremnika za odvojeno prikupljanje otpada sufinanciranom bespovratnim sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Isporuka 1.230.695 spremnika za 407 jedinica lokalne samouprave omogućit će građanima kvalitetno razvrstavanje otpada na kućnom pragu, ali i obvezati komunalne tvrtke na učinkovito odvojeno prikupljanje otpada od vrata do vrata. Komunalne nadogradnje Iride već su dokazale svoju kvalitetu i pouzdanost u odvojenom prikupljanju otpada od vrata do vrata diljem Hrvatske. Nadogradnje IRIDE, u više od dvadeset izvedbi i s visokom razinom kvalitete dokazanom u praksi, omogućuju učinkovito

Slika 2: IRIDE EC 50 BL

Slika 1: IRIDE VV20

i besprijekorno ispunjavanje svih zadataka koje prikupljanje otpada stavlja pred komunalne tvrtke. Kvaliteta i pouzdanost glavne su odlike svih nadogradnji IRIDE, od najmanjih (slike 1, 2 i 3) do višekomornih nadogradnji za istovremeno skupljanje različitih vrsta otpada (slike 4 i 5). Svojim dimenzijama i masom prilagođavaju se podvozju tvoreći kompaktna, adekvatno optimalizirana komunalna vozila specijalizirana upravo za prikupljanje otpada od vrata do vrata. Sve nadogradnje Iride opremljene su dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80-1.100 l, koji sprječava oštećivanje kanti i kontejnera prilikom pražnjenja. Posebno pozicionirana i dizajnirana potisna ploča na komunalnim nadogradnjama Iride osigurava potpunu iskoristivost spremnika otpada i visok omjer sabijanja, uz optimaliziranu neto korisnu nosivost. Nadogradnje IRIDE jednostavno se prazne kipanjem/ prekretanjem, direktno u veće komunalno vozilo ili press kontejner, bez potrebe za pretovarnom rampom i bez kontakta otpada s tlom. Pražnjenje prekretanjem vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje, zahvaljujući posebnoj konstrukciji spremnika. Sve nadogradnje IRIDE dizajnirane su za dugotrajno ispravan rad, uz najvišu razinu kvalitete i pouzdanosti te minimalne troškove tijekom eksploatacije. Nadogradnje Iride su izvedene u potpunosti sukladno normama EN 1501-1 i 2006/42/CE, za što posjeduju certifikat izdan od strane ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete. Sukladnost s normama potvrđena mjerodavnim certifikatom jamči korisnicima pouzdanost i kvalitetu te, najvažnije, sigurnost operatera tijekom rada. Sve nadogradnje Iride imaju tvorničko višegodišnje jamstvo te brzu i pouzdanu servisnu podršku tijekom korištenja. Svi detalji o nadogradnjama IRIDE dostupni su kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika iz Rijeke (www.alfateh-rijeka.hr).

Slika 3: IRIDE SAT 600 DP

Slika 4: IRIDE ECO 4

Slika 4: IRIDE ECO 3

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

STRUČNO

Gospodarenje biootpadom

Urbano bioplinsk

AWM/BEKON Suha fermentacija je tek dio CSGO (Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom) grada Münchena. Tvrtka AWM se transformira iz sakupljača i zbrinjavača otpada u tvrtku koja gospodari materijalnim vrijednostima, sadržanima u proizvodnim i potrošačkim ostacima dr. sc. Zlatko Milanović rad München s približno 1,4 milijuna stanovnika je nešto manji od Beča, a približno dva puta veći od Zagreba. Početkom stoljeća tamo je izgrađeno urbano bioplinsko postrojenje za oporabu (energijsku i materijalnu) odvojeno prikupljenog biootpada, temeljeno na suhoj fermentaciji. To je postrojenje za potrebe AWM-a (Abfallwirtschaft München), tvrtke slične Čistoći Zagreb, izgradila kompanija BEKON Energy Tehnologies. Postrojenje je izgrađeno na zemljištu Freiman, na kojem se nalazi i odlagalište Nord-West, te servisna zona AWM-a.

Fermentatori su središnji dio AWM BEKON postrojenja za suhu fermentaciju

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

Sažeti opis BEKON postrojenja Bioplinska postrojenja omogućavaju energetsko i materijalno iskorištavanje biootpada, a načelno se izvode kao: • lokalna, • središnja (centralizirana). Lokalna bioplinska postrojenja prvenstveno se grade u ruralnim područjima, uz mjesta gdje nastaje gnoj i gnojnica. Širom svijeta odavno rade i stalno se grade nova lokalna postrojenja koja su uglavnom manje snage (do 70 kW električne snage). Procjenjuje se da u Njemačkoj na farmama svinja i goveda godišnje nastaje oko 200 milijuna tona gnoja i gnoj-

ko postrojenje Tvrtka BEKON razvija i optimira suhi postupak fermentacije, koji se koristi i u postrojenju AWM – Freiman

2003. godine izgrađena su prva četiri pilot fermentatora za anaerobnu biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada iz kućanstava grada Münchena, ukupnog kapaciteta 6.500 tona godišnje

nice. U Njemačkoj cijena otkupa struje iznosi 23,53 euro centi za kWh (entsorga-magazin.de, 5/2016). Središnja bioplinska postrojenja su postrojenja veće snage i najčešće su izgrađena uz velike urbane sredine, gdje nastaju veće količine ostataka kuhane hrane. Tvrtka BEKON iz Njemačke (München) izgradila je veliki broj središnjih bioplinskih postrojenja širom Njemačke, Italije, Švicarske i Francuske, koja oporabljuju najčešće između 20.000 i 30.000 tona biootpada godišnje. Najveće urbano bioplinsko BEKON postrojenje od 45.000 t/a (električne snage 1.054 kW) izgrađeno je 2012. u Steinfurtu (Njemačka). U pravilu, BEKON postrojenja su bazirana na postupku suhe fermentacije i izvedena su kao mezofilna (37 do 40°C), ali i kao thermofilna (50 do 55°C). Prva su bioplinska postrojenja suhe fermentacije bila mezofilna, a BEKON je prvo thermofilno postrojenje izgradio 2010. godine (Thun, Švicarska). Kod thermofilnih procesa postiže se bolja higijenizacija biootpada. Godine 2003. izgrađena su prva četiri pilot fermentatora za anaerobnu biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada iz kućanstava grada Münchena, ukupnog kapaciteta 6.500 tona godišnje. U svibnju iste godine kapacitet je povećan za 9.500 tona godišnje. U konačnici, izgrađeno je 10 fermentatora godišnjeg kapaciteta 20.000 tona. Na taj je način osigurana godišnja proizvodnja 930.000 kWh električne energije - dovoljno za osiguranje električne energije za 400 kućanstava. Inače, grad Beč koji ima nešto veći broj stanovnika od Münchena, također je izgradio urbano bioplinsko postrojenje sličnog kapaciteta.

Tvrtka BEKON razvija i optimira suhi postupak fermentacije, koji se koristi i u postrojenju AWM – Freiman. Postrojenje BEKON je vrlo kompaktno, a sastavljeno je iz niza modula. Suhi postupak fermentacije je jednostavniji od procesa vlažne fermentacije. Biootpad kod BIKON postrojenja suhe fermentacije treba manje usitniti, pa se postrojenje sastoji od manjeg broja strojeva. Biootpad koji kod suhe fermentacije ulazi u fermentatore treba sadržavati do 50% suhe supstance.

Primjer bioplinskog postrojenja BEKON – Bassum • 18.000 t/a biootpada • 6 fermentatora • Bioplinski motor 625 kW električne snage i 680 kW toplinske snage • Proizvedena termička energija oko 4.000 MWh/a (oko 222 kWh/toni biootpada) • Proizvedena električna energija oko 3.700 MWh/a (oko 205 kWh/toni biootpada) • Iskorištena toplinska energije oko 2.800 MWh/a (oko 155 kWh/toni otpada)

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

STRUČNO

Gospodarenje biootpadom

Plinski motori mogu godišnje proizvesti 3.400.000 kWh električne energije, što je dovoljno za opskrbu 1.300 kućanstava u Münchenu. U kogeneraciji proizvedena toplina koristi se za grijanje postrojenja te sušenje biootpada i digestata

Za velika bioplinska postrojenja suhe fermentacije (20.000 do 30.000 t/a) tvrtka BEKON ističe nekoliko prednosti: • smanjenje emisija CO2 • kontinuirana proizvodnja bioplina • postupak bez ostatka (otpada), ako se digestat kompostira • robusna tehnika, koja se ne kvari često • nema puno pokretnih dijelova pa je trošenje minimalno • mala vlastita potrošnja energije • neovisnost od količine stranih tvari (nečistoća) • visoka energetska učinkovitost u kogeneracijskom radu

BEKON postrojenje u AWM Postrojenje za suhu fermentaciju tvrtke BEKON izgrađeno u Münchenu je modularne konstrukcije, što omogućava dogradnju novih modula (fermentatora), tako da se bez veli-

BAKLJA

kih dodatnih troškova jednostavno može povećavati kapacitet, odnosno vršna snaga postrojenja. Kod projekata biološke obrade vrlo je važno uskladiti razvitak sustava odvojenog prikupljanja biootpada s instaliranim kapacitetom postrojenja za biološku obradu. Dokazano je da se razvitak odvojenog prikupljanja biootpada odvija postupno i da traje dvije do četiri godine. Ako se započne s odvojenim prikupljanjem biootpada, a još nije izgrađeno postrojenje za biološku obradu, biootpad treba bacati na odlagalište. To izravno destimulira stanovništvo da odvojeno prikuplja biootpad. Odvojeno prikupljeni biootpad je nemoguće dugotrajno skladištiti. S druge strane, ako se odmah, prije početka odvojenog prikupljanja biootpada, izgradi puni kapacitet postrojenja za biološku obradu, postrojenje će dugo vremena ostati neiskorišteno. To će također negativno djelovati na motiviranje stanovništva. Prvi dio postrojenja suhe fermentacije biootpada tvrtka BEKON je izgradila kao PILOT POSTROJENJE 2003. godine. U to se vrijeme na svim razinama provodila optimizacija procesa suhe fermentacije. Biološka postrojenja uvijek treba prilagoditi lokalnim uvjetima korištenja. Gotovo da nema postrojenja za biološku obradu koje je univerzalno iskoristivo u različitim lokalnim uvjetima. Postupci aerobne i anaerobne biološke obrade se koriste već stotine godina, ali upravo dosadašnja iskustva pokazuju da je svako biološko postrojenje osobito. U toj razvojnoj fazi prilagodbe lokalnim uvjetima BEKON je imao vremena prihvatiti niz vlastitih inovacija. U zatvorenom spremniku (fermentatoru), održava se stanje bez zraka, te u biootpadu započinju anaerobni procesi. Posebni mikroorganizmi proizvode bioplin koji se prvo nakuplja u gornjem dijelu fermentatora, u kojem se održavaju dostatno vlažni uvjeti u kojima anaerobni mikroorganizmi mogu opstati. Iz fermentatora izlazi i otpadna voda bogata mikroorganizmima, koja se vreća na ulaz fermentatora. Na taj način se ubrzava digestija – fermentacija i povećava proizvodnja bioplina. Bioplin se zatim energijski iskorištava za proizvodnju električne energije. Digestat koji zaostaje u fermentatoru is-

BIOPLIN RASPRŠIVALO PROCJEDNE VODE VRATA FERMENTATORA NEPROPUSNA ZA PLIN

SPREMNIK ZA PROCJEDNU VODU

GRIJANJE

BIOMASA DRENAŽNI SUSTAV ZA PROCJEDNU VODU

Pojednostavljena shema procesa suhe fermentacije na lokaciji Freiman

KOGENERACIJSKA ENERGANA NA BIOPLIN

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

FERMENTATOR IZ BETONA S GRIJANJEM ZIDOVA I PODA

korištava se za proizvodnju kvalitetnog komposta. Fermentatori obujma 750 m3, na početku procesa, utovarivačem se pune s 380 do 450 m3 biootpada. Vrata fermentatora se hidraulički otvaraju i zatvaraju prema gore čime se olakšava pristup utovarivaču tijekom punjenja i pražnjenja. Anaerobna biološka obrada u fermentatoru traje 4 do 5 tjedana. Truljenje, odnosno digestacija, odnosno fermentacija, je mezofilni proces pri temperaturi između 34 i 38°C. Taj proces ovisi o supstratu i godišnjem dobu. Približno 13% mase biootpada pretvara se u bioplin, zadržava se iznad biootpada i zauzima obujam od 50 do 60%. Sadržaj metana (CH4) u bioplinu je između 50 i 60% obujma plina, a sadržaj ugljičnog dioksida je između 40 i 45% obujma plina. Iz fermentatora bioplin se plinovodima dovodi do kompresora. Proizvedeni bioplin se suši i time se njegova kvaliteta poboljšava. Prolazom kroz filtar s aktivnim ugljenom bioplin se oslobađa sumpor vodika (H2S). Zatim se uz mjerenje količine bioplin odvodi do tri plinska motora. Kada je bioplin loše kvalitete ili kada dolazi do zastoja rada plinskih motora, bioplin se spaljuje na baklji. Nije nužna izvedba vanjskog spremnika za bioplin. Plinski motori mogu godišnje proizvesti najviše 3.400.000 kWh električne energije, što je dovoljno za opskrbu 1.300 kućanstava u Münchenu. Tako u kogeneraciji proizvedena toplina koristi se za grijanje postrojenja i sušenje biootpada i digestata. Električna energija proizvedena iz bioplina AWM prodaje javnoj mreži po cijeni od 16 euro centi za kWh!

Proces komspotiranja digestata Digestat, odnosno ostatak mase biootpada, koji zaostaje nakon procesa suhe fermentacije, odvodi se u zatvorenu halu gdje se kompostira, odnosno u hrpama se aerobno biološki obrađuje. Na taj način se proizvodi kvalitetan kompost koji je certificiran prema njemačkim propisima. Iz tako proizvedenog komposta, uz dodavanje supstrata u tvrtki AWM se proizvodi zemlja za cvijeće i sobne biljke, koja se prodaje na 15 lokacija (vreća od 20 litara po 4,15 eura, a vreća od 45 litara po 7,90 eura). Također, kompost se može koristiti u ekološkoj poljoprivredi. Proizvodnjom kvalitetnog komposta iz digestata izravno se smanjuje uporaba umjetnih gnojiva. Od 2014. godine sve količine digestata u Münchenu se uspješno prodaju kao vrijedan kompost, odnosno kao oplemenjena zemlja. Kompost se dodavanjem posebno odabranih supstrata oplemenjuje i na taj se način, u takozvanom procesu ozemljavanja, proizvodi zemlja koja se na tržište plasira kao “Münchner Erde”. Dodatnim sortiranjem od 2017. se proizvodi i “Biljna zemlja” te “Bio-zemlja - bez treseta”.

Tehničke osobine AWM – BEKON postrojenja Kapacitet (Dozvola GO) Protok supstrata, pri 50 posto raspoloživosti Obujam 10 fermentatora Godišnja količina bioplina Električna snaga izgrađenih generatora Godišnja proizvodnja električne energije

Cijena po kojoj AWM prodaje električnu energiju Godišnja količina digestata Količina gotovog komposta iz digestata

20.000 t/a 22.500 t/a 7.500 m3 1.800.000 mN3/a 3 x 190 kWe 3.400.000 kWh (snaga bioplina 5 kWh/ mN3, uz iskoristivost 38 %) 16 euro centi/kWh 17.000 t/a 9.000 t/a

Suha fermentacija u postrojenju AWM Freiman je tek dio CSGO (Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom) grada Münchena ni otpad, energiju i kompost iskoristiti u gradu Münchenu i susjedstvu. Na taj način se skraćuje prijevoz i postižu najviši ekonomski i ekološki učinci. Upravo suhom fermentacijom se iz biootpada, koji je središnji dio komunalnog otpada, najučinkovitije proizvodi električna i toplinska energija, te vrlo kvalitetan kompost. Masa biootpada fermentacijom se smanjuje za 50% i time se osigurava proizvodnja bioplina. Na taj se način bitno smanjuje problem otpada i istovremeno se smanjuje emisija stakleničkih plinova, a štede se neobnovljivi izvori energije (ugljen, nafta, plin).

AWM kompostu proizvedenom iz digestata dodaje supstrat i tako proizvodi zemlju za cvijeće i sobne biljke

Doprinos suhe fermentacije zaštiti okoliša Korištenjem procesa suhe fermentacije biootpada ne profitiraju samo stanovnici grada Münchena već i šira zajednica. Suha fermentacija je tek dio CSGO (Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom) grada Münchena. Tvrtka AWM se transformira iz sakupljača i zbrinjavača otpada u tvrtku koja gospodari materijalnim vrijednostima, sadržanima u proizvodnim i potrošačkim ostacima. Kod toga je uvijek prioritet reciklabil-

VELJAČA/FEBRUARY 2019.

SPONZORIRANI PRILOG SPONZORIRANI PRILOG

TEHNOLOGIJA KOMPANIJE TEHNIX SVE VIÅ E PRODIRE U SVIJET

Ugovorili smo isporuku kompletnih postrojenja za Republiku Ukrajinu. Cijena jednog postrojenja je 4,3 milijuna eura. Ukupno Ã¦emo isporuÃ¨iti deset takvih postrojenja u vrijednosti od 43 milijuna eura. Inovativna MBO-Te tehnologija RPRJXÃ¾XMH QDMYHÃ¾L VWXSDQM LQGXVWULMVNH UHFLNODÃ§H PLMHÃ¥DQRJ NRPXQDOQRJ RWSDGD EH] RGODJDQMD QD GHSRQLMH

3RGUÃ¥ND J ,YDQD 9LOLERUD 6LQÄ&#x20AC;LÃ¾D X UD]YRMX KUYDWVNH NRPXQDOQH QDGRJUDGQMH

Proizvodimo komunalne nadogradnje na podvozju Mercedes. 7R MH VLJXUQR SUDYR UMHÃ¥HQMH ]D NRPXQDOQD SRGX]HÃ¾D NRMD LPDMX VWDUD YR]LOD V YHOLNRP SRWURÃ¥QMRP JRULYD WH VX VNXSD ]D RGUÃ§DYDQMH L VHUYLVLUDQMH 1RYD (.2081$/ YR]LOD UD]YLMHQD u Tehnix-u su visoke kvalitete, trajne funkcionalnosti, imaju PDQMX SRWURÃ¥QMX JRULYD GR 'RVDGD VPR LVSRUXÄ&#x20AC;LOL SUHNR YR]LOD QD WUÃ§LÃ¥WH +UYDWVNH L (XURSH 3RVMHWLWH QDÃ¥H WYRUQLFH NXSXMWH KUYDWVNR 1DÃ¥ LQWHUHV MH ]DGRYROMDQ NXSDF

3RVMHW J ,YDQD 9LOLERUD 6LQÄ&#x20AC;LÃ¾D SUHGVMHGQLND 2GERUD ]D ]DÃ¥WLWX RNROLÃ¥D L SULURGH 5HSXEOLNH +UYDWVNH NRPSDQLML 7HKQL[ G R R VLMHÄ&#x20AC;QMD JRGLQH WH SRGUÃ¥ND NRQFHSWX 0%2 7H WHKQRORJLMH 7HKQL[ ]D RGUÃ§LYR JRVSRGDUHQMH NRPXQDOQLP RWSDGRP

ZZZ WHKQL[ FRP WHO H PDLO WHKQL[#WHKQL[ FRP

Â&#x2022;:!'2%"

Â&#x2022;, / + ! Â&#x2022;.!

* )Â&#x2022; #)

/1.&1 / 1 ,Â&#x2018;(9+ & -) Â&#x2018; *@ HN H Â&#x2018; TSNATRHÂ&#x2018; *@LHNMHÂ&#x2018; SNA R Â&#x2018; -@CNFQ@CMIDÂ&#x2018; Â&#x2018; /QHJNKHBDÂ&#x2018; HÂ&#x2018; ONKTOQHJNKHBDÂ&#x2018; Â&#x2018;*NLTM@KMDÂ&#x2018;M@CNFQ@CMIDÂ&#x2018; Â&#x2018;#NRS@UM@Â&#x2018; UNYHK@Â&#x2018; Â&#x2018;/MDTL@SHBHÂ&#x2018; Â&#x2018;4KI@Â&#x2018;HÂ&#x2018;L@YHU@Â&#x2018; Â&#x2018;2TRS@UHÂ&#x2018;Y@Â&#x2018;M@CYNQÂ&#x2018; UNYMNFÂ&#x2018;O@QJ@Â&#x2018; Â&#x2018;1DYDQUMHÂ&#x2018;CHIDKNUHÂ&#x2018;HÂ&#x2018;NOQDL@Â&#x2018; Â&#x2018;4RKTFD

/2'!.):!4/2Â&#x2022;Â&#x2022;Â&#x2022;"USINESSÂ&#x2022;-EDIAÂ&#x2022;#ROATIAÂ&#x2022;D O O Â&#x2022;TEL Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022;FAX Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022;INFO BMCROATIA HR Â&#x2022;WWW KAMION BUS HRÂ&#x2022;Â&#x2022;Â&#x2022;Â&#x2022;