Tehnoeko 80 by bmcroatia

godi go dina di na XV XVII

broj br oojj 80 trav tr avan av anj/ an j/ apri ap rill ri 2019 20 19.. 19 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

e k o l o g i j i

ɔɌʎɜɕɈəɖɋɕɈ ɒɖɕɍɌəɌɕɊɐɑɈ ɖ ɡɈʸɛɐɛɐ ɖɒɖɓɐʸɈ

Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom 5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Laguna Parentium

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

CIAK, IRIDE, CATERPILLAR, AS-MOTOR

TEHNIX, GREENMECH, ELKOPLAST

UTJECAJ CGO NA TROŠKOVE JAVNE USLUGE

6-(.$รฟ, , '52%,/,&( '59(1( 0$6( *UHHQ0HFK MH YRGHรพL SURL]YRฤ Dฤ PRELOQLK VWURMHYD ]D XVLWQMDYDQMH GUYHQH PDVH L ]HOHQRJ RWSDGD ,QRYDWLYQD 'LVF %ODGH WHKQRORJLMD L YUKXQVND NYDOLWHWD VWURMHYD SUHWYDUDMX UDG X ]DGRYROMVWYR

ZZZ PDJXV VWURM KU

$UE7UDN VMHNDฤ QD JXVMHQLFDPD PDOH WHรงLQH L SULWLVND QD WOR NRPSDNWDQ L YUOR Xฤ LQNRYLW

4XDG&KLS SRWSXQR RNUHWQD SODWIRUP PD ]D U PD ]D UDG UDG X X SRWSXQR RNUHWQD SODWIRUPD ]D UDG X VYLP XYMHWLPD VQDรงDQ PRWRU PDVD RWRU P PDVD ฤ QLFD LVSRG NJ QDOHWQD NRฤ QLFD

$UERULVW UREXVWDQ NRPSOHWDQ VMHNDฤ SR RGOLฤ QRM FLMHQL LGHDODQ RPMHU FLMHQH L NDSDFLWHWD XVLWQMDYDQMD

SADRŽAJ

Najava konferencije

Zaključci Međunarodne tehnološke konferencije o zaštiti Jadranskog mora i održivom gospodarenju komunalnim otpadom u gradovima uz Jadransku obalu Republike Hrvatske, Albanije, Crne Gore i BiH

Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom Poreč, 5.-7. lipnja 2019.

Vijesti

23 18

Gospodarenje otpadom Utjecaj CGO na troškove javne usluge

Tehnix

Kompostiranje (II. dio) KOMPOSTIRANJE – SUŠENJE - STABILIZACIJA - prioriteti gospodarenja komunalnim otpadom u Hrvatskoj

C.I.A.k. Akumulatori za svaku namjenu

GreenMech Učinkovita i pouzdana rješenja za obradu zelenog otpada

Caterpillar Rovokopač – utovarivač Caterpillar 444 F2

Iride Dvokomorne komunalne nadogradnje Iride

Impressum TEHNOEKOO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Izvršni urednik Goran Vrga, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Stručni suradnici Sonja Polonijo, dipl. oec. | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

TRAVANJ/APRIL 2019.

KOLUMNA

RANO UPOZORENJE EU I JAVNO UPOZORENJE MLADEŽI RH

44 46 48

AS-Motor Profesionalna rješenja za uređenje okoliša

SemiQ - Elkoplast Polupodzemni kontejneri spoj estetike i ergonomije

Primjeri dobre prakse Gospodarenje otpadom u Hamburgu

Najbolje hrvatske komunalne tvrtke (Ponikve, Prekom, itd.) koriste postrojenja koja su proizveli domaći proizvođači opreme za gospodarenje otpadom

U rujnu prošle godine Europska komisija je objavila “Izvješće o ranom upozorenju za Hrvatsku” u kojem je naročito naglasila da je veliki rizik do 2020. godine ostvariti cilj ponovne uporabe i recikliranja najmanje 50% količine komunalnog otpada. Također, EU već uvodno ističe da “naglasak treba staviti na političke mjere koje se mogu poduzeti u kratkom roku”. Krajem prošle godine MZOE je najavilo vraćanje dr. sc. Zlatko Milanović povratne naknade za plastične boce od mlijeka i mliječnih napitaka (u javnosti je ostalo nejasno je li samo za PET ili i za PE boce). Stručnjaci su povjerovali da ipak počinje provedba EU preporuka, ali ubrzo „gotovo tajno“ MZOE je odgodilo provedbu. Od kada je (pred prošle izbore) ta naknada ukinuta, mlijeko i mliječni napitci nisu pojeftinili, a stranka koja je ukinula naknadu je izgubila izbore! Trenutno na zagrebačkoj tržnici Dolac svježe mlijeko ugledne hrvatske mljekare može se kupiti po cijeni 3,8 kn/l. Istovremeno u brojnim veletrgovinama cijena je šest i više kuna. Ali kod jednog lanca trgovina svježe mlijeko se može nabaviti i za samo 3,69 kn/l. Proizlazi da povratna naknada ne utječe na cijenu mlijeka, ali sasvim sigurno njenim ukidanjem u RH se povećalo odlaganje komunalnog otpada i troškovi gospodarenja otpadom komunalnim tvrtkama. Od donošenja Zakona o održivom gospodarenju otpadom (2013.) odnosno od ulaza u EU uporno se izbjegava provedba jednog od temeljnih načela gospodarenja otpadom „proširena odgovornost proizvođača proizvoda“. U Ranom upozorenju EU izričito se još jednom upozorava na potrebu žurnog uvođenja s tim načelom povezanih mjera: • Detaljno utvrđivanje minimalne razine usluge odvojenog sakupljanja širenjem sustava od vrata do vrata diljem Hrvatske: država je već propisala koje sve frakcije komunalnog otpada JLS (odnosno komunalna tvrtka) treba odvojeno prikupljati. Međutim, uporno se zanemaruje obveza RH da odredi minimalnu razinu usluge i troškove „koje proizvođači ambalaže trebaju nadoknaditi općinama i gradovima“. Ne treba detaljno pojašnjavati da odvojeno sakupljanje sustavom od vrata do vrata nema iste uvjete, a pogotovo troškove u Zagrebu ili primjerice na našim otocima. To je izuzetno složena obveza, na koju nas Europska komisija posebno upozorava. • Norma za odvojeno sakupljanje koju provode JLS treba osigurati visoku razinu recikliranja uključujući kompostiranje: EU sustavno upozorava da odvojeno sakupljanje, nije samo sebi cilj. Ono uzrokuje veća ekološka i ekonomska opterećenja, koja se mogu opravdati smanjivanjem odlaganja. U tom smislu nabava velikog broja vozila i posuda različitih boja će uzrokovati nepotrebne troškove, veće emisije CO2 i druge ugroze okoliša. • Restrukturirati postojeći sustav tako proizvođači MORAJU osnovati vlastitu neprofitnu udrugu za odgovornost proizvođača za prikupljanje naknade … a da pritom naknade nisu više od onoga što je potrebno: Država je osnivanjem FZOEU sama sebi nametnula i dodatnu obvezu, koju se sustavno zanemaruje. Posljedica je odlaganje odnosno bacanje u okoliš i dalje najvećih (i sve većih) količina otpadne ambalaže. • REVIDIRATI trenutne novčane kazne za JLS, jer su preniske i najvjerojatnije niže od troškova za postizanje ciljeva održivog gospodarenja otpadom: Odlaganje je najjeftiniji i najlakši, ali najrizičniji način zbrinjavanja otpada. Godinama svi stručnjaci u RH predlažu uvođenje naknade za odlaganje (landffill tax), ali Vlada RH istu sustavno izbjegava. RH je među EU zemljama u kojima se odlaže najviše komunalnog otpada. Mladi su u nekoliko najvećih gradova javnim prosvjedom 15. ožujka upozorili Vladu RH na potrebu poduzimanja mjera za zaštitu klime. Ministrica obrazovanja i ministar zaštite okoliša i energetike javno su podržali upozorenje mladih. Međutim, bez javne pozornosti ostaje činjenica, da RH upravo odlaganjem otpada, uz ostale ugroze, izravno značajno doprinosi povećanju emisije stakleničkih plinova (CH4 , CO2). Uvođenje landfill takse je najučinkovitija brzo provediva politička mjera za očuvanje klime i provedbu obveza prema EU. Eppur si muove - gospodarenje otpadom u Zagrebu i RH se kreće na bolje, ali još uvijek presporo. Može i treba se ubrzati odgovorno odnosno kružno gospodarenje otpadom. To je moguće ako se slijede, a ne kažnjavaju najbolje JLS. S druge strane ne treba nagrađivati najlošije JLS, već ih jednostavno motivirati uvođenjem naknade za odlaganje.

TRAVANJ/APRIL 2019.

KONFERENCIJA

Međunarodna konferencija j – Poreč, 5. - 7. lipnja p j 2019.

POREČ, 5.- 7. LIPNJA 2019.

I oove ve godine časopis časoppis Tehnoeko Tehnoeko organizira orrganizira u Poreču Međunarodnu M eđunarodnuu konferenciju konferrenciju o zaštiti zašštiti okoliša, pod „Uloga privatnog nazivom „Ulog ga javnog javvnog i privatn nog sektora u gospodarenju otpadom“ otppadoom“

Hotel H otel Parentium Pareenttium m Plava Plaava Laguna Laagu una

Zeleni ni otok otok može biti primjer odgovornog odgo g voornog gos gospodarenja spo poddareenja otpadom; K Vrhnika KP Vrh rhnika ka Slovenija Slo love venija (mag. Brigita Šen Šen Kreže, Kre reže, Zagreb Zagreeb 28.02.2019.): 2009. 2018. BIO ……………………………......121 150,54 kg/stanovnik • B IO ………… ………… ……………......121 kgg/stanovnik 63,39 kg/stanovnik • MK MKO O ………………………….......190 ……… …… ………… …………….......190 kgg/stanovnik Ambalaža, 111,06 kg/stanovnik • Ambala laža ža,, papir, papi pirr, sstaklo taklo ….62 ta kg/stanovnik Spremnika za organski (lagano (lagaano biorazgradivi biorazgradiv ivi otpad ima čak 73% korisnika. snik ika. a. Postavljeno Postavlje j no je je 225 ekoo (zelenih) (zellen eniih) otoka otooka (sustav donošenja) ot a) odnosno 110 stanovnika stanovvnikaa po po zaposleniku. zaposlleniku. za

TRAVANJ/APRIL 2019.

a Konferenciji će ugledni stručnjaci prezentiraprezentirrati suvremena gospodarenja otpadom u RH i u susuusjednim zemljama. Cilj Konferencije je potaknuti potaknuuti bolju suradnju javnog i privatnog gospodarskog sektora u održivom kružnom gospodarenju otpadom. Sustav gospodarenja otpadom postupno se treba tr reba transformirati u SUSTAV GOSPODARENJA RESURSIMA. U tom procesu privatni sektor ima ključnu ulogu. Neprijeporno javni i privatni sektor trebaju biti ortaci, a ne konkurencija. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom m (CSGO) (C CSGO) polazi od potrebe suradnje i međusobnog nadopunjavanja nadopu punj njavanja privatnog i javnog sektora, koje ne bi trebalo poimati poim mati kao konkurenciju, već kao sinergijski povezano gospodarenje gospoda darrenje potrošačkim i proizvodnim ostacima. Suvremeno poimanje poim manje gospodarenja otpadom započinje već u fazi prve idejee o kreiranju novog proizvoda. U toj domeni privatne tvrtke, kod kod otvorenog tržišnog nadmetanja, imaju ključnu ulogu. Prikupljanje Prikkupljanje komunalnog otpada jamči javni, ali proizvodnog otpada otpada najčešće privatni sektor. Trenutno je gospodarenje otpadom u Slo Sloveniji, oveniji, u odnosu na RH, ali i u odnosu na prosjek članica EU, odgovornije odgovornije i uspješnije. Međutim, Slovenija i Hrvatska nalaze nalaaze se pred vrlo ozbiljnim problemima gospodarenja gospodarenjja otpadom, o pa ot padoom, a ugledni hrvatski i slovenski eksperti na Konferenciji Konferrenciji će će iznijeti svoja mišljenja.

ENERGETSKA OPO OPORABA ORA RABA • Energetska oporaba i obr obrada rad ada su sastavni (nezamjenjivi) digospodarstva? jelovi kružnog gospodars stvaa? • Zašto EU nije zabranila eenergetsku nergetsku oporabu termičkom suspaljivanje)? obradom (spaljivanje, sus spaljivanje)? • Zašto GIO u austrijskim cementarama i industrijskim enerzamjenjuje ganama sve više zamj jenjuje neobnovljive izvore? • Zašto je „glasni dio““ javnosti protiv spaljivanja i suspaljivanja, a „prešutno“ više od trideset godina zaboravlja proodlaganja bleme i rizike odla aganja neobrađenog otpada?

OG SEKTORA U GOSPODARENJU OTPADOM • Zašto je nakon velikog požara spalionica Spittelau Beč obnovljena, a u Zagrebu nakon požara na skladištu PUTO… • Zašto se sustavno u javnosti ističu primjeri kružnog gospodarenja otpadom u Švicarskoj, Njemačkoj, Danskoj, Austriji itd., a zanemaruje se da je u tim zemljama spaljivanje i suspaljivanje ključan čimbenik zatvaranja odlagališta? • Spaljivanje otpadne nereciklabilne plastike i druge vrste otpada je rješenje?

BUDUĆNOST CGO (Centara za gospodarenje otpadom) • Postoje li CGO i u drugim europskim zemljama? • Je li gradnja CGO mjera centralizacije sustava gospodarenja otpadom? • CGO (odnosno ŽCGO i ZCGO) su strateška mjera smanjivanja odlaganja? • CGO povećavaju troškove gospodarenja otpadom?

SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM TREBA IMATI Sakupljanje miješanog KO Sakupljanje biorazgradivog KO Sakupljanje korisnog otpada Sakupljanje glomaznog otpada Sakupljanje problematičnog otpada Fiksno reciklažno dvorište Mobilno reciklažno dvorište Sortirnica korisnog otpada Kompostana ili bioplinsko postrojenje Obrada glomaznog otpada Centar za ponovnu uporabu Edukacija i izobrazba

PRE-KOM

+ + +

+ + + +

+ + -

+ + +

Usprkos ispunjavanju svih zakonom propisanih obveza, postoji realna opasnost da će PRE-KOM odnosno JLS u kojima ta tvrtka prikuplja komunalni otpad imati obvezu plaćati penale (Siniša Radiković, Zagreb, veljača 2019.)

Konferencija Energija, ekonomija i ekologija kružnog gospodarenja otpadom, Poreč 2018.

TRAVANJ/APRIL 2019.

KONFERENCIJA

Međunarodna konferencija – Poreč 5. - 7. lipnja 2019. • • • •

Plastika je izvrstan materijal ili ogroman ekološki problem? Problem je samo jednokratna plastika? Otpadna plastika je problem komunalnih tvrtki? Je li javnost upoznata da se trenutno i dalje tri puta više plastike proizvodi nego što se zbrinjava (reciklira)? • Problem je prvenstveno neodgovorno ljudsko postupanje otpadom plastikom?

ODVOJENO SAKUPLJANJE i RECIKLIRANJE

Centar za sortiranje (recikliranje) i kompostiranje odvojeno sakupljenog otpada Treskavac (Ponikve Krk)

• Koja su iskustva prvih CGO u Hrvatskoj? • Trebaju li neka negativna iskustva ugroziti gradnju novih CGO? • Može li CGO ujedno biti i Centar za ponovnu uporabu? • Može li CGO ujedno biti i mali Centar za sortiranje (recikliranje) i kompostiranje? • Automatizacija i robotizacija potiču gradnju CGO? • Uvođenje naknade za odlaganje potiče gradnju CGO?

GOSPODARENJE OTPADNOM PLASTIKOM • Otpadna plastika je globalni problem te lokalne akcije imaju te ograničene mogućnosti? • Odvojeno sakupljanje miješane otpadne plastike je rješenje ili samo privremena odgoda konačnog rješenja? Prvi hrvatski Centar za ponovnu uporabu (CPU) u RH otvorila je tvrtka GPK PRE-KOM iz Preloga u svibnju 2017., nakon „dugotrajne borbe“ s birokracijom. Je li i zašto to jedini CPU u RH koji izgradila komunalna tvrtka?

TRAVANJ/APRIL 2019.

• Odvojeno sakupljanje je temelj ne samo recikliranja već nadasve i detoksikacije i smanjivanja odlaganja? • Odvojeno sakupljanje nije recikliranje? • Odvojeno sakupljanje povezano je s većim ekološkim i ekonomskim opterećenjem? • Odvojeno prikupljeni komunalni otpad nije sekundarna sirovina? • Troškovi odvojenog sakupljanja su veći od prihoda koji nastaju prodajom sekundarnih sirovina? • Zašto se odvojeno prikupljeni krupni otpad i dalje odlaže, a kad se sortira nastaju problemi? • Može li povećanim odvojenim sakupljanjem RH izbjeći plaćanje penala EU? • Može li automatizacija i robotizacija sortiranja komunalnog otpada zamijeniti odvojeno sakupljanje? Središnja tema Konferencije je suradnja javnih i privatnih tvrtki u provedbi svih mjera gospodarenja otpadom. Bez privatnih tvrtki nemoguće je kružno gospodariti otpadom. Međutim, postoje brojna negativna iskustva koja u javnosti potiču sumnju u nužnost suradnje privatnih i javnih tvrtki. Takve sumnje se mogu i trebaju otkloniti samo otvorenim diskusijama. Kada u društvu nedostaje komunikacija, dolazi do izbjegavanja rješenja te se komunalni otpad i dalje odlaže. Na Konferenciji će se o tim problemima govoriti kroz niz izlaganja te tematske javne tribine. Osobita vrijednost Konferencije je i već tradicionalno anketiranje sudionika. Također je osobitost ove Konferencije sudjelovanje stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije i Austrije s različitim mišljenjima o problemima gospodarenja otpadom. Zato je vrijedno doći na Konferenciju u Poreč na ovogodišnji Dan zaštite okoliša, 5. lipnja 2019., koji se održava uz slogan: „Vaš planet Vas treba ujedinjene u borbi protiv klimatskih promjena.“

Rezervirajte termin

Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom 5.- 7. lipnja 2019. Poreč

ɖ ɒ Ɉ ɕ ɋ ɖ ə ɔɌʎɜɕɈ

Hotel Parentium Plava Laguna

Ɉ ʸ ɐ ɓ ɖ ɒ ɖ ɐ ɛ ɐ ɛ ʸ Ɉ ɡ ɖ Ɉ ɑ ɐ Ɋ ɕ Ɍ ɕɍɌə

TEME KONFERENCIJE Obveze JLS kod odvojenog sakupljanja KO i obveze /mogućnosti gospodarenja odvojeno prikupljenim frakcijama Privatni sektor je partner ili konkurent javnog sektora? Gdje su granice ili preklapanja javnog i privatnog sektora u gospodarenju otpadom? Sortirnice i kompostane - projekti javnog i/ili privatnog sektora Utjecaj odvojenog sakupljanja PKO-a na kvalitetu SRF/RDF-a - efikasnost CGO-a Edukacija JLS - ključ napretka u kružnom gospodarenju otpadom Energetska oporaba otpada – ključna karika izbjegavanja odlaganja? Digitalizacija sustava Komunalne dobre prakse i edukacija stanovništva Financiranje projekata

Prijavite su ORGANIZATOR

djelova

ehnoeko.c .t w w w a n nje

om.hr Business Media Croatia d.o.o., Zagreb konferencija@bmcroatia.hr, T. +385 1 6311 800

OČEKIVANI POKROVITELJI MEDIJSKI POKROVITELJ

VIJESTI

Nova neprofitna organizacija Chemical Recycling Europe

Osigurano preko 315 mil. kuna za nabavu spremnika Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Nabava spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada potpisan je u Ä?etvrtak 14. veljaÄ?e 2019. godine izmeÄ&#x2018;u Ministarstva zaĹĄtite okoliĹĄa i energetike, u svojstvu PosredniÄ?kog tijela razine 1, Fonda za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku uÄ?inkovitost, u svojstvu PosredniÄ?kog tijela razine 2 i Fonda za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku uÄ?inkovitost u svojstvu korisnika bespovratnih EU sredstava. Time je osigurano 315.037.031,77 kuna za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Temeljem potpisanog Ugovora Fond za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku uÄ?inkovitost otvorio je postupak javne nabave za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Putem prethodno objavljenog Javnog poziva za iskaz interesa za nabavu spremnika, interes je iskazalo 407 gradova i to za 1.230.695 spremnika za otpadni papir, staklo, plastiku i biootpad. Navedeni iznos od 315.037.031,77 kuna (s PDV-om) Ä?ini 85% troĹĄkova nabave te usluga promidĹžbe i vidljivosti. Preostalih 15% troĹĄkova nabave osigurat Ä&#x2021;e jedinice lokalne samouprave, dok Ä&#x2021;e Fond osigurati preostalih 15% troĹĄkova promidĹžbe i vidljivosti.

UPRAVA ZAGREB 10000 Zagreb, 4CFPKĂ§MC EGUVC 6GN (CZ

PJ RIJEKA -CUVCX 4KLGMC ÄşGIQVK 6GN (CZ

PJ SPLIT 2QUNQXPC \QPC &WIQRQNLG 5X .GQRQNFC /CPFKĂŁC C 6GN (CZ

PJ OSIJEK 1UKLGM 5X .GQRQNFC /CPFKĂŁC \ 6GN (CZ

www.teknoxgroup.com

TRAVANJ/APRIL 2019.

Nova neprofitna organizacija Chemical Recycling Europe stvorena je s ciljem uspostave industrijske platforme za razvoj i promicanje najsuvremenijih tehnologija kemijskog recikliranja polimernog otpada diljem Europe. Cilj udruge je produbiti suradnju s institucijama EU-a i razviti pozitivne odnose u cijeloj industriji. Kemijsko recikliranje polimera u Europi morat Ä&#x2021;e se razviti kako bi se dostigla visoka razina oÄ?ekivanja kreatora europske politike. Carlos Monreal, predsjednik organizacije Chemical Recycling Europe, istaknuo je vaĹžnost kemijskog recikliranja, kako bi se industrija plastike potpuno uklopila u kruĹžno gospodarstvo. â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝elimo osigurati da se plastika vraÄ&#x2021;a u plastiku, kako bi se maksimalno smanjio udio plastiÄ?nog otpada nepogodnog za mehaniÄ?ke postupke recikliranja, koji onda zavrĹĄi na odlagaliĹĄtima ili se spaljujeâ&#x20AC;?, izjavio je Monreal. Prvi korak organizacije Chemical Recycling Europe je velika konferencija o kemijskom recikliranju u Bruxellesu koja Ä&#x2021;e se odrĹžati 4. lipnja 2019. godine.

Sanacija odlagališta MKO-a s područja Rijeke i okolice

8,5-tonski navlakač za komunalno društvo Gradina - Baška Voda Tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke isporučila je komunalnom društvu Gradina - Baška Voda komunalno vozilo s navlakačem kontejnera koje će se koristiti za zbrinjavanje miješanog, reciklažnog i inertnog komunalnog te biorazgradivog otpada. Vozilo će služiti održavanju higijene javnih površina i objekata, zelenih površina, groblja, šetnica, marine, reciklažnih dvorišta i eko otoka. Njime će se prevoziti kontejneri od 5 i 7 m3 za glomazni otpad te mobilni eko otoci, a prema potrebi i cisterna, kompresor, miješalica za beton, dizel agregat i rolo kontejner s povišenim stranicama i dizalicom. I sve to uz širinu od 2,20 m i nosivost od 5,0 t. Ovdje do izražaja dolazi činjenica da navlakač najveće dopuštene mase 8,5 t u odnosu na isti takav od 15 t pruža gotovo jednaku korisnu nosivost, usprkos gotovo dvostruko nižoj bruto masi. Širok je svega 2,20 m pa ima neusporedivo veću provoznost u našim obalnim gradovima i na otocima.

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike 13. ožujka je održan radni sastanak s predstavnicima Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Općine Viškovo te tvrtki Čistoća i Ekoplus, na kojem se razgovaralo o sanaciji lokacije na kojoj je odlagan miješani komunalni otpad s područja Rijeke i okolice. Na ovoj se lokaciji odlagao miješani komunalni otpad od 2011. godine kad je zatvoreno odlagalište komunalnog otpada Viševac, pa sve do otvaranja ŽCGO Marišćina. Procjenjuje se da je u razdoblju od tri godine na toj lokaciji odloženo 200.000 m3 miješanog komunalnog otpada. Ministar Ćorić je pritom naglasio kako je nužno da se što prije, zajedničkim snagama, pristupi sanaciji ove lokacije jer postoji mogućnost EU sufinanciranja u iznosu od 85 %. Preostalih 15 % osigurali bi, ovisno o mogućnostima, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko- goranska županija i Grad Rijeka. Na sastanku je dogovoren i hodogram daljnjih aktivnosti kako bi se s postupkom sanacije započelo 2020. godine.

TRAVANJ/APRIL 2019.

VIJESTI

SSAB predstavlja Duroxite 200 antihabajuće ploče Zahvaljujući visokom udjelu ekstremno tvrdih višekomponentnih legura kompleksnih karbida nanesenih na podlogu od relativno mekog čelika, Duroxite 200 će trajati mnogo dulje od uobičajenih proizvoda s prevlakom na bazi krom-karbida. Duroxite 200 je prikladan za primjenu u raznim industrijskim djelatnostima gdje je izraženo klizno trošenje elemenata strojeva i opreme u doticaju s abrazivnim materijalima. To su strojevi i oprema u kamenolomima, rudnicima, čeličanama, industriji cementa, energetici, recikliranju, itd. Duroxite 200 ploče isporučuju se s garantiranom debljinom karbidnog sloja, uz tolerancije ± 10% specificirane debljine prevlake. Svojstva trošenja Duroxite 200 ploča također su zajamčena kroz površinskih 75% debljine sloja. Preostalih 25% prevlake je prijelazni sloj neophodan za dobru povezanost s osnovnim materijalom. Korištenjem Duroxite 200 ploča umjesto ostalih proizvoda s prevlakom na bazi krom karbida, u aplikacijama s izrazitim kliznim habanjem, može se ostvariti 3-4 puta dulji vijek trajanja, ovisno o abrazivnom materijalu. Ove tvrdnje su provjerene u kalkulacijama pomoću WearCalc softvera kompanije SSAB. Duroxite 200 je dobar izbor u svim ekstremnim uvjetima, osobito pri radnim tem-

Više od 100 specijaliziranih vozila

e-Kolektor d.o.o. je kompanija specijalizirana za gospodarenje otpadom. Prepoznajte nas kao pouzdanog partnera na sljedećim poslovima: • sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje miješanog otpada • sakupljanje papira, folije, drva, metala, stakla, plastike

peraturama iznad 350 °C. To, dakle, podrazumijeva razne elemente cementnih peći, postrojenja za sinteriranje ruda, mlinova ugljena i cementa, usipnih koševa visokih peći te njihova grla i ložišta, itd. Duroxite 200 je dostupan preko Hardox Wearparts globalne mreže servisnih centara koja danas obuhvaća gotovo 500 partnera u više od 90 zemalja. Tvrdoća karbida u prevlaci iznosi 2.500 – 3.000 HK, volumni udio primarnih karbida je 30 - 50%, a tvrdoća ploča se kreće od 60 do 65 HRC.

Preko 1.000 različitih spremnika

• odvoz i zbrinjavanje biorazgradivog otpada • odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada • gospodarenje industrijskim otpadom • održavanje i čišćenje uređaja za obradu otpadnih voda • održavanje i čišćenje instalacija odvoda i kanalizacije • zbrinjavanje robe s istekom roka

e-Kolektor d.o.o. tel. +385 1 4667 387 info telefon za građane: 0800 08 05

TRAVANJ/APRIL 2019.

200 osposobljenih djelatnika i 3 centra u Hrvatskoj

trajanja i otpisane robe • otkup metala i metalnih sekundarnih sirovina • malootkup sekundarnih sirovina • uništenje povjerljive dokumentacije i otpisane arhivske građe • vođenje dokumentacije u području postupanja s otpadom

fax. +385 1 4668 170 www.ekolektor.com e-mail: info@ekolektor.com, prodaja@ekolektor.com

Razvoj vodno-komunalne infrastrukture aglomeracija Vinkovci, Otok, Ivankovo i Cerna Više od 160 kilometara cjevovoda sa 62 crpne stanice bit će izgrađeno i rekonstruirano u okviru radova započetih 12. veljače na projektu “Poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracija Vinkovci, Otok, Ivankovo i Cerna” koji se provodi u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” Riječ je o radovima vrijednima 356.541.609,00 kuna, u koji su uključeni domaći izvođači pa će, osim podizanja životnog standarda Vukovarsko-srijemske županije, projekt imati i pozitivne učinke na gospodarstvo u tom dijelu Hrvatske. Ovim projektom čija je ukupna vrijednost 480.701.190,14 HRK, na sustav odvodnje u ovom dijelu Hrvatske priključit će se 8.269 kućanstava. Konkretno će se u aglomeraciji Vinkovci priključenost s postojećih 71 povećati na 86%, u aglomeraciji Otok očekivano povećanje priključenosti bit će s postojećih 13 na 85%, dok će se u aglomeracijama Ivankovo i Cerna priključenost s postojećih 0% podići

na čak 89%. Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković ustvrdio je kako je postotak priključenosti do kojeg će se doći realizacijom ovoga projekta daleko iznad hrvatskog prosjeka koji iznosi oko 52%. Radovi će trajati 30 mjeseci. Većim dijelom (71%) financirat će se iz EU fondova. Riječ je o iznosu od 272.134.035,00 kuna. Preostali dio od 112.426.917,11 kuna, odnosno 29% vrijednosti radova, sukladno Ugovoru o sufinanciranju, osigurat će Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Hrvatske vode, gradovi Vinkovci i Otok te Općine Andrijaševci, Privlaka, Cerna i Ivankovo.

TRAVANJ/APRIL 2019.

VIJESTI

Poziv za prijavu podataka na Portalu sprječavanja nastanka otpada Nakon nadogradnje Aplikacije za jedinice lokalne samouprave i unaprjeđenja Portala sprječavanja nastanka otpada, pozvane su sve jedinice lokalne samouprave da prijave podatke o provedenim projektima iz područja sprečavanja nastanka otpada i izobrazno-informativnim aktivnostima. Kod prijave projekata poseban naglasak je stavljen na područja: sprječavanje nastanka otpada, odvojeno prikupljanje otpada, ponovna uporaba predmeta i kompostiranje. Projekti i akcije kao što su sanacije (divljih) odlagališta, akcije prikupljanja otpada i slično, ne spadaju svojom temom pod projekte iz područja sprečavanja nastanka otpada te zbog toga neće biti verificirani i objavljeni na Portalu sprječavanja nastanka otpada. Za prijavu provedenih izobrazno-informativnih aktivnosti preko Web aplikacije nisu potrebni pristupni podaci (korisničko ime i lozinka). Podatke o provedenim izobrazno - informativnim aktivnostima mogu se prijaviti na linku http://sprjecavanjeotpada.azo. hr/prijava.htm. Portal sprječavanja nastanka otpada izradila je i vodi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu od 2017. godine. Portal je izrađen u okviru projekta “Plan razvoja sustava za sprječavanje nastanka otpada te informiranja i razmjene dobre prakse”, kao dio programa “Dogradnja i razvoj Informacijskog sustava zaštite okoliša i unapređenje sustava praćenja i izvješćivanja o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj” kojeg je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

TRAVANJ/APRIL 2019.

Povratak Sutlanskog jezera između Slovenije i Hrvatske Još je 1980. godine pokrenut projekt regulacije rijeke Sutle, kako bi se smanjile opasnosti od poplava, riješila problematika vodoopskrbe i navodnjavanja poljoprivrednih površina te stvorili preduvjeti za razvoj slatkovodnog ribarstva i turizma. Korito rijeke Sutle je na većem dijelu toka obraslo gustim raslinjem, što uzrokuje formiranje “uskih grla” koja kod velikih voda u Sutli uzrokuju brojna lokalna plavljenja. Također je prisutna i česta pojava erozija pokosa korita na krivinama, uslijed čega dolazi do značajnog meandriranja korita i šteta na okolnom zemljištu. Stoga je na srednjem toku rijeke, u blizini slovenskog mjesta Podčetrtek, te 1980. godine izgrađena brana Vonarje, visine 12 metara i duljine krune 120 metara, kojom je stvoreno umjetno akumulacijsko jezero duljine 6 km i površine 195 hektara. Nazvano je Sutlansko, odnosno Vonarsko jezero. Volumen vode u akumulaciji kod nivoa na koti preljeva (207,50 m.n.m.) iznosio je 8,7 milijuna kubnih metara. Međutim, zbog tehničkih problema i onečišćenja vode, koje je prvenstveno bilo posljedica nepostojanja pročišćivača otpadnih voda, a rezultiralo je pojavom neugodnih mirisa i višekratnim pomorom ribe, jezero je 1988. godine ispražnjeno. Od tada je služilo samo kao retencija za zadržavanje visokovodnih valova rijeke Sutle. Sada je ideja ponovnog formiranja jezera opet aktualna, a u sklopu europskog projekta FRISCO 2.1 provode je Direkcija za vode Republike Slovenije i Hrvatske vode. Plan je da se Sutlansko/ Vonarsko jezero napuni do 2021. ili 2022. godine, ali prije toga će se morati obaviti puno posla. Nužna je temeljita sanacija gotovo 40 godina stare brane, što podrazumijeva obnovu njenih konstruktivnih elemenata, oštećenih betonskih dijelova objekata na brani, zamjenu metalnih ograda na objektima i pristupnom mostu, zamjenu dotrajale hidromehaničke opreme i opreme za manipulaciju zapornicama, zamjenu i dogradnju električnih instalacija i elektro opreme, zamjenu nadstrešnice i antikorozijsku zaštitu metalne konstrukcije pristupnog mosta. Naravno, planirana je i modernizacija, odnosno ugradnja opreme aktualne za današnje vrijeme, što podrazumijeva automatizaciju upravljanja zapornicama i daljinski nadzor stanja brane. Potom slijedi čišćenje jezera od raslinja i mulja. A kako bi se izbjegli problemi iz 80-ih godina prošlog stoljeća, izgradit će se i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda. Razlika u odnosu na nekadašnje jezero je i u površini. Naime, nova akumulacija će biti za polovicu manja od prijašnje, kako se ne bi previše utjecalo na poljoprivrednu proizvodnju koja se vratila na dio tih površina. Oko 80 posto površine jezera bilo bi na slovenskoj, a 20 posto na hrvatskoj strani granice.

VIJESTI

Osigurana sredstava za projekt CGO Lećevica

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji potpisan je u petak 25. siječnja 2019. godine u Splitu. Samom potpisivanju Ugovora prethodio je dugogodišnji proces pripreme dokumentacije koji je intenziviran u posljednjih godinu dana. U prosincu 2018. godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je postupak izravne dodjele za projekt nakon što je tvrtka Regionalni centar čistog okoliša (upravitelj Centra Lećevica) dostavila projektnu prijavu i svu potrebnu dokumentaciju. Ovim ugovorom je osigurano 322.498.130,90 kuna bespovratnih EU sredstava za izgradnju CGO Lećevica, što predstavlja 71% od ukupne prihvatljive vrijednosti projekta, odnosno iznosa od 454.129.208 kuna. Preostali dio osigurat će jedinice lokalne i regionalne samouprave na čijem se području Centar nalazi. Uskoro se očekuju objave prvih natječaja, pa bi radovi mogli započeti kroz godinu dana. Sami radovi će, prema planu, potrajati oko 18 mjeseci, što znači da bi se CGO Lećevica mogao staviti u funkciju polovinom 2022. godine. Uz sami Centar za gospodarenje otpadom, kapaciteta MBO-a od 110.000 t/god, bit će izrađeno i 6 pretovarnih stanica u Splitu, Sinju, Zagvozdu te na otocima Braču, Hvaru i Visu. Cilj je uspostaviti jedinstveno županijsko odlagalište neopasnog otpada u CGO, čime će se omogućiti sanacija i zatvaranje svih 15 postojećih neusklađenih odlagališta otpada u ovoj županiji.

TRAVANJ/APRIL 2019.

Schneider Electric obilježava Svjetski dan voda Kompanija Schneider Electric obilježila je Svjetski dan voda, 22. ožujka kroz podizanje javne svijesti o važnosti sprječavanja prekomjernih gubitaka vode. Svjetski dan zaštite voda obilježava se već 26. godinu zaredom, s ciljem podizanja svijesti javnosti i skretanja globalne pozornosti na značaj i važnost vode te promicanja održivog korištenja postojećih vodnih resursa. Prema riječima generalnog direktora kompanije Schneider Electric za Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu, Ivana Paića, jedan od ključnih izazova za vodovode danas su veliki gubici vode, koji u Hrvatskoj dosežu prosječno preko 50% na državnoj razini. “U cilju unaprjeđenja svoga poslovanja, vodovodi u svijetu počinju koristiti suvremene sustave upravljanja i nadzora vodovodnim mrežama i sa zadovoljstvom mogu reći da su to često upravo rješenja kompanije Schneider Electric, primjerice AQUIS ili WMS (Water Management System). Najveća prednost ove tehnologije je rano otkrivanje gubitaka, mogućnost njihove brze sanacije, te u konačnici – smanjenje gubitaka pitke vode i smanjenje potrošnje energije potrebne za kvalitetnu opskrbu svakog krajnjeg potrošača“, zaključuje Ivan Paić. Predviđanja stručnjaka govore kako će do 2050. godine potražnja za vodom porasti za čak 55%, ali situacija je već danas prilično ozbiljna i zabrinjavajuća. Više od 240 milijuna ljudi na Zemlji nema pristup pitkoj vodi, a više od 1,5 milijarde ljudi nema osigurane osnovne higijenske uvjete.

Sanacija odlagališta neopasnog otpada Diklo U Zadru je krajem siječnja održan sastanak ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića s gradonačelnikom Brankom Dukićem i njegovim suradnicima te predstavnicima Mjesnog odbora Diklo. Na sastanku je bilo govora o sanaciji odlagališta neopasnog otpada Diklo koje se nalazi na području grada Zadra, a koristi se za odlaganje neopasnog otpada od 1963. godine. Sanacija i zatvaranje odlagališta otpada Diklo jedan je od prioriteta definiran strateškim planovima Grada Zadra u segmentu gospodarenja otpadom te je u skladu s preuzetim obvezama Republike Hrvatske pristupanjem Europskoj uniji i nacionalnim zakonodavstvom. Odlagalište komunalnog otpada iznad Dikla treće je najveće u Hrvatskoj, nakon Jakuševca i Karepovca.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

STRU ST STRU RUČN ČNO

Goossppooddaarreen G njjee ottppaaddoom m

Utjecaj CGO na troškove javne usluge Razvidno je da ne stoji početna pretpostavka da će usluga odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada korisnicima biti jeftinija jer će centri za gospodarenje otpadom zarađivati na prodaji goriva iz otpada cementarama. Naprotiv, plaćanje cementari da bi uopće preuzela rezultat obrade otpada svakako će rezultirati povećanjem troškova, pa i cijena za komunalna društva i njihove korisnike [autor] Sonja Polonijo, dipl. oec. epublika Hrvatska dužna je kao zemlja članica EU slijediti europske direktive i implementirati ih u nacionalno zakonodavstvo. Ovo podrazumijeva poštivanje reda prvenstva u gospodarenju otpadom i postizanje zacrtanih ciljeva sve većeg udjela odvojeno skupljenih kategorija otpada te smanjenja deponiranja, odnosno prestanka odlaganja neobrađenog otpada. Hrvatska strategija određuje odvojeno skupljanje pojedinih frakcija otpada (papir, plastika, tekstil, metal, staklo, biootpad), a ostatni (miješani komunalni) otpad obrađivao bi se u regionalnim Centrima za gospodarenje otpadom (CGO). U centrima je planirana MBO tehnologija – mehaničko-biološka obrada - čiji je temeljni proizvod gorivo iz otpada (RDF ili SRF) namijenjen suspaljivanju u cementarama. Studije isplativosti centara predviđale su da će se gorivo prodavati cementarama. Broj i kapacitet Centara s vremenom je smanjen u odnosu na prvobitne planove, a povećava se udio odvojeno skupljenih korisnih materijala iz otpada (kružna ekonomija). U 2017. godini proradio je CGO Marišćina u Primorsko-go-

TRAVANJ/APRIL 2019.

ranskoj županiji, a u 2018. i Kaštijun u Istarskoj županiji. Jedinice lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji svoj miješani komunalni otpad počinju odvoziti direktno na Marišćinu (Opatija, Rijeka, “Riječki prsten”), odnosno na pretovarne stanice ukoliko su od Marišćine udaljenije od 40 km (Novi Vinodolski, Crikvenica, Vinodolska općina). Otpad na pretovarne stanice svojim kamionima – smećarima dovoze lokalna komunalna društva, tamo se pretovaruje u velike poluprikolice koje ga odvoze u Centar za gospodarenje otpadom. Centrom Marišćina upravlja tvrtka Eko-plus u čijoj nadležnosti je i prijevoz od pretovarne stanice do centra. Pretovarnim stanicama upravljaju komunalna društva na čijem su području izgrađene. Projekt CGO Marišćina sufinanciran je sredstvima IPA – Regionalni razvoj i od početka vođen pravilom da će cijenu prijevoza solidarno snositi svi korisnici, odnosno da će “Gate fee” biti jednak bez obzira vozi li se otpad direktno u sam centar ili na neku od pretovarnih stanica. Izdvajanjem pretovarnih stanica iz sustava Eko-plusa otvorila se mogućnost dodatne naplate troškova pretovara. U ovom trenutku

“Gate-fee” Marišćine iznosi 470 kn/t miješanog komunalnog otpada, a u nekoliko je navrata najavljivana i njegova korekcija na 100-120 EUR/t od početka 2019. godine nadalje, što bi odgovaralo cijenama usluge usporedivih postrojenja. U ovom trenutku (kraj ožujka 2018.) službena cijena prijevoza od pretovarne stanice i obrade otpada u CGO Kaštijun još je nepoznata. Miješani komunalni otpad na Marišćini se usitnjava. Temperatura sušenja postiže se zahvaljujući u otpadu prisutnoj biokomponenti, što dovodi do kontroverze: biootpad prema Uredbi treba skupljati odvojeno i više se ne smije miješati s drugim frakcijama, a Marišćina bez njega ne može funkcionirati. S Kaštijunom je situacija identična, dapače Istarska županija je Ministarstvu uputila pitanje bi li s obzirom na postojeći centar mogla biti izuzeta od obveze odvojenog skupljanja biootpada bez da bude zbog toga penalizirana. Iz odgovora Ministarstva proizlazi da će županija dobiti pet godina “grace” perioda, a iza toga mora poslovanje centra prilagoditi propisanom sustavu. Na situ se odvaja nešto metala, a rezultat obrade je RDF, odnosno uz dodatne napore kaloričniji SRF (gorivo iz otpada). Istovremeno nastaje i (privremeno) stabilizirani biootpad koji se odlaže. U sklopu 4. faze EU projekta Marišćina predviđena je i gradnja postrojenja za proizvodnju električne energije koja bi trebala biti financirana iz ulazne pristojbe (Uredba o objavi Dvostranog sporazuma o projektu između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica vezano uz sufinanciranje velikog projekta: “Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina”, NN 8/2009.). Proizvedeno gorivo iz otpada namijenjeno je spaljivanju u cementari (Holcim, Koromačno), što je postalo kamen spotica-

EU HIJERARHIJA OTPADA SPRJEČAVANJE

U proizvodnji i dizajnu proizvoda smanjujemo mogućnost nastanka otpada

PONOVNO KORIŠTENJE

Sav otpad ponovno koristimo u najvećoj mogućoj mjeri

RECIKLIRANJE

Recikliranjem se izdvajaju korisne sirovine i ponovno koriste u proizvodnji proizvoda

OPORABA

Otpad koji se ne može reciklirati postaje resurs za dobivanje energije

ODLAGANJE

Kao zadnji i najmanje poželjan korak, otpad se odlaže na odlagalištu

ja jer proizvedeno gorivo ne odgovara kvaliteti iskazanoj u natječaju. Iz ovog razloga je u nekoliko navrata Holcim obustavio preuzimanje goriva iz otpada Marišćine, pa Eko-plus odlaže gorivo na odlagalište. Iz tog razloga je u proljeće 2017. godine kaznama za nadležne reagirala i Inspekcija zaštite okoliša. U 2018. priča se ponovila. Također, Holcim se zbog tehničkih karakteristika iz natječaja nije niti javio na natječaj kojega je u siječnju 2018. raspisao Kaštijun, jer ne odgovaraju njihovim traženim parametrima ulaznog materijala. Dodatno, ekonomika projekata MBO centara zasnivala se na prodaji goriva iz otpada cementari, a situacija na tržištu je takva da MBO centar mora plaćati da cementara gorivo uopće uzme. Eko-plus je Holcimu po ugovoru iz 2017. plaćao 30 EUR/t goriva iz otpada.

MLJEVENJE OTPADA

BIOSTABILIZACIJA - SUŠENJE

SITO

1.000 kg MJEŠANOG OTPADA

NAMJENA TEHNOLOGIJE: OBRADA OSTATKA OTPADA IZA PRIMARNE SELEKCIJE

Slika 2. Tehnologija obrade otpada u CGO Marišćina Izvor: „Vizije gospodarenja otpadom“, V. Simončič, dr.sc., Opatija, 9-10.6.2016.

Slika 1: Red prvenstva u gospodarenju otpadom Izvor: „zatostovolimzadar. hr“, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, Grad Zadar 2018.

METALI 30-50 kg

STABILIZIRANI BIOOTPAD

RDF 350-450 kg

ODLAGALIŠTE 200-270 kg

TRAVANJ/APRIL 2019.

STRUČNO

Gospodarenje otpadom

Komunalna društva bila su do 1.11.2018. dužna formirati i tzv. evidenciju miješanog komunalnog otpada preuzetu od svakog pojedinog korisnika, što zahtijeva velika ulaganja u tehnologiju Iz navedenog je razvidno da ne stoji početna pretpostavka da će usluga odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada korisnicima biti jeftinija jer će centri za gospodarenje otpadom zarađivati na prodaji goriva iz otpada cementarama. Naprotiv, plaćanje cementari da bi uopće preuzela rezultat obrade otpada svakako će rezultirati povećanjem troškova, pa i cijena za komunalna društva i njihove korisnike. Ovi problemi još će se povećati kada u rad krenu planirani novi centri za gospodarenje otpadom, koji će – ukoliko budu zasnovani na jednakoj ili sličnoj tehnologiji - također imati problema s plasmanom goriva iz otpada. Rješenje za već postojeće centre pokušava se pronaći na nivou Ministarstva u inicijativi da se izgrade toplane ili energane na gorivo iz otpada (ovo nisu ona prvobitno predviđena postrojenja iz 4. faze projekta Marišćine, op.a.).

Kako na cijenu usluge za krajnjeg korisnika utječe cijena usluge centra za gospodarenje otpadom? Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/2013, NN 73/17. i NN 14/19.) i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/2017.) propisali su potpuno novu strukturu cijene uz primjenu principa „onečišćivač plaća” i principa punog pokrića troškova. Komunalna društva bila su do 1.11.2018. dužna formirati i tzv. „evidenciju” miješanog komunalnog otpada preuzetu od svakog pojedinog korisnika, što zahtijeva velika ulaganja u tehnologiju (RFID čipove, barkod ili neko slično tehnološko rješenje, informatika, nabava novih spremnika, oprema za očitavanje čipova na kamionima…). Nažalost, i kroz ovu obvezu događa se daljnji rast cijene usluge. Krajnjim korisnicima davatelj javne usluge smije naplaćivati samo odvoz i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada. Troškovi odvoza i zbrinjavanja biootpada, te korisnih frakcija otpada (reciklabilni otpad) pokrivaju se iz fiksnog dijela računa, odnosno obvezne minimalne javne usluge. Ova stavka računa sadrži praktički sve troškove poslovanja (rad, materijal, amortizaciju opreme, pripadajući dio općih troškova trgo-

Tabela 1: Usporedba jediničnog troška zbrinjavanja otpada i neto troška odvojenog skupljanja

NAZIV TROŠKA Trošak deponiranja Neto trošak odvojenog skupljanja Obrada u CGO Marišćina Izvor: podaci Ponikve, Eko otok Krk

TRAVANJ/APRIL 2019.

Kn/t 50-100 250 470

vačkog društva) osim troškova zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada. Trošak zbrinjavanja (deponiranje ili obrada) miješanog komunalnog otpada pokriva se iz druge stavke računa, cijene javne usluge za količinu miješanog komunalnog otpada. Davatelj javne usluge mora odrediti jediničan trošak za količinu (litru ili kilogram) predanog otpada, kao i količinu otpada preuzetu od svakog pojedinog korisnika javne usluge (RFID, barkod spremnika pojedinog korisnika). Korisnik javne usluge motivira se da većim odvajanjem otpada kod kuće smanji ovaj dio ukupnog računa. Ukoliko uslugu deponiranja ne vrši davatelj javne usluge, on će od svoga dobavljača dobiti račun za deponiranje u određenom periodu, pa će iz njega morati izračunati jedinični trošak. Uslugu obrade otpada u centru za gospodarenje otpadom centar zaračunava po toni primljenog materijala. Davatelji javne usluge koji raspolažu vlastitim deponijama morat će knjigovodstveno izdvojiti troškove deponije s pripadajućim dijelom općih troškova i izračunati jedinični trošak koji će prevaliti na korisnike sukladno preuzetoj količini. Iz tabele je očito da trošak obrade u centru višestruko premašuje trošak deponiranja, što znači i veći račun za krajnjeg korisnika. Uz očekivani rast cijene obrade u centru razlika će biti još drastičnija. Neto trošak odvojenog skupljanja predstavlja jediničnu razliku troškova odvojenog skupljanja i prihoda kojeg davatelj javne usluge ostvari prodajom ovako skupljenih sekundarnih sirovina. Ovaj trošak korisnicima je po principu solidarnosti sadržan u obveznoj minimalnoj javnoj usluzi. Po iznosu se nalazi između jediničnog troška deponiranja i troška obrade, što ukazuje na mogućnost davatelja javne usluge da intenziviranjem odvojenog skupljanja smanji svoje troškove poslovanja. Jedna od obveza koje je Hrvatska preuzela ulaskom u EU je i smanjenje količine otpada koji se odlaže kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš. Krajem 2017. godine 24 zemlje EU imale su „taksu za deponiranje” (http://www. cewep.eu/landfill-taxes-and-bans/) u rasponu od 3 EUR/t (Litva) do 100 EUR/t (Belgija). Svega 4 države, između kojih je i Hrvatska, takvu taksu nisu imale. Preporuka je da se uvođenjem takve takse deponiranje učini skupljim od odvojenog skupljanja otpada, što bi trebalo potaknuti promjenu u gospodarenju otpadom. Uredbom o gospodarenju otpadom Hrvatska je propisala uvođenje poticajne naknade koju će jedinice lokalne samouprave plaćati za prekomjerno deponiranje. Ovaj trošak ne bi se smio prenijeti na korisnike javne usluge, a trebao bi gradove i općine potaknuti na aktivniji odnos prema gospodarenju otpadom.

Što grad ili općina mogu učiniti da unaprijede gospodarenje otpadom na svome području? Iz svega navedenog može se zaključiti da je i za davatelje usluge i za njihove korisnike najracionalniji sustav koji što više otpada skupi odvojeno, dodatno ga sortira i pripremi za prodaju što čišće sekundarne sirovine, te lokalno

OVLAŠTENI OTKUPLJIVAČ

PLASTIKA

KONZERVE RECIKLAŽNO DVORIŠTE, SUSTAV OD VRATA DO VRATA

PLASTIČNE VREČICE TEKSTIL

STAKLO

Kompostana, bioplinsko postrojenje, druga rješenja

ZELENI I KUHINJSKI OTPAD

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD

obrađuje što je više moguće da bi se smanjili troškovi transporta. Biootpad se, na primjer, može lokalno kompostirati. Centar za gospodarenje otpadom nužno je zlo na koje treba odvoziti ostatni otpad u što je moguće manjim količinama. Korisnicima javne usluge treba osigurati spremnike za odvojeno skupljanje otpada, nedostaje i sortirnica i kompostana, građane treba educirati za drugačije postupanje s otpadom, davateljima javne usluge trebat će i druga oprema. Za financiranje tih potreba otvaraju se EU natječaji (Konkurentnost i kohezija). Gradovi i općine su jedini prihvatljivi prijavitelji, a za najveći dio prijava moraju ispuniti određene pretpostavke od kojih je temeljna donošenje novog Plana gospodarenja otpadom grada ili općine usklađenog s planom kojeg je Hrvatska usvojila prošle godine. Za manje jedinice lokalne samouprave značajno je da ih se više može udružiti kako bi neke funkcije obavljali zajednički i na taj način omogućili građanima kvalitetnu i cjenovno priuštivu uslugu. Nažalost, država se konceptualno odlučila za sufinanciranje velikih sortirnica (kapaciteta iznad 8.000 t potencijalno reciklabilnog materijala godišnje), što znači da je prevladalo mišljenje koje ne uvažava potrebu lokalnog

Pretovarna stanica

CGO

predsortiranja prikupljenih materijala. Predsortiranje bi omogućilo lokalnim jedinicama (komunalnim društvima) da poboljšaju kvalitetu „od vrata do vrata” sakupljenih korisnih frakcija otpada i tako dobiju materijale komercijalne kvalitete čijom prodajom bi mogle smanjiti porast cijene koju plaćaju korisnici javne usluge. Ovako će na velike sortirnice putovati otpad u čijem sastavu će biti od 40% do čak 80% miješanog komunalnog otpada (trošak transporta i zbrinjavanja, da ne spominjemo ugljični otisak transporta), što će predstavljati veliki problem i za sortirnice i za reciklažere. Za očekivati je da će ovakav koncept dodatno povećati troškove, a time i cijenu javne usluge, i to u uvjetima kada korisnici već prigovaraju zbog poskupljenja koja su se dogodila zbog novih obveza po ZOGO-u i rada CGO-a). Gradovi i općine morale su donijeti i Odluke o sprječavanju nepropisnog odlaganja otpada i uklanjanju tako odloženog otpada, trebaju i prilagoditi Odluke o komunalnom redu u domeni otpada, ali trebaju osigurati i održavanje komunalnog reda, odnosno kvalitetnije funkcioniranje komunalnog redarstva. Krajnje je vrijeme da se ove funkcije ojačaju do nivoa dobre funkcionalnosti, sagledavajući pri tome cjelovitost uzročno-posljedičnih veza troškova i cijene javne usluge.

Slika 3: Troškovno racionalan sustav održivoga gospodarenja otpadom Izvor: podaci Sonje Polonijo

TRAVANJ/APRIL 2019.

SPONZORIRANI PRILOG SPONZORIRANI PRILOG

ZAKLJUร CI 0(ฤ 81$52'1( 7(+12/2รค.( .21)(5(1&,-( 2 =$รค7,7, -$'5$16.2* 025$ , 2'5รฆ,920 *2632'$5(1-8 .2081$/1,0 273$'20 8 *5$'29,0$ 8= -$'5$16.8 2%$/8 5(38%/,.( +59$76.( $/%$1,-( &51( *25( , %L+ 'XEURYQLN Kompanija Tehnix je 25. i 26. veljaรจe 2019. godine u Dubrovniku organiziraOD L RGUรงDOD 0Hฤ XQDURGQX WHKQRORรฅNX NRQIHUHQFLMX R ]DรฅWLWL -DGUDQVNRJ PRUD L RGUรงLYRP JRVSRGDUHQMX NRPXQDOQLP RWSDGRP X JUDGRYLPD X] MDGUDQVNX REDOX 3RWDNQXWL JOREDOQLP SUREOHPRP JRVSRGDUHQMD RWSDGRP NOLPDWVNLP SURPMH QDPD L QDFLRQDOQLP SRWUHEDPD 5HSXEOLNH +UYDWVNH $OEDQLMH &UQH *RUH L %RVQH L +HUFHJRYLQH WH X] SRGUรฅNX SUHGVMHGQLFH 5HSXEOLNH +UYDWVNH Jฤ H .ROLQGH *UDEDU .LWDURYLรพ NRPSDQLMD 7HKQL[ RUJDQL]LUDOD MH L RGUรงDOD RYX NRQIHUHQFLMX VD FLOMHP ]DรฅWLWH -DGUDQD L SRVWL]DQMD NUXรงQH HNRQRPLMH WH XQDSUHฤ HQMD JRVSRGDUHQMD NRPXQDOQLP RWSDGRP L ELRORรฅNR HNRORรฅNRJ SURฤ LรฅรพDYDQMD YRGD Kompanija Tehnix je na Konferenciji na MHGLQVWYHQL QDฤ LQ RPRJXรพLOD NRPXQLNDFLMX L SUH]HQWDFLMH UD]OLฤ LWLK VWUXฤ QLK SRLPDQMD SUREOHPD JRVSRGDUHQMD RWSDGRP SD MH QDURฤ LWR YDรงDQ GRSULQRV NRPXQLNDFLMH PHฤ X VWUXฤ QMDFLPD NRML VH EDYH SUREOHPDWLNRP JRVSRGDUHQMD RWSDGRP 7R RPRJXรพXMH QDรฅLP VXVMHGLPD GD NRULVWH QDMEROMH WHKQRORJLMH

pripremljenog za ponovnu uporabu u 0%2 7H SRVWURMHQMX 6WUXฤ QH SUH]HQWDFLMH WH SR]LWLYQD L NYDOLWHWQD UDVSUDYD SROXฤ LOL VX L]X]HWQR GREDU LVKRG NRQIHUHQFLMH WH ]DNOMXฤ QR GDOL QDJODVDN QD NOMXฤ QH SUREOHPH NRMH WUHED ULMHรฅLWL QD SROLWLฤ NRP L DNWLYLVWLฤ NRP QLYRX 6YL VXGLRQLFL NRQIHUHQFLMH ]DNOMXฤ LOL VX GD +UYDWVND PRรงH L PRUD XQDSULMHGLWL SRVWRMHรพL VXVWDY JRVSRGDUHQMD RWSDGRP SULPMHQMXMXรพL GRPDรพH UHVXUVH L] VYLK SRGUXฤ MD ]QDQVWYHQLK SURMHNWQLK NRQ]DOWQLK WH QDGDVYH SULPMHQMLYDWL WHKQRORJLMH SRWYUฤ HQH X SUDNVL L L] GRPDรพH LQGXVWULMH 7HKQRORรฅND NRQIHUHQFLMD RPRJXรพLOD MH NUHDWLYQX UDVSUDYX VYLK VXGLRQLND 2FLMHQMHQR MH L SRVHEQR QDJODรฅHQD YDรงQRVW RYDNYRJ VNXSD NRML LPD FLOM XEU]DQMD RGUรงLYRJ JRVSRGDUHQMD RWSDGRP X SULREDOMX 5HSXEOLNH $OEDQLMH L &UQH *RUH L] NRMLK NRPXQDOQL RWSDG QRรฅHQ MXJRP X YHOLNLP NROLฤ LQDPD GROD]L GR QDรฅLK JUDGRYD L RWRND รฅWR GLUHNWQR XJURรงDYD WXULVWLฤ NX LQGXVWULMX 5HSXEOLNH +UYDWVNH 3RVHEQLP SRJODYOMHP VWUXฤ QH UDVSUDYH QD]QDฤ HQR MH GD SODVWLฤ QL RWSDG GXJRURฤ QR XJURรงDYD ]GUDYOMH ULED L GUXJLK รงLYLK RUJD-

QL]DPD NRML รงLYH X HNR VXVWDYX -DGUDQD 3RWUHEQR MH HNRQRPLฤ QLMH L SXQR EUรงH UHDOL]LUDWL HNR SURMHNWH REDYH]QR XNOMXฤ LWL GRPDรพX ]QDQRVW HNVSHUWH ]D RNROLรฅ L ILUPH NRMH SURL]YRGH WHKQRORJLMH ]D VXVWDY UHFLNODรงH RWSDGD 8 SURFMHQL NYDOLWHWH UHFLNODรงQLK NDSDFLWHWD SRVWURMHQMD ORNDOQH XSUDYH PRJX GRQLMHWL RGOXNH ]D XYRฤ HQMH UHFLNODรงQH WDNVH SR GDQX QRรพHQMD WXULVWD NDNR EL VH PRJDR VWYRULWL YHรพL ILQDQFLMVNL NDSDFLWHW ]D UHFLNODรงQX LQGXVWULMX /RรฅL SULPMHUL SURMHNDWD 0DULรฅรพLQH L .DรฅWLMXQD QH VPLMX VH YLรฅH SRQDYOMDWL D LVWH WHKQRORJLMH SRWUHEQR MH ]DEUDQLWL JUDGLWL X VYLP SURMHNWLPD X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM 6YL VXGLRQLFL WHKQRORรฅNH NRQIHUHQFLMH RVMHรพDOL VX SRQRV L RGJRYRUQRVW ]D EULJX ฤ LVWRJ -DGUDQVNRJ PRUD D SRVHEQX PRWLYDFLMX RVMHรพDOL VPR ]ERJ SUHNUDVQRJ L ฤ LVWRJ JUDGD 'XEURYQLND ฤ LML VX SUHGVWDYQLFL ELOL VXGLRQLFL WDNR YDรงQH NRQIHUHQFLMH 6YL VXGLRQLFL L MDYQRVW 5HSXEOLNH +UYDWVNH ]DKYDOMXMX VH QD SRGUรฅFL SUHGVMHGQLFH Jฤ H .ROLQGH *UDEDU .LWDURYLรพ L RUJDQL]DWRUD NRPSDQLMH 7HKQL[ WH MRM VH VYL VXGLRQLFL RG VUFD ]DKYDOMXMX YMHUXMXรพL X XVSMHK R ]DMHGQLฤ NRM EUL]L ]D ฤ LVWL -DGUDQ 1D NRQIHUHQFLML MH SULKYDรพHQ VORJDQ ร (NRORJLMD MH ]QDQRVW NRMD VH EDYL ]GUDYOMHP SODQHWH =HPOMHยณ

3RVHEQX VQDJX L ]QDฤ DM GDOR MH VXGMHORYDQMH SUHGVMHGQLND 2GERUD ]D ]DรฅWLWX RNROLรฅD L SULURGH +UYDWVNRJ VDERUD J ,YDQD 9LOLERUD 6LQฤ LรพD ]DVWXSQLND X (8 3DUODPHQWX J 7RQLQD 3LFXOH SUHGVMHGQLND +$7= D DNDGHPLND GU VF SURI 9ODGLPLUD $QGURฤ HFD SURI GU VF 6ODYHQD 'REURYLรพD SRPRรพQLND PLQLVWUD 0*,38 J 'DQLMHOD รฆDPERNL WH RVWDOLK ]QDฤ DMQLK HNVSHUDWD X ]DรฅWLWL RNROLรฅD ]QDQVWYHQLK LQVWLWXFLMD SUHGVWDYQLND JUDGRYD L RSรพLQD JRVSRGDUVWYHQLND +%25 D L +UYDWVNLK YRGD *UDฤ DQL NRPXQDOQD SRGX]HรพD JRVSRGDUVWYHQLFL L ]QDQVWYHQLFL 5HSXEOLNH +UYDWVNH LPDMX SUDYR VXGMHORYDWL X NUHLUDQMX QDMEROMLK UMHรฅHQMD X RGUรงLYRP JRVSRGDUHQMX NRPXQDOQLP RWSDGRP .RPXQDOQL RWSDG MH JRVSRGDUVNL UHVXUV ORNDOQH ]DMHGQLFH DNR VH SULPMHQMXMH LQGXVWULMVND UHFLNODรงD RWSDGD RGORรงHQRJ SULNXSOMHQRJ UHFLNOLUDQRJ WH WHKQRORรฅNL

ZZZ WHKQL[ FRP WHO H PDLO WHKQL[#WHKQL[ FRP

STRUČNO

Kompostiranje (2. dio)

KOMPOSTIRANJE – SUŠENJE - STABILIZACIJA - prioriteti gospodarenja komunalnim otpadom u Hrvatskoj [nastavak iz broja 79, 1/2019]

4.4. Sadržaj projekta kompostiranja Provedba projekta kompostiranja komunalnog otpada je vrlo složena i zahtijeva dulje vrijeme informiranja i komunikacije s javnošću. Kompostiranje je cjeloviti projekt i svi dijelovi projekta su međusobno povezani te ih treba usklađeno provoditi: 4.4.1. Edukacija i komunikacija s javnošću 4.4.2. Odvojeno sakupljanje, sortiranje i nadzor biootpada na ulazu u proces kompostiranja 4.4.3. Vođenje, održavanje i nadzor rada kompostane Projekt kompostiranja treba provoditi točno po navedenom redoslijedu. Preskakanje pojedine faze redovito će uzrokovati goleme probleme. U praksi RH se dokazalo da projekt komunalne kompostane može propasti već u početnoj fazi na referendumu, ali i tijekom javne rasprave (Go-

[autor] Dr. sc. Zlatko Milanović ričan, Obreščica). Projekt kompostane može propasti i kada je kompostana već izgrađena (Jankomir). U razvijenim europskim zemljama je također krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća obustavljen rad vrlo velikog broja kompostana biorazgradljivih frakcija izdvojenih iz miješanog komunalnog otpada. Razlog zatvaranja nije bila emisija neugodnih mirisa, već je proizvedeni "kompost" sadržavao prevelike koncentracije štetnih tvari. S druge strane, kad se kompostiranje provodi stručno, smanjuje se odlaganje i povećava recikliranje komunalnog otpada. Komunalne tvrtke u Hrvatskoj, koje već postižu EU ciljeve gospodarenja otpadom utvrđene za 2020. godinu, prihvatile su kompostiranje i proizvode kompost najbolje kakvoće. Vrlo je važno znati da komunalne tvrtke to postižu vlastitim znanjem i umijećem, a u kompostanama koriste poglavito opremu proizvedenu u Hrvatskoj.

TRAVANJ/APRIL 2019.

STRUČNO

Kompostiranje (2. dio) osigurati financijska sredstva i to ne samo početno već i sve vrijeme dok traje rad kompostane. Vrijedno je organizirati dane otvorenih vrata te motivirati stanovništvo povoljnijom nabavkom komposta.

Što su Bečani početno znali o kompostiranju U Beču je prije početka projekta vrtnog kompostiranja provedena anketa građana koja je pokazala da: • samo 10% građana zna kako se kompostira, • 32% građana nije zainteresirano za kompostiranje, • 40% građana želi posebnu posudu (smeđu) za odvojeno odlaganje biootpada, • 16% građana može kompostirati u vlastitom vrtu, • čak 18% građana ne zna što je kompost.

Letak koji je priložen uz mjesečni račun za otpad, potiče na odvojeno sakupljanje i recikliranje biootpada (Ponikve Krk)

Zajedništvo je ključan lokalni čimbenik za projekt kompostiranja komunalnog biootpada. To nikako ne znači da je dovoljno općenito educirati građane, već treba stručno osmisliti i stalno provoditi edukaciju svih ciljnih grupa (prosvjetara, komunalaca, projektanata, novinara - edukatora i naročito političara). Osmišljenom lokalnom edukacijom i komunikacijom s javnošću postiže se zajedništvo na razini JLS, a to je temelj dobre provedbe projekta kompostiranja. Potrebno ja da građani kompostanu prihvate kao zajednički projekt, a ne kao projekt koji im netko nameće.

4.4.1. Edukacija i komunikacija s javnošću (unaprijed i trajno) Praksa je pokazala da projekt kompostiranja djeluje na promjene promišljanja ljudi o otpadu kao smeću. Promjene u glavama ljudi su najteže i potrebno je puno vremena da do njih dođe. Ovisno o lokalnim iskustvima, projekt edukacije i komunikacije sa stanovništvom treba početi dvije pa i više godina prije početka gradnje kompostane. Edukacija i komunikacija s građanima je za projekt kompostiranja komunalnog otpada najvažnija točka. U RH postoje brojne inicijative i brošure koje općenito promoviraju kompostiranje. Javnost načelno dobro prihvaća potrebu tehnologije kompostiranja. Međutim, općenita edukacija, bez konkretnih podataka o pojedinom projektu i mogućim lokacijama, nikad nije dovoljna. Općenita edukacija je donekle i kontraproduktivna, jer stvara dojam da je problem biorazgradivog komunalnog otpada lako riješiti. Kad se zatim iznenada javno objave konkretni podaci za lokaciju i veličinu nove kompostane, lokalno stanovništvo ne prihvaća projekt. Kompostiranje je prvenstveno lokalni projekt, koji jamči i decentralizaciju sustava gospodarenja otpadom (izbjegava takozvani "turizam otpada"). Svaki pojedini projekt kompostišta treba, uvažavajuće lokalne uvjete, unaprijed individualno i cjelovito osmisliti te zatim voditi. Općenite brošure i kampanjske poruke o kompostiranju nisu dovoljne. U RH prvenstveno zbog zanemarivanja lokalne edukacije i komunikacije s javnošću brojni projekti kompostana nisu uspjeli. Javnost treba stalno informirati o tijeku projekta kompostiranja, a obvezno i o eventualnim problemima. Svaki prijedlog građana vrijedan je pažnje i zahtijeva odgovor. To je teška i vrlo odgovorna obveza, koja zahtijeva nadasve stručni pristup. Edukacija je prioritetni dio koji obvezno treba prvi započeti, a zahtijeva sigurno i trajno financiranje. Za stručno vođenje edukacije i komunikacije potrebno je

4.4.2. Odvojeno sakupljanje, sortiranje i nadzor kakvoće biootpada na ulazu u proces kompostiranja Odvojeno sakupljanje biorazgradljivog otpada uz edukaciju i komunikaciju je ključni čimbenik uspješnog kompostiranja komunalnog otpada. Odvojeno sakupljanje biootpada samo je početni korak. Kakvoća i količina odvojeno prikupljenog biootpada prvenstveno ovisi o motiviranosti stanovništva. Početak odvojenog sakupljanja na određenom području treba uskladiti s gradnjom i kapacitetom kompostane. Prethodno je već navedeno da je optimalno početi s kompostiranjem zelenog otpada, a zatim postupno razvijati odvojeno sakupljanje kuhinjskog otpada. Kompostiranje je mjera koja omogućava i smanjivanje i recikliranje biorazgradljivih frakcija. Ključni čimbenik kompostiranja je čistoća biootpada koji ulazi u proces. To se najbolje dokazalo krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su u razvijenim zemljama zatvorene ili rekonstruirane gotovo sve kompostane biorazgradljivog otpada koji je mehaničkom obradom sortiran (izdvojen) iz miješanog komunalnog otpada. Nadalje, u osamdesetim godinama počinje razvoj projekata odvojenog sakupljanja biorazgradljivih frakcija komunalnog otpada. Primjerice, u Beču je 1986. godine počeo prvi pilot projekt odvojenog prikupljanja biootpada, a u prvoj godini sakupljeno je samo 58 tona (0,03 kilograma po stanovniku). Od 1989. godine u Beču se biootpad počeo odvojeno prikupljati i u reciklažnim dvorištima, i od građana i od malih tvrtki. Te godine količine odvojeno prikupljenog biootpada su povećane na 10.599 tona (5,7 kg po stanovniku). Od tada se stalno postupno povećava količina odvojeno prikupljenog biootpada6. Tvrtka MA 48 koja gospodari komunalnim otpadom grada Beča je 2003. godine odvojeno sakupila 53 kilogram, a 2016. godine više od 73 kilograma biootpada po stanovniku.

TRAVANJ/APRIL 2019.

Struktura komunalnog otpada grada Beča (MA 48)

MKO (Miješani komunalni otpad) Reciklabilni komunalni otpad Kompostabilni komunalni otpad Inertni komunalni otpad Problematičan otpad UKUPNO

kg/stanovniku 2003. 2016. 378 412 121 125 53 73 59 35 2 3 613

648

Za projekt odvojenog sakupljanja komunalnog biootpada i kompostiranja naročito je važno organizirati odvojeno sakupljanje problematičnog otpada (opasnih tvari iz kućanstva). U tom smislu, mjerama edukacije treba poticati stanovništvo da problematične tvari ne odlažu u posude za biootpad. Bečka iskustva također pokazuju da odvojeno prikupljanje treba uporno razvijati i poticati uz stalnu edukaciju i interaktivnu komunikaciju sa stanovništvom. Potpuno isto iskustvo imaju i hrvatske komunalne tvrtke. Primjerice, kad je tvrtka Ponikve Krk počela odvojeno prikupljati biootpad, kamion se nakon obilaska vratio gotovo prazan. Bilo je neugodno i vozaču i voditelju projekta. Pet godina kasnije, biootpad na Krku prikupljaju čak četiri kamiona. U praksi se pokazalo da kompostiranje komunalnog otpada najčešće započinje kompostiranjem zelenog otpada (npr. uz rasadnike, groblja, komunalna odlagališta i sl.). U kompostnu hrpu zelenog otpada moguće je zatim dodavati postupno i do 30% odvojeno prikupljenog biootpada iz kućanstva. Povećanjem odvojenog sakupljanja biorazgradljivog otpada iz kućanstva nužno je smišljeno razvijati projekte kompostiranja i nastavno, projekt bioplinskog postrojenja (kombinacija anaerobne i aerobne biološke obrade). U velikim naseljima je uz projekt kompostane opravdano istražiti izvodljivost gradnje bioplinskog postrojenja. U malim naseljima, uz kompostanu je moguće razmotriti i oporabu biorazgradljivog komunalnog otpada u nekom postojećem obližnjem bioplinskom postrojenju koje koristi biootpad iz poljoprivrede i stočarstva i sl.

Razvoj sustava gospodarenja biootpadom u Beču U Beču (1,868 milijuna stanovnika, 2017.) se također postupno razvijao sustav gospodarenja biootpadom, koji je organiziran na različite načine. Osim lokalnih projekata vrtnog kompostiranja i kompostiranja zelenog otpada u drugim komunalnim tvrtkama (groblja, održavanje parkova) središnji gradski magistratski odjel za otpad (MA 48) raspolaže i s mogućnošću odvoza biootpada u: • Kompostanu Lobau, izgrađenu 1991. godine za kompostiranje poglavito zelenog otpada i to u otvorenim hrpama kapaciteta 110.000 tona godišnje (2017.), na 5,2 hektara zabrtvljene plohe, tj. 21.154 t/god. po hektaru površine; otpadna voda se prikuplja u nepropusnom armirano betonskom bazenu od 1.300 m3, a višak otpadne vode se odvodi u javni sustav odvodnje; proces kompostiranja traje 8 do 10 tjedana; godišnje se proizvede 40.000 do 50.000 tona komposta kavoće Qualität A; tijekom procesa kompostiranja u više navrata se nadzire kakvoća.

• Bioplinsko postrojenje Pfaffenau, za anerobnu biološku obradu u zatvorenom procesu uz proizvodnju bioplina, kapaciteta 23.000 tona godišnje (uz proizvodnju 1,5 milijuna m3 bioplina sa 62% metana, odnosno 9.200 MWh energije - oko 6,1 kWh/m3). Sustav odvojenog sakupljanja laganog biorazgradivog otpada u Beču se sastoji iz dva odvojena podsustava: • Podsustav kuhinjskog otpada: u središnjim, gusto naseljenim kvartovima je postavljeno 4.000 javnih posuda (120 litara) za sakupljanje kuhinjskog otpada iz kućanstva, ugostiteljskih objekata, velikih kuhinja i trgovina. Osim ostataka kuhane hrane u te posude mogu se odložiti i pokvareni prehrambeni proizvodi i to s ambalažom te otpadno jestivo ulje. Redovito automatsko pražnjenje tih posuda provodi se sa četiri specijalna vozila kroz pet tura. Na taj način godišnje se prikupi oko 9.000 tona iz kućanstava i oko 12.000 tona iz malog gospodarstva, a sve sakupljene količine energetski se oporabljuju u Bioplinskom postrojenju Pfaffenau. • Podsustav zelenog otpada: Na čitavom području postavljeno je oko 80.000 posuda i spremnika sa smeđim naljepnicama. Izvan središnjih kvartova, predviđeno je odvojeno sakupljanje isključivo ostataka biljaka iz kućanstava (zeleni otpad – ostaci rezidbe drveća i grmlja, otkos trave, ostaci voća i povrća). Odvojeno sakupljeni zeleni i slični otpad odvozi se u Kompostanu Lobau. Za vrijeme vegetacije pražnjenje se provodi jednom u tjedan dana, a zimi jednom u dva tjedna. U te posude i spremnike nije dozvoljeno odlaganje životinjskog otpada – kuhane hrane, ostataka mesa, ribe, jaja, kostiju i slično. Pored toga, u 19 reciklažnih dvorišta grada Beča postavljeni su veliki spremnici od 5 m3 i više, za odvojeno sakupljanje zelenog otpada. Na taj se način u Beču godišnje odvojeno prikupi oko 70.000 tona kompostabilnog otpada iz kućanstava i oko 30.000 tona iz manjih gospodarskih subjekata.

Beč, spremnik od 770 litara za odvojeno prikupljanje biootpada sa smeđom naljepnicom (MA 48)

U Beču građani iz reciklažnih dvorišta godišnje besplatno odnesu oko 6.000 tona komposta. Uz nadoknadu troškova prijevoza, kompost se dostavlja do kućnih vrtova i velikih vrtova. Od 2009. godine MA 48 priprema i konfekcionira, iz komposta kvalitete A+, zemlju za cvijeće bez treseta (vreće od 18 l) i zemlju za vrtove bez treseta (40 l). U tako pripremljenoj prozračnoj zemlji, uz kompost, sa stabiliziranim dušikom, umiješani su goveđi humus i termički impregnirane drvene niti. Tako pripremljena zemlja u potpunosti sadrži prirodne sastojke. Od 2011. godine zemlja za cvijeće i zemlja za vrtove imaju najviši austrijski znak kakvoće. Godišnje se tako plasira od 15.000 do 20.000 tona komposta. Velike količine komposta uzimaju i bečki magistratski odjeli:

TRAVANJ/APRIL 2019.

STRUČNO

Kompostiranje (2. dio)

• MA 49 šumarstvo i poljoprivreda, koji je s površinama od 100 hektara najveći austrijski "bioseljak", • MA 42 gradski parkovi, koji održava javne zelene površine i cvjetnjake.

Odvojeno sakupljanje biootpada treba prilagoditi lokalnim uvjetima, a u razvijenim sredinama kombinirani sustav (donošenja i dolaženja po biootpad) jamči i do 40% veću količinu Kathrin Materik (Müll und Abfall 3/2018): „Kombiniranim sustavom OS (sustav donošenja: "bioture" i sustav dolaženja po biootpad: posude, vrećice, zeleni otpad) za 5 godina povećalo se OS količine biootpada s 82 na 121 kg/stanovniku godišnje. ”

Situacija u Zagrebu U Zagrebu (801.349 stanovnika, 2015.) je 1996. godine počelo odvojeno prikupljanje biootpada. Dakle, deset godina iza Beča. Na početku su, kao i u Beču, odabrana tri ogledna, tj. pilot područja: 1) Zapruđe - gusto naseljeno područje s velikim stambenim zgradama; 2) Velika Gorica – prigradsko naselje s obiteljskim kućama i okućnicama; 3) Petrova – Vlaška - Domjanićeva (PVD) - gradsko naselje s obiteljskim kućama.

nadzor čistoće biootpada na ulazu u kompostanu. Provedeno je i neovisno istraživanje čistoće odvojeno sakupljenog komunalnog otpada iz kamiona Čistoće, tvrtke koja u Zagrebu provodi prikupljanje biootpada. Istraživanje je proveo Geotehnički fakultet iz Varaždina. Rezultati su pokazali da se u tako odvojeno sakupljenom biootpadu nalazi vrlo malo nečistoća, a naročito je bilo malo problematičnog otpada (manje nego u prosjeku Austrije, koja je počela skoro deset godina ranije). Nastavno su izgrađene još dvije slične velike kompostane zelenog otpada koje uspješno već više od dvadeset godina vodi gradska podružnica Zrinjevac – kompostane Dotršćina i Prudinec (20.000 i 30.000 t/god). Pokazalo se da kuhinjski otpad može povećati emisije neugodnih mirisa kod kompostana zelenog otpda. Nabavljen je i veliki mobilni stroj za prevrtanje, koji se koristi na obje gradske kompostane. Pored jedne od zagrebačkih kompostana (Prudinec) izgrađen je manji sustav zatvorenog kompostiranja u kontejnerima (2.000 t/god), koji je opremljen sustavom pranja izlaznog zraka te biofiltrom. Taj sustav ima i dvije površine za brže sazrijevanje komposta s upuhivanjem zraka kroz dno kompostnih hrpa. U Zagrebu se gotovo sve količine proizvedenog komposta iskoriste na zelenim površinama grada. Dio komposta se konfekcionira i na tržištu prodaje kao zemlja za cvijeće. U novom mileniju odvojeno sakupljanje biorazgardljivog komunalnog otpada postupno se smanjivalo. Očekuje se u 2019. godini početak sustavnog širenja odvojeno sakupljanja biootpada. Tvrtka Agroproteinka u suradnji s tvrtkom Unija nova u Zagrebu je izgradila bioplinsko postrojenje, koje energijski oporabljuje ostatke kuhane hrane iz hotela, restorana, bolnica i sl. U tom se urbanom bioplinskom postrojenju (1 MWe) oporabljuje i hrana kojoj je prošao rok upotrebe. 4.4.3. Vođenje, održavanje i nadzor rada kompostane Sami proces kompostiranja nije složen. Svaka šuma je izvrstan primjer kompostišta, koje treba samo slijediti u projektu kompostane. Međutim, suvremeni čovjek je zaboravio umijeće kompostiranja. Povećanjem broja stanovnika, povećala se količina otpada, koji je najjednostavnije i najjeftinije bilo odvesti na odlagališta. Tako je istovremeno došlo i do povećanja naselja i do širenja odlagališta. U svim urbanim sredinama odlagališta otpada ugrozila su razvitak, a stanovništvo je opterećeno neugodnim mirisima i velikim rizicima odlagališta otpada. Suvremeni komunalni otpad sadrži 70% količine kompostabilnih tvari, a odvojenim sakupljanjem komunalnog biootpada smanjuju se rizici odlaganja i proizvodi kompost. To nikako nije jednostavan projekt koji, između ostalog, zahtijeva stručno vođenje kao i održavanje kompostane. Potreban je i sustavni nadzor rada kompostane te propisani nadzor kakvoće komposta. Odgovoran voditelj kompostane uvijek provodi nadzor i analize češće nego što je određeno propisima.

Prvi pilot projekt odvojeno sakupljenog komunalnog biootpada u RH (Velika Gorica - 1996. godine)

U Zagrebu je godinu dana prije početka odvojenog sakupljanja komunalnog otpada inicijativom gradskih tvrtki Zrinjevac i ZGO izgrađena prva komunalna kompostana zelenog otpada (kompostiranje u trokutastim hrpama na otvorenom). Na taj način početne količine odvojeno sakupljenog kućnog biootpada iz tri pilot projekta mogle su se kompostirati. Vrlo je važno naglasiti da je tvrtka ZGO prije početka projekta odvojenog sakupljanja otpada provela izuzetno uspješnu edukaciju. U to vrijeme, prema priznanju stručnjaka, promocija projekata zaštite okoliša (uključujući gospodarenje otpadom) gradske tvrtke ZGO bila je proglašena najboljom u RH (boljom i od mnogih uglednih inozemnih tvrtki). Izvrsna edukacija i komunikacija s javnošću tvrtke ZGO tada je osigurala visoku kakvoću biootpada na ulazu u kompostanu. Uveden je i sustavni

TRAVANJ/APRIL 2019.

Učestalost obveze ispitivanja kakvoće komposta3 Godišnja količina proizvedenog komposta do 1.000 tona od 1.001 do 5.000 tona od 5.001 do 10.000 tona od 10.001 do 50.000 tona više od 50.000 tona

Broj ispitivanja 1 2 3 5 10

Kompostiranje se učinilo najlakšim i najbržim načinom rješenja za velik dio komunalnog otpada. Vrlo brzo se pokazalo da je projekt kompostiranja vrlo složen i zahtjevan. Nestručan i neodgovoran pristup redovito uzrokuje ozbiljne posljedice, koje rezultiraju ne samo zatvaranjem kompostana već i nepovjerenjem stanovništva, što je još i važnije. Iskustva pokazuju da, po nekim mišljenjima, neugodni mirisi iz kompostana više opterećuju lokalno stanovništvo od neugodnih mirisa iz odlagališta neobrađenog komunalnog otpada. S druge strane, niz komunalnih kompostana u Hrvatskoj, koje se stručno vode i održavaju, godinama vrlo uspješno rade i proizvode kompost klase I. Za kakvoću komposta nije važan samo sadržaj toksičnih tvari i patogenih organizama. Na kraju procesa kompostiranja proizvodi se takozvani svježi kompost u kojem nije još potpuno zaustavljena aerobna aktivnost. Svježi kompost može ugroziti rast mladih biljaka. Svježi kompost je potrebno jednostavno ostaviti da sazrije (do 6 mjeseci). Najvažnije je da voditelj kompostane poznaje teoriju kompostiranja i osobito da upozna lokalne uvjete. Pojednostavljeno, kompostiranje je kao i kuhanje - teorija je važna, ali praksa je najvažnija. Proizvedeni kompost iz odvojeno prikupljenog otpada u RH može se uspješno tržišno materijalno oporabiti. Cijena komposta na tržištu ovisi od kakvoće (čistoće, posebice plastike te veličine čestica komposta - primjerice 12 ili 20 mm), pripreme/obrade za tržište (vrsta ambalaže, količina dodataka, primjerice treseta) i poglavito mogućnosti lokalnog plasmana. Komunalne tvrtke redovito provode zakonom propisane nadzore kakvoće. Međutim, cijena tržišnog plasmana komposta u RH ne pokriva troškove odvojenog sakupljanja i proizvodnje komposta. Konkretno, kompost proizveden iz biootpada u RH je moguće iskoristiti. Najbolje je na lokalnoj razini utvrditi potražnju i uvjete plasmana. Do sada sve količine tako proizvedenog komposta su plasirane. Tvrtka Ponikve javno je objavila da kvalitetan kompost prodaje po cijeni 250 kuna/m3 i to u

jumbo vreći ili rinfuzi (bez ambalaže). Dio komposta proizvedenog iz biootpada opravdano je građanima ustupiti na korištenje besplatno. Velika je mogućnost korištenja komposta za ozelenjivanje javnih površina. Jedan od voditelja komunalne kompostane upozorava da se zbog neusklađenosti hrvatskih propisa3,4, uvozi kompost koji je dokazano lošije kakvoće od domaćeg komposta proizvedenog iz odvojeno sakupljenog biorazgradljivog komunalnog otpada.

Kompostanu Prelog (izgrađena 2015. godine) vodi tvrtka Pre-kom. Na početku je u kompostani oporabljen i oplemenjen odvojeno prikupljeni biootpad s područja donjeg Međimurja iz otprilike 7.000 domaćinstva (oko 25.000 stanovnika) i više od 500 pravnih osoba. Strojeve za kompostanu Prelog je proizvela tvrtka TEHNIX. Projektnu dokumentaciju za kompostanu izradila je tvrtka OGP iz Preloga, u iznosu od 65 tisuća kuna s PDV-om, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je izradu projektne dokumentacije u cijelosti (100%). Izgradnja i stručni nadzor Kompostane Prelog vrijedni su 3.018.361,69 kuna s PDVom, a Fond za zaštitu okoliša sufinancirao je izgradnju kompostane s 2.335.271,24 kuna ili 77,37%. Kompostanu su izgradile međimurske tvrtke Pavlic-asfaltbeton Goričan i Međimurje PMP Čakovec, dok je stručni nadzor obavljala tvrtka Instalmont Kanižaj Čakovec.

TRAVANJ/APRIL 2019.

STRUČNO

Kompostiranje (2. dio)

Nikada se ne smije zanemariti redovito održavanje građevine i strojeva za kompostiranje. To nije složena zadaća, ali zahtijeva svakodnevne aktivnosti. Slobodno se može ustvrdit da je kompostana koja godinama uspješno radi najbolji pokazatelj dobrog vođenja i održavanja. Također, svaka općina i grad u kojoj uspješno rade kompostane su primjer odgovornog gospodarenja komunalnim otpadom.

5. Kompostiranje u RH Komunalni otpad u RH sadrži čak 74,5% mase biorazgradljivih frakcija (Plan gospodarenja otpadom u RH 2007. – 2015.). Cjelovito provedena analiza komunalnog otpada u Zagrebu 2018. utvrdila je da ukupni udio biorazgradljivih frakcija MKO iznosi 55,9% mase. Kod toga je najveći prosječni postotni udio kuhinjskog otpada (31,1% mase), a zatim slijede papirnate tvari s 15,9%. Udio vrtnog otpada u Zagrebu je prosječno bio samo oko 6,7%. U urbanim sredinama, pa tako i u Zagrebu, manji je udio biootpada u komunalnom otpadu. Međutim, biološki razgradive frakcije uvijek su u komunalnom otpadu sadržane s najmanje 50% mase. Upravo velik udio biorazgradive mase komunalnog otpada uzrokuje najveće rizike odlaganja komunalnog otpada. Za lokalne sredine u RH, osobito kod velikih komunalnih odlagališta (Prudinec, Karepovac, Marišćina), najviše su uočljivi neugodni mirisi. Upravo ispravno vođena biološka obrada komunalnog otpada prije odlaganja može i treba riješiti problem smrada iz odlagališta neobrađenog komunalnog otpada.

Sadržaj lagano biorazgradljivih frakcija u miješanom komunalnom otpadu grada Zagreba (IPZ Uniprojekt Terra, svibanj 2018.)

Papir i karton (novine i časopisi) Papirna i kartonska ambalaža Kuhinjski otpad Vrtni otpad Drvo netretirano Drvo tretirano Drvena ambalaža Tekstilna ambalaža

8,9 % 7,0 % 31,1 % 6,7 % 0,7 % 1,2 % 0,1 % 0,2 %

UKUPNO LAGANO BIORAZGRADIVO

55,9 %

Prema propisima gospodarenja otpadom u RH (1,2,6) aerobna biološka obrada odnosno kompostiranje treba biti jedan od prioritetnih načina gospodarenja odvojeno sakupljenim biootpadom. EU je također usvajanjem kružnog gospodarstva kompostiranju dala apsolutni prioritet. U susjednim razvijenim zemljama (Italija, Slovenija, Austrija) kompostiranje je u svim općinama i gradovima obvezno uključeno u cjelovite sustave gospodarenja komunalnim otpadom. Otvoreno je pitanje zašto u RH ima samo 9 komposišta, tj. kompostana (HAOP, 2017.) na više od 500 jedinica lokalne samouprave. Nažalost, u RH se i dalje ne povećava broj kompostana. Neke već izgrađene kompostane su zatvorene ili rekonstruirane, pri čemu je glavni problem bila emisija neugodnih mirisa (Jankomir, Ivanić Grad). Brojni aktivisti i udruge promo-

Napomena autora: kompostište je površina gdje dolazi do aerobne biološke razgradnje, a kompostana je projekt koji uz kompostište uključuje niz važnih međusobno povezanih dijelova

TRAVANJ/APRIL 2019.

viraju prednosti aerobne biološke obrade odnosno kompostiranja, ali javnost (pa čak i na referendumu) nije prihvatila neke projekte novih kompostišta. Neki u RH misle da kompostane treba graditi u "pustopolju", odnosno izvan naselja (i do 100 km od grada!). Zanemaruje se činjenica da u RH ima naselja u kojima uspješno rade kompostane nekoliko stotina metara udaljena od naselja. U razvijenim zemljama također i vrlo velike otvorene kompostane odvojeno prikupljenog biootpada godinama uspješno rade u velikim gradovima (npr. Lobau Beč, površine 5,2 hektara).

Bilanca biorazgradivog komunalnog otpada u RH (2017.) • 1.090.648 tona (264,7 kg po stanovniku), • 2017. godine, u odnosu na 2016., to je za 1,7% veća količina, • 34.691 tona je odvojeno sakupljeno i obrađeno (to iznosi samo 3,1% od ukupne količine) a) u 9 kompostana obrađeno 31.080 tona (89%), b) u 6 bioplinskih postrojenja obrađeno 3.653 tona (11%).

U RH se do 2017. godine izrazito zanemarivala potreba, a ujedno i obveza prema EU, obrade biorazgradljivog komunalnog otpada. Izgradnjom postrojenja za MBO odnosno za mehaničko-biološku obradu (Marišćina, Kaštijun, Varaždin) povećava se mogućnost obrade lagano biorazgradivih frakcija. Ta postrojenja do 2017. nisu bila izgrađena, odnosno imala su početne probleme ("dječje bolesti"). Nastavno su neka MBO postrojenja s bioreaktorskim odlagalištem uspješno proradila (npr. Kaštijun). Međutim, u pravilu MBO postrojenja obrađuju i energijski oporabljuju miješani komu-

nalni otpad (MKO). To je svakako bolje nego odlaganje MKO bez energijske oporabe (pa i s energijskom oporabom) odlagališnog plina. Tako osmišljeni projekti MBO djelomično energijski oporabljuju, ali ne recikliraju biomasu komunalnog otpada. Usvajanjem kružnog gospodarstva, u EU i jednako tako u RH, bioomasu komunalnog otpada (biootpad) treba prvenstveno reciklirati. U tom svijetlu, za gotovo sve hrvatske općine i gradove, kompostiranje je vrlo brza i jednostavna praktično provediva varijanta biološke obrade komunalnog otpada. Samo u nekoliko većih gradova opravdano je promišljati o gradnji anaerobnih, odnosno anaerobno-aerobnih postrojenja biološke obrade komunalnog otpada.

6. Zaključno EU komisija u Prethodnom izvješću7 izrijekom, između ostalog, ističe prioritetnu potrebu razvitka kompostiranja (tzv. internog recikliranja) komunalnog otpada u RH: "Stupanj recikliranja (uključujući kompostiranje) koji je 2016. prijavljen Eurostatu je iznosio 21%. Stopa odlaganja je iznosila 77% te je među najvišima u EU. Na temelju analize postojećih i ozbiljno planiranih politika u području gospodarenja otpadom, smatra se kako postoji rizik da Hrvatska neće ispuniti cilj od 50% određen za 2020. u pogledu pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada.“ Predsjednica RH je 26. siječnja 2019. izjavila da je stupanj odvojenog sakupljanja komunalnog otpada 28% mase, a to je gotovo dvostruko manje od prosjeka zemalja EU. RH jako kasni i u smanjenju odlaganja i osobito smanjenju odlaganja biootpada. Gradnjom kompostana je moguće u RH ubrzano smanjiti odlaganje komunalnog otpada i biootpada, te ujedno povećati recikliranje. Upravo je u tijeku nabava posuda, spremnika i vozila za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada. Zato se može očekivati da će u RH brzo doći do povećanja količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. To je u skladu aktualnog Plana gospodarenja otpadom, ali stručnjaci sustavno

upozoravaju da to nikako nije dovoljno. Za razliku od Plana, Zakon o održivom gospodarenju otpadom i EU legislativa izričito određuje smanjenje odlaganja otpada i povećanje recikliranja. Zbog toga postoji opasnost da će se odvojeno prikupljeni otpad u RH morati odlagati. To je najgori mogući scenarij, koji se može i dogoditi. Činjenica je da se u RH neke odvojeno prikupljene vrste otpada na kraju odlažu (npr. otpadna plastika). Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom izričito određuje razvitak odvojenog sakupljanja otpada uz osiguranje tržišnog plasmana sekundarnih sirovina. Jedino odvojeno prikupljeni biootpad se može interno tj. lokalno iskoristiti. U Hrvatskoj nedostaje postrojenja za sortiranje i kompostiranje. U takvoj situaciji idealno rješenje za povećanje stope recikliranja i istovremeno smanjivanja odlaganja otpada je gradnja kompostana. Projektanti znaju izraditi projekte otvorenih, natkrivenih i zatvorenih kompostana. Hrvatske tvrtke proizvode i izvoze strojeve potrebne za kompostiranje. Zašto onda u RH, s više od 500 općina i gradova, radi tek desetak kompostišta? Na Međunarodnoj stručnoj konferenciji o gospodarenju otpadom održanoj u Poreču (svibanj/lipanj 2018.) predstavnik MZOPU je izjavio da se do kraja godine (2018.) očekuje završetak izrade Studije izvodljivosti izgradnje komunalnih kompostišta. Stvoren je dojam da mnoge općine i gradovi prvenstveno čekaju financijska sredstva od FZOEU za gradnju građevina za kompostiranje. Zanemaruje se činjenica da je smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja prvenstveni cilj zaštite okoliša i zdravlja ljudi u RH. Stručnjaci ukazuju da za bržu gradnju kompostišta u RH problem predstavljaju i prostorni planovi. Proces donošenja prostornih planova traje više od dvije godine. Posljednjih godina u RH stalno se mijenjaju nacrti i tekstovi Plana gospodarenja otpadom. U takvoj situaciji kasni i donošenje prostornih planova, a time i gradnja kompostana. Postoje još neki problemi za prihvaćanje projekata kompostiranja. Prvenstveno je to nedovoljno osmišljena edukacija i komunikacija s javnošću. Javnost u RH općenito prihvaća kompostiranje, ali golemi problemi nastaju kod praktične provedbe ("kompostiranje je dobar projekt, ali dalje od moje kuće").

TRAVANJ/APRIL 2019.

STRUČNO

Kompostiranje (2. dio)

Projekt kompostiranja obvezno treba provoditi cjelovito. To je lokalno utemeljen projekt i vrlo je važno omogućiti da stanovništvo kompostanu prihvati kao projekt u kojem aktivno sudjeluje. Stručno nadziran i vođen projekt kompostane jamči proizvodnju komposta primjerne kakvoće (klasa I), koji se može lokalno iskoristiti u ekološkoj poljoprivredi. Kompost je važan dio permakulture i biodinamičkog poimanja živog svijeta. (Jedan od začetnika permakulture je Rudolph Steiner rođen u Donjem Kraljevcu: "Opažanje duha i duhovnog u materiji".). Kompostiranje nije samo prioritetna mjera gospodarenja otpadom već i učinkovita mjera biološke poljoprivrede. Sadašnje stanje kompostiranja u RH nije zadovoljavajuće. Stječe se dojam da je u RH prioritet dobiti što više bespovratnih sredstava iz EU fondova. U javnim medijima se uspoređuju općine i gradove prema povlačenju bespovratnih sredstava. Vrlo rijetke su vijesti kako pojedina JLS gospodari komunalnim otpadom. Gotovo nikada se ne objavljuje vijest, koliko su bespovratna financijska sredstva pomogla u recikliranju i gradnji kompostana vlastitog biootpada. Kad se objavi vrlo dobra vijest iz jednog hrvatskog grada: "5.000 kućanstva besplatno je dobilo, zahvaljujući sredstvima EU, posude Bokashi Organko, koje su tijekom godine dana omogućile uštedu značajnih sredstava i to zahvaljujući manjim količinama biološkog otpada“, to je ipak i pokazatelj nedostatka svijesti o problemima odlaganja neobrađenog i reciklabilnog lagano biorazgradljivog otpada. Odvojeno prikupljanje biootpada i kompostiranje su prioritetne mjere za JLS, ali i za hrvatsko proizvodno gospodarstvo. Mnogi postavljaju pitanje, da li prvo započeti s odvojenim sakupljanjem biootpada ili prvo izgraditi kompostište. Uvijek treba započeti s kompostiranjem zelenog otpada (npr. uz rasadnik ili groblje i sl.), a to je proces koji se stalno odvija u prirodi. Kompostište zelenog otpada može početno (pa i trajno) reciklirati i odvojeno sakupljeni biootpad. Iskustva europskih metropola pokazuju da je kompostiranje zelenog otpada obvezni i trajni sadržaj cjelovitog sustava kružnog gospodarenja komunalnim otpadom. Najbolji poticaj razvitku kompostiranja u RH bi moglo biti što brže uvođenje naknade za odlaganje otpada (landfill tax). To nije parafiskalni namet već stimulacija razvitku gospodarstva i mjera zaštite okoliša i zdravlja ljudi. EU je 2018. godine7 također vrlo jasno ukazala da "u pogledu pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje naglasak treba staviti na političke mjere koje se mogu poduzeti u kratkom roku". Također, EU izričito pred-

TRAVANJ/APRIL 2019.

laže da "treba uvesti gospodarske poticaje za građane i općine". Stručno osmišljen projekt kompostiranja je mjera, koja može najbrže pomoći da RH čak i ostvari EU cilj za 2020. godinu. Kompostiranje je prvenstveno lokalni projekt, a uspješnost u njegovoj provedbi treba biti važan parametar za usporedbu hrvatskih općina i gradova.

LITERATURA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

11. 12. 13. 14.

15. 16.

Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, NN 130/2005. Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/2013.; 73/2017. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada, NN 117/2014. Pravilnik o korištenju mulja iz uređaja pročišćavanja otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi, NN 38/2008. Amlinger F.: „Handbuch der Kompostierung“, Ludwig Boltzman- Institut für biologischen Landbau und angewandte ëkologie, Wien 1993 Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2017. – 2022. Izvješće o ranom upozorenju za Hrvatsku o provedbi zakonodavstva EU o otpadu, SWD(2018) 414 final, Bruxelles, 24.9.2018 Gareht Evans: „Biowaste and Biological Waste Treatment“, James & James Ltd, London UK, 2001 Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada, NN 114/2015. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpad, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN 103/2018. Benčević K.: „Biokont – osnove biološke poljoprivrede“, Poslovna zajednica za stočarstvo, Šimrak grafika Zagreb, 1993. Milanović Z.; „Odvojeno sakupljanje i potpuno iskorištavanje biootpada“, MR© , rujan 1997. Zagreb Milanović Z.: „Vodič za kompostiranje – crno zlato iz otpada“, Sustav OHO, siječanj 2003. Zagreb Filipović V.: „Numeričke simulacije pronosa izoproturona pri konvencionalnoj obradi tla uz pomoć komposta dobivenog recikliranjem urbanog bio-otpada“, Hrvatske vode 24(2016), 95, 19-28 Goldschmid H., Hauer W:: „“Biotonne“ in der nicht besiedelten innenstadt von Wien“, Waste Magazin 4/97, 43-46 „EU-Symposium „Compost – Quality Approch in the European Union“ Federal Ministry for the Environment,Youth and Family“, 29 – 30 Oktober 1998

/NKTONCYDLMHÂ&#x2018; Â&#x2018;JNMSDIMDQHÂ&#x2018;2$,(0 3%-)1Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022;3%-)1Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022;3%-)1Â&#x2022;

$JELOMIÂ&#x2021;NOÂ&#x2022;UKOPANIÂ&#x2022;KONTEJNERIÂ&#x2022;Â&#x2022;PRIKLADNIÂ&#x2022;ZAÂ&#x2022;ODVOJENOÂ&#x2022;Â&#x2022;SKUPLJANJEÂ&#x2022; Â&#x2022;RECIKLABILNIHÂ&#x2022;Â&#x2022;VRSTAÂ&#x2022;OTPADAÂ&#x2022;â&#x20AC;&#x201C;Â&#x2022;Â&#x2022;PAPIRA Â&#x2022;STAKLA Â&#x2022;PLASTIKE Â&#x2022;IÂ&#x2022;MIJElANOGÂ&#x2022; Â&#x2022;KOMUNALNOGÂ&#x2022;OTPADA

&Q@C@SHMÂ&#x2018;C N N Â&#x2018;Â&#x2018; ,IVADARSKIÂ&#x2022;PUTÂ&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022;3ESVETEÂ&#x2022; 4EL Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; WWW GRADATIN HR Â&#x2022;GRADATIN GRADATIN HR

STRUČNA INFORMACIJA ST

C AK CI

Akumulatori za svaku namjenu Tvrtka C.I.A.K. već 25 godina sakuplja, reciklira i oporabljuje stare akumulatore. Jedina je tvrtka koja u svojem procesu rada s akumulatorima ima potpuno zaokružen proces od prodaje novih akumulatora, preko sakupljanja starih otpadnih akumulatora do recikliranja istih i proizvodnje olova

vrtka C.I.A.K. je sa svojom CIAK STARTER linijom proizvoda već 20 godina u samom vrhu po ponudi akumulatora na hrvatskom tržištu. Pri tom je redovito kao lider u inovacijama na tržište uvodila napredne proizvode izrađene po najnovijim tehnologijama, koji su korisnicima uz optimalni omjer uloženog i dobivenog pružali veću pouzdanost i zadavali manje brige u radu. Poput akumulatora koji ne zahtijevaju nikakvo naknadno održavanje nakon ugradnje u vozilo. C.I.A.K. je svojevremeno bio predvodnik u uvođenju ove tehnologije, koja je danas dio standardne ponude većine ozbiljnih proizvođača akumulatora. CIAK STARTER akumulatori svojim kapacitetom, startnom snagom i dimenzijama zadovoljavaju specifikacije 99% proizvedenih vozila na svijetu i stoga ponosno nose oznaku MATCHING O.E. QUALITY (istovjetan originalno ugrađenom).

Poklopac sa sigurnosnim ventilom i centralnim ispuštanjem plinova Izdržljivo kućište i poklopac

Rešetka Rešetka je najinovativniji dio svakog CIAK STARTER akumulatora. Posebno je konstruirana za optimalan protok struje uz nizak otpor i vrhunsku provodljivost. Ta tehnologija omogućava i brže nadopunjavanje u uvjetima ekstremnog korištenja. Bez obzira na kapacitet, CIAK STARTER uvijek raspolaže maksimalnim vrijednostima struje hladnog starta. Rešetka ugrađena u svaki CIAK STARTER akumulator čvršća je od konkurentskih za 66% i znatno je otpornija na koroziju. Mnogi akumulatori na tržištu još uvijek se proizvode zastarjelom tehnologijom izrade rešetke, koja može uzrokovati prerani kvar ili rezultirati slabijim protokom energije u pojedinim uvjetima korištenja. CIAK STARTER bez obzira na vanjske uvjete ili duljinu korištenja uvijek pruža specificirane performanse. Negativna rešetka

TRAVANJ/APRIL 2019.

Pozitivna ploča s polisterskim "scrim" materijalom

Rešetka

Pozitivna ploča

CIAK TRUCK PROFI CIAK TRUCK PROFI akumulatori posebno su konstruirani za teške kamione, koji su vozačima često i drugi dom, pa su sposobni podnositi duboka pražnjenja, i do 80% ukupnog kapaciteta. To ga čini jedinstvenim proizvodom za ovu vrstu vozila. Intenzivna upotreba sve većeg broja dodatnih potrošača električne energije u teretnim vozilima CIAK TRUCK PROFI akumulatorima ne predstavlja problem, čak ni kod duljeg mirovanja vozila. Najveća prednost ovog akumulatora je u broju ciklusa nadopunjavanja, koji je tri puta veći nego kod standardne tehnologije. Također, to je jedini akumulator koji pruža čak 30% veću iskoristivost nazivnog kapaciteta.

CIAK TRUCK HEAVY DUTY Ovo je akumulator za gospodarska te industrijska vozila i strojeve koji pruža kombinaciju visokih performansi i izuzetne pouzdanosti tijekom upotrebe u ekstremnim uvjetima (prašina, česta paljenja i gašenja, ekstremne vibracije), uz vrlo visoke rezerve napajanja. Akumulatori Heavy Duty s tehnologijom naknadnog održavanja idealni su za vozila s nižim prosječnim potrebama za električnom energijom. Primjerice, za kipere, traktore, mini autobuse, rovokopače i buldozere, itd.

CIAK Truck AGM AKUMULATORI CIAK STARTER obitelj se 2019. širi s tri nova modela AGM kamionskih akumulatora od 140, 180 i 230 Ah u standardnim kučištima. Ovi akumulatori imaju odličnu otpornost na vibracije, smanjenu mogućnost raslojavanja elektrolita i šest puta veći ciklički život u odnosu na konvencionalne akumulatore. Spremni su za "parking cooler" sisteme i napredne "hoteling" funkcije. Tvrtka C.I.A.K. trenutno jedina u Hrvatskoj nudi kamionski AGM program.

CIAK STARTER TRACTOR PROFI Jedinstven akumulator sa specifikacijama i tehnologijom primarno razvijenom za izuzetno teške uvjete rada, rad na vi-

sokim temperaturama ili na dugotrajno mirovanje na velikoj hladnoći. Jedinstven je prije svega po iznimnom kapacitetu od 110 Ah, smještenom u dimenzije automobilskog akumulatora, uz vrlo visoku startnu snagu od 1.000 A. Testiran je u najtežim uvjetima upotrebe te je izlagan jakim vibracijama. Prilagođen je radu s povećanim brojem potrošača, poput platformi, dizalica i raznih priključnih strojeva za poljoprivredne radove.

CIAK SOLAR – baterije za solarne sustave Kao ekološki orijentirana tvrtka, CIAK prepoznaje potrebu za stabilnim izvorom energije iz obnovljivih izvora. Baterije za solarne aplikacije imaju specifičnu tehnologiju koja osigurava velik broj ciklusa s različitim stupnjevima pražnjenja. CIAK SOLAR baterija koristi vlastitu formulu za gel koja osigurava sigurno i pouzdano skladištenje energije. Raspon modela obuhvaća baterije za samostalne ili povezane mreže, a proširenjem najnovije AGM serije, CIAK SOLAR će pokriti široki raspon kapaciteta od 40 do 300 Ah.

CIAK STARTER LAWN TRACTOR Tehnologija CIAK Starter akumulatora primijenjena je i u izradi specijalnog akumulatora namijenjenog za traktorske kosilice. Visoki kapacitet omogućava korištenje i u najekstremnijim uvjetima. Savršen je za košnju velikih vrtova, parkova, livada, itd. Posebno je konstruiran za ugradnju na traktorske kosilice, što znači da priključni polovi odgovaraju bilo kojoj vrsti kosilica, bilo kojeg proizvođača.

TRAKCIJSKE BATERIJE CIAK u ponudi ima i industrijske trakcijske baterije za sva područja primjene, odnosno sve tipove DIN i BS članaka. Najčešća područja primjene su pogon elektroviličara i ostalih skladišnih vozila, visinskih platformi, strojeva za čišćenje te plovila. Trakcijske baterije CIAK rade se isključivo od članaka provjerenih proizvođača, a same baterije sastavlja tim visoko stručnih ljudi. CIAK osigurava i svoj servis za industrijske baterije, koji prema potrebi izlazi i na teren, te obavlja popravke kod krajnjeg korisnika.

TRAVANJ/APRIL 2019.

PREDSTAVLJAMO

GreenMech

Učinkovita i pouzdana rješenja za obradu zelenog otpada Sjekači drvne mase već su dugo vremena neizostavan alat komunalnih poduzeća i specijaliziranih tvrtki koje se bave uređivanjem krajobraza i održavanjem zelenih površina, a GreenMech već četvrt stoljeća postavlja standarde i neprekidno donosi nove ideje u proizvodnji sjekača

eleni otpad je vrijedan prirodni resurs, odnosno sirovina koja se može iskoristiti na razne načine. Primjerice, kao ekološki prihvatljivo gorivo, ukrasni malč za parkove, kao bitan sastojak u proizvodnji komposta, kao sirovina za izradu OSB ploča, itd. Osnovni razlog velike popularnosti sjekača drvne mase je ipak ekonomske prirode. Preradom voluminoznog, razgranatog zelenog otpada na mjestu nastanka volumen materijala kojeg je potrebno transportirati smanjuje se od 6 do 10 puta. Time se izravno štedi i vrijeme i novac. GreenMech sje-

TRAVANJ/APRIL 2019.

kači, koji su na hrvatskom tržištu prisutni od 2011. godine posredstvom ovlaštenog zastupnika i distributera, tvrtke Magus stroj iz Zagreba, odlično su prihvaćeni od korisnika i struke. Široka ponuda te raznovrsnost modela i izvedbi prilagođenih specifičnim potrebama različitih kategorija kupaca, obuhvaća sjekače u obliku traktorskog priključka, sjekače u obliku prikolice te samohodne sjekače na gusjenicama. GreenMech sjekači se u mnoštvu sličnih proizvoda na tržištu ističu nekim jedinstvenim i naprednim tehničkim rješenjima, koja definitivno predstavljaju dodatnu vrijednost za njihove korisnike.

u odnosu na ravne noževe. To znači da imaju šest puta dulji vijek trajanja od ravnih noževa. Okrugli noževi ne kidaju materijal udarcima, već ga postupno zasijecaju pod određenim kutom, što smanjuje mogućnost oštećenja, utrošak pogonske energije i razinu buke za 3 dB. U radu se koristi samo 1/3 opsega oštrice, što znači da se noževi prije oštrenja mogu po tri puta okrenuti za 120°. Okretanje i izmjena noževa je vrlo jednostavna i može se obaviti u svega nekoliko minuta na samom mjestu rada. Nakon otpuštanja vijka koji drži nož, on se može rotirati u bilo kojem smjeru, čime se eventualno oštećeni dio noža (uslijed ubačenog kamena, čavla i sl.) lako može maknuti iz područja zahvata. Isto tako, pri oštrenju ili zamjeni noževa nije potrebno svaki put podešavati zazor između oštrica, budući da se bruse konusi sa stražnje strane, a prednja ploha noža uvijek ostaje u istom položaju. Svaki korisnik noževe može oštriti i sam pomoću jednostavne brusilice s odgovarajućim držačem.

Patentirani SAFE-Trak sustav proširivih gusjenica

Okrugli Disc Blade noževi sijeku materijal pod kutem što smanjuju naprezanje motora, štede gorivo, traju šest puta dulje i smanjuju razinu buke za 3 dB

Jedinstveni Disc-Blade sustav okruglih noževa Svi GreenMech strojevi standardno su opremljeni patentiranim sustavom Disc-Blade okruglih noževa, iako je zbog kupaca tradicionalnih svjetonazora zamašnjak napravljen tako da se mogu staviti i ravni noževi. Disc-Blade noževi kod prerade zelenog otpada mogu ostvariti i do 900 radnih sati više

GreenMech je 1999. godine na zahtjev nekoliko klijenata proizveo prvi sjekač drvne mase na gusjenicama, što se suprotno skromnim očekivanjima pokazalo kao pun pogodak. Naročito je dobro bio prihvaćen kod željezničkih kompanija, odnosno njihovih ugovornih kooperanata, koji rade na poslovima održavanja okoliša u zaštitnim pojasevima uz željezničke pruge. Također, postao je popularan i kod cestarskih te elektrodistribucijskih tvrtki. Ipak, u prvim godinama eksploatacije na vidjelo su izašla određena ograničenja i nedostaci. Stroj je bio opremljen konvencionalnim sustavom gusjenica, nalik onima na mini rovokopaču ili utovarivaču, pa je ponekad znao zaglaviti na panjevima. Također, nije mogao prelaziti strmije nagibe uslijed neuravnoteženosti ili nedovoljnog podmazivanja motora. Daljnjim razvojem 2002. godine predstavljen je patentirani SAFE-Trak sustav proširivih gusjenica. Njihovim zasebnim upravljanjem, odnosno podizanjem i spuštanjem, uz vertikalni hod od 550 mm mogu se sigurno savladavati nagibi do 35°. Dakle, ovi sjekači mogu potpuno sigurno pristupiti gotovo svakoj radnoj lokaciji, čak i na najtežim terenima. Potpuno uvučene gusjenice zauzimaju širinu od svega 740 mm,

Izvanredna kvaliteta boje Svi metalni dijelovi proizvedeni u GreenMechovoj tvornici u Alcesteru prolaze kroz temeljitu pripremu i tehnološki proces bojanja u tri faze, pa bez problema prolaze test postojanosti antikorozivne zaštite od 1.000 sati u slanom spreju. Kako bi postigli ovo značajno mjerilo kvalitete, svaki metalni dio najprije se dobro očisti mlazom čelične sačme, zatim slijedi odmašćivanje, pa nanošenje visokokvalitetne temeljne boje i konačno praškasto lakiranje završnim slojem boje koji se zapeče u termokomori na 200 °C. Zahvaljujući dobrom, očuvanom izgledu i nakon dugogodišnje eksploatacije, GreenMech sjekači zadržavaju visoku vrijednost i na tržištu rabljenih strojeva.

TRAVANJ/APRIL 2019.

PREDSTAVLJAMO

GreenMech

Kampanja "Kupujmo tiho" Sjekači drvne mase jedni su od bučnijih strojeva koji rade u urbanim sredinama, pa GreenMech već godinama predano radi na razvoju rješenja za smanjenje njihove buke. Tako kompanija već nekoliko godina snažno podupire kampanju "Kupujmo tiho" (Buy Quiet) britanskog Zavoda za zaštitu na radu, koja naglašava problematiku gubitka sluha uslijed prevelike buke na radnom mjestu. GreenMech proizvodi najtiše sjekače na tržištu, što potkrepljuje i rezultatima mjerenja buke sukladno standardiziranoj proceduri. Za tiši rad GreenMech sjekača zaslužan je prije svega Disc-Blade sustav okruglih noževa. Kao što je poznato, oni postupno sijeku drvo, umjesto da ga lome udarcima, pa se već tu, na samom izvoru smanjuje razina buke. A osim toga, zahtijevaju manje snage za isti učinak, pa omogućavaju pogonskom motoru da radi na nižim okretajima, što također smanjuje buku. Istom cilju pridonosi i potpuno izolirani motorni prostor te jedinstveno rješenje rashladnog sustava, koji iz njega izvlači vrući zrak i ispuhuje ga kroz cijev za izbacivanje drvne sječke. Najnoviji modeli GreenMech sjekača iz serije Arborist postižu razinu buke od 115 dB, što je osjetno manje u odnosu na usporedive modele.

SAFE-Trak sustav proširivih gusjenica i SURE-Trak sustav njihovog neovisnog zakretanja pružaju modelu ST 19-28 odličnu terensku prohodnost i stabilnost

što ovom stroju omogućava prolaz kroz standardna vrata širine 760 mm. Time je uz sve navedene kvalitete zajamčena i maksimalna pristupačnost. Na SAFE-Trak sustav nadovezuje se i posljednja GreenMechova inovacija, SURE-Trak okretni neovisni sustav gusjenica koji dodatno povećava stabilnost strojeva ST19-28 i povećava im radnu sposobnost na strmim i neravnim terenima. On omogućava da svaka gusjenica neprestano zadržava kontakt s podlogom, slijedeći različite konfiguracije terena i tako osigurava čvršće prianjanje i veću stabilnost.

No-Stress sustav i hidraulični utovarni valjci GreenMech nudi mogućnost izbora između dvostrukih vertikalnih ili dvostrukih horizontalnih hidrauličnih utovarnih valjaka, koji snažno prihvaćaju i lome razgranati drvni materijal te ga guraju prema zamašnjaku s noževima. Njihovim radom upravlja napredni No-Stress sustav koji brine o optimalnom doziranju punjenja i tako sprječava zagušenje stroja, zadržavajući maksimalni radni učinak.

Veliki utovarni otvor i utovarno grlo u obliku pisma GreenMech QuadChip 160 je stroj malih gabarita, a velikog kapaciteta, koji zakretanjem okretne platforme pruža veću sigurnost radnicima na svim poslovima uz prometnice

Jednostavne i dostupne kontrole robusnih utovarnih valjaka omogućavaju siguran i učinkovit rad

TRAVANJ/APRIL 2019.

Široki utovarni otvor i utovarno grlo u obliku pisma olakšavaju utovar razgranatog i lisnatog materijala, odnosno krošnji te čvrstih i račvastih grana. Time se znatno smanjuje potreba za prethodnim obrezivanjem motornom pilom, što izravno štedi vrijeme i novac.

Veliki utovarni otvor i utovarno grlo omogućavaju prihvat razgranatog materijala

INTERVJU

Martin Lucas, direktor prodaje tvrtke GreenMech

S direktorom prodaje GreenMecha, Martinom Lucasom porazgovarali smo prilikom njegovog nedavnog posjeta Hrvatskoj Predstavite nam ukratko tvrtku GreenMech. GreenMech je obiteljska tvrtka iz Velike Britanije, sa sjedištem u gradiću Alcester pokraj Birminghama, koja je prošle godine obilježila dvije važne obljetnice - 25 godina proizvodnje sjekača drvne mase i 55 godina otkako se njen predsjednik Tony Turner počeo baviti inženjerstvom i konstruiranjem strojeva. Njegov prvi proizvod je bio hidraulički pogonjen traktorski kranski malčer nazvan Hydramower. To je ujedno bio i prvi stroj te vrste u svijetu, koji je vrlo brzo u Velikoj Britaniji među cestarima, komunalcima i poljoprivrednicima postao standard pri košnji bankina i pokosa uz ceste, kanale, potoke, i slično. Tvrtka GreenMech djeluje od 1993. godine i od tada smo fokusirani isključivo na razvoj i proizvodnju mobilnih sjekača drvne mase, namijenjenih profesionalnim hortikulturnim i komunalnim društvima te ostalim kategorijama korisnika koji traže učinkovita i pouzdana rješenja za obradu zelenog otpada. Tvrtkom i danas upravlja obitelj – izvršni direktor je Tonyjev sin Jonathan, a u njoj radi već treća generacija Turnerovih. U samom sjedištu tvrtke u Alcesteru te skladištima i uredima u Francuskoj i Njemačkoj trenutno je zaposleno 107 djelatnika.

tervale, uz održavanje visokog radnog učinka. Dugovječnosti GreenMech strojeva doprinosi vrhunska antikorozivna zaštita s praškastim završnim lakiranjem. U segmentu samohodnih sjekača na gusjenicama, ističemo se po patentiranim sustavima SAFE-Trak i SURE-Trak. Radi se o rješenju s proširivim gusjenicama koje osiguravaju odličnu pristupačnost i stabilnost za rad na velikim nagibima.

Kakva je pozicija GreenMecha na domaćem i međunarodnom tržištu? GreenMech je vodeći britanski dobavljač sjekača drvne mase, a prema prodajnim rezultatima svrstavamo se u sami vrh i u europskim okvirima. Domaće tržište pokrivamo mrežom koju čini 16 ovlaštenih distributera sa 27 prodajno-servisnih lokacija i tu plasiramo oko 25% proizvodnje. U međunarodnim okvirima, prisutni smo u više od 30 zemalja na četiri kontinenta, gdje plasiramo čak 75% proizvodnje. Dakle, GreenMech je izrazito izvozno orijentirana kompanija. Izvoz nam se udvostručio nakon financijske krize iz 2008. godine i usporedno s tim rastom, nastavili smo s razvojem prodajne i postprodajne podrške diljem svijeta. GreenMech je u 2018. godini proizveo 1.100 strojeva i ostvario ukupne prihode od prodaje u iznosu od 15,25 milijuna eura.

Naročito ste ponosni na kvalitetu svojih proizvoda i ističete da oni predstavljaju sve najbolje od britanskog inženjerstva i strojogradnje. Tako je, mi stalno naglašavamo da objedinjavanjem čitavog proizvodnog procesa pod jednim krovom u Alcesteru možemo gotovo u potpunosti kontrolirati kvalitetu izrade sastavnih komponenti i kvalitetu njihove montaže. Jer od vanjskih dobavljača naručujemo tek motore, gume, gusjenice i svega još nekoliko gotovih sklopova te komponenti. Ostalo sve sami izrađujemo sami prema vlastitoj dokumentaciji, što nam pruža i mogućnost neprestanog tehničkog usavršavanja pojedinačnih komponenti, a time i strojeva u cjelini. Kontrola kvalitete provodi se u fazama, kroz čitav tehnološki proces montaže strojeva. Koliko smo sigurni u visoku razinu kvalitete svojih proizvoda dokazuje i trogodišnje neograničeno jamstvo na kompletne strojeve.

Koje su specifičnosti GreenMecha u odnosu na konkurenciju? GreenMech već četvrt stoljeća postavlja standarde i neprekidno donosi nove ideje u proizvodnji sjekača drvne mase. Naši inženjeri na temelju korisničkih iskustava dolaze do novih ideja za dizajn i konstrukciju ovih strojeva, te ih pretvaraju u stvarnost. Rezultat su mnogobrojni pionirski proizvodi koji doprinose sigurnijoj, učinkovitijoj i tišoj eksploataciji sjekača. Naše strojeve odlikuje smanjena razina buke u radu, što je izrazito važno za dobrosusjedske odnose u urbanim sredinama. Naš jedinstveni Disc Blade sustav okruglih noževa smanjuje troškove održavanja i produljuje servisne in-

Među brojnim uobičajenim primjerima primjene GreenMech strojeva u svijetu mogu se naći i neki netipični slučajevi. Koje bi izdvojili kao najzanimljivije? Pa, recimo, GreenMech sjekači nalaze primjenu u zoološkim vrtovima, za pripremu stelje za slonove. Mogu se naći i u zatvorima, na uređenju okoliša i proizvodnji komposta. Od egzotičnih lokacija na koje smo plasirali svoje proizvode, istaknuo bih Samou, otočnu državu u Tihom oceanu, na otprilike pola puta između Havaja i Novog Zelanda. Njima je zeleni otpad na odlagalištima počeo stvarati probleme s ekološkom ravnotežom koraljnih grebena i onečišćenjem pitke vode, pa su uveli njegovo kompostiranje i primjenu u poljoprivredi.

TRAVANJ/APRIL 2019.

STRUČNA INFORMACIJA

Caterpillar

Rovokopač – utovarivač Caterpillar 444 F2 U najnoviji rovokopač-utovarivač 444 F2 Caterpillar je ugradio svoje znanje, iskustvo i stručnost da bi tržištu ponudio stroj kojem je teško konkurirati u pouzdanosti, snazi i udobnosti za strojara aterpillar je renomirano ime u industriji građevinske mehanizacije. U 90 godina postojanja kompanija se etablirala kao proizvođač strojeva vrhunske kvalitete. Caterpillar već 30 godina proizvodi rovokopače-utovarivače u Velikoj Britaniji - od serije A pa do nove serije F2 svi su proizvedeni po mjeri i potrebama onih koji rade s tim strojevima – kupaca i strojara. U najnoviji rovokopač-utovarivač 444 F2 Caterpillar je ugradio svoje znanje, iskustvo i stručnost da bi tržištu ponudio stroj kojem je teško konkurirati u pouzdanosti, snazi i udobnosti za strojara.

TRAVANJ/APRIL 2019.

Kabina Caterpillarovi rovokopači-utovarivači poznati su po udobnosti za strojara, a model 444 F2 to je podigao na novu razinu. Razina buke u kabini je 74 dB bez obzira na motor i stupanj opreme. Nova konzola za prikaz informacija strojaru omogućava pristup informacijama o ispravnosti stroja, a putem novog putnog računala osigurane su informacije o učinkovitosti. Odličan raspored prekidača i komandi osigurava ergonomičan i udoban cjelodnevni rad. Upravljačke palice Cat rovokopača omogućavaju podešavanje bez ograničenja po 4-smjernoj osi, omogućavajući strojaru postavljanje kontrola u najudobniji položaj. Strojar zahvaljujući redizajniranom krovnom poklopcu iz udobnosti sjedala ima odličan pogled na utovarivač kod maksimalne visine istovara. Ispuh pričvršćen uz A-stupić omogućuje odličnu vidljivost prema naprijed. Pored toga je ispušna cijev nagnuta prema natrag i paralelna je s A-stupićem, zbog čega ne ometa vidljivost.

Model 444 F2 dostupan je s produžnom strijelom koja povećava dubinu kopanja i sposobnost iskopa, čime se povećava svestranost i iskoristivost stroja

444 F2 opremljen je komandama za upravljanje bez napora, s mogućnošću odabira modela upravljanja ISO ili SAE pritiskom na gumb. Jednostavno i sigurno rukovanje za strojare svih razina iskustva ili sposobnosti

Provjereni motor C4.4 ACERT osigurava pouzdanu snagu Utovarivač 444 F2 pokreće provjereni C4.4 ACERT motor snage 74,5 ili 82 kW. Motor je sukladan svim aktualnim propisima koji reguliraju ispušne plinove. Cat rovokopači-utovarivači serije F2 koriste novi napredni sustav upravljanja snagom (APMS). Sustav APMS strojaru omogućava postavljanje stroja u ekološki način rada čime se ostvaruje značajna ušteda goriva. Sustav je projektiran tako da njegovo korištenje ne narušava produktivnost pa se može koristiti u većini radnih situacija. Posljedica je bitno manja potrošnja goriva ovog stroja od njegovih prethodnika.

Blokada diferencijala i osovina Serija F2 Cat rovokopača - utovarivača ima Cat osovine za teške uvjete rada. One osiguravaju visoku izdržljivost stroja, nisku razinu buke i vrhunsku vuču čak i na neravnim površinama. Sustav s tri komore osigurava neprekidno podmazivanje pogonske opreme za teške uvjete rada i ležajeva na svim nagibima. Potpuna (100-postotna) blokada diferencijala standardno se ugrađuje u Cat rovokopač-utovarivač F2 što mu osigurava maksimalnu vuču u svim uvjetima. Caterpillar 444 F2 ima sve kotače jednakih dimenzija. Prednosti takvog dizajna su: bolja flotacija, manji pritisak na tlo i upravljanje svim kotačima.

Transmisija Transmisija sa šest stupnjeva prijenosa savršeno se prilagođava situaciji i pažljivo odabire prijenosni odnos bez obzira vozi li stroj ili radi kao utovarivač. U odnosu na starije modele, mjenjač je poboljšan, uglađene su izmjene stupnje-

va prijenosa i produljen je najviši stupanj prijenosa za učinkovitiju i udobniju vožnju. Blokada pretvarača okretnog momenta omogućuje izravan omjer prijenosa između agregata i pogonskog sklopa u stupnjevima prijenosa za vožnju cestom. To za 16 % smanjuje potrošnju goriva i povećava prosječnu brzinu za 11 %. Blokada pretvarača okretnog momenta vrlo je praktičan dodatak za putovanja između gradilišta.

Snažni hidraulički sustav s otkrivanjem opterećenja Inteligentna hidraulika osigurava odgovarajuću količinu snage u pravom trenutku. Hidraulički sustav zatvorenog središta s otkrivanjem opterećenja aktivno prilagođava hidrauličku snagu i protok te omogućava primjenu pune hidrauličke sile neovisno o brzini vrtnje motora. Ventili s razvođenjem protoka aktivno upravljaju protokom ulja između pojedinih funkcija stroja. Ako strojar planira više radnji, odziv stroja osigurava bezbrižan rad bez prekida. Elektronički limiter momenta stroja pomaže savršeno sinkronizirati motor, transmisiju i hidraulički sustav. Klipna pumpa promjenjivog pro-

Serija F2 rovokopačautovarivača ima CAT osovine za teške uvjete rada koje osiguravaju visoku izdržljivost, nisku razinu buke i vrhunska vučna svojstva

TRAVANJ/APRIL 2019.

STRUČNA INFORMACIJA

Caterpillar

toka i velikog kapaciteta omogućava savršen odziv snage na zahtjev strojara u trenutku kada je ona potrebna, kao i odličnu potrošnju goriva. Strojar ima mogućnost usmjeravanja protoka u pomoćne vodove. To znači da se stroj može prilagoditi prema željama strojara ili za savršeno usklađivanje stroja i radnog alata.

Učinkovitost utovarivača Provjereni dizajn utovarivača F2 omogućuje vrhunsku učinkovitost. Krakovi utovarivača za paralelno podizanje omogućuju izvrsnu vidljivost prema naprijed i automatsko poravnanje, čime se osigurava odlično zadržavanje materijala kroz cikluse podizanja i spuštanja. Opcija sustava upravljanja vožnjom amortizira utovarivač za povećanje udobnosti vožnje prilikom kretanja po gradilištu ili transporta stroja na cesti. Dodatna pogodnost je povećano zadržavanje materijala koje predstavlja neprocjenjivo povećanje produktivnosti. Dodatna hidraulička brza spojnica omogućava sigurnu i jednostavnu zamjenu radnih alata. Brza spojnica omogućava i pristup većem rasponu Cat radnih alata.

Rovokopač u stilu bagera

Klipna pumpa promjenjivog protoka i velikog kapaciteta omogućava savršen odziv snage na zahtjev strojara u trenutku kada je ona potrebna

Bilo da je riječ o punjenju kamiona ili kopanju preko zapreka, grana u stilu bagera i najteže poslove obavlja s lakoćom. Model 444 F2, zahvaljujući kombinaciji svestranosti i snažnih sila kidanja te hidrauličnog sustava s razvođenjem protoka, može postići visoke razine produktivnosti uz minimalno naprezanje. Grana je uskog oblika te osigurava maksimalnu vidljivost radnog alata i tla, uz dodatnu opcijsku strijelu od 4,3 m ili 4,9 m.

Produžna strijela Stroj 444 F2 dostupan je s produžnom strijelom koja povećava dubinu kopanja i sposobnost iskopa, čime se povećava svestranost i iskoristivost stroja, smanjuje po-

Ručne ili hidrauličke spojnice na rovokopaču zamjenu alata čine brzom, jednostavnom i sigurnom. Nove Cat spojnice s dvostrukom blokadom imaju samopodesivi klin za osiguranje čvrstog spoja i automatsko sigurnosno zaključavanje

treba za premještanjem stroja te tako smanjuje oštećenja gradilišta. Klizni unutrašnji dio održava habajuće podmetače što čišćima čime se produljuju intervali servisiranja i zamjene. Pomoćni vodovi za hidrauličke radne alate uvučeni su i time zaštićeni od oštećenja prilikom rada i u najužim rovovima.

Okvir s bočnim pomakom Okvir s bočnim pomakom serije F2 ima vanjske obujmice za blokadu pa nije potrebno rastavljanje prilikom servisiranja. Okvir je čvrstog dizajna i premazan zaštitnim slojem E-Coat koji sprječava nakupljanje materijala u okviru i tako smanjuje opasnost od hrđe te povećava životni vijek okvira.

Cat zaokretanje grane s ublaživačem Model 444 F2 opremljen je Cat zaokretanjem grane s ublaživačem, što omogućava vrlo brzo kopanje rovova prigušivanjem oscilacija grane tijekom ciklusa kopanja. Bočni pomak s pogonom (opcija pri kupnji) daje mogućnost upotrebe hidraulike koja strojaru omogućava jednostavno postavljanje rovokopača duž čitave širine bočnog pomaka s pogonom. Idealan je za primjenu u područjima s vrlo malo prostora te za rad na infrastrukturnim instalacijama, primjerice plinskim, električnim i telekomunikacijskim. Dodatne informacije o ovim strojevima, ali i ostalim modelima iz Caterpillarove ponude, dostupne su kod ovlaštenog zastupnika, tvrtke Teknoxgroup Hrvatska (www.teknoxgroup.com).

TRAVANJ/APRIL 2019.

www.tehnoeko.com.hr

STRUČNE INFORMACIJE PRATITE I NA WEB STRANICI

1/201 2 9 go godina XVI VI VI

bro broj roj ro oj 79 7 veljača/ veljača february februar 2019 2019. 0 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

e k o l o g i j i ɔɌʎɜɕɈəɖɋɕɈ ɒɖɕɍɌəɌɕɊɐɑɈ ɖ ɡɈʸɛɐɛɐ ɖɒɖɓɐʸɈ

Uloga javnog i privatnog sektora

INTERVJU

u kružnom gospodarenju otpadom

DUBRAVKO PONOŠ

5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Laguna Parentium

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

PRETPLATITE SE ! GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (uključena poštarina i PDV)

Business Media Croatia d.o.o. Savska cesta 182, Zagreb E: mineral@bmcroatia.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

FARID, KOMPTECH, TIMAN, IRIDE

CIAK TRUCK, RASCO/MULAG, TEHNIX

EU PROJEKT AGLOMERACIJA LABIN-RAŠA-RABAC

STRUČNA INFORMACIJA

IRIDE

IRIDE DP2

Nadogradnje IRIDE, posebno dvokomorne izvedbe, specijalizirane su za prikupljanje komunalnog i korisnog reciklažnog otpada od vrata do vrata te predstavljaju idealno rješenje za provedbu Zakona o održivom gospodarenju otpadom omunalne nadogradnje IRIDE rezultat su dugogodišnjeg razvoja i kontinuiranog unapređivanja proizvodnog procesa, uz neprestano uvođenje inovacija i poboljšanja. Upravo neprestano usavršavanje proizvoda i odgovaranje na specifične potrebe svakog pojedinog korisnika glavne su prednosti nadogradnji Iride u odnosu na slične proizvode. Prikupljanje otpada u najužim i najopterećenijim gradskim zo-

TRAVANJ/APRIL 2019.

IRIDE IRI SAT 700 BIFLUX SAR + SAR

nama, za koje su bitne male ukupne dimenzije i velika korisna nosivost, specijalnost je komunalnih nadogradnji IRIDE. Kako novi zakon o održivom gospodarenju otpada podrazumijeva odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, potrebna je prilagodba voznog parka komunalnih tvrtki, odnosno potrebna su kompaktna i pouzdana vozila koja mogu pristupiti svakom korisniku, uz maksimalnu učinkovitost i korisnu nosivost. Članak 28. Zakona o održivom gospodarenju otpadom obvezuje jedinice lokalne samouprave da odvojeno prikupljaju otpadni papir, metal, staklo i plastiku. Komunalne nadogradnje Iride pokazale su se u tome izrazito učinkovite, posebice dvokomorne nadogradnje koje omogućuju odvojeno prikupljanje dvije vrste otpada u jednom vozilu. Istovremenim (odvojenim) prijevozom različitih vrsta otpada smanjuju se troškovi i povećava efikasnost u radu. Oba spremnika dvokomornih nadogradnji izrađena su od visokootpornog čelika te potpuno vodotjesna. Posebna pažnja posvećena je i potisnoj ploči za sabijanje otpada, s izrazito velikim omjerom sabijanja otpada u odnosu na slične komunalne nadogradnje ostalih proizvođača. Izvedba potisne ploče prilagođava se vrsti otpada koji se prikuplja, kao i izvedba dvokomornih spremnika (1/2+1/2 ili 1/3+2/3). Zahvaljujući neprestanom razvoju, nadogradnje Iride s dva odvojena nezavisna spremnika otpada, unatoč svojoj složenosti, jednostavne su i izrazito pouzdane u eksploataciji. Jedinice lokalne samouprave dužne su, sukladno članku 28. Zakona o održivom gospodarenju otpadom prikupljati otpad na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način. Upravo nadogradnje IRIDE objedinjuju najvažnije karakteristike u učinkovitom sustavu prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog te korisnog otpada: uz ukupno male dimenzije omogućuju (odvojeno) pouzdano prikupljanje i prijevoz otpada, sa izvanrednim omjerom sabijanja i izrazito velikom korisnom nosivošću. Zahvaljujući svojoj konstrukciji i odabiru materijala, nadogradnje Iride imaju veću korisnu nosivost u odnosu na ostale nadogradnje iste veličine. Visokokvalitetni materijali i komponente korišteni u izradi svih dijelova nadogradnje čine ro-

IRIDE BIFLUX 1/3 + 2/3

IRIDE CM2

Nadogradnje IRIDE i uz kompaktne dimenzije pružaju izvanredni omjer sabijanja i izrazito veliku korisnu nosivost busnu i čvrstu nadogradnju, uz istovremeno zadržavanje male ukupne mase odnosno velike korisne nosivosti. Pouzdanost, kvaliteta, dugotrajnost i izrazita učinkovitost u radu karakteriziraju sve komunalne nadogradnje IRIDE. Kompletan proizvodni program IRIDE izveden je potpuno u skladu sa CE normama i predstavlja jedini cjeloviti program komunalnih nadogradnji na čitavom europskom tržištu, namijenjen svim radnim uvjetima i potpuno u skladu sa svom važećom zakonskom regulativom. Detalje o komunalnim nadogradnjama IRIDE dostupne su kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika iz Rijeke (www.alfateh-rijeka.hr).

IRIDE ECO DUALL

TRAVANJ/APRIL 2019.

STRUČNA INFORMACIJA

AS-Motor

Profesionalna rješenja

za uređenje okoliša AS-Motor od 1959. godine proizvodi kosilice za visoku travu i malčiranje za profesionalce i privatne korisnike. Ove kosilice su poznate po svojoj iznimnoj kvaliteti i performansama u ekstremnim uvjetima, kao što su nagibi koji dosežu 35 stupnjeva te visoka trava i gusta šikara

AS-Motor čistači korova Čišćenje korova uz ivičnjake i na popločanim površinama je važan zadatak komunalnih društava. To se može obaviti korištenjem herbicida koji su štetni za okoliš, pa čak i zabranjeni u nekim područjima. ASMotor omogućava alternativu u kontroli nepoželjnog divljeg raslinja koristeći se oscilirajućim sustavom četki za savršeni kontaktni pritisak i za uklanjanje korova s korijenom.

Lagan i agilan akumulatorski čistač korova AS 30 E-WeedHex pouzdano uklanja korov na popločanim površinama, duž zidova i ivičnjaka

oznati u cijelom svijetu po svojoj inovativnoj tehnologiji, AS-Motor strojevi su u potpunosti proizvedeni u Njemačkoj, u sjedištu tvrtke u Bühlertannu. Proizvodni asortiman širokom spektru korisnika pruža optimalna rješenja za košnju, potpuno prilagođena njihovim specifičnim potrebama. AS-Motor kosilice primjenu nalaze u održavanju zelenih površina - od privatnih vrtova, preko javnih parkova i velikih travnjaka koji okružuju javne zgrade, do sportskih terena i groblja. Također, koriste ih i komunalne te cestarske tvrtke pri održavanju prometnica. U ovom segmentu primjene od strojeva se tijekom sezone košnje očekuje da rade 5 dana tjedno po barem 8 sati na dan, što pred njih postavlja prilično visoke izazove u pogledu robusne izvedbe i pouzdanosti u radu. U profesionalnoj primjeni kosilica, uz kvalitetu obavljenog posla vrlo je bitan i ekonomski aspekt, odnosno troškovi pogonskog goriva i održavanja. Također, AS-Motor za mnoge svoje proizvode jamči opskrbu originalnim rezervnim dijelovima u razdoblju i do 30 godina od prestanka proizvodnje, što znači da je uz pravilnu brigu o stroju, moguća njegova vrlo duga eksploatacija.

AS 50 WeedHex koristi patentirani oscilirajući sustav četki za otklanjanje najtvrdokornijeg korova na mehanički način, bez uporabe kemijskih sredstava. Područja primjene obuhvaćaju parkirališta, pločnike i popločane staze

AS 940 Sherpa 4WD je konstruiran za dugotrajan rad s dva odvojena ventilacijska sklopa motora i hidrostatskim prijenosom

TRAVANJ/APRIL 2019.

Svestrane kosilice – Allmaher Već 60 godina Allmäher modeli su rješenje za područja gdje konvencionalne kosilice ne mogu pristupiti. S godinama su se nametnuli kao optimalno rješenje za prostrane zelene površine i brigu o krajoliku. Do danas su ovi modeli toliko usavršili malčiranje koje omogućava da se visoka trava kosi samo nekoliko puta godišnje. Usitnjeni dijelovi trave i šikare ujednačeno se raspoređuju po površini i brzo se razgrađuju kao prirodno gnojivo. Allmäheri su idealni i za nasipe te područja uz ceste s gustom travom, korovom i gustim raslinjem, kao i za livade s voćnjacima, mlade šume, privatne i javne zelene površine.

Još jedno specifično područje primjene AS-Motor strojeva je u vinogradarstvu, voćarstvu i stočarstvu, odnosno pri košnji vinograda, voćnjaka i livada te proizvodnji zelene stočne hrane, često s vrlo visokom travom, do 100 pa i više centimetara. To ponekad znači da treba raditi na grubim terenima i oštrim kosinama, za što AS-Motor nudi posebno prilagođene modele kosilica sa zajamčenim podmazivanjem četverotaktnih motora i na nagibima preko 20 stupnjeva, ili kosilice s dvotaktnim motorima za nagibe veće i od 45 stupnjeva. Gusto raslinje i brzo rastuće mladice mogu vrlo brzo prodrijeti u

livade i voćnjake. AS-Motor nudi i specijalizirane modele koji učinkoviti uklanjaju gusto raslinje. Inovativnost tvrtke AS-Motor ogleda se i u posljednjoj inovaciji - kosilici AS 940 Sherpa 4WD RC. To je prva sjedeća kosilica na svijetu s daljinskim upravljanjem, koja omogućava košnju na ekstremnim kosinama, dok istovremeno jamči sigurnost operatera. Proizvodni asortiman AS-Motora novost je u ponudi tvrtke Drezga iz Bestovja pokraj Samobora. Na toj adresi dostupne su i detaljnije informacije o ovim kosilicama te mogućnostima njihove primjene (www.as-motor.hr).

Model AS 63 2T ES je opremljen jedinim dvotaktnim motorom na svijetu koji je sukladan odredbama EU Direktive o emisijama 97/68/EC. Ovaj motor zadržava sposobnost podmazivanja neovisno o nagibu te omogućava košnju na kosinama od 40° i više

AS-Motor sjedeće kosilice – snažnije od bilo kojeg traktora za travnjake Traktori za travnjake nisu namijenjeni za košnju livada i naročito gustog raslinja. Najčešći ishodi su začepljene kutije kosilice, zapaljeno remenje i savijeni noževi. ASMotor je stoga proizveo sjedeću kosilicu koja kombinira udobnost i radno opterećenje traktora za travnjake s reznom silom i mobilnošću za sve terene naslijeđene od dobro poznatog Allmähera.

Prva sjedeća kosilica s daljinskim upravljanjem na svijetu, AS 940 Sherpa 4WD RC kojom se može udobno upravljati s vozačevog sjedala i preko profesionalnog daljinskog upravljača velikog dometa

AS-Motorova nova robusna kosilica za malčiranje konstruirana je za neravne, grube i strme terene. AS 1040 Yak 4WD kosi travu visine do 1,5 metara uz pomoć mlatnih čekića

TRAVANJ/APRIL 2019.

SPONZORIRANI PRILOG

SemiQ - Elkoplast

polupodzemni kon

- spoj estetike i er Dizajn i konstrukcija SemiQ polupodzemnih kontejnera rezultat su vlastitog razvoja češke tvrtke Elkoplast, koji ne uzima u obzir samo estetiku proizvoda, već i ergonomiju – kako za korisnike, građane tako i za radnike komunalnih poduzeća koji rukuju kontejnerima prilikom pražnjenja olupodzemni kontejneri su se već dokazali kao dobro rješenje za učinkovito iskorištavanje prostora na mjestima gdje se skuplja otpad. Estetski su prihvatljiviji od kanti i bilo kojeg pokretnog kontejnera, sprječavaju rasipanje otpada ili njegovo raznošenje vjetrom, curenje sadržaja te širenje neugodnih mirisa. Zbog povećanog stvaranja otpada i sve strožih zahtjeva glede njegovog zbrinjavanja te sortiranja za daljnju obradu i reciklažu, potrebno je postupno povećavati kapacitete spremnika na mjestima predviđenim za prikupljanje otpada. Ona se često nalaze na lokacijama gdje je svaki kvadratni metar prostora bitan, pa se polupodzemni kontejneri nameću kao idealno rješenje za učinkovito iskorištavanje prostora na mjestima gdje se skuplja otpad. Istovremeno se poboljšava prostorna estetika i čistoća neposrednog okruženja mjesta na kojem se skuplja otpad. Polupodzemni kontejneri se mogu koristiti i na udaljenim lokacijama, jer njihov veliki kapacitet produžava intervale skupljanja otpada i smanjuje troškove odvoza.

Kapaciteti i osnovne dimenzije SemiQ polupodzemnih kontejnera

TIP KONTEJNERA

KAPACITET (m3)

VANJSKI PROMJER (mm)

UKUPNA VISINA (mm)

VISINA UKOPANOG DIJELA (mm)

VISINA IZNAD TLA (mm)

SemiQ 1.

1,5

1.150

2.510

1.350

1.000

SemiQ 3.

3,0

1.500

2.700

1.350

1.100

SemiQ

5.0

1.900

2.770

1.350

1.120

TRAVANJ/APRIL 2019.

ntejneri

rgonomije Tehnička izvedba SemiQ polupodzemnih kontejnera • Izrađeni su od polietilena visoke gustoće • Svi metalni dijelovi su vruće pocinčani • Sastoje se od vanjskog silosa koji se ugrađuje u zemlju (oko 2/3 ukupne visine, odnosno 1.350 mm) i unutarnjeg spremnika za otpad koji se vadi prilikom pražnjenja • Unutarnji spremnik za otpad dostupan je u izvedbama kao cilindrični silos sa dvostrukim dnom (tip kontejner u kontejneru), jednostrukim dnom ili u obliku tekstilne vreće • Vidljivi vanjski dio iznad površine zemlje (oko 1/3 ukupne visine) moguće je obložiti drvenim letvicama, inox limom, plastičnim dekorativnim oblogama s imitacijom drveta ili panelima od trapeznog lima u raznim bojama.

Tvrtka Gradatin iz Sesveta u svom širokom asortimanu proizvoda, vozila i nadogradnji za gospodarenje te manipulaciju otpadom ima, između ostalog, i program polupodzemnih kontejnera SemiQ proizvođača Elkoplast iz Češke. Njihova ponuda obuhvaća tri veličine spremnika, čiji su kapaciteti i osnovne dimenzije navedene u Tablici 1. SemiQ spremnici su prikladni za odvojeno prikupljanje reciklabilnih vrsta otpada - stakla, papira, plastike, tekstila, metala, ali i biootpada te miješanog komunalnog otpada. Na raspolaganju su tri tipa gornjeg pokrova kontejnera, s jednim ili dva poklopca, odnosno s otpadomjerom ili bubnjem. Ovisno o namjeni, kupac može specificirati okrugle otvore za punjenje. SemiQ polupodzemni kontejneri se mogu prazniti u kontejnere velikog kapaciteta, za manipulaciju autopodizačima, kao i u komunalna vozila sa sustavom za zbijanje otpada, pod uvjetom da imaju ugrađen i hidraulični kran. Prema želji naručitelja mogu biti opremljeni sustavom za podizanje i pražnjenje koji podrazumijeva jednu kuku, dvostruku kuku ili Kinshofer sistem. Sve dodatne informacije i savjeti o instalaciji SemiQ polupodzemnih kontejnera dostupne su kod zastupnika, tvrtke Gradatin (www.gradatin.hr).

TRAVANJ/APRIL 2019.

Gospodarenje otpadom

u Hamburgu U Njemačkoj se vrlo precizno vode podaci o gospodarenju otpadom. Stalni nadzor toka otpada je ključna karika učinkovitog gospodarenja otpadom [autor] Dr.sc. Zlatko Milanović amburg je s približno 1,8 milijuna stanovnika drugi po veličini grad u Njemačkoj. Tamošnja tvrtka za čišćenje i gospodarenje otpadom SRH (Stadtreinigung Hamburg) objavila je statističke podatke o svom poslovanju (Daten und Fakten 2016 - SRH) prema kojima se vidi da su prikupljene i oporabljene sljedeće količine otpada: • komunalni otpad grada Hamburga 770.025 tona, • proizvodni otpad iz grada Hamburga 246.286 tona,

TRAVANJ/APRIL 2019.

• energijski oporabljeni otpad iz drugih područja 119.916 tona. U Njemačkoj se vrlo precizno vode podaci o gospodarenju otpadom. Stalni nadzor toka otpada je ključna karika učinkovitog gospodarenja otpadom. Vrlo je važno naglasiti da su prikupljeni podaci sustavno obrađeni i lako dostupni javnosti. Redovito se objavljuju godišnje količine po vrstama otpada te se mogu usporediti s prethodnim godinama kao i drugim sličnim jedinicama lokalne samopuprave (JLS). Veliki njemački gradovi redovito energijski oporabljuju i otpad iz okolnih područja. To je i razumljivo, jer urbana središta omogućavaju kogeneracijsko i trigeneracijsko iskorištavanje energije otpada. PRIKUPLJENI OTPAD OD STANOVNIŠTVA – KOMUNALNI OTPAD 2014. god.

2016. god.

762.191 t

770.025 t

Primjeri dobre prakse SRH je u 2016. godini ukupno prikupio 770.025 tona komunalnog otpada (428 kg po stanovniku), što je u odnosu na 2014. povećanje za samo 1%. U Hamburgu se posebno prate količine otpada iz kućanstava (sistemski otpad) i posebno količine takozvanog infrastrukturnog komunalnog otpada. Otpad iz kućanstava, odnosno sistemski otpad, u ukupno prikupljenom otpadu sudjeluje sa čak 94,4% (727.275 tona), što je u odnosu na 2014. godinu također povećanje za oko 1%. Infrastrukturni komunalni otpad (smeće s javnih površina) sudjeluje u komunalnom otpadu s 5,6% (42.750 tona), a to je u odnosu na 2014., također povećanje za oko 1%. 1.1. OTPAD IZ KUĆANSTAVA (KUĆNI OTPAD) 2014. god.

2016. god.

720.555 t

727.275 t (94,4 %)

Sistemski otpad, odnosno otpad iz kućanstava, redovito prikuplja ovlaštena komunalna tvrtka prema unaprijed odobrenom načinu i terminima. Dva su osnovna načina prikupljanja, ovisno dolazi li sakupljač otpada čim bliže domu ili građani moraju vlastiti otpad donositi do mjesta prikupljanja (reciklažnog dvorišta, zelenog/eko otoka ili spremnika/kontejnera na javnim površinama). U Njemačkoj postoji i dobro poznati “Sustav Zelene točke” koji prikuplja i gospodari otpadnom ambalažom (otpadna ambalaža se prikuplja u žutim posudama i/ili žutim vrećicama). To je dualni sustav postojećim lokalno prilagođenim komunalnim sustavima prikupljanja otpada. Sustav dolaženja po otpad

2014. 599.445 t crna posuda (smeće, MKO) 457.130 t zelena posuda (biootpad) 58.455 t plava posuda (otpadni papiri) * 58.371 t glomazni (krupni) otpad 16.586 t žuta HAMBURG posuda ** 5.597 t vrećica za zeleni otpad (lišće) 3.307 t

2016. 609.070 t (83,7 %) 455.430 t 65.777 t 60.620 t 16.325 t 5.956 t 4.962 t

smeća (MKO) biootpada otpadnih papira krupnog otpada žutih posuda/vrećica zelenog otpada

STRUČNO

253 kg/st. 37 kg/st. 34 kg/st. 9 kg/st. 20 kg/st. 3 kg/st.

U Hamburgu su kombinirani sustavi dolaženja po komunalni otpad i njegovog donošenja. U ukupnoj bilanci kućnog otpada već tradicionalno uvelike prevladava sustav dolaženja po otpad. Sustavom donošenja otpada do reciklažnih dvorišta i spremnika postavljenih na javne površine prikupi se 16,3% otpada. Sustav donošenja otpada 2014. 121.110 t reciklažna dvorišta 99.526 t spremnici za papir 20.551 t ostale vrste otpada 1.034 t

2016. 118.205 t (16,3 %) 98.207 t 18.235 t 1.763 t

Reciklažna dvorišta: Sustavom donošenja otpada najviše se skupi u reciklažnim dvorištima, gdje je 2016. godine sakupljeno 98.207 tona, odnosno samo nešto manje nego 2014. godine (99.526 t). U reciklažnim dvorištima grada Hamburga, 2016. godine prikupljeno je: • oko 55 kg po stanovniku. Otpadni papiri (papir, karton, višeslojna ambalaža): U plavim spremnicima postavljenim na javnim površinama 2016. godine je prikupljeno 18.235 tona otpadnih papirnatih tvari, a to je čak 9 posto manje nego 2014. (20.551 t), odnosno: • oko 10 kg po stanovniku (sustav donošenja) • oko 34 kg po stanovniku (sustav dolaženja). • ukupno, otpadni papiri oko 44 kg po stanovniku (sustav dolaženja + sustav donošenja).

Infrastrukturni komunalni otpad u Hamburgu obuhvaća smeće s javnih površina i zeleni otpad, prvenstveno lišće koje je moguće kompostirati. Ukupne količine tog otpada od 2014. do 2016. su povećane oko 3%

*prikuplja tvrtka kćer WERT Wertstoff-Einsamlung GmbH **udio tvrtke SRH (2016.: 16,4%) u ukupno prikupljenoj količini iz žutih posuda Hamburger (HWT) i žutih vrećica (2016: 36.358 t)

Na taj način, najviše je prikupljeno smeća (MKO) i to u takozvanim crnim posudama. Riječ je o količini od 455.430 tona (74,8%). U odnosu na 2014. godinu to je smanjenje za oko 1%, što je svakako dobar pokazatelj jer se ukupna količina sistemskog otpada u isto vrijeme povećala za 1%. Međutim, u isto vrijeme, količina biootpada odvojeno prikupljenog u zelenim posudama se u dvije godine povećala za 12,5%. U 2016. godini je sakupljeno 65.777 tona, a u prikupljanju sustavom dolaženja biootpad je sudjelovao s 10,7%. Otpadne papire (plava posuda) sustavom dolaženja prikuplja tvrtka kćer Wertstoff-Einsamlung GmbH. Od 2014. do 2016. sakupljanje otpadnih papira se povećalo za 3,9%. To je više od povećanja ukupne količine komunalnog otpada (1 %), ali je manje od povećanja odvojenog sakupljanja biootpada (12,5 %). Preračunato, sustavom dolaženja po otpad SRH je u Hamburgu 2016. godine odvojeno sakupio sljedeće specifične količine kućnog otpada:

TRAVANJ/APRIL 2019.

STRUČNO

Primjeri dobre prakse 1.2. INFRASTRUKTURNI KOMUNALNI OTPAD Infrastrukturni komunalni otpad smeće s javnih površina lišće i slično ostalo

2.2. GOSPODARENJE PROIZVODNIM OTPADOM

2014. 41.637 t 18.625 t 13.897 t 9.115 t

2016. 42.750 t (5,6 %) 20.553 t 11.280 t 10.917 t

Infrastrukturni komunalni otpad u Hamburgu obuhvaća smeće s javnih površina i zeleni otpad, prvenstveno lišće koje je moguće kompostirati. Ukupne količine infrastrukturnog komunalnog otpada su malo povećane (oko 3%). U 2016. godini registrirane su sljedeće specifične količine infrastrukturnog komunalnog otpada: smeće s javnih površina lišće i slično ostalo UKUPNO

oko 12 kg/st. oko 6 kg/st. oko 6 kg/st. oko 24 kg/st.

2. Gospodarenje prikupljenim otpadom u Hamburgu* Izbjegnuto odlaganje - Grad Hamburg vrlo odgovorno gospodari komunalnim i proizvodnim otpadom. Za zbrinjavanje na kraju ostaje samo oko 14% količine komunalnog otpada (2016.), te u Hamburgu, kao i u drugim velikim njemačkim gradovima, nema više odlaganja komunalnog otpada.

Ukupna količina proizvodnog otpada reciklirano energijski oporabljeno

2014. 142.311 t 15.766 t 126.545 t

2016. 246.286 t 12.858 t 233.428 t

Povećanje količine otpada - od 2014. do 2016. ukupna količina evidentiranog otpada povećala se: • komunalnog za samo 1%, • proizvodnog za čak 73%, • UKUPNI OTPAD (KO + PO) za oko 12,4%. Energijska oporaba prednjači - Prema podacima tvrtke SRH (Stadtreinigung Hamburg), najveće se količine komunalnog i proizvodnog otpada energijski oporabljuju: • komunalni 61,8%, • proizvodni čak 94,8%, • UKUPNI OTPAD (KO+PO) 69,8%. Energijska oporaba je glavni način oporabe i komunalnog (61,8%) i proizvodnog (94,8%) otpada. Energijska oporaba komunalnog otpada grada Hamburga posljednje tri godine se zadržavala na oko 480.000 tona godišnje (481.417 tona 2015. godine; 476.295 tona 2016. godine). S druge strane, energijska oporaba proizvodnog otpada je istovremeno stalno povećavana. Tako je 2016. godine energijski oporabljena količina proizvodnog otpada (233.428 tona) bila gotovo dvostruko veća od količine u 2014. godini. 2.3. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM DRUGIH JLS

2.1. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM

SRH je u 2016. godini ukupno prikupio 770.025 tona komunalnog otpada (428 kg po stanovniku), što je u odnosu na 2014. povećanje za samo 1%

Ukupna količina komunalnog otpada

2014.

2016.

762.191 t

770.025 t (100%)

ponovno uporabljeni otpad

1.869 t

1.449 t (0,2%)

reciklirano

280.649 t

291.164 t (37,8%)

energijski oporabljeno

478.602 t

476.295 t (61,9%)

od ukupne količine zbrinuto 1.071 t

1.116 t (0,1%)

*Spalionice u Hamburgu od 2012. godine ispunjavaju kriterij energijske učinkovitosti R1 i tretiraju se kao uređaji za iskorištenje otpada od stanovništva.

Komunalni otpad iz drugih JLS 2014. 189.397 t energijski oporabljeno 189.397 t

2016. 119.916 t 119.916 t

Grad Hamburg, kao i drugi veliki njemački gradovi, pomaže i okolnim općinama i gradovima da smanje odlaganje i povećaju energijsku oporabu komunalnog otpada. Ukupni kapaciteti energijske oporabe otpada u Hamburgu su oko 800.000 tona godišnje. Iz tog razloga, povećanjem energijske oporabe proizvodnog otpada grada Hamburga, smanjile su se količine komunalnog otpada iz okolnih područja, sa 189.397 tona (2014.) na samo 119.916 tona (2016.) odnosno, za oko 37%. Recikliranje otpada – Posljednje tri godine u Hamburgu je povećano recikliranje komunalnog otpada za oko 1%, a energijska oporaba se nije bitno promijenila. Ponovna uporaba je nešto smanjena (sa 1.896 tona iz 2014., na 1.449 tona u 2016.), što i nije u skladu s očekivanjima. Količina komunalnog otpada koja se zbrinjavala je bila vrlo mala i zadržavala se na oko 1.100 tona godišnje. 2014. materijalno oporabljeno (reciklirano, kompostirano) energetski oporabljeno (spaljeno, bioplin) ostalo (ponovno upotrebljeno, zbrinuto)

2016.

36,8% 37,8% 62,8% 61,8% 0,4% 0,4%

U gospodarenju komunalnim otpadom tvrtka SRH gotovo sve količine oporabljuje. Nešto više od 60% količine komunalnog otpada se oporabljuje energijski, a oko 40% se oporabljuje materijalno. Posljednje tri godine materijalna se oporaba povećala za 1%, a energijska se smanjila za 1%.

TRAVANJ/APRIL 2019.

Â&#x2022;:!'2%"

Â&#x2022;, / + ! Â&#x2022;.!

* )Â&#x2022; #)

/1.&1 / 1 ,Â&#x2018;(9+ & -) Â&#x2018; *@ HN H Â&#x2018; TSNATRHÂ&#x2018; *@LHNMHÂ&#x2018; SNA R Â&#x2018; -@CNFQ@CMIDÂ&#x2018; Â&#x2018; /QHJNKHBDÂ&#x2018; HÂ&#x2018; ONKTOQHJNKHBDÂ&#x2018; Â&#x2018;*NLTM@KMDÂ&#x2018;M@CNFQ@CMIDÂ&#x2018; Â&#x2018;#NRS@UM@Â&#x2018; UNYHK@Â&#x2018; Â&#x2018;/MDTL@SHBHÂ&#x2018; Â&#x2018;4KI@Â&#x2018;HÂ&#x2018;L@YHU@Â&#x2018; Â&#x2018;2TRS@UHÂ&#x2018;Y@Â&#x2018;M@CYNQÂ&#x2018; UNYMNFÂ&#x2018;O@QJ@Â&#x2018; Â&#x2018;1DYDQUMHÂ&#x2018;CHIDKNUHÂ&#x2018;HÂ&#x2018;NOQDL@Â&#x2018; Â&#x2018;4RKTFD

/2'!.):!4/2Â&#x2022;Â&#x2022;Â&#x2022;"USINESSÂ&#x2022;-EDIAÂ&#x2022;#ROATIAÂ&#x2022;D O O Â&#x2022;TEL Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022;FAX Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022;INFO BMCROATIA HR Â&#x2022;WWW KAMION BUS HRÂ&#x2022;Â&#x2022;Â&#x2022;Â&#x2022;