Tehnoeko 81 by bmcroatia

godina go dina XV di XVII

broojj 81 broj br s ib sv iban ban anj/ j/ mayy ma 2019 20 19.. 19 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

e k o l o g i j i

ɔɌʎɜɕɈəɖɋɕɈ ɒɖɕɍɌəɌɕɊɐɑɈ ɖ ɡɈʸɛɐɛɐ ɖɒɖɓɐʸɈ

stručne informacije GLOMAZNI OTPAD, ELEKTRIČNI POGON VOZILA, KOMPTECH, IRIDE

PREDSTAVLJAMO GARIA, RIKO, MOLOK

Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom 5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Parentium Plava Laguna

UREÐAJ ZA PROÈIŠÆAVANJE PROCJEDNIH VODA ZA REGIONALNI CENTAR ZA GOSPODARJENJE OTPADOM (RCERO) BARJE, SLOVENIJA

TERMIÈKA OBRADA MULJA U CENTRALNOM UREÐAJU ZA PROÈIŠÆAVANJE KOMUNALNIH OTPADNIH VODA ZA GRAD NOVO MESTO , SLOVENIJA

REGIONALNI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM ( RCERO ) PRAGERSKO - SLOVENSKA BISTRICA , SLOVENIJA

UREÐAJ ZA PROÈIŠÆAVANJE KOMUNALNIH OTPADNIH VODA ZA GRAD GROSUPLJE , SLOVENIJA

GLOBALNI INŽENJERING ZA ČIST* OKOL* Nudimo cjelovita rješenja u pripremi pitke vode i pročišćavanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom i iskorištavanju obnovljivih izvora energije. U suradnji s partnerima nudimo najsuvremenija tehnološka rješenja i opremu koja jamči niske pogonske troškove te visok stupanj pouzdanosti tijekom pogona.

www.riko.si

SADRŽAJ

Najava konferencije Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom Poreč, 5.-7. lipnja 2019

12 24

Vijesti

Igor Zgomba, direktor Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom

Stručno

Obnovljivi izvori Električni automobili – jesu li stvarno prijateljski za okoliš

Komptech Komptechova bubanj sita

Garia Budućnost auto-industrije

Gospodarenje glomaznim otpadom

Reagiranje Reagiranje prof. dr. sc. Slavena Dobrovića na intervju s direktorom FZOEU-a Dubravkom Ponošem

Intervju

je u struji

Molok U 10 godina više od 600 instalacija u 50 gradova

Impressum TEHNOEKOO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@ bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

SVIBANJ/MAY 2019.

KOLUMNA

„EPPUR SI MUOVE“ - U OČEKIVANJU MEĐUNARODNE KONFERENCIJE POREČ 2019.

R-PIM, RIKO Ribnica Tradicija – sigurnost pouzdanost

Iride Nadogradnje IRIDE – sinonim za pouzdano prikupljanje otpada

ɔɌʎɜɕɈəɖɋɕɈ ɒɖɕɍɌəɌɕɊɐɑɈ ɖ ɡɈʸɛɐɛɐ ɖɒɖɓɐʸɈ

Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom 5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Parentium Plava Laguna

Nalazimo se pred ovogodišnjom tradicionalnom Međunarodnom konferencijom Poreč 2019. To je jedinstvena prilika da se usporede zaključci prošlogodišnje konferencije s ostvarenim pomacima u gospodarenju otpadom. Fraza „Ipak se kreće“ koju je navodno Galileo nakon što je pred crkvenim sudom dr. sc. Zlatko Milanović opovrgao svoju teoriju, na izlazu ipak razočaranim mladim sljedbenicima šapnuo „Eppur si muove“. Taj izraz nade može se poimati i kao ostvarenje pozitivnih pomaka u gospodarenju otpadom u RH. Tijekom 2018. i osobito 2019. u gotovo svim JLS ubrzano se razvija sustav odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Izgrađena su brojna reciklažna dvorišta, stara smetlišta su uređena ili zatvorena. Broj odlagališta otpada sustavno se smanjuje. Nastavilo se s pripremama gradnje novih CGO-a. Započela je i naplata prema količini i naročito prema broju pražnjenja posuda za komunalni otpad. Već prvi rezultati naplate prema broju pražnjenja pokazali su pozitivne učinke. U vrlo velikom broju općina i gradova provode se projekti edukacije i komunikacije. Najčešće su ti projekti većim dijelom sufinancirani i sredstvima EU. Međutim, realna je opasnost da ti pozitivni pomaci neće biti dovoljni da RH ostvari postavljene EU ciljeve glede smanjivanja odlaganja (osobito odlaganja biootpada) i povećanja recikliranja otpada. Stručnjaci su na to izričito upozorili i na Međunarodnoj konferenciji Poreč 2018. Posebno su ukazali da samo odvojeno prikupljanje otpada (Plan gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022.) nije cilj, već otpad treba reciklirati i sve manje odlagati (EU legislativa, ZOGO i Strategija RH). Primjerice nova reciklažna dvorišta sasvim sigurno povećavaju troškove, a za sada je upitno koliko doprinose povećanju recikliranja, smanjenju odlaganja i detoksikaciji miješanog komunalnog otpada. Eksperti su naglasili dva aktualna problema: • osiguranje tržišnog plasmana odvojeno sakupljenog otpada (41,9% anketiranih), • uvođenje naknade za odlaganje - „Landfill Tax“ (32,3% anketiranih). Europska komisija, četiri mjeseca nakon Međunarodne konferencije Poreč, upozorava Republiku Hrvatsku da „postoji rizik da neće ostvariti cilj od 50% određen za 2020.“. Uvodno se predlaže uz mjere ponovne uporabe i recikliranja i da „naglasak treba biti na donošenju političkih mjera koje se mogu poduzeti u kratkom roku“. U tom smislu je uvođenje „Landfill Tax“ mjere koja je brzo provediva, ali to je i mjera koju hrvatski političari dulje vrijeme blokiraju. EU izričito upozorava da su „novčane kazne za JLS, koje ne ispunjavaju ciljeve, preniske i najvjerojatnije niže od troškova za ispunjavanje ciljeva“! Međutim, postojeća legislativa u RH ne stimulira općine i gradove za ostvarivanje odgovornog kružnog gospodarenja otpadom. Dapače suprotno, u RH se stimuliraju JLS koje ne ostvaraju EU ciljeve. Neobjašnjivo je da kažnjavanje prijeti jedinicama lokalne samouprave koje već ostvaruju EU ciljeve i prednjače u provedbi mjera ponovne uporabe i recikliranja komunalnog otpada. S druge strane „Interventnim programima“ motivira se gradove koji u RH najviše odlažu, a najmanje recikliraju. Jedan javni medij nedavno je napisao da država podržava odlaganje, a kažnjava recikliranje. Slučajno sam prije dvije godine u JLS, koja već ispunjava EU ciljeve, imao priliku čuti kako tadašnji v.d. ministar zaštite okoliša obećava da uspješne JLS neće kažnjavati. Europska komisija također izričito predlaže „ne kažnjavati JLS koje su već 2015. postizale visoke stupnjeve recikliranja“! Međutim zar je moguće da odgovorni u RH postupaju suprotno? U travnju ove godine je čelnik komunalne tvrtke koja već ispunjava EU ciljeve, opetovano upozorio i točno izračunao koliko će uspješne JLS biti kažnjene. Ipak je za vjerovati da će se odgovorni osvijestiti te da do toga neće doći. Pozitivni pomaci u smjeru odgovornog kružnog gospodarenju mogu i trebaju se ubrzati. Javnost u RH vrijedno je stalno upozoravati na opasnosti odlaganja otpada i ostavljanja vlastitog otpada idućim generacijama. Stručnjaci uporno ukazuju da je uvođenje „Landfill Tax“ najbrže provediva politička mjera za smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja.

SVIBANJ/MAY 2019.

Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom 5.- 7. lipnja 2019. Poreč

ɖ ɒ Ɉ ɕ ɋ ɖ ə Ɉ ɔɌʎɜɕ

Hotel Parentium Plava Laguna

Ɉ ʸ ɐ ɓ ɖ ɒ ɖ ɐ ɛ ɐ ɛ ʸ Ɉ ɡ ɖ Ɉ ɑ ɐ Ɋ ɕ Ɍ ɕɍɌə

e l ov j d u s e t i v a j i Pr

ko . c o e o n h e t . w w je na w

POKROVITELJI

ZLATNI SPONZORI

SREBRNI SPONZORI

PRIJATELJI KONFERENCIJE

ORGANIZATOR: Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb konferencija@bmcroatia.hr, tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr

m.hr

ORGANIZATOR

MEDIJSKI POKROVITELJ

Program rada

13.00 - 14.00 Ručak - restoran hotela Parentium

1. dan, srijeda, 5. lipnja

14.00 - 15.40

14.00 - 16.00 Dolazak i prijava sudionika 16.00 - 16.15

Otvaranje konferencije i pozdravni govori organizatora, pokrovitelja

sekcija: ENERGETSKA OPORABA II.

NOVOSTI O ENERGETSKOJ OPORABI U R. SLOVENIJI mag. Tanja Bolte, generalna direktorica Direktorata za okolje, Ministrstvo za okolje in prostor R. Slovenije

TOPLARNA CELJE – PRIMJER DOBRE PRAKSE Mag. Aleksander Mirt, direktor, Energetika Celje d.o.o.

16.15 – 18.30

ULOGA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA U KRUŽNOM GOSPODARENJU OTPADOM

JPP U GOSPODARENJU OTPADOM: SVJETSKA ISKUSTVA I HRVATSKE MOGUĆNOSTI Dr. sc. Dinko Sinčić AKTUALNI ZAKONODAVNI OKVIRI – PREDNOSTI I NEDOSTACI Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva, HGK RAZVOJ SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM SA ASPEKTA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA U RH Doc.dr.sc. Aleksandra Vučinić, Geotehnički fakultet Varaždin, Sveučilište u Zagrebu KOMENTAR NA KOMPLEMENTARNE ODNOSE JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA U KGO U RH Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Moderator: Tomislav Ćurko

Pozvani sudionici: Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike; Dubravko Ponoš, direktor FZOEU; Igor Zgomba, ZCGO; Josip Grgić, predsjednik Grupacije CGO pri HGK, i direktor CGO Šagulje; Darko Višnjić, predsjednik uprave CGO Kaštijun; predstavnik saborskog Odbora za zaštitu okoliša; Sebastijan Zupanc, direktor komunalnog gospodarstva GZS; C.I.O.S. Grupa predstavnik

Koktel dobrodošlice - na terasi hotela Parentium

2. dan, četvrtak, 6. lipnja 9.00 - 10.45

PANEL Moderator: dr.sc. Zlatko Milanović Pozvani sudionici: MZOIE RH - predstavnik; FZOEU - predstavnik; Igor Podravec, direktor, Ekonex d.o.o.; Aleksander Mirt, direktor Energetike Celje; Bojan Šrot, župan (gradonačelnik) Celja; Tanja Bolte, MZOIP R. Slovenije; prof.dr.sc. Slaven Dobrović; HGK - predstavnik

15.40 - 16.00 pauza 16.00 - 17.15

sekcija: KOMUNALNE DOBRE PRAKSE

ZBRINJAVANJE OTPADA NA OTOCIMA Aleksandra Čilić , Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

PANEL

18.30 - 19.30

GRAD CELJE – POZITIVAN EKONOMSKI I EKOLOŠKI ASPEKT TOPLARNE Bojan Šrot, župan (gradonačelnik), MO Celje

sekcija: KRUŽNO GOSPODARENJE OTPADOM

GDJE SMO ZAPELI 2019? Sonja Polonijo, Udruga gradova u RH NOVA LEGISLATIVA EU U DOMENI KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ŠTO JE U STVARI KLJUČNO ZA TRANZICIJU U KRUŽNO GOSPODARENJE OTPADOM? Prof.dr.sc. Slaven Dobrović, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu ENERGETSKA OPORABA MORA BITI SASTAVNI DIO CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM Sebastijan Zupanc, predsjednik Zbornice komunalnega gospodarstva, Gospodarska zbornica Slovenije

PREZENTACIJA PROJEKTA CGO BILJANE DONJE RIKO d.o.o. DOPRINOS C.I.O.S. GRUPE KRUŽNOM GOSPODARENJU OTPADOM C.I.O.S. Grupa TELEVOTING

UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GO – NAŠ PUT – PEOVICA d.o.o. Leonardo Ljubičić, direktor, Peovica d.o.o. SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM U ŽUPANJI Ante Klanac, direktor, Čistoća Županja SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM U NOVOM VINODOLSKOM Kristian Stipeč, KTD Ivanj d.o.o. SANACIJA JAME SOVJAK Maja Feketić, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

17.15

Sastanak grupacije - Udruženje komunalnog gospodarstva, HGK

19.30

Večera - restoran hotela Parentium

21.00

Zabava & druženje Restoran&Lounge Bacchus, Hotel Parentium

3. dan, petak, 7. lipnja 9.15-10.15

sekcija: EDUKACIJA, KOMUNIKACIJA & MEDIJI

ULOGA DOMAĆINSTVA U EFIKASNOSTI SORTIRNICA I KOMPOSTANA TE POSTIZANJA CILJEVA CENTRA ZA OBRADU OTPADA Ivana Buble, Kostak ULOGA KOMUNIKACIJE U REALIZACIJI PROJEKATA Ane Radović, Media Val KOMUNIKACIJA S MEDIJIMA Lidija Tošić, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost PITANJA & ODGOVORI / TRIBINA S PREDAVAČIMA

10.45 - 11.15

pauza

10.15 - 10.35

pauza

11.15 - 13.00

sekcija: ENERGETSKA OPORABA I.

10.35 - 12.00

sekcija

ENERGETSKA VALORIZACIJA OTPADA I OTPADNIH MATERIJALA Prof.dr.sc. Danijel Schneider, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu

PREDNOSTI I NEDOSTACI TERMIČKE I BIOLOŠKE ENERGETSKE OPORABE OTPADA Dr.sc. Zlatko Milanović

PROCJENA SVOJSTAVA SRF-A USLIJED PRIMJENE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA Tomislav Domanovac, Danko Fundurulja, IPZ Uniprojekt Terra ENERGANE NA OTPAD – OD PROJEKTA DO REALIZACIJE Stanko Plevnik, direktor, Enerkon d.o.o.

KAKO INDUSTRIJA PLASTIKE MOŽE DOPRINIJETI RJEŠAVANJU PROBLEMA OTPADNE PLASTIKE? Gordana Pehnec, Hrvatska gospodarska komora AKTUALNO STANJE I PRIMJERI DOBRE PRAKSE S BIOOTPADOM Marko List, Consultare d.o.o.

UKIDANJE STATUSA OTPADA OPASNOM OTPADU Premifab d.o.o.

PANEL: Nusproizvodi i ukidanje statusa otpada Moderator: Dijana Varlec, Hrvatska gospodarska komora

TERMIČKA OPORABA OTPADA U CEMENTNOJ INDUSTRIJI Igor Podravac, direktor, Ekonex d.o.o., Nexe

12.00 – 12.10 Zaključak konferencije

PROJEKT TOPLANE-ENERGANE KONJŠČINA

12.30

Mr. sc. Denis Stjepan Vedrina, Hidroplan d.o.o.

Organizirani stručni obilazak ŽCGO Kaštijun Broj mjesta je ograničen. Prijava sudjelovanja je obavezna.

NAJAVA KONFERENCIJE

Međunarodna konferencija j – Poreč, 5. - 7. lipnja p j 2019.

POREČ, 5.- 7. LIPNJA 2019. Hotel Ho otel P Parentium aren ntium Pl Plava lava LLaguna agu una

Gospodarenje G ospodaarenjje otpadom u Hrvatskoj Hrrvatsskoj i Sloveniji Slovenijii nalazi nalaazi se u žiži žiži interesa. innteresa. Gospodarenje Gospoddareenjje otpadom, otpadom, poglavito poglaavito kkomunalnim omuunalnim m otpadom, otpadom, u Sloveniji Slovveniji Europska Euuropska komisija komiisija pohvaljuje, po ohvaljuje, a s druge druge strane straanee Hrvatska se nalazi naalazi među EU zemljama zem mljama koje najmanje naajmanje otpada otpada recikliraju, a nnajviše ajviše otpada ottpada odlažu. odlažu. Europska Euuropska komisija komiisija je u rujnu prošle proš šle godine godine žurno žurrno upozorila uppozorrila RH da neće neće ostvariti EU cciljeve, iljeve, te predložila predložžila nniz iz kkonkretnih onkretnih mjeraa za za ubrzanje rrazvitka azvitkaa cjelovitog cjjelloviitogg i odgovornog odgovornog kružnog gospodarenja gospodarennja otpadom. Mogu Moggu li iiskustva skustva Slovenije pomoći Hrvatskoj? Hrvatskkoj? Ima Im ma lili nekih neekih sličnih sličnih problema problemaa gospodarenja otpadom? otpadoom? U kojim kojim ppodručjima odručjim ma gospodarenja gospodaarenja otpadom i koji pproblemi robllem mi su slični, sliččni, a u kojima kojim ma različiti? Časopis Tehnoeko Tehnoe oeko početkom lipnja, liipnja, na Svjetski Svjjetski dan zaštitradicionalnu Međunarodnu te okoliša, organizira tradiciona alnnu Međunar rodnu konferenciju o zaštiti okoliša „Uloga javnog javn vnog i privatnog privatnnog sektora u gospodarenju otpadom“. Javno i privatno gospodarstvo neraskidivo neraskkidivo su povezani. To osobito vrijedi u kružnom gospodarenju gospodarennju otpadom. Za stručnjake je vrijedno usporediti Zaključkee prethodne konferencije održane u Poreču 2018. s ostvarenim m pomacima u gospodareSloveniji. nju otpadom u Hrvatskoj i Slovenij ijii. Početno se može ustvrdipomaka, ti, da u RH ima pozitivnih pomak ka, ali sasvim sigurno do sada ostvareni ostvar ren eni pomaci ci nisu nisu dovoljni. dovoljni ni. Krajem rujna prošle godine Europska Euro ops p kaa kkomisija omiisija je poslala om pos osla lala Republici Republici Hrvatskoj Rano upozorenje u kojem ukazuje na rizik ik da neće ostvariti cilj 50% recikliranja klira anja (ne samo odvojenog sakupljanja) komunalnog otpada

SVIBANJ/MAY 2019.

određen za 2020. godinu. S druge strane, Republiku Sloveniju, naročito gospodarenje otpadom u Ljubljani, Europska komisija ističe kao primjer kružnog gospodarenja otpadom. Prošle godine se, između ostalog, pokazalo da je u obje zemlje spaljivanje i osobito suspaljivanje otpada aktualan problem. U nastavku je usporedba važnijih zaključaka i rezultata provedene ankete na prošlogodišnjoj konferenciji s aktualnim problemima gospodarenja otpadom.

Za provedbu odgovornog kružnog gospodarenja otpadom ima na raspolaganju financijskih sredstava, ali nema pripremljenih projekata? Javno nadmetanje - mnogi će odgovoriti, da je problem prvenstveno dugo vrijeme provedbe. Problem je možda puno veći i složeniji. Gotovo svi pozitivni projekti gospodarenja otpadom u Sloveniji i Hrvatskoj realizirani su sredstvima EU. Ipak, do sada u skladu s kriterijima Javne nabave ostvaren je velik broj vrijednih i uspješnih projekata gospodarenja otpadom (uređenje odlagališta, reciklažna dvorišta). Jednostavno je najlakše postupak javnog nadmetanja okriviti za sporu provedbu projekata. Daleko je teže svaki projekt gospodarenja otpadom koji dugo traje detaljno analizirati. Primjerice u ZOGO (srpanj 2013.) već je vrlo jasno utvrđena potreba recikliranja otpada. Zašto onda tek nakon više od pet godina završava javno nadmetanje za nabavu posuda i spremnika? Nabava spremnika mogla je i trebala početi ranije, ali to je samo vrlo mali dio projekta odvojenog sakupljanja. Slijedi postupak tržišnog plasmana odvojeno sakupljenog otpada i kompostiranja. Ovisno o lokalnim uvjetima potrebno je odvojeno sakupljeni otpad grubo sortirati (predsortirati). ANKETA: Ogromna većina anketiranih (93,3%) je ukazala da ni u kom slučaju prihodi od tržišnog plasmana otpada ne mogu pokriti troškove odvojenog prikupljanja komunalnog otpada!

Centri za gospodarenje otpadom (CGO) su strategijski utemeljeni važni projekti gospodarenja miješanim komunalnim otpadom. Strategijski su osmišljeni kao ključna mjera smanjivanja odlaganja, ali sada kada su izgrađeni izazivaju goleme javne kritike. Tko je odgovoran? Problem projektanta – mnogi za sve loše projekte, pa tako i za projekte gospodarenja otpadom, krive isključivo projektanta. Sasvim sigurno projektant ima golemu odgovornost, ali za svaki neuspjeli projekt generalno optuživati projektanta nika-

na stručna konferencija

IVATNOG SEKTORA U GOSPODARENJU OTPADOM ko nije opravdano. Jednako tako za uspješne projekte nije zaslužan samo projektant. Ne smije se zaboraviti, da je polaznica svakog projekta Projektni zadatak. To je osnova na kojoj projektant određuje projektna rješenja. Primjerice, ako Investitor u Projektnom zadatku propiše MBO postrojenje s bioreaktorskim odlagalištem, projektantu je to ugovorna obveza. Upravo takvo projektno rješenje u prva dva izgrađena CGO-a odnosno ŽCGO-a trenutno u RH izaziva goleme prijepore. Najjednostavnije je optužiti projektanta, a zaboravlja se da je ta dva projekta EU odobrila i sufinancirala. Poznato je da je i u zemljama koje prednjače u kružnom gospodarenju otpadom bilo i još uvijek ima loših projektnih rješenja. Doduše, odgovoran odnosno kvalitetan projektant će upozoriti investitora na eventualne greške u Projektnom zadatku. Uostalom, to je i u interesu samog projektanta, koji je inače obvezan primijeniti NRT (Najbolju raspoloživu tehnologiju). ANKETA: Golema većina anketiranih (93,8%) odgovorila je da, vezano uz probleme projektiranja i gradnje građevina za gospodarenje otpadom, treba mijenjati hrvatske propise! Izmjenom hrvatskog propisa je dozvoljeno da projektant građevine za gospodarenje otpadom može biti svaka projektna tvrtka, neovisno ima li i kakva iskustva ima s projektiranjem građevina za gospodarenje otpadom. Posljedice loših projektnih rješenja mogu biti daleko veće od cijene projektanta. Iskustva s dva izgrađena ŽCGO-a pokazuju da lokalno stanovništvo zahtijeva intervenciju nadležnog ministarstva. U

tom smislu izuzetno je velika odgovornost države za sve velike projekte gospodarenja otpadom (javne i privatne). Analize loših projektnih rješenja pokazuju da se, poglavito kod velikih novih projekata, moglo nezavisnom stručnom revizijom projektnog rješenja otkloniti eventualne greške. To je kod velikih projekata (odlagališta, postrojenja MBO i spalionice) neprijeporno veliki interes i šire društvene zajednice. Reviziju projektnih rješenja treba organizirati na razini drža-

Konferencija u Poreču jedinstvena je prilika da u izravnom kontaktu slovenski i hrvatski eksperti usporede dosadašnja iskustva ve. Takvo rješenje već postoji za drugo područje gradnje (npr. stabilnost građevine). ANKETA: Anketirani stručnjaci većinom (78,8%) su mišljenja, da važnije i veće projekte gospodarenja otpadom „trebaju ocijeniti, tj. revidirati neovisni stručnjaci”. S druge strane, 21,2% anketiranih je mišljenja da revizija nije potrebna. Kada su javna MBO postrojenja izgrađena, u javnosti se prozivaju gotovo isključivo JLS i županije. Slučajno se zanemaruje odgovornost ostalih bitnih čimbenika gradnje. Vjerovati treba da samo izbor stranog projektanta neće riješiti problem. U Hrvatskoj i Sloveniji ima velik broj izvrsnih projekata gospodarenja otpadom. Najčešće su ti projekti pripremljeni od strane lokalnih, dobro obučenih subjekata.

Konferencija Energija, ekonomija i ekologija kružnog gospodarenja otpadom, Poreč 2018.

SVIBANJ/MAY 2019.

KONFERENCIJA

Međunarodna konferencija – Poreč 5. - 7. lipnja 2019.

ANKETA: Na pitanje što bi trebalo mijenjati u postojećim projektima CGO, s ciljem ostvarenja kružnog gospodarenja otpadom, prošle godine pridobiveni su sljedeći odgovori: a) projekte treba izmijeniti .............................................................. 51,6% b) projekte treba samo dopuniti ................................................... 45,2% c) ne treba ništa mijenjati .................................................................. 3,2%

Odgovornost investitora odnosno jedinica lokalne i regionalne samouprave? Velika je odgovornost investitora. Otpad se desetljećima jednostavno odvozi na neuređena odlagališta odnosno smetlišta. Prioritetna pozornost bila je usmjerena na redovito sakupljanje i odvoz. Održivo gospodarenje otpadom nametnulo je potrebu gradnje niza novih građevina za mehaničku, biološku, toplinsku, termičku i fizikalno-kemijsku oporabu i obradu otpada. Treba naglasiti da je otpad nehomogena mješavina različitih tvari. Pored toga, morfološki sastav komunalnog otpada se mijenja. Teško je razumljivo kad neki tumače da „investitor može biti svatko, pa i neuki subjekt“. Investitor može imati konzultanta, ali i za izbor konzultanta investitor treba ipak imati znanje. Također, investitor bira graditelja građevine i nadzor, koji su također vrlo odgovorni sudionici gradnje. Oni također mogu i trebaju upozoriti na greške projektanta pa i samog investitora. Mnogi zaboravljaju da je tijekom gradnje opravdano imati i nadzor projektanta. Pored toga, za projekte gospodarenja otpadom nije važno samo projektiranje i gradnja građevine, već naročito vođenje te održavanje postrojenja građevnog objekta. Neki projektanti „zaboravljaju“ da sadržaj projekta trebaju biti i detaljne upute za vođenje i održavanje. Ugovaranje građevine „ključ u ruke“ izgleda za neukog investitora „izvrsno rješenje“. Međutim, ostaje odgovornost za korištenje građevine tijekom korištenja i zbrinjavanja nakon korištenja. ANKETA: Zašto u nekim sredinama nema problema s projektima kompostane, a u drugim sredinama već tijekom pridobivanja lokacije pojavljuju se golemi (gotovo nerješivi) problemi. U anketi su pridobiveni sljedeći odgovori: • nedostatak znanja ............................................................................75,9% • strah od „zelenih“............................................................................. 17,2% • zanemarivanje socioloških problema....................................... 6,9% Građevine za gospodarenje otpadom su sasvim sigurno naj-

SVIBANJ/MAY 2019.

složenije. Primjerice, odlagalište miješanog komunalnog otpada bitno je složenija građevina od nasipa zemlje, kamenja, šljunka i pijeska. Pored toga, tijelo odlagališta je živa građevina koja emitira vrlo štetne procjedne vode i opasne odlagališne plinove. Tijelo odlagališta otpada se sliježe i to nepravilno. Još je složenija situacija s projektima spalionice i MBO postrojenja s bioreaktorskim odlagalištem ili bioplinskim postrojenjem. Investitori su najčešće tvrtke koje su osnovale općine, gradovi i županije. U pravilu baza tih tvrtki su zaposlenici komunalnih tvrtki za prikupljanje smeća i čišćenje javnih površina. Do sada u komunalnim tvrtkama postoji bogato iskustvo s prikupljanjem i prijevozom komunalnog otpada. Međutim, što se tiče složenih građevina za gospodarenje otpadom, još nema dovoljno umijeća. U RH su dva izgrađena javna i jedno privatno MBO postrojenje realizirana uz suglasnost države, kao i suglasnost EU-a. Sada kada su ta vrlo složena postrojenja izgrađena izazivaju prijepore, s obzirom na kakvoću rada i cijene obrade (900 kn/t). Ne treba zaboraviti da su tehnologija i cijena bili poznati i deset godina prije. Tada se nitko nije bunio, čak se tadašnji ministar zaštite okoliša RH ponosio tim projektima.

Energijska oporaba treba biti sinergija svih društvenih čimbenika U Hrvatskoj je već gotovo trideset godina vrlo snažan otpor pučanstva i nekih stručnjaka prema spaljivanju odnosno termičkoj oporabi otpada. Stvorena je atmosfera u kojoj se stručnjaci boje uopće spominjati tehnologiju termičke oporabe otpada. Taj je otpor u javnosti osobito pojačan dovršenjem prvih javnih i privatnih MBO postrojenja. S druge strane, MBO postrojenje izgrađeno u Ljubljani, koje osobito pohvaljuje Europska komisija, također se susreće s problemom energijske oporabe ostatnog otpada. ANKETA: Na pitanje na čemu treba temeljiti tehnologiju obrade miješanog komunalnog otpada u novim CGO, anketirani su odgovorili: a) većem recikliranju ........................................................................... 44,8% b) većoj energijskoj oporabi ............................................................ 44,6% c) smanjenju rizika odlaganja otpada ....................................... 10,6% Stvara se, barem u RH, dojam da je energijska oporaba

ključni problem. Za neke stručnjake proizlazi da je bolje otpad koji nije recikliran odlagati nego termički oporabiti. Sasvim nepotrebno se u javnosti stvara dojam da energijska oporaba priječi recikliranje. Hrvatska je među posljednjim zemljama u recikliranju, a nema nijednu spalionicu? Javnost poima spalionice „kao nešto najopasnije za okoliš i naročito zdravlje ljudi“. U Hrvatskoj ljudi više obolijevaju od raka i kraće žive nego u zemljama gdje u središtima gradova već desetljećima rade spalionice, tj. energane na otpad (WtE)? Trenutno je vrlo aktualan problem protesta pučanstva u Konjšćini protiv gradnje termičke energane (spalionice) na neopasni otpad. Taj projekt je inicirala privatna tvrtka, što je, između ostalog, postalo i politički problem. Prije ne tako davnog vremena, privatna tvrtka nije u okolici Splita uspjela dovršiti projekt suspaljivanja (osporen samo zbog greške u proceduri)? ANKETA: Do sada EU nije zabranila spalionice ni termičku energijsku oporabu, a aktualnim planom gospodarenja otpadom RH jednostavno se pobjeglo od odluka. Na pitanje „Treba li u RH zabraniti energijsku oporabu nereciklabilnog otpada“, anketirani su odgovorili: a) da .............................................................................................................. 7,5% b) ne ............................................................................................................ 92,5% S jedne strane većina stručnjaka za gospodarenje otpadom podržava termičku oporabu otpada. Provedene ankete pokazale su da u Zagrebu većina građana (71%) podržava gradnju energane na otpad. Međutim, najglasniji dio javnosti, uključujući zelene aktiviste i dio stručnjaka, protiv su gradnje spalionice odnosno gradske energane na otpad s vrlo visokim stupnjem iskorištenja energije (više od 75%). Istovremeno ističu primjere uzornih zemalja koje su izbjegle odlaganje (Švicarska, Njemačka, Austrija itd.), a jednostavno ne govore da je u tim zemljama termička energetska oporaba važan do CSGO (Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom). ANKETA: Na pitanje „Zašto se u javnosti RH stvara tako velik otpor termičkoj energijskoj oporabi?“ pridobiveni su odgovori: a) nedovoljne edukacije i komunikacije .................................... 64,1% b) nedostatak stručnog odgovora na probleme odlaganja neobrađenog otpada ............................................................................. 33,3% c) velike ugroze okoliša i zdravlja ljudi ...................................... 2,6%. Treba uočiti da je samo 2,6 posto anketiranih stručnjaka na Konferenciji u Poreču 2018. mišljenja da je termička ener-

gijska oporaba velika ugroza okoliša i zdravlja ljudi. Najviše (64,1%) anketiranih mislilo je da je problem nedovoljna edukacija i komunikacija. Na drugom mjestu (33,3%) su mišljenja kako postoji nedostatak stručnog odgovora na probleme odlaganja neobrađenog komunalnog otpada. ANKETA: Odgoda projekata termičke energijske oporabe, u sljedeće plansko razdoblje (iza 2022.) u RH je: a) nerazumno bježanje od problema i nastavak rizika odlaganja .................................................................................................................... 87,2% b) razumno rješenje koje će povećati recikliranje .............. 12,8%

Recikliranje i kompostiranje u domeni privatnog gospodarstva Uz smanjivanje odlaganja, recikliranje i kompostiranje (interno recikliranje) su ciljevi EU. Odvojeno sakupljanje treba biti isključivo u funkciji recikliranja i detoksikacije otpada. Odlagati odvojeno sakupljeni otpad je sasvim nepotreban trošak i dodatna ugroza okoliša te osobito ugroza klime. Niska cijena odlaganja je najveća ugroza razvitka recikliranja u RH. ANKETA: Koja od mjera navedenih u nastavku je najaktualniji problem razvitka gospodarenja otpadom u RH: • uvođenje naknade za odlaganje .............................................. 32,3% • odvojeno sakupljanje i sortiranje .............................................. 9,7% • osigurati tržište za odvojeno sakupljeni otpad................. 41,9% • osigurati energijsku oporabu GIO iz CGO............................ 16,1% Anketirani stručnjaci su ukazali da je odvojeno sakupljanje najmanje važna mjera (9,7%). Aktualnim Planom gospodarenja otpadom RH utvrđen je prioritet odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. Sada je već sasvim jasno da cilj prije svega treba biti recikliranje odnosno materijalna oporaba. Cilj većeg recikliranja obvezno treba odrediti u suradnji s privatnim gospodarstvom. JLS su financijske stimulirane odvojeno prikupiti otpad odnosno besplatno nabaviti vozila i posude za odvojeno prikupljanje. Zato je trenutno u RH najveći problem (41,9%) tržište za odvojeno sakupljeni otpad (renta jednog bivšeg ministra). Slijedi problem energijske oporabe (16,1%) goriva iz otpada (GIO) proizvedenog u izgrađenim centrima za gospodarenje otpadom (rente dva prethodna ministra). Na drugom mjestu (32,3%) je uvođenje naknade za odlaganje otpada. ANKETA: Visina naknade za odlaganje po toni odloženog otpada treba biti: • 100 kn/t .................................................................................................. 23,3% • 200 kn/t ................................................................................................. 10,0% • 300 kn/t .................................................................................................. 13,3% • 500 i više kn/t .................................................................................... 53,3% Tijekom prošle godine u Hrvatskoj i Sloveniji dogodile su se pozitivne promjene, ali te promjene nisu dovoljne. Hrvatska je primila i rano upozorenje Europske komisije. Neki zajednički projekti gospodarstva Slovenije i Hrvatske doživljavaju snažne javne prosvjede. Zašto je to tako? Može li se nekim novim mjerama ubrzati nagomilane probleme gospodarenja otpadom? Treba li i može li u domeni povećanja recikliranja i energijske oporabe privatno gospodarstvo imati ključnu ulogu? Odgovori na ta i na druga aktualna pitanja bit će objedinjeni na Međunarodnoj konferenciji u Poreču „Uloga javnog i privatnog gospodarstva u kružnom gospodarenju otpadom“.

SVIBANJ/MAY 2019.

VIJESTI

P0strojenje „EfW (WtE) - Energy From Waste“ u Rio De Janeiru

Nova robotska metoda za razvrstavanje otpada Do sada su se roboti prilikom razvrstavanja otpada oslanjali na vizualnu metodu, no znanstvenici sveučilišta MIT i Yale razvili su robota koji se prilikom razvrstavanja stakla, papira i metala oslanja na dodir. Istraživači sveučilišta MIT i Yale osmislili su novu metodu primjene robota za razvrstavanje otpada namijenjenog recikliranju. Do sada su se roboti prilikom razvrstavanja otpada oslanjali na vizualnu metodu prepoznavanja različitih materijala koju je razvila tvrtka AMP Robotics. Njihov sustav primjenjuje se u tvornici za reciklažu u Denveru, ali i u pametnim kantama za smeće kao što su TrashBot i Oscar koje su namijenjene kućnoj ili uredskoj upotrebi. No, RoCycle sustav oslanja se isključivo na senzore i dodir, odnosno mekanu (soft) robotiku kako bi prepoznao i sortirao staklo, plastiku i metal. „Sama kompjuterska vizija nije dovoljna da strojevi dobiju ljudsku percepciju, tako da je osjet dodira od vitalne važnosti“, tumači profesorica Daniela Rus s MIT-a. Oslanjanje na samo optički proces razvrstavanja predmeta nije dovoljno pouzdano jer vrsta materijala nije vizualno svojstvo, nego fizičko, koje se temelji na dodiru, navode znanstvenici u članku „Automated Recycling Separation Enabled by Soft Robotic Material Classification”. Znanstvenici planiraju sustav nadograditi kamerom kako bi dodatno povećali pouzadanost robotskog sustava za recikliranje. Najčešći način razvrstavanja otpada je izdvajanje predmeta s transportne trake. U takvom načinu rada RoCycle je postigao točnost od 63 posto. RoCycle se može pričvrstiti na bilo koju robotsku ruku. Priključak je napravljen od auksetika, materijala koji prilikom rastezanja postaje u sredini čvršći, za razliku od većine materijala koji prilikom rastezanja u sredini postaju rijeđi. Takav materijal omogućuje robotskoj ruci da se prilagodi. Senzori prvo odrede veličinu predmeta, a zatim senzori tlaka mjere kolika je sila potrebna da bi se dohvatio predmet. Ova informacija se koristi kako bi se odredila vrsta materijala od koje je predmet napravljen. Istraživanje će uskoro biti predstavljeno na međunarodnoj konferenciji o robotici u Seolu.

SVIBANJ/MAY 2019.

U Rio de Janeiru – Caju je završena gradnja pilot bioplinskog postrojenja na organski, biološki lagano razgradivi otpad i to u sklopu Javne tvrtke City Company of Urban Cleaning (Comlurb). Iz tone biootpada će se proizvesti između 100 i 150 m3 bioplina sa sadržajem metana od 50 do 60 posto. Tehnologija anaerobne obrade projektirana je UFMG Federal University of Minas Gerias u partnerstvu s kompanijom Methannum Technologia Ambiental and Comlurb. Osmišljavanje, projektiranje i gradnju pilot bioplinskog postrojenja financijski je podržala BNDS – Banco Nacional de Desenvolvimento Economico e Social. Planirani kapacitet pilot postrojenja je 30 tona na dan, a mjesečno proizvedena količina bioplina je dostatna za pogon 1000 vozila ili za proizvodnju električne energije za tisuću kućanstava.

Gospodarstvo Velike Britanije i okoliš

U Pleternici otvoreno novo reciklažno dvorište Ukupna vrijednost projekta izgradnje i uređenja reciklažnog dvorišta u Pleternici iznosi 2,45 milijuna kuna od čega EU sufinancira 2,05 milijuna kuna odnosno 85 posto ukupne vrijednosti projekta. Pleternica je dobila novo reciklažno dvorište. Riječ je o prvom objektu takve namjene u Požeštini. Vrijednost projekta je 2,45 milijuna kuna od čega je 85 posto odnosno 2,05 milijuna kuna sufinancirano bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije u okviru operativnog programa „Koherentnost i kohezija 2014.-2020.”. Preostalih 15 posto, nešto manje od 362 tisuće kuna, osigurali su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Grad Pleternica. Objekt namijenjen odvojenom prikupljanju komunalnog otpada izgrađen je prema najvišim europskim standardima, a službeno je otvoren 8. travnja. Nalazi se u industrijskoj zoni, u ulici Ante Starčevića. Prostire se na otprilike 2000 četvornih metara. Izvođač radova bila je tvrtka Promet Građenje, a od potpisivanja ugovora do završetka gradnje prošlo je nešto manje od godinu i pol dana. Reciklažnim dvorištem upravljat će tvrtka Komunalac Požega koja ima koncesiju za prikupljanje i zbrinjavanje otpada na području cijele Požeštine. Izgradnja reciklažnog dvorišta Pleternica trebala bi pridonijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalištu, prije svega opasnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, krupnog komunalnog otpada te posebnih kategorija otpada. Time će se osigurati odgovarajuća uporaba ili zbrinjavanje navedenih vrsta otpada.

U civiliziranom društvu zaštita okoliša je aktualna tema. To osobito vrijedi kad se diskutira općenito o ugrozama za prirodu. U posljednje vrijeme naročito je aktualan problem zaštite klime. Međutim, još uvijek su relativno rijetka konkretna upozorenja na ugroze okoliša. Tako je veliku pozornost izazvala anketa provedena među 700 gospodarskih tvrtki iz Velike Britanije. Pridobiveni su sljedeći začuđujući odgovori: • Čak 90% anketiranih tvrtki NEMA KONCEPT RECIKLIRANJA OTPADA, • Čak 80% anketiranih tvrtki NEMA POSUDE ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA, • Čak 95% anketiranih tvrtki NE KORISTI RECIKLIRANI PAPIR, • Još uvijek u 59% anketiranih tvrtki I DALJE KORISTE JEDNOKRATNE PLASTIČNE ČAŠE, • Samo 20% anketiranih tvrtki IMA VLASTITI ZELENI PLAN, • Samo 36% anketiranih tvrtki KORISTI RASHLADNE UREĐAJE AA+ • Samo u 6% anketiranih tvrtki KORISTE ZELENA SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE.

SVIBANJ/MAY 2019.

VIJESTI

MOL preuzimanjem Aurora Grupe ušao u posao reciklirane plastike Aurora je njemačka tvrtka koja je razvila jedinstven i učinkovit koncept rada koji podrazumijeva prikupljanje industrijskog plastičnog otpada, ponovno mljevenje i miješanje te u konačnici opskrbljivanje automobilske i drugih industrija. MOL Grupa objavila je da je potpisala kupoprodajni sporazum o preuzimanju Aurore, proizvođača recikliranih plastičnih spojeva s proizvodnim pogonima koji se nalaze u blizini klastera za automobilsku industriju i preradu plastike u Baden-Württembergu u Njemačkoj. Aurora je srednje velika njemačka tvrtka sa sjedištem u Neuensteinu. Tvrtka ima jedinstven i učinkovit koncept rada koji podrazumijeva prikupljanje industrijskog plastičnog otpada, ponovno mljevenje i miješanje te u konačnici opskrbljivanje automobilske i drugih industrija. Portfelj tvrtke uglavnom se sastoji od inženjerske plastike i spojeva temeljenih na recikliranom polipropilenu. Ovim ulaganjem MOL će biti u stanju ponuditi široki raspon visokokvalitetnog poliamida, polipropilena i drugih spojeva temeljenih na recikliranju, čime će nadopuniti svoj postojeći portfelj djevičanskog polipropilena. Koristeći se prednostima Aurorinog znanja i logističkog sustava petlje, MOL će klijentima omogućiti da na učinkovit način povećaju udio recikliranih materijala u svojim krajnjim proizvodima. Jedan od temeljnih elemenata

SVIBANJ/MAY 2019.

strategije MOL Grupe za 2030. proširenje je petrokemijskog lanca vrijednosti tvrtke. Shodno tome, MOL u petrokemijske i kemijske razvojne projekte planira uložiti oko 4,5 milijarde dolara do kraja idućeg desetljeća. Miješanje plastike i recikliranje među ključnim su područjima definiranima u strategiji MOL-a za 2030., a automobilska industrija strateški je sektor u kojem i MOL i Aurora prepoznaju rastuću potražnju za recikliranim materijalima. Transakcija još mora biti odobrena od strane regulatora tržišnog natjecanja.

Zagreb: Kreće novi model prikupljanja plastičnog i metalnog otpada iz kućanstava Čistoća poručuje da se odgovornim pristupom prema odvajanju plastične i metalne ambalaže razvijaju ekološke navike, smanjuje količina otpada na odlagalištu te smanjuju emisije stakleničkih plinova i štiti okoliš. Uz mogućnost odlaganja u žute spremnike, zagrebačka Čistoća uvodi prikupljanje plastične i metalne amabalaže nastale u kućanstvima putem žutih vreća koje će podijeliti građanima. Pakete vreća počeli su u srijedu, 24. travnja, dijeliti radnici Hrvatske pošte. U paketu se nalazi 13 besplatnih vrećica volumena 60 litara za polugodišnje razdoblje, odnosno dvije vreće po mjesecu. Kada se vreće napune, građani ih mogu odlagati pokraj svojih spremnika za miješani komunalni otpad u vrijeme predviđeno za odvoz. Odvoz počinje 1. svibnja i provodit će se dva puta mjesečno u svakoj gradskoj četvrti. Plastični i metalni otpad prikupljat će se između 14 i 22 sata, a u užem centru grada u noćnim satima. Vreće će se prvo podijeliti stanarima obiteljskih kuća, a među prvima su ih dobili stanari Trešnjevke. Slijedi podjela obiteljskim kuća-

Više od 100 specijaliziranih vozila

e-Kolektor d.o.o. je kompanija specijalizirana za gospodarenje otpadom. Prepoznajte nas kao pouzdanog partnera na sljedećim poslovima: • sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje miješanog otpada • sakupljanje papira, folije, drva, metala, stakla, plastike

ma u ostalim gradskim četvrtima, a nakon toga vreće će dobiti i stanari u višestambenim zgradama. U žute vreće odlažu se plastične boce (bez oznake opasnog otpada), plastika od prehrambenih proizvoda, kozmetike i lijekova (osim citostatika), čepovi, plastični tanjuri, pribor za jelo, čaše, slamke, vrećice od slatkiša, slanih grickalica, zamrznutih proizvoda, vrećice iz trgovina, plastični podlošci za prehrambene proizvode, zaštitna plastična ambalaža ili folija, konzerve i limenke od hrane i pića te tetrapak ambalaža. U vreće za plastični i metalni otpad ne smije se odlagati stiropor, tapete, spužve, laminat, kablovi (strujni i mrežni), četkice za zube, kišobrani, upaljači, CD i DVD-ovi, plastične nosiljke, boce i limenke pod tlakom te plastična ambalaža za opasni otpad poput boja, lakova, motornih ulja, maziva, nagrizajućih kiselina i slično.

Preko 1.000 različitih spremnika

• odvoz i zbrinjavanje biorazgradivog otpada • odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada • gospodarenje industrijskim otpadom • održavanje i čišćenje uređaja za obradu otpadnih voda • održavanje i čišćenje instalacija odvoda i kanalizacije • zbrinjavanje robe s istekom roka

e-Kolektor d.o.o. tel. +385 1 4667 387 info telefon za građane: 0800 08 05

200 osposobljenih djelatnika i 3 centra u Hrvatskoj

trajanja i otpisane robe • otkup metala i metalnih sekundarnih sirovina • malootkup sekundarnih sirovina • uništenje povjerljive dokumentacije i otpisane arhivske građe • vođenje dokumentacije u području postupanja s otpadom

fax. +385 1 4668 170 www.ekolektor.com e-mail: info@ekolektor.com, prodaja@ekolektor.com

SVIBANJ/MAY 2019.

VIJESTI

Sud Europske unije presudio: Hrvatska nije osigurala zaštitu okoline i zdravlja ljudi Hrvatska nije ispunila obveze iz Direktive o otpadu zato što nije poduzela mjere u vezi sa „sanacijom ilegalnog ‘crnog brda’ na području Biljana Donjih“, u blizini Zadra, odlučio je Sud Europske unije. Zbog „crnog brda“ u Biljanima Donjim u blizini Zadra, odlagališta na kojemu je 140 tisuća tona troske iz bivše šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF), Sud Europske unije presudio je da Hrvatska nije ispunila obveze iz europske Direktive o otpadu, među kojima je i ona da osigura zaštitu zdravlja ljudi i okoline. U tužbi koju je protiv Hrvatske podnijela Europska komisija, Sud Europske unije presudio je početkom svibnja da Hrvatska nije ispunila obveze iz Direktive o otpadu zato što nije poduzela mjere u vezi sa „sanacijom ilegalnog ‘crnog brda’ na području Biljana Donjih“, u blizini Zadra. Od 2010. godine na toj je lokaciji na zemljište koje nije uređeno za odlaganje otpada, u blizini obiteljskih kuća, odlagana troska koju Hrvatska nije klasificirala kao otpad, a nisu poduzete ni mjere zaštite podzemnih voda i sprječavanja širenja prašine u okoliš. Troska je dovezena prilikom sanacije Tvornice elektroda i ferolegura (TEF). Od tada se mještani žale, a Europska komisija je 2014. prvi put upozorila Hrvatsku na njezine obveze. Do travnja 2018. odlagalište nije sanirano pa Europska komisija protiv Republike Hrvatske podnosi tužbu. Sud je utvrdio da su sva tri tužbena zahtjeva osnovana. Sud u presudi navodi da Hrvatska nije poduzela sve mje-

SVIBANJ/MAY 2019.

re kako bi se gospodarenje troskom provodilo bez ugrožavanja zdravlja ljudi i nanođenja štete okolišu te da nije ispunila svoje obveze jer je smatrala da je troska odložena u Biljanima Donjim nusproizvod. Sud je presudio da je troska otpad te da Hrvatska nije poduzela mjere da tvrtka koja je „ima u svom posjedu obradi sama ili da obradu povjeri drugome“. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike prošle godine očitovalo se na najavu tužbe. Istaknulo je da je trgovačkom društvu MLM, u čijem je posjedu „crno brdo“ troske, rješenjem od 31. ožujka naredilo da ukloni otpad u Biljanima Donjim. MLM to nije učinio, a Ministarstvo je tvrtku kaznilo sa 60 tisuća kuna. MLM je nakon toga pokrenuo upravni spor, a Ministarstvo je osnovalo radnu grupu za Biljane Donje. Lokalni mediji izvijestili su u ožujku da je država „crno brdo“ proglasila rudnim blagom i uzela ga u svoje vlasništvo kako bi se taj materijal mogao negdje iskoristiti.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

VIJESTI

PK kamionska nadogradnja za Rovinj Komunalni servis Rovinj osnažio je svoju mehanizaciju kamionskom nadogradnjom s Palfinger Epsilon dizalicom M120Z82 dohvata 8,2 m i Palfinger navlakačem kontejnera T18 nosivosti 18 t. Dizalicom se upravlja putem ručnih komandi ili radio upravljanja i opremljena je polipnom Epsilon grabilicom SG 300 volumena 300 l. Nadogradnja je montirana na Iveco Stralis X-Way AD260X46Y kod „domaćeg” nadograditelja tvrtke PK d.o.o. čiji se pogon nalazi u Industrijskoj zoni na Kukuljanovu u blizini Rijeke. Palfinger Epsilon i stražnji komunalni kiper za Sekundar usluge. Tvrtki Sekundar usluge iz Matulja isporučena je PK nadograd-

nja s Palfinger Epsilon dizalicom C80Z73 dohvata 7,3 m i stražnjim komunalnim kiperom SKK115-4.0 dužine 4.000 mm i volumena 19 m3. Nadogradnja je montirana na Mercedes- Benz Axor 1829 K 4×2. Epsilon dizalica opremljena je s polipnom grabilicom SG204 volumena 200 l. Upravljanje je standardno, iz visokog sjedišta. Glavni podizni i pomoćni cilindar su zaštićeni, a kao i svaka Palfinger dizalica, lakirane su postupkom kataforeze (tzv. KTL lakiranje) što jamči dodatnu zaštitu od korozije i dugovječnost dizalice. Tvrtki Metal Product isporučene su dvije „recycling" nadogradnje s Palfinger Epsilon dizalicom Q150Z82 dohvata 8,2 m i Palfinger navlakačem kontejnera T18. Nadogradnje su montirane na MAN TGS 26.420 6x2-2 BL. Palfinger Epsilon dizalice Q150Z82 opremljene su Epsilon polipnim grabilicama SG 300A sa 6 lopatica. Upravljanje je standardno, iz visokog sjedišta. Palfinger navlakač kontejnera T18 kapaciteta 18 t ima hidraulično zaključavanje kontejnera i predviđen je za transport kontejnera dužine od 4.250 mm do 6.630 mm.

POTPUNA RJEŠENJA ZA ZELENE POVRŠINE

SVIBANJ/MAY 2019.

Još jedna komunalna nadogradnja Iride za Umag Zahvaljujući dosadašnjim pozitivnim iskustvima, tvrtka 6. maj d.o.o. Umag odabrala je podvozje Fuso Canter i nadogradnju Iride kao svoje novo komunalno vozilo. Kompaktna izvedba, visoka razina kvalitete i pouzdanost u radu čine ovo komunalno vozilo optimalnim za sustav prikupljanja otpada „od vrata do vrata“ i u najužim gradskim ulicama. Detalje o tehničkim karakteristikama potražite kod ekskluzivnog zastupnika talijanskog proizvođača komunalnih nadogradnji IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Kina bi već 2020. mogla ostvariti nultu stopu uvoza otpada Kina je lani uvezla 47 posto krutog otpada manje nego 2017. godine. „Kina planira smanjiti uvoz „krutog otpada“ na nulu do sljedeće godine kako bi smanjila zagađenje i potaknula reciklatore na bolje upravljanje sve većim količinama domaćeg otpada“, rekao je visoki dužnosnik ministarstva okoliša u razgovoru za Reuters. Qiu Qiwen, direktor odjela za čvrsti otpad u kineskom Ministarstvu ekologije i zaštite okoliša rekao je da će „Kina dodatno pooštriti ograničenja pri uvozu otpada te da bi već 2020. mogla ostvariti nultu stopu uvoza otpada“. Uvoz krutog otpada u Kinu već se smanjuje. Prema izvješćima Ministarstva ekologije i zaštite okoliša, Kina je 2018. godine uvezla oko 22,6 milijuna metričkih tona čvrstog otpada, što je 47 posto manje u usporedbi s količinama uvezenim tijekom 2017. godine. Qiu je dodao da će Kina u 2020. proširiti popis otpada čiji je uvoz zabranjen. Pojasnio je da će se kvalitetni materijal i dalje moći uvoziti „ako kruti otpad ... zadovoljava kineske uvozne standarde i ako nije riječ o opasnom otpadu“. U takvim slučajevima otpad se tretira kao svaka druga roba, a ne kao otpad. Reuters navodi da je otpad jedan od najvećih izazova za Kinu budući da je suočena sa 60 do 70 milijardi metričkih centi nagomilanog krutog otpada. Kina je također pokrenula program za stvaranje „gradova bez otpada“ i gradi diljem zemlje baze za recikliranje svih vrsta otpada.

VIJESTI

Tvrtka Kuhn Hrvatska odnedavno je obogatila svoj prodajni asortiman novim vrstama strojeva Kao dugogodišnji generalni zastupnik za Komatsu strojeve i opremu u Hrvatskoj, Kuhn Hrvatska od početka 2019. godine nudi i novi kombinirani rovokopač Komatsu WB93R-8 s najnovijim motorom STAGE IV snage 75 KW s kojim se Komatsu vraća u ovaj tržišni segment, posebno popularan na hrvatskom tržištu. Model WB93R-8 je prvi u novoj seriji kombiniranih rovokopača koja izlazi tijekom 2019. godine na tržište, s nizom naprednih tehničkih karakteristika, potpuno fokusiranima na klijenta i ispunjenje njegovih potreba u radu i tijekom rukovanja

SVIBANJ/MAY 2019.

strojem. Najnoviji Stage IV motor donosi veću učinkovitost i nižu potrošnju goriva do 3% u odnosu na prijašnju seriju. Ostala tehnička rješenja kao dio standardne opreme, kao što su viskozni ventilator za hlađenje motora, 7“ zaslon u boji koji pokazuje sve relevantne podatke o radu stroja, održavanju, lokaciji s mogućnošću vremenske konsolidacije podataka, Komtrax satelitski sustav praćenja, postavljaju nova mjerila na tržištu, a kao i do sada, Komatsu inženjeri stavljaju rukovatelja stroja u centar pažnje. Nadalje, tvrtka Kuhn Hrvatska d.o.o. postala je ovlašteni zastupnik tvrtke GP Papenburg Machinenbau iz Nordhausena, njemačkog proizvođača grejdera HBM Nobas. Riječ je o tvrtki osnovanoj 1963. godine s dugogodišnjim iskustvom i referencama u proizvodnji grejdera i jednim od priznatijih svjetskih proizvođača takve vrste strojeva.

ZZZ NXKQ KU .8+1 +UYDWVND G R R 5DNLWQLFD =DJUHE 7HO ( PDLO NXKQ RIILFH#NXKQ KU

VIJESTI

Dodijeljene europske nagrade za inovacije u recikliranju plastike

Svih sedam dobitnika pokazalo je izuzetne inovacije u recikliranju koje pokazuju kako se plastika može rabiti na održiv i cirkularan način Na Europskom sajmu reciklirane plastike (Plastics Recycling Show Europe) održanom u travnju u Amsterdamu proglašeni su dobitnici nagrada za recikliranje plastike za 2019. (Plastics Recycling Awards Europe 2019). „Već u drugoj godini Plastics Recycling Awards Europe pokazala je zrelost zahvaljujući kvaliteti prijava koje smo zaprimili“, rekao je Ton Emans, predsjednik udruge europskih reciklera plastike (Plastics Recyclers Europe) i stručnog žirija koji je odabrao nagrađene. „Svih sedam dobitnika pokazalo je izuzetne inovacije u recikliranju koje pokazuju kako se plastika može rabiti na održiv i cirkularan način.“ Dobitnici nagrade su: • Automobilska i elektrotehnička industrija: Volvo za prototip recikliranog plastičnog automobila • Građevinska industrija: MPO Easy Channel, Multiport GmbH • Proizvodi za kućanstvo i slobodno vrijeme: PBD vrećica za skupljanje, Cedo Folien- und Haushaltsprodukte GmbH • Plastična ambalaža: održiva boca za vino izrađena u potpunosti od PET-a, Garçon Wines • Ambasador recikliranje plastike: Gian De Belder, Procter & Gamble • Tehnološka inovacija u proizvodnji: REC-NIR-BLACK, Ampacet • Mehanička (strojna) inovacija u recikliranju: Cascade Extrusion System COREMA, Interseroh Dienstleistungs GmbH and EREMA Engineering Recycling Maschinen und Anlagen Ges.m.b.H. Pobjednici su nagrađeni skulpturom čije je postolje izrađeno 3D isprintom od recikliranih plastičnih upravljačkih ploča za automobile dok je tijelo laserski izrezano iz komprimiranih plastičnih (HDPE) čepova prikupljenih na plažama. Automobil od reciklirane plastike koji je predstavio Volvo pokazuje da reciklirana plastika ima svoje mjesto u automobilskoj industriji. Žiri je pohvalio pionirski rad Volva na ovom području: ukupno 170 plastičnih

SVIBANJ/MAY 2019.

komponenti u pokaznom modelu XC60 zamijenjeno je recikliranom plastikom. Tvrtka Multiport GmbH razvila je sustav MPO za jednostavnu drenažu izrađen od HDPE i PP ambalažnog otpada. Sustav je lagan, jednostavan za rukovanje i lako se implementira. Žiri je posebno vrednovao činjenicu da je materijal izuzetno pogodan za ovu svrhu i zahvaljujući tome, sustav je vrlo uspješan na tržištu. Torba s uzicom tvrtke CeDo Folien und Haushaltsprodukte sadrži više od 90 posto potrošačke reciklirane plastike (PCR - post-consumer recycled), a više od 40 posto je takozvana fleksibilna ambalaža (ambalaža čiji se oblik može mijenjati – klasičan primjer su vrećice). Osim uspješnog recikliranja potrošačke plastike, vrećica je osmišljena kako bi potaknula prikupljanje plastične ambalaže, ambalaže od metala i tetrapak ambalaže od pića za recikliranje. Održiva boca za vino u potpunosti izrađena od PET-a je inovacija tvrtki Garçon Wines i RPC M&H Plastics. Riječ je tankoj boci prilagođenoj za dostavu poštom, tako da je prilagođena otvoru na poštanskom sandučiću. Proizvod se savršeno uklapa u duh našeg vremena, ocjena je žirija. Pakiranje kombinira praktičnost i ekonomičnost s laganim održivim dizajnom te ispunjava sve zahtjeve modernog ambalažnog dizajna. Gian De Belder iz tvrtke Proctor & Gamble osoba je posvećena održivom razvoju. Neumorno je radio na rješavanju problema kao što je mogućnost recikliranja neprozirnih i obojenih plastičnih boca kao što je ambalaža za mlijeko, deterdžente i slične proizvode. Danas se uglavnom reciklira prozirna i blago obojana ambalaža, dok je neprozirne i intenzivno obojene boce teže reciklirati. Gian De Belder voditelj je projekta u Procter & Gamble koji razvija industrijski sustav za obilježavanje i praćenje ambalaže. Recikliranje je doveo u fokus ne samo s aspekta industrije nego i potrošača. Žiri ga je proglasio jednoglasno ambasadorom recikliranja plastike. Crni ambalažni otpad također stvara probleme u sustavu recikliranje jer se ne može detektirati NIR senzorima koje koristi većina reciklera. Ampacet Corp razvio je aditiv za bojanje plastike koji ne sadrži crni pigment ugljika, tako da plastika postaje prepoznatljiva NIR senzorima pa se može detektirati i sortirati. Ampacetovi aditivi koji se mogu detektirati dio su programa održivog razvoja tvrtke. Ekstruzijski kaskadni sustav Corema za mehaničko recikliranje potrošačke termoplastike koji je razvila tvrtka Imtersoh Dienstleistungs i Erema Engineering Recycling Maschinen und Anlagen prepoznat je kao najinovativnija kombinacija tehnologija prerade koja omogućava troškovno efikasnije recikliranje potrošačke plastike te proizvodnju visoko kvalitetnog plastičnog materijala.

MOL u tvornicu bitumena za ekološku cestogradnju ulaže 9,5 mil. eura Tvornica za proizvodnju bitumena modificiranog gumenim granulatom s proizvodnjom bi trebala započeti iduće godine, a imat će kapacitet od 20.000 tona godišnje. Kamen temeljac nove tvornice za proizvodnju bitumena modificiranog gumenim granulatom položen je u Zalaegerszegu u zapadnoj Mađarskoj, na području Rafinerije Zala. MOL je osigurao 75 posto sredstava potrebnih za financiranje ovog oko 9,5 milijuna eura vrijednog ulaganja, dok preostalih 25 posto financira mađarska Vlada kroz Program podrške investicijama. Tvornica bi trebala započeti s proizvodnjom iduće godine, a imat će kapacitet od 20.000 tona godišnje. MOL-ov bitumen modificiran gumenim granulatom može se koristiti za izgradnju izdržljivijih asfaltnih cesta koje mogu podnijeti veće opterećenje te zahtijevaju niže troškove održavanja. Izračuni pokazuju da korištenje takvog bitumena snižava troškove održavanja cesta za 30 posto tijekom njihova 30-godišnjeg životnog vijeka. Bitumen modificiran gumenim granulatom koristit će se prvenstveno za cestogradnju na mađarskom tržištu. Ova patentirana tehnologija rezultat je suradnje između MOL-a i Panonskog sveučilišta. Nova tvornica vrijedna 9,5 milijuna eura koristit

će 3.000 tona gumenog granulata godišnje za proizvodnju bitumena modificiranog gumenim granulatom, što doprinosi recikliranju otprilike pola milijuna starih automobilskih guma. To je 8-10 posto otpadnih automobilskih guma godišnje. Godišnja proizvodnja od 20.000 tona takvog bitumena omogućit će izgradnju 200 kilometara jednotračnih cesta ili rekonstrukciju gornjeg sloja 600 kilometara jednotračnih cesta. Tvornica za proizvodnju bitumena modificiranog gumenim granulatom u rafineriji Zala kapaciteta 5.000 tona počela je s radom 2012. godine. Nova tvornica gradi se kako bi se odgovorilo na povećanu potražnju. U tvornici će biti zaposleno stotinjak radnika. Tijekom posljednjih šest godina, u Mađarskoj je izgrađeno ili obnovljeno 60 kilometara cesta upotrebom bitumena modificiranog gumenim granulatom, čime je iskorišten gumeni granulat dobiven od oko 150.000 starih automobilskih guma.

SVIBANJ/MAY 2019.

REAGIRANJE

Reagiranje prof. dr. sc. Slavena Dobrovića na intervju s direktorom FZOEU-a Dubravkom Ponošem

prof. dr. sc. Slaven Dobrović

asopis Tehnoeko u broju 80 (2/19) objavio je intervju s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Dubravkom Ponošem na koji imam potrebu reagirati. Osobno sam legalist i nemam problema s prihvaćanjem činjenice kako su izmijenjene političke okolnosti dovele do moje smjene kao ministra. No, ono što ne prihvaćam su podmetanja i iskrivljavanje stvarnosti. Već dvije godine novi ministar, a isto tako i novi direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za račun Hrvatske provode svoju politiku. Gospodin Ponoš tako govori o 2018. godini kao godini u kojoj je novi ministar deblokirao EU sredstva koja su jedinicama regionalne i lokalne samouprave bila osigurana kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. – 2020. Istina je drugačija, sredstva ovog EU Operativnog programa deblokirana su još za mog mandata donošenjem Plana gospodarenja otpadom RH, početkom 2017. pa smo tako u ožujku 2017. raspisali prvi javni poziv iz OP Konkurentnost i kohezija za sufinanciranje reciklažnih dvorišta. Pored toga, u zreloj fazi pripreme bili su javni pozivi za posude, vozila i sortirnice, za kompostišta i centre za ponovnu uporabu. Isto tako, radilo se na tipskim projektima za sortirnice i kompostišta kao i na hitnom opremanju vagama svih aktivnih odlagališta otpada. Sve to bilo je neophodno kako bi se što više otpada konvertiralo u sirovine. Stoga, da je kojim slučajem gospodin Ponoš kao i njegov ministar bio iskren kad je izjavio „Odvojeno sakupljanje i recikliranje nema alternativu, svi zajedno moramo raditi

SVIBANJ/MAY 2019.

na tome“ onda ne bi zaustavio sve ove pozive već pune dvije godine, unatoč raspoloživim novcima i nuždi da se ide u tom smjeru upravo s tom infrastrukturom. Zašto direktor i ministar ne žele shvatiti da niti Marišćina, niti Kaštijun, a jednako tako ni Lećevica ni Babina gora (sve centri za mehaničko-biološku obradu nerazvrstanog otpada) ne pomažu u ispunjavanju te danas važne komponente povećanja stupnja održivosti našega društva. Zato su u mom mandatu svi centri dobili zadatak napraviti nove studije izvodljivosti i dokazati da njihova izgradnja ne narušava bilance na svom području u postizanju cilja od minimalnih 50% recikliranja do 2020. Čudi se gospodin Ponoš i „utopijskoj“ ideji „zero waste politike“ bivšeg ministra, pa bi bilo dobro da prouči službene EU dokumente. Može početi s Komunikacijom Komisije „Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu“. Mogao bi tako shvatiti da se ne radi o utopijskoj ideji, nego o strategijskom pristupu komunalnom otpadu. Pristup koji od problema stvara prilike za izgradnju KRUŽNE EKONOMIJE kojom ćemo smanjiti sektorske emisije, povećati efikasnost korištenja resursa, a ujedno smanjiti poznatu europsku ovisnost o uvozu. Doduše, u intervjuu direktor bez problema odgovara: „I Hrvatska svoj sustav gospodarenja otpadom gradi na kružnoj ekonomiji i prioriteti su što veći postotak razvrstavanja i recikliranja otpada.“ Radi li se o plitko shvaćenim zelenim političkim parolama ili nečem drugom, zasad nije poznato. Tako govori direktor koji već dvije godine priprema centralnu nabavu posuda za sve gradove i općine, što će diskvalificirati sve domaće proizvođače ili ih barem staviti u podređeni položaj. No, dio je to poznate privrženosti financiranju velikih projekata, koji se u Fondu i od prije njeguje. Što se Sovjaka tiče, nije projekt sanacije stajao u ladici, nego sam ga nastojao iz ex-situ sanacijske varijante vratiti u jedinu razumnu in-situ sanaciju. Tko god zna što je krška jama ili duboka vrtača u koju su pak krajnje neodgovorni kroz desetljeća bacali razni industrijski otpad, katran, muljeve i taloge (što samo po sebi nije ništa drugo nego zločin i barbarstvo s trajnim posljedicama) lako će zaključiti kako se takav krški objekt naprosto ne može očistiti, te će svaka ex-situ sanacija nakon desetaka milijuna eura utrošenih na iskapanje, transport i zbrinjavanje (uz to i reemisiju raznih zagađivala) negdje stati i ostatak zagađivala proglasiti tehnički nedohvatnima i eto nam opet in-situ sanacije. Stoga je jasno da je bolje odmah držati se in-situ pristupa, izvedbom odgovarajućeg pokrovnog sloja i kvalitetnim odvodom oborinskih voda van dohvata podzemnih zagađivala. Sve su to stručni složeni izazovi na koje su ministar i direktor Fonda pozvani kvalitetno odgovoriti. Stoga, bilo bi vrijeme čuti manje prebacivanja odgovornosti i paušalnih napada, a više konkretnih rezultata. Ako se ne zna, nije sramota pitati.

EKOMUNAL KOMUNALNA VOZILA SUVREMENOG STILA I VISOKE FUNKCIONALNOSTI

Kupujte Hrvatsko, doprinosite razvoju domaæe industrije i gospodarstva Republike Hrvatske. Naša komunalna vozila i nadogradnja imaju trajnu funkcionalnost i troše najmanje goriva.

MERCEDES + TEHNIX = EKOMUNAL

Komunalna poduzeæa moraju obnavljati svoj komunalni park vodeæi raèuna o troškovima nabave, potrošnje goriva, kvaliteti vozila i QDGRJUDGQMH .UDMQML FLOM SULNXSOMDQMD RWSDGD MH QMHJRYD UHFLNODçD L SRQRYQD XSRUDED 7HKQL[ LPD UD]YLMHQX 02 %2 72 WHKQRORJLMX NRMRP VH SRVWLçH SRWSXQD UHFLNODçD NRPXQDOQRJ RWSDGD EH] RGODJDQMD QD GHSRQLMX TEHNIX d.o.o. Braæe Radiæ 35, 40320 Donji Kraljevec, Hrvatska, e-mail: tehnix@tehnix.com, web: www.tehnix.com, centrala: +385 40 650 100

INTERVJU

Igor Zgomba, direktor ZCGO

Bez ZCGO-a nema cjelovitog rješenja za zagrebački otpad Jedna od prioritetnih mjera Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. je brži razvitak održivog kružnog gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu. O provedbi te interventne mjere razgovarali smo s Igorom Zgombom, direktorom Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom (ZCGO) [foto] Arhiva ZCGO

Tijekom posljednje godine evidentno se i u Zagrebu sustavno povećava odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Sukladno Direktivi EU i preporukama Žurnog izvješća Europske komisije Čistoća Zagreb prvenstveno razvija sustav „od vrata do vrata“. Nakon što je uveden takav sustav odvojenog prikupljanja otpadne plastike, metalne ambalaže i otpadnog papira upravo se postavljaju posude za odvojeno prikupljanje biootpada. Međutim, takvim vrlo pozitivnim pomacima ubrzo se pokazalo da je ključna karika izgradnja Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO). Jesu li građani Zagreba svjesni kolika je važnost ŽCGO?

SVIBANJ/MAY 2019.

Slijedeći zakonom propisane obaveze, Grad Zagreb razvija infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada što se iz godine u godinu očituje povećanjem odvojeno prikupljenih količina koje se mogu reciklirati i oporabiti. Osim izgradnje zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, građanima je sukladno Odluci o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i usluga povezanih s javnom uslugom u Gradu Zagrebu, omogućeno odvajanje otpada na kućnom pragu i njegov besplatan odvoz. Kada navedeni sustav zaživi na razini cijeloga Grada, vrlo brzo ćemo doći u situaciju da zadovoljimo ciljeve odvojenog prikupljanja. Pri tome

sustav treba dalje nadograđivati po pitanju obrade ostatnog dijela miješanog komunalnog otpada. U tom je smislu od presudne važnosti izgradnja Centra za gospodarenje otpadom kao i sortirnice odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i Postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada. Smatram kako je vrlo važno da građani shvate cjelovitost i kompleksnost sustava gospodarenja otpadom te dobiju cijelu sliku sustava kakav on zaista treba biti. Inzistiranje samo na odvojenom prikupljanju korisnih sastavnica komunalnog otpada bez izgradnje ZCGO-a, je pogrešan pristup kojim nećemo riješiti problem na cjelovit način. Smatram kako u ovom trenutku dio građana možda nije u potpunosti svjestan kolika je važnost Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom u smislu zadovoljavanja svih ciljeva koje kao Grad odnosno država imamo prema EU. Stoga smo pokrenuli niz aktivnosti te planiramo daljnje izobrazne, edukativne i promidžbene kampanje kako bismo građane informirali o svim aspektima sustava i aktivnostima na njegovoj realizaciji i educirali ih o pravilnom postupanju s otpadom. Na taj način će se uvidjeti važnost samog ZCGO-a u kontekstu potrebne cjelovitosti i održivosti sustava gospodarenja otpadom Grada Zagreba.

Od odlučujućeg značaja je i činjenica da ŽCGO treba poslužiti za smanjenje odlaganja i razvoj kružnog gospodarenja ne samo u gradu Zagrebu, već i u RH. Možete li sažeto prikazati plan pripremnih aktivnosti za projektiranje i izgradnju Zagrebačkog centra gospodarenja otpadom? Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom je ključna aktivnost kako bi se što manje otpada odlagalo, a što više koristilo kao sirovina u gospodarstvu. Stoga su u ovom trenutku naši napori usmjereni na odabir stručne projektantske kuće koja će projektirati ZCGO. Želim istaknuti kako paralelno s Centrom za gospodarenje otpadom u kojem će se obrađivati ostatni dio komunalnog otpada radimo i na pripremi dokumentacije za izgradnju Postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada te Postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada. Izgradnja ovih postrojenja proizlazi kao obaveza Grada Zagreba temeljem propisane interventne mjere iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Najdalje smo otišli u pripremi za Centar za gospodarenje otpadom, čiji je projekt procijenjen na 30 mil. kn. U srpnju prošle godine potpisali smo Ugovor o dodjeli bespovratnih EU sredstava u iznosu od 85% procijenjene vrijednosti projekta. Krajem prošle godine izradili smo projektne zadatke i dokumentaciju o nabavi te proveli postupak javne nabave. Također smo obavili evaluaciju pristiglih ponuda te očekujemo Odluku o izboru projektantske kuće za projektiranje ZCGO-a do sredine svibnja ove godine.

lih javno-pravnih tijela. Projekt uključuje izradu studije izvodljivosti, izradu studije utjecaja na okoliš, idejnog rješenja, idejnog projekta te aplikaciju za sufinanciranje projekta iz EU fondova. Projekt također uključuje i izradu idejnih, glavnih i izvedbenih projekata za pretovarne stanice. Konačno tehnološko rješenje ZCGO-a proizaći će iz analize više varijantnih rješenja koja će se vrednovati u Studiji izvedljivosti. Takvo rješenje, prihvatljivo s ekološkog i ekonomskog stajališta zahtjeva daljnju proceduru usvajanja u sklopu postupka procjene utjecaja na okoliš. Tek potom slijedi izrada projektne dokumentacije i aplikacije za prijavu projekta na EU sufinanciranje. Kod pretovarnih stanica procedura je slična. Po izradi Elaborata zaštite okoliša na koje će Ministarstvo zaštite okoliša dati odgovarajuća Rješenja, pristup će se projektiranju te ishođenju lokacijskih i građevinskih dozvola. Predviđeno je da ukupna procedura usvajanja dokumentacije, ishođenja rješenja i dozvola za ZCGO traje 34 mjeseca.

Zagreb je u RH prvi izgradio uređeno odlagalište otpada Prudinec, ali usklađeno odlaganje zahtijeva i zabranu odlaganja neobrađenog kao i neoporabljenog otpada. Tijekom dugotrajne pripreme za gradnju ZCGO planira li se u Zagrebu pokrenuti realizacija brže provedivih projekata sortiranja, kompostiranja, anaerobne digestije ili termičke oporabe? Interventna mjera iz nacionalnog Plana gospodarenja otpadom kao i Odluka Vlade RH o implementaciji Plana gospodarenja RH za razdoblje 2017.-2022., nalaže da se nabavi potreb-

CGO je ključna građevina za smanjenje odlaganja otpada

Izrada studijsko-projektne dokumentacije za ZCGO je izuzetno velika i složena obveza. U kojoj je fazi i koji je planirani rok izrade te dokumentacije? Već sam napomenuo kako je Centar za gospodarenje otpadom kompleksna i složena građevina koja uključuje izgradnju različitih tehničko-tehnoloških cjelina u funkciji obrade otpada. Izgradnja tako složene građevine zahtjeva određenu proceduru ishođenja potrebnih dozvola od nadležnih ministarstava i osta-

SVIBANJ/MAY 2019.

INTERVJU

Igor Zgomba, direktor ZCGO dišnja doba kako bismo dobili što reprezentativniji uzorak i što realnije rezultate. Podaci upućuju na znatan sadržaj kuhinjskog i biootpada u ukupnoj količini miješanog komunalnog otpada koji iznosi preko 37%. Što se tiče čistoće odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, za sada nemamo konkretne podatke, ali je u tijeku projekt određivanja čistoće odvojeno prikupljenog papira, plastike i stakla, te će rezultati biti poznati u slijedećih 1-2 mjeseca. Projekt se provodi za potrebe projektiranja sortirnice otpada te će poslužiti za optimizaciju tehnološkog rješenja sortiranja otpada. Planiramo nastaviti s praksom određivanja sastava i svojstava miješanog komunalnog otpada jer je sastav osnovni pokazatelj uspješnosti sustava odvojenog prikupljanja otpada, a može nam poslužiti i za naknadno tehnološko optimiranje procesa obrade. Postojeći podaci o sastavu otpada nisu dovoljno prezentirani javnosti iz razloga što je njihova prvenstvena svrha izrada projektnih zadataka. Kroz provođenje planiranih izobrazno-informativnih i promidžbenih aktivnosti s njima ćemo upoznati i širu javnost.

na oprema u cilju sortiranja odvojeno prikupljenog komunalnog otpada odnosno obradu odvojeno prikupljenog biootpada. Već dulje vrijeme radimo na pronalasku adekvatne lokacije za izgradnju sortirnice odvojeno prikupljenog otpada dok je za Postrojenje za obradu biootpada, interes o zajedničkom ulaganju iskazao Grad Novska. Slijedom navedenog, Skupština Grada Zagreba i Gradsko vijeće Grada Novske su usvojile Sporazum o suradnji na pripremi i izgradnji postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada, što je preduvjet za izradu potrebne studijsko-projektne dokumentacije. Za izradu Studijsko-projektne dokumentacije pripremili smo Projektni zadatak i Dokumentacije o nabavi za izbor izrađivača. Također smo pripremili natječajnu dokumentaciju za projektiranje sortirnice otpada koje će se izgraditi na području Grada Zagreba. Očekujemo kako ćemo u vrlo kratkom vremenu obje natječajne dokumentacije pustiti u postupak javne nabave te kroz nekoliko mjeseci imati odabranog projektanta i potpisane Ugovore za projektiranje.

Zagreb je 2018. godine obnovio praksu analize morfoloških karakteristika komunalnog otpada. To je vrlo važno za stručno praćenje sustava gospodarenja otpadom, a isto zahtijeva i Europska komisija. Na taj će se način moći točno evidentirati učinci mjera novih projekata odvojenog sakupljanja pokrenutih u 2018. i nastavno u 2019. godini. Između ostalog, analiza je pokazala da je u odvojeno prikupljenoj plastici čak 30 posto nečistoća. Također se pokazalo da je najveći maseni udio kuhinjskog otpada (31,1%), te uz vrtni otpad (6,7%), biootpad sudjeluje ukupno sa čak 37,8%. Mislite li nastaviti s takvim analizama i jesu li ti podaci dovoljno prezentirani u javnosti? Određivanje morfološkog sastava otpada kao i njegovih fizikalno-kemijskih svojstava i biorazgradivosti su temeljne ulazne vrijednosti za projektiranje obrade ostatnog miješanog komunalnog otpada u ZCGO-u. Sukladno Metodologiji za određivanje sastava otpada, proveli smo 2018. godine terenska istraživanja po svim gradskim četvrtima koja su obuhvatila sva četiri go-

SVIBANJ/MAY 2019.

Zašto je CGO važna karika Cjelovitog kružnog sustava gospodarenja otpadom grada Zagreba i Zagrebačke županije? Grad Zagreb i Zagrebačka županija planiraju zajednički centar za gospodarenje otpadom jer se radi o prirodnoj aglomeraciji koju je zaista potrebno sagledati kao cjelinu što će u konačnici pridonijeti boljoj efikasnosti i ekonomičnosti rada tako ustrojenog sustava. Zbog stanja na tržištu, domaćem i svjetskom, u gospodarstvu se zahtijeva plasman sirovina koje imaju visok stupanj čistoće te optimirana svojstva bilo za materijalnu bilo za energetsku oporabu. Zbog nedostataka sustava sortiranja i obrade otpada, danas smo u situaciji da se odvojeno prikupljeni komunalni otpad kao što su plastika, biootpad, glomazni otpad i sl. predaje oporabiteljima uz nadoplatu, što predstavlja dodatno financijsko opterećenje, a znatan dio otpada se još uvijek odlaže na odlagalište Jakuševac. Takva situacija ukazuje kolika je važnost ZCGO-a koji treba omogućiti obradu ostatnog otpada i dobivanje dodatnih sirovina za oporabu i recikliranje. CGO sasvim sigurno smanjuje odlaganje, ali neka iskustva iz RH vezana uz CGO s MBO i bioreaktorskim odlagalištem izazivaju velike prijepore. Hoće li i projekt ZCGO imati tehniku MBO s bioreaktorskim odlagalištem? CGO je ključna građevina za smanjenje odlaganja otpada i kao takva neophodna u postizanju ciljeva koje imamo u sektoru gospodarenja otpadom. Prijepori oko postrojenja mehaničko-biološke obrade otpada s biorekatorskim odlagalištem su prisutni već duže vrijeme. Bioreaktorsko odlagalište podrazumijeva veći udio biorazgradive komponente u odloženom otpadu koja se uz dodatak vode ciljano aktivira sa svrhom proizvodnje bioplina. Formiranje biooreaktoroskog odlagališta također može biti problematično glede zadovoljavanja kriterija po kojem se na odlagalište otpada po važećem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom može odložiti maksimalno 35% biorazgradivog otpada od ukupne količine iz referentne 1997. godine. Naša orijentacija u Zagrebu je odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada uključujući i biootpad te njegova oporaba u vidu proizvodnje bioplina ili kvalitetnog komposta što će ovi-

siti o odabranoj tehnologiji. Zbog toga bi u ostatnom dijelu otpada trebalo doći do značajnog smanjenja udjela biootpada. Zbog smanjenja udjela biootpada bit će smanjen i potencijal nastanka bioplina, posebice za njegovo isplativo iskorištavanje kroz korištenje tehnologije bioreaktorskog odlagališta. U procesu projektiranja, vodit ćemo računa da se za sve segmente ZCGO-a predvide najbolje raspoložive tehnike sukladno EU standardima.

Zagreb neprijeporno za gospodarenje miješanim komunalnim treba CGO. Hoće li projekt ZCGO uz obradu uključiti i bioplinsko postrojenje i proizvodnju goriva iz otpada ili…? U sklopu izrade studijsko-projektne dokumentacije izradit će se Studija izvedivosti koja će vrednovati više mogućih varijantnih rješenja. Rješenje koje bude prihvatljivo sa stajališta zaštite okoliša i koje će omogućiti postizanje zacrtanih ciljeva glede smanjenja otpada za odlaganje, odnosno korištenje što više otpada kao sirovina za procese reciklaže i oporabe, bit će prihvaćeno kao konačno. Jesu li građani Zagreba dovoljno educirani ili sustavno krivo informirani o potrebi gradnje ZCGO? Odgovor na ovo pitanje je da i ne. Građani su djelomično krivo informirani o potrebi gradnje CGO-a. Svjedoci smo negativnog stava dijela javnosti u pokušaju realizacije bilo koje građevine u funkciji gospodarenja otpadom. Pri tome se pojedinici ili grupe uglavnom koriste informacijama koje u najmanju ruku nisu relevantne ili su nerealne, posebice kad je u pitanju utjecaj takvih građevina na ljude i okoliš. U takvim se raspravama u pravilu zanemaruje stav struke i zagovaraju rješenja koja možda jesu primjenjiva za manja naselja i sredine, ali nikako za grad Zagreb. Zbog toga je nužno promidžbom i edukacijom raditi na osvješćivanju građana tim više što grad Zagreb proizvodi više od 20% od ukupne količine komunalnog otpada koji nastaje u Hrvatskoj. Upravo je to specifičnost koja zahtjeva izgradnju ne samo ZCGO-a već i ostalih građevina kao što su sortirnica ili Postrojenje za obradu biootpada. Pri tome naglašavam kako bez ZCGO-a nema cjelovitog rješenja za zagrebački otpad, a bez rješavanja pitanja otpada grada Zagreba, bit će znatno teže zadovoljiti i obveze koje kao država imamo prema EU. Može li ZCGO ne samo smanjiti odlaganje već i povećati recikliranje komunalnog otpada? Smatram da ZCGO treba biti fleksibilan u pogledu mogućnosti dobivanja sirovina iz otpada koje se mogu plasirati na tržište ovisno o njegovim potrebama. Navedeno znači da bi se odlagao samo neiskoristivi i prethodno obrađeni dio ostatnog miješanog komunalnog otpada na odlagalište koje se također planira izgraditi u sklopu ZCGO-a. Kako i koliko dugo planirate provoditi edukativne i komunikativne akcije promocije projekta ZCGO? Edukativno izobrazno-informativne aktivnosti i komunikacijske kampanje već provodimo i planiramo ih raditi cijelo vrijeme tijekom izrade studijsko-projektne dokumentacije ZCGO-a. Osim

na CGO, naše kampanje su usmjerene i na sprječavanje nastanka otpada kao i na odvojeno prikupljanje otpada. Početkom kolovoza 2017., Grad Zagreb, Zagrebački centar za gospodarenje otpadom d.o.o. i Zagrebački holding d.o.o. pokrenuli su projekt kućnog kompostiranja usmjeren na smanjenje ukupne količine otpada koja završava na odlagalištima. U provedbi projekta ZCGO je na više od 115.000 adresa obiteljskih kuća na području Grada Zagreba poslao prijavne obrasce. Prijavilo se preko 17.000 građana. U travnju 2018. pokrenut je Ponovljeni Javni poziv za iskazivanje interesa za sudjelovanje u projektu kućnog kompostiranja. Na ponovljeni Javni poziv prijavilo se 700 građana, tako da je do danas podijeljeno 18.050 kompostera. U studenom 2018. pokrenut je postupak javne nabave posuda za odvojeno prikupljanje otpada u obliku životinja, namijenjenih gradskim vrtićima. Posude za selektivno prikupljanje otpada u obliku životnija (dupin-papir, žaba-staklo, medo-biootpad) namijenjene su edukaciji djece o potrebi prevencije nastanka otpada. Grad Zagreb će kroz ovaj program omogućiti svim vrtićima grada edukaciju razvrstavanje i odvojeno sakupljanje iskoristivih komponenti otpada. Ukupno će biti podijeljeno 225 setova. Takve i slične aktivnosti nastavit će se i u buduće.

Je li javnost dovoljno uključena u projekt ZCGO? Javnost je u odgovarajućoj mjeri uključena u sve aktivnosti vezane uz gospodarenje otpadom. Sukladno zakonskoj obavezi Grad Zagreb za prostorne, planske i strateške dokumente provodi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću koja ima mogućnost davanja primjedbi i prijedloga koji se potom uzimaju u

Vodit ćemo računa da se za sve segmente ZCGO-a predvide najbolje raspoložive tehnike razmatranje. Što se tiče projekta i dokumenata za ZCGO, ista će praksa biti nastavljena i dalje uz provođenje edukativno-informativnih aktivnosti i promidžbenih kampanja, kako bi se građanima približio cijeli projekt na jasan i transparentan način. Tijekom izrade studijsko-projektne dokumentacije bit ćemo na raspolaganju svim zainteresiranim stranama u pogledu davanja svih potrebnih informacija o projektu.

Jesu li dugi vremenski uvjeti provedbe ili nedostatak financijskih sredstava glavni problem projekta ZCGO? U proteklih godinu i pol dana, Zagrebački centar za gospodarenje otpadom je napravio sve potrebne radnje i aktivnosti kako bi se počelo konkretno raditi na realizaciji ZCGO-a. Prije svega osigurana su EU sredstva za studijsko-projektnu dokumentaciju te proveden postupak javne nabave za izbor projektanta. Vremenski tijekom provedbe projekta je takav da se moraju zadovoljiti sve procedure. Zadovoljavanjem ovih procedura te ishođenjem potrebnih dozvola, smatram kako financijska sredstva neće biti problem za realizaciju ZCGO-a, tim više što ista planiramo povući iz EU fondova.

SVIBANJ/MAY 2019.

STR ST STRU RU UČN Č O

Trretma Tret etman et man gl ma gloom maazzni nim ot nim otpa tppaaddoom u Nj Nje jeem maaččko koj

gospodarenje glomazni Glomazni odnosno kućni otpad je komunalni otpad koji se ne može (prvenstveno zbog dimenzija) prikupljati zajedno s ostalim miješanim komunalnim otpadom [autor] Dr. sc. Zlatko Milanović omunalne tvrtke su obvezne građanima unaprijed najaviti termine i načine prikupljanja, kao i obujam glomaznog otpada obuhvaćen ugovorenom uslugom. Načelno, građani mogu krupni otpad sami odvesti u reciklažno dvorište. U nekim jedinicama lokalne samouprave domicilno stanovništvo može krupni otpad besplatno dovesti i na odlagalište otpada. Najvrjednije je krupni otpad predati karitativnim udrugama koje glomazni otpad renoviraju i potiču ponovno korištenje. Metalni glomazni otpad (npr. bijelu tehniku) često uz naknadu preuzimaju tvrtke za recikliranje (npr. malootkupne stanice). U RH je razvijen sustav preuzimanja dijela elektronskog i električnog otpada, kao i otpadnih automobila.

SVIBANJ/MAY 2019.

Veliki reciklabilni potencijal krupnog otpada Do razvitka odvojenog prikupljanja PKO (posebnih kategorija otpada) glomazni otpad je s i više od 10 posto sudjelovao u količinama komunalnog otpada. U nekim općinama i gradovima RH udio krupnog otpada je smanjen na 6 posto. Otvoreno je pitanje, je li to uzrokovano odvojenim sakupljanjem nekih PKO ili nedovoljnim nadzorom toka otpada? U Njemačkoj (oko 82 milijuna stanovnika 2018.) godišnje zbrinjavaju 6 milijuna tona miješanog glomaznog odnosno krupnog otpada. Proizlazi da svaki stanovnik Njemačke godišnje proizvede 73 kilograma miješanog glomaznog otpada, a to je oko 11 posto ukupne godišnje količine komunalnog otpada (oko 626 kilograma). 50 posto količine prikupljenog miješanog glomaznog otpada se obrađuje u postrojenjima za sortiranje i u MBO postrojenjima. Oko 45 posto je izlazni produkt tih postrojenja koji se zatim termički oporabljuje (kao GIO). Oko 45 posto ukupne količine krupnog otpada izravno se energetski oporabljuje u spalionicama i industrijskim energanama. U konačnici u Njemačkoj čak 90 posto mase glomaznog otpada se termički oporabljuje (eu-recycling 6/2016). Njemačka spada među tri europske zemlje koje su izbje-

m otpadom gle odlaganje neobrađenog komunalnog otpada (odlaže se manje od 1 posto mase). U cilju smanjenja odlaganja komunalnog otpada postojeći sustav gospodarenja krupnim otpadom je odigrao ključnu ulogu. Međutim, za ispunjavanje prioriteta kružnog gospodarenja otpadom to još nije dovoljno. Na to je ukazala i direktorica u BMUB (Ministarstvo zaštite okoliša, prirode i nuklearne sigurnosti) gospođa Helga Wenderburg (Kassel, 2016.): „GIO iz sortirnica i iz MBO postrojenja sadrži još uvijek 50 posto reciklabilnih otpadnih tvari, koje treba odvojiti i materijalno iskoristiti. Od tvrtki koje gospodare otpadom se očekuje da iskoriste taj reciklabilni potencijal krupnog otpada,“

Troškovi obrade 63 eura po toni Analiza financijske bilance gospodarenja glomaznim otpadom u Njemačkoj je negativna (T. Pretz i A. Feil iz Instituta za pripremu i recikliranje Achen). Troškovi obrade u postrojenjima su između 30 i 40 eura po toni krupnog otpada. Za zbrinjavanje ostataka treba izdvojiti još 12 eura po toni, a za zbrinjavanje 23 eura po toni. Oko 2 eura po toni je prihod od prodaje metala, a od prodaje reciklabilnih proizvoda prihodu-

je se 10 eura po toni. Prihodi ne mogu pokriti ukupne troškove obrade glomaznog otpada od 63 eura po toni. Principijelno vrijedi načelo, što se više sortira i reciklira negativna bilanca troškova se smanjuje. Međutim, za povećanje prihoda od prodaje reciklabilnog krupnog otpada nije bitna samo količina već posebice kakvoća sortiranih sekunardnih sirovina. Njemačka je nedavno usvojila novelaciju Uredbe o krupnom otpadu, kojom se potiče recikliranje. Kod toga je važno uočiti da je primarni cilj smanjiti odlaganje. Nastavno se potiče sustavno povećanje recikliranja. Zahtijeva se odvojeno prikupljanje glomaznog otpada bez biootpada, otpadnog stakla i medicinskog otpada. Obvezuje se sustavno povećanje recikliranja. Prvo treba reciklirati najmanje 30 posto mase krupnog otpada, zatim dvije godine kasnije najmanje 50 posto. U krupnom otpadu, uz metale, etale, nalaze se razlirazli čite druge reciklabilne vrste. e. Oko ko četvrtinu ko mase glomaznog otpada čine ne papiri pap pir ii i kartoni te različite vrste plastike (PVC, PE itd.). Primjerice, otpadni PVC se izvrsno recikli-ra, ali zbog sadržaja klora kod spaljivanja uzrokuje vrlo opasnu koroziju kotla (Napomena: Klor je problem kod procesa suspaljivanja u cementarama). Tekstili, drvo i sitnica su između 8 i 10 posto mase glomaznog otpada. Treba znati da je te frakcije ipak nemoguće u cijelosti reciklirati. Kod toga jee vrlo važno, u želji daljnjeg razvitka kružnog gospodarstvaa razlikovati od „treba reciklirati“ od „je reciklabilno“.

SVIBANJ/MAY 2019.

STRUČNO

Električni pogon

Nalazimo li se pred erom električnih automobila? Mediji euforično najavljuju da će do 2025. godine prometovati samo električna cestovna vozila. Međutim jesu li električni automobili toliko prijateljski za okoliš? otori s unutarnjim izgaranjem nude neusporedivo veću autonomnost vozilima, ali pogonjena su neobnovljivim izvorima energije i u urbanim sredinama glavni su uzročnik onečišćenja atmosfere. Europska industrija automobila zapošljava 13 milijuna radnika i sudjeluje sa 6 posto u industrijskoj proizvodnji. Automobili proizvedeni u Europi prednjače kvalitetom. Otvoreno je pitanje jesu li europski proizvođači, u donosu na azijske i američke, zaostali u razvoju električnog automobila? Europski proizvođači posljednjih dvadeset godina utopijski su inzistirali na motorima s unutarnjim izgaranjem, naročito benzinskog motora kod osobnih automobila. Nove tehničke mogućnosti su smanjile štetne emisije plinova benzinskog motora. U novom mileniju razvijene su baterije velikog kapaciteta, japanski i američki proizvođači električnih automobila ubrzano povećavaju pro-

izvodnju. Novi modeli električnih automobila imaju sve veći doseg (i više od 400 km) i sve kraće vrijeme punjenja. Mediji ističu da su trenutno u RH troškovi korištenja električnih automobila višestruko niži.

Električni automobil nije novost? Električni automobili su već početkom prošlog stoljeća obarali brzinske rekorde. Međutim, vrlo mala mogućnost skladištenja električne energije onemogućila je daljnji razvitak električnih cestovnih prometala. Nakon toga se razvoj automobila temeljio isključivo na motorima s unutarnjim izgaranjem (naročito na Otto i Diesel motoru, korištenje Wankel motora nije se održalo). Nakon drugog svjetskog rata automobil postaje simbol slobode kretanja ljudi. Tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća raste ekološka svijest. U isto vrijeme dogodila se prva naftna kriza te je aktualiziran električni pogon automobila. Mala dostavna i rekreacijska vozila oduvijek su imala i zadržala električni pogon. Međutim, ponovo se pokazalo da mali kapacitet baterije (akumulatora) priječi razvitak električnog cestovnog vozila. S druge strane je ostvaren nezaustavljiv razvitak električnog pogona šinskih vozila. Početkom novog milenija u razvijenim zemljama željeznica je u potpunosti temeljena na električnom pogonu. Isto vrijedi za

Električni automobili – Jesu li stvarno prijateljski [autor] Dr. sc. Zlatko Milanović

SVIBANJ/MAY 2019.

gradska šinska vozila (tramvaj, podzemna željeznica). Zanimljivo je da je trolejbus, koji također nije ovisan od mogućnosti baterije, u prošlom stoljeću izbačen iz hrvatskih gradova (Rijeka, Split). Krajem prošlog stoljeća opet nezaustavljivo jača svijest o potrebi zaštite okoliša i o smanjenju potrošnje neobnovljivih izvora. U sve većim naseljima emisije plinova iz automobila snažno onečišćuju atmosferu. Zrak je u nekim metropolama ponekad toliko onečišćen da dolazi i do povremenih ograničavanja kretanja automobila. S druge strane, europska autoindustrija je uporno inzistirala na benzinskim i dizel motorima. Neko vrijeme se poticala proizvodnja dizel automobila, a posljednjih godina autoindustrija najavljuje prestanak proizvodnje osobnih automobila s dizelskim motorom. Azijski proizvođači počinju proizvodnju osobnih automobila s hibridnim pogonom (npr. HEV Toyota). Nastavno, azijski i američki proizvođači na tržištu nude sve više različitih modela električnih automobila (Plug Hybrid Electic Vehicle/PHEV i osobito Feul Cell Electric Vehicle/FCEV). Automobili s hibridnim pogonom upravo pokazuju da je kapacitet baterije središnji nedostatak električnih automobila. Visoka cijena proizvodnje ovakvih vozila je također nedostatak, a niska cijena goriva prednost. U urbanim sredinama električni pogon omogućava

i vrlo učinkovito regenerativno rabljenje energije. Električni pogon smanjuje emisiju CO2 i korištenje neobnovljivih izvora energije. U novom mileniju europski proizvođači automobila i dalje uporno inzistiraju na motorima s unutarnjim izgaranjem. Sukladno stanju tehnike i proizvodnim interesima europskih proizvođača, EU sustavno inzistira na postupno sve strožim ograničenjima štetnih plinova iz automobila (Euro 1, pa zatim Euro 2, slijedi Euro 3, Euro 4, Euro 5 i sada aktualan Euro 6). Dizel motor je termodinamički bolji od benzinskog motora, ali ispušni plinovi dizel motora su veliki nedostatak. U jednom času veliki proizvođači automobila, koji su pokušali prikazati bolje ekološke emisije iz motora s unutarnjim izgaranjem bili su drastično i kažnjeni. Zanemarivanje prednosti električnog pogona automobila uzrokovalo je drastično zaostajanje europskih proizvođača. Glavni problem je što u Europi trenutno nema industrijske proizvodnje baterija za pogon električnih automobila. Francuski ministar energetike je pozvao sve proizvođače baterija i automobila da se udruže u Konzorcij s ciljem zadovoljavanja sve veće potražnje za električnim automobilima. 2018. godine njemačka vlada je izdvojila čak milijardu eura za poticanje proizvodnje baterija.

Nema razvoja bez sirovina

za okoliš?

U sljedećim godinama i desetljećima procjenjuje se da će biti sve veća potražnja, a time i sve veća proizvodnja električnih automobila. Njemački Öko-Institut procjenjuje da će se potražnja za osobnim automobilima enormno povećavati. Istovremeno će se bitno mijenjati struktura osobnih automobila. Širom svijeta 2015. godine proizvedeno je 66 milijuna osobnih automobila uglavnom s konvencionalnim motorima (ICE). Do 2030. godine očekuje se dvostruko povećanje potražnje, ali proizvodnja osobnih automobila s konvencionalnim pogonom gotovo se neće povećavati. Istovremeno se procjenjuje da će se dogoditi ubrzani razvitak baterijski (BEV) te hibridno (HEV) pogonjenih vozila. Automobili s elektromotornim pogonom su budućnost, bez obzira imaju li samo velike baterije (BEV) ili manje baterije, ali i motor s unutarnjim izgaranjem (HEV). Procjenjuje se da se iza 2050. ICE (automobili s unutarnjim izgaranjem) više neće proizvoditi (EU-Recycling 05/2018, S.Thiel). Tada se očekuje proizvodnja 160 milijuna cestovnih vozila, a od toga: • oko trećina hibrida (HEV), • oko četvrtina plugnih hibrida (PHEV), • oko četvrtina električnih (BEV), • malo više od deset posto cestovnih vozila na gorive ćelije (FCEV – Fuel Cell Electric Vechile). Procjenjuje se da će u 2050. godini udio bicikala (s dodatnim električnim pogonom) biti 30 posto, a oko 10 posto električnih motocikala s dva odnosno tri kotača. Uglavnom, prema svjetskom scenariju D-2 (utemeljenom na potrebi zaštite klime) sljedećih trideset godina se očekuje sustavno povećavanje potražnje za električnim cestovnim vozilima. Važno je naglasiti da će to uzrokovati drastično povećanje potražnje za sirovinama. Konkretno, od 2015. do 2050. godine pet puta će se povećati potražnja za litijem i to s

SVIBANJ/MAY 2019.

STRUČNO

Električni pogon

150.000 tona na oko 500.000 tona godišnje. To se prvenstveno odnosi na potrebu povećanja proizvodnje osobnih vozila. Ne treba zanemariti ni mogućnosti razvoja baterija na minerale (keramika, staklo), ali za sada povećanje broja električnih automobila znači i povećanje potražnje za litijem. Suvremeni osobni potpuno električni automobili već (2018.) imaju mogućnost prijelaza 400 km. Sve je veća ponuda i za gospodarskim vozilima na električni pogon. To znači s jedne strane povećanje potražnje za litijem, a s druge strane potrebu gospodarenja isluženim (iskorištenim) pogonskim baterijama s litijem (litij-ionske, litij-željezne baterije tj. LCF – Litthium–Iron-Battery). Do sada je recikliranje litija bilo zanemareno, ali povećana potražnja otvara nove mogućnosti za materijalne oporabe litija. Stručnjaci procjenjuju da će se do 2030. godine recikliranjem baterija osigurati oko 10 posto potrebne količine litija. Do 2040. se očekuje povećanje recikliranja na 40 posto. Recikliranje ne može riješiti problem opskrbe sirovinama, ali može djelomično smanjiti povećanje potražnje za prirodnim sirovinama. Povećanje proizvodnje baterija uzrokovat će drastično povećanje potražnje ne samo za litijem već i za: kobaltom, niklom i grafitom. Stoga je nužno dugoročno procijeniti svjetske rezerve i učinke recikliranja i obnove baterija. Procijenjene svjetske rezerve litija su oko 14 milijuna tona (2016.). Ako uključimo povećano recikliranje, svjetskog resursa litija je 46,9 milijuna tona, te do 2050. ne bi trebalo biti problema. Do 2030. očekuje se povećanje potražnje za kobaltom od 260.000 tona, a do 2050. na više od 800.000 tona. Kobalt je, pored litija, nužan za proizvodnju NMC baterija odnosno LINIMNCo (Lithium Nickel Manganese Cobalt Oxid) kao i NCA – Lithium Nickel Cobalt Aluminium Oxid baterija. Do 2030. godine očekuje se obnova litij-ionskih baterija od oko 10 posto, a do 2050. na oko 40 posto. Svjetske rezerve kobalta procijenjene

SVIBANJ/MAY 2019.

su na 120 milijuna tona te se također do 2050. ne očekuje problem iscrpljivanja pričuva kobalta. Nikal se također nalazi u NCA baterijama. Nikal je potreban za proizvodnju NMC baterija u omjeru 6 dijelova nikla, 2 dijela mangana i 2 dijela kobalta. Pokazalo se da se u baterijama kobalt može zamijeniti niklom. 2030. godine se očekuje potrošnja nikla od 830.000 tona, do 2050. potrošnja će se povećati na oko 2,6 milijuna tona. Svjetske rezerve nikla su procijenjene na 130 milijuna tona. Uvažavajući ponovnu uporabu baterija i recikliranje nikla, do 2050. godine ne očekuje se iscrpljivanje rezervi nikla. Potražnja za grafitom, koji je također nužan u proizvodnji baterija, treba se do 2030. godine povećati na 1,6 milijuna tona te na 5 milijuna tona u 2050. Svjetske pričuve grafita procijenjene su na oko 250 milijuna tona, a uz obnovu i recikliranje svjetski resurs grafita procjenjuje se na čak 800 milijuna tona. Prirodni grafit moguće je zamijeniti sintetskim tj. umjetno proizvedenim grafitom. Stoga je Studija Öko-Instituta ukazala da za ubrzani razvoj električnih automobila grafit neće biti ograničavajući element. Ubrzana proizvodnja električnih automobila neprijeporno će uzrokovati značajno povećanje litija, nikla, mangana, kobalta i grafita. Poznate svjetske prirodne zalihe tih vrijednih elemenata su ograničene, ali do 2050. godine biti će dostatne. Međutim, zalihe sirovina nužnih za proizvodnju baterija nisu u svijetu jednako raspoređene. Primjerice, najveće svjetske pričuve litij-karbonata i litij-oksida nalazimo u dvije države (Čile, Kina). U posljednje vrijeme se najavljuje da se u Srbiji (Loznica) nalazi 10 posto svjetskih pričuva litija (jadarita tj. natrij-litij-bor silikata). Zato povećana potražnja za sirovinama potrebitih za proizvodnju baterija može uzrokovati geopolitičke napetosti. U cilju smanjenja ovisnosti o ključnim sirovinama, istražuju se i nove vrste baterija. Na stručnom skupu „Recyclingund Rohstoffkonferenz“ održanom 2018. godine u Berlinu su analizirane i mogućnosti proizvodnje baterije iz takozvanih „nekritičkih“ elemenata (natrija, magnezija kao i cinka, kalcija i aluminija).

Električni automobili su ili nisu prijateljski za okoliš? Srce električnog pogona je baterija odnosno skladište energije. Rezervoar benzina, dizela ili plina je malih dimenzija, brzo se može napuniti, a vijek trajanja je koliko i ostalih dijelova automobila. S druge strane, pogonska baterija je velikih dimenzija, teška i dulje vrijeme se puni. Električni automobili se kreću gotovo bešumno i bez emisije štetnih plinova. To su velike prednosti za promet u urbanim sredinama, ali potrebno je analizirati cjeloviti životni ciklus od proizvodnje sirovina, same proizvodnje, pogona do gospodarenja otpadnim automobilom (LCA odnosno AŽC - Analiza životnog ciklusa). Svaki korisnik električnog vozila zna da se tijekom korištenja vrlo brzo gubi kapacitet litij ionskih baterija. Kod kupovine rabljenog vozila, osim cijene, ključni čimbenik je starost odnosno isluženost baterije. Većina kupaca polazi od uvjerenja da je električni automobil prijatelj za okoliš. To nije potpuno točno, a u nastavku se ukazuje na bitna ekološka opterećenja električnog automobila.

a) Pridobivanje sirovina i električni automobil Za cjelovitu ekološku analizu smanjenje kapaciteta baterije je važna, ali ne i najvažnija točka. Nužno je početi s analizom utjecaja na okoliš, analizom uvjeta pridobivanja sirovina potrebitih za proizvodnju električnih automobila i posebno za proizvodnju baterija. Prethodno je detaljno objašnjeno da do 2050. godine ne bi trebalo biti problema s osiguranjem ključnih sirovina za proizvodnju baterija. Međutim, često se zanemaruje velik utjecaj na okoliš tijekom proizvodnje sirovina. Iskop rudača potrebnih za proizvodnju sirovina, prvenstveno u nerazvijenim zemljama, ostavlja veliku količinu jalovine (brda otpada). Pored toga, kod pridobivanja kobalta ogromna su opterećenja okoliša teškim metalima, a kod proizvodnje litija naročite su ugroze voda. Zato analiza ekološke prihvatljivosti za okoliš svakako treba uključiti opterećenja okoliša tijekom pridobivanja litija i kobalta. U svakom slučaju, korištenje električnog vozila je povezano sa značajnim ugrozama okoliša i osobito zdravlja tijekom proizvodnje sirovina (odnosno recikliranja isluženih baterija). b) Elektroenergetska bilanca i električni automobili Švedski Institut za istraživanje okoliša 2017. godine je Studijom (koju naručio Berliner Thinktanks Agora Verkehrswende) ukazao da za proizvodnju litij-ionskih baterija treba i mnogo električne energije. San o mobilnosti električnim vozilima bez štetnih emisija je razbijena. U Europi, usprkos svim preporukama za korištenje obnovljivih izvora, još uvijek se veliki dio električne energije proizvodi u elektranama koje su štetne za okoliš. Električni automobili zapravo samo trenutno smanjuju štetne emisije plinova u naseljima gdje je najgušći cestovni promet. Dieter Teufel, voditelj njemačkog Instituta za okoliš i procjene razvitka iz Heidelberga, je izjavio:

„Električni automobili su približno jednako štetni kao dizelski automobili“. Tablica 1.: Udio obnovljivih izvora energije u zemljama EU: • Austrija ………………….……………………………………………32,6% • Hrvatska ……………………………………………………………..27,3% • Slovenija ……………………………………………………………..21,5% • Njemačka …………………………………………………………....15,5% • EU – prosjek ………………………………………………………..17,5% Njemačka je jedna od vodećih zemalja po izgradnji elektrana na obnovljive izvore energije, ali se još uvijek, prema udjelu obnovljivih izvora energije nalazi ispod prosjeka EU. U Njemačkoj se još uvijek vrlo veliki dio (30 posto) električne energije proizvodi izgaranjem ugljena. Prošle godine u

U Europi, usprkos svim preporukama za korištenje obnovljivih izvora, još uvijek se veliki dio električne energije proizvodi u elektranama koje su štetne za okoliš Njemačkoj javno se često otvaralo pitanje koliko je električni automobil prijateljski za okoliš. Naime, električna energija nužna je ne samo za pogon električnih cestovnih vozila već naročito i za proizvodnju baterija. Proizlazi da u Njemačkoj više od trećine električne energije dolazi iz izvora štetnih za okoliš. Ekološku bilancu električnog cestovnog prometala obvezno treba analizirati i pitanjem „Odakle dolazi struja?“. Kod analize elektroenergetskog sustava nije važna samo instalirana snaga elektrana već osobito raspoloživost svakog pojedinog izvora. Golem je problem za svaki elektroenergetski sustav sve veći udio obnovljivih izvora električne energije. Sadašnja organizacija i razvoj elektroenergetskog sustava ne može biti temeljena na obnovljivim izvorima energije. Sunčane

SVIBANJ/MAY 2019.

OBNOVLJIVI IZVORI

Elektični pogon elektrane proizvode struju samo danju, a vjetroelektrane povremeno i to samo kad ima vjetra. U Njemačkoj, ali ne samo u Njemačkoj, razliku između potrošnje i povremenih izvora obnovljive energije kompenziraju naročito nuklearne elektrane i termoelektrane. Iz tog razloga već dogovoreni plan zaustavljanja velikih nuklearnih elektrana morao je biti odgođen čak i do 2030. godine. Nuklearke ne emitiraju stakleničke plinove i one su „neutralne za klimu“, ali neprijeporno su rizične za okoliš. U zemljama u kojima je velik udio hidroelektrana situacija je povoljnija, ali uvijek je barem dio proizvodnje električne energije vezan uz ugrozu okoliša. Elektroenergetski sustav Europe je izravno povezan. Tako primjerice u jednom času je Njemačka prisiljena uvoziti električnu energiju iz Austrije, a već sljedećeg dana iz Njemačke se u europske zemlje izvozi velika količina struje. Izravna razmjena električne energije omogućava stabilnost i komercijalizaciju opskrbe električnom energijom. U nekim danima proizvođači električne energije čak plaćaju za preuzimanje njihove struje? Njemačka je 2016. godine izvezla čak 52 milijuna MWh električne energije. To je, primjerice, količina koju godišnje proizvede pet srednje velikih nuklearnih elektrana. Javne diskusije u Njemačkoj su pokazale da je u cilju smanjenja potrebe izvoza i uvoza električne energije potrebno drugačije osmisliti elektroenergetski sustav. Zeleni inzistiraju na gradnji novih elektrana na obnovljive izvore i korištenju električnih vozila, a s druge strane o cijeni i sigurnosti dobave električne energije ovisi gospodarstvo. U cilju smanjivanja emisije CO2 potiče se razvoj obnovljivih izvora energije i proizvodnja električnih automobila. To uzrokuje velike i sve veće probleme u elektroenergetskom sustavu. Jedno moguće rješenje: „kako nahraniti vuka, a očuvati ovce na broju“, objavili su bavarski mediji u ožujku 2018. godine. Konkretno u gra-

SVIBANJ/MAY 2019.

diću Wendelstein, u blizini Nürnberga, izgrađeno je skladište električne energije s više od 80 isluženih litij-ionskih baterija tvrtke Audi. Skladište prihvaća trenutne viškove električne energije i zatim prema potrebi struju vraća u elektroenergetski sustav. c) Gospodarenje otpadom i električni pogon Cjelovita analiza životnog vijeka obvezno uključuje i gospodarenje otpadnim električnim automobilima. Središnji problem je gospodarenje isluženim baterijama. U osnovi, postoje dvije mogućnosti iskorištavanja: ponovna uporaba i recikliranje. Razumljivo, optimalno je koristi istovremeno obje mogućnosti i ponovnu uporabu i recikliranje. Prethodno je već ukazano da se islužene baterije e-automobila mogu ponovo iskoristiti kao akumulatori viškova električne energije. Baterije nakon nekog vremena izgube kapacitet potreban za pogon automobila, ali imaju mogućnost još deset godina koristiti se za skladištenje trenutnih viškova električne energije. Na taj način iskorištene baterije za pogon automobila postaju „novi izvor“. Takvo korištenje baterija „2nd-Life“ odnosno „2nd-Use“ usko povezuje tvrtke koje proizvode automobile s tvrtkama iz energetskog područja. Daimler je s više partnera već 2016. godine u Baden-Wüurtenbergu (Lünen) izgradio najveće skladište sa čak 1000 iskorištenih baterijskih sustava Elektro-Smarta. Takvo skladište može preuzeti i do 13 MW električne snage. Takva skladišta su samo „kap u moru“, ali su vrijedan početak u povećanju obnovljivih izvora i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Izgradnja novih elektrana na obnovljive izvore, kao što su vjetar i Sunce, nameće potrebu razvitka tehnologije skladištenja električne energije. Sve je više primjerice trgovačkih centara koji izravno ovise od opskrbe električne energije, ali koji svakoga dana točno u određeno vrijeme opterećuju elektroenergetski sustav. S druge strane, obnovljivi izvori energije proizvode električnu energiju neovisno od radnog vremena trgovačkih centara. Skladišta struje upravo su idealna akumulacija za kompenzaciju nesklada između potrošnje i proizvodnje. Istovremeno se rješava i problem ponovne upotrebe iskorištenih auto baterija. Gradonačelnik Wendelsteina je kod otvaranja skladišta naglasio da treba osigurati lokalnu kompenzaciju vršne potrošnje energije, i to prvenstveno za potrebe malog gospodarstva. Nastavno, očekuje se i izgradnja velikih skladišta električne energije na razini regija. Procjenjuje se da će do 2030. na razini Njemačke biti moguće izgraditi velika nacionalna skladišta (akumulatore) električne energije. Velika skladišta električne energije izravno će omogućiti smanjenje proizvodnje iz njemačkih termoelektrana na ugljen, koje su osobito štetne za okoliš. Na taj način elektroenergetski sustav

bit će povoljniji za okoliš, a time i električni pogon primjereniji za očuvanje klime. Razvitak tehnike proizvodnje baterija je bio ključni čimbenik renesanse električnih cestovnih prometala. Daimler je najavio (2018.) razvitak baterije, koja će imati dvostruko veću mogućnost skladištenja električne energije bez povećanja korištenja sirovina. d) Proizvodnja električnih automobila u Europi Europa je zakasnila s razvojem električnog automobila. U posljednje vrijeme pokrenute su aktivnosti koje trebaju omogućiti gradnju velikih industrijskih tvornica za proizvodnju baterija. Krajem 2018. godine francuski ministar energetike Francois de Rugy javno poziva na ustroj europskog konzorcija proizvođača baterija i proizvođača automobila s ciljem organiziranja veće proizvodnje baterija. Europski proizvođači automobila, isključivo zbog nedovoljnih kapaciteta proizvodnje baterije ne mogu konkurirati američkim i azijskim proizvođačima. Zbog toga je njemačka vlada izdvojila čak milijardu eura za poticaj veće proizvodnje baterijskih ćelija. Pored toga, za milijunsku proizvodnju baterija nužno je osigurati sirovine, posebice litija. Europa je vrlo siromašna sirovinama, a ponovna uporaba i recikliranje isluženih baterija je važan prioritet. U svibnju 2018. godine objavljena je vijest da je Nissan u gradiću Namie osnovao Jointe Venture korporaciju 4R Energy, koja raspolaže tehnologijom za utvrđivanje određivanja snage korištenih litij-jonskih baterija. To je vrlo značajno u istraživanju centra za obnovu baterija iz električnih cestovnih prometala. U centru svi vlasnici Nissan električnih automobila mogu stare baterije zamijeniti industrijski obnovljenom pogonskom baterijom visokog napona. Recikliranje sigurno ne može osigurati dugoročno sigurnu dobavu sirovina za veliku proizvodnju kritičkih sirovina, ali recikliranje svakako može tek u određenoj mjeri smanjiti ovisnost od uvoza sirovina.

Zaključno – budućnost električnog automobila i RH Energija je neuništiva i samo se pretvara iz jednog u drugi oblik (npr. toplinska, kemijska, mehanička). Električna energija sadrži najviše eksergije, a najmanje anergije. Pojednostavljeno, električna energija je najvrjedniji oblik energije, jer može ispuniti gotovo sve ljudske energetske potrebe. Električna energija, zahvaljujući Tesli, se jednostavno prenosi i na velike udaljenosti, a nedostatak električne energije je izuzetno mala mogućnost skladištenja. Automobili pogonjeni motorima s unutarnjim izgaranjem ljudima jamče mobilnost, ali naročito u urbanim sredinama najviše onečišćuju zrak. U novom mileniju razvijene su litijionske baterije velikog kapaciteta, pa dolazi do stalnog povećanja proizvodnje električnih automobila. Povećanje broja električnih automobila zahtijeva rješavanje i nekih novih problema. Trenutno u RH je to primjerice potreba izgradnja infrastrukture niza punionica. Naime, svaki kupac električnog automobila prvo počinje tražiti lokacije punionica. U RH se elektropunionice najčešće gradilo kao mjeru promocije vlastite ekološke svijesti (gradovi, općine, tvrtke). Međutim, takva

pojedinačna gradnja nije optimalan i cjeloviti sustav. Poseban problem je što se električno vozilo puni kroz duže vrijeme, a elektro punionice u naseljenim područjima dugotrajno zauzimaju i parkirališna mjesta. U Zagrebu su neodgovorni vlasnici koristili mjesto za punjenje kao besplatno parkiralište? Kada se cjelovito analizira ekološke učinke, pokazuje se da električni automobil također uzrokuje emisije štetne emisije za okoliš. U naseljima smanjuje štetne emisije, međutim energiju potrebnu za pogon uzima iz elektroenergetskog sustava. U Njemačkoj se trećina električne energije proizvodi u termoelektrana na ugljen, a također se veliki udio proizvodi u nuklearnim elektranama. Proizlazi da su u Njemačkoj električni automobili izravno povezani s povećanim emisijama CO2 i ugrozama zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Dieter Teufel: "Električni automobili su približno jednako štetni kao i dizelski" Tablica 2.: HEP grupa je 2017. godine raspolagala ukupno 15.599 GWh električne energije sa sljedećom strukturom: • Hidroelektrane ……………………………..………………………… 32%, • Termoelektrane ………………………………………………………....23%, • NE Krško ……………………………………………..…………………...19%, • Otkup iz OIE ……………. …………………………………………………12%, • Uvoz ……………………………………………………………….....……...14% Struktura proizvodnje električne energije u RH je najvećim dijelom vezana uz hidroelektrane (32%). Zamjetan je udio termoelektrana (23%), a do sada nije bio veliki udio termoelektrana na ugljen. Zamjetan je udio NE Krško (19%). Zajedno udio termoelektrana i nuklearke je 42%, ali ostaje otvoreno pitanje kakvi su izvori uvezene količine električne energije. Činjenica je da je za sada samo 12% električne energije u ukupnoj godišnjoj bilanci otkupljeno iz obnovljivih izvora energije (OIE). Proizlazi da najviše 12% energije potrebne za pogon električnih autommbila u RH osiguravaju OIE! Kod analize prihvatljivosti za okoliš električnog automobila neprijeporno treba uzeti u obzir utjecaj na interes europske autoindustrije. Činjenica je da su tvornice automobila u Europi značajno zaostale u razvoju električnog pogona, ponekad se objavljuju članci koji ističu neke nedostatke električnog pogona, pa treba uvijek pažljivo analizirati svaki negativni komentar. Činjenica je da je električni pogon cestovnih vozila novo opterećenje elektroenergetskog sustava, a postavljaju se zahtjevi za dobavom nekih sirovina. S druge strane, goleme su prednosti električnog pogona, a on u javnosti ima sve veću pozornost. Engleski princ se na vjenčanju provozao u elektro Jaguaru koji je preuredio ugledni hrvatski inovator i proizvođač najbržih električnih automobila, Mate Rimac. Na nedavno održanom Međunarodnom sajmu automobila u Genevi (7. – 17. ožujak 2019.) središnje promotivne poruke bile su: „Više užitka – manje CO2“ i „Električno doba je počelo“. Sasvim sigurno, električni automobil je budućnost, za RH je najvažnije da se na vrijeme i cjelovito pripremi, a ne samo potiče nabavu novih električnih auta.

SVIBANJ/MAY 2019.

Komptech

STRUČNA INFORMACIJA

Komptechova bubanj sita Komptech nudi tri modela bubanj sita, prilagođena da pokriju kompletan raspon potreba na tržištu

moguće je prepuniti spremnik za materijal zbog sustava zaštite. Spiralni rotacioni sustav hranjenja stroja omogućava iskoristivost cijele površine bubnja. Bubanj može biti u varijanti s fiksnim sitom i s mogućnošću izmjene sita na bubnju radi bolje prilagodbe materijalu koji se prosijava.

Biomasa Pravi stroj za pravi posao U modernom procesu obrade otpada prosijavanje je temeljni proces. Komptech dugi niz godina proizvodi strojeve za obradu otpada tijekom kojih je prikupio značajno iskustvo i znanje u razvoju i proizvodnji. Komptechova bubanj sita iznimno su efikasna u svom poslu. Komptech nudi tri modela bubanj sita, prilagođena da pokriju kompletan raspon potreba na tržištu. Pimus i Maxx su bubanj sita srednjeg kapaciteta sijanja i zapravo su iskušani i pouzdani modeli koji su na tržištu prisutni više godina. Nemus je bubanj sito većeg kapaciteta, a nastao je na pouzdanim i prokušanim temeljima prijašnjih modela s naglaskom na jednostavnost korištenja i visoke performanse.

Kompost Sijanje komposta specijalnost je Komptechovih bubanj sita. Prilagodljivi spremnik za materijal i brzina rotacije bubnja, koja se može mijenjati, bitno utječu na preciznost u radu. Ne-

SVIBANJ/MAY 2019.

Komptechova sita odlično se snalaze i s krupnim materijalima. Razlog tome je što su razvojni inženjeri prilagodili veličinu spremnika za materijal veličini bubanj sita i ostavili nešto rezerve u kapacitetu. Hranjenje sita iznimno je pouzdano zahvaljujući glatkim čeličnim stjenkama spremnika i kvalitetnoj pomičnoj traci s profilom prilagođenim materijalu koji se sije. Pomična traka za izbacivanje prosijanog materijala je toliko dugačka da hrpe materijala mogu biti velike/visoke.

Tlo/šljunak Teški materijali nisu nikakav problem za Komptechova bubanj sita. Predsito zadržava preteške čestice van spremnika. Upravljač sustava hranjenja sita ima sustav koji sprečava oštećenja u slučaju zastoja. Stjenka bubanj sita debela je 10 mm što bitno utječe na dugotrajnost stroja. Prilagodljiva brzina punjenja sita i opcionalni blokatori na traci za izbacivanje prevelikog granulata zadržavaju kamenje od povratka.

Pouzdanost hranjenja

Otpad Prostranost između bubnja i kućišta omogućava pouzdano sijanje s velikim granulatom. U ovakvim poslovima najsloženija operacija je čišćenje bubnja što je u ovom slučaju također pojednostavljeno. Bubnju i sitima se lako prilazi ugrađenim vratima za čišćenje i servisiranje. Moguće je i korištenje posebnog bubnja s trakama za sprečavanje prljanja.

NEMUS Ulazni spremnik kapaciteta 5 m3 Iznimno efikasan pogon pomične trake za unos materijala 30 m2 je površina sita Tih i dugotrajan DRUMGRIP pogon Kompatibilan s bubanj sitima Mustanga i Doppstadta Valoviti rub izlazne pomične trake povećava efikasnost rada Vizualizacijski sustav upravljanja Nemus je klasa sita za sebe. Sve spomenute karakteristike kao što su: veliki spremnik za materijal, poboljšan profil hranjenja materijalom, brzi sustav izbacivanja materijala pokretan pouzdanim dizel-hidrauličkim pogonom pružaju impresivne performanse. Upravljanje vizualnom povratnom informacijom pojednostavljuje rukovanje strojem i povećava preciznost rada. Stroj je maksimalno fleksibilan zahvaljujući pomičnoj traci za izbacivanje dugoj do 3,5 metra. Stroj se uz sve navedeno i maksimalno jednostavno čisti zahvaljujući pametno dizajniranom pristupu. Ojačana šasija, šire gume i velik odmak od zemlje omogućavaju Nemusu da savlada zahtjevne terene. Četiri masivne hidrauličke noge učinit će Nemus stabilnim. Perkinsov dizel motor dovoljno je snažan za sve izazove koje pred njega može staviti korisnik. Motor dolazi u varijanti sukladnoj najnovijim ekološkim propisima o emisiji ispušnih plinova. Bubanj sita može se zamijeniti bez alata. Potrebno je samo sklopiti jednu bočnu stranicu kućišta sita. Mnoštvo dodatne opreme dostupno je na zahtjev kupca koji će najbolje znati stroj prilagoditi svojim potrebama. Opreme poput: centralni sustav podmazivanja, upravljač senzorima u spremniku materijala ili magnetni bubnjevi na izlaznoj pomičnoj traci. • • • • • • •

Spremnik za materijal nikad ne prestaje puniti sito, i pod najvećim teretom. Pomična traka se vuče, a ne gura što pruža optimalnije trenje.

Veći kapacitet obrade Napredan dizajn bubnja povećava kapacitet obrade ovog stroja za 10%. Veličina razmaka između bubanj sita i kućišta omogućava sijanje do granulata 100 mm.

Čist rezultat Izlazna traka od jednog komada povećava kapacitet obrade i smanjuje habanje stroja i komponenti.

Velik izbor bubnjeva Nemus 2700 kompatibilan je s bubanj sitima svojih prethodnika – Mustanga i Doppstadta SM620.

Jednostavno održavanje Mnoštvo detalja doprinosi jednostavnom održavanju ovog stroja: pojednostavljeno je čišćenje hladnjaka dizel motora, pojednostavljena je zamjena pomične trake u spremniku za materijal, izlazna traka odvaja se u jednom komadu i uklonjeni su potrošni dijelovi od gume na izlaznoj traci.

Mobilnost Nemus 2700 dostupan je u konfiguraciji prikolice za tegljač. Stroj je kratak i lako se njime manevrira, a masa je prebačena na zadnju osovinu pa je i lako upravljiv. Postoji i verzija na gusjenicama.

Naglasak je stavljen na jednostavnost korištenja i visoke performanse

MAXX – dokazana kvaliteta Ulazni spremnik kapaciteta 5 m3 Robusna dvostruka osovina na sredini šasije Tih i dugotrajan DRUMGRIP pogon Promjena bubnja bez alata MaxxE opcija: električni pogon Maxx bubanj sito dizajnirano je za srednje velike i velike operacije obrade komposta. Međutim njegova robusna konstrukcija i kvalitetne komponente čina ga profesionalnim rješenjem za bilo koje prosijavanje. Velik ulazni spremnik može se jednostavno puniti utovarivačem, a patentom štićeni DRUMGRIP pogon pomične trake sav će materijal brzo i efikasno iz spremnika prebaciti u bubanj. Osim hidrauličkog pogona, Maxx je moguće naručiti u E verziji s električnim pogonom. Korisnici koji u kratkom vremenu akumuliraju velik broj radnih sati uštedjet će s ovim pogonom. • • • • •

SVIBANJ/MAY 2019.

Komptech

STRUČNA INFORMACIJA

Maxx dolazi i s drugim opcijama za bolju prilagodbu stroja kupčevim potrebama: sustav nadzora napunjenosti ulaznog spremnika, produžena izlazna pokretna traka ili predsito u ulaznom spremniku.

Prostrani ulazni spremnik Duljina ulaznog spremnika je četiri metra, a kapacitet spremnika je veći od pet kubičnih metara. Automatizirani sustav pomičnu traku koja odvodi materijal iz ulaznog spremnika u sito stalno drži ravnom radi povećane efikasnosti i pouzdanosti rada.

Jednostavno čišćenje Bočna oplata se može hidraulički spustiti, a bubanj sita podignuti radi lakšeg čišćenja zaostalog materijala. Tijekom rada, okrugla četka kontinuirano čisti bubanj.

Dugotrajan pogon bubnja DRUMGRIP sustav zaštićen patentom osigurava pouzdan, tih, stabilan i ekonomičan prijenos materijala iz ulaznog spremnika u bubanj. Glavna karakteristika ovog sustava je dugotrajnost komponenti zbog dizajna koji ih bitno manje izlaže habanju od klasičnih pogona te vrste.

E pogon Električna verzija Maxxa koristi elektromotore umjesto hidraulike. Električnu energiju se može preuzeti iz mreže ili dizel generatorom u sklopu bubanj sita. Potrošnja energije za isti posao bi trebala biti bitno manja i troškovi održavanja ovakvog pogona su bitno niži od troškova održavanja hidraulike.

Povišen izbačaj materijala S opcijskom produženom pomičnom trakom za izbacivanje materijala Maxx može raditi hrpe visoke od 3,2 do 4 metra, zavisno od granulata i materijala koji se izbacuje. Opcija pri kupnji je i magnetni bubanj separator.

• Jednostavno održavanje, lagan pristup pogonima i jednostavna promjena bubnja • Brojne opcije proširenja Primus je početni model za operacija prosijavanja. Dolazi kao prikolica s dvostrukom osovinom na sredini šasije. Primus ima 16 m2 efektivne površine za prosijavanje. Komponente napravljene od kvalitetnih materijala daju odličan omjer cijene i performansi stroja. Konfiguracijske opcije su brojne pa kupac može stroj odlično prilagoditi svojim potrebama. Primus je sito za operacije manje i srednje veličine. Posebno je pogodan za kompost i korištenje u pogonima za pročišćavanje.

Ulazni spremnik Strme stranice ulaznog spremnika sprečavaju zadržavanje materijala. Odličan protok je osiguran i kad je materijal vlažan ili mokar. Pomična traka koja vodi materijal u sito ima poseban premaz koji sprečava klizanje materijala. Automatski sustav drži cijeli spremnik u ravnom/optimalnom položaju da osigura najefikasnije hranjenje stroja.

Pouzdano čišćenje bubnja Četka postavljena s vanjske strane bubnjastog sita, ali na suprotnoj strani od radne, pouzdano čisti sito u radu.

PRIMUS – idealno prilagodljiv Bubanj sito NEMUS 2700

• Efikasan u radu zbog velikog ulaznog spremnika • Strme bočne stranice

Izlazna pomična traka Izlazne pomične trake se mogu preklopiti ručno ili hidraulikom iz transportne u radnu poziciju. U baznoj konfiguraciji sve pomične trake imaju V profil za sitniji krupan granulat i glatku površinu za krupniji. Na glatke trake se mogu montirati dodatni profili za sigurnije držanje doista velikih komada materijala.

Produžena izlazna pomična traka Produžena izlazna traka može izbacivati materijal na hrpu visine gotovo tri metra. Druge opcije za traku za izbacivanje su prilagodljiva brzina trake i magnetna separacija.

Gruba separacija Pri obradi iskopanog materijala ili građevinskog otpada predsito u ulaznom spremniku sprečava oštećenja stroja i povećava pouzdanost rada. Predsito može daljinskim upravljanjem izbaciti prikupljeni materijal pored stroja.

SVIBANJ/MAY 2019.

PREDSTAVLJAMO

Garia

Budućnost auto-industrije

je u struji Promotrimo li automobilsku industriju danas i ono što dolazi od najvećih svjetskih proizvođača, njena budućnost nesumnjivo je električna. Uz nju i industrija baterijske tehnologije te uloga države u potpori tog razvoja pokazala se ključnom renutno je potpuno električno vozilo na našim cestama u manjini, no njihov broj, kako postaju sve praktičnija (broj punionica) i povoljnija, rapidno raste. Prema najnovijim podacima, udio novoregistriranih električnih automobila na norveškom tržištu je dosegnuo nevjerojatnih 27%, a pridodamo li svemu plug-in hibride udio je čak 42%, ostatak Europe kaska s udjelom od 3%. U Hrvatskoj je 2016. registrirano 224 potpuno električnih osobnih vozila iz kategorije M1, što je rast od 44% i 445 kategorije L, što je rast od 33% u odnosu na godinu ranije.

SVIBANJ/MAY 2019.

Prednost električnih u odnosu na “obična vozila” ne treba ni spomenuti, zagađuju daleko manje, troše manje energije, čuvaju grad čistim i tihim. Električno vozilo postaje statusni simbol, ne radi cijene već ekosvjesnosti vlasnika, gdje je za promjenu nešto moderno zaista i dobro za društvo. Danski parlament razmatra mjeru kojom će sva vozila na njihovom tržištu biti isključivo električna do 2025. godine. Nova električna vozila imaju sve lakše baterije, veći doseg i traže kraće vrijeme punjenja, a rast njihovog udjela na tržištu promijenit će izgled svijeta. Bilo za prijevoz putnika ili tereta, električna vozila su “must have”.

Prema nekim prognozama, do 2025. cestama bi mogla prometovati samo električna vozila

Kako je Danac igrao golf Danski golfer se, pred 20-tak godina osjećao odlično u svom golf klubu, zavaljen u udobnu fotelju, pijući skupocjeni viski, a onda je uzeo vrhunske golf palice i uputio se prema savršeno održavanom golf terenu, pa je sjeo u golf vozilo i poskakivao po neravninama i palice i loptice su letjele naokolo. Tada je tom Dancu, s dobrano natučenom stražnjicom, dojadilo kvarenje njegovog savršenog golf svijeta neudobnim vozilom. Sjeo je i okupio tehničare i dizajnere, stručnjake i talente iz autoindustrije, i stvorio električno golf vozilo u kojem će uživati. Stvorio je Gariu, vozilo za golf i odmor, za udobnost vožnje i luksuz, koje se izrađuje ručno od visokokvalitetnih dijelova. Oprema se sa 60 različitih paketa dodatne opreme, uključujući dijelove od karbonskih vlakana, pod od tikovine, sjedala i upravljačku ploču od vodootporne kože u boji po izboru. Dobili ste dojam, zar ne? Garia je tako napravila odmak od onog što se nudi na tržištu golf vozila, ali ozbiljno svratila i među osobna vozila, kada se počela pojavljivati u turističkim mjestima, resortima i gradovima kao malo urbano vozilo s dva, četiri ili šest sjedala. Takvo dizajnerski privlačno i tehnički napredno putničko vozilo, privuklo je Mercedes da u suradnji s Gariom stvori vozilo koje je proglašeno najboljim golf vozilom svijeta, a istovremeno kod narudžbe Garie, moguće je njeno uređenje Mansory opremom.

TihI svijet gospodarenja Svladavši svijet golf i vozila za odmor, Garia pred gotovo tri godine proizvodi i gospodarsko vozilo namijenjeno urbanim i ruralnim sredinama, s udobnom i prostranom kabinom, McPherson ovjesom, AC motorom snage 3 kW s Curtis upravljanjem, ugrađenim pametnim punjačem, koje doseže brzinu od 45 km/h te s jednim punjenjem prelazi 65 – 70 km. Savladala je i boljku mnogih električnih vozila, pa nema problem kod svladavanja uspona, uz pomoć pri kretanju uzbrdo (hill holder), pamti potrebnu snagu kod uzbrdice te s istim okretnim momentom nastavlja vožnju nakon zaustavljanja. Namijenjena je održavanju zelenih površina – zalijevanju i sakupljanju zelenila nakon obrezivanja, sakupljanju otpada iz košarica, prijevozu tereta u urbane sredine i pješačke zone, prijevozu opreme u kampovima i resortima, putnika i prtljage do hotela u gradskoj jezgri. Njena uloga je jasna zapravo svugdje gdje je bitno imati nečujno i ekološko vozilo koje može proći kroz uske ulice grada sa širinom od svega 1300 mm. S jamstvom od tri godine na cijelo vozilo i olovne baterije te pet godina na li-ion baterije, uvjerljivo dokazuju kako se radi o pouzdanom vozilu. Garia gospodarska vozila proizvode se u dvije izvedbe: Park i City, čime je za sredine u kojima nije potrebno imati registrirano vozilo – ne izlaze na javne prometnice, dostupna povoljnija Park izvedba. Vozilo se može opremiti sandukom za teret, s kipanjem ili bez, povišenim stranicama, furgon izvedbom, sustavom za zalijevanje, prijevoz otpada, odnosno prema zahtjevu korisnika oprema se željenom nadogradnjom. Garia vozila – putnička i teretna, nalaze se u svjetski poznatim resortima, golf terenima, turističkim središtima, a od nedavno su dostupna i na hrvatskom tržištu kod zastupnika Gradatin (www.gradatin.hr).

Garia je napravila odmak od standardne ponude golf vozila, a ozbiljno je ušla i u segment osobnih vozila, kada se počela pojavljivati u turističkim mjestima, resortima i gradovima kao malo urbano vozilo s dva, četiri ili šest sjedala

SVIBANJ/MAY 2019.

OBLJETNICE

MOLOK obilježava 10 g. od prve instalacije u Hrvatskoj

MOLOK plutajući zeleni otok Kaštela

U 10 godina više od 600 instalacija u 50 gradova Ulaskom MOLOK polupodzemnih sustava za odlaganje otpada na tržište 2004. godine, intenzivno se radilo na informiranju JLS-a i komunalnih tvrtki o brojnim prednostima polupodzemnih kontejnera naspram nadzemnih sustava. Danas, 15 godina kasnije, zaživjelo je više od tisuću različitih instalacija polupodzemnih spremnika u stotinjak gradova i općina, jer su komunalne tvrtke prepoznale njihove glavne prednosti: veliki kapacitet na malom prostoru, duge intervale između pražnjenja, brže pražnjenje. Građani pak MOLOK vole jer se ne šire neugodni mirisi otpada i estetsko je rješenje za svaki javni prostor.

SVIBANJ/MAY 2019.

Kante i kontejneri, dosegli svoj razvojni maksimum Studija izrađena u gradu Tampereu u Finskoj (Rahkonen, J. 2015. Study of the environmental and cost effects of residual waste collection methods. Master of Science Thesis. Tampere University of Technology) pokazala je konkretne uštede u primjeni MOLOK sustava u odnosu na nadzemne sustave kakve još uvijek danas koristimo. Radikalna smanjenja troškova u vidu smanjenja frekvencije odvoza, pražnjenja isključivo punih MOLOK spremnika, smanjenja radne snage s minimalna tri djelatnika na samo jednog, dovela su do ušteda od preko 60%. Takvim sustavima ne samo da je moguće zauzdati troškove već i građanima omogućiti jednaku, ako i ne manju cijenu u odnosu na onu koju su do sada plaćali. Ukoliko tome pribrojimo i cijenu zapremnine spremnika kao i njihove centralizirane lokacije, dobit ćemo brojke koje neosporno govore u prilog trenutno najboljem dostupnom sustavu na svijetu. Uz

nje vodonepropusnosti i kvaliteti spremnika. Vreće koje su prije 25 godina montirane u prve spremnike postavljene u Finskoj su još i danas u upotrebi, tako da im se pouzdano još ne zna životni vijek. Dodatne PVC/najlon vreće osim što su dodatno opterećenje za okoliš, zbunjuju senzor ispunjenosti, a i ne vrše svoju funkciju vodonepropusnosti niti povećavaju samu higijenu vreće. Za to služi MOLOK polutvrda vreća koja na kraj izlazi i s ogromnim količinama prezrelog voća i povrća npr. na makarskoj tržnici također još od 2012.g. Tvrdi joj spremnik nije dostojna zamjena, jer osim što ne brtvi, teško se čisti, smrdi i ima i do 1 m3 manji kapacitet, pa ga iz svega navedenog i ne preporučujemo strankama iako ga imamo u ponudi. Prihvat za jednu kuku koji podiže poklopac s vrećom, bitno olakšava manipulaciju i smanjuje vrijeme potrebno za pražnjenje. Također bitno snizuje cijenu opreme kojom se MOLOK prazni, pa omogućuje pražnjenje i rezervnim vozilima, ako se glavno pokvari. Vjetrootpornost poklopaca kao i kvaliteta materijala vrlo brzo dolazi do izražaja, što je zamjetno već nakon prve Bure. EMAT 2019 premijere

Podzemni sustavi polako odlaze u prošlost

Pražnjenje MOLOK spremnika s morske strane

10 godišnje jamstvo možete biti sigurni kako su u privremeno zbrinjavanje otpada investirana najmanja moguća sredstva i kako ovdje 1 m3 prostora za otpad stoji manje no i u jednom drugom sustavu bez obzira radi li se o kantama, kontejnerima, zvonima ili podzemnim kontejnerima.

Nedavnom deinstalacijom podzemnih sustava iz svoje gradske jezgre, grad Trogir je prešao na MOLOK polupodzemne spremnike koji im sad uz 6x veći kapacitet omogućuju brže i rjeđe pražnjenje, pa će se i onako zakrčeni promet u sezoni dodatno rasteretiti. Pristup MOLOK kontejnerima s morske strane omogućuje neometano i neprimjetno pražnjenje npr. za vrijeme ribarskih fešti što je dosad bilo nezamislivo. Brojne prednosti MOLOK plutajućih zelenih otoka tek se trebaju spoznati, što u starim priobalnim gradovima pod nekim vidom zaštite, kao i u zabačenim uvalama daleko od civilizacije. Skupe podvodne akcije čišćenja podmorja saniraju posljedicu, ali ne preveniraju uzrok, a MOLOK plutajući zeleni otok je tu kako bi bio i jeftiniji i efikasniji, a o svim benefitima po okoliš ne treba ni posebno govoriti. Ovaj višestruko nagrađivani hrvatski proizvod zreo je za borbu sa sve većim zagađenjem mora i vraća nadu u čistiju budućnost cijelog Sredozemlja.

Trogir u fazi implementacije

Zablude, mitovi i legende... 25 godišnje iskustvo, kontinuirani rad, kao i velika ulaganja u razvoj i testiranje proizvoda svrstali su MOLOK u sam vrh po iskustvu i kvaliteti. Svijetla boja tijela spremnika ukazuje kako se pri izradi tijela spremnika ne koristi regranulat, pa spremnici imaju punu fleksibilnost i otpornost na ogromna opterećenja koja se javljaju na mjestima instalacije. 2012.g. instalirani su standardni MOLOK spremnici u plutajući ponton gdje su tijela izložena konstantnim promjenama tlaka, vlaka i torzijskim naprezanjima uslijed djelovanja valova, te su ona do danas u nepromijenjenom izdanju u moru i funkciji. Veliko je to prizna-

Ponikve eko otok Krk

SVIBANJ/MAY 2019.

PREDSTAVLJAMO

R-PIM, RIKO RIBNICA

TRADICIJA – SIGURNOST - P Tvrtka R-PIM d.o.o. osnovana je 1992. godine kao hrvatski prodajni predstavnik slovenske tvrtke RIKO RIBNICA i time je preuzela kompletan proizvodni i prodajni program kao i sva zastupstva (EPOKE, DOPPSTADT, VANDAELE, HOJA, HUMER, BLUMER & LEHMANN, UNTHA, BUCHER, OVERAASEN, BORUM, ENERGREEN)

Ralice za profesionalno čišćenje snježnih površina.

vrtka R-PIM bavi se prodajom, zastupanjem i servisom opreme za zimsko i ljetno održavanje kolnika (ralice, vučeni i silosni posipači, odbacivači snijega, kosilice, četke za pometanje ceste, naprave za postavljanje i ispravljanje cestovne odbojne ograde, strojevi za malčiranje na daljinsko upravljanje, aerodromska oprema…), ekološka oprema (mobilni i stacionarni strojevi za proces recikliranja, projektiranje i montaža linija za sortiranje otpada…) te montaža i servis hala i silosa za sol. Proizvodi za zimsko i ljetno održavanje kolnika i pojasa uz kolnik su program po kojem su uvijek bili prepoznati. Od zimskog prodajnog programa posebno treba naglasiti ralice za snijeg i posipače za posipavanje kolnika. Ovisno o zahtijevanim parametrima ralice mogu biti različite širine (do čak 9,0 m – aerodromske ralice) i visine, od jednog ili više segmenata, s ugrađenim različitim vrstama noževa (Hardox, poliuretan…), različitog oblika (prednja, bočna, špic ralica), različitog ovjesa (gumeni amortizeri, opruge) i namjene (za parkirališta, lokalne ceste, autoceste). Po želji se može montirati na nekoliko vrsta vozila (kamion, Unimog, traktor, utovarivač,…) te ju opremiti s različitim dodatnim opcijama (protivsnježna zavjesa, potporni kotači, svjetlosna signalizacija…). Sve ralice su namijenjene za profesionalno čišćenje snježnih površina. Posipači za snijeg njihov su zaštitni znak već desetljećima. Bilo manjeg obujma i jednostavnijeg oblika montiranih na za-

SVIBANJ/MAY 2019.

Kranska bočna kosilica namijenjena za teško dostupna mjesta

dnji trotočkovni sistem traktora, s prednje ili stražnje strane kamiona ili Unimoga, bilo kompliciranije izrade i većeg obujma u obliku kamionskog silosnog roto posipača proizvođača EPOKE - Danska (kojeg zastupaju već više od 40 godina). Posipači EPOKE su putno ovisni posipači namijenjeni posipavanju cesta svih kategorija (od državnih i lokalnih cesta, autocesta, pa do širokih aerodromskih pista) različitim vrstama materijala (sol, pijesak, mješavina, tekućina). Pogon posipača može

POUZDANOST

biti preko komunalne hidraulike vozila, diesel motora ili preko dodatnog pogonskog kotača. Kapaciteti sanduka mogu biti od 0,8 – 9 m3 krute tvari odnosno do 17500 litara tekućine. Vrhunska završna obrada i zaštita, vrhunske elektroničke komponente i jednostavna konstrukcija osiguravaju dugogodišnje bezbrižno korištenje opreme uz minimalne troškove održavanja. Velik izbor dodatnih opcija maksimalno pojednostavljuje i olakšava rad korisnika.

Mobilna drobilica Doppstadt Inventhor type 9

Osim navedene opreme za zimsko održavanje treba spomenuti i odbacivače snijega i spremnike za pripremu tekućine za mokro posipavanje cesta različitih veličina (od 5 – 40 m3). Kad pričamo o ljetnom prodajnom i proizvodnom programu opreme za održavanje kolnika i pojasa uz kolnik, nemoguće je ne spomenuti kranske kosilice, naprave za postavljanje i popravak odbojne ograde, četke za pometanje kolnika, drobilice granja. Kranske kosilice montirane s prednje, bočne ili stražnje strane vozila namijenjene košnji trave i raslinja uz cestu, na brijegovima vodenih kanala i drugdje gdje sa običnim kosilicama ne možemo uspješno i sigurno pokositi vegetaciju. Ako kranskoj kosilici kosionu glavu zamijenimo nekim od dodatnih priključaka upotrebljivost kosilice se povećava na čišćenje kanala, rezanje granja, odbacivanje snijega… Riko Ribnica je i dugogodišnji proizvođač ekološke opreme za transport, stiskanje i rezanje s velikom tradicijom i znanjem u projektiranju i montaži sortirnih linija. U suradnji s pouzdanim partnerima DOPPSTADT i UNTHA predstavlja jednu cjelovitu liniju, a korisniku nudi cjelovito rješenje, od ideje, projektiranja, dobave, montaže, puštanja u pogon i na kraju održavanja. Važno je naglasiti da su već više do 40 godina ovlašteni zastupnik i serviser opreme proizvođača DOPPSTADT, najvećeg i najinovativnijeg svjetskog proizvođača opreme za obradu i prosijavanje različitih vrsta materijala. RIKO RIBNICA je uvijek bila pojam za kvalitetu i pouzdanost. Osim prethodno spomenutog programa, tvrtka R-PIM također je generalni zastupnik i serviser opreme proizvođača HUMER, specijalnih strojeva za iskope grobnica te opreme za groblja (kontejner za zemlju, aluminijske grobne stranice…). Strojevi za iskope grobnica HUMER jedini su takvi na tržištu a odlikuju ih izuzetno mala transportna širina (od 30 – 70 cm) što im omogućava lako kretanje uskim putevima između grobnica, velika stabilnost u radu i izuzetno velika dubina kopanja (do 4 m). Naravno, strojem upravlja i radi samo jedan čovjek. Od opreme za groblja svakako treba spomenuti kontejner HANDY BOX, idealno rješenje koje mora imati svako groblje. Pocinčani okvir podesiv po visini, nosivosti 10 t i aluminijske stranice osiguravaju najbolju zaštitu od korozije i dugi vijek trajanja. Niti se ne mora spominjati da je za montažu kontejnera dovoljan samo jedan čovjek. Kapacitet 4 m3 (proširivo do 5m3) istovaruje hidraulični cilindar u manje od 60 sekundi. Korištenjem kontejnera za zemlju smanjuju se troškovi te se sama ceremonija podiže na višu razinu. Dakle, korist je višestruka. Dugogodišnja suradnja s navedenim partnerima potvrđuje pouzdanost i kvalitetu. Za cjelokupan prodajni program osigurani su originalni rezervni dijelovi od kojih je većina uvijek na skladištu. Dodatne informacije o kompletnom prodajnom programu možete dobiti na Internet stranici www.r-pim.hr ili na Youtube kanalu

Humer je stroj za specijalne iskope

SVIBANJ/MAY 2019.

STRUČNA INFORMACIJA

IRIDE

Nadogradnje IRIDE

IRIDE SAT 700 DP

Nadogradnje Iride, kompaktne i pouzdane, omogućuju učinkovito prikupljanje otpada na kućnom pragu korisnika. Nadogradnje Iride razvijaju se i prilagođavaju potrebama korisnika, stoga su idealan izbor za svaku komunalnu tvrtku

adovoljavanje sve strože zakonske regulative uz što manje troškove u nabavi i tijekom korištenja, zahtijeva kvalitetna komunalna vozila, prilagođeprilagođe na u potpunosti sustavu prikupljanja otpada. Nadogradnje IRIDE omogućuju upravo to – kvalitetno, učinkovito i pouzdano izvršavanje usluga prikupljanja otpada, zahvaljujući neprestanom razvoju i usavršava-

Slika 1. IRIDE VV 40

Slika 2. IRIDE SAT 700 DP

SVIBANJ/MAY 2019.

nju. Kvaliteta i pouzdanost glavne su odlike Slika 3. IRIDE SAT 700 CLR svih nadogradnji IRIDE, od konvencionalnih modela sa ili bez potisne ploče i aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera (slika 1, 2), do specifičnih modela s bočnim utovarom (slika 3) ili kombinacijom prikupljanja otpada i pranja kanti i kontejnera (slika 4, 5). Nadogradnja IRIDE CLR s bočnim utovarom (slika 3) ima dvobrzinski aparat za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80-1100 l, smješten na desnoj strani vozila, odmah iza kabine. Na taj se način smanjuje potrebno vrijeme za pražnjenje kanti i kontejnera te olakšava rad operaterima. Aparat za pražnjenje ima integrirani vodotjesni spremnik za prikupljanje otpada u vrećicama, koji ne izlazi iz gabarita vozila i olakšava ručni utovar. Obzirom na sve veću važnost održavanja čistoće i podizanja razine higijene kanti i kontejnera, program komunalnih nadogradnji za pranje IRIDE podrazumijeva niz različitih modela nadogradnji, sa spremnikom vode zapremine od 1000 do 6000 litara vode, kao i kombinirane nadogradnje, koje služe i za pranje komunalnih spremniKvaliteta i pouzddanost glavne su odlike ka i za prikupljanje otpada (slika 4, 5). Nadogradnje za pranje komunalnih spremnika su u potpunosti svih IRIDE nadogradnji izrađene od INOX čelika, što garantira trajnost i kvalitetu svih elemenata tijekom eksploatacije. Nadogradnje su opremljene posebno pozicioniranim visokotlačnim sapnicama koje omogućuju unutarnje i vanjsko pranje kanti i kontejnera uz minimalnu potrošnju vode. Sve nadogradnje IRIDE, uključujući modele s bočnim utoSlika 5. IRIDE EC COMBI LC varom te kombinirane nadogradnje za prikupljanje otpada i pranje kanti i kontejnera, optimalno su dizajnirane i izrađene od visokokvalitetnih komponenata kako bi postigle višegodišnju pouzdanost. Nadogradnje Iride su izvedene u potpunosti sukladno normama EN 1501-1 i 2006/42/CE, za što posjeduju certifikat izdan od strane ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete. Sukladnost s normama potvrđena mjerodavnim certifikatom jamči korisnicima pouzdanost i kvalitetu te, najvažnije, sigurnost operatera tijekom rada. Pouzdanost nadogradnji Iride provjerena je u praksi, a dodatno ju potvrđuje višegodišnje jamstvo te minimalni troškovi održavanja u eksploataciji. Sve detalje o nadogradnjama IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o., Rijeka.

SSlika Sl Sli ika ka 4. 4. IRIDE IRIDE IRI DE EC EC COMBI COMBI LC

SVIBANJ/MAY 2019.

/NKTONCYDLMHÂ&#x2018; Â&#x2018;JNMSDIMDQHÂ&#x2018;2$,(0 3%-)1Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022;3%-)1Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022;3%-)1Â&#x2022;

$JELOMIÂ&#x2021;NOÂ&#x2022;UKOPANIÂ&#x2022;KONTEJNERIÂ&#x2022;Â&#x2022;PRIKLADNIÂ&#x2022;ZAÂ&#x2022;ODVOJENOÂ&#x2022;Â&#x2022;SKUPLJANJEÂ&#x2022; Â&#x2022;RECIKLABILNIHÂ&#x2022;Â&#x2022;VRSTAÂ&#x2022;OTPADAÂ&#x2022;â&#x20AC;&#x201C;Â&#x2022;Â&#x2022;PAPIRA Â&#x2022;STAKLA Â&#x2022;PLASTIKE Â&#x2022;IÂ&#x2022;MIJElANOGÂ&#x2022; Â&#x2022;KOMUNALNOGÂ&#x2022;OTPADA

&Q@C@SHMÂ&#x2018;C N N Â&#x2018;Â&#x2018; ,IVADARSKIÂ&#x2022;PUTÂ&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022;3ESVETEÂ&#x2022; 4EL Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; Â&#x2022; WWW GRADATIN HR Â&#x2022;GRADATIN GRADATIN HR