Tehnoeko 82

4/2019 godina XVI

broj 82 srpanj/­ july 2019. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

KOMPTECH, COSECO

SCHWARZMÜLLER, IRIDE, TEHNIX

GOSPODARENJE OTPADOM U NJEMAČKOJ, SOLARNA ENERGIJA

SADRŽAJ

6 Vijesti 20 Reportaža

30 Energetika

Konferencija Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom

32 Komptech

26 Komunikacija

Reforme u sustavu gospodarenja otpadom moraju biti komunikacijska ”evolucija“, a ne „revolucija“

Impressum

Sunce kao izvor energije

Crambo - moćna sjeckalica za zeleni otpad i drvo

34 IRIDE

20

Učinkovito, pouzdano i sigurno s nadogradnjama IRIDE

TEHNOEKO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o.,

Savska cesta 182, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@ bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Staja­li­šta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

SRPANJ/JULY 2019.

KOLUMNA

„EKO MINUTA, EKO DAN, EKO TJEDAN, EKO MJESEC…“

36 COSECO

Novim vozilima s COSECO nadogradnjama obnovljen vozni park zagrebačke Čistoće

40 Europska iskustva

Gospodarenje otpadom u Njemačkoj 2018.

48 Schwarzmüller

Građevinski segment u fokusu budućeg razvoja

Reportaža

međunarodna konferencija o zaštiti okoliša

Uloga javnog i privatnog sektora

u kružnom gospodarenju otpadom 5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Parentium Plava Laguna

Tijekom posljednih mjesec dana nekoliko vijesti je ukazalo da je postupanje s otpadom u RH izuzetno rizično za okoliš i naročito za zdravlje ljudi. Dogodila su se čak tri velika požara odvojeno prikupljenih energetski vrijednih frakcija. Takvi požari vrlo teško se gase te često traju sve dok potpuno ne izgori dr. sc. Zlatko Milanović zapaljena masa otpada. To nije samo kratka ugroza zdravlja ljudi (te je dovoljno samo zatvoriti prozore), već takvi požari emitiraju goleme količine vrlo toksičnih anorganskih i organskih tvari, koje dugoročno ugrožavaju zdravlje ljudi.

Gotovo istovremeno (lipanj 2019.) u Opatiji je održan 15. onkološki kongres središnje Europe na kojem su stručnjaci upozorili: „Po smrtnosti od karcinoma i stopi obolijevanja u neslavnom smo vrhu Europske unije“.

Poznato je da kvazi stručnjaci u Hrvatskoj već trideset godina upozoravaju da spalionice otpada emitiraju velike količine kancerogenih tvari (teških kovina, dioksina, nanočestica i sl.). Kako se onda po obolijevanju od karcinoma RH nalazi u neslavnom vrhu EU, a nema nijednu spalionicu? Ti polustručnjaci za gospodarenje otpadom često ističu Njemačku, Austriju, Dansku kao primjere odgovornog gospodarenja otpadom, a zaboravljaju naglasiti (namjerno ili zbog neznanja) da u tim zemljama više nema odlaganja otpada, a termička energijska oporaba je važan čimbenik kružnog gospodarenja otpadom. Također su mišljenja da nisu ni najmanje krivi što se otpadna plastika nagomilava u hrvatskim odlagalištima, a odvojeno sakupljena miješana otpadna plastika mjesecima stoji u svakojakim skladištima.

U lipnju se dogodila i promjena koja u javnosti gotovo da nije izazvala pozornost.

Dobro je poznato da su svi protiv plastičnog otpada, a od 1. siječnja ove godine uvedena je i obveza naplate laganih plastičnih vrećica za nošenje (15 do 50 mikrona). U želji da se smanji količina najtanjih plastičnih vrećica (za voće i povrće) jedan veliki trgovački lanac ponudio je biorazgradive plastične vrećice, ali uz cijenu od 40 lipa.

Ubrzo se pokazalo da svekoliko pučanstvo, koje se zgraža nad problemima otpadne plastike, ne rabi biorazgradive, već i dalje besplatne teško razgradive plastične vrećice. U konačnici, u tom trgovačkom lancu 26. lipnja biorazgradivih vrećica više nema!

Prije trideset godina počele su prve ekološke emisije primjerice „eko minuta“.

Sustavno se broj medijskih emisija povećavao pa je Svjetski dan zaštite okoliša postao uobičajen. Proglašen je i Međunarodni dan bez plastičnih vrećica (3. srpnja), koji je Zelena akcija u Zagrebu produžila za tjedan bez plastičnih vrećica. Globalnom pokretu Break Free From Plastic koji je proglasio srpanj mjesecom bez plastike (Plastic Free July) pridružuje se sve više organizacija i pojedinaca iz cijelog svijeta. U isto vrijeme objavljena je vijest da je Jadransko more jedno od najzagađenijih svjetskih mora.

Pritom je reporter slavodobno izjavio da nije tu glavni krivac Hrvatska, jer mi smo mala zemlja. Zaboravlja se da je Hrvatska među zemljama koje odlažu najviše otpada u EU. Mnogi ne znaju da je posljednjih deset godina u RH udio plastike u komunalnom otpadu gotovo dvostruko povećan. Također široj javnosti nije poznato da u odnosu na razvijene europske zemlje u RH je neusporedivo veći udio plastike u komunalnom otpadu. Te se činjenice ne smiju zanemariti kada se analiziraju problemi gospodarenja otpadom u RH. Plastika je globalni problem, ali neprijeporno otpadna plastika je i hrvatski problem. Neodgovorno je za probleme nagomilavanja otpadne plastike u moru optužiti samo susjedne zemlje. Analize morskog otpada prikupljenog u luci Gruž pokazale su da je to poglavito ambalažni plastični otpad iz susjednih primorskih zemalja.

Međutim, analize otpada s obala Dugog otoka (Greenpeace Hrvatska) ukazuju da ima najviše otpadne plastične ambalaže iz Hrvatske!

Plastika je izvrstan materijal, a za nagomilavanje otpadne plastike u okolišu

NIJE KRIVA PLASTIKA, KRIVI SU LJUDI!

SRPANJ/JULY 2019.

5

VIJESTI

Nestlé u Europi lansira bocu za vodu u potpunosti proizvedenu od reciklirane plastike

Bjelovar gradi drugo reciklažno dvorište

Na prostoru odlagališta otpada Doline u Bjelovaru počela je gradnja novog reciklažnog dvorišta. Projekt koji sufinancira Europska unija vrijedan je više od 6,6 milijuna kuna. Izvođači radova su tvrtke Tehnix d.o.o., Hidroregulacija d.d., i Rotor d.o.o.. Gradnja bi trebala biti završena za šest mjeseci.

U novom reciklažnom dvorištu moći će se prikupiti 1100 tona komunalnog otpada, što iznosi 4,37 posto odvojeno prikupljenog komunalnog otpada na razini Bjelovarsko-bilogorske županije te 7,94 posto na razini grada Bjelovara. Građani će tamo moći odlagati papir, karton, plastiku, metalni otpad, limenke, stare baterije i akumulatore, staklo, otpadne gume, glomazni otpad, elektronički otpad, fluorescentne cijevi i žarulje.

Novo reciklažno dvorište, kojim će upravljati bjelovarsko komunalno poduzeće Komunalac d.o.o., dio je budućeg Centra za recikliranje otpada. Centar će činiti još i sortirnica za odvojeno prikupljeni otpad i kompostana za biološku komponentu komunalnog otpada. Oba projekta su u fazi projektiranja i ishođenja građevinskih dozvola. Očekuje se da će to biti završeno do jeseni.

Projekti izgradnje sortirnice i kompostane pripremaju se također za prijavu na natječaj za financiranje izgradnje koji se očekuje tijekom ove godine. Sortirnica se projektira na 10.000 tona odvojeno prikupljenog otpada na godinu, a kompostana na 4000 tona prikupljenog bio otpada na godinu.

Bjelovar već ima jedno malo i funkcionalno reciklažno dvorište otvoreno prije tri godine pored Autobusnog kolodvora. Izgrađeno je također uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Svaka jedinica lokalne samouprave s više od 3000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta te na svakih idućih 25.000 stanovnika dodatno reciklažno dvorište na svom području. Tako će Bjelovar izgradnjom drugog reciklažnog dvorišta će ispuniti zakonsku normu Uz gradnju reciklažnog dvorišta provest će se i edukacija za lokalno stanovništvo, prvenstveno za djecu. Tisuću učenika viših razreda osnovnih škola imat će terensku nastavu nakon što se reciklažno dvorište izgradi kako bi se osvijestili i educirali o važnosti ponovne upotrebe predmeta.

6

SRPANJ/JULY 2019.

Kompanija Nestlé prvi put u Europi predstavila je svoju bocu proizvedenu u potpunosti od visokokvalitetne reciklirane plastike (rPET). Nova ambalaža moći će se ponovno reciklirati, čime je njen utjecaj na okoliš smanjen na najmanju moguću mjeru.

Ovo je prekretnica za najveću svjetsku prehrambenu kompaniju, koja se u svojim ciljevima obvezala da će do 2025. godine 35 posto ukupne proizvodnje njenih voda biti pakirano u rPET. Prvi europski Nestlé brend koji će se distribuirati u novim rPET bocama bit će belgijska prirodna mineralna voda Valvert.

“U Nestléu želimo preuzeti odgovornost prema našim potrošačima i pomoći u oblikovanju održive budućnosti”, rekao je Michel Mersch, izvršni direktor Nestlé Belgilux.

Prošle godine u Sjevernoj Americi lansirana je mineralna voda Nestlé Pure Life u bocama u potpunosti proizvedenim od rPET-a, a njihov drugi američki brand Poland Spring također je najavio da će do 2021. sav svoj proizvodni portfelj pakirati u boce od reciklirane plastike.

Mathieu Azura Flex isporučen Vecli na Krku Cestovnu čistilicu Mathieu MC210 FLEX O-K-TEH je isporučio tvrtki Vecla na otoku Krku. Riječ je o čistilici koja ima široke mogućnosti dodatne opreme, nastavke za efikasno pranje svake površine ili opremu za zimsku službu koja će omogućiti Vecli iskoristivost ovog stroja tijekom cijele godine. Isporučena čistilica opremljena je prednjom četkom, prednjim nastavcima za pranje tvrdih podloga s 3 četke i visokotlačnim peračem s crijevom dužine 5 metara.

ZÖLLER i Farid joint venture Tvrtka ZÖLLER-KIPPER GmbH iz Njemačke akvirirala je 60 posto dionica proizvođača kamiona za otpad FARID, FEG Brivio S.p.A., udio triju osnivačkih obitelji - Orecchia, Mazzini-Martinelli i Brivio. Osnivačke obitelji će i dalje imati udjele u tvrtki, a izvršni direktor Marco Orecchia i dalje će voditi FARID. Većinskim preuzimanjem FARID-a Grupa ZÖLLER može proširiti svoju prisutnost na tržištu.

FARID je vodeći talijanski proizvođač komunalnih vozila koji izvozi u preko 80 zemalja, s godišnjim prometom od 140 milijuna eura u 2018. godini. Grupa ZÖLLER, jedan od vodećih dobavljača sustava za dizanje i odlaganje otpada za komunalna vozila u Europi, trenutno zapošljava 1.700 zaposlenika u šest zemalja, a u 2018. je ostvarila godišnji promet od 270 milijuna eura.

SRPANJ/JULY 2019.

7

VIJESTI

ŽCGO Marišćina odlukom suda ostao bez Okolišne dozvole Upravni sud u Rijeci poništio je rješenje o Okolišnoj dozvoli koju je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo Županijskom centru za gospodarenje otpadom Marišćina. Prava na žalbu nema. Tužbu je prije pet godina podnijela Udruga Eko stožer Marišćina. Tako ŽCGO Marišćina nakon sedam godina rada treba zatražiti novu dozvolu, ali prije toga treba napraviti i novu studiju o zaštiti okoliša. To je i presudilo prilikom odluke suda jer se izvođač radova pozivao na studiju iz 2003. godine. Uz Kaštijun u Istri i Marišćinu kod Rijeke, u Hrvatskoj je u planu gradnja još devet centara za gospodarenje otpadom iste tehnologije.

8

SRPANJ/JULY 2019.

Vozilo za odvoz otpada za Trogir Holding Specijalno komunalno vozilo za sakupljanje otpada tvrtka O-K-TEH isporučila je u gradsko komunalno poduzeće Trogir Holding. Riječ je o vozilu s najmodernijom nadogradnjom Stummer Medium, čija je ukupna zapremnina otpada 21 kubik, s Palfinger dizalicom koja ima kut kretanja od 320 stupnjeva za prikupljanje otpada iz polupodzemnih i podzemnih kontejnera.

Virovitica dobila igralište s podlogom od recikliranih tenisica Kod Centra kulture u Virovitici, otvoreno je novo, moderno dječje igralište. Od drugih dječjih igrališta razlikuje se po tome što je riječ o tematskom dječjem igralištu posvećenom reciklaži čija je podloga napravljena od recikliranih tenisica.

Projekt je vrijedan 350.000 kuna.

Investitor je virovitička tvrtka za gospodarenje otpadom Flora VTC, a izvođač radova bila je tvrtka ZZ Concept iz Zagreba.

“Najbitnije je da djeca od malena uče o reciklaži. Na ovom dječjem igralištu nalazi se edukativni pano, koji pomaže djeci da kroz slike vide kako se reciklira te kako i sami mogu pomoći svom okolišu”, rekao je Tomislav Uzel iz tvrtke Flora VTC. Cilj Grada Virovitice je postaviti što više ovakvih tematskih igrališta, kako na području samoga grada, tako i prigradskih naselja.

Umjesto pijeskom, kao što je uobičajeno, igralište je prekriveno gumenom podlogom.

“Ovo je prvo reciklažno igralište koje smo ikad napravili otkad smo u poslu, a to je 20 godina. Uspjeli smo ga osmisliti dosta maštovito, s edukativnim elementima pa čak i reciklažnim kantama, kako bi djeca zaista mogla shvatiti princip reciklaže. Igralište je napravljeno od ekoloških materijala, a posebno je zanimljivo da je podloga napravljena od recikliranih tenisica”, rekao je direktor tvrtke ZZ Concept Rikard Dragčević.

www.kova.hr Poduzeće za preradu metala i plastike, izvoz i uvoz d.o.o.

EKO OPREMA KONSTRUKCIJE KIOSCI STAMBENI KONTEJNERI USLUGE

10410 Mraclin, Velika Gorica, Braće Radića 122 b | T: 01/6268 254, 01/6268 253 | F.: 01/6268 255 | E.: kova@kova.hr 1-2_KOVA_TE_0315.indd 1

19.07.2019. 10:44:10

SRPANJ/JULY 2019.

9

VIJESTI

Otvoreno reciklažno dvorište Općine Matulji u Jurdanima U mjestu Jurdani u općini Matulji otvoreno je novo reciklažno dvorište. Riječ je o projektu vrijednom 5,21 milijuna kuna koji je sufinanciran sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije s 85 posto bespovratnih sredstava. Reciklažnim dvorištem upravljat će Komunalac d.o.o. iz Jurdana.

Otvoreno reciklažno dvorište u Klanjcu i saniran Medvedov jarek

„Uspješno smo aplicirali projekt izgradnje reciklažnog dvorišta te smo iz Kohezijskog fonda dobili ukupno 4,11 milijuna kuna. Također, uspješno smo aplicirali na poziv Ministarstva regionalnog razvoja pa smo iz Fonda za sufinaciranje EU projekata na lokalnoj i regionalnoj razini dobili dodatnih 435 tiusća kuna“, rekla je voditeljica projekta Astra Gašparini. Dodala je da Općina Matulji provodi još tri projekta sufinancirana iz EU fondova. Jedan od njih je „Sanacija i zatvaranje odlagališta otpada Osojnice“ za koji je osigurano više od 33 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Reciklažno dvorište namijenjeno je odvojenom skupljanju te privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Prostire se na površini od 2 000 četvornih metara.

Opremljeno je odgovarajućom opremom za prihvat različitih vrsta otpada, ovisno o njihovom agregatnom stanju, veličini i gustoći. Općina Matulji organizirala je 28 informativno-edukativnih radionica za građane na kojima ih se upoznalo s radom reciklažnog dvorišta i pravilnim odvajanjem i odlaganjem otpada u odgovarajuće spremnike.

10

SRPANJ/JULY 2019.

U Klanjcu je otvoreno reciklažno dvorište te je ujedno obilježen i završetak sanacije odlagališta otpada Medvedov jarek. Ukupna vrijednost projekta izgradnje reciklažnog dvorišta je 2,035 milijuna kuna, dok je projekt sanacije odlagališta otpada ukupne vrijednosti 9,4 milijuna kuna.

Novo reciklažno dvorište nalazi se uz odlagalište otpada Medvedov jarek. Ovo odlagalište je jedno od rijetkih koje posluje po svim standardima Europske unije i pravilima zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj. Župan Željko Kolar istaknuo je da je Medvedov jarek prvo sanirano odlagalište otpada na području Krapinsko-zagorske županije. Lokalna odlagališta trebala bi raditi do otvaranja regionalnih, tako da se čeka početak rada Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica koji pokriva sjeverozapadnu Hrvatsku. U Piškornici će se zbrinjavati otpad s područja 110 jedinica lokalne samouprave na području Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije u kojima živi oko 570.000 stanovnika.

Više od 100 specijaliziranih vozila

e-Kolektor d.o.o. je kompanija specijalizirana za gospodarenje otpadom. Prepoznajte nas kao pouzdanog partnera na sljedećim poslovima: • sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje miješanog otpada • sakupljanje papira, folije, drva, metala, stakla, plastike

Preko 1.000 različitih spremnika

• odvoz i zbrinjavanje biorazgradivog otpada • odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada • gospodarenje industrijskim otpadom • održavanje i čišćenje uređaja za obradu otpadnih voda • održavanje i čišćenje instalacija odvoda i kanalizacije • zbrinjavanje robe s istekom roka e-Kolektor d.o.o. tel. +385 1 4667 387 info telefon za građane: 0800 08 05

1-2_E-KOLEKTOR_TE_0219.indd 1

POTPUNA RJEŠENJA ZA ZELENE POVRŠINE

200 osposobljenih djelatnika i 3 centra u Hrvatskoj

trajanja i otpisane robe • otkup metala i metalnih sekundarnih sirovina • malootkup sekundarnih sirovina • uništenje povjerljive dokumentacije i otpisane arhivske građe • vođenje dokumentacije u području postupanja s otpadom fax. +385 1 4668 170 www.ekolektor.com

e-mail: info@ekolektor.com, prodaja@ekolektor.com

25.03.2019. 10:28:47

VIJESTI

Hrvatski i slovenski ronioci čistili podmorje Savudrijske vale Više od dvjesto ronioca iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine sudjelovalo je u ekološkoj akciji Čišćenje bez granica, povodom Svjetskog dana zaštite okoliša. Čistilo se podmorje Savudrijske vale s obje strane zaljeva – hrvatske i slovenske. Krupni otpad otklanjao se ispred Pirana te u Savudriji kraj kampa Veli Jože i u luci. U akciji je pod vodstvom instruktora ronjenja sudjelovala i IV. Međunarodna dječja ronilačka eko patrola. Djeca su pomagala u čišćenju mora uz obalu u kampu Veli Jože te učila o izgradnji boljeg odnosa prema moru u budućnosti. “Osamdeset posto otpada u moru dolazi s kopna, a osamdeset posto tog otpada je plastika. Sva plastika iz otpada kad-tad postaje mikroplastika koja ulazi u hranidbeni lanac živih organizama u moru, pa i onih na kopnu.

Stoga je nužna edukacija mladih kako bi se smanjila količina otpada u Jadranskom moru“, poručio je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg koji je sudjelovao u akciji. Počasni pokrovitelji akcije bili su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor.

12

SRPANJ/JULY 2019.

Istraživanje: Recikliramo više kad znamo da tako nastaje novi proizvod Potrošači su skloniji recikliranju ako znaju koji će novi proizvod nastati iz recikliranog otpada, pokazalo je istraživanje koje je proveo znanstveni tim s Penn State Universityja i Boston Collegea.

Privatni sektor širom svijeta okreće se održivom poslovanju, ali potrošačke navike kada je riječ o recikliranju ne drže korak. U Sjedinjenim Američkim Državama reciklira se samo 25,8 posto otpada, dok je 2015. na globalnoj razini reciklirano tek 13 posto.

Istraživački tim proveo je šest studija u kojima je testirao kako promocija o tome da iz recikliranog otpada nastaje novi proizvod (značajna transformacija proizvoda) utječe na svijest potrošača.

U prvoj studiji od ispitanika je traženo da se riješe uredskih papira. Oni koji su vidjeli poruku da se reciklirani materijal pretvara u isti proizvod - papir (80,5%), ili neki drugi proizvod - gitaru (79,1%) - reciklirali su više od ispitanika koji su vidjeli generičku poruku o recikliranju bez pojašnjenja o transformaciji proizvoda (50,9%).

Druga studija pokazala je da su ispitanici koji su gledali oglase za proizvode nastale iz prepoznatljivih recikliranih plastičnih predmeta reciklirali više (87,7%) od onih koji vidjeli oglase u kojima se spominjalo samo da tvrtka redovito reciklira otpad (71,7%).

Treća studija uspoređivala je tri poruke kako bi se potvrdilo da značajna transformacija proizvoda povećava stopu recikliranja čak i kada se ne specificira proizvod koji nastaje iz recikliranog materijala, nego se potrošačima jednostavno poruči da recikliranjem nastaje nešto novo. Pokazalo se da već sama poruka o transformaciji potiče ljude na recikliranje. Drugim riječima, poticanje ljudi da razmisle o mogućnosti transformacije otpada u novi proizvod ključ je za povećanje stope recikliranja.

Preostala tri istraživanja bavila su se praksom. U prvom istraživanju Google Ads kampanja za reciklirane traperice generirala je 0,26 posto klikova (click-through rate) naspram 0,18 posto klikova na oglas u kojem nije naglašeno da je riječ o proizvodu nastalom recikliranjem.

Druga studija provedena je uoči sveučilišne nogometne utakmice. Navijači kojima je rečeno što se sve može proizvesti iz ambalaže koja ostaje nakon njihove konzumacije hrane i pića reciklirali su 58,1 posto svog otpada. Oni koji su primili samo tradicionalnu poruku o recikliranju, izdvojili su za recikliranje samo 19 posto.

U trećem istraživanju tim je nadzirao dva odlagališta otpada u sklopu sveučilišnog kampusa. Pokazalo se da su studenti bili revniji u odlaganju otpada za recikliranja kada je bilo naznačeno da recikliranjem nastaju novi proizvodi. Kada to nije bilo naglašeno, veliki dio otpada koji bi se mogao reciklirati završio je u smeću.

“Ovo istraživanje ima važne implikacije za tvrtke i organizacije koje nastoje povećati stopu recikliranja. Studije pružaju uvjerljive dokaze da potrošači recikliraju više kada znaju da se reciklirani materijali pretvaraju u nešto novo”, rekla je Karen Page Winterich. „Naglašavanje transformacije u komunikaciji s potrošačima trebao bi biti prioritet za svaku organizaciju koja želi povećati stopu prikupljanja otpada. Veća stopa recikliranja ne donosi samo društvene i ekološke prednosti. Ona također osigurava izvorne materijale koje tvrtke trebaju za održivu proizvodnju robe u kružnom gospodarstvu”, poručila je Winterich.

www.kova.hr Poduzeće za preradu metala i plastike, izvoz i uvoz d.o.o.

EKO OPREMA KONSTRUKCIJE KIOSCI STAMBENI KONTEJNERI USLUGE

10410 Mraclin, Velika Gorica, Braće Radića 122 b | T: 01/6268 254, 01/6268 253 | F.: 01/6268 255 | E.: kova@kova.hr 1-2_KOVA_TE_0419.indd 1

19.07.2019. 10:05:22

VIJESTI

Pennon Grupa gradi najveću tvornicu za recikliranje plastike u Velikoj Britaniji Pennon Grupa, u čijem sastavu posluje Viridor, jedna od vodećih britanskih tvrtki za gospodarenje otpadom, planira u blizini Bristola, u Avonmouthu, gradnju najveće tvornice za recikliranje plastike u Velikoj Britaniji. Postrojenje za recikliranje plastike vrijedno 65 milijuna funti pogonit će 252 milijuna funti vrijedno postrojenje za proizvodnju energije iz spaljenog otpada (waste-to-energy plant) koje se već gradi na toj lokaciji.

Pennon za napajanje postrojenja za proizvodnju otpada planira upotrijebiti plastiku koja se ne može reciklirati. Proizvedenom energijom napajat će se pogon za recikliranje koji će u prvoj godini imati kapacitet prerade 81 tisuća tona plastike (oko 1,6 milijardi boca, tuba, posuda te sličnih predmeta i ambalaže) iz kojih će se proizvesti 60 tona reciklirane plastike.

Plan je do treće godine poslovanja povećati kapacitet postrojenja za recikliranje na 89 tisuća tona, odnosno 1,7 milijardi boca, posuda i drugih sličnih predmeta, iz kojih bi se proizvelo 63 tisuće tona recikliranog materijala.

Projekt nudi održivo rješenje kojim će se na tržište godišnje plasirati više od 60 tisuća tona reciklirane plastike iz PET-a, HDPE-a i PP-a. Napajat će se iz elektrane koja će spaljivati 320 tisuća tona otpada i proizvoditi 32 MW električne energije, što odgovara energiji potrebnoj za napajanje oko 44 tisuće domova.

Za proizvodnju reciklirane plastike potrebno je upola manje energije nego za proizvodnju izvorne plastike. Proizvodnja energije iz plastike koja se ne može reciklirati novi je korak ka poboljšanju energetske učinkovitosti britanske tvrtke.

Dvije trećine prikupljene plastike za recikliranje u Velikoj Britaniji trenutno se izvozi, a 46 posto plastične ambalaže se reciklira. Cilj je dosegnuti 75 posto.

14

SRPANJ/JULY 2019.

Održan neformalni sastanak Vijeća ministara za okoliš u Helsinkiju Neformalni sastanak Vijeća ministara za okoliš održan je u četvrtak 11. i petak 12. srpnja u Helsinkiju. Republiku Hrvatsku je na Vijeću predstavljao ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić.

Finsko predsjedništvo na Vijeću u Helsinkiju održalo je rasprave o tri vrlo aktualne okolišne teme: klimatske promjene, očuvanje bioraznolikosti i prelazak na kružno gospodarstvo, u njihovoj međusobnoj povezanosti.

Europska unija snažno se zalaže za prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama stakleničkih plinova odnosno klimatski neutralno gospodarstvo i ostvarivanje društva koje je otporno na klimatske promjene te kroz različite aktivnosti potiče dostizanje ciljeva Pariškog sporazuma. Ministri su razmijenili mišljenja vezano uz daljnje korake u smislu pripreme EU dugoročne niskougljične strategije kao i nacionalno određenih doprinosa prema Pariškom sporazumu u 2020.

Ravo u Novigradu Tvrtka O-K-TEH iz Zagreba, ovlašteni prodajno-servisni zastupnik za RAVO, isporučio je cestovnu čistilicu serije 5i kupcu Neapolis iz Novigrada istarskog. Isporučena čistilica opremljena je: dodatnim crijevom za usisavanje otpada, visokotlačnim peračem s crijevom dužine 15 metara, zračnoogibljenim sjedalom vozača, visokotlačnom cijevi s mlaznicama ispred četki, sustavom reciklaže vode, prednjom četkom s namještanjem kuta rada, dvostrukim gumama na zadnjoj osovini.

MOBILNA I STACIONARNA POSTROJENJA ZA DROBLJENJE I SIJANJEPOSTROJENJA MOBILNA I STACIONARNA ZA DROBLJENJE I SIJANJE SWISS MADE SWISS SWISS MADE MADE

1-2_GIPO_TE_0117_1.indd 1 1-2_GIPO_TE_0117_1.indd 11 gipo.indd 1 1-2_GIPO_TE_0117_1.indd

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 AG 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 GIPO GIPO AG ‘, M +41 Mile Krznaric 79 235 58Seedorf 68 Kohlplatzstrasse 15, Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 CH-6462 Seedorf mile.krznaric@gipo.ch T +41 41 874 T +41 41 874 81 81 10, 10, F F +41 +41 41 41 874 874 81 81 01 01 ‘‘, M +41 79 235 58 68 Mile Krznaric Mile Krznaric, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch mile.krznaric@gipo.ch

SVE ZA KAMENOLOM I RECIKLAŽU NA JEDNOM MJESTU - GIPO AG SVE NA SVE ZA ZA KAMENOLOM KAMENOLOM II RECIKLAŽU RECIKLAŽU NA Za više informacija JEDNOM MJESTU GIPO AG JEDNOM MJESTU - GIPO AG www.gipo.ch Za Za više više informacija informacija www.gipo.ch www.gipo.ch

16.2.2017. 12:37:55 16.2.2017.

12.2.2018. 12:37:55 15:54:25 16.2.2017.

12:37:55

VIJESTI

Otvoren poziv za potpore inovativnim projektima vezanim uz energiju i održivi okoliš Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Inovacije u S3 područjima” namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima. Ukupna alokacija Poziva iznosi 634 milijuna kuna. S3 označava strategiju pametne specijalizacije kojom su u Hrvatskoj kao prioritetna tematska područja definirani Zdravlje i kvaliteta života, Energija i održivi okoliš, Promet i mobilnost, Sigurnost te Hrana i bio ekonomija. Dodjelom bespovratnih potpora podržat će se inovativne MSP-ove koji su u svojoj poslovnoj aktivnosti usmjereni na proizvodnju i plasman inovativnih proizvoda/usluga na tržište. Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Poziv se provodi kao otvoreni postupak u modalitetu privremenog Poziva s rokom dostave projektnih prijedloga od 15. srpnja 2019. do 15. studenog 2019. godine. Projektni prijedlozi podnose se elektronički putem sustava eFondovi. Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se po pozivu “Inovacije u S3 područjima” može dodijeliti pojedinom poduzetniku iznosi 20 milijuna kuna po projektnom prijedlogu, a najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinom projektnom prijedlogu je 750 tisuća kuna.

16

SRPANJ/JULY 2019.

Za aglomeraciju Petrčane 567 milijuna kuna U Zadru je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinanciranju za Projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Zadar-Petrčane. Vrijednost projekta je 567 milijuna kuna, od čega je 313 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU. Sada slijedi raspisivanje natječaja za izvođača radova.

U nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i gradonačelnika Grada Zadra, Branka Dukića, ugovore su potpisali generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, direktor komunalnog poduzeća Odvodnja d.o.o. Zadar Grgo Peronja te državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg.

“Nakon potpisivanja ugovora za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, potpisali smo i ove ugovore kojima rješavamo infrastrukturu u velikom dijelu grada i to ne samo odvodnju, već i ceste i rasvjetu”, naglasio je gradonačelnik Branko Dukić Projekt izgradnje vodnokomunalne infrastrukture pokriva područje od Crvenih kuća preko Bilog Briga, Bokanjca, Dikla, Kožina i Petrčana. Projekt je podijeljen na 28 potprojekata, odnosno 28 kvartova. Projektom će se priključenost na sustav odvodnje povećati sa 70 na 95 posto.

Realizirat će se više od 1500 novih priključaka, izgradit će se više od 100 kilometara kanalizacijske mreže, oko 40 kilometara vodovodne mreže, 19 crpnih stanica te će se nadograditi postojeći sustav za pročišćavanje otpadnih voda.

Direktor Odvodnje Grgo Peronja najavio je da će radovi početi krajem godine na Bokanjcu i Novom Bokanjcu, zatim slijede Zadar pa Petrčane i Kožino. Cijeli projekt trebao bi biti završen do 31. prosinca 2023. godine.

Direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković naglasio je da će se na Bokanjcu, koji je stradao u poplavama koje su prije dvije godine zahvatile Zadar, poboljšati sustav oborinske odvodnje i zaštite od poplava. Zaštitit će se i podzemne vode na tom području.

“Dugoročno ćemo zaštiti crpilište Bokanjac kako ne bi bilo ponovnih plavljenja u tom području tako da će ukupna vrijednost s nadograđenim projektima biti oko 700 milijuna kuna. Izvodit će se dodatni radovi na pročišćavaču otpadnih voda. Neće se povećavati kapacitet, ali plan je i namjera unaprijediti pročišćavanje zraka i zaštitu od buke tako da rad uređaja bude primjereniji gradskom području”, rekao je Đuroković. Što se tiče cijene rada i povećanja cijene građevinskih radova do kojih je došlo nakon što je vrijednost radova procijenjena, Đuroković je odgovorio da se na to ne može utjecati, ali da će se u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova svakako pronaći način da se nadomjeste sredstva potrebna zbog eventualnog povećanja cijena nabave.

“U odnosu na prethodne procijenjene vrijednosti, kao u slučaju aglomeracije Nin-Vrsi, svi se zajedno moramo potrudi da nadomjestimo eventualno povećanje sredstva jer projekti ne smiju stati”, zaključio je Đuroković.

Vrijednost aktualnih projekata vezanih uz vodno-komunalnu infrastrukturu na području Zadra i Zadarske županije premašuje milijardu kuna.

UPRAVA ZAGREB 10000 Zagreb, Radnička cesta 218 Tel: +385 1 2404 611, Fax: +385 1 2404 662

PJ RIJEKA 51215 Kastav - Rijeka, Žegoti 5 Tel: +385 51 277 226, Fax: +385 51 276 696

PJ SPLIT Poslovna zona Dugopolje, Sv. Leopolda Mandića 3a Tel: +385 21 217 720, Fax: +385 21 218 120

10000 Zagreb, Radnička cesta 218 PJ OSIJEK 10000 Zagreb, Radnička cesta 218 Tel: +385 1 2404 611, Fax: +385 1 2404 662 Tel: +385 2404 611,Mandića Fax: +385 1 2404 662 31000 Osijek, Sv. 1Leopolda 111z Tel: +385 31 297180, Fax: +385 31 297182

UPRAVA ZAGREB www.teknoxgroup.com 10000 Zagreb, Radnička cesta 218 Tel: +385 1 2404 611, Fax: +385 1 2404 662 1-4_CAT-TEKNOXGROUP_TE_0419.indd 1 1-4_CAT_M_0216.indd 1

PJ SPLIT Poslovna zona Dugopolje, Sv. Leopolda Mandića 3a Tel: +385 21 217 720, Fax: +385 21 218 120

UPRAVA ZAGREB UPRAVA ZAGREB

PJ RIJEKA PJ RIJEKA 51215 Kastav - Rijeka, Žegoti 5 51215 Kastav - Rijeka, Žegoti 5 Tel: +385 51 277 226, Fax: +385 51 276 696 Tel: +385 51 277 226, Fax: +385 51 276 696

PJ SPLIT PJ SPLIT

PJ OSIJEK PJ OSIJEK 31000 Osijek, Sv. Leopolda Mandića 111z 31000 Osijek, Sv. Leopolda Mandića 111z Tel: +385 31 297180, Fax: +385 31 297182 Tel: +385 31 297180, Fax: +385 31 297182

Poslovna zona Dugopolje, Sv. Leopolda Mandića 3a PJ RIJEKA Poslovna zona Dugopolje, Sv. Leopolda Mandića 3a Tel: +385 21 217 720, Fax: +385 21 218 120 Tel:Kastav +385 21- 217 720, Fax: +385 51215 Rijeka, Žegoti 5 21 218 120 Tel: +385 51 277 226, Fax: +385 51 276 696

www.teknoxgroup.com www.teknoxgroup.com

PJ OSIJEK 1-4_CAT_M_0216.indd 31000 Osijek, Sv.1 Leopolda Mandića 111z 1-4_CAT_M_0216.indd 1 Tel: +385 31 297180, Fax: +385 31 297182

19.07.2019.

25.4.2016. 10:06:17 16:44:43

www.teknoxgroup.com 1-4_CAT_M_0216.indd 1

25.4.2016. 16:44:43

VIJESTI

Potpisani ugovori za sufinanciranje sanacije 112 klizišta

Gradi se prva tvornica održivog zrakoplovnog goriva u svijetu Nizozemska zrakoplovna kompanija KLM, SkyNRG (lider na svjetskom tržištu održivog zrakoplovnog goriva) i SHV Energy (globalni lider u distribuciji tekućeg naftnog plina) priopćili su javnosti svoj zajednički projekt: otvaranje prve europske tvornice za proizvodnju održivog zrakoplovnog goriva (OZG). Tvornica će početi s radom 2022. godine, a bit će izgrađena u Delfzijlu, Nizozemska. Tvornica će za sirovinu koristiti lokalni otpad, a emisija CO2 bit će smanjena za 85 % u odnosu na proizvodnju i upotrebu fosilnog goriva. KLM (Royal Dutch Airlines ) se obavezala da će u narednih 10 godina proizvesti i otkupiti 75.000 tona održivog zrakoplovnog goriva godišnje (75 % proizvodnje), postavši tako prva zrakoplovna kompanija na svijetu koja u ovoj mjeri ulaže u održivo zrakoplovno gorivo.

Cilj suradnje KLM-a i partnera je smanjenje emisije CO2 , uz obnovu flote i povećanje operativne učinkovitosti. Od 2022. godine, tvornica će godišnje proizvesti 100.000 tona SAF-a, kao i 15.000 tona bioLPG-a, kao nusproizvod. To će značiti smanjenje CO2 za 270.000 tona godišnje za zrakoplovnu industriju. Sirovine koje će se koristiti za proizvodnju bit će ostatci otpada, kao što je rabljeno ulje za kuhanje, koje dolazi uglavnom iz regionalnih industrija. Postrojenje će raditi na održivom vodiku koji se proizvodi pomoću energije vode i vjetra.

Zahvaljujući svemu tome, ovo održivo zrakoplovno gorivo donosi smanjenje emisija CO2 od najmanje 85% u usporedbi s fosilnim gorivima. Amsterdamska zračna luka Schiphol također će ulagati u razvoj ovog objekta.

18

SRPANJ/JULY 2019.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković je sa županima, gradonačelnicima i načelnicima potpisao 60 ugovora o sufinanciranju sanacije 112 klizišta. Ukupna vrijednost projekata je 54,9 milijuna kuna, a od toga je sufinanciranje Hrvatskih voda 32,4 milijuna kuna. Potpisivanju su prisustvovali potpredsjednik Vlade RH Predrag Štromar i ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić.

„Iako Hrvatska nije u grupi najugroženijih područja na svijetu, klizišta se pojavljuju te je Vlada prepoznala problem i reagirala konkretnim mjerama u cilju zaštite ljudi i njihove imovine. Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva stvorili smo preduvjete za trajno osiguravanje sredstava za sanaciju šteta od klizišta na način da se prihod od vodnog doprinosa koristi za sufinanciranje troškova sanacije“, rekao je ministar Ćorić.

Ukupan broj klizišta koji će se sufinancirati 2019. godine je 112. Od toga je 96 klizišta na nerazvrstanim cestama ukupne vrijednosti sanacije 40,1 milijuna kuna i 16 klizišta na županijskim cestama ukupne vrijednosti sanacije 14,7 milijuna.

Dva nova komunalna vozila Iride u Makarskoj Tvrtka Makarski komunalac d.o.o. vlasnik je dva nova komunalna vozila Fuso Canter 7C15 s nadogradnjama IRIDE SAT 700 DP. Na temelju dosadašnjih pozitivnih iskustava s Canterom i Iride, u Makarskom komunalcu znaju da su zbog kompaktne izvedbe i izrazito visoke kvalitete ova komunalna vozila idealna za sustav prikupljanja otpada „od vrata do vrata“. Vozilo je isporučila riječka tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o., ekskluzivni zastupnik talijanskog proizvođača komunalnih nadogradnji IRIDE za Republiku Hrvatsku.

Beč prvi u Austriji uveo električno vozilo za prikupljanje otpada Krajem svibnja Bečom je počelo prometovati prvo električno vozilo za prikupljanje otpada.

Prvi bečki kamion za odvoženje otpada na potpuno električni pogon razvijen je u suradnji s tvrtkama MAN, MUT i Framo. Uz samo jedno napajanje vozilo može prijeći i do sto kilometara, a napuniti se može na električnoj utičnici snage 400 volti. Vozilu na taj način nije potrebna posebna punionica, nego može biti napunjeno u bilo kojoj garaži bečkog poduzeća za zbrinjavanje otpada.

Za razliku od hibridnih vozila koja su se do sada koristila i koja nakon pražnjenja baterije prelaze na dizelski pogon, novi kamion za napajanje, pražnjenje spremnika i prešanje otpada koristi isključivo električnu energiju, i to uz nulto zagađenje okoliša.

Novi kamion za početak prikuplja mješoviti otpad u bečkom Gürtelu. Tijekom prve godine njegov će rad pratiti znanstvenici s Tehnološkog sveučilišta u Beču i prikupljati informacije koje

će kasnije koristiti za dodatno proširenje voznog parka električnim komunalnim vozilima.

Sredinom lipnja u Beču su počeli voziti i prvi autonomni električni autobusi, nakon dvije godine pokusne faze. Nema klasičnog voznog reda, ali se putnici u svakom trenutku putem QR koda ili internetske stranice bečke tvrtke za javni prijevoz mogu informirati o kretanju autobusa.

Foto: PID/Christian Fürthner

SRPANJ/JULY 2019.

19

REPORTAŽA

Konferencija o zaštiti okoliša

Uloga javnog i privatnog sektora

u kružnom gospodarenju otpadom 5.- 7. lipnja 2019. Poreč Hotel Parentium Plava Laguna

m

e f n o k a n e đ u na ro d

Nenad Žunec, direktor tvrtke Business Media Croatia

20

SRPANJ/JULY 2019.

a š i l o k o i t i t š a z o a j i c n re

dr. sc. Zlatko Milanović, predsjednik Stručnog odbora konferencije

rganizator konferencije je Business Media Croatia - časopis Tehnoeko, jedini hrvatski časopis koji već 16 godina redovito, sustavno i cjelovito prati gospodarenje otpadom.

Vrlo su dojmljive bile panel rasprave, posebice usporedba slovenskih i hrvatskih iskustava, prezentacije praktičnih iskustava, koje su pokazale da u sve više sredina konačno dolazi do velikih pozitivnih promjena.

Primjerice, mnoge sredine ne čekajući financijska sredstva FZOEU-a provode projekte kružnog gospodarenja otpadom.

Zaključeno je da problem otpada treba poimati kao potrebu gospodarenja resursima, odnosno gospodarenje otpadom je gospodarenje resursima.

Rad Konferencije bio je podijeljen u šest sekcija, tri naročito zanimljive panel diskusije i televoting ankete. U nastavku su istaknuta zanimljivija predavanja.

U Poreču je od 5. do 7. lipnja 2019., uz sudjelovanje više od 250 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, održana već tradicionalna međunarodna konferencija na kojoj je analizirana legislativa te osobito praktična iskustva u gospodarenju otpadom

Edukacija, komunikacija i mediji Prema programu to je bila predzadnja sekcija, koja je održana tek posljednjeg dana. Pokazalo se da je ta tema izazvala veliki interes prisutnih stručnjaka. U Hrvatskoj, pa i u Sloveniji, postoje velike razlike u poimanju problema otpada između „glasne“ javnosti i stručnjaka. Sasvim neopravdano ta je tema bila pomalo zapostavljena. Konstatirano je da stručnjaci prihvaćaju vlastitu odgovornost, te je predloženo da na sljedećoj Konferenciji 2020. godine ta sekcija bude istaknutija.

Ivana Buble iz slovenske tvrtke Kostak, održala je predavanje na temu „Uloga domaćinstava u efikasnosti sortirnica i kompostana te postizanje ciljeva centra za obradu otpada“.

Vrlo detaljno prezentirane su poteškoće kod projektiranja obrade nehomogenog otpada (miješanog).

Ane Radović, savjetnica u agenciji Media Val, imala je predavanje „Uloga komunikacije u realizaciji projekata“. Kroz

Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK

Dubravko Ponoš, direktor FZOEU

SRPANJ/JULY 2019.

21

REPORTAŽA

Konferencija o zaštiti okoliša

Ivana Buble, Kostak

Lidija Tošić, FZOEU

izlaganje istaknula je komunikaciju kao proces koji traje od prve zamisli do realizacije utvrđenog cilja. Suprotno tome, ističe da komunikacija nije jedna akcija za rješavanje trenutnog problema, tj. bez promjena na terenu i edukacije dionika (na svim razinama) komunikacija dovodi do zbunjenosti primatelja, koji tada redovito rješenje iznalazi u odbijanju.

Lidija Tošić, voditeljica Službe za odnose s medijima, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koja ima bogato iskustvo u komuniciranju održala je odlično predavanje na temu: “Komunikacija s medijima”. U nastavku časopisa donosimo njen članak s naslovnom temom.

Javno i privatno gospodarenje otpadom

Sonja Polonijo (Udruga gradova u RH), Ivana Buble (Kostak), Ane Radović (Media Val), Lidija Tošić (FZOEU)

Uvodno predavanje o JPP-u održao je dr. sc. Dinko Sinčić s temom: „JPP u gospodarenju otpadom : svjetska iskustva i hrvatske mogućnosti“. Istaknuta su četiri su osnovna razloga (prema EBRD) zbog kojih su se JPP-i razvili kao mehanizam za provedbu projekata: a) novčana sredstva JLS-a ili države su ograničena i koče sposobnost financiranja iz fiskalnih prihoda ili pozajmica; stoga se traže privatni partne-

ri koji su sposobni prikupiti potrebne iznose; b) infrastruktura ima vrlo visoke fiksne troškove uz dugi vijek imovine te je potrebna dugoročna obveza između javnog i privatnog partnera kako bi se amortizirali troškovi; c) postoji pretpostavka i značajni dokazi da privatni sektor može postići povećanje učinkovitosti, iznad i izvan onoga što usporedivo tijelo javnog sektora može postići; d) privatni sektor može bolje upravljati određenim rizicima.

Između ostalog ukazano je na probleme i mogućnosti RH, tj. kako Hrvatska nema zatvoren, cjelovit sustav gospodarenja otpadom što se najviše osjeća u području odvojenog skupljanja i recikliranja plastičnog otpada. Često se naglašava potreba razdvajanja polimera po vrsti. Privatni poduzetnici koji već rade na ovom području mogli bi u formi PP dograditi sustav sortirnica opremom za razdvajanje po vrsti polimera. Zatim su istaknute mogućnosti JPP-a u korištenju biootpada za proizvodnju bioplina te izgradnja energane na otpad.

Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK imao je izlaganje na temu: „Aktualni zakonodavni okviri – prednosti i nedostaci“, kroz koje je naglasio kako je gospodarenje komunalnim otpadom jedan od najvećih pojedinačnih problema zaštite okoliša u Hrvatskoj, a usvojeni propisi i dalje se ne provode. Kako količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna, neizgrađeni CGO-i, sortirnice, kompostane i ostala infrastruktura onemogućavaju da sustav gospodarenja otpadom funkcionira u potpunosti.

Izv. prof. Aleksandra Anić Vučinić prezentirala je temu „Razvoj sustava gospodarenja otpadom s aspekta javnog i privatnog sektora u RH“. Na vrlo pregledan način prikazala je razvitak sustava gospodarenja otpadom u RH od 1980. do 2020. godine. Prikazana je problematika gospodarenja otpadom po vrstama otpada, osobito za opasni otpad i PKO (Posebne kategorije otpada). Vrlo precizno ukazano je na nužnost sinergijske suradnje javnog i privatnog sektora. Osobito je važno da bez privatnog sektora nije moguće reciklirati odnosno tržišno unovčiti iskoristivi otpad.

Kružno gospodarenje otpadom Gotovo jednoglasno na Konferenciji podržano je konačno uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada. To je inače ključna točka za uvođenje kružnog gospodarenja i naročito za sustavno smanjenje odlaganja neoporabljenog otpada u Hrvatskoj. Međutim, pregled naknada (koje ZOGO propisuje) je vrlo velik te je u javnosti stvoren dojam da administracija bez tržišnog kriterija nameće nove naknade, a ne smanjuje naknade. Ostaje otvoreno pitanje je li sustav gospodarenja otpadom u RH umjesto tržišnim, određen birokratskim sustavom naknada. U izlaganju predstavnika Ministarstva zaštite okoliša Maria Roboza je najavljeno uvođenje naknade za odlaganje i promjenu naknade za količinu MKO, tako da se ne penaliziraju općine i gradovi koji su već 2015. godine počeli odvojeno prikupljati i reciklirati komunalni otpad.

Sonja Polonijo iz Udruge gradova RH imala je predavanje na temu „Gdje smo zapeli“. Izuzetno konkretno prikazani su

22

SRPANJ/JULY 2019.

javni i privatni sektor u GOSPODARENJu OTPADOM JAVNI SEKTOR ∆ ODLAGALIŠTA (zbrinjavanje) ∆ CGO ∆ JAVNA USLUGA* - MKO+BKO - reciklažno dvorište - glomazni otpad - reciklabilni otpad

privatni SEKTOR ∆ PKO ∆ SAKUPLJANJE ∆ OPORABA OTPADA* ∆ POSREDOVANJE ∆ PRIJEVOZ ∆ TRGOVANJE ∆ MEĐUNARODNI PROMET

Izvor: prezentacija M. Roboz, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

aktualni problemi u zaostajanju RH u gospodarenju otpadom.

Bez naknade za odlaganje, neprijeporno je zbrinjavanje otpada na odlagalištu najjeftinije. To vrijedi ne samo za neuređena nego i za uređena i naročito usklađena odlagališta.

Planirano zatvaranje odlagališta, a posebice izgradnja novih CGO-a je prevelika i gotovo nerješiva obveza JLS u RH. Trenutno veliki je izbor tehnologije obrade i oporabe novih CGO (RH je odabrala tehnologiju MBO?), kao i izuzetno dugi rokovi realizacije projekata CGO-a.

Cijene gospodarenja otpadom „neizmjerno“ nadmašuju troškove odlaganja, što najbolje pokazuje aktualni pregled cijena na sljedećim primjerima; npr. slovenci izvoze SRF iz RCERO-a u Ljubljani u spalionicu u Beč i za to plaćaju cca 60110 EUR/t; u RH su cijene u komunalnim društvima za obradu 1 tone MKO: a) CGO Marišćina 470 kn (63 EUR); b) CGO Kaštijun 580 kn (77 EUR); c) CIOS MBO 135 EUR. Nela Palarić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike održala je predavanje „Nova legislativa EU u domeni kružnog gospodarenja otpadom“. Naznačila je da su pokrenute i provedene dopune postojeće legislative, a najznačajnije su promjene na temeljnoj Direktivi 2008/98/EZ (Waste Framework Directive) – 2018/851 u sprječavanju nastanka otpada te uvođenju inovativnih modela proizvodnje, poslovanja i potrošnje. U RH mnogi zaboravljaju da je EU „potiho“ s koncepta „zero waste“ prihvatila koncept „circular economy“, tj. kružnog gospodarstva.

Stručnjaci u RH sustavno upozoravaju da nije najvažnije propisati idealne ciljeve, kao što je cilj „nula otpada“, već uvažavajući lokalne uvjete propisati realno ostvarive ciljeve.

Tada je moguće i potrebno penalizirati sve JLS koje ne ispunjavaju realno određene ciljeve. Temeljem takvih promišljanja EU je utvrdila ciljeve kružnog gospodarenja otpadom, tj. ponovnom uporabom, edukacijom i recikliranjem smanjiti masu proizvedenog KO: ∆ do 2025. godine za najmanje 50%, ∆ do 2030. godine za najmanje 55%, ∆ do 2035. godine za najmanje 60%.

Panel Uloga Javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom; lijeva na desno: Tomislav Ćurko (moderator), Igor Zgomba (ZCGO), Sebastijan Zupanc (GZS), Dubravko Ponoš (FZOEU), Mario Roboz (MZOE), Željko Teufel (C.I.O.S.Grupa) i Josip Grgić (Grupacija CGO pri HGK)

Dr. sc. Dinko Sinčić

Izv. prof. Aleksandra Anić Vučinić, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Nela Palarić, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

SRPANJ/JULY 2019.

23

REPORTAŽA

Konferencija o zaštiti okoliša

Sebastijan Zupanc, predsjednik Zbornice komunalnega gospodarstva, GZS

mr.sc. Andrej Ivanc, direktor ekološkog inženjeringa tvrtke RIKO

Konferencija je bila dobra prilika za networking i stručnu razmjenu mišljenja

24

Biti će vrlo zanimljivo vidjeti što će se dogoditi sljedećih godina. Naime, perjanice europskog sustava gospodarenja otpadom (npr. Njemačka, Danska i dr.) ne smanjuju količinu proizvedenog komunalnog otpada (KO).

Isto tako, kroz predavanje naglašena je Direktiva EU o izmjeni Direktive EU o odlagalištima otpada (Waste Landfill Directive 1999/31/EZ) -2018/850. Nova legislativa, u duhu razvitka kružnog gospodarenja otpadom, pored razvitka ponovne uporabe i recikliranja jednako inzistira na smanjenju rizika odlaganja otpada, osobito smanjenju odlaganja biorazgradivog otpada. U tom cilju određeno je: do 2030. godine zabrana

SRPANJ/JULY 2019.

prihvata otpada koji je odvojeno sakupljen radi pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje na odlagališta, a do 2035. godine smanjenje odlaganja ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada na 10% (po masi) ili manje. EU uvažava lokalne osobitosti te su propisana za neke države članice izuzeća. Države koje odlažu >60% komunalnog otpada prema podacima iz 2013. godine, moraju do 2035. smanjiti te količine na 25% (po masi) ili manje!

EU je pripremila i sustavno dograđivanje legislative za gospodarenje otpadnom ambalažom (Packaging and Waste Packaging Directive 94/62/EZ: 2018/852) koja polazi od toga da proizvođači ambalaže odnosno proizvođači proizvoda u ambalaži (uključujući trgovce) mogu organizirati vlastite sustave gospodarenja otpadnom ambalažom.

Zanimljivo predavanje imao je Sebastijan Zupanc, predsjednik Zbornice komunalnog gospodarstva Gospodarske zbornice Slovenije koji je direktno u naslovu istaknuo glavnu misao „Energetska oporaba mora biti sastavni dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“. To je tema koja je u žiži javne pozornosti i Slovenije i Hrvatske. Glasna javnost je izričito protiv, a tiha javnost stalno šuti i samo promatra. Veliki dio stručnjaka i komunalne tvrtke prihvaćaju energetsku oporabu prije odlaganja, ali dio stručnjaka je sustavno protiv. Međutim, činjenica je da otpad, posebno energetske vrijedne takozvane lagane frakcije KO, tzv. GIO (RDF), imaju golemi energetski potencijal.

Središte prezentacije bila je energijska oporaba iz otpada odvojene lagane frakcije. Naime u Sloveniji i Hrvatskoj, bijeg od spalionica rezultirao je izgradnjom CGO (Centara za gospodarenje otpadom), tj. izgradnjom postrojenja za MBO. Svi izgrađeni CGO i u Sloveniji i Hrvatskoj imaju sada aktualne probleme (uključujući i od EU pohvaljeni RCERO Ljubljana). Nije izgrađeno dovoljno građevina za suspaljivanje otpada i realno dolazi do djelovanja tržišta. Prije 10 godina cijena spaljivanja je bila 20-30 eura po toni, a aktualna cijena (koja i dalje raste je sada i do 130 eura po toni. Nije problem samo što su cijene energijske oporabe povećane najmanje šest puta, nego što se energijska oporaba provodi izvan Slovenije i Hrvatske. Zaključno, načelni uvjeti za projekte energetske oporabe moraju biti dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije - Biljane Donje, predstavio je mr.sc. Andrej Ivanc, direktor ekološkog inženjeringa tvrtke RIKO koja je dobila posao gradnje centra.

Istaknuti su ciljevi projekta - uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Zadarskoj i dijelu Ličko-senjske županije (gradovi Gospić i Novalja, te općine Karlobag, Perušić, Donji Lapac i Udbina), smanjenje štetnih utjecaja na okoliš te uspostava samoodrživog financiranja sustava gospodarenja komunalnim otpadom. U sklopu projekta predviđene su pretovarne stanice u Biogradu na moru, Pagu i Gračacu.

Vrijednost ugovora za izgradnju je 368 milijuna kuna (cca 50 mil. eura bez PDV-a), a rok izvedbe je 1.183 dana. Financiranje je osigurano kroz tri kanala: 70% EU fondovi, 20% FZOEU i 10% Zadarska županija.

Kako je konferencija bila vrlo sadržajna, s nizom izvrsnih predavanja i korisnih informacija, reportažu ćemo nastaviti u sljedećem broju našeg magazina.

ORGANIZATOR

Uloga javnog i privatnog sektora

u kružnom gospodarenju otpadom 5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Parentium Plava Laguna

Hvala svima na podršci i aktivnom sudjelovanju na konferenciji!

POKROVITELJI

ZLATNI SPONZORI

SREBRNI SPONZORI

PRIJATELJI KONFERENCIJE

KOMUNIKACIJA

Mediji - primarni kanal komunikacije s javnošću

Reforme u sustavu gospodar

komunikacijska ”evoluc Vrlo često mediji su, zbog svoje sposobnosti prenošenja informacije velikom broju ljudi u relativno kratkom vremenu, primarni kanal komunikacije s javnošću i nerijetko značajno oblikuju njene stavove. Upravo zato je kvalitetan odnos s medijima pretpostavka uspješne komunikacije održivog gospodarenja otpadom [autor] Lidija Tošić rajem prošlog stoljeća okoliš je zauzimao relativno marginalno mjesto u političkoj agendi, a danas je jedan od najizazovnijih i najvažnijih tema u svjetskoj politici. Popularizacija ekološkog diskursa odražava globalnu zabrinutost javnosti za stanje okoliša; sve su glasnije prognoze da smo neodgovornim djelovanjem dosegli granice rasta i došli do ruba egzistencije našeg planeta. Globalno zatopljenje i narušeni eko sustavi samo idu u prilog toj tezi.

Kako bi pokušali preventivno djelovati i ublažiti posljedice čovjekovog utjecaja Europska unija svojim političkim programom postaje lider u borbi protiv klimatskih promjena i najglasniji zagovornik čistog okoliša. Europske direktive postavljaju vrlo ambiciozne ciljeve koje države članice moraju implementirati u svoja nacionalna zakonodavstva. Poseban naglasak stavljen je na otpad i kružno gospodarstvo pa se intenzivirala komunikacija vezana uz te teme. U Hrvatskoj sustav gospodarenja otpadom još nije u cijelosti postavljen, donesen je zakonodavni okvir, osigurani su nacionalni i EU izvori financiranja za izgradnju centara i nabavu komunalne infrastrukture. Implementacija tog sustava uključuje kompleksnu strukturu dionika koji imaju različite uloge i interese, a koji često nisu komplementarni. Zato je zbog međusobnog razumijevanja potrebno postaviti strateški komunikacijski okvir koji će omogućiti pravovremeno informiranje svih uključenih u taj proces.

U ovome neizostavnu ulogu imaju mediji. Odnosi s medijima često se percipiraju kao ključna djelatnost odnosa s javnošću jer mediji direktno utječu na percepciju ciljane publike. Vrlo često mediji su, zbog svoje sposobnosti prenošenja informacije velikom broju ljudi u relativno kratkom vremenu, primarni kanal komunikacije s javnošću i nerijetko značajno oblikuju njene stavove. Upravo zato je kvalitetan odnos s medijima pretpostavka uspješne komunikacije održivog gospodarenja otpadom.

26

SRPANJ/JULY 2019.

Zbog nedovoljne informiranosti i želje za što većom senzacijom često postoji iskrivljena percepcija javnosti

Zbog globalnih trendova i hrvatski novinari postaju sve zainteresiraniji za tu temu. Prema dostupnim člancima i prilozima, iz godine u godinu raste broj medijskih objava o zaštiti okoliša. Često su te objave vezane za događanja koja manifestiraju NYMBY Ne-u-mojem-dvorištu efekt, koji se gradira do NIABY stava Ne u bilo čijem dvorištu. Glavni uzroci takvih reakcija građana leže u nepoznavanju i nerazumijevanju problematike otpada, zaštite okoliša i održivog razvoja, ali i u nedovoljnom i nepravovremenom uključivanju javnosti u projekte i procese odlučivanja. Upravo zbog nedovoljne informiranosti i u želji za što većom senzacijom često, oko nekih slučajeva, postoji iskrivljena percepcija javnosti.

Veliki problem kod komunikacije je i taj što se otpad često (zlo)rabi u dnevno-političke svrhe te naglasci tekstova, odnosno radijskih i televizijskih priloga često podgrijavaju politički populizam. No bez obzira na to što se u medijima loša vijest zapravo tretira kao dobra vijest, novinare ne treba niti podcjenjivati ni optuživati za senzacionalizam.

Osobe koje se bave odnosima s javnošću moraju naći načina da proaktivnom komunikacijom zainteresiraju novinare i sveukupnu ciljanu javnost te ih informiraju, ali i educiraju o važnosti pravilnog gospodarenja otpadom. Pri tome je jako

renja otpadom moraju biti

cija“, a ne “revolucija“ usluga temelji na kontinuiranom dijalogu s građanima, komunalna društva u Hrvatskoj nažalost ne raspolažu s dovoljno educiranim PR kadrom koji bi osmislio njihove komunikacijske strategije, kojima bi se definirali komunikacijski ciljevi te odredile konkretne komunikacijske aktivnosti za promociju djelokruga njihovog rada. Kao dobre primjere sustavne komunikacije svakako treba izdvojiti osječki Unikom i križevačko Komunalno poduzeće koji su svoje projekte „Reciklirajte u papučama“, odnosno „Moj otpad - moja odgovornost“ uspjeli medijski atraktivno i zanimljivo promovirati. Na taj su način utjecali i na građane koji su počeli mijenjati svoje navike.

Komunikacijske specifičnosti podložne kriznim situacijama Uvriježena osnovna pravila odnosa s javnošću mogu se primijeniti i na području ekologije, no gospodarenje otpadom ipak ima svoje određene komunikacijske specifičnosti i često je, nažalost, podložno kriznim situacijama. Kod planiranja komunikacije i razrade komunikacijskih taktika svakako treba voditi računa o svim ciljanim javnostima jer zanemarivanje jedne od njih može prouzročiti kratki spoj u komunikaciji i dovesti do negativnog publiciteta. Većina komunikatora na-

Komunalna društva nažalost ne raspolažu s dovoljno educiranim PR kadrom koji bi osmislio njihove komunikacijske strategije važno ukazati do kakvih sve posljedica može doći zbog neodgovornog ponašanja.

Upravo je zato adekvatno oblikovan sadržaj i način prenošenja poruke koji će osigurati dobivanje pažnje, osobito u današnjem okruženju prezasićenosti informacijama, najveći izazov svakog komunikatora. Taj način razlikuje se od medija do medija, odnosno čak od novinara do novinara. Stoga je zadatak komunikatora sagledati sve okolnosti i pripremiti uvjete koji će osigurati prenošenje neke informacije i njeno prihvaćanje od strane publike kojoj je namijenjena. Za medij će, s druge strane, taj sadržaj u sklopu kojeg je uklopljena poruka biti kvalitetan i predstavljati dodanu vrijednost za njegovu publiku koja ga konzumira.

Kako bi se taj sadržaj dobro osmislio, ciljano planirao i prilagodio različitim komunikacijskim kanalima potreban je veći angažman stručnjaka za odnose s javnošću. Iako se njihova

glašava da je kriza ujedno i opasnost i prilika. No, o samoj organizaciji ovisi hoće li krizu pretvoriti u svoju priliku. A tome svakako mogu pomoći otvoreni i iskreni odnosi s medijima.

Jedan od primjera krizne situacije koja je prije nekih 10-ak godina snašla Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je sanacija azbestnog otpada u Vranjicu.

Lokalna ekološka udruga objavila je izvješće o prekoračenju koncentracije čestica azbesta u zraku te su teretili Ministarstvo da su „zataškali“ tu informaciju.

Kriza započinje u svibnju 2008. godine kada službu za odnose s javnošću Fonda naziva novinarka HRT-a (s kojom su u korektnim odnosima) i „off the record“ pita jesu li upoznati s rezultatima spornih mjerenja. Također navodi kako je je kontaktirala Ministarstvo koje ignorira njen upit. U neformalnom razgovoru iz Fonda to opovrgavaju jer se cijeli projekt sanaci-

SRPANJ/JULY 2019.

27

KOMUNIKACIJA

Mediji - primarni kanal komunikacije s javnošću

je odvijao prema svim ekološkim stručno-tehničkim standardima koji će napokon riješiti problem zagađenja na području Vranjica.

O razgovoru je odmah obaviješten i sam direktor Fonda, kao i čelni ljudi Ministarstva. Pretpostavka je da će priča sigurno krenuti dalje te da bi trebalo promptno reagirati, no tadašnja postava Ministarstva nema komentara na tu temu te se ne žele očitovati o nestručno obavljenim mjerenjima. Na televiziji je emitiran prilog u kojem stoji da Ministarstvo ne daje nikakve komentare, što automatski implicira da čelni ljudi nešto skrivaju. Slični tekstovi pojavili su se i u novinama te na web portalima.

I dok se kriza zahuktava, Ministarstvo dva dana nema komentara; tek trećeg dana organizira konferenciju za novinare koja više nema nikakvog efekta. Izjava: „Metoda kojom je rađeno ispitivanje je nekvalitetna i nepouzdana jer ne razlikuje čestice azbesta od čestica prašine. Sve činjenice utvrdit će posebna stručna skupina, a nova mjerenja obavit će strane tvrtke.“, ne nailazi na odobravanje. I bez obzira što je cijela situacija zapravo bila iskrivljena i prenapuhana, to više nikog nije interesiralo jer je percepcija javnosti bila – Krivi su jer su zataškavali istinu i pustili jadne ljude da se razbole!

Iako je i Fond u sve to involviran, mediji ga ne napadaju. No, koji dan poslije zove novinar Večernjeg lista koji hoće razgovarati s tadašnjim direktorom u svezi postupka sanacije Mravinačke kave. Sugestija PR-a je da novinara zamolimo da e-mailom pošalje pitanja na koja ćemo odgovoriti, a onda ako bude potrebe pozvati ga u Fond i pokazati mu svu dokumentaciju. No, direktor inzistira da ga odmah pozovemo na razgovor jer „nema se tu što skrivati, a on će njemu pokazati i svu dokumentaciju kako bi ga u to uvjerio“. Novinar dolazi, prelistava promotivni časopis Eko reviju, a direktor mu prije početka razgovora naivno predlaže da i on, ako hoće može napisati koji članak. U toj situaciji taj prijedlog je bio totalno deplasiran.

Iako mnogi PR-ovci snimaju razgovore svojih šefova, u Fondu su smatrali da posezanje za takvim metodama i mjerama predostrožnosti nema potrebe, što se kasnije pokazalo kao greška. Kako je novinar od direktora tražio samo izjavu, a ne intervju, nije se mogao autorizirati cijeli članak. Dva dana kasnije, navečer, na večernjakovom portalu (a sutradan ujutro i u novinama) osvanuo je tekst: „Čelnik Fonda za zaštitu okoliša demantira sebe, ministricu i državnog tajnika“ u kojem je prenesen samo dio razgovora, a objavljene izjave su stavljene u iskrivljeni kontekst.

Tijekom sljedećeg jutra PR Fonda intenzivira komunikaciju s novinarima, uspijeva se dogovoriti gostovanje direktora u emisiji HRT-a, no iz Ministarstva ocjenjuju da ne treba davati više nikakve izjave te se otkazuje već od prije dogovore-

28

SRPANJ/JULY 2019.

Kontinuiranom i planiranom strateškom komunikacijom neutralizirana je krizna situacija i vraćenoi povjerenje novinara i javnosti

no gostovanje. U TV emisiji pak gostuje večernjakov novinar koji kaže kako ga je direktor Fonda pokušao "smekšati" nudeći mu honorar za pisanje članaka u Eko reviji, maše diktafonom i izjavljuje da demanti koji je poslan iz Fonda nema veze s istinom jer on ima snimljen cijeli razgovor. Naravno, nikad ga nije pustio i nije rekao da je prenio samo dio razgovora.

U tom trenutku nije bilo bitno što se stvarno dogodilo, nego što javnost misli da se dogodilo. Direktora Fonda nije bilo da ispriča svoju stranu priče.

Nakon početnog lošeg komuniciranja shvaćeno je da je kontraproduktivno i štetno „zabijati glavu i pijesak i biti bez komentara kad svi drugi pričaju“ te se napravio plan za komunikaciju cjelokupnog projekta sanacije azbestnog otpada. Uz detektiranje svih ciljanih skupina, relevantnih dionika projekta, i prilagodbe komunikacijskih poruka Fond je počeo svojevrsnu "komunikacijsku ofenzivu" koja se nakon početnog demantiranja sastojala od sljedećeg:

vinačke kave na kojoj se nalazi nogometno igralište ispod kojeg je azbestni otpad ∆ tjedni obilasci lokaliteta koji se sanira ∆ zasjedanje Saborskog odbora zaštite okoliša u Solinu ∆ lobiranje kod drugih institucija da riješe probleme radnika Salonita koji su u njihovim resorima (mirovine, zdravstvena skrb i odštetni zahtjevi) ∆ napravljen dokumentarni film o sanaciji nogometnog igrališta Omladinac u Vranjicu koje je bilo kontaminirano azbestom ∆ organizirana svečana primopredaja saniranog stadiona od strane Fonda gradonačelniku Solina Kontinuiranom i planiranom strateškom komunikacijom uspjelo se neutralizirati početnu kriznu situaciju i što je najvažnije vratiti povjerenje novinara i javnosti. Promijenio se i omjer negativnih i pozitivnih medijskih objava, ali, što je najvažnije i percepcija javnosti u korist Fonda. Puno nam je pomogla suradnja s lokalnim medijima i nevladinim ekološkim udrugama koje su svojom podrškom Fondu i Ministarstvu zaštite okoliša donekle neutralizirali neprijateljski stav jedne udruge koja je neprovjerenim izvještajem o mjerenju azbesta i započela cijelu priču. Neke su se greške sigurno mogle izbjeći da se na vrijeme reagiralo, no greške, ako na njima naučimo, mogu služiti kao iskustvo i putokaz da u sličnim situacijama budemo pametniji.

Proaktivnom komunikacijom treba zainteresirati novinare i javnost te ih informirati, ali i educirati ∆ skretanje fokusa javnosti na događaj koji će izazvati pozitivan publicitet a) novinarima je organiziran posjet drugoj lokaciji opasnog otpada koja se u to vrijeme također sanirala b) priopćenja o zbrinjavanju azbestnog otpada koji je pronađen na divljim odlagalištima, a koji je saniran na inicijativu i sredstvima Fonda c) konferencija za novinare o uspostavi sustava zbrinjavanja građevinskog otpada koji sadrži azbest – kad sa svojih krovova skidaju salonitne ploče ili uklanjaju azbestne cijevi, građani mogu pozvati ovlaštenog skupljača koji će im to besplatno odvesti i propisno zbrinuti, a Fond će snositi taj trošak c) objavljivanje rezultata natječaja Fonda za projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti (tvrtkama i jedinicama lokalne samouprave dodijeljeno za realizaciju 470 projekata 231 milijun kuna) ∆ nastavak intenzivne suradnje s novinarima ∆ organizacija medicinskog kongresa na temu oboljenja od azbestoze u Splitu ∆ suradnja s ekološkim udrugama – organiziranje edukativnih akcija i izrada letka ∆ emitiranje televizijskih i radijskih spotova o štetnosti azbesta i načinu njegovog zbrinjavanja ∆ stalna priopćenja o tijeku radova na dekontaminaciji Mra-

Ova krizna situacija događala se u vrijeme kad društvene mreže još nisu bile tako dominantni način komunikacije.

Međutim u današnje vrijeme McLuhanovog „globalnog sela“ kad je svaki pojedinac pomoću raznih digitalnih kanala i aplikacija medij za sebe i može jednim klikom plasirati informacije na društvenim mrežama koje se onda eksponencijalnom brzinom šire u internetski eter, dodatan je izazov kako osmisliti željenu komunikaciju koja će doći do ciljane publike. Sigurno je da bi u ovakvim uvjetima i komunikacija vezana za sanaciju azbesta u Vranjicu bila puno drugačija i prilagođenija komunikaciji za Facebook.

Uz sve izazove koje nam donose tradicionalni i novi mediji, odnosi s novinarima su još uvijek neizostavni dio svake komunikacije tako da državne institucije, lokalna samouprava, komunalne tvrtke iz javnog i privatnog sektora moraju uspostaviti s njima partnerske odnose koji će se koji će se temeljiti na uzajamnom poštivanju i otvorenosti.

Nedavno je urednik jednog dnevnog magazina izjavio „Ne bi vjerovali koliko smo mi željni dobrih vijesti?!“ - tako da je zadaća svih koji komuniciraju prema medijima da gospodarenje otpadom upakiraju u informativnu, edukativnu, pitku, storytelling komunikacijsku ambalažu lišenu senzacionalizma i političkog populizma. Reforme u sustavu gospodarenja otpadom moraju biti komunikacijska „evolucija“, a ne „revolucija“.

SRPANJ/JULY 2019.

29

ENERGETIKA

Obnovljivi izvori energije

Sunce kao izvor ene Hrvatska stručna udruga za Sunčevu energiju (HSUSE) u svom časopisu Solarna energija, objavila je članak prof. dr.sc. Ljubomira Majdandžića u kojem se analizira potreba i mogućnosti ubrzanog korištenja Sunčeve energije [autor] dr. sc. Zlatko Milanović epublika Hrvatska, iako na daleko boljem zemljopisnom položaju glede energije Sunčevog zračenja u odnosu na druge EU zemlje, ne koristi dovoljno energiju Sunca. Očekuje se da će se u ubrzati istraživanje i razvoj fotonaponskih i solarnih toplinskih sustava, a isto se mora jasno i nedvojbeno ugraditi u Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske. U nastavku je sažet prikaz tog članka, s ciljem da se šira stručna javnost upozna sa četiri osnovna načina uporabe energije Sunca.

Solarni toplinski kolektori (priprema tople potrošne vode i grijanje prostora) Prema izvješću Europskog udruženja solarnih toplinskih kolektora (ESTIF) u zemljama EU i Švicarskoj 2016. godine instalirano je oko 50 milijuna solarnih kolektora odnosno oko 100 m2 na 1.000 stanovnika. Ukupno je tada bilo instalirano u solarnim kolektorima 35.000 MWth. Među EU zemljama velike su razlike u izgrađenim solarnim kolektorima. Najviše ih je 2017. godine bilo ugrađeno u Cipru (800 m2), Austriji (500 m2) i Grčkoj (400 m2), a najmanje na 1.000 stanovnika u Belgiji, Češkoj, Poljskoj, Sloveniji, Italiji i Estoniji (manje od 100 m2).

Predlaže se u RH do 2030. godine ugraditi 1,5 m2, a do 2050. godine 5 m2 po stanovniku odnosno 1.500 i 5.000 m2 na 1.000 stanovnika. Proizlazi da bi u Republici Hrvatskoj 2050. godine bilo instalirano oko 20 milijuna četvornih metara solarnih kolektora za pripremu sanitarne vode i za grijanje prostorija.

30

SRPANJ/JULY 2019.

Solarni toplinski sustavi u dobivanju rashladne energije (Solarni apsorpcijski rashladni uređaji) Dobro je znano da najviše solarnog zračenja ima ljeti, kada je manja potrošnja tople sanitarne vode i nema potrebe za grijanjem. Međutim ljeti, upravo za vrijeme sunčanih dana, povećana je potreba za rashladnom energijom. Iz tih razloga sustavi solarne klimatizacije su pogodniji od solarnih sustava grijanja odnosno zagrijavanja.

Sustavi solarne klimatizacije temelje se na dobro poznatom apsorpcijskom sustavu hlađenja, tako da se instalirani solarni kolektori vrlo učinkovito koriste tijekom cijele godine. Instaliranjem 1,5 m2 (2030. g.), odnosno 5 m2 (2050. g.) solarnih kolektora u sustavu solarne klimatizacije naročito će biti vrijedno u primorskim područjima i na otocima.

Fotonaponski (FN) sustavi u dobivanju električne energije U 2017. godini u zemljama EU na fotonaponske sustave otpadalo je 5 % ukupne potrošnje električne energije, a u RH samo 0,34 % potrošnje. Da bi RH dostigla prosjek zemalja EU trebala bi imati 750 MW, a ima samo 52 MW i zauzima tek 24. mjesto među EU zemljama. Hrvatska je 2016. godine imala samo 12 W PV (engl. PV - photovoltaic, hrv. FN - fotonapon) po stanovniku, a prosjek EU je bio 197,8 W PV po stanovniku. Najviše fotonaponskih panela po stanovniku 2016. godine imale su Njemačka (503,1 W PV), Italija (317,7 W PV), Belgija (302,8 W PV),

poni će pokrivati čak 30 % potrošnje električne energije. Na taj način do 2030. godine u industriji fotonapona zaposliti će se oko 2,5 milijuna radnika.

Za RH se predlaže do 2030. godine imati instaliranu električnu snagu od 2300 MW, te na taj način pokriti oko 15 posto ukupne potrošnje električne energije. Do 2050. godine se predlaže povećanje na minimalno 1 kWp po stanovniku odnosno ukupno 4500 MW.

ergije

Solarne termoelektrane (Sustavi s koncentriranjem Sunčevog zračenja; engl. CSP – Concentring Solar Power) Četvrta mogućnost rabljenja energije Sunca je izgradnja sustava s koncentriranjem za postizanje visoke temperature (i više od 1.000 oC). To se postiže izgradnjom paraboličnih korita, koja omogućuju koncentraciju zračenja Sunca. Na taj način se proizvodi pregrijani medij (apsorber) za pokretanje Stirling motora ili plinske turbine. Uz proizvodnju električne energije, u solarnoj termoelektrani iz otpadne topline se može proizvoditi i toplinska energija za grijanje (kogeneracija) ili/i rashladna energija (trigeneracija). Početkom novog milenija u Španjolskoj je počela izgradnja prvih solarnih termoelektrana. Nekoliko godina kasnije izgrađene su solarne termoelektrane u Italiji, a zatim u Francuskoj i Njemačkoj. Trenutno Španjolska ima neusporedivo najveću instaliranu snagu solarnih termoelektrana.

Zaključno Grčka (241,4 W PV) itd. Manje od RH imale su sjeverne zemlje: Estonija (7,7 W PV), Poljska (5,2 W PV), Finska (3,6 W PV), Irska (1,1 W PV) i Latvija (0,8 W PV).

Do konca 2017. godine u svijetu je bilo instalirano 404,5 GW fotonaponskih sustava. Početno Europa je imala najviše ugrađenih fotonaponskih sustava. Međutim vodeću ulogu preuzela je Kina (32 %), a na drugom mjestu je Europa (30 %). Sijede SAD (13 %), Japan (12 %), Indija (5 %), Australija (2 %) i ostale zemlje (6 %). Njemačka (37 %) i Italija (17 %) zajedno imaju više od polovice ukupne instalirane snage fotonaponskih sustava u Europi. U ukupnoj bilanci električne energije fotonaponski sustavi pokrivaju primjerice u Italiji 10 posto, a u Njemačkoj 8 posto potrošnje.

Struktura ugrađenih fotonaponskih panela u Europi 2017. godine bila je: ∆ 26 % na krovovima stambenih zgrada ∆ 18 % na komercijalnim krovovima ∆ 20 % u industriji ∆ 36 % u komunalnim tvrtkama.

Koncem travnja 2018. godine Njemačka je imala instalirano 43,8 GW fotonaponskih sustava, a od toga polovica fotonaponskih sustava na stambenim zgradama bila je povezana zajedno sa sustavom baterija koje preuzimaju višak proizvedene električne energije.

Europsko udruženje industrije fotonapona (EPIA) procjenjuje da će fotonaponska tehnologija do 2030. godine pokriti 15 % potrošnje električne energije u EU. Već do 2040. fotona-

Korištenje energije Sunca omogućava izravnu proizvodnju energije (električne, toplinske, rashladne). Većina zemalja EU prihvaća izgradnju zgrada „nulte energije“, tj. nZEB (Nearly Zero-Energy Buildings). Sunčeva energija omogućava sigurnu i okolišno najprihvatljiviju opskrbu stambenih i uredskih prostora svim oblicima energije. Sustavno se povećava proizvodnja, kao i kakvoća, solarnih kolektora i fotonaponskih panela te se isto tako i smanjuje cijena solarne opreme.

Hrvatska se kao mediteranska zemlja može i treba uključiti u brz razvoj sustava za korištenje Sunčeve energije. Projekt „Solarizacija Hrvatske“ u tom smislu je osobito vrijedan za razvoj naše zemlje u 21. stoljeću. Neprijeporno je da u izgradnji solarnih sustava ima problema, ali ti problemi se mogu, prvenstveno znanjem, nadvladati. Vrijedno je naglasiti, da u RH već vrlo uspješno rade ekološke industrije koje vlastitim fotonaponskim sustavom (FN) u potpunosti podmiruju vlastitu potrošnju energije!

Sustavno se povećava proizvodnja, kao i kakvoća, solarnih kolektora i fotonaponskih panela te se smanjuje cijena solarne opreme

SRPANJ/JULY 2019.

31

STRUČNA INFORMACIJA

Komptech

Komptech Crambo – moćna sjeckalica za zeleni otpad i drvo Prilagodljivost Crambo sjeckalicu čini idealnom za brojne posebne zadatke kao što su usitnjavanje biootpada za kompostiranje, usitnjavanje biootpada s tržnica, usitnjavanje otpadne hrane i usitnjavanje krovnog materijala biološkog porijekla

Crambo ima visoku propusnost materijala zahvaljujući agresivnom hranjenju bubnjeva za sjeckanje

32

rambo univerzalna sjeckalica konstruirana je za sjeckanje drveta u svim oblicima – od obrezanih grana i grmlja s lišćem do korijenja teškog više tona. Sjeckat će i netretirane pelete te otpadno drvo s aditivima. Crambo sve te materijale sjecka na unaprijed definiranu veličinu. Definiranje veličine izlaznih komada izvodi se zamjenom košare sa sitom. U praksi to znači jednostavno i brzo biranje veličine sjeckanih

SRPANJ/JULY 2019.

komada. Crambo ima visoku propusnost materijala zahvaljujući agresivnom hranjenju bubnjeva za sjeckanje.

Mogućnost sjeckanja biomase u raznim oblicima te brza izmjena sita za definiranje veličine izlaznih komada čine ovaj stroj iznimno fleksibilnim po pitanju zadataka koji se mogu staviti pred njega.

Pri sjeckanju otpadnog drveta zubi od kaljenog metala osigurat će otpornost na dodatke tretiranom drvetu. Pogonske

uz konzistentnu funkcionalnost. Moguće je korištenje više vrsta zuba: zakrivljeni zubi opće namjene namijenjeni su agresivnom hranjenju stroja, kukasti ojačani zubi su za otpadno drvo, a zubi za struganje su za rad s otpadnim drvetom i vlažnim otpadom. Postoje i zakrivljeni zubi s karbidnim pojačanjem za posebno zahtjevne zadatke.

Košare sita prilagođene su sjeckanju najčešće korištenog granulata, a moguće ih je brzo zamijeniti uz pomoć hidraulike.

Dodatne opcije za sjeckanje biomase Jedinica za biosjeckanje služi pripremi drvne biomase za gorivo. Zubi s kontra rezanjem daju efikasan rez za finije usitnjavanje sjeckanjem. Rezultat je konzistentnost veličine sjeckanih komadića.

Jedinica za razdvajanje sitnih komadića uklanja sirovinu koja nema dovoljno velik granulat. Ista jedinica će izdvojiti mineralne i organske materijale iz miješanog biootpada.

Sjecka sve osovine s međusobno suprotnim smjerom okretanja u kombinaciji sa specijalnim oblikom zuba neometano hrane sjeckalicu bez obzira na oblik ulazne sirovine.

Velik prostor za hranjenje stroja omogućava sjeckanje glomazne vegetacije. Neometan rad sjeckanja osiguravaju zubi s međusobno suprotnim smjerom okretanja. Zubi pri svakom okretaju čiste košare sita pa je nemoguće da se stroj zaglavi ili blokira travom ili mokrim materijalom. Svaki korijen koji stane u prostor za hranjenje sjeckalice bit će obrađen. Hidraulični pogon daje visoko efikasnu snagu zubima koji mogu obraditi čak i kamenčiće usađene u drvo.

Unutrašnjost stroja Proizvodi tvrtke Komptech izdvajaju se od sličnih proizvoda na tržištu svojom kvalitetom i pouzdanošću. Odlikuje ih i odlično zadržavanje vrijednosti na tržištu rabljenih strojeva. Komptech je spomenuti ugled dostigao upotrebom vrhunskih komponenti u izgradnji svojih strojeva. Crambo sjeckalicu pokreće motor američkog proizvođača Caterpillar. Motor je ugrađen u zvučno izoliranom kućištu da smanji buku rada sjeckalice. Snaga stroja koristi se optimalnom regulacijom brzine rotacije u odnosu na opterećenje.

Upravljačka elektronika konstantno prati rad motora i cijelog stroja te prekida rad u slučaju da postoji opasnost od kvara, zaglavljivanja ili neke druge neprilike. Dvosmjerni programi rada omogućavaju jednostavno čišćenje. Pouzdanosti u radu doprinose i ergonomski oblikovane i lako razumljive komande.

Kvalitetni ležajevi garantiraju da će masivni bubnjevi za drobljenje odraditi svoj posao i pri ekstremnim opterećenjima. Zupčanici su napravljeni od kvalitetnih materijala čime je maksimalno produžen vijek trajanja pogonskog mehanizma. Vrijeme pouzdanog rada mjeri se u tisućama radnih sati.

Komptech nudi opciju da se bubnjevi za drobljenje dodatno pojačaju na mjestima osjetljivim na habanje.

Kvalitetno kovani zubi sjeckalice imaju dug vijek trajanja

Velik prostor za hranjenje stroja širok je 2.000 mm i dug 2.820 mm, opremljen je s dvije pogonske osovine suprotnog smjera okretanja. U prvoj fazi rada zubi grabe materijal za sjeckanje i pritišću ga na noževe sita koje se nalazi ispod.

Sporo kretanje rotacije (40 okretaja/min) u početku izrađuje krupne komade, ali materijal ne napušta prostor sjeckanja sve dok veličina komada ne odgovora veličini otvora na situ.

Kvalitetno izrađeni zubi produžuju servisne intervale i bitno smanjuju habanje stroja pri uporabi.

Mobilni Crambo Crambo je moguće nabaviti u mobilnoj verziji koja omogućava brzo i jednostavno premještanje s točke A na točku B. Komptech je usavršio izradu mobilnih verzija svojih strojeva pa se oni danas strogo pridržavaju pravila o dimenzijama i emisijama ispušnih plinova. Mobilne verzija Cramba pokreću motori s unutrašnjim sagorijevanjem.

Crambo se može nabaviti u izvedbi za podizanje kukom, na šasiji s tri osovine i na čeličnim lancima.

Verzija za podizanje kukom pogodna je za manevriranje na jednoj lokaciji. Samohodna verzija je pogodna za nestabilan teren, a najveću mobilnost nudi izvedba s prikolicom.

Upravljačka elektronika konstantno prati rad motora i cijelog stroja

Stacionarni Crambo Korisnici koji nemaju potrebe za premještanjem sjeckalice mogu nabaviti stacionarni Crambo kojeg pokreće elektromotor. Takav pogon je najefikasniji i zahtijeva najmanje održavanja što ga čini idealnim za postrojenja s dugim intervalima rada. Na stacionarnom Crambu moguće je razdvojiti pogonsku jedinicu od jedinice za sjeckanje. Na taj način se pogonska jedinica štiti od prašine koja nastaje sjeckanjem, a jedinica za sjeckanje se može smjestiti na manji prostor.

SRPANJ/JULY 2019.

33

PREDSTAVLJAMO

IRIDE

UČINKOVITO, POUZDANO I SIGUR

S NADOGRADNJAMA IRI

Slika 1. IRIDE VV 50

akon o održivom gospodarenju otpadom zahtijeva racionalno prikupljanje komunalnog i reciklažnog otpada, kvalitetno razvrstavanje otpada na kućnom pragu i učinkovito odvojeno prikupljanje otpada „od vrata do vrata“.

Proizvođač komunalnih nadogradnji Iride specijaliziran je za učinkovito (odvojeno) prikupljanje otpada „od vrata do vrata“ te svojim širokim proizvodnim programom omogućuje prikupljanje otpada u najrazličitijim radnim uvjetima.

Visoka razina kvalitete i učinkovitost glavno su obilježje svih nadogradnji IRIDE, od najmanjih (slika 1, 2) preko specijaliziranih izvedbi za pojedinu vrstu otpada (primjerice za staklo, slika 3) do multifunkcionalnih nadogradnji za istovremeno skupljanje različitih vrsta otpada (slika 4).

Svojim dimenzijama i masom nadogradnje Iride se prilagođavaju podvozju, tvoreći kompaktna, adekvatno optimalizirana komunalna vozila specijalizirana za prikupljanje otpada u svim radnim uvjetima.

Iride ima najveći proizvodni program komunalnih nadogradnji, koje su u mogućnosti zadovoljiti najrazličitije potrebe korisnika i učinkovito prikupljati otpad u svim radnim uvjetima

Slika 2. IRIDE VV 70 CM

34

SRPANJ/JULY 2019.

RNO

IDE

Slika 3. IRIDE VV 80 CM

Slika 4. IRIDE ECO DUAL

Sve nadogradnje Iride opremljene su dvobrzinskim uređajem za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80-1100 l, koji sprječava oštećivanje kanti i kontejnera prilikom pražnjenja te omogućuje izrazito brzo pražnjenje kanti i kontejnera.

Adekvatno dizajnirana potisna ploča na komunalnim nadogradnjama Iride osigurava potpunu iskoristivost spremnika otpada i visok omjer sabijanja, uz veliku neto korisnu nosivost. Sve komponente korištene u izradi nadogradnji Iride visoke su kvalitete, što garantira višegodišnji ispravan rad.

Nadogradnje IRIDE jednostavno se prazne kipanjem odnosno prekretanjem direktno u veće komunalno vozilo ili press kontejner, bez potrebe za pretovarnom rampom i bez kontakta otpada s tlom. Pražnjenje nadogradnje vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje.

Sve su nadogradnje Iride izvedene u potpunosti sukladno normama EN 1501-1 i 2006/42/CE, za što posjeduju certifikat izdan od strane ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete. Sukladnost s normama potvrđena mjerodavnim certifikatom na europskoj razini jamči korisnicima pouzdanost i kvalitetu te, što je najvažnije, sigurnost operatera tijekom rada.

Sve nadogradnje Iride imaju višegodišnje jamstvo te brzu i pouzdanu servisnu podršku u eksploataciji. Sve detalje o nadogradnjama IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o., Rijeka.

Sve su nadogradnje Iride izvedene u potpunosti sukladno normama EN 1501-1 i 2006/42/CE

SRPANJ/JULY 2019.

35

STRUČNA INFORMACIJA

COSECO

Vozila su opremljena automatskim hidrauličnim podizačima Terberg za pražnjenje posuda

agrebačkoj Čistoći dobavljač O-K-TEH d.o.o. je u svibnju isporučio 11 vozila s komunalnim nadogradnjama, od kojih je šest vozila s nadogradnjom COSECO tip K4, kapaciteta 8 m³ (na Iveco podvozju nosivosti 12 tone) i automatskim Terberg podizačima za posude.

Potisna ploča je izrađena od visokokvalitetnog čelika što omogućuje omjer sabijanja 5:1 za standardni otpad iz kućanstava s mogućnošću izbora sile pritiska u više stupnjeva radi prilagodbe vrsti otpada. Vozila su opremljena automatskim hidrauličnim podizačima Terberg za pražnjenje posuda na dva kotača volumena 80/120/240/360 l, kao i podizačem za posude na četiri kotača kapaciteta do 1.100 litara s ravnim i zaobljenim poklopcem. Zbog optimalnih dimenzija, ovim vozilima moguće je vršiti pretovar otpada iz satelitskih vozila za odvoz otpada. Cilindri stražnjih vrata smješteni su izvan nadogradnje radi smanjenja mogućnosti oštećenja.

Također na Iveco šasiji nosivosti 18 t isporučena je i COSECO dvokomorna nadogradnja, tip K5 SELECT ukupnog kapaciteta 15 m³, od čega kapacitet velike komore iznosi 10 m³, a manje 5 m³ za prihvat različitih vrsta korisnog otpada, s koritom za prihvat volumena 1,2 m³ lijevo i 0,7 m³ desno. Komore nadogradnje su fizički odvojene te rade potpuno neovisno jedna od druge (npr. sabijanje, podizanje, pražnjenje…). Ova nadogradnja također je opremljena automatskim podizačem posuda Terberg,

Novim vozilima s COSEC

obnovljen vozni park Zagrebački Holding - podružnica Čistoća, preuzela je tijekom svibnja ukupno 11 vozila za sakupljanje i odvoz otpada od zagrebačke tvrtke O-K-TEH d.o.o.

36

SRPANJ/JULY 2019.

pri čemu lijeva (veća) komora podiže spremnike na dva i četiri kotača do 1.100 litara, a desna (manja) posuda do 360 litara, tako da u praksi postoji mogućnost pražnjenja čak tri posude za otpad istovremeno. Kod ove nadogradnje omjer sabijanja je 6:1 za standardni otpad iz kućanstava, s mogućnošću izbora sile pritiska u više stupnjeva radi prilagodbe vrsti otpada.

CO nadogradnjama zagrebačke Čistoće Oba tipa nadogradnji su opremljene video nadzorom sa snimačem signala sa stražnje kamere kapaciteta 500 GB, s mogućnošću dodavanja još tri kamere za snimanje 360° oko vozila. Što se tiče sigurnosti, nadogradnje su proizvedene po najstrožim EU normama kao što je CE i EN1501-1 te uključuju: više stop prekidača (na obje strane nadogradnje, komandnoj ploči za izbacivanje otpada i jedan u kabini), sigurnosno automatsko zaustavljanje ploče za izbacivanje u slučaju da stražnja vrata nisu u potpunosti podignuta, zaustavljanje spuštanja stražnjeg dijela ako je ploča za izbacivanje izvan karoserije, sigurnosne platforme za operatere s CE certifikatom sa senzorima, svjetla za noćni rad, rotacijska svjetla na nadogradnji i dr.

Uz navedena vozila, O-K-TEH je isporučio i četiri Iveco kiper vozila ukupne nosivosti do 7,5 tona. Vozila su namijenjena za skupljanje otpada i opremljena su duplim kabinama te uključuju sve potrebne sigurnosne i komforne sustave kao što su klima uređaj, ABS, ESP... Sva vozila imaju visoke stranice koje je moguće preklapati za lakši utovar, a dva vozila imaju i ugrađene kranove s daljinskim kontrolama za sakupljanje rasutog otpada i pražnjenje kontejnera.

Tijekom srpnja i kolovoza ove godine u nastavku ove isporuke, zagrebačka Čistoća trebala bi od O-K-TEH-a preuzeti još 5 vozila za sakupljanje otpada tipa COSECO K5 od 16 m³ (također na Iveco podvozjima i sa Serberg podizačima) čime se nastavlja pojačavanje voznog parka novim vozilima za sakupljanje i odvoz otpada u Zagrebu.

Dodatne informacije o Coseco nadogradnjama i vozilima za sakupljanje i odvoz otpada dostupne su kod ovlaštenog prodajno-servisnog zastupnika, tvrtke O-K-TEH d.o.o. iz Zagreba (www.o-k-teh.hr).

Nadogradnje su opremljene video nadzorom i proizvedene po najstrožim sigurnosnim EU normama

SRPANJ/JULY 2019.

37

GOSPODARENJE OTPADOM

Europska iskustva

GOSPODARENJE OTPADOM

U NJEMAČKOJ 2018. [autor] dr. sc. Zlatko Milanović [izvor] Abfallwirtschaft in Deutschland 2018 – Fakten, Daten, Grafiken

jemačko ministarstvo za okoliš, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost (Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und nukleare Sicherheit BMU) ističe da 1980. godine nestaje prostor za izgradnju novih odlagališta otpada. U to vrijeme također se uviđa da treba odgovorno postupati sa sirovinama i energijom koje ljudi sve više uzimaju iz prirode. Na tim spoznajama je osmišljen 1990. godine moderni sustav gospodarenja otpadom odnosno „KRUŽNO GOSPODARSTVO“ (Kreislaufwirtschaft). Broj stanovnika se povećava a istovremeno raste potrošnja ljudskih tvorevina. Iz prirode se uzima nepovratno sve više sirovina i energije.

Njemačka s vrlo razvijenom industrijom, u svjetskim okvirima ostvaruje nadprosječnu potrošnju po glavi stanovnika, ima odgovornost prema građankama i građanima osobito poticati razvoj odvajanja i recikliranja otpada. U tom cilju se odlučilo poticati razvoj industrije recikliranja, temeljene na novim tehnologijama sortiranja, obrade i materijalne oporabe otpada.

„GOSPODARENJE OTPADOM = GOSPODARENJE RESURSIMA“ Kružno gospodarstvo za okoliš (tlo, vode, zrak, klimu i lju-

40

SRPANJ/JULY 2019.

de) je jedinstveni model, koji je u Njemačkoj pokrenuo sustavni razvitak ekološkog gospodarstva i zapošljava više od 270.000 zaposlenika u 11.000 tvrtki te postiže godišnji prihod od 70 milijardi eura. Trenutno radi više od 15.000 postrojenja za recikliranje i iskorištavanje otpada. Na taj je način u Njemačkoj 2015. godini postignut stupanj iskorištenja ukupnog otpada od 69%. Stupanj iskorištenja komunalnog otpada je 67%, a za proizvodnog otpada 70%, od toga je za građevni otpad stupanj recikliranja rekordnih 90%.

1. Proizvodnja otpada U Njemačkoj (82,79 milijuna stanovnika 2017.) je ustrojen gotovo potpuni nadzor toka otpada. Osim redovnog praćenja godišnjih količina otpada, osobito je važno dugoročno analizirati promjene kao i njihove uzroke.

Tablica 1. Ukupne godišnje količine otpada (uključujući opasni otpad); 100,0% Godina

Količina (mil. tona)

Količina po stanovniku (kg)

2000.

2009.

2015.

406,7 mil. t 322,2 mil. t 351,2 mil. t

oko 4.912 kg oko 3.892 kg oko 4.242 kg

U gospodarenju otpadom Republika Hrvatska i SR Njemačka imaju iste odnosno vrlo slične ciljeve, ali s velikim razlikama u provedbi. Njemačka u Europi prednjači u odgovornom postupanju s otpadom te je vrijedno detaljnije se upoznati s njemačkim iskustvima

Njemačka je početkom milenija prosječno proizvodila ukupno 406,7 milijuna tona otpada odnosno gotovo 5 tona otpada po stanovniku. Nastavno, u prvom desetljeću godišnja količina otpada se smanjila za oko 21% odnosno na 3.892 kg po stanovniku. Zatim iza 2009. godine količina počinje rasti.

Tablica 2. Godišnje količine komunalnog otpada; 14,3% Godina

Količina (mil. tona)

Količina po stanovniku (kg)

2000.

2009.

2015.

50,1 mil. t 48,4 mil. t 51,6 mil. t

oko 605 kg oko 584,6 kg oko 623,3 kg

Količina komunalnog otpada (odnosno prema njemačkom izrazu otpad od stanovništva) također se početno smanjila, ali zatim je nastavljen rast. Tako je količina komunalnog otpada 2015. godine bila 51,6 milijuna tona odnosno 623,3 kilograma po stanovniku i to je oko 3 posto veća količina od količine komunalnog otpada 2000. godine. Proizlazi da se količina komunalnog otpada brže povećavala od količine ukupnog otpada. U odnosu na prosjek EU zemalja (486 kg po stanovniku), prosječna količina komunalnog otpada u Njemačkoj (623 kg/stanovnik) je veća za čak 30 posto!

Tablica 3. Godišnja količina rudarskog otpada Godina

Količina (mil. tona)

Količina po stanovniku (kg)

2000.

2009.

2015.

48,2 mil. t 27,5 mil. t 31,4 mil. t.

oko 582 kg oko 332 kg oko 379 kg

Godišnje količine otpada, koji nastaje u pridobivanju i obradu ruda, su u prvom desetljeću novog milenija drastično smanjene odnosno za 43%. Nastavno se količina rudarskog otpada povećala do 31,4 milijuna tona te je u odnosu na 2009. godinu povećana za 14 posto. Ipak, u odnosu na 2000. godinu još uvijek je manja za 35%.

Tablica 4. Godišnja količina proizvodnog otpada Godina

Količina (mil. tona)

Količina po stanovniku (kg)

2000.

2009.

2015.

47,7 mil. t 51,3 mil. t 59,2 mil. t

oko 576 kg oko 619 kg oko 715 kg

Moderno bioplinsko postrojenje u Bremenu

Promjene godišnjih količina proizvodnog otpada pokazuju da se tijekom novog milenija sustavno povećavala količi-

SRPANJ/JULY 2019.

41

GOSPODARENJE OTPADOM

Europska iskustva

na. To je dobar pokazatelj, da je ostvaren razvoj proizvodnje.

Konkretno 2000. godine proizvedeno je 47,7 milijuna tona, a 2009. godine 51,3 milijuna tona odnosno 7,5% više. Šest godina kasnije proizvedeno je 59,2 milijuna tona odnosno čak 15,4 posto više. Zbirno od 2000. do 2015. godine količina proizvodnog otpada je povećana za čak 24,1% odnosno gotovo za četvrtinu.

Tablica 5. Godišnje količine građevnog otpada Godina

Količina (mil. tona)

Količina po stanovniku (kg)

2000.

2009.

2015.

260,7 mil. t 195,0 mil. t 209,0 mil. t

oko 3.149 kg oko 2.355 kg oko 2.524 kg

U Njemačkoj se odvojeno bilancira proizvodni i građevni otpad. Zahvaljujući takvom pristupu jasno se uočava razlika.

Godišnje količine građevnog otpada prvo su se smanjile, zatim su se blago povećale. U konačnici je u 2015. godini proizvedeno 209 milijuna tona, što je u odnosu 20% manja količina od količine građevnog otpada koja je proizvedena na početku novog milenija. S druge strane, u Njemačkoj se gotovo sve količine građevnog otpada recikliraju odnosno ponovno koriste nakon mehaničke obrade.

2. Analiza učinkovitosti gospodarenja otpadom Gospodarenje otpadom u Njemačkoj vrlo često je uzor drugim europskim zemljama. Konkretno Njemačka je temeljne elemente kružnog gospodarenja otpadom utvrdila u Zakonu o otpadu, koji je usvojen 1. lipnja 2012. godine. Znanstvene odrednice kružnog gospodarstva („cirkularne ekonomije“) poznate su od devedesetih godina prošlog stoljeća odnosno prije više od dvadeset godina. Svrha tog zakona je pronaći mogućnosti da se iz otpada izdvoje sirovine i energetske vrijednosti. Europa je kontinent siromašan sirovinama i energijom, a s druge strane za održavanje gospodarstva izuzetno je ovisna o uvozu sirovina i energije. Njemačka kao vodeća industrijska zemlja EU morala je promovirati kružno gospodarstvo.

Gospodarenje otpadom u pet stupnjeva (izbjegavanje, smanjivanje, ponovna uporaba s i bez predobrade, recikliranje, energijska oporaba, zbrinjavanje/odlaganje) ne samo da osigurava sekundarne sirovine i smanjuje uvoz energije, već i značajno pridonosi zaštiti okoliša i naročito zaštiti klime i zdravlja ljudi. To između ostalog jamči smanjenje količine otpada i izbjegavanje odlaganja.

Tablica 6. Promjene stopa količine otpada i BDP-a (Statistički ured Njemačke 2017.)

Godina BDP Neto količine otpada

2000.

100% 100%

2003.

101% 89,5%

2006.

106,7% 78,5%

2009.

105,1% 75,6%

2012.

113,9% 72,1%

2015.

118,3% 73,3%

• Neto količine otpada = količine proizvedenog otpada bez otpada koji nastaje kod obrade otpada

42

SRPANJ/JULY 2019.

„POVEĆATI BDP - SMANJITI KOLIČINE OTPADA“ Odgovorno, održivo, kružno gospodarstvo treba jamčiti povećanje društvenog proizvoda uz smanjenje količine proizvodnih i potrošačkih ostataka. Isto nameće potrebu promjene kod svih slojeva društva. Već kod prvih promišljanja konstrukcije novog proizvoda potrebno je odrediti gospodarenje otpadom koji ostaje nakon radnog vijeka. Apsolutni prioritet trebaju imati mjere kojima se bez velike dodatne obrade u novoj proizvodnji rabe ostaci iskorištenog proizvoda.

Do sada se redovito isticalo da su količine otpada izravno povezane s promjenama BDP-a. Što je veći BDP, veća je potrošnja i više je otpada. U novom mileniju iskustva Njemačke i nekih drugih razvijenih zemalja pokazuju da je moguće jamčiti porast BDP-a uz smanjenje količine otpada (Tablica 6). Primjerice, iako je Njemačka s godišnjom potrošnjom od prosječno 72 plastične vrećice bila ispod europskog prosjeka, nakon uvođenja obveze da potrošač nudi kupcu slobodan izbor hoće li uzeti plastičnu vrećicu, prosječna potrošnja se smanjila na 38 komada po stanovniku!

3. Gospodarenje komunalnim otpadom Spoznaje i njemačka iskustva u gospodarenju otpadom mogu biti vrijedna i za razvitak cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Približno Njemačka ima dvadeset puta veći broj stanovnika od RH. Gušće je naseljena, a njemačko gospodarstvo kao i BDP znatno su veći od hrvatskog.

Također Njemačka sustavno istražuje i unaprjeđuje gospodarenje otpadom. Trenutno je u RH u središtu pozornosti gospodarenje komunalnim otpadom. Prosječno se u Njemačkoj godišnje po stanovniku proizvodi 623,3 kg komunalnog otpada (2015). U RH se proizvodi 416 kg po stanovniku (Državni zavod za statistiku, travanj 2019.) odnosno prosječna količina komunalnog otpada je 33% manja.

U Hrvatskoj je 2016. oporabljeno 21 posto, a odloženo 77 posto količine komunalnog otpada (Gospodarenje otpadom u RH – Program Life, 2018., AR MZOE). S druge strane 2016. godine u Njemačkoj je reciklirano 79 posto, a 21 posto je energijski oporabljeno. Razvojem održivog gospodarenja otpadom Njemačka osigurava sirovine i opskrbu energijom te je potpuno izbjegnuto odlaganje otpada.

Otpad koji nije odvojeno prikupljen, kao i smeće iz sortirnica, kompostišta i MBO postrojenja se energijski oporabljuje u 68 spalionica, tj. energana na otpad, s ukupnim kapacitetom od 20 milijuna tona (2017.). Energijska oporaba osigurana je i u 32 postrojenja za energijsku oporabu GIO (goriva iz otpada) s ukupnim kapacitetom od 5 milijuna tona. Njemačka ima i 45 MBO postrojenja (2017.) s ukupnim ulaznim kapacitetom od 5 milijuna tona. Od toga 4,5 milijuna tona se obrađuje, a 0,5 milijuna tona po izlazu iz MBO-a ostaje za odlaganje.

U tablici 7. je prikazan morfološki sastav komunalnog otpada u Hrvatskoj i Njemačkoj. Iz te usporedbe uočljive su razlike u pristupu problemu gospodarenja otpadom. Konkretno, Njemačka odvojeno prikazuje smeće odnosno miješani kućni komunalni i slični proizvodni otpad (31%), koji u pravilu odlazi na daljnju obradu (prije odlaganja).

Na otpadni papir u Njemačkoj otpada oko 17 posto, a u RH

Tablica 7. Morfološka analiza sastava komunalnog otpada (maseni postotci)

Kućno smeće i proizvodni otpad sličan kućnom smeću Otpadni papiri Otpadna plastika i lagana ambalaža Biootpad iz vrtova i parkova Biootpad iz spremnika za odvojeno sakupljanje Krupni otpad

Njemačka - kućno smeće (Savezni statistički ured 2017.)

31% 17% 13% 12% 9% 6%

Hrvatska - MKO (MKO, podaci HAOP) 23,2% Papir/karton 22,9% Plastika 5,7% Vrtni otpad 30,9% Kuhinjski otpad -

Otpadno staklo

6%

Staklo

3,7%

Ostalo (složenci, metali, tekstili itd.)

5%

Metal Tekstil/odjeća Drvo Guma/koža/kosti

2,1% 3,7% 1,0% 0,7%

Elektro uređaji

1%

-

Sitnica (zemlja i sl.)

23,2 posto komunalnog otpada. Otpadne plastike u Hrvatskoj je čak 22,9 posto komunalnog otpada, što je gotovo dvostruko više nego u Njemačkoj (13 posto), gdje je u otpadnu plastiku uključena i lagana ambalaža.

Biootpad se sastoji iz dvije frakcije (zeleni otpad, kuhinjski otpad), koje u osnovi treba odvojeno prikupljati i zatim oporabiti u različitim građevinama (kompostanama, bioplinskim postrojenjima). Udio zelenog otpada u Njemačkoj je 12 posto i odvojeno se sakuplja, a u RH je u MKO (miješanom komunalnom otpadu) udio vrtnog otpada 5,7 posto! To je najbolji prikaz kako sustavi prikupljanja utječu na analizu sastava komunalnog otpada. Jednako tako udio biootpada odvojeno sakupljenog u posudama i spremnicima za biootpad u Njemačkoj iznosi 9 posto. U Hrvatskoj je ekvivalent toj stavci kuhinjski otpad (30,9%). Prema analizama proizlazi da ukupno biootpad u Njemačkoj sudjeluje s 21%, a u RH s 36,6%.

Proizlazi de je u RH oko 70 posto veća količina biootpada.

Ključna razlika je u tome što su Njemačkoj odvojeno prikuplja i zatim oporabljuje 21 posto, a u RH tek je 2018. odnosno 2019. počeo brži razvitak odvojenog sakupljanja komunalnog

6,1%

kuhinjskog otpada. Slična usporedba vrijedi i za ostale sastavnice analize komunalnog otpada.

Njemačka prikazuje udio glomaznog odnosno krupnog otpada od 6 posto mase, a u RH u MKO nema te vrste otpada. U Njemačkoj se krupni otpad odvojeno prikuplja i oporabljuje. U RH krupni se otpad odvojeno prikuplja, ali se do sada najčešće nije prikazivao u bilanci mase odvojeno prikupljenog komunalnog otpada!

Otpadne staklo također pokazuje već navedene razlike u analizi sastava komunalnog otpada. U Njemačkoj udio otpadnog stakla je 6% (obuhvaća odvojeno prikupljeno otpadno staklo), a u RH udio stakla u MKO je 3,7%.

U Njemačkoj, sitnica se nalazi u smeću, dok se u RH pokazalo da sitnica sadrži 6,1 posto mase miješanog komunalnog otpada. U RH u komunalnom otpadu „nema“ elektro uređaja, a u Njemačkoj sudjeluju s oko 1 posto mase.

S druge strane, Ostalo u Njemačkoj (5,1%) obuhvaća složenu ambalažu, metale, tekstili i slično. Ti sadržaji u Hrvatskoj (7,5%) obuhvaćaju metale, tekstil i odjeću, drvo i gumu te su ukupno dvostruko veće mase.

Spremnici na javnoj površini za odvojeno prikupljanje različitih vrsta staklene i aluminijske ambalaže u Njemačkoj

SRPANJ/JULY 2019.

43

GOSPODARENJE OTPADOM

Europska iskustva

4. Iskorištavanje komunalnog otpada Na ekološke učinke gospodarenja otpadom uz „stanja tehnike“ utječu i gospodarski te sociološki čimbenici. Od 1990. godine sustavno se „bježi od odlaganja“ i razvija CSGO (Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom).

Tablica 8. Odvojeno sve više sirovina iz kućnog otpada (u milijunima tona)

2000. godina 2004. godina 2015. godina

Smeće (MKO) 34 18 14

Sirovine (biootpad, ambalaža, papir, staklo) 5 25 24

* Savezni statistički ured

U tablici 8. usporedni je prikaz (u milijunima tona) količine smeća odnosno MKO i iskoristivog otpada od 2000. do 2015. Početkom novog milenija bilo je 34 milijuna tona smeća i samo 5 milijuna tona iskoristivog otpada. Već četiri godine kasnije količina smeća se dvostruko smanjila, a količina odvojenih iskoristivih frakcija je pet puta povećana. Treba uočiti da se ukupna godišnja količina povećala, i to s 39 na 43 milijuna tona odnosno za više od 10%!

U sljedećih devet godina ukupna se količina smanjila na 38 milijuna tona, ali se smanjila i količina iskoristivog otpada.

Došlo je od stagnacije odnosno nije moguće iz kućnog smeća potpuno izdvojiti i reciklirati iskoristive frakcije otpada. U svakom slučaju cilj je sustavno povećavati recikliranje otpada, ali otvara se pitanje je li to moguće samo sustavima odvojenog sakupljanja ili je potrebita cjelovita društvena akcija. O otpadu je trebalo početi promišljati prije nego je otpad nastao.

5. Gospodarenje ostalim vrstama otpada Automatski uređaj za sakupljanje plastičnih i staklenih boca za recikliranje koji isporučuje gotovinu

5.1. Građevni otpad U Njemačkoj 2015. godine proizvedeno je 209 milijuna tona građevnog otpada, a od toga 201,8 milijuna tona neopasnog otpada, kojim je gospodareno na sljedeći način: ∆ Reciklirano 89,1%

∆ Energijski oporabljeno 0,6% ∆ Odloženo 10,2% ∆ Spaljeno i obrađeno 0,1%.

Uvodno je već navedeno da se najveći stupanj recikliranja (90%) u gospodarenju otpadom postiže u Njemačkoj. Ostaci rušenja građevina niskogradnje i visokogradnje mogu se mehaničkom obradom izvrsno oporabiti. Najučinkovitije je građevni otpad, primjerice mobilnim postrojenjem za mehaničku obradu, odmah iskoristiti na mjestu rušenja stare građevine.

5.2. Otpadni grafički papiri Otpadni papiri se mogu također vrlo dobro iskoristiti. Otpadni papiri uključujući kartone mogu se jednostavnom mehaničkom obradom preraditi u sekundarnu sirovinu koja još uvijek ima pozitivnu tržišnu cijenu (uz veća li manja odstupanja). Vrlo je važno istaknuti da se u Njemačkoj razlikuje odvojeno prikupljanje i recikliranje otpadnih grafičkih papira od otpadnih ambalažnih papira. To je potrebito jer je u Njemačkoj obveza da otpadne grafičke papire preuzimaju proizvođači grafičkih papira i tiskarska industrija. Obvezu odvojenog prikupljanja i recikliranja otpadne ambalaže preuzimaju proizvođači ambalaže i proizvođači proizvoda u ambalaži. Na taj način proizvođači odgovaraju za cijeli životni vijek svojih proizvoda, uključujući i gospodarenje otpadom.

Tablica 9. Recikliranje grafičkog otpadnog papira (u mil. tona) Potrošnja grafičkih papira Reciklirano Stupanj iskoristivosti

1994.

2000.

2009.

2015.

7,7 4,9 64%

9,0 7,3 81%

7,5 7,3 97%

7,8 6,5 83%

Od 26. rujna 1994. u Njemačkoj je utvrđena obveza proizvođača grafičkih papira i industrije tiskovina organizirati odvojeno prikupljanje i recikliranje otpadnih tiskovina. Od tada se sustavno povećava stupanj recikliranja. Najviše grafičkih papira je potrošeno 2000. godine (9 milijuna tona), a najveći stupanj recikliranja ostvaren je 2009. godine (97%). U pojašnjenju Njemačko ministarstvo za okoliš (BMU) ističe da se dragovoljnim razvitkom sustava recikliranja grafičkih papira jamči recikliranje 80% (+/- 3%) proizvedene količine grafičkih papira. Posljednjih deset godina to je dokazano praktičnom provedbom. Doduše bilo je odstupanja, ali to su samo iznimke. Jednako tako u Njemačkoj se godišnja potrošnja grafičkih papira ustalila na oko 8 milijuna tona (oko 97 kg po stanovniku). Od toga se godišnje reciklira oko 6,5 milijuna tona (78 kg po stanovniku).

5.3. Otpadna ambalaža Ambalaža je sastavni dio suvremene civilizacije. Ljudi koji rade u urbanim sredinama svakog dana koriste sve više proizvoda u sve više i sve složenijoj ambalaži. Njemačka je bila prva zemlja koja je osnovala tvrtku za gospodarenje otpadnom ambalažom, „Zelena točka“. Taj način gospodarenja otpadnom ambalažom preuzele su mnoge druge europske zemlje. Ta tvrtka je u vlasništvu privatnih tvrtki koje prodaju upakirane proizvode. Primjerice i najmanji pekarski proizvodi

44

SRPANJ/JULY 2019.

u urbanim sredinama se prodaju barem u papirnatoj vrećici, a veći komadi kruha su redovito omotani plastičnom vrećicom.

U RH odgovorni Fond (FZOEU) dobro gospodari dijelom ambalaže od pića. Za dio plastične ambalaže od mlijeka i mliječnih proizvoda je odlukom jednog bivšeg ministra ukinuta povratna ambalaža. Za vjerovati je da će se ta naknada ponovo uvesti. S druge strane golema količina otpadne ambalaže u RH se odvojeno ne prikuplja. Na tu činjenicu ukazuje i nedavno Žurno upozorenje Europske komisije. Također FZOEU je državni fond, a Europska komisija izričito ukazuje da treba praktično provesti mogućnost osnivanja privatne tvrtke za gospodarenje otpadnom ambalažom.

U Njemačkoj se otpadna ambalaža odvojeno prikuplja besplatnim odvozom žutih vrećica ili kanti. Financiranje „žutog“ sustava odvojenog sakupljanja i recikliranja financiran je preko sustava „Zelene točke“, koji prikuplja sredstva od proizvođača ambalaže i proizvoda u ambalaži. Odvojeno se prikuplja i zatim oporabljuje otpadna ambalaža iz plastike, metala (Al i bijeli lim), stakla, papira, kartona i drva. U tablici 10. dan je prikaz učinkovitosti gospodarenja različitim vrstama otpadne ambalaže izrađeno u stupnjevima iskorištenja u odnosu na godišnju proizvodnju odnosno količinu isporučenu na tržište.

1991. godine odnosno na početku razvoja sustava stupanj odvojenog prikupljanja i recikliranja samo otpadne staklene i papirnate ambalaže je bilo veći od 50 posto. Stupanj recikliranja za otpadnu plastiku bio je samo 11,6 posto, a vrlo vrijedne aluminijske ambalaže tek 16,6 posto proizvedene količine. Tada još nije bilo organizirano ni odvojeno prikupljanje kartonske ambalaže od pića (kapljevina).

1997. godine odnosno šest godina kasnije ostvareni su daleko veći stupnjevi iskorištavanja otpadne ambalaže. Dok je 1991. godine ukupni stupanj iskorištenja je bio 39,2 posto, a šest godine kasnije bio je dvostruko veći (82,6%). Stupanj iskorištenja plastike bio je i dalje najniži, ali je u odnosu na 1991. godinu povećan gotovo šest puta (61,0%). Još više je povećano iskorištavanje otpadne kartonske ambalaže od pića (konkretno 1991. godine nije ni postojalo, a 1997. godine iznosi 61,6%).

2012. godine ostvaren je daljnji porast ukupnog iskorištavanja na 96,3 posto. Već tada je ostvaren stupanj iskorištenja veći od 90 posto za otpadnu papirnatu i plastičnu ambalažu. Najviše je zaostalo recikliranje staklene ambalaže (84,7%), koja se i dalje često skupljala i sustavom donošenja do spremnika postavljenih na javne površine. Također niži stupanj od ukupnog je bio za aluminijsku ambalažu (91,4%).

2013. godine i dalje je prosjek za sve vrste ambalaže stupanj iskorištenja veći od 97 posto. Za tri vrste ambalaže (plastičnu, papir, karton) ostvaren je stupanj veći od 99 posto. Za staklenu ambalažu stupanj je povećan na samo 85,2 posto, a za metalne ambalaže stupanj je oko 90 posto.

5.4. Biootpad U Njemačkoj je 2015. godine proizvedeno 13,85 milijuna tona biorazgradivog otpada (167 kg po stanovniku). Od toga se u posudama za biootpad ukupno odvojeno prikupilo 70

Tablica 10. Razvitak odvojenog sakupljanja i recikliranja otpadne ambalaže u Njemačkoj od 1991. do 2015. godine GODINA

1991.

1997.

2007.

2012.

2015.

Staklena Al Bijeli lim Plastika Papirnata Kartoni pića UKUPNI PROSJEK

53,7% 16,6% 37,1% 11,6% 55.8% ---39,2%

83,5% 79,7% 79,5% 61,0% 88,6% 61,6% 82,6%

83,7% 74,2% 91,6% 62,2% 88,9% 66,7% 79,2%

84,7% 91,4% 99,0% 99.0% 99,4% 99,8% 96,3%

85,2% 91,3% 99,5% 99,5% 99,7% 99,4% 97%

Izvor: GVM GmbH – Društvo za istraživanje tržišta ambalaže, 2017.

posto odnosno 9,67 milijuna tona (117 kg po stanovniku) i to: • 4,57 milijuna tona biorazgradivog otpada prikupljenog posudama za biootpad, • 5,1 milijun tona odvojeno prikupljenog zelenog otpada iz vrtova i parkova.

U 2016. godini, prema Saveznom statističkom uredu, povećano je odvojeno sakupljanje kućnog biorazgradivog otpada za 5,3 posto odnosno za oko 500.000 tona (+6 kg po stanovniku) odnosno ukupno na 10,18 milijuna tona (123 kg po stanovniku): • 4,83 milijuna tona biorazgradivog otpada prikupljenog posudama za biootpad (58.4 kg po stanovniku), • 5,35 milijuna tona odvojeno prikupljenog zelenog otpada (64,6 kg po stanovniku).

Biootpad se prikuplja i izvan posuda za domaćinstva, te su ukupne količine prikupljenog i oporabljenog biootpada 2015. godine bile: • 7,37 milijuna tona reciklirano u 868 kompostišta (oko 95.000 stanovnika po kompostani), te je proizvedeno 3,96 tona komposta: - 62,3% komposta se iskoristilo u šumarstvu i poljoprivredi (vinogradi, površine za uzgoj hmelja), - 20,6% komposta se iskoristilo u privatnim vrtovima i okućnicama, - 17,1% se utrošilo za njegovanje i rekultiviranje zelenih površina.

• 6,48 milijuna tona oporabljeno i reciklirano u čak 1.392 bi-

U Njemačkoj se otpadna ambalaža odvojeno prikuplja besplatnim odvozom žutih vrećica ili kanti oplinska postrojenja, uključujući i kombinirana postrojenja (59.500 stanovnika po postrojenju) iz kojih je ostalo 4,09 milijuna tona digestata, koji se iskoristio uglavnom u poljoprivredi i šumarstvu (97,1%).

Odvojenim prikupljanjem biootpada proizvode se vrlo kvalitetan kompost i digestat; jamči se izvrsno iskorištavanje biootpada uz proizvodnju komposta (unošenje hranjivih tvari u tlo) i humusa (poboljšavanje kakvoće tla). Iskorištavanje biootpada u bioplinskim postrojenjima jamči proizvodnju obnov-

SRPANJ/JULY 2019.

45

GOSPODARENJE OTPADOM

Europska iskustva

ljive energije. Njemačka je usvojila i EEG = Erneubare-Energie-Gesetz, u prijevodu Zakon o obnovljivim izvorima energije.

U tom smislu u Njemačkoj se potiče izgradnja bioplinskih postrojenja uz postojeće i nove kompostane.

5.5. Otpadni mulj U Njemačkoj 2016. godine se proizvelo 1,8 milijuna tona (oko 21,7 kg po stanovniku) otpadnog mulja iz komunalnih ureda za pročišćavanje otpadnih voda, koji sadrži niz hranjivih tvari osobito fosfor. Dana 3. listopada 2017. u Njemačkoj je stupila na snagu Uredba o otpadnom mulju, koja ističe potrebu iskorištavanja fosfora sadržanog u otpadnom mulju. Svjetske rezerve fosfora su ograničene te je potrebito ponovno iskoristiti fosofor sadržan u otpadnom mulju i u kućnim otpadnim vodama. S druge strane otpadni mulj može sadržavati i opasne toksine. Praktično, suvremena njemačka iskustva pokazuju da se otpadni mulj iz naselja do 50.000 stanovnika izravno koristi u poljoprivredi, a u većim naseljima fosfor se reciklira iz ostataka termičke obrade.

Tablica 11. Gospodarenje otpadnim muljem u 2016.

Moderni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u ruralnom području Njemačke

Termička obrada Poljoprivreda Uređenje krajobraza Ostalo Izvor: Savezni statistički ured, 2017.

46

SRPANJ/JULY 2019.

64,5% 23,9% 9,6% 2,0%

Tablica 12. Korištenje otpadnog mulja u poljoprivredi 1991.

1997.

2003.

2009.

2012.

2016.

20,0% 41,0% 33,4% 29,4% 29,4% 23,9%

Izvor: Savezni statistički ured, 2017.

5.6. Otpadni električni i elektronski uređaji (EE otpad) U Njemačkoj se od 2001. do 2015. godine odvojeno prikupilo, iskoristilo i recikliralo 7,2 milijuna tona električnih i elektronskih uređaja. Posljednje tri godine odvojeno se prikupi te obnovi i reciklira oko 45% količine električnih i elektronskih uređaja koja je plasirana na tržište. Posljednjih godina ostvareni su sljedeći rezultati u gospodarenju EE otpadom: ∆ prikupljeno iz kućanstva - između 7 i 8 kilograma po stanovniku godišnje, ∆ reciklirano - između 80 i 84 posto, ∆ iskorišteno - između 90 i 94 posto.

5.7. Otpadne baterije i akumulatori Godišnje se u Njemačkoj proda više od 40.000 tona akumulatora i baterija iz e-uređaja (oko 0,5 kg po stanovniku). Od 2006. godine u svim zemljama EU obveza je odvojeno prikupljati i oporabiti otpadne baterije i akumulatore. Prvenstveno

se iz otpadnih baterija i akumulatora recikliraju vrijedne sirovine, kao primjerice cink, čelik, željezo, mangan, olovo, plastika i kadmij. U 2014. godini EU zemlje su bile obvezne odvojeno prikupiti najmanje 40 posto prodane količine baterija i akumulatora. U 2016. godini u Njemačkoj je ostvareno odvojeno prikupljanje: ∆ 46,2% prodane količine baterija za uređaje, ∆ 103,1% prodane količine olovnih akumulatora, ∆ 291,5% prodane količine nikla-kadmij baterija, ∆ 41,6 % prodane količine ostalih baterija.

5.8. Otpadna vozila Dobro je poznato da je Europa siromašna sirovinama. Do početka novog milenija bila je utvrđena praksa iz Europe izvoziti stara vozila i na taj način učinkovito obnavljati vozni park, te poticati vlastitu proizvodnju automobila. Međutim, uvidjelo se da se u otpadnim automobilima, posebice novih modela, nalaze vrlo vrijedne sirovine. Zbog toga je EU 2000. godine usvojila uredbu (2000/53/EG) kojom se određuju uvjeti gospodarenja otpadnim cestovnim vozilima. Ciljana vrijednost stupnja recikliranja za otpadna vozila u EU bila je 2015. godine utvrđena na 85%, a zatim je 2016. godine smanjena na 80%. Temeljem toga i u Njemačkoj je stupanj recikliranja otpadnih vozila sustavno povećavan i to u obje ciljane vrijednosti stupnja recikliranja.

Recikliranje Iskorištenje 2004. godine 77,2% 79,7% 2015. godine 87,7% 95,8% Početkom ovog milenija započinje inzistiranje na održivom gospodarenju otpadnim vozilima. U to vrijeme kapaciteti za demontažu i „šrederiranje“ otpadnih automobila bili su premali. Zbog toga 2009. godine Njemačka je bila zatrpana četiri puta većim količinama otpadnih automobila u odnosu na količinu koja normalno nastaje tijekom jedne godine. Nastavno, postojeća postrojenja bila su opterećena te je stupanj recikliranja bio iznad 90 posto (95,5% 2010.), zatim se postupno stupanj recikliranja smanjio do uobičajenih 87/88 posto.

Stupanj iskorištenja otpadnih vozila u Njemačkoj jednako se mijenjao te je 2010. godine bio 106,8%, a 2011. godine čak 108,3%. U sljedećim se godinama postupno smanjivao do 95,8%.

5.9. Mineralni otpad Neprijeporno su najveće količine mineralnog otpada, koji ima sljedeću strukturu: ∆ građevni otpad (otpad od rušenja i građenja) 32,0% ∆ iskopi tla, iskopi jaružala („dređinga“) 50,7% ∆ otpad iz proizvodnih procesa 7,7% ∆ otpad iz procesa spaljivanja 9,6%.

Ukupno godišnje nastaje 275 milijuna tona mineralnog otpada odnosno oko 3.300 kg po stanovniku. Mineralni otpad se poglavito rabi kao zamjenski građevni materijal. Često se koristi primjerice za prekrivanje odlagališta otpada. Uporaba mineralnog otpada kao građevnog materijala jamči golemi doprinos zaštiti klime, ali istovremeno nepravilno korišteni

onečišćeni mineralni otpad može ozbiljno ugroziti podzemne vode. U Njemačkoj još uvijek nema propisa koji određuje kako koristiti mineralni otpad kao zamjenski građevni materijal.

Prešane aluminijske limenke za recikliranje

5.10. Uvoz i izvoz otpada Poznata Bazelska konvencija usvojena je davne 1992. godine. Međutim, na različite načine razvijene zemlje izvoze ot-

Njemačka ispunjava najviše norme u zaštiti podzemnih voda, tla i zraka od ugroze procesa obrade i odlaganja otpada pad uz i bez suglasnosti. U posljednje vrijeme neke nerazvijene zemlje (Malezija) čak i vraćaju nelegalno uvezen otpad.

Njemačka (Savezni statistički ured 2018.) redovito nadzire i objavljuje podatke o uvozu i izvozu otpada, a u 2016. godini ostvareni su sljedeći rezultati: a) UZ suglasnost UVOZ 6,5 milijuna tona IZVOZ 2,9 milijuna tona b) BEZ suglasnosti UVOZ 15,6 milijuna tona IZVOZ 21,4 milijun tona.

6. Zaključno Poznato je da Njemačka već dulje vrijeme prednjači u razvitku sustava gospodarenja otpadom, koji je najvažniji čimbenik zaštite okoliša. Njemačka ispunjava najviše norme u zaštiti podzemnih voda, tla i zraka od ugroze procesa obrade i odlaganja otpada. Osobito je važna zabrana odlaganja neobrađenog otpada, koja od 2005. godine jamči stalno smanjenje za klimu štetnih plinova (poglavito metana) iz odlagališta otpada. Zaštitu klime jamči također razvitak recikliranja i oporabe energije iz otpada. Od 1990. godine sustavno se godišnje smanjuje emisija stakleničkih plinova iz gospodarenja otpadom za oko 56 milijuna tona ekvivalenta CO2.

SRPANJ/JULY 2019.

47

NADOGRADNJE I PRIKLJUČNA VOZILA

Schwarzmüller

Građevinski segment u fokusu budućeg razvoja Schwarzmüller Grupa već sada u svom proizvodnom programu ima preko 50 tipova priključnih vozila i nadogradnji namijenjenih raznim poslovima u građevinskom sektoru.

Međutim, na sajmu Bauma 2019 održanom početkom travnja u Münchenu austrijska kompanija je najavila daljnju ekspanziju ovog proizvodnog segmenta u kojemu vidi veliki potencijal na svojim ključnim tržištima rateći pozitivna kretanja u europskom građevinskom sektoru, ovaj segment proizvodnog programa Schwarzmüller Grupe od 2013. godine predstavlja snažni pokretač rasta ukupnog poslovanja. Na to jasno ukazuju brojke - Schwarzmüller je 2012. godine proizveo ili nadogradio 1.767 građevinskih vozila, a 2018. godinu je zaključio sa čak 4.188 jedinica, što predstavlja rast od 137%. U strukturi cjelokupne proizvodnje udio građevinskih vozila i nadogradnji je u istom razdo-

48

SRPANJ/JULY 2019.

blju porastao s 29 na 45%. Roland Hartwig, predsjednik uprave Schwarzmüller Grupe je na tiskovnoj konferenciji na sajmu Bauma 2019 rekao da očekuje kako bi ta kategorija proizvoda vrlo brzo mogla premašiti 50% ukupne proizvodnje. To je prema njegovim riječima i odraz osmišljene strategije razvoja tvrtke koja je zahvaljujući svojoj tehničkoj kompetenciji sposobna u kratkom roku optimalno odgovoriti na potrebe tržišta i usvojiti proizvodnju kompleksnijih proizvoda poput građevinskih vozila i nadogradnji.

va da se specijalizirana vozila, prilagođena posebnim zahtjevima kupaca, proizvedu u praktički istom vremenskom roku kao i standardni velikoserijski modeli. Schwarzmüller trenutno ostvaruje pravovremenost isporuka od preko 90%.

Schwarzmüllerovi ­eksponati na Baumi 2019

Najznačajnije pojedinačno tržište Schwarzmüller Grupe u segmentu građevinskih vozila i nadogradnji već je nekoliko godina Njemačka, gdje se čak dvije trećine ukupne prodaje odnosi upravo na ovaj segment. Na samom početku tekuće faze rasta, 2012. godine, u Njemačkoj je Schwarzmüller prodao 560 jedinica, da bi 2018. ta brojka skočila na 1.760 jedinica. Dakle, ovdje se radi o rastu od 214%, što je znatno iznad prosječne stope rasta od spomenutih 137%. Ostala ključna tržišta Schwarzmüller Grupe za građevinski segment proizvoda su Austrija, Švicarska, Poljska i Slovenija.

Prilagođena ­rješenja sa standardnim ­rokovima isporuke

Schwarzmüller je iz svoje bogate ponude na Baumi 2019 istaknuo pet proizvoda. Termički izolirana kiper poluprikolica za prijevoz asfalta sad je prvi put dostupna s TÜV oznakom kvalitete koja potvrđuje da se Schwarzmüller striktno pridržava strogih procedura tijekom čitavog proizvodnog procesa. TÜV potvrđuje da se na kiperskom sanduku neće pojaviti toplinski mostovi tijekom eksploatacije i da se proizvođač pridržava odgovarajućeg DIN standarda. Parametri kao što je temperaturni profil asfaltne mješavine u kiperskom sanduku i homogenost temperature te njihovo kontinuirano praćenje u stvarnom vremenu pomoću senzora, značajno utječu na kvalitetu asfaltiranja. Schwarzmüller je postigao toplinski otpor (R vrijednost) od 1,80 m2 K/W, što premašuje propisanu vrijednost od 1,65 m2 K/W za više od 10%. Schwarzmüllerove termički izolirane kiper poluprikolice imaju mogućnost kontrole različitih praktičnih funkcija putem daljinskog upravljanja ili pametnog telefona. To, primjerice, uključuje komforno rukovanje elektronički upravljanim zračnim ovjesom, odnosno funkcijama podizanja i spuštanja zračnih jastuka. Ili podizanja i spuštanja podizne osovine, kao i aktiviranja kočnice finišera ili otvaranja i zatvaranja cerade na kiperskom sanduku. Schwarzmüller nudi termički izolirane kiper poluprikolice vlastite mase već od 4,7 tona.

Čelična troosovinska kiper poluprikolica jedan je od Schwarzmüllerovih klasika. Sad je još stabilnija pri kipanju

Schwarzmüllerova termički izolirana kiper poluprikolica za prijevoz asfalta prvi je put dostupna s TÜV certifitakom

Najveći proizvodni pogon Schwarzmüller Grupe za građevinska vozila i nadogradnje je Žebrák u Češkoj, gdje je prošle godine s proizvodnih linija sišlo 1.600 čeličnih kipera. To je ujedno i najvažnija pojedinačna grupa proizvoda, a specijalna vozila za građevinski sektor također se proizvode i u Freinbergu u Austriji, dok se aluminijski kiperi izrađuju u Mađarskoj, u tvornici u Budimpešti. Kao rezultat potpuno novih proizvodnih metoda, kapacitet proizvodnje građevinskih vozila i nadogradnji podignut je u sve tri tvornice. Naime, Schwarzmüller je sada i njih uklopio u tehnološke procese montaže na pokretnoj traci, pri čemu se koristi računalno upravljano sekvenciranje vozila s ciljem optimizacije iskorištenja proizvodnih linija. To između ostalog omoguća-

SRPANJ/JULY 2019.

49

NADOGRADNJE I PRIKLJUČNA VOZILA

Schwarzmüller

Benzberg Tridem prikolica Schwarzmüller Grupa je započela blisku suradnju s inovativnim proizvođačem vozila Benzberg iz mjesta Schörfling na jezeru Attersee, u pokrajini Gornja Austrija. Riječ je o mladoj tvrtki specijaliziranoj za razvoj visokokvalitetnih građevinskih vozila, s naglaskom na teški "off-road" prijevoz. Benzbergova vizija poslovanja je u potpunoj harmoniji s vizijom Schwarzmüllera, a to je razvoj prilagođenih rješenja koja klijentima jamče određenu dodatnu vrijednost. U prvom koraku Schwarzmüller će u svoj prodajni program uvrstiti Benzbergov Tridem terenski kiper. Riječ je o trakstorskoj kiper prikolici s mogućnošću hidrauličke kompenzacije nagiba. Ovo rješenje ujedno omogućava i savladavanje prepreka do 50 cm visine bez naginjanja same nadogradnje, pa je sigurno kipanje moguće i na kosinama ili neravnom terenu. Posebno osmišljena šasija omogućava zakretanje kotača do čak 30°, uz ukupnu širinu vozila od 2,55 metra i širinu guma od 65 cm, što znatno doprinosi manevarskim sposobnostima.

vremenog rasterećenja prve osovine ili hidrostatskog pogona zadnje osovine.

Sljedeći eksponat interesantan klijentima iz građevinskog sektora je 4-osovinska prikolica labudica. Najvažniji kriteriji za niskonoseće prikolice koje se koriste za prijevoz građevinskih strojeva su što niža vlastita težina, što niža utovarna visina i robusna šasija otporna na savijanje i uvijanje. Upravo su to glavne značajke ove labudice s upuštenjima u podu za smještaj ruke rovokopača i za kotače strojeva koji se prevoze. Odlikuje je vlastita masa od 7,95 tona i visina glavne utovarne platforme od približno 870 mm iznad tla. Naravno, dio iznad okretnog postolja dvostrukih prednjih osovina je nešto viši. Kut utovarnih rampi od svega 8° te njihovo hidrauličko podizanje i spuštanje, uz mogućnost poprečnog pomicanja radi prilagođavanja širini strojeva, zaista olakšavaju utovar i istovar. Brojne alke u okviru utovarne platforme omogućavaju sigurno i efikasno povezivanje strojeva. Radi što bolje antikorozivne zaštite vozila u cijelosti, standardno se pocinčavaju i ruda, okretno postolje te utovarne rampe.

Jedno univerzalno primjenjivo, pa stoga i nezaobilazno vozilo u građevinskom sektoru je kiperska tandem prikolica. Niska vlastita masa koja kreće već od 3,65 tona i unutarnja paletna širina od 2,42 metra, uz kapacitet sanduka od 11,6 m3 čine je prikladnom kako za prijevoz rasutih materijala, tako i za paletizirane građevinske materijale. Kiperski sanduk u cijelosti je izrađen od aluminija pa je vrlo lagan, ali patentirana konstrukcija od šupljih profila istovremeno jamči visoku krutost i čvrstoću. Sve stranice mogu se njišući otvarati kod kipanja, a bočne se mogu otvoriti i prema dolje radi utovara ili istovara viličarom. Montažna igla rude podesiva je po visini, pa ju je moguće jednostavno prilagoditi svakom kamionu.

Četveroosovinska labudica s upuštenjima u podu za smještaj ruke rovokopača i za kotače strojeva koji se prevoze

Schwarzmüller je na dobrom putu da njegov građevinski segment premaši udio od 50% u ukupnoj proizvodnji Jedan od Schwarzmüllerovih klasika je svakako čelična kiper poluprikolica, vlastite mase od 5,3 tone naviše, koja pruža odličan kompromis između robusne konstrukcije i relativno visoke korisne nosivosti. Strateški pozicionirana i dimenzionirana ojačanja okvira sanduka jamče i do 6% veću stabilnost pri kipanju od prethodne izvedbe. Stabilnosti pri kipanju doprinosi i funkcija automatskog spuštanja zračnog ovjesa prije podizanja sanduka. Ova poluprikolica se može konfigurirati i s opremom ili funkcijama koje pomažu unaprjeđenju trakcije, odnosno vučnih sposobnosti. Poput pri-

50

SRPANJ/JULY 2019.

Kipersku tandem prikolicu odlikuje niska vlastita masa, već od 3,65 tona i unutarnja paletna širina od 2,42 metra uz kapacitet sanduka od 11,6 m3