Tehnoeko 83

godi go dina di na X XVVI

bbrroj broj oj 83 list li stop stop st o ad ad// octo oc tobe to b r be 2019 20 19..

19 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

INTERVJU

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

IVAN JUREŠIĆ, POMOĆNIK DIREKTORA TVRTKE PONIKVE, KRK

CATERPILLAR, C.I.A.K., LYNX, BIGBELLY, MATHIEU AQUAZURA, IRIDE BIFLUX

GOSPODARENJE OTPADOM U ŠVICARSKOJ, PLASTIKA

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

POTPUNA RJEŠENJA ZA ZELENE POVRŠINE

SADRŽAJ

6 12

Vijesti

32

Intervju

Gospodarenje otpadom

34

Caterpillar

36

C.I.A.K.

38

Promotor održivog komunalnog gospodarstva

Impressum

IRIDE Dvokomorna komunalna nadogradnja Iride Biflux 4 + 4 m3

Nova generacija mini bagera

26

Mathieu Aquazura MC 210 – gradska peračica

Je li gospodarenje otpadom u Švicarskoj primjer drugima?

24

Bigbelly Učinkovito upravljajte javnim otpadom pomoću Bigbelly pametnog sustava

Ivan Jurešić, pomoćnik direktora tvrtke Ponikve, Krk

20

Rasco LYNX kompaktna čistilica za grad budućnosti

Regulativa Reagiranje Savjeta za gospodarenje otpadom grupacije Pre-Kom

16

30

Stručno Gospodarenje otpadnom plastikom

TEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000

Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal, Tomislav Domanovac, Viktor Kumić, Siniša Radiković | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

KOLUMNA

Ljeto je prošlo, a u gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša nema ili ipak ima novosti? Srećom i na radost, u kolovozu se povećao broj turista, ali mnogi zaboravljaju da je velik broj turista povezan s ugrozama okoliša i osobito zdravlja ljudi. U javnosti se najviše pisalo o neodgovornom ispuštanju fekalija iz brodica, ali i ispusta odvodnje iz hotela i drugih prenoćišta. Zaboravlja se da na jednu plažu stane određen broj kupača, a to nikako ne znači svake godine barem tri ili pet posto više kupačica i kupača. dr. sc. Zlatko Milanović Stručnjaci već desetine godina ukazuju da je moguće i potrebno za svaku pojedinu lokaciju, ovisno o infrastrukturi i tradiciji, odrediti za okoliš održivi broj turista. To svakako nije najveći broj ručnika koji stane na neku plažu.

Tijekom ljeta dva izuzetno vrijedna i ugledna aktivista objavila su podatke o razvoju sustava odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Svima dobro poznati kolega Siniša Radiković je vrlo pregledno, još jednom, objavio usporedni pregled za JLS u kojima GKP Pre-kom provodi sakupljanje komunalnog otpada.

46

Reportaža Konferencija „Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom“, 2. dio

JLS Prelog Belica Domašinec Goričan

2017 Pozicija u RH od 556 JLS-a 2 7 58 4

% 55,88 51,17 18,84 52,68

2018 Pozicija u RH od 556 JLS-a 2 1 9 7

% 65,08 69,80 55,01 55,92

7/2019 Pozicija u PRE-KOM-u 1 2 3 4

% 69,86 68,18 61,55 60,25

Najvažnije je iz tih podataka uočiti da tek sustavno poticanje odvojenog sakupljanja jamči dobre rezultate.

U kolovozu je i kolegica Koviljka Aškić objavila učinkovitost 10 46,10 8 55,88 5 57,43 Sv. Marija odvojenog sakupljanja 5 52,21 6 57,24 6 54,82 D. Kraljevec komunalnog otpada u 379 1,01 35 34,81 7 54,82 Martijanec Istri, te upozorila na 3 53,92 5 58,39 8 54,54 D. Dubrava drastično velike razli150 18,01 34 34,92 9 53,93 Podturen ke: Umag 19,8%, Pazin 21 38,45 10 54,60 10 51,96 Dekanovec 18,65%, Rovinj 23,85%, 18 41,48 14 48,32 11 49,45 Kotoriba Medulin 13,23%, Vod17 41,93 15 47,99 12 48,68 D. Vidovec njan 8,6%, Pula 5,1%, Podaci o odvojenom sakupljanju KO u JLS, GKP Pre-kom Bale 0,0%! Na području iste županije tako velike razlike svakako zahtijevaju analizu, ali i kažnjavanje (uvođenje odlagališne naknade) manje uspješnih općina i gradova. Naročito je zanimljiv bio jedan komentar, na Facebook objavu gospođe Aškić: „pa u Dalmaciji je još deset puta gore“.

46

ɔɌʎɜɕɈəɖɋɕɈ ɒɖɕɍɌəɌɕɊɐɑɈ ɖ ɡɈʸɛɐɛɐ ɖɒɖɓɐʸɈ

Uloga javnog i privatnog sektora

u kružnom gospodarenju otpadom 5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Parentium Plava Laguna

Krajem kolovoza dogodio se još jedan požar na skladištu odvojeno prikupljenog otpada. Na stručnim skupovima stalno se upozorava na goleme opasnosti od nagomilavanja odvojeno prikupljenog energetski vrijednog otpada (plastike, ambalaže, glomaznog i sl.). U praksi se nažalost upozorenja stručnjaka još dovoljno ne akceptiraju.

Požari skladišta energijski bogatih frakcija otpada se vrlo teško gase i to traje dugo vrijeme. Vatrogasna zajednica je također krajem kolovoza još jednom upozorila na opasnosti od požara kod nagomilavanja lako zapaljivih tvari. Već prije ljeta vatrogasci su naročito upozorili i na opasnost od spaljivanja granja na otvorenom (uzgred to je i zakonom zabranjeno). Vrijedno je naglasiti da su odgovorni vatrogasci ukazali da zeleni otpad treba kompostirati, a ne spaljivati na otvorenom. Nažalost, u RH je samo nešto više od deset kompostana.

Tijekom požara skladišta i odlagališta otpada javnost se opravdano smiruje u cilju sprječavanja panike. Međutim svi, ali baš svi, stručnjaci ukazuju da su požari odvojeno sakupljenog otpada, zelenog otpada i šuma ne samo izuzetno opasni već i osobito štetni. Otpad treba odvojeno prikupljati, ali samo kada je poznat način daljnje oporabe.

Besplatna nabava kanti različite boje, bez infrastrukture sortirnica i kompostana te bioplinskih postrojenja samo će povećati troškove i opasnosti od požara. Isto tako, sufinanciranje nabave tih postrojenja za obradu i oporabu apsolutno treba uvažiti lokalne osobitosti i naročito uvjeta tržišta. Potrebito je naglasiti da EU legislativa i Strategija RH određuje odvojeno sakupljanje otpada u domeni redikliranja, a samo za problematični otpad i u postupcima obrade.

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

5

VIJESTI

Komunalac Požega ulaže 9,11 mil. kuna u novi poslovni krug

LafargeHolcim ulaže 160 mil. franaka u smanjenje emisije ugljičnih plinova

Foto: Rüdiger Nehmzow

LafargeHolcim, proizvođač građevinskog materijala sa sjedištem u Švicarskoj, objavio je da će uložiti 160 milijuna švicarskih franaka (oko 145,4 mil. eura) u smanjenje emisije ugljičnih plinova koja nastaje tijekom proizvodnog procesa. Cilj kompanije je smanjiti godišnju emisiju ugljičnog dioksida u Europi do 2022. za dodatnih 15 posto, odnosno 3 milijuna tona.

LafargeHolcim u priopćenju navodi da će navedeni iznos investirati u naprednu opremu i tehnologije s niskom razinom emisije ugljika te primjenu recikliranih materijala u procesima i proizvodima tvrtke. Najavljena su i dodatna buduća ulaganja u uvođenje u proizvodne procese novih materijala i usluga s niskom razinom emisije ugljika. U iduće tri godine program će obuhvatiti više od 80 projekata u 19 europskih zemalja.

Dio LafargeHolcim Grupe je i Holcim Hrvatska. Holcim u Hrvatskoj ima jednu tvornicu cementa, dva terminala za cement, tri tvornice betona i tri kamenoloma agregata. „Svjesni smo svog utjecaja na okoliš i napori za ublažavanje klimatskih promjena su nam prioritet. Ovim ulaganjem u Europi činimo daljnji korak kako bismo postali učinkovitiji kada je riječ emisiji ugljičnih plinova”, rekao je Marcel Cobuz, član izvršnog odbora kompanije zadužen za europsku regiju. “Osim što ulažemo u smanjenje emisije ugljičnih plinova u vlastitim operacijama, surađujemo s našim kupcima duž cijelog lanca vrijednosti kako bismo poboljšali ugljičnu učinkovitost zgrada i infrastrukturnih objekata tijekom njihova životnog ciklusa.”

LafargeHolcim vjeruje da je za smanjenje emisije ugljičnih plinova ključno integrirati u proces proizvodnje cementa principe kružne ekonomije primjenom otpadnih tvari umjesto fosilnih goriva i primarnih sirovina. Tvrtka je u 2018. godini u svom proizvodnom procesu upotrijebila 11 milijuna tona otpadnih materijala, uključujući 2 milijuna tona plastike koja se ne može reciklirati, koji bi inače završili na odlagalištu. Sada žele povećati količinu otpadnog materijala za 1,5 milijun tona kako bi smanjili emisiju ugljičnih plinova za milijun tona godišnje. LafargeHolcim u proizvodnji već koristi oko 4,5 milijuna tona nusproizvoda iz drugih industrija kao zamjenu za klinker. Proizvodnjom klinkera, glavne komponente cementa, nastaje većina emisije ugljičnog dioksida u procesu proizvodnje cementa. Dodatni napori na zamjeni klinkera omogućit će kompaniji da smanji emisiju ugljičnih plinova u Europi za milijun tona.

6

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

U Industrijskoj ulici u Požegi početkom kolovoza počela je izgradnja novog poslovnog kruga tvrtke Komunalac Požega d.o.o. Vrijednost investicije je 9,11 milijuna kuna bez PDV-a, a radove izvodi zajednica ponuditelja u kojoj su požeška Magma d.o.o. i Presoflex gradnja d.o.o. Projektant je Puni krug iz Požege s partnerima Glavna poslovna zgrada imat će neto površinu oko 935 četvornih metara. Uz glavnu zgradu bit će izgrađen skladišni prostor i natkriveno parkiralište za vozila površine 870 m². Ukupna površina parcele je 8.700 četvornih metara.

“Nakon razdvajanja od tvrtke Tekija i osnivanja Komunalca 2014. godine dio djelatnika i cjelokupan vozni park ostali su u krugu Tekije. Kao tvrtka smo rasli i s brojem ljudi i s djelatnostima koje pružamo te smo došli do toga da moramo izgraditi vlastiti poslovni krug koji će pružiti kvalitetnije uvjete rada našim djelatnicima”, rekao je Anto Bekić, direktor Komunalca Požega.

Novi poslovni krug gradi se u neposrednoj blizini novootvorenog reciklažnog dvorišta. Blizina operativnih snaga racionalizirat će troškove tvrtke, ističu u Komunalcu.

U sklopu glavne poslovne zgrade predviđena je izgradnja učionice koja će služiti za edukaciju korisnika vrtićke i školske dobi, ali i starijih, osobito u dijelu vezanom za razvrstavanje otpada.

Završetak izgradnje poslovnog kruga očekuje se u proljeće iduće godine, nakon čega će uslijediti ishođenje uporabne dozvole i preseljenje odsjeka za gospodarenje otpadom, javnu higijenu i tržnicu, zimske službe te cjelokupnog voznog parka u nove prostore.

Novo komunalno vozilo Iride za Pirovac Tvrtka Vrilo d.o.o. Pirovac vlasnik je novog komunalnog vozila Fuso Canter 7C15 s nadogradnjom IRIDE SAT 700 DP, prepoznavši da je zbog kompaktne izvedbe i izrazito visoke razine kvalitete ovo komunalno vozilo idealno za sustav prikupljanja otpada „od vrata do vrata“. Pouzdanost i učinkovitost obavezne su karakteristike svakog komunalnog vozila, a nadogradnje Iride svoju su kvalitetu dokazale u praksi diljem Hrvatske.

Detalje o tehničkim karakteristikama potražite kod ekskluzivnog zastupnika talijanskog proizvođača komunalnih nadogradnji IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka ( www.alfateh-rijeka.hr).

HEP-ov projekt ZelEn privukao 130 tvrtki Projekt Hrvatske elektroprivrede kojim se kupcima koji to žele putem HEP opskrbe omogućuje isporuka energije dobivene isključivo iz obnovljivih izvora privukao je do sada oko 130 kupaca, a emisija ugljičnog dioksida smanjena je za više od 1,1 milijuna tona.

Među kupcima su Aquafilcro, Croatia Airlines, Drvenjača, Ericsson Nikola Tesla, Heineken Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Ilirija, JGL, Kraš, NP Plitvička jezera, Pliva, Plodine, Regeneracija, Valamar Riviera…

Projektu ZeleEn nedavno se, prvi među osiguravajućim društvima, pridružilo Uniqa osiguranje. Dio je to društveno odgovornog poslovanja kroz koji Uniqa promiče vrijednosti očuvanja prirode i afirmira održive izvore energije.

Dodatna vrijednost projekta je što se sva sredstva prikupljena od prodaje proizvoda ZelEn prikupljaju u fond iz kojeg se realiziraju projekti iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za potrebe socijalno osjetljivih kategorija korisnika usluga javnog sektora, kao što su vrtići, škole, domovi i slične institucije. U Fondu je prikupljeno 3,4 milijuna kuna, a u projekte gradnje novih obnovljivih izvora energije uloženo je 2,9 milijuna kuna.

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

7

VIJESTI

Zelena čistka: Dubrovčani počistili Lokrum

Isporuka elektičnih čistilica/uličnih usisavača

Grad Dubrovnik se i ove godine uključio u nacionalnu ekološku kampanju Zelena čistka. Ronioci, ekološki aktivisti, učenici i ostali volonteri 28. rujna čistili su priobalje i podmorje otoka Lokruma.

Akcija je provedena u području uvale Portoč. Prilikom čišćenja podmorja i obale prikupljeno je oko 400 kilograma otpada. Trećina je izronjena s morskog dna, a ostatak je prikupljeni otpad naplavljen na obalu otoka.

Za zbrinjavanje i prijevoz prikupljenog otpada pobrinula se splitska tvrtka Cian d.o.o. Sigurnost i neometano ronjenje tijekom akcije osigurali su djelatnici Rezervata Lokrum u suradnji s Lučkom kapetanijom.

Gradski odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša organizirao je Zelenu čistku u suradnji s Javnom ustanovom Rezervat Lokrum, Eko-centrom Zeleno Sunce, Udrugom DART, Hrvatskim planinarskim društvom Dubrovnik, Hrvatskim planinarskim društvom Sniježnica, Udrugom Green Sea Safari, Udrugom za razvoj civilnog društva Bonsai, Volonterskim centrom Dubrovnik te Čistoćom Dubrovnik. U akciju su bili uključeni i Ronilački klub Dubrovnik te brojni suradnici, partneri i lokalni stanovnici.

Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko-neretvanske županije za ovu akciju je darovalo vrećice za prikupljanje otpada.

U rujnu je akcija čišćenja otpada provedena na nekoliko lokacija, uključujući Mokošicu te otoke Lopud, Jakljan i Šipan.

Zelena čistka je dio globalnog pokreta “Let’s do it! World!”, jednog od najvećih volonterskih projekata u povijesti čovječanstva.

Više od 350 tisuća volontera iz Hrvatske u posljednjih sedam godina prikupilo je približno 30 tisuća tona otpada na području cijele države. Odziv volontera bio je izvanredan, što pokazuje da je građanima stalo do čistog okoliša. S druge strane prikupljena količina otpada je zabrinjavajuća i ukazuje da je još puno posla pred nama, poručuju organizatori.

Tvrtka O-K-TEH isporučila je sedam MAXWIND električnih čistilica, četiri u Unikom d.o.o. Osijek i po jednu u Čistoća d.o.o. Dubrovnik, Komunalac Petrinja d.o.o. i TD BAŠKA d.o.o., Baška.

TENAX MaxWind je 100% električna čistilica, koja je zbog svoje okretnosti, dimenzija i performansi idealna za uži centar grada, pješačke zone gdje su potrebne male dimenzije i minimalna buka, parkirališta itd. Zbog pogona preko električnog motora, vozilo u transportu je nečujno, dok je u radnom modu razina buke minimalna. Električni pogon čistilice omogućava rad bez emisije štetnih plinova te korisniku ostvaruje značajne uštede na troškovima goriva i održavanja.

Također je isporučen i električni samohodni cestovni usisavač Glutton u Trogir Holding d.o.o.

Ovaj tihi i moćni stroj s autonomijom rada i do 16 sati s jednim punjenjem te širinom od svega 75 cm, idealan je stroj za održavanje čistoće parkinga, ulica, rive i okolice tvrđave Kamerlengo, pogotovo za vrijeme turističke sezone.

NISKOGRADNJA UREĐENJE KRAJOBRAZA

TEHNOLOGIJA MIJEŠANJA I PRIJEVOZA BETONA MANIPULACIJA TERETOM

GOSPODARENJE OTPADOM KOMUNALNO ČIŠĆENJE

VOZILA SPECIJALNE NAMJENE SPECIJALIZIRANA INDUSTRIJSKA RJEŠENJA

Detaljnije na

www.komop.hr p

INTEGRALNA RJEŠENJA ZA KOMUNALNI I GRAĐEVINSKI SEKTOR NABAVA STROJEVA, OPREME I VOZILA | PREVENTIVNI PREGLEDI I SERVIS NA LOKACIJI KORISNIKA | NABAVA I UGRADNJA ORIGINALNIH REZERVNIH DIJELOVA

KOMOP d.o.o., generalni zastupnik u Republici Hrvatskoj za Liebherr, Faun, Goldhofer i Putzmeister Kovinska 21, HR-10090 Zagreb, Tel: +385 (1) 4825 990, Fax: +385 (1) 4825 990, E-mail: info@komop.hr

8

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

Nestlé pokrenuo Institut za ambalažu i pakiranje Tvrtka Nestlé pokrenula je Institut za ambalažu i pakiranje, prvi takve vrste u prehrambenoj industriji. U svom radu Institut će se bazirati na istraživanje ambalaža za višekratno pakiranje, pojednostavljenih i recikliranih ambalažnih materijala, kao i na materijale biološkog porijekla, kompostabilne materijale te biorazgradive materijale. Inače, Nestlé je jedna od prvih tvrtki koja je potpisala New Plastics Economy Global Commitment, inicijativu koja postavlja konkretne ciljeve u uklanjanju plastičnog otpada i onečišćenja na izvoru.

Uz početak rada novog Instituta, Nestlé je najavio kako namjerava postići nultu neto stopu emisije stakleničkih plinova do 2050. godine, čime je preuzet najambiciozniji cilj Pariškog sporazuma - zadržavanje rasta globalne prosječne temperature ispod 1,5 °C. Ovako složena zadaća može se postići samo uz mnogo napora, stoga su iz kompanije najavili niz poteza za njenu realizaciju - od novih proizvoda koji istovremeno imaju bolji ekološki otisak i doprinose urav-

Više od 100 specijaliziranih vozila

e-Kolektor d.o.o. je kompanija specijalizirana za gospodarenje otpadom. Prepoznajte nas kao pouzdanog partnera na sljedećim poslovima: • sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje miješanog otpada • sakupljanje papira, folije, drva, metala, stakla, plastike

noteženoj prehrani, do preformulacije postojećih proizvoda korištenjem klimatski prihvatljivijih sastojaka.

Tu su i pomoć pri izgradnji otpornih poljoprivrednih zajednica, inicijative u poljoprivredi s ciljem veće apsorpcije ugljičnog dioksida, zaštita šuma i korištenje energije iz obnovljivih izvora u Nestlé tvornicama, skladištima, logističkim centrima i uredima.

Za usporedbu, trećina Nestléovih tvornica (njih 143) već koristi u potpunosti (100 %) električnu energiju iz obnovljivih izvora, a rezultati smanjivanja emisija stakleničkih plinova u cijelom vrijednosnom lancu od 2014. godine jednaki su kao da je iz prometa isključeno 1,2 milijuna automobila.

Preko 1.000 različitih spremnika

• odvoz i zbrinjavanje biorazgradivog otpada • odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada • gospodarenje industrijskim otpadom • održavanje i čišćenje uređaja za obradu otpadnih voda • održavanje i čišćenje instalacija odvoda i kanalizacije • zbrinjavanje robe s istekom roka

e-Kolektor d.o.o. tel. +385 1 4667 387 info telefon za građane: 0800 08 05

200 osposobljenih djelatnika i 3 centra u Hrvatskoj

trajanja i otpisane robe • otkup metala i metalnih sekundarnih sirovina • malootkup sekundarnih sirovina • uništenje povjerljive dokumentacije i otpisane arhivske građe • vođenje dokumentacije u području postupanja s otpadom

fax. +385 1 4668 170 www.ekolektor.com e-mail: info@ekolektor.com, prodaja@ekolektor.com

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

9

VIJESTI

Tetra Pak isporučio više od 500 milijardi komada ambalaže s FSC™ oznakom Kompanija Tetra Pak do sada je na globalnoj razini isporučila više od 500 milijardi komada ambalaže s oznakom Forest Stewardship Council™ (FSC™), priopćeno je 11. rujna 2019. Ovime je kompanija ostvarila još jedno veliko postignuće na putu promicanja odgovornog upravljanja sirovinama i doprinosa kružnoj ekonomiji s niskim udjelom ugljika.

Od 2007. godine, kada je u suradnji s tvrtkom J Sainsbury predstavljana prva Tetra Pak® ambalaža s FSC certifikatom, broj ambalaže s oznakom FSC neprestano se povećavao, a u posljednje tri godine zabilježen je izraženi rast. Očuvanje okoliša potrošačima je na vrhu liste prioriteta, a očekuje se kako će ova tema biti još važnija u nadolazećim godinama. Istraživanje koje je kompanija Tetra Pak nedavno provela na temu zaštite okoliša ukazuje na trend porasta broja potrošača koje zanima zaštite okoliša, pri čemu svaki drugi potrošač traži ekološke oznake na proizvodima koje kupuju.

Potrošači koji pri kupnji traže proizvode s ekološkim oznakama su u porastu. Broj potrošača koji su naveli kako uvijek ili često traže ekološke oznake na proizvodima koje kupuju porastao je s 37 posto u 2013. godini na 54 posto u 2019. godini*.

Prepoznata u svijetu kao najviši standard certificiranja za gospodarenje šumama, oznaka FSC omogućuje potrošačima odabir između brendova koji su predani održivom šumarstvu, pri čemu je na globalnoj razini 30% potrošača vidjelo ili čulo za oznaku FSC*.

Mario Abreu, podpredsjednik za održivost u kompaniji Tetra Pak izjavio je: „Budući da smo dobili cjeloviti FSC certifikat za lanac nadležnosti (FSC Chain of Custody) za sve naše operativne aktivnosti, sada smo u mogućnosti isporučiti pakiranja s oznakom FSC iz bilo kojeg dijela svijeta. Klimatske promjene i nedostatak resursa utječu na društvo i prehrambenu industriju. FSC izravno podržava cilj održivog upravljanja šumama u okviru Cilja 15 Održivog razvoja, a istovremeno doprinosi ostvarenju ciljeva u okviru preostalih 14 ciljeva Održivog razvoja. Ubuduće ćemo osigurati da se svaki dobavljač obveže za povećanje i održavanje FSC certificiranih količina iznad 70%”.

10

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

Malezija vraća ilegalno uvezeni plastični otpad u zemlje odakle potiče Britanska Agencije za okoliš istražuje sadržaj 42 kontejnera plastičnog otpada koji se iz Malezije vraćaju u Ujedinjeno Kraljevstvo. Istraga je pokrenuta nakon što je sredinom rujna objavljeno da će Indonezija vratiti kontejnere s „kontaminiranim” plastičnim otpadom u njihove zemlje podrijetla, uključujući Veliku Britaniju. Objava Indonezije stigla je nakon što su malezijske vlasti još početkom svibnja objavile da će vratiti 120 kontejnera kontaminiranog plastičnog otpada u zemlje odakle potiču u sklopu borbe protiv ilegalnog uvoza otpada.

Malezijska vlada objavila je da je riječ o kontejnerima iz Australije, SAD-a, Kanade, Saudijske Arabije, Japana, Kine, Bangladeša, Velike Britanije, Španjolske, Norveške, Nizozemske i Francuske. Međutim, do kasnog ljeta niti jedan službeni zahtjev za vraćanje kontejnera u Veliku Britaniju nije zaprimljen, a Agencija za okoliš krajem rujna je utvrdila da se iz luke Penang u Veliku Britaniju vraćaju 42 kontejnera.

“Velika Britanija se zalaže za borbu protiv ilegalnog izvoza otpada, zbog čega se pojedinci za koje se navodi da izvoze pogrešno opisan otpad mogu suočiti s dvogodišnjom zatvorskom kaznom ili neograničenim novčanim kaznama”, rekla je glasnogovornica Agencije za zaštitu okoliša odgovarajući na pitanje o ilegalnom izvozu otpada.

“Iako nismo dobili službeni zahtjev od indonezijskih vlasti, od malezijskih vlasti dobili smo zahtjev za povrat 42 kontejnera plastičnog otpada iz luke Penang.

Poduzimamo korake kako bismo osigurali da se taj otpad sigurno vrati i usko surađujemo s malezijskim vlastima kako bismo istražili slučaj i ojačali zajedničke napore u borbi protiv ilegalnog izvoza otpada”, odgovorili su iz Agencija za zaštitu okoliša. Agencija je ovog ljeta objavila da je intenzivirala svoj rad na sprječavanju ilegalnog izvoza otpada, uključujući i prisilne mjere kada to bude potrebno. Situacija s plastičnim otpadom zakomplicirala se nakon što je Kina početkom 2018., u sklopu programa zaštite okoliša i povećanja kvalitete života, zabranila uvoz 24 vrste recikliranih materijala, uključujući plastiku. Do tada je Kina uvozila gotovo polovicu svog svjetskog plastičnog otpada za reciklažu. Nakon kineske zabrane ostale azijske zemlje povećale su uvoz plastičnog otpada, zbog čega je porasla zabrinutost hoće li se moći nositi s tako velikim količinama otpada. S druge strane, u razvijenim zemljama su zbog troškova zaustavljeni mnogi lokalni programi recikliranja plastičnog otpada.

REAGIRANJE

Dopuna Uredbe o gospodarenju otpadom

GOSPODARENJE OTPAD

LOŠU I NEPRAVED Savjet za gospodarenje otpadom grupacije Pre-Kom reagirao je na Dopunu Uredbe o gospodarenju otpadom (NN 84/19) priopćenjem za javnost i porukom za predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića te ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića.

Siniša Radiković, direktor tvrtke Pre-Kom d.o.o.

akon dvije godine borbe, dopunom Uredbe o gospodarenju otpadom ispravlja se nepravda te se konačno JLS koje su ispunile ciljeve u gospodarenju otpadom oslobađaju plaćanja poticajne naknade za smanjenje količina miješanog komunalnog otpada.

No, u dopuni uredbe dolazi nova ,,glupost" da svi korisnici moraju plaćati isti fiksni dio cijene u kategoriji kućanstva i kategoriji koja nisu kućanstva. To znači da će oni koji rade najmanje smeća, npr. jednočlana ili dvočlana domaćinstva, plaćati jednaki fiksni dio cijene kao i osmeročlana ili deveteročlana domaćinstva, a isto tako mala poduzeća plaćat će jednaki fiksni dio cijene kao i velika poduzeća.

No, krenimo redom i navedimo samo nekoliko stvari koje bi trebalo HITNO promijeniti ili ukinuti: 1. Dopuna Uredbe o gospodarenju otpadom (crveni stavci iz Dopune Uredbe) - Temeljem navedenih stavaka, cijene fiksnog dijela onima koji rade najmanje smeća će osjetno rasti (jednočlana i dvočlana kućanstva, male tvrtke), dok će onima koji rade najviše smeća cijene neznatno pasti (višečlanim domaćinstvima i velikim tvrtkama). Također će kućanstva koja sama kompostiraju plaćati veću cijenu, iako nemaju smeđi spremnik i ne koriste dio usluge. Zanimljivo je također da dopuna Uredbe stupa na snagu tri mjeseca nakon objave te da bi novi cjenici trebali stupiti na snagu početkom sljedeće godine, a i dandanas dosta gradova i općina ne primjenjuje nove cjenike koji su se trebali primjenjivati od 1.02.2018. godine i nikome ništa. Znači li to da neki ne trebaju primjenjivati Uredbu i raditi po njoj? Članak 3.

Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase: ,, (8) Cijena obvezne minimalne javne usluge jedinstvena je na području pružanja usluge za sve korisnike usluge razvrstane u kategoriju korisnika kućanstvo.

(9) Cijena obvezne minimalne javne usluge jednaka je za sve korisnike usluge razvrstane u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo unutar iste potkategorije iz priloga koji je tiskan uz ovu Uredbu i čini njezin sastavni dio".

2. Obaveza izgradnje fiksnog reciklažnog dvorišta (crveno označeni stavci iz ZOGO-a) - Kažnjene su male JLS s preko 3.000 stanovnika, dok su nagrađeni veći gradovi jer oni moraju imati fiksno reciklažno dvorište na svakih 25.000 stanovnika.

12

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

OM U RH IMA IZUZETNO

DNU REGULATIVU Ispada da bismo mi trebali izgraditi još 6 fiksnih reciklažnih dvorišta, što je bacanje našeg i europskog novca u vjetar. Ako ne žele promijeniti taj propis, predlažemo da nakon što veliki gradovi izgrade reciklažna dvorišta na svakih 3.000 stanovnika, i mi to učinimo, ali ne prije toga. Izgradili smo dio reciklažnih dvorišta koja ne rade svaki dan, što znači da nisu potrebna jer ih uspješno mogu zamijeniti mobilna reciklažna dvorišta. Članak 35.

2. koja ima više od 3.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svom području, 3. koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svom području 3. Obaveza evidentiranja odvoza MKO i prihvaćenog otpada u reciklažna dvorišta (crveno označeni stavci iz Uredbe) - Mi smo jedina europska država gdje je OBAVEZNO evidentiranje odvoza MKO-a. Očito smo jako bogati ili bahati, jer su ti sustavi vrlo skupi, a recimo u jadranskom djelu RH ili u velikim gradovima slabo primjenjivi. Zanimljivo je da kada korisnici dođu s korisnim otpadom u reciklažno dvorište, moramo evidentirati svaku vrstu otpada (npr. papir, plastika, staklo, jestivo ulje), a to znači četiri vaganja i evidentiranja, što je skupo, sporo i bespotrebno.

Zanimljivo, posjetio sam ovih dana kompostanu u Njemačkoj koja uredno radi bez vage (u m3) jer im je to preskupo.

Velika većina u Hrvatskoj ne vodi navedene evidencije i nikome ništa, znači li to da bismo ih i mi trebali prestati voditi? Članak 17. (]) Evidencija sadrži podatke o: ... ... .. .

(3) Evidencija iz stavka 1. ovog članka vodi se u digitalnom obliku 4. Obaveza JLS da predaju MKO centrima za gospodarenje otpadom - Kako se ne rješavaju CGO-i, ili se grade zastarjelom tehnologijom, mi želimo za preostalih 30 % našeg MKO izgraditi modernu malu energanu na otpad. To ne smijemo učiniti jer će gradonačelnici i načelnici biti kažnjeni ako ne predajemo MKO najbližem CGO-u.

5. Neusklađenost Pravilnika i Odluka sa ZOGO-om - Ministarstvo nije ispunilo obaveze koje si je propisalo za uskladbu podzakonskih akata i mi radimo u stalnoj pravnoj nesigur-

nosti. Jedan primjer: EKO RENTU su ukinuli donošenjem ZOGO 2013. godine, no nisu uskladili Pravilnik gdje je EKO RENTA ostala i imamo dopis Ministarstva da je ne trebamo plaćati. No, sada imamo i tužbe, JLS kod kojih se nalazi odlagalište tuže nas za EKO RENTU, iako nam je Ministarstvo dalo pismenu obavijest da je to ukinuto. Zanimljivo je da su EKO RENTU vratili dopunama u ZOGO početkom 2019. godine i dolazimo do onog: ,,tko tu koga".

Mogao bih dodati još pokoju stranicu stvari koje nisu dobre u našoj regulativi, no to očito nema smisla jer nas ionako nitko ne sluša.

Smatram da su rezultati koje postižemo u gospodarenju otpadom plod suradnje naših korisnika, naših vlasnika (JLS) i nas komunalaca te da svi zajedno moramo upozoriti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, javnost i medije da moraju ispraviti navedene nepravde. Posebno prva točka, gdje nas se prisiljava da donosimo nepravedne Odluke i Cjenike na štetu najnezaštićenijih jednočlanih i dvočlanih domaćinstava i malih poduzeća o kojima očito neki ne žele voditi računa.

TABELA POSKUPLJENJA FIKSNOG DIJELA JAVNE USLUGE (CMJU) Vel. Jednaka CMJU po litri CMJU Vrsta Sprem. Domaćinstvo CMJU spremnika rast/pad usluge MKO bez PDV-a bez PDV-a % 60 60 80 80 120 120

1 član 1 član 2 člana 2 člana 3 i više članova 3 i više članova

MKO+komp.

MKO+BKO MKO+komp.

MKO+BKO MKO+komp.

MKO+BKO

47,42 47,42 47,42 47,42 47,42 47,42

23,40 28,20 31,20 37,60 46,80 56,40

+102,65 +68,16 +51,99 +26,12 +1,32 -18,94

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

13

INTERVJU

Ivan Jurešić, Ponikve, Krk

Ponikve eko otok Krk – gospodarenja kom

intervj vu

zaštitni znak otoka Krka, koji izravno pridonosi i razvitku turizma. „Eko otok Krk“ je već dobro poznata, a i iskonski vjerna poruka. Začuđujuće da u zemlji koja se u gospodarenju otpadom nalazi na začelju EU, postoji zajednica općina i grada u kojoj je postupanje s otpadom postalo poticaj razvoju gospodarstva i osobito turizma. Tvrtka Ponikve, Krk zahvaljujući zaposlenicima, upornom dugoročnom inzistiranju i zajedništvu svih društvenih čimbenika najbolje pokazuje da je to moguće.

Otok Krk pokazuje da komunalna tvrtka, u ovom primjeru Ponikve, može biti temelj uspješne suradnje općina i grada. Osobito se ističu i izvrsnom komunikacijom s pučanstvom.

Unatoč tome što je Ponikve eko otok Krk jedna od vodećih tvrtki u gospodarenja otpadom, važno je naglasiti da ima poteškoća. Još važnije je da polazeći od postojećeg stanja sustavno razmišljaju o poboljšanjima. Stalno unaprjeđenje sustava gospodarenje otpadom je postala poslovna strategija tvrtke. Zamolili smo Ivana Jurešića, pomoćnika direktora, da detaljnije pojasni postojeće probleme te posebno da ukaže na planirane detaljne aktivnosti.

16

Svi koji se u Hrvatskoj bave gospodarenjem otpadom znaju da je komunalno poduzeće Ponikve s Krka perjanica odgovornog gospodarenja komunalnim otpadom. Ovo ljeto razgovarali smo s Ivanom Jurešićem, univ.spec.oec., pomoćnikom direktora tvrtke Ponikve, Krk ahvaljujući dobro promišljenoj strategiji i zatim sustavnoj dugoročnoj provedbi, tvrtka Ponikve već je ostvarila ne samo Planom gospodarenja otpadom RH određene ciljeve, nego i uvelike nadvisuje i prosjek recikliranja komunalnog otpada ostvaren na razini EU. Zajedničkim pristupom svih odgovornih dionika (komunalne tvrtke, jedinica lokalne samouprave, drugih ključnih društvenih čimbenika i pučanstva) zaštita okoliša i naročito gospodarenje otpadom postali su

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

U javnosti se Krk uvijek ističe kao dobar primjer, ali pratite li što misle vaši korisnici?

Sustav odvojenog prikupljanja otpada, popularno nazvan „Eko otok Krk“ provodimo od 2005. godine. To su bile za nas prijelomne godine kada su se trebale donijeti važne odluke.

Odlagalište je bilo pri svom ispunjenju, strategije i konkretna rješenja od strane države nisu postojala. Mi smo tada, kako ne bismo ugrozili turizam, našu osnovnu gospodarsku granu, odlučili krenuti u realizaciju projekta koji je imao za cilj smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalište. Stvoren je tada cjeloviti sustav. Cjeloviti, jer osim što smo omogućili građanima odvojeno prikupljanje otpada, izgradili smo vlastitu sortirnicu, kompostanu i ukupno 7 malih reciklažnih dvorišta. Na taj način riješili smo zbrinjavanje svih vrsta komunalnog otpada, od onog klasičnog dnevnog pa do glomaznog i problematičnog otpada.

U početku su naši korisnici bili skeptični oko takvog načina gospodarenja otpadom, to je bilo nešto novo i neuobičajeno, ali se pokazalo da je ustrajnim dugoročnim radom moguće navike promijeniti. Uvijek se rado prisjećam trenutaka te 2005. godine kada nismo mogli napuniti niti jedan kamion biootpada na čitavom otoku. Kada se kamion vratio poluprazan, vozaču i svima nama bilo je neugodno. Međutim, nismo odustali, nastavili smo komunikaciju i edukaciju pučanstva. Danas zeleni otpad i kuhinjski otpad prikupljamo s pet kamiona i u špici jed-

– primjer odgovornog munalnim otpadom va stižemo sve odraditi. Slično je bilo i s razvitkom odvojenog sakupljanja ostalih kategorija komunalnog otpada.

Kakvo je aktualno stanje naplate javne usluge prikupljanja komunalnog otpada?

Računi za uslugu gospodarenja otpadom se izdaju mjesečno i mogu konstatirati da nemamo većih problema s naplatom. Ponekad ima slučajeva da pojedine pravne osobe upadnu u financijske poteškoće, ali tada se nastoje postići dogovori oko dinamike naplate.

Usudio bih se reći da problema s naplatom nema i iz razloga što se usluga obavlja redovito i kvalitetno. Prilagođavamo dinamiku odvoza, posebno za turističku sezonu. Na svaku reklamaciju reagiramo i nastojimo riješiti problem osobno u razgovoru s korisnikom. To uvijek jamči dobre rezultate, jer se izbjegava administracija i skraćuje vrijeme rješavanja problema. Osim toga, redovna cijena koju plaćaju domaćinstva, osim redovnog odvoza otpada, uključuje i besplatan odvoz glomaznog ili zelenog otpada s kućnog praga jednom godišnje, neograničeno besplatno korištenje reciklažnog dvorišta, a svako proljeće sve korisnike nagrađujemo vrećom komposta.

Tvrtka Ponikve među prvima je krenula s naplatom usluge bez papira?

Budući da imamo veliki broj korisnika koji ne borave stalno na otoku, već 10-ak godina nudimo uslugu slanja računa putem e-maila. Za sada oko 3.000 naših korisnika koristi ovu uslugu i što je najvažnije taj broj se kontinuirano povećava! Tako na jednostavan način smanjujemo potrošnju papira i troškove poštarine.

Kako surađujete s jedinicama lokalne samouprave?

Uspjeh projekata Ponikve, Krk je moguć samo zajedničkom suradnjom svih sudionika. Naravno da smo od početka imali punu potporu Grada Krka i 6 općina na otoku. Bitno je javnost pravovremeno senzibilizirati o važnosti projekta, kao i kontinuirano educirati i izvještavati. S druge strane, predlagati

Izgradili smo vlastitu sortirnicu, kompostanu i ukupno 7 malih reciklažnih dvorišta

Lokalni centar za gospodarenje otpadom (sortirnica, kompostana, pretovarna stanica, uređeno odlagalište) – Treskavac (Ponikve, Krk)

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

17

INTERVJU

Ivan Jurešić, Ponikve, Krk nemo naše korisnike da što više odvajaju biootpad i tako smanje količinu miješanog komunalnog otpada. Unatoč prilično velikim količinama biootpada, još uvijek jedan dio završava u ostalom otpadu, i to nam je svakako jedan od izazova u daljnjem radu.

Smeđe posude (23 l, 120 l) za odvojeno prikupljanje biorazgradivog komunalnog otpada (biootpada) sustavom dolaženja po otpad („od vrata do vrata“) – Ponikve Krk

prema jedinicama lokalne samouprave projekte koji će povećavati kvalitetu života i spriječiti odlazak mladih s otoka.

Naše otočne jedinice lokalne samouprave odigrale su veliku ulogu u realizaciji projekta „Eko otok Krk“. Osim što su izdvojile potrebna sredstva, bilo je potrebno također u svakoj sredini odrediti lokaciju reciklažnog dvorišta, jer bez reciklažnih dvorišta na kojima ćete prikupljati glomazni i problematični otpad, teško bi bilo uspostaviti kvalitetan cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na Krku.

Odmah s početkom razvoja odvojenog sakupljanja biootpada, tvrtka Ponikve počela je i s projektom kompostiranja.

Kakva je kakvoća proizvedenog komposta i nadzirete li stalno kakvoću komposta?

Odvojeno prikupljeni biootpad, u što podrazumijevamo kuhinjski otpad te zelenilo iz vrtova, obrađujemo na kompostani otvorenog tipa. Sredstva koja smo imali na raspolaganju u početku projekta nisu nam omogućavala skuplja i modernija rješenja kompostiranja. S druge strane, i količine su u početku bile manje. Danas sa zadovoljstvom možemo konstatirati da količine odvojeno prikupljenog biootpada kontinuirano rastu te je postojeća kompostana postala „usko grlo“.

Stoga već ove jeseni, nakon što smo proveli postupak javne nabave, kreće njena rekonstrukcija koja obuhvaća zatvaranje jednog dijela kompostane u halu, strojno otvaranje vrećica i strojnu obradu biootpada. Cilj je povećati kapacitet kompostane i ubrzati vrijeme proizvodnje komposta.

Proizvedeni kompost redovito analizira Agronomski fakultet iz Zagreba koji nam potvrđuje da je kompost pogodan za

Naknada koju dobijemo za odvojeni otpad samo djelomično pokriva troškove odvojenog prikupljanja i obrade poljoprivredu. Interes za prodaju je velik pa tako, osim one redovne podjele besplatnog komposta, jedan dio prodajemo u jumbo vrećama od 1,2 m3 i to po cijeni od 300 kuna za vreću što uključuje i besplatnu dostavu na kućnu adresu (250 kn/m3 s prijevozom). Ovdje moramo naglasiti da ulažemo velike napore da svim ovim aktivnostima oko komposta potak-

18

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

Ponikve, Krk već dulje vrijeme ima sortirnicu odvojeno prikupljenog otpada. Kako radi sortirnica i koje sve frakcije prodajete?

Osim ranije spomenutog biootpada, na reciklažnom dvorištu Treskavac u funkciji je i sortirnica našeg domaćeg proizvođača (Tehnix, Donji Kraljevec). Sortirnica je ručna i jednostavna, ali je za nas neophodna jer jednostavno je nemoguće na kućnom pragu tako dobro izdvojiti otpad da bi on odmah bio spreman za daljnji tržišni plasman. Stoga je puno ekonomičnije otpad dodatno sortirati i balirati, ovisno o stanju na tržištu. Tako mi trenutno na sortirnici izdvajamo karton, papir, višeslojnu ambalažu, folije, PET ambalažu i ostalu plastiku. Svaka sredina ima neke svoje specifičnosti. Mi smo od početka smatrali da zbog prometne udaljenosti moramo otpad obraditi na otoku, u svom dvorištu. Inače, jednostavno nemate zainteresiranih strana za otkup svih odvojeno sakupljenih materijala. Sredine koje su bliže većim gradovima, ili su bolje povezane, možda će naći i neka druga rješenja.

Svi mi koji se bavimo ovim poslom znamo da naknada koju dobijemo za odvojeni otpad ni u kom slučaju ne donosi zaradu, već samo djelomično pokriva troškove odvojenog prikupljanja i obrade, a zapravo je krajnji cilj smanjenje količina miješanog komunalnog otpada. O tome se javnost prečesto pogrešno informira pa se može čuti kako komunalci zarađuju puste novce na otpadu.

Spomenuli ste ranije stanje na tržištu. Puno komunalaca se žali da prema zakonu moraju odvojeno prikupljati pojedine frakcije komunalnog otpada, a onda nemaju kuda s odvojenim otpadom. Isplati li se onda sortirnica?

U pravu ste, mi se trenutno u Hrvatskoj nalazimo u vrlo neobičnoj situaciji. S jedne strane imamo Zakon i Uredbu i posve je jasno u kom smjeru moramo ići. Prvi obračuni poticajne naknade za 2017. godinu su stigli i država je tu jasno dala do znanja da ne namjerava odustati i to je dobro.

Međutim, na terenu su stvari nešto drugačije, jer se u naravi još uvijek potiče odlaganje. Tako primjerice neki regionalni centri nisu još ni izgrađeni (osim ŽCGO Marišćine i Kaštijuna) pa se još uvijek veći dio otpada odlaže na odlagališta i to besplatno. Država nije uvela naknadu za odlaganje, što je osnovni preduvjet da se stvori troškovni balans i opravdaju investicije u sustave odvojeno prikupljenog otpada.

Postoji obveza odvojenog skupljanja, no to nosi i popratne troškove obrade otpada i na kraju još i plaćanje za zbrinjavanje odvojeno skupljenog otpada jer nije riješen plasman. Iz tog razloga mnoge sredine prilično sramežljivo ulaze u projekte odvojenog prikupljanja i radije čekaju daljnji razvoj situacije. Ako malo bolje pogledate popis onih koji su napravili određene pomake, uvidjet ćete da su to mahom

one sredine koje su bile ograničene kapacitetom odlagališta, kao i mi na Krku, ili su bile prisiljene odvoziti otpad uz naplatu na neka druga odlagališta. Svi koji imaju i dalje na raspolaganju vlastita odlagališta čekaju te i dalje najveće količine komunalnog otpada odlažu.

Pa znamo svi da je najjeftinije sve prikupiti u jednoj kanti i to baciti na odlagalište. Još kad vam je to odlagalište besplatno, zaista pitam što će vas natjerati da se ozbiljnije počnemo baviti odvajanjem otpada. Moje je mišljenje da je prvi korak uvođenje naknade za odlaganje. Visina te naknade mora biti tako određena da motivira pružatelje usluge na pokretanje aktivnosti za smanjenje miješanog komunalnog otpada. Sredstva koja bi Fond prikupio kroz tu naknadu bi se onda koristila za sufinanciranje izgradnje centara, sortirnica, kompostana i slično. Realizacija projekata bi se bitno ubrzala, jer bi i samim jedinicama lokalne samouprave (i komunalcima) bilo u interesu da što manje odlažu i plaćaju što manje naknade za odlaganje. To nisu nepoznati modeli, slično godinama rade Hrvatske vode kroz naknadu za zaštitu i korištenje voda. Ovako sve ide prilično sporo i vrijeme nam prolazi u stalnom čekanju; čekamo da država sufinancira kante pa ćemo čekati da država sufinancira sortirnice..., a u međuvremenu uredno bez naknade punimo odlagališta te prijeti plaćanje penala EU. Ministarstvo i Fond moraju propisati strategiju i ciljeve, pomoći u plasiranju odvojeno prikupljenog otpada i naravno propisati kazne za neispunjavanje

ciljeva. Realizaciju treba spustiti na lokalnu razinu, a ne pokušavati uniformirati cijeli sustav.

Rekli ste da je ŽCGO Marišćina izgrađena?

Tako je. U našoj županiji započeo je rad regionalnog centra Marišćina. I mi smo, kao i svi komunalci naše županije dužni svoj MKO zbrinjavati u županijskom centru za gospodarenje otpadom. U tijeku su pripremne radnje, izgrađena je i pretovarna stanica na Krku.. Očekujemo da ćemo od iduće godine sav svoj MKO voziti na ŽCGO Marišćinu. Cijena prihvata MKO u tom centru iznosi trenutno 470 kn/t. Upravo i ta cijena koja će s vremenom samo rasti, dodatni nam je motiv da još intenzivnije radimo na povećanju stupnja odvojeno prikupljenog otpada.

Zbrinjavanje MKO u centru Marišćina za nas otočane znači dugoročno zatvaranje odlagališta na Krku i dodatno povećanje kvalitete života na otoku. Dakle, i dalje ćemo sortirati i kompostirati što je moguće više komunalnog otpada, a onaj dio komunalnog otpada koji se ne može iskoristiti odvozit ćemo u Centar. Tako ćemo uistinu ostvariti viziju otok Krk – otok bez otpada.

Kompostana Ponikve Krk, koja je razvojem OS biootpada postala premala i uskoro će se rekonstruktuirati

Zahvaljujemo na razgovoru. Ponikve Krk u RH prednjači u odgovornom gospodarenju komunalnim otpadom. Iskreno želimo da nastavite s ostvarenjem Vaših daljnjih planskih vizija te da uskoro Krk bude prvi hrvatski otok bez otpada.

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

19

GOSPODARENJE OTPADOM

Švicarska

JE LI GOSPODARENJE OTPADOM U ŠVICARSKOJ primjer drugima? Švicarska nije članica EU, ali razumno, a ne slijepo slijedi strategiju EU. Poznato je da je 2002. godine, kao prva zemlja u svijetu, Švicarska zabranila i prestala odlagati neobrađeni otpad. Sada, šesnaest godina kasnije vrijedno je upoznati se s aktualnim stanjem gospodarenja otpadom u toj zemlji. [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

raktički, Švicarska je približno po broju stanovnika (8,5 milijuna) dva puta veća od Hrvatske te se glavni podaci o gospodarenju otpadom načelno mogu usporediti dijeljenjem s dva.

Količine i smanjivanje odlaganja otpada Prema brošuri „Okoliš Švicarska 2018.“ (EU recycling 04/19) godišnje se proizvede 715 kilograma otpada od stanovništva (KO - komunalni otpad) te se Švicarska nalazi među zemljama (SAD, Danska itd.) koje proizvode najveće količine komunalnog otpada u svijetu. Istovremeno Švicarska stopa recikliranja je 52 posto i nalazi se među najvišima. Inače, u Švicarskoj se preostale količine komunalnog otpada energijski oporabljuju.

20

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

Švicarci godišnje proizvode ukupno 80 do 90 milijuna otpada (9.500 do 10.500 kg po stanovniku). Od toga: • najveći dio (67%) su neonečišćeni otpaci od iskopa i bušenja (57 milijuna tona odnosno oko 6.700 kg po stanovniku) • slijedi (19%) povratno iskorištenih građevnih materijala (16,8 milijuna tona odnosno oko 2 tone po stanovniku) • na trećem mjestu s oko 7% je komunalni otpad (oko 6,1 milijun tona) • zatim slijedi biootpad s oko 6,6% odnosno 5,7 milijun tona (oko 670 kg po stanovniku) i • opasni otpad s udjelom od oko 2,8% (2,3 milijuna tona odnosno oko 270 kg po stanovniku).

Uzrok velike količine otpada je sve veća potrošnja – konzumerizam. Posebno ističu da zbog velike potrošnje Švicar-

ci ne samo što proizvode veliku količinu otpada nego i naročito troše velike količine prirodnih resursa. Oko tri četvrtine resursa koje rabe stanovnici Švicarske dolazi iz inozemstva!

Proizlazi da u Švicarskoj previše ne promišljaju o velikoj ovisnosti o uvozu sirovina. Ne treba zanemariti da je u Švicarskoj, uz vrlo skupu prehrambenu industriju, razvijena industrija cementa, stakla i naročito kemijska (farmaceutska) industrija.

Detaljniji podaci gospodarenja građevnim i komunalnim otpadom Građevni otpad nastaje tijekom aktivnosti gradnje i rušenja građevina te se generira gotovo tri puta više građevnog nego komunalnog otpada. To je uglavnom mineralizirani otpad i jednostavnim procesima suhog ili mokrog sortiranja se može reciklirati. Ukupno nastaje oko 16,8 milijuna tona građevnog otpada (oko 2.000 kg po stanovniku). Od te količine se reciklira oko 70 posto, a još uvijek se odlaže 5 milijuna tona godišnje.

Godišnje količine prema vrstama građevnog otpada: • Betonskog otpada od rušenja u Švicarskoj godišnje nastaje 6 milijuna tona (oko 7.000 kg po stanovniku) • Otpada od rušenja cesta (npr. šljunak, pijesak) godišnje se u Švicarskoj proizvodi 5,4 milijuna tona (oko 6.400 kg po stanovniku) • Asfaltnog otpada od rušenja cesta i asfaltnih površina se proizvede godišnje oko 2,5 milijuna tona (oko 3.000 kg po stanovniku) • Miješanog otpada od rušenja zidanih stijena u Švicarskoj godišnje nastaje oko 2,4 milijuna tona (oko 2.800 kg po stanovniku), • Miješani građevni otpad od rušenja (npr. drva, metala, gipsa, stakla) se proizvede 500.000 tona (oko 58 kg po stanovniku.

Otpad od stanovništva (KO) Od ukupno 6,1 milijun tona komunalnog otpada (KO) u Švicarskoj 2016. je odvojeno je prikupljeno 52 posto (3.174 milijuna tona odnosno oko 375 kilograma po stanovniku) i predano na materijalnu oporabu.

Struktura odvojenog sakupljanja komunalnog otpada je ipak nešto drugačija nego u EU zemljama: • biootpad (154 kg/stanovnik) • otpadni papir (151 kg/stanovnik) • otpadno staklo (40,5 kg/stanovnik) • ostalo (29,5 kg/stanovnik).

Zbog velike potrošnje Švicarci ne samo da proizvode velike količine otpada nego i naročito troše velike količine prirodnih resursa

Reciklažno dvorište auto otpada u Švicarskoj

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

21

GOSPODARENJE OTPADOM

više od 50 posto količine komunalnog otpada u Švicarskoj odvojeno se prikuplja

Švicarska

Komunalni otpad koji nije odvojeno sakupljen, u Švicarskoj se spaljuje uz energijsku oporabu (oko 340 kg po stanovniku).

Sustavno se povećava količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, a količina spaljenog odnosno energijski oporabljenog otpada (gotovo redovito u kogeneraciji) ostaje stabilna.

Proizlazi da se povećanje količine komunalnog otpada kompenzira odvojenim sakupljanjem. Švicarska ne inzistira na odvojenom sakupljanju miješane plastike i metala, koji završavaju u miješanom komunalnom otpadu i energijski se oporabljuju.

Vrlo dobra infrastruktura za gospodarenje otpadom Švicarska ima izvrsno izgrađenu strukturu za gospodarenje otpadom. Ukupno je izgrađeno 30 spalionica odnosno energana na otpad (1 spalionica na 280.000 stanovnika). Spalionice smeća (njem. Kehrichtsverbrennungsanlage – KVA) u takozvanom vezanom procesu (kogeneraciji) uz električnu energiju istovremeno proizvode i toplinsku energiju. Pro-

22

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

izvedena toplinska energija se zimi koristi za grijanje, a ljeti za hlađenje (apsorpcijski rashladni postupak, 1810. John Lesli, 1847. Edmond Carre). Vrijedno je naglasiti da spalionice jamče dobro izdvajanje svih vrsta metala sadržanih u KO. Mehaničkom obradom šljake spalionica osigurava ne samo recikliranje građevnog materijala već i vrlo uspješno automatsko odvajanje željeznih i obojenih metala. Isto tako, termička energijska oporaba uz materijalnu oporabu otpada u Švicarskoj se osigurava u cementnoj i kemijskoj industriji. Švicarska ima 350 kompostana i bioplinskih postrojenja (1 bio-postrojenje na oko 24.000 stanovnika), te 60 energana na biomasu (1 energana na biomasu na oko 140.000 stanovnika).

Izgrađene su posebne spalionice i postrojenja za fizikalnokemijsku obradu opasnog otpada, posebno uz kemijska industrijska postrojenja.

Sva odlagališta su uređena i usklađena sukladno stanju tehnike. Godišnje se odlaže oko 20 milijuna tona, ponajviše iskopanih materijala i mineraliziranog otpada (između ostalog i mehanički obrađene šljake).

Švicarska promišljeno slijedi EU Prethodno je već naglašeno da Švicarska nema obveze doslovnog prihvaćanja propisa EU, ali temeljni strateški ciljevi su vrlo slični. Prioritet je smanjivanje odlaganja neobrađenog odnosno neoporabljenog otpada. Procjenjuju da spaljivanje i odlaganje neobrađenog komunalnog otpada ne predstavljaju veliko opterećenje za okoliš. Međutim, dosadašnje gospodarenje otpadom obezvrjeđuje resurse. Zbog toga je stopa recikliranja u Švicarskoj sustavno poticana. U zadnjih 20 godina u Švicarskoj kvota recikliranja se udvostručila, te se već više od 50 posto količine komunalnog otpada odvojeno prikuplja.

Sustav gospodarenja otpadom se transformira u sustav gospodarenja resursima. Pritom, prioritet je EU strategija kružnog gospodarenja otpadom: • smanjivanje otpada • konačno zatvaranje kružnog toka • ponovna uporaba • pridobivanje sekundarnih sirovina.

U saveznoj, kantonalnoj i gospodarskoj agendi prioritet je strategija smanjivanja otpada. Primjerice, Švicarska godišnje uvozi 10.000 tona fosfora, te je cilj do 2026. godine recikliranjem fosfora iz otpadnih voda, otpadnog mulja i pepela izbjeći potrebu uvoza.

Sljedeća obveza je sanirati područja opterećena različitim vrstama otpada. U Švicarskoj je izrađen javno dostupan katastar 30.000 takvih lokacija. Do sada je oko 16.000 takvih lokacija temeljito istraženo, a oko 10.000 je inspicirano i klasificirano. Od ukupnog broja, oko deset posto je označeno kao „crne točke“. U to su uključena i tri sanirana odlagališta opasnog otpada (Monthey, Bonfol, Kölliken).

Polaznica strategije smanjivanja otpada je analiza životnog ciklusa (AŽC – LCA). Repariranje odnosno obnova je polaznica mjera duljeg vijeka trajanja ljudskih tvorevina. U građevinarstvu je važno ustrojiti pravila djelovanja i inzistirati na informacijama i stručnim rješenjima. U budućnosti razvitak sektora otpada će imati naglasak na nano otpad, te digitalizaciju kružnog gospodarenja otpadom.

SPONZORIRANI PRILOG SPONZORIRANI PRILOG

KOMPANIJA TEHNIX IZLAGALA JE NA 52. MOS-u U CELJU OD 10.-15. RUJNA 2019.

Kompanija Tehnix ove jeseni izlagala je na 52. sajmu MOS u Celju, najveæem poslovnom sajmu u ovoj regiji. Na svom åWDQGX L]ORçLOL VPR QDMQRYLMH SURL]YRGH i inovacije, preskontejnere, komunalna vozila EKOMUNAL te prezentirali MO-BO72 WHKQRORJLMX ]D RGUçLYR JRVSRGDUHQMH NRPXQDOQLP RWSDGRP 7UçLåWH 6ORYHQLMH pokazalo je veliki potencijal i interes za inovativne proizvode kompanije Tehnix te su dogovoreni veliki poslovi za ovu i narednu poslovnu godinu, a posebno na podruèju specijalnih komunalnih vozila (.2081$/ ĀLPH þHPR SURåLULWL WUçLåWH L stvoriti nove partnere - prijatelje koji æe kupnjom specijalnih Tehnix EKOMUNAL NRPXQDOQLK YR]LOD QD RGUçLYL QDĀLQ JRVSRdariti komunalnim otpadom uz smanjenu potrošnju goriva i visoku kvalitetu vozila i nadogradnje. Budite i Vi naš partner u RGUçLYRP JRVSRGDUHQMX NRPXQDOQLP RWpadom i smanjenju klimatskih promjena planete Zemlje.

www.tehnix.com, tel. +38540650100, e-mail: tehnix@tehnix.com

PRED PR EDST STAV ST AVLJ AV LJAM LJ AMO O

Cate Ca terp rpil illaar

mini bagera lijenti su u klasi bagera od jedne do dvije tone tražili bolje performanse, napredniji sustav upravljanja, udobno radno mjesto i što je moguće niže cijene održavanja i korištenja.

Caterpillar je isporučio traženo u pet mini modela: 301.5, 301.6, 301.7 CR, 301.8 i 302 CR. Novi mali bageri nude najbolje brojke u klasi po pitanju produktivnosti i performansi. Svi su opremljeni motorom C1.1

24

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

Caterpillar u kategoriji bagera mase od jedne do dvije tone kupcima nudi čak pet potpuno novih strojeva konstruiranih prema zahtjevima svojih klijenata

snage 16,1 kW (21,6 KS) koji poštuje europske Stage V propise o emisiji ispušnih plinova i u kombinaciji s ovim strojevima nudi uštede do 20% u odnosu na starije generacije.

Napredniji sustav upravljanja omogućio je upravljanje strojem u vožnji preko upravljačke palice čime je kretanje po gradilištu bitno olakšano. Prebacivanje s tradicionalnih komandi kretanja s ručicama i pedalama na komande upravljačke palice napravi se jednostavnim pritiskom na tipku. Desnom

Modeli sa zatvorenim kabinama su zabrtvljeni i ne dopuštaju ulazak prašine na radno mjesto

upravljačkom palicom operater upravlja nogom i rukom, a lijeva palica može biti programirana za kretanje stroja. U slučaju da će stroj obavljati poslove koji podrazumijevaju puno kretanja moguće je doplatiti i tempomat koji ne zahtijeva korištenje ruku pri vožnji.

Namještanje svih opcija stroja obavlja se putem ugrađenog LCD monitora. Operater preko jednostavnog sučelja može namjestiti brzinu hidraulike, temperaturu u kabini, puštati glazbu ili primiti poziv na mobilni telefon.

Upravljanje palicama manje umara operatere koji sjede u novim, udobnijim kabinama. Modeli sa zatvorenim kabinama su zabrtvljeni i ne dopuštaju ulazak prašine na radno mjesto. Na modelima 301.8 i 302 CR moguće je doplatiti klimatizaciju kabine.

Održavanje strojeva olakšano je podizanjem kabine čime su serviseru lako dostupne sve točke stroja nužne za pregled i servis. Novi mini bageri imaju i duži servisni interval što znači i duže vrijeme na gradilištu. Pored toga, Caterpillar se potrudio ponuditi rezervne dijelove za ove strojeve po vrlo konkurentnim cijenama. Čelična konstrukcija strojeva napravljena je da ih učini trajnima i u teškim uvjetima rada. Izdržljivost i pouzdanost odlike su po kojima se prepoznaju Caterpillarovi strojevi, a nova serija mini bagera utjelovljenje je te filozofije.

Upravljanje strojem u vožnji putem upravljačke palice bitno olakšava kretanje

Pomoću jednostavnog sučelja operater može namjestiti brzinu hidraulike, temperaturu u kabini, puštati glazbu ili primiti poziv na mobilni telefon

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

25

SPONZORIRANI PRILOG

C.I.A.K.

C.I.A.K. - promotor održivog

kružnog gospodarstva Već 25 godina tvrtka C.I.A.K. aktivni je pokretač razvoja i implementacije učinkovitog sustava gospodarenja opasnim otpadom na području Republike Hrvatske. drživo kružno gospodarstvo osnovna je nit vodilja svih aktivnosti tvrtke C.I.A.K, koja svojim primjerom želi ukazati na važnost zelene ekonomije te kako se od postojećih sirovina pravilnom obradom može ne samo zaštititi okoliš već i otvarati nova radna mjesta te poticati gospodarski rast.

Temelje današnjeg sustava C.I.A.K. je postavio davne 1995. godine organiziranim skupljanjem i zbrinjavanjem starih akumulatora, a od 2000. godine tvrtka započinje s intenzivnim razvojem i uspostavom sustava gospodarenja opasnim otpadom na području Republike Hrvatske. Tvrtka C.I.A.K. d.o.o. godišnje gospodari s oko 40.000 tona opasnog i neopasnog otpada, pruža uslugu preko 2.000 klijenata u RH te ima iskustva u gospodarenju svim vrstama i kategorijama otpada.

Aktivnosti tvrtke odraz su stručnosti i dugogodišnjeg iskustva na zahtjevnom domaćem i vanjskom tržištu gospodarenja opasnim otpadom. Za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom C.I.A.K. posjeduje sve potrebne dozvole izdane od strane nadležnih tijela za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom, kao i vozni park specijaliziran za potrebe skuplja-

Centar za reciklažu akumulatora i baterija u Zaboku

26

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

nja te ostalu opremu za manipulaciju opasnim otpadom. Djelatnost gospodarenja opasnim otpadom obuhvaća: sakupljanje opasnog i neopasnog otpada, prijevoz otpada, privremeno skladištenje otpada, obradu/oporabu otpada u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama.

Pri odabiru načina obrade opasnog otpada cilj im je iz opasnog otpada izdvojiti korisne sirovine te ih vratiti u ponovno korištenje i tako promovirati ekonomiju koja je učinkovita - odnosno promovirati i pokazati uspješno implementirane sustave kružnog gospodarstva u RH te se time nositi „rame uz rame“ s istim ili sličnim postrojenjima u EU.

Promotor održivog kružnog gospodarstva Na poslovima gospodarenja opasnim otpadom C.I.A.K. zapošljava preko 100 radnika te aktivno djeluje svake godine u otvaranju novih zelenih radnih mjesta kojima se sprječava, ograničava, minimizira ili ispravlja šteta u okolišu, vodi, zraku i tlu, kao i problemi vezani uz otpad. Svaki poslovni potez tvrtke veliki je plus za gospodarstvo općenito i lokalnu zajednicu na čijem području djeluje.

Greenfield investicija od 55 milijuna kuna u C.I.A.K.-ov Centar za reciklažu akumulatora i baterija u Zaboku primjer je usklađivanja ekonomskih i razvojnih ciljeva poduzeća s onim ekološkim. Investicija je omogućila ispunjenje obveze koju je RH preuzela – oporabu ili recikliranje primjenom najboljih raspoloživih tehnologija, s kapacitetom od 10.000 tona godišnje. Radi dosljedne provedbe strateških i planskih dokumenata gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima te organizacijom sustava gospodarenja otpadnim akumulatorima i baterijama u skladu sa zakonskim propisima, C.I.A.K. oporabi 95,3 posto akumulatora s hrvatskog tržišta te se ističe kao primjer hrvatskim poduzećima, kako uskladiti ekonomske i razvojne ciljeve s ekološkim. Kroz svoje je djelovanje dobio i titulu promotora održivog kružnog gospodarstva. Cjeloviti sustav gospodarenja podrazumijeva prodaju novih i sakupljanje starih otpadnih akumulatora koji se recikliraju i proizvodi se olovo. Proizvedeno olovo koristi se u proizvodnji novih akumulatora najvećih svjetskih kompanija uključujući i najprodavaniji hrvatski akumulator – CIAK starter.

Olovo iz oporabljenih akumulatora koristi se u proizvodnji novih, uključujući i hrvatski akumulator - CIAK starter

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

27

SPONZORIRANI PRILOG

C.I.A.K. mreža građevina za gospodarenje opasnim otpadom u RH i regiji

28

C.I.A.K.

Za uspješan i stalan razvoj sustava gospodarenja opasnim otpadom tvrtka C.I.A.K. razvila je i izgradila vlastitu mrežu građevina za gospodarenje otpadom na šest lokacija u Hrvatskoj.

• Vojnić, A. Hebranga 5 - građevina za gospodarenje opasnim i neopasnim otpadom u kojoj se odvijaju aktivnosti privremenog skladištenja opasnog i neopasnog otpada; obrada opasnog otpada postupcima mehaničke obrade, solidifikacije i stabilizacije opasnog otpada, bioremedijacije te druge vrste obrade opasnog otpada kapaciteta oko 100.000 t/ godišnje; aktivno djeluje od 2003. godine.

• Zabok, Gubaševo 47c - prva je i jedina namjenski izgrađena građevina za gospodarenje svim vrstama opasnog i neopasnog otpada kapaciteta oko 100.000 t/godišnje (od 2008. godine). Aktivnosti koje se odvijaju na lokaciji su od privremenog skladištenja opasnog i neopasnog otpada, mehaničke obrade do obrade otpada najsuvremenijim metodama fizikalno-kemijske obrade te pripreme otpada za daljnju obradu izvan područja RH. Ovo je ujedno i najveći Centar za pripremu otpada za prekogranični promet otpadom u RH. Tvrtka C.I.A.K. d.o.o. je najveći izvoznik opasnog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku te godišnje pripremi i

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

•

•

•

•

izveze preko 6.000 tona opasnog otpada što je oko 40 % ukupnih količina opasnog otpada u prekograničnom prometu opasnim otpadom RH. Zabok, Gubaševo 47e - Centar za reciklažu otpadnih baterija i akumulatora (od 2015. godine) kapaciteta 10.000 t/godišnje je moderan centar za obradu akumulatora i baterija prema najbolje raspoloživim tehnikama, u kojem se maksimalno koriste dijelovi opasnog otpada za proizvodnju novog proizvoda.

Osijek, Divaltova 320 - Centar za privremeno skupljanje i skladištenje opasnog i neopasnog otpada (od 2007. godine) kapaciteta 7.400 t/godišnje; za opasni otpad s područja Slavonije i Baranje. Šibenik, Dolačka 29, Poslovna zona Podi - Centar za privremeno sakupljanje i skladištenje opasnog i neopasnog otpada (od 2018. godine) kapaciteta 8.000 t/godišnje; za opasni otpad s područja Dalmacije.

Krapina, Žutnica 2-4, Centar za recikliranje otpadne plastike (od 2016. godine) koristi najsuvremeniju liniju za obradu plastike pri čemu se dobiva reciklat i granulat plastike za daljnje korištenje; kapaciteta 3.000 t/godišnje.

Razvoj u regiji Znanje u gospodarenju opasnim otpadom uspješno je implementirano i u susjednim zemljama. C.I.A.K. ima svoje tvrtke u kojima razvija posao gospodarenja opasnim otpadom u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sloveniji. Iz tih tvrtki uspostavlja se direktna suradnja s oporabiteljima u EU i na taj način, uz ekonomske koristi za svoje tvrtke u inozemstvu i maticu u Hrvatskoj, brine se o okolišu u regiji. Zbog toga su grupaciju C.I.A.K. najveće kompanije u EU prepoznale kao regionalnog partnera.

U slijedećem petogodišnjem razdoblju planira se ozbiljnije investiranje u regiji i razvoj koji jamči da će se i u tim zemljama ostvariti liderska poziciju u poslovima zbrinjavanja opasnog otpada.

Preko 2.000 zadovoljnih klijenata Na području Republike Hrvatske C.I.A.K je uspješno sanirao niz onečišćenih lokacija kao što je: Sanacija spremnika mazuta – DILJ Vinkovci; Uklanjanje azbestnog otpada iz kruga tvrtke NOVI PLOBEST; Sanacija opožarenog objekta GETRO Osijek; Izvođenja radova na uklanjanju i zbrinjavanju azbestnog otpada – koncertna dvorana Vatroslav Lisinski; Sanacija divljeg odlagališta opasnog otpada na lokaciji Žitnjak bb; Remedijacija tla na lokaciji divljeg odlagališta u Krapinskozagorskoj županiji; Remedijacija tla na lokaciji divljeg odlagališta na području grada Zaprešića; Sanacija onečišćujuće tvari i onečišćenog tla na lokaciji dogradnje rezervoarskog prostora za skladištenje naftnih derivata na Terminalu Žitnjak Zagreb kao i sanacija „crne točke“ RH - lokacije odlagališta opasnog otpada Lemić Brdo kraj Karlovca. U ovoj sanaciji je očišćeno oko 16.000 kvadrata tla te obrađeno/uklonjeno oko 14.000 kubnih metara opasnog otpada. S Lemić Brda je odvezeno i zbrinuto 526 tona miješanog komunalnog otpada, 186 m3 vodenog tekućeg otpada, 235 t crne ljepljive mase visoke viskoznosti, 3.107 t onečišćenog tla, 544 kg kiselina, 60 kg otpadnih boja i lakova. U kazetu za odlaganje anorganskog otpada odloženo je oko 4.000 m3 onečišćenog tla, u kazetu za odlaganje organskog otpada oko 5.500 m3, a cijela lokacija nakon postupka je zatvorena i zatravnjena.

no se odvija već punih jedanaest godina zajedno s proizvođačima sredstava za zaštitu bilja, lokalnim zajednicama i svake godine polučuje sve bolje rezultate. Tako je 2008. godine, kada je započeo ovaj projekt odnosno Akcija prikupljeno 52 tone onečišćene ambalaže, a 2018. godine prikupljeno je i zbrinuto 275 tona onečišćene ambalaže s područja cijele Republike Hrvatske.

Tvrtka godišnje gospodari s oko 40.000 t opasnog i neopasnog otpada, pruža uslugu preko 2.000 klijenata u RH te ima iskustva u gospodarenju svim vrstama i kategorijama otpada U okviru svojih usluga C.I.A.K nudi i usluge pražnjenja i čišćenje sustava odvodnje, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - separatora i mastolova, ispitivanje strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti sustava odvodnje te optički pregled sustava CCTV inspekcija uz izdavanje potrebnih certifikata, čišćenje spremnika za naftne derivate te operativna provedba sanacija onečišćenih područja.

Međunarodni certifikati Poslovanje i sustav gospodarenja opasnim otpadom podvrgnut je redovitom praćenju i eksternom ocjenjivanju ovlaštenih organizacija za certifikaciju kroz međunarodne norme ISO 9001:2015, ISO 14001:2015, ISO 45001:2018, ISO 50001:2011 i SCC kako bi se osigurala kvaliteta usluge, zaštita okoliša, zdravlje i sigurnost na radu svih zaposlenika C.I.A.K-a te već dugi niz godina uspješno posjeduju certifikate.

U akciji CROPKA 2018. godine prikupljeno je i zbrinuto 275 t onečišćene ambalaže s područja cijele RH

Akcija CROPCA Osim razvoja internog (vlastitog) sustava gospodaranje otpadom, C.I.A.K je aktivni dionik uspostave sustava gospodarenja otpadom i za pojedine vrste opasnog otpada.

Tako su posebno ponosni na sustave prikupljanja ambalaže onečišćene opasnim tvarima od građana odnosno poljoprivrednika - akciju CROPCA. Akcija CROPCA uspješ-

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

29

SPON SP ONZO ZORI R RANI PRILOG

Rasco

Predstavljamo LYNX, kompaktnu čistilicu za grad budućnosti Zagrebačka umjetnička galerija Lauba je 11. rujna 2019. godine bila domaćin službenom predstavljanju novog proizvoda hrvatske tvrtke RASCO – kompaktne čistilice LYNX. Ovo napredno vozilo RASCO-v je odgovor na zahtjeve i izazove s kojima se suočavaju izvođači komunalnih radova u održavanju suvremenih urbanih sredina.

YNX je kompaktna vakuumska čistilica čiji agresivan i moderan dizajn povezuje naprednu estetiku i funkcionalnost. Njena je snaga bez premca. Njena udobnost i jednostavnost korištenja oblikovane su prema zahtjevima korisnika.

Kako bi LYNX što više približili publici, u Laubi su priču o RASCO-u ispričali osnivači tvrtke Frane Franičević i Darko Paviša. Predsjednik Uprave Ivan Franičević pružio je uvid u poslovanje danas i planove za budućnost, dok je voditelj razvoja LYNX-a Marko Kolar objasnio tijek razvoja proizvoda.

Kako bi LYNX što više približili publici, u Laubi su priču o RASCO-u ispričali osnivači tvrtke Frane Franičević i Darko Paviša

30

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

Poduzetnička hrabrost Put kroz posljednjih gotovo 30 godina nije bio jednostavan ni lagan, no uz odlučnost, znanje i poduzetničku hrabrost dvojice osnivača, tvrtka se iz godine u godinu sve više razvijala.

Već 1993., nakon nekoliko godina rada s popravkom poljoprivrednih i komunalnih strojeva, RASCO na tržište lansira svoj prvi proizvod namijenjen poljoprivredi. Dvojica vlasnika su ubrzo nakon toga shvatili da u Hrvatskoj postoji potreba za komunalnom opremom, te su 1994. proizveli i prvi stroj za komunalno održavanje – kamionski vučni posipač. On je samo dodatno ubrzao razvoj tvrtke, jer se 1995. godine otvara prva hala RASCO proizvodnog pogona, na istoj lokaciji gdje se nalazi i danas.

Prepoznati potencijal na inozemnim tržištima Osnivači su ubrzo shvatili da im je hrvatsko tržište premaleno i 2000. se odlučuju na početak izvoza. On je prvo bio u državama regije i Istočne Europe, no ubrzo se proširio na većinu država u Europi.

Tvornica je rasla i širila se paralelno sa širenjem na nova tržišta pa 2011. godine broji 5 proizvodnih hala i preko 200 zaposlenih. Jednu od prekretnica u poslovanju omogućilo je malo univerzalno vozilo MUVO, nosač alata za komunalno održavanje, predstavljen 2012. Projekt razvoja ovog kompaktnog vozila uskoro će se pokazati kao bogat izvor iskustva za stvaranje kompaktne čistilice LYNX.

LYNX: Pogled u budućnost Glavne prednosti čistilice, uz vrhunski dizajn, su komfor, učinkovitost, autonomija i okretnost.

LYNX ima jedinstven i pregledan dizajn kabine s udobnim položajem sjedenja, a da su pritom obje četke u vidnom polju korisnika. Sjedala vozača i suvozača imaju zračni ovjes, dok je kabina opremljena automatskim sustavom klimatizacije i produženim krovom koji štiti operatera od izravne sunčeve svjetlosti.

Upravljački sustav je lako dostupan i intuitivan za upotrebu: sve funkcije vezane uz vožnju smještene su na stup volana, a najčešće korištene funkcije za čišćenje ugrađene su u naslon za ruku na vozačevim vratima.

Tih, ali snažan usisni ventilator kapaciteta većeg od 9000 m³/h pogonjen LS (load sensing) hidrauličkim sustavom, u kom-

binaciji s posebno dizajniranim usisnim otvorima, osigurava najviše performanse čišćenja u klasi kompaktnih čistilica. Prašina, šljunak, velike količine lišća pa čak i boce pune tekućine ne predstavljaju prepreku. Recirkulacija vode osigurava glatki protok sakupljenog materijala i dodatno suzbijanje prašine.

Zbog velikih spremnika za otpad, vodu i gorivo može raditi cijelu smjenu bez potrebe za povratkom u bazu.

Kompaktne dimenzije i sustav zakretanja na obje osovine u radnom modu daju LYNX-u izvrsne sposobnosti manevriranja u skučenim urbanim prostorima. Hidropneumatski ovjes promjenjive visine olakšava ulazak u niske prostore kao što su podzemne garaže i, u kombinaciji s velikim kotačima i visokom razmaku usisnih otvora od tla, izravno savladavanje visokih rubnjaka.

LYNX bez problema savladava uspone nagiba do 30%.

Kompaktna čistilica LYNX predstavlja rješenje za sve izazove u čišćenju i održavanju urbanih sredina, uz maksimalnu učinkovitost čišćenja i udobnost za operatere.

Prodaja LYNX kompaktne čistilice uskoro kreće u Hrvatskoj i Europi, potom i šire.

Detaljno o LYNX-u možete se informirati na lynx.rasco.hr ili se obratiti direktno na: RASCO, Kolodvorska 120b, 48361 Kalinovac 048 883 112 rasco@rasco.hr

Kompaktna čistilica LYNX predstavlja rješenje za sve izazove u čišćenju i održavanju urbanih sredina, uz maksimalnu učinkovitost čišćenja i udobnost za operatere

Tehničke karakteristike LYNX kompaktne čistilice Motor Snaga motora Spremnik goriva Max. radna brzina Max. transportna brzina Max. širina čišćenja (2 četke) Max. širina čišćenja (3 četke) Maksimalna brzina ventilatora Maksimalni protok Volumen spremnika otpada Tankovi za čistu vodu Recirkulacijski tank

VM R754 Euro6 C diesel 62 kW 65 L 12 km/h 50 km/h 2.8 m 3.2 m 3500 rpm 9000 m3/h 2 m3 230 L 170 L

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

31

PREDSTAVLJAMO

Bigbelly

Učinkovito ov upravljajte jav

pomoću Bigbelly pametno Bigbelly je lider na svjetskom tržištu u pametnom upravljanju javnim otpadom s preko 1.500 zadovoljnih klijenata i preko 50.000 prodanih primjeraka u 55 zemalja diljem svijeta. Bigbelly sustav koristi 16 hrvatskih gradova u kojima javne površine održava čistim i urednim te povećava kvalitetu života njihovih građana. Omogućuje značajne uštede u vremenu, energentima te doprinosi smanjenju emisija onečišćujućih tvari u okoliš, ali i sveukupnih operativnih troškova. Time je i u Hrvatskoj postao sinonim za učinkovito prikupljanje i odvajanje javnog otpada korištenjem IoT tehnologije. igbelly je svoju snagu prethodnih godina dokazao na dubrovačkim ulicama gdje ostvaruje nevjerojatne rezultate. Njegova čvrstoća te visokokvalitetna izrada čini ga otpornim na teške uvjete s kojima se suočava u javnom prostoru, od vremenskih uvjeta do vandalizma. Estetski atraktivan dizajn koji se može dodatno personalizirati pomoću naljepnica, prilagođava se svakoj okolini pa se uklapa jednako dobro na Stradunu, Korzu, splitskoj Rivi, hvarskoj Pjaci, staroj jezgri Korčule ili Park-šumi Marjan. Osim toga, ovi spremnici svu potrebnu energiju za rad dobivaju korištenjem isključivo Sunčeve energije te ih se stoga može koristiti posvuda, bez potrebe za dodatnim električnim priključkom. Potpuno zatvoreni spremnici eliminiraju probleme uzrokovane vjetrom, snijegom, kišom ili životinjama.

Grad Korčula je primjerice u potpunosti digitalizirao upravljanje javnim otpadom u užem centru grada postavljanjem pametnih Bigbelly spremnika na 22 lokacije, zamijenivši sve klasične košarice od 40 litara na tom području. Pomoću ugrađenog kompaktora koji zbija otpad Bigbelly je smanjio

32

Grad Korčula – lokacije Bigbelly spremnika koji su zamijenili sve klasične košarice za javni otpad

Prezentacija Bigbelly sustava ispred zgrade Grada Rijeke LISTOPAD/OCTOBER 2019.

vnim otpadom

og sustava potrebu za pražnjenjem preko 80%. Pored toga, ovaj sustav putem upravljačkog softvera šalje informaciju, prije nego što se skroz napuni, kako bi se reagiralo na vrijeme i spriječilo rasipanje otpada koje narušava vizuru grada. Dodatno će na najfrekventnijim lokacijama pametnim spremnicima za miješani otpad pridodati jedinice za odvajanje plastične i metalne ambalaže. Čistoća Rijeka je nabavila 12 dvostrukih Bigbelly spremnika za odvojeno prikupljanje javnog otpada te je povezala tehnologiju s mladim riječkim umjetnicima koji su izradili originalna likovna rješenja za Bigbelly spremnike kako bi potaknuli ljude da ih koriste i odvajaju otpad.

Grad Hvar je, nakon što se uvjerio u kvalitetu i brojne prednosti ovog naprednog sustava, proširio mrežu Bigbelly spremnika s dvije na devet lokacija u samom centru grada. Time je u samo mjesec dana nakon implementacije novih spremnika ostvario nevjerojatne rezultate povećavši učinkovitost prikupljanja otpada preko 94%. Na devet lokacija Bigbelly spre-

mnici su zamijenili košarice od 30 litara. Primjenom Bigbelly tehnologije sada imaju informaciju o količini javnog otpada kojeg prikupljaju u najužem centru grada te intenzitetu korištenja kanti za svaku pojedinu lokaciju.

Bigbelly je jedini solarni kompaktor za javni otpad koji je dovoljno učinkovit da može raditi na svakoj lokaciji jer ne treba direktnu sunčevu svjetlost. U funkciji je tijekom svih godišnjih doba, u sjeni i svim vremenskim uvjetima, zahvaljujući Skip-ACycleTM patentiranoj tehnologiji upravljanja energijom pomoću softvera po čemu je jedinstven na tržištu. Gradovi koji se odluče podići kvalitetu upravljanja javnim otpadom, korištenjem ove suvremene tehnologije koja radi na solarni pogon, moraju moći postaviti svoje pametne spremnike tamo gdje su zaista potrebni bez obzira na količinu sunčeve svjetlosti.

CLEAN MANAGEMENT konzola – središnji softver Bigbelly sustava, pruža kompletan uvid u sve njegove operacije.

Bigbelly spremnici komuniciraju svoje stanje, u realnom vremenu, direktno u CLEAN. Uključuje alate za: uspostavu sustava, upravljanje, nadzor, analitiku i optimizaciju.

PREDSTAVLJAMO

Mathieu

Mathieu AQUAZURA MC 210

gradska peračica Aquazura jasno pokazuje svoju izvanrednu učinkovitost u širokom rasponu radnih okruženja; od gradskih središta i starih gradskih jezgri do zračnih luka ili pak autocesta iječ je o gradskoj peračici visoke kvalitete s poboljšanim dizajnom, inovativnim i intuitivnim kontrolama sa CANBus tehnologijom fokusiranom na potrebe operatera te inovativnim Push and Pull sustavom (njegova neovisna kontrola četki pruža velike mogućnosti). Kombiniranim djelovanjem mješavine vode i deterdženta sa četkama, Aquazura jamči učinkovito i brzo pranje. Stroj koristi sustav 5 četki za pranje podloga i usisne grane za skupljanje vode. Sustav čišćenja istovremeno postiže vlaženje, šamponiranje i ribanje površine te obnavljanje i recikliranje otpadne vode. Sve ove akcije kombinirane u jedan stroj čine AQUAZURU bez premca u svojim mogućnostima.

Ekološko pranje omogućuje prikupljanje otpadne vode, masti i ulja, čvrstog i finog otpada prije odvajanja i recikliranja.

Rješenje za bilo koju vrstu poda i površine Stroj koristi sustav 5 četki za pranje podloga i usisne grane za skupljanje vode

Aquazura jasno pokazuje svoju izvanrednu učinkovitost u širokom rasponu radnih okruženja. Bilo u gradskim središtima, starim gradskim jezgrama, zračnim lukama, autocestama i drugim okruženjima, sigurnost, higijena i briga za okoliš poštuju se pod najboljim mogućim ekonomskim uvjetima.

• Šamponiranje i ispiranje: Tekućina se raspršuje prema podu pod niskim tlakom (3 bara) te uklanja tvrdokorne mrlje, istovremeno četke nježno čiste, a mast nestaje pod djelovanjem deterdženta pomiješanog s tekućinom.

• Spremnik deterdženta: S kapacitetom od 20 litara, spremnik deterdženta daje dovoljno autonomije za višesatno pranje. Deterdžent, iako aktivan, nije niti agresivan niti toksičan te je čak 100% ekološki prihvatljiv.

• Spremnik sa sustavom za recikliranje vode: S kapacitetom čiste vode od 1.000 litara, radni ciklusi Aquazure izuzetno su dugi. Doista, kada se koristi režim recikliranja vode, rad se može produljiti za 2 do 3 sata, ovisno o vrsti podloge na kojoj stroj radi i klimatskim uvjetima. Nema ispuštanja otpadne vode u sustav oborinskih voda jer Aquazura koristi vlastiti usisni sustav i sposobnost skladištenja otpadne vode. To je još jedna velika razlika u odnosu na tradicionalnu kompaktnu perilicu.

• Venturi sustav: Uređaj za podešavanje Venturi, integriran u sustav čiste vode, omogućuje reguliranje postotka deterdženta iz kabine, ovisno o stanju podloge koja se čisti.

• Pročišćavanje - kompaktne četke za čišćenje ceste: 5 četki (3 fiksne četke i 2 četke podesive širine) omogućuju radnu širinu do 2.100 mm. Piling glava s 5 neovisnih plutajućih četki prvo djeluje kako bi se osiguralo neagresivno hidro-mehaničko čišćenje podloge, a postupak dvostrukog pranja omogućuje uklanjanje tvrdokornih prljavština. Regulacija širine ribanja, vertikalni pritisak glave i brzina rotacije četki osiguravaju izuzetnu učinkovitost Aquazure u bilo kojim uvjetima.

Regulacija širine ribanja, vertikalni pritisak glave i brzina rotacije četki osiguravaju izuzetnu učinkovitost Aquazure

34

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

• Usisavanje: Sa strugačima usisno grlo ima raspon od 1.600 mm na podu, za lakše usisavanje najvećeg otpada, poput konzervi i plastičnih boca.

Usisni strugači usmjeravaju tekućinu u središte, gdje se usisavaju. Ovi strugači su reverzibilni, što udvostručuje vijek trajanja.

• Turbina: Protok usisa je 13.000 m3/h uz cijev od 250 mm, što je prava snaga za uklanjanje tvrdokornih tvari s podloge. Ovaj moćni usis usisava i teški otpad, masne ostatke, prljavu vodu, deterdžente i čak neugodne mirise.

Veliki promjer usisne cijevi doprinosi takvoj učinkovitosti pa Aquazura ostavlja iza sebe čistu i suhu podlogu. Pješaci posebno cijene ovu istinsku čistoću u kombinaciji s njenim svježim mirisom.

Sustav čišćenja istovremeno postiže vlaženje, šamponiranje i ribanje površine te obnavljanje i recikliranje otpadne vode

Aquazuru u radu možete vidjeti u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli, Zadru, Šibeniku, Dubrovniku…, a više informacija o Mathieu čistilicama/peračicama dostupno je kod ovlaštenog prodajno-servisnog zastupnika, tvrtke O-K-TEH d.o.o. iz Zagreba. (www.o-k-teh.hr)

Tvrtka O-K-TEH isporučila je gradsku peračicu Mathieu Aquazuru u zadarsku Čistoću Isporučena Aquazura ima motor s EURO 6 normom te je dodatno opremljena uređajem za visokotlačno pranje vodom (miniwash), 4 kamere s mogućnošću pregleda 360° oko stroja s prikazom na monitoru u kabini.

Ova svestrana gradska peračica sigurno će pomoći u održavanju gradskih središta i pješačkih zona još čišćim.

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

35

STR ST RU UČ ČN NA INF NFOR ORMACIJA

IR RID IDEE Bi Bifl flux ux nad adogradn dnja

Slika 1

Dvokomorna komunalna nadogradnja

IRIDE BIFLUX X 4 + 4 m3 Istovremenim odvojenim prijevozom različitih vrsta otpada dvokomornim komunalnim vozilom smanjuju se troškovi i povećava efikasnost u radu rikupljanje otpada u najužim i najopterećenijim gradskim zonama, za koje su neophodne što manje ukupne dimenzije vozila i velika korisna nosivost, specijalnost je komunalnih nadogradnji IRIDE. Specijalizirani prijevoz otpada „od vrata do vrata“ podiže se na novu razinu upotrebom dvokomornih nadogradnji, koje omogućuju istovremeni odvojeni prijevoz različitih vrsta otpada.

Optimalan primjer dvokomornog vozila za hrvatske uvjete je podvozje Fuso Canter 7C15 s dvokomornom nadogradnjom IRIDE BIFLUX s dva odvojena, neovisna spremnika otpada zapremine 4+4 m3 (slika 1). Oba spremnika nadogradnje izrađena su od visokootpornog čelika te potpuno vodotje-

36

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

sna. Posebna pažnja posvećena je i dvodijelnoj potisnoj ploči za sabijanje otpada, s izrazito velikim omjerom sabijanja.

Pražnjenje oba spremnika nadogradnje je neovisno te se vrši prekretanjem uz prethodno automatsko spuštanje stražnjih stabilizatora. Svaki spremnik nadogradnje podiže se radi pražnjenja pomoću svojeg hidrauličkog cilindra, neovisno o drugom spremniku (slika 2,3). Kada je spremnik nadogradnje podignut, potisna ploča vrši ciklus obrnut od sabijanja, radi lakšeg pražnjenja i eventualnog pretovara sabijenog otpada.

Svaki spremnik nadogradnje opremljen je svojim uređajem za pražnjenje kanti zapremine 80 - 360 lit. Uređaji su međusobno neovisni jedan o drugome te mogu raditi pojedinačno i istovremeno (slika 4,5,6). Oba uređaja za pražnjenje kreću se polako-brzo-polako, radi sprječavanja oštećivanja punih kanti pri pražnjenju. Veću efikasnost u radu omogućuje i sinkronizirani rad potisne ploče i uređaja za pražnjenje kanti nakon pražnjenja kanti, potisna ploča automatski vrši ciklus sabijanja otpada (bez potrebe za korištenjem komandi potisne ploče).

Prijevoz otpada „od vrata do vrata“ podiže se na novu razinu upotrebom dvokomornih nadogradnji

Slika 2

Komunalno vozilo opremljeno je stražnjim platformama za operatere, koje su svojim dimenzijama i izvedbom u potpunosti sukladne normi EN 1501-1. S operaterima na stražnjim platformama onemogućena je vožnja unatrag i vožnja brža od 30 km/h, sukladno navedenoj normi. Također, navedena norma zahtijeva da je, kada se operateri nalaze na stražnjim platformama, onemogućena upotreba potisnih ploča za sabijanje otpada i uređaja za pražnjenje kanti. Kad se operateri nalaze na stražnjim platformama, mora biti onemogućeno i podizanje spremnika nadogradnje radi pražnjenja, sve s ciljem zaštite radnika. Upravo radi zaštite radnika neophodna je sukladnost komunalne nadogradnje s normom EN 1501-1, što IRIDE i ostali ozbiljni proizvođači jamče certifikatom ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete i sukladnosti.

IRIDE neprestano usavršava i poboljšava svoje komunalne nadogradnje, stoga je uvijek predvodnik u razvoju trendova. Politika ulaganja u razvoj i usavršavanje (umjesto politike kopiranja), osigurala je nadogradnjama IRIDE vodeću poziciju na tržištu i omogućila veliku prednost u odnosu na slične proizvode.

Kompletan proizvodni program IRIDE izveden je potpuno u skladu sa CE normama i predstavlja jedini cjeloviti program komunalnih nadogradnji na čitavom europskom tržištu, namijenjen svim radnim uvjetima i potpuno u skladu sa svom važećom zakonskom regulativom o zaštiti na radu. Detalje o komunalnim nadogradnjama IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika proizvođača IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o., Rijeka.

Slika 3

Sl. 2,3. Svaki spremnik podiže se radi pražnjenja pomoću svojeg hidrauličkog cilindra, neovisno o drugom spremniku

Slika 4

Slika 5

Slika 6

Sl. 4, 5, 6. Spremnici nadogradnje IRIDE Biflux opremljeni su nezavisnim uređajima za pražnjenje kanti zapremine 80 - 360 l

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

37

STRUČNO

Plastika

Gospodarenje otp Čovječanstvo postaje duboko svjesno da je otpadna plastika vrlo ozbiljan problem: zdravstveni, nepravilnog gospodarenja otpadnom plastikom najzornije uočavaju [autori] Viktor Kumić, Tomislav Domanovac, Zlatko Milanović azvitak plastike je prošao kroz tri temeljne faze: prirodna plastika, umjetna plastika (uključujući bioplastiku) te fosilna plastika. Problem otpadne plastike isključivo je vezan uz razvitak količina, broja i vrsta umjetne plastike koja je izravno povezana s razvitkom industrijske proizvodnje, a prema mišljenjima stručnjaka da su dva izuma, parkezin – plastika celuloznog tipa (A. Parkes, 1864.) i bakelit – prva sintetska/umjetna plastika, tj. formaldehid (L. Baekeland, 1907.) od osobitog značaja. Početkom dvadesetog stoljeća počinje industrijska proizvodnja najraširenijih polimera: PE, PVC i PP. Međutim, brzo povećanje industrijske plastike počinje iza II. svjetskog rata. Tako je 1950. godine proizvedeno samo 1,5 milijuna tona, a 1989. već 99 milijuna tona. Već tada plastika je po obujmu dostigla proizvodnju čelika (1 kg plastike oko 11 litara, a 1 litra čelika 8 kg!). Do početka novog milenija godišnja proizvodnja plastike dostiže 200 milijuna tona, a 2015. godine 322 milijuna što je 3,4 % više nego 2014. godine. Aktualne procjene pokazuju da će se nastaviti brzo povećanje proizvodnje industrijske plastike. Poseban je problem što se ne povećava samo proizvodnja, već industrija plastike proizvodi stalno nove vrste plastike.

38

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

Plastika je izvrstan materijal koji je u nekim područjima postao nezamjenjiva ljudska tvorevina. Prednosti plastike i niska proizvodna cijena sustavno povećavaju potražnju za njom. Povećana proizvodnja plastike utemeljena je prvenstveno na povećanoj potrošnji, a nastavno na povećanje količine i obujma otpadne plastike. Dugotrajna otpornost na vremenske uvjete i naročito biološku razgradnju izravno uzrokuje akumulaciju otpadne plastike u okolišu.

Je li otpadna plastika središnji problem gospodarenja otpadom?

U svijetu, pa i u EU i RH, pristupilo se sustavnom donošenju regulative za uvođenje odgovornog gospodarenja otpadnom plastikom, a sve su češće različite inicijative nevladinih udruga za smanjenje količina otpadne plastike. Javnost takve akcije načelno podržava, a istovremeno i dalje svakoga dana odbacuje velike količine različitih vrsta otpadne plastike. Činjenica je da se proizvodnja plastike u svijetu (350 milijuna tona u 2017. godini), kao i u EU (više od 64 milijuna tona u 2017. godini) i dalje povećava. Istovremeno, sustavi za gospodarenje otpadnom plastikom su nekoliko puta manjeg kapaciteta. Konkretno u EU su sustavi gospodarenja otpadnom

adnom plastikom socijalni i ekološki. To naročito vrijedi za urbanizirani dio svijeta gdje se učinci

plastikom tri puta manjeg kapaciteta od godišnje proizvodnje!

Njemački stručnjaci procjenjuju da će se plastika i dalje svakodnevno koristiti. U Njemačkoj je prošle godine potrošeno gotovo 4,4 milijuna tona plastične ambalaže, odnosno 100.000 tona više nego prethodne godine. Usprkos svim obvezama i mjerama za recikliranje, plastiku zbog niza vrlo vrijednih svojstava (lagana, tanka, svojstvo barijere) nije tako lako zamijeniti. Predstavnici industrije pakiranja tvrde da plastična ambalaža, između ostalog, povećava i rok trajanja hrane.

Na taj se način smanjuje količina otpadne hrane. Međutim, tehnički razvoj omogućio je korištenje višeslojnih kompozitnih materijala koje je vrlo složeno i skupo reciklirati. U Njemačkoj se 52% otpadne ambalaže koja se odvojeno prikupi ne može reciklirati. Njemački stručnjaci su uvjereni da je rješenje EU cilj za razdoblje iza 2030. godine - korištenje samo onih materijala koji se mogu ponovo upotrijebiti za ambalažu.

Golemi problem u suvremenom svijetu je i djelovanje samozvanih stručnjaka, prvenstveno putem digitalnih medija i društvenih mreža koji opterećuju prostor ogromnom količinom često neprovjerenih informacija. U aglomeraciji svakojakih informacija nedovoljno ili krivo educirani čovjek ne može jasno prepoznati problem. U takvoj situaciji ljudi često reagiraju emotivno. To naročito vrijedi za probleme postupanja s plastikom, posebno otpadnom plastikom. Kada se objave fotografije kornjače zagušene otpadnom plastikom, javnost opravdano reagira emotivno. Međutim, kada javnosti poznati časopis objavi tisuću puta uveličan podatak, mogu reagirati isključivo stvarni stručnjaci.

Otpadna plastika je prvenstveno globalni problem. Težište aktivnosti prema mišljenju mnogih treba biti na industriji plastike. Do sada je za vodeće svjetske proizvođače plastike središnji problem i daljnje povećanje proizvodnje. U trenucima dok industrija plastike čeka rješenje „deus ex machina“, Engleskinja Ellen MacArtuhr je pokrenula Fondaciju za model kružnog gospodarenja plastikom, koji su zatim prihvatili UN, EU i Svjetski ekonomski forum. Doduše, čini se da kemijska industrija počinje poimati da svaka potrošnja u konačnici samo stvara otpad. Tako jedna od direktorica tvrtke Dow poručuje: „Ljudima više ne vrijedi isticati vrijednost plastike, jer im to je poznato, već industrija plastike treba preuzeti inicijativu."

Neprijeporno je da je otpadna plastika problem zaštite okoliša i naročito zdravlja ljudi. Industrija plastike mora prihvatiti činjenicu da daljnje povećanje, pa i sam opstanak postojeće proizvodnje plastike, isključivo ovisi o razvoju sustava gospodarenja otpadnom plastikom.

– Najveće razočarenje doživio sam 8. kolovoza. Za mene je „National Geographic Magazine“ (NGM) bio pojam vjerodostojnosti. Tražilica navodi 132 milijuna tekstova, od čega u Hrvatskoj 600 tisuća. U jednom od novijih brojeva tog magazina objavljena je vijest da se u oceane ubacuje 9 milijardi tona plastike godišnje. Zahvaljujući članstvu u SPE ekskluzivno, Theodor Held (25 godina član SPE) uputio je protestno pismo NGM-u na koje nikada nije primio odgovor. Očito da u NGM-u nisu nikada čuli za najveći svjetski autoritet za plastični otpad, prof. dr. sc.

Jennu Jambeck. Po njezinoj procjeni u oceane ulazi oko 8 do 9 milijuna tona plastičnog otpada godišnje. Tu brojku inače rabi većina protivnika plastike. Prema jednom njezinom koautorskom članku, od 1950. do sadašnjosti proizvedeno je ukupno oko 8 do 9 milijardi tona industrijskih polimera (plastike, elastomera, boja, ljepila, vlakana).

Igor Čatić, prof. emeritus (Dnevnik jednog prpošitelja br. 1, 23.08.2019.)

LJUDI SU PROBLEM, A NE PLASTIKA – Homo duplex Otpadna plastika danas utječe na svaku bitnu značajku čovjekova života, od odbacivanja plastike u okoliš i u more odnosno vode, preko neadekvatnog skupljanja i zbrinjavanja otpadne plastike komunalnih tvrtki te posljedične pretrpanosti komunalnih odlagališta otpada plastikom, pa sve do mikro i nano plastike u biosferi. Ne postoji bitna značajka suvremenog čovjekova bivstvovanja, koja nije pod negativnim utjecajem otpadne plastike.

Donošenje propisa i implementacija potrebnih rješenja samo za sebe nisu dovoljni za mijenjanje negativnih trendova. Ključnu ulogu mora imati edukacija stanovništva i postupno mijenjanje ljudskih navika, kako u potrošačkom smislu tako i u smislu zbrinjavanja otpada. Danas već postoje razne inicijative u različitim državama svijeta kako bi se pokušalo regulirati tržište određenih plastičnih proizvoda. Tako postoje razni primjeri regulacije korištenja plastičnih predmeta iz svakodnevne upotrebe, koji u svom zbroju daju zabrinjavajuće podatke o utjecaju koji imaju u svom konačnom stanju, ako se ne zbrinjavaju na adekvatan način. U svijetu se najveće količine otpada još uvijek odlažu, što kao mjera postupanja s otpadom čini „savršen“ način gomilanja nerazumnih količina otpada ondje gdje u dovoljnoj mjeri nisu implementirani

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

39

STRUČNO

Plastika

U velikim trgovinama povrće i voće mora se kupovati u tankim/ laganim nepovratnim plastičnim vrećicama.

Krajem 2018. godine ponuđena je mogućnost kupovanja u biološki razgradivim vrećicama, ali po cijeni 0,40 kuna po komadu.

Tko god je posjetio takvu trgovinu, mogao se uvjeriti da i dalje veliki broj kupaca ne rabi biorazgradivu vrećicu, već koristi biološki teško razgradive plastične vrećice koje su besplatne. Tko je odgovoran što u RH da i dalje milijuni plastičnih vrećica ostaju u okolišu, a vrlo često i našem Jadranu?

TRGOVAC - nije kriv, jer kupac sam bira, KUPAC - nije kriv, jer bira što mu je ponuđeno, DRŽAVA - nije kriva, jer je tržište slobodno.

Nitko nije kriv, niti UN niti EU niti država, industrija plastike, proizvođač proizvoda, niti trgovac niti kupac. Svi su protiv jednokratnih plastičnih vrećica, a istovremeno jednokratne plastične vrećice se naširoko rabe. Od početka 2019. godine u RH, zahvaljujući odluci sukladno uredbi EU, smanjeno je korištenje jednokratnih plastičnih vrećica. Međutim, i nadalje veliki broj kupaca očekuje da mu prodavač kupljeni proizvod preda u besplatnoj plastičnoj vrećici. Provedena istraživanja pokazala su da je na tržnicama, voćarnama i pekarnicama u RH gotovo ista, nepromijenjena situacija (istraživanje Greenpace Hrvatska, Zoran Tomić, Konferencija HUGO 2019., kao i anketiranje na tržnici u Prelogu, razgovor na tržnici Dolac, kolovoz 2019.).

žan dio svakog kućanstva. Plastične vrećice popularizirane su u drugoj polovici prošlog stoljeća kao idealan predmet u svakodnevnoj upotrebi pri nošenju različitih namirnica potrebnih za ljudski život. Obična plastična vrećica ima prosječni rok upotrebe od svega 12 minuta. U svijetu se godišnje upotrijebi petsto milijardi takvih vrećica, odnosno 150 po čovjeku. U odbačenom stanju takve vrećice zatrpavaju kanalizacije, začepljuju odvode te se skupljaju u morima i oceanima, što za posljedicu ima trovanje i ugibanje riba i morskih sisavaca. Ekološki problem koji takva vrećica stvara, ako je samo odbačena, odnosno neadekvatno zbrinuta, već je značajno alarmirao neke zemlje do te mjere da u potpunosti i zabranjuju upotrebu takvih vrećica. Ovakav primjer nije jedini u potrošačkom društvu, a dao je neke zanimljive alternative, odnosno rješenja koja su ili pokušala metodom zabrane utjecati na ovakve ishode, ili ponuditi tržištu nova odnosno druga rješenja koja će biti prihvatljivija u ekološkom smislu.

U Sjedinjenim Američkim Državama dvije su države u potpunosti zabranile plastične vrećice (Kalifornija, Havaji). Konkretne strategije koje bi promijenile zabrinjavajuće trendove, dugotrajne su za implementaciju te su u svojim principima u potpunoj suprotnosti s dosadašnjim sustavom prekomjerne potrošnje. Od optimalizacije resursa, preko smanjenja potražnje, odnosno potrošnje pa sve do odgovornog gospodarenja nakon potrošnje, nastaju konkretni izazovi koji moraju biti vrlo sustavno promišljeni i provedeni. U budućnosti upravo u takvim promjenama leže i najveći izazovi za čovjeka koji će morati mijenjati navike u svrhu mijenjanja poraznih trendova utjecaja odbačene plastike na okoliš. Izazova i odgovora na njih je puno, a od implementacije do rezultata ključan je prolazak vremena da bi se u konačnici trendovi zaustavili i rasteretila se šteta otpadne plastike na okoliš.

GOSPODARENJE PLASTIKOM Zanimljiva je usporedba plastične i staklene ambalaže koju su proveli Schramm C, i Fillinger R. (Waste Magazin 2/99 9-10) prema bilanci energije potrebite za proizvodnju u korištenje staklene (S-P, S-NP) i plastične ambalaže (PET-P, PET-NP) za 1.000 litara u (MJ) te prema ukupnom koeficijentu opterećenja okoliša.

Usporedba prema utrošku energije (MJ) mehanizmi, odnosno tehnologije zbrinjavanja otpada (odvojeno sakupljanje, usitnjavanje, sortiranje, reciklaža, oporaba).

Predmeti iz svakodnevne ljudske upotrebe svojom su količinom najmasovniji, a visokom frekvencijom odbacivanja stvaraju nerazmjerne količine smeća te tako na razne načine stvaraju štetu okolišu. Od takvih primjera dovoljno je uzeti plastične vrećice koje su kao predmet upotrebe neizbje-

Obična plastična vrećica ima prosječni rokk upotrebe od svega 12 minuta. U svijetu se godišnje upotrijebi petsto milijardi takvih vrećica, odnosno 150 po čovjeku

40

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

Proizvodnja boca Punjenje i čišćenje Dostava i distribucija Oporaba (recikliranje) Ostalo (prijevoz) Ukupno

Staklo Staklo povratna nepovratna (P) (NP) 750 7.500 400 200 261 240 7 305 8 228 926 8.370

PET PET povratna nepovratna (P) (NP) 305 2.940 400 200 167 161 131 653 8 150 749 2.798

Prema toj analizi najmanje energije tijekom životnog vijeka potroši se za povratnu plastičnu ambalažu (PET-P), a za povratnu staklenu ambalažu se potroši 25 posto više! Višestruko više energije se potroši za proizvodnju i korištenje 1.000

litara mineralne vode. Pritom u odnosu na povratnu, tri puta je veća potrošnja energije kod nepovratne plastične ambalaže (2798 MJ u odnosu na 749 MJ), a gotovo deset puta veća je potrošnja energije kod staklene nepovratne ambalaže (8370 MJ u odnosu na 926 MJ): 1.

2.

3.

4.

PET-P S-P PET-NP S-NP

749 MJ 926 MJ 2798 MJ 8370 MJ

Usporedba prema ukupnom koeficijentu opterećenja okoliša 1.

2.

3.

4.

S-P PET-P PET-P S-NP

1,4 1,5 2,2 4,2

Ekološka analiza također pokazuje da je povratna ambalaža povoljnija, pri čemu je staklena povratna (S-P) povoljnija od povratne PET ambalaže, ali prosječno samo za 7 posto u odnosu na PET-P. S druge strane četverostruko veće opterećenje okoliša uzrokuje staklena nepovratna ambalaža (S-NP). Tu činjenicu neki zanemaruju i uporno samo ističu da je staklena ambalaža uvijek i u svim uvjetima povoljnija od plastične.

Usporedba cijene, potrošnje goriva i emisije mineralne vode JANA u staklenoj i PET ambalaži (lipanj 2016.) a) Usporedba maloprodajnih cijena PET ambalaža Staklena ambalaža

3,99 kn/l 9,32 kn/l

b) Usporedba emisije CO2 za prijevoz na 100 km PET ambalaža Staklena ambalaža

3,82 kg CO2 za litru vode 5,55 kg CO2 za litru vode.

c) SAŽETO – prednosti PET ambalaže u odnosu na staklenu: • 2,3 puta niža cijena, • 13 puta manja težina i lakša manipulacija, • 44 % veća količina vode u tegljaču od 24 tone, • 53 % manja potrošnja goriva za prijevoz, • 40 % manja emisija CO2 u prijevozu po litri vode.

Neprijeporno, recikliranje prikupljene otpadne plastike jamči najveće pozitivne učinke za okoliš i naročito za zdravlje ljudi. Otpadna plastika je ljudska tvorevina koja se može dobro materijalno oporabiti, ali uz uvjet da je odvojeno sakupljena ili sortirana po vrstama plastike. Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. godine obvezuje općine i gradove na odvojeno prikupljanje otpadne plastike. Na taj način u komunalnim tvrtkama se akumulira miješana otpad-

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

41

STRUČNO

Plastika

na plastika, koja se više ne može jednostavno izvoziti u manje razvijene azijske i afričke zemlje.

Do sada je i u RH zabilježeno nekoliko požara odvojeno prikupljene miješane otpadne plastike. To je najveća ugroza okoliša i osobito zdravlja ljudi. EU legislativa, kao i Strategi-

Razvijene zemlje već desetljećima izvoze otpad – uključujući otpadnu plastiku - u manje razvijene zemlje.

Golem je problem kada manje razvijena zemlja uoči da se to „zabunom“ dogodilo.

Umjesto da se uvezena otpadna plastika reciklira, ona vrlo često postaje u potpunosti ili dijelom smeće. Tada je gotovo nemoguće tako uvezenu otpadnu plastiku vratiti u zemlju iz koje je izvezena. Primjerice 69 kontejnera smeća Filipini su tek nakon šest godina uspjeli vratiti (Večernji list 1. lipanj 2019.)

42

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

ja gospodarenja otpadom RH, određuju odvojeno prikupljanje već oporabu (materijalnu i/ili energijsku) otpadne plastike. U mnogim europskim zemljama otpadna plastika se energijski oporabljuje, ali isključivo u postrojenjima koja su za to tehnički osposobljena.

Gospodarenje otpadom, pa tako i otpadnom plastikom, propisano je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Tako se u članku 8., između ostalog, navodi: „Stavak (1): Otpad se mora oporabiti. …

Stavak (3): Iznimka od stavka (1) ovog Zakona, otpad se može zbrinuti, a ne oporabiti u sljedećim slučajevima: 1. stanje tehničke spoznaje ne omogućava oporabu otpada, 2. troškovi oporabe otpada su višekratno veći od troškova njegovog zbrinjavanja, 3. nema mogućnosti daljnje uporabe otpada ili dijelova otpada, 4. ako se zbrinjavanjem otpada manje opterećuje okoliš, nego njegovom oporabom, a osobito u odnosu na: • emisije tvari i energije u zrak, more, vodu i tlo, • korištenje prirodnih izvora, • energiju koju treba potrošiti ili koju je moguće obnoviti, • opasne tvari sadržane u otpadu proizvedenom prilikom oporabe otpada.“ Temelj organizacije sustava gospodarenja otpadom treba biti Analiza životnog ciklusa (AŽC odnosno LCA). Okvirna Direktiva o otpadu (2008/98/EZ) određuje opće odredbe gospodarenja otpadom - definicije, mjere i ciljeve koje je potrebno

provesti. Članak 10., stavak 2. propisuje: „Kad je to potrebno kako bi se poštovala odredba stavka 1. te kako bi se olakšala ili unaprijedila oporaba, otpad treba skupljati odvojeno ako je to praktično u tehničkom i ekonomskom smislu i sa stajališta okoliša i ne smije se miješati s drugim otpadom ili drugim materijalom različitih svojstava“.

Suvremene spoznaje pokazuju da gospodarenje otpadnom plastikom treba početi prije nego što je nastala otpadna plastika. O problemu otpadne plastike je nužno promišljati već kod projektiranja novog plastičnog proizvoda. Dapače, o problemu otpadne plastike se mora početi promišljati već i prije, kod kreiranja proizvodnih procesa plastičnih sirovina.

Bivši hrvatski član Europskog parlamenta, prof. dr. Davor Škrlec, koji je bio član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, ističe EU strategiju gospodarenja plastikom kao važan korak spram kružnom (cirkularnom) gospodarstvu: „Do 2030. godine svu plastičnu ambalažu na tržištu EU-a potrebno je napraviti prikladnom za recikliranje, a potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu mora se drastično smanjiti.

Također se traži zabrana mikroplastike u kozmetici i sredstvima za čišćenje do 2020. godine. Zastupnici pozivaju na potpunu zabranu oxo-razgradive plastike do 2020. jer se ta vrsta plastike biološki ne razgrađuje ispravno, nije kompostabilna, negativno utječe na recikliranje konvencionalne plastike te ne donosi dokazanu korist za okoliš. Ključni ciljevi strategije su smanjiti količinu plastičnog otpada, učiniti recikliranje profitabilnijim za poslovanje, zaustaviti onečišćenje mora te poticati ulaganja i inovacije..“

MALEZIJA vraća 450 tona otpadne plastike Daniele Ushar i Helen Regan nedavno su izvijestile (CNN 29. svibanj 2019.) da odlukom Yeo Been Yina, ministra energetike, znanosti, razvitka, tehnologije i klimatskih promjena, Malezija iz Port Klana i Kuala Lumpura vraća u SAD, UK, Kanadu, Japan, Kinu, Saudijsku Arabiju, Bangladeš, Nizozemsku i Singapur 450 tona otpadne plastike, koja je ilegalno uvezena u Maleziju. To je vrlo mala količina, ali to je izvrstan pokazatelj da i manje razvijene zemlje više neće prihvaćati otpad koji nije moguće reciklirati ili odložiti u drugim zemljama.

Nakon što je Kina zabranila daljnji uvoz otpadne plastike, mnogi su povjerovali da će u neke manje razvijene azijske i afričke zemlje bez problema nastaviti izvoziti odvojeno sakupljenu otpadnu plastiku. Primjerice samo tvrtka za recikliranje iz UK je u Maleziju izvezla 50.000 tona miješane otpadne plastike, te istu količinu evidentirala u masi recikliranog otpada. Također, Greenpace je ukazao da se iz SAD, u odnosu na 2017. godinu, u Maleziju 2018. godine izvezla dvostruko veća količina otpadne plastike.

Izvoz otpadne plastike Europske zemlje, kao i druge razvijene zemlje, godinama su odvojeno prikupljenu i drugu miješanu otpadnu plastiku izvozile u afričke i azijske zemlje. Često se takav izvoz otpadne plastike bilancirao kao recikliranje. Nakon što je Kina odlučila spriječiti uvoz ovakve plastike, došlo je do ozbiljnih problema koji su se postupno prenijeli i u RH. U sljedećih 20 godina se očekuje udvostručenje proizvodnje plastike (odnosno za gotovo 300 milijuna tona). Međutim, u novom mileniju sustavno raste svijest ljudi da otpadna plastika sve više ugrožava okoliš i naročito zdravlje ljudi. Razvijene zemlje, osobito EU, donose novu legislativu, koja između ostalog ograničava korištenje jednokratnih plastičnih proizvoda. Naročito je zanimljiva vijest da neki neodgovorni političari svijest o izbjegavanju jednokratnih plastičnih proizvoda (npr. recikliranje slamčica za piće) neodgovorno koriste za vlastitu promidžbu. Najviše otpadne plastike (59%) sadržano je u otpadnoj ambalaži.

Ipak, nedavno objavljene vijesti pokazuju da konačno i industrija plastike (2019.) spoznaje da je održivi razvitak ovisan o odgovornom gospodarenju otpadnom plastikom. Sektor plastike u EU ostvario je godišnji prihod od 340 milijardi eura (2015.). U EU je u ovom sektoru zaposleno 1,5 milijuna ljudi. Provedene procjene u EU ukazale su da je razvoj održivog, kružnog gospodarenja otpadnom plastikom nova gospodarska djelatnost koja jamči nova zapošljavanja i potiče razvitak novih sektora gospodarstva.

U javnosti se zanemaruje podatak da su u EU još uvijek (u

2018. godini) postojeći kapaciteti za recikliranje otpadne plastike tri puta manji od količine proizvedene plastike, a kapaciteti za recikliranje otpadne plastike u EU većinom nisu potpuno iskorišteni. Potražnja za recikliranom plastikom raste, ali to je još uvijek samo 6% ukupne potražnje za plastikom.

Još su uvijek stope energijske oporabe i odlaganja vrlo visoke. Na globalnoj razini proizvodnjom plastike i spaljivanjem otpadne plastike godišnje nastaje emisija CO2 od oko 400 milijuna tona. Procjenjuje se da je potencijalna godišnja ušteda energije koja bi se mogla ostvariti recikliranjem cjelokupne količine otpadne plastike na globalnoj razini jednaka uštedi od 3,5 milijardi barela nafte godišnje!

Sustavni razvitak gospodarenja otpadnom plastikom ključni je čimbenik, ne samo zaštite okoliša već i opstanka same industrije plastike. Otpadna plastika je globalni problem, a sustav gospodarenja otpadnom plastikom je nužno lokalno optimirati temeljem AŽC (LCA). U svakom slučaju izvoz, poglavito u manje razvijene zemlje, nije prihvatljivo rješenje.

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

43

STRUČNO

Plastika

ZAKLJUČNO – održiva cijena plastike Otpadna plastika danas u svijetu čini jedan od najvećih i najozbiljnijih problema za čovječanstvo. Sustavno odbacivanje plastike, odnosno sustavno zanemarivanje problema velikih količina plastike koja se odbacivala, stvorilo je ozbiljnu ekološku prijetnju za okoliš. Materijal koji je bio toliko isplativiji u početnoj fazi, odnosno proizvodnji, te toliko pogodan za uporabu, u svojem konačnom stanju izazvao je neplaniranu ekološku i logističku nepogodu koja već uvelike utječe na okoliš i staništa mnogih živih vrsta. Iako su mnoge zemlje svjesne svih problema koje otpadna plastika predstavlja, te se s tim u vezi donose i strategije i propisi, put od donošenja propisa do vidljivih rezultata iziskuje mnogo vremena i truda.

Ključno je pitanje koliko je čovjek spreman posvetiti se sustavima koji su dosada pokazali učinkovitost. Da bi sustav gospodarenja plastikom optimalno funkcionirao, principe gospodarenja potrebno je pratiti dosljedno. To još uvijek na globalnoj razini ljudima predstavlja problem, jer se kružno gospodarenje plastikom često percipira prerigoroznim i preradikalnim. Međutim, u javnosti su poznati uzroci, kao i cjelovita sustavna rješenja. Sustavi odvojenog sakupljanja otpada, ponovne uporabe, recikliranja i općenito gospodarenja otpadom, čovjeku su već vrlo dobro poznati.

Rješenje pitanja plastičnog otpada leži u implementiranju upravo tih poznatih principa, no na puno ozbiljnijoj, posvećenijoj i puno učinkovitijoj razini nego do sada.

U konačnici, samo provođenje sustava zahtijeva transparentnost, suradnju svih sudionika u implementaciji odgovornog gospodarenja plastikom. Industrija plastike treba prihvatiti da je moguće problem otpadne plastike riješiti samo ako se o njemu promišlja prije nego je otpadna plastika nastala. U tom smislu rješenje nije samo kružno gospodarenje, već cjeloviti tok gospodarenja plastikom.

U ostvarenju tog, jednog od najviših ekoloških ciljeva čovječanstva, industrija plastike mora imati podršku svih čimbenika. U budućnosti će otpadna plastika i dalje predstavljati neke od najvećih izazova u ekološkom i logističkom smislu jer će zahtijevati ozbiljne promjene u ljudskim navikama, kako bi se u konačnici rasteretio okoliš od plastičnih materijala. Ovu vremensku epohu ne bi trebalo u budućnosti poimati kao „doba plastike“. Suvremeni čovjek mora drugačije promišljati o plastici. Najteže je promijeniti ljudska mišljenja, što nikako nije jednostavno, ali je moguće i prije svega potrebno. Na globalnoj razini ljudi moraju shvatiti da je plastika izuzetno vrijedan materijal, ali nikako po sadašnjim cijenama.

Prodavač na tržnici je izjavio da se osam mjeseci nakon uvođenja smanjio broj izdanih jednokratnih plastičnih vrećica. Međutim, dodao je da „mnogi“ kupci i dalje protestiraju zašto im prodavač nije dao besplatnu vrećicu. Tek kada će ljudi prihvatiti da cijena vrećice nije 0,30 ili 0,50 lipa već 3 ili 5 kuna, problem otpadne plastike bit će moguće riješiti. Plastika je neprijeporno globalni problem koji se treba rješavati i lokalnim aktivnostima. Prioritet svakako zavrjeđuju organizirani cjeloviti projekti, a ne povremene kampanje.

44

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

LITERATURA: [1] Kufrin J., Milanović Z., Sinčić D.: Program izobrazbe: Odgovorno gospodarenje otpadom, Algebra d.o.o. Zagreb 2015.

[2] Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i vijeća o otpadu [3] Direktiva (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i vijeća o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu [4] Direktiva Europskog parlamenta i vijeća 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu [5] Direktiva (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu [6] Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i odboru regija: Zatvaranje kruga — akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo [7] Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i odboru regija: Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu [8] Prijedlog Direktive europskog parlamenta i vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš [9] Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i odboru regija: Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu [10] Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13,73/17,14/19) [11] Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske donesen je za razdoblje od 2017. do 2022. godine (NN 3/17) [12] Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16 i 116/17) [13] Living on earth: Hazards of plastic waste. Dostupno mrežno na: http://www.loe.org/ [14] Plastics Europe - Association of Plastics Manufacturers (2017): Plastics - the Facts 2017, An analysis of European plastics production, demand and waste data [15] Grand View Research (2015) - Plastics Market Analysis By Product (PE, PP, PVC, PET, Polystyrene, Engineering Thermoplastics), By Application (Film & Sheet, Injection Molding, Textiles, Packaging, Transportation, Construction) And Segment Forecasts To 2020 [16] Geyer, R., J.R. Jambeck, K. Lavender Law (2017): Science magazine: Production, use, and fate of all plastics ever made Tehničko veleučilište u Zagrebu Diplomski rad: „Izazovi suvremene generacije u gospodarenju otpadnom plastikom“ 59 [17] Global Ocean Commission, 2015 „Plastics – Keeping them out of the ocean” Infographic [18] Greenpeace.org: Breme plastike za europski okoliš, 2017 [19] Parker, L. (2018): National geographic: We made plastic. We depend on it. Now we're drowning in it [20] Milanović, Z. (2018): Tehnoeko: Čovjek uronjen u plastiku jede i pije plastiku?

[21] Andrady A.L. (2011): The International Journal for Marine Environmental Scientists, Engineers, Administrators, Politicians and Lawyers: Microplastics in the marine environment [22] Jambeck, J.R., R. Geyer, i dr. (2015): Science magazine: Plastic waste inputs from land into the ocean („Unosi plastičnog otpada s kopna u ocean”) [23] Dostupno mrežno: inhabitat.com [24] Dostupno mrežno: plasticoceans.org [25] Bogdan, A. (2018): Građevinar: Postaje li Jadran veliki plavi kontejner?

ZZZ NDPLRQ EXV KU

2,70 €

KAK VE PRO MJ ENE DON OSI NOV I ZAK ON O PRI JEV OZU U CES TOV NOM

PRO ME TU? 00318

CIJENA 20 kn

9

GODIN A XIX | BROJ 110 | lipanj /srpa nj

3 / 2018

M A G A Z I N

Z A

771332

303008

2018.

G O S P O D A R S K A

V O Z I L A

I

P R O M E T

MERCEDES-BEN VOZILI SMO Z SPRINTER

CONTINENTAL CROSSTRAC

NOVI VOLVO 9900

'.'-64+È«0#

REVOLUCIJA BUS EURO TEST

001_NASLOVNA.

indd 1

( 35(73/ $7,7( 6

(1$

ä7$5,1$ 8./-8ÿ 9$ .1 32 /$7$ %52-( 73 5( 3 -$ ä1 *2',

.217$.7

%XVLQHVV 0HGLD &URDWLD _ WHO

H PDLO NDPLRQ EXV#EPFURDWLD KU _ LQIR#EPFURDWLD KU

ɵ61 0 61 1 0#24 0#2 #24# #24#8+6+ 8+6+ 7 7 5.

7 5.7È«#,7 7 KVARA TAHOGRAF7È«#, A?

2018

VOZILI SMO VOLV O FH

RELOADED

I 9700 00

TEST SCANIA R520

REPORTAŽA

Konferencija o zaštiti okoliša, 2. dio

U Poreču je od 5. do 7. lipnja 2019., uz sudjelovanje više od 250 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, održana već tradicionalna međunarodna konferencija u organizaciji časopisa Tehnoeko na kojoj je analizirana legislativa, prednosti energetske oporabe otpada te osobito praktična iskustva u gospodarenju otpadom

Ɉ ɕ ɋ ɖ ə Ɉ ɕ ɔɌʎɜ

Ɉ ʸ ɐ ɓ ɖ ɒ ɖ

ɐ ɛ ɐ ɛ ʸ Ɉ ɡ

ɖ

Ɉ ɑ ɐ Ɋ ɕ ɒɖɕɍɌəɌ

ovom broju donosimo nastavak pregleda zanimljivih tema i izlaganja koja su održana na konferenciji u Poreču, u lipnju ove godine.

Energetska oporaba Prof. dr. sc. Daniel R. Schneider, u svojem izlaganju teme „Valorizacija tehnologija za energetsku oporabu otpada i otpadnih materijala“ vrlo detaljno je prikazao tehnike termičke energetske oporabe. Središte prezentacije bilo je određenje (formula) razlikovanja termičke obrade od termičke energetske oporabe. Prikazana je nova mogućnost valorizacije metodom 3T, koja umnogome uvažava temeljne ciljeve kružnog gospodarenja otpadom. Formula R1 je bio prvi, a i dalje je jedini „službeni” alat za procjenu postrojenja za energetsku oporabu otpada, međutim pokazuje određene nedostatke i izaziva određene nedoumice u primjeni. EU je 2015.

46

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

Godine provela određenu korekciju R1 formule uvođenjem klimatskog korekcijskog faktora koji uzima u obzir klimatske uvjete na lokaciji pogona za spaljivanje (preko vrijednosti stupanj-dan grijanja za određenu regiju Europe).

Postepena komercijalizacija naprednijih tehnologija energetske oporabe otpada zahtijeva razvoj novih alata koji će biti fleksibilniji i obuhvaćati i druge slučajeve osim spaljivanja.

Vakalis S. i suradnici predložili su zanimljiv koncept valorizacije različitih tehnologija metodom 3T koja obuhvaća ne samo proizvedenu energiju nego i druge produkte kao i oporabljene materijale, a dobro se slaže s konceptom „kružne ekonomije“. Primjenom metode 3T moguće je usporediti ne samo različite tehnologije energetske oporabe otpada nego i druge strategije gospodarenja otpadom.

Za stručnjake koji projektiraju nova postrojenja za obradu i oporabu komunalnog otpada naročito je bila korisna pre-

Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom 5.- 7. lipnja 2019. Poreč Hotel Parentium Plava Laguna

Igor Podravac, Ekonex; Mag. Tanja Bolte, Ministrstvo za okolje in prostor R. Slovenije; Maja Feketić, FZOEU; Tamara Tarnik, HEP / Grupacija za termičku obradu otpada pri HGK

Prof. dr. sc. Daniel R. Schneider, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

47

REPORTAŽA

Konferencija o zaštiti okoliša, 2. dio

mag. Tanja Bolte, Ministrstvo za okolje in prostor R. Slovenije; Stanko Plevnik, Enerkon

mag. Aleksander Mirt, Energetika Celje; Bojan Šrot, gradonačelnik Celja

zentacija kolega Tomislava Domanovca i koautora Danka Fundurulje, obojice iz IPZ Uniprojekt TERRA na temu „Procjena sastava SRF-a uslijed primjene odvojenog sakupljanja komunalnog otpada“.

Jedan od najvećih problema projektiranja odnosno osmišljavanja projekata budućih tehnologija za materijalnu i energijsku oporabu komunalnog otpada je procjena promjene sustava komunalnog otpada. Sasvim sigurno će se u RH provoditi, prije ili kasnije, projekti odvojenog sakupljanja i ponovne uporabe komunalnog otpada.

Temelj prezentacije su konkretno provedena istraživanja.

Tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA je jedna od rijetkih koja praktično provodi analize sastava komunalnog otpada na čitavom području RH. Autori procjenjuju da će u razdoblju od 2020. do 2035. godine doći do smanjenja udjela gorive frakcije u miješanom komunalnom otpadu za oko 15 %, odnosno povećanje udjela biootpada za oko 19 %, zatim da dolazi do manjeg smanjenja energijskog potencijala SRF-a za oko 1,3 %, i to zbog povećanja udjela biootpada.

U navedenom razdoblju ne očekuju se promjene u klasifikacijskim svojstvima SRF-a (donja toplinska vrijednost III. klasa i živa I. klasa), osim u sadržaju klora za koji se procjenjuje da se nalazi na granici između I. i II. klase, a očekuje se smanjenje količina na ulazu u MBO postrojenja u prosjeku za oko 33 %, odnosno smanjenje količine SRF-a na izlazu iz MBO-a za oko 44 %.

Stanko Plevnik, direktor tvrtke Enerkon d.o.o. dao je prikaz toka procesa kroz rad „Energane na otpad – od projekta do realizacije“, a Igor Podravac, direktor Ekonexa prikazao je proces suspaljivanja na primjeru cementare Nexe grupe u izlaganju pod naslovom „Termička oporaba otpada u cementnoj industriji“. Našicecement d.d. raspolaže dozvolama

48

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

za gospodarenje otpadom i ističe ambicije na tom polju, razvijajući suradnju sa svim centrima za gospodarenje otpadom koji mogu proizvesti alternativno gorivo kojeg cementara može termički oporabiti.

Mr. sc. Denis Stjepan Vedrina iz tvrtke Hidroplan kroz svoj rad ukazao je na prednosti i nedostatke tehnika za spaljivanje otpada, a detaljnije je prezentirana tehnologija spaljivanja u fluidiziranom sloju.

Mag. Tanja Bolte, generalna direktorica za okoliš u Ministarstvu za okolje in prostor R. Slovenije, prezentirala je „Novosti o energetskoj oporabi u Republici Sloveniji“ Izbjegavajući postrojenja za termičku energetsku oporabu (spalionica) Slovenija i Hrvatska početkom novog milenija počele su s gradnjom MBO postrojenja u Centrima za gospodarenje otpadom. U tom periodu pokazalo se da takva tehnologija nije zaokružena i da konačni produkt GIO treba negdje zbrinuti.

Zbog toga u Hrvatskoj i Sloveniji tema spaljivanja otpada odnosno termičke energijske oporabe vrlo je aktualan problem.

Bez novih postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada neće biti ostvaren cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.

Direktor Energetike Celje, mag. Aleksander Mirt, imao je vrlo uspješno i prihvaćeno izlaganje „Toplarna Celje – Primjer dobre prakse“, a na njegov rad nadovezao se gradonačelnik Celja Bojan Šrot. Prezenteri su sa zadovoljstvom predstavili gospodarenje komunalnim otpadom u gradu Celju, koji je primjer odgovornog i cjelovitog gospodarenja resursima. Prvenstveno zahvaljujući znanju i inicijativi lokalnih vlasti i zajednice, kao i izravnoj suradnji sa stručnjacima, postupno je izgrađen sustav regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCERO). To je najbolji dokaz da se sinergijskim transparentnim djelovanjem politike i struke otpad vrednuje kao resurs, a ne kao smeće.

Komunalne dobre prakse Vrlo dojmljive bile su prezentacije u sekciji praktičnih iskustava u gospodarenju otpadom u RH. To je bila jedinstvena prilika upoznati se s aktualnim pozitivnim pomacima u gospodarenju otpadom u RH. Inače, Konferencija magazina TEHNOEKO svake godine prezentira aktualne pozitivne primjere odgovornog gospodarenja otpadom. O tim vrlo pozitivnim pomacima javnost RH gotovo da nije upoznata. Na lokalnoj sredini događaju se svakako pozitivni pomaci, ali cjelokupna javnost je upoznata putem medija isključivo kada se dogode neki ekstremno negativni događaji („divlja“ smetlišta, požari, pojedinačni slučajevi miješanja OS komunalnog otpada). U drugim ljudskim djelatnostima redovito se prate pozitivna dostignuća, a u gospodarenju otpadom stječe se dojam da mediji naročito „ljube“ negativne događaje.

Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prezentirala je temu „Gospodarenje otpadom na otocima“. Količine komunalnog otpada koji nastaje u turizmu porasle su u razdoblju od 2014. do 2017. godine za 61% kao posljedica porasta broja turističkih noćenja. Najveće količine otpada iz turizma zabilježene su u Istarskoj županiji, Primorsko–goranskoj i Splitsko–dalmatinskoj županiji, dok se najmanje količine bilježe u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Koprivničko – križevačkoj županiji.

Republika Hrvatska uočila je veliku važnost svojih otoka te je 1. siječnja 2019. godine stupio na snagu novi Zakon o otocima (NN11/2018). S obzirom na interes Republike Hrvatske za osobitu zaštitu otoka, ovim se Zakonom uređuje način na koji se otočna dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati te razvojna politika usmjerena na prevladavanje ograničenja kojima su otoci podvrgnuti. Održivi razvoj otoka pretpostavlja ostvarivanje općih ciljeva: stabilan gospodarski razvoj otoka, pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti za sve otočane, zaštita otočnog okoliša i povećanje otpornosti na klimatske promjene i dr.

Gospodarenje otpadom na otocima uređuje Članak 40. Zakona o otocima; FZOEU sufinancira prihvatljive troškove prijevoza otpada s otoka na kopno u visini sredstava koja su utvrđena općim aktima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Također, FZOEU sufinancira i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te koje su od lokalnog ili područnog (regionalnog) interesa (reciklažna dvorišta, sortirnice, sanacije odlagališta otpada i sl.).

Leonardo Ljubičić, direktor tvrtke Peovica d.o.o. Omiš održao je vrlo jednostavnu, a izuzetno uvjerljivu prezentaciju problema gospodarenja otpadom u najvećem broju hrvatskih općina i gradova. To je bilo izlaganje jednog izvrsnog praktičara u razvitku suvremenog postupanja s komunalnim otpadom.

Izdvojili smo i primjere dobrih praksi u gospodarenju otpadom u Županji koje je predstavio Ante Klanac, direktor Čistoće Županja te u Novom Vinodolskom koje je predstavio Kristian Stipeč iz KTD Ivanj.

Kako se već se dulje vrijeme istražuju mogućnosti sanacije jame Sovjak, u tijeku je priprema za do sada najozbiljniji

početak sanacije. Neprijeporno to je vrlo složen i zahtijevan projekt sanacije jedne od posljednjih „crnih točaka“. Sanaciju je predstavila Maja Feketić iz FZOEU. Nadalje, mr. Gordana Pehnec Pavlović iz HGK predstavila je temu „Kako industrija plastike može doprinijeti rješavanju problema otpadne plastike“. Istaknute su činjenice u obliku količina kao npr. da se trenutno u EU godišnje preradi 50 milijuna tona polimera, a od toga najviše PP oko 9,5 milijuna, PE LD/LLD oko 8,5 milijuna, PE HD/MD oko 6 milijuna, PVC oko 5 milijuna, PUR i PET oko 3,5 milijuna itd. Od te količine odvojeno se sakupilo oko 29 milijuna tona (58%), a recikliralo samo 9 milijuna tona odnosno 18% od ukupno prerađene količine polimera u EU. Europska unija kontinuirano potiče industriju plastike da postane više „kružna” te da poveća količinu recikliranih polimera u proizvodima. EK je postavila cilj, do 2025. ugraditi 10 milijuna tona reciklata otpadne plastike u nove proizvode. Povisiti ugradnju reciklata sa sadašnjih 5 na 10 milijuna tona predstavlja veliki izazov.

Leonardo Ljubičić, Peovica d.o.o., Omiš

Ante Klanac, Čistoća Županja

Kristian Stipeč, KTD Ivanj, Novi Vinodolski

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

49

REPORTAŽA

Konferencija o zaštiti okoliša, 2. dio

Aleksandra Čilić, FZOEU

mr. Gordana Pehnec Pavlović, HGK

Na konferenciji je bilo riječi i o gospodarenju biootpadom.

Marko List imao je izlaganje na temu „Aktualno stanje i primjeri dobre prakse s biootpadom u RH“. Hrvatska evidentno bitno zaostaje u odgovornom gospodarenju otpadom. Prema Eurostatu, u RH se biološki obrađuje 11% (komopostira, anaerobno digestira), a u EU 46%! Nije problem što Hrvatska zaostaje u gospodarenju biootpadom, već što posljednjih godina gotovo da nema pomaka u smjeru kružnog gospodarenja biootpadom. Konkretno, 2017. godine u RH je: • proizvedeno biootpada 529.841 t (100%) • OS biootpada 76.046 t (14,3%) • oporabljeno biootpada 53.479 t (10.1%) .

Gospodarenje biootpadom u RH godinama se sustavno zanemaruje. Sustavno je stanovništvo koje stanuje uz postojeća odlagališta otpada opterećeno emisijama neugodnih mirisa.

Gotovo redovito u javnosti se zanemaruje činjenica da je to posljedica poglavito odlaganja lagano biorazgradivih frakcija.

Biootpad je i izuzetno vrijedna biomasa, koju neprijeporno treba biološki oporabiti, a apsolutno treba izbjeći odlaganje.

Ta se činjenica također u RH stalno zanemaruje. U osnovi postoje dvije vrste komunalnog biootpada: zeleni otpad (pogodan za kompostiranje) i kuhinjski otpad i ostaci kuhane hrane, koji mogu biti izvrsna sirovina za bioplinska postrojenja.

Većina izgrađenih bioplinskih postrojenja u RH koristi poljoprivrednu biomasu te su smještena poglavito u Slavoniji i sjeverozapadnim područjima RH. Neka bioplinska postrojenja izvedena su i organizirana da koriste i biootpad iz komunalnog otpada. Jedan takav primjer je i bioplinsko postrojenje Hercegovac u vlasništvu tvrtke SLK Projekt, koja je partner u oporabi biorazgradivog otpada vodećih hrvatskih prehrambenih industrija, kao i jedinica lokalne samouprave. Uvođenje OS komunalnog otpada i oporaba u bioplinskim postrojenjima je za RH nužnost, ali i veliki izazov, prvenstveno radi nedostataka vlastitih iskustava.

Igor Podravac prezentirao je djelatnost tvrtke Premifab d.o.o. iz Svete Nedelje, koja provodi jedinstveni projekt oporabe niza opasnih otpadnih tvari. Autor je poseban fokus stavio na ukidanje statusa otpada za otpad koji je ušao u fazu oporabe ili recikliranja, zatim kada određeni otpad prestaje biti otpad u smislu definicije iz Zakona, ako je prošao postupak oporabe uključujući recikliranje – R2 postupak, zatim za

50

LISTOPAD/OCTOBER 2019.

Marko List, Consultare d.o.o.

postupke sprječavanja nastanka otpada - regeneracija otpada te na kraju ukidanje statusa po posebnim kriterijima utvrđenim u skladu sa zakonskim normama.

Zaključna promišljanja Nema održivosti sustava bez uvažavanja ekonomske komponente.

U Republici Hrvatskoj trenutno se brzo razvija sustav odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Vrlo veliki broj smetlišta je uređeno ili zatvoreno. U gradnji CGO ima pozitivnih, ali i negativnih učinaka. Središnji problem ostaje energijska oporaba otpada koji se nije ili ne može reciklirati. Svakako, trenutno najveći problem u RH su nedostatak postrojenja za sortiranje i kompostiranje. Otpadna plastika nije samo problem RH niti EU-a, već je to svjetski problem odnosno problem suvremenog čovjeka koji rabi „jeftinu“ plastiku ne uzimajući u obzir goleme troškove zbrinjavanja otpadne plastike.

"Naš zakonodavni okvir kontinuirano treba usklađivati sa standardima propisanim u EU direktivama. Nažalost, događa se da se i doneseni propisi u cijelosti ne provode. Od 2013. kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom, propisano je uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima - tzv. landfill tax koja do danas nije uvedena, a bez koje će biti teško zaokružiti sustav gospodarenja otpadom", istaknuo je predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tomislav Ćurko.

Ocjenu stanja dala je i Sonja Polonijo iz Udruge gradova: „S obzirom na to da Hrvatskoj vrijeme za postizanje onoga na što se prije desetak godina obvezala uskoro ističe, krajnje je vrijeme za promjenu pristupa toj problematici kako bi se kroz blisku i otvorenu komunikaciju i suradnju svih dionika sustava omogućilo daleko brže i kvalitetnije postizanje zacrtanih ciljeva… Izbjegavanje primjene potencijalno nepopularnih mjera sigurno neće riješiti nagomilane probleme, nego će samo otežati uspostavu sustava“.

Sudionici konferencije složili su se kako svaki sustav gospodarenja otpadom ima opravdane troškove te da nema održivosti sustava bez uvažavanja njegove ekonomske komponente. Zato je ciklus kružne ekonomije moguće efikasno zatvoriti samo u win-win kombinaciji javnog i privatnog sektora s tržištem kao krajnjim regulatorom.

www.tehnoeko.com.hr

STRUČNE INFORMACIJE PRATITE I NA WEB STRANICI

1/201 2 9 go godina XVI XV VII

bro 79 broj 7 veljača/ veljača february februar 2019.

0 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i ɔɌʎɜɕɈəɖɋɕɈ ɒɖɕɍɌəɌɕɊɐɑɈ ɖ ɡɈʸɛɐɛɐ ɖɒɖɓɐʸɈ

Uloga javnog i privatnog sektora

INTERVJU

u kružnom gospodarenju otpadom

DUBRAVKO PONOŠ

5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Laguna Parentium

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

PRETPLATITE SE !

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (uključena poštarina i PDV)

Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, Zagreb E: mineral@bmcroatia.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

FARID, KOMPTECH, TIMAN, IRIDE

CIAK TRUCK, RASCO/MULAG, TEHNIX

EU PROJEKT AGLOMERACIJA LABIN-RAŠA-RABAC