Tehnoeko 84

godi go dina di na XVVI

broj br oojj 84 stud st uden ud eni/ i i/ nove no vemb ve mber err 2019 20 19..

19 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

INTERVJU

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

SINIŠA RADIKOVIĆ, DIREKTOR TVRTKE PRE-KOM D.O.O.

LYNX, TEHNIX, HEP, PROCOPRESS, MOLOK, CATERPILLAR, POWERSCREEN, IRIDE

GOSPODARENJE OTPADOM U SKANDINAVSKIM ZEMLJAMA

OVLAŠTENI PRODAVATELJ: • MACRO-Cestovne čistilice: 0,3-6m3 • COMAC-Twin Action cestovne čistilice: 3,5-6m3 • PRONAR RECYCLING: mobilne drobilice otpada,separatori,komposteri,čistilice • TIFERMEC: kranske kose • FAE: profesionalni malčeri i sitnilice za kamen • PERUZZO: strojevi za održavanje travnjaka,sjekači granja...

• EASGONO ENERGIA: električna vozila • GANDINI: iverači,sjekači granja • SCOPAGREEN: samohodni podizači trave i malčeri

www.comland.hr Brezovička cesta 21, 10020 Zagreb Tel 01/6546-436 Mob 091/2471-584, 091/2471-585, 091/2471-586 e-mail info@comland.hr, canak@comland.hr

M E Đ U N A R O D N A

KO N F E R E N C I J A

O

Z A Š T I T I

O KO L I Š A

3.- 5. lipnja 2020. Poreč Hotel Parentium Plava Laguna

Rezervirajte termin!

NUŽNA KARIKA CJELOVITOG SUSTAVA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM ?

www.tehnoeko.com.hr

ENERGETSKA OPORABA

Termička obrada otpada Zemlja (kg/stanovnik)

Odlaganje

Spaljivanje

Recikliranje

Kompostiranje

18%

Njemačka (611)

0%

35%

47%

Švedska (462)

1%

52%

32%

15%

Nizozemska (551)

2%

49%

24%

26% 16%

Francuska (534)

28%

33%

23%

Italija (529)

41%

20%

24%

14%

Španjolska (464)

63%

10%

17%

10%

Grčka (503)

82%

0%

16%

2%

Poljska (314)

75%

1%

13%

12%

Bugarska (460)

73%

0%

24%

3%

IZVOR: Brošura "Otpad je naša stvar", ", Njemačka udruga komunalnih tvrtki – VKU (Verband komunaler Unternehmen) - pregled stanja gospodarenja podarenja komunalnim otpadom u nekim EU zemljama za 2012.

(Eurostat ožujak 2014.)

ORGANIZATOR

Business Media Croatia d.o.o., Zagreb, greb, konferencija@bmcroatia.hr, T. +385 1 6311 800

SADRŽAJ

6 22

Vijesti

36

Održivost HEP – otvoren put za održivi razvoj

Rasco Lynx, čistilica koja nadilazi očekivanja

Stručno Tehnix - postrojenja za održivo gospodarenje otpadom

Intervju Siniša Radiković, direktor tvrtke Pre-kom d.o.o.

25

32

40

Procomat B.V. Procopress kompaktor

26

Gospodarenje otpadom Gospodarenje komunalnim otpadom u skandinavskim zemljama

Impressum

42

Molok Molok u funkciji i onda kada sve drugo nije

TEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182,

10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@ bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

STUDENI/NOVEMBER 2019.

KOLUMNA

SMEĆE ZAVRŠILO U SABORSKOJ FOTELJI

44

Caterpillar Proširena ponuda mini rovokopača veličine od sedam do 10 tona

46

Powerscreen Korak naprijed

48

Iride Najpoznatiji modeli komunalnih nadogradnji

50

Sajmovi Najava IFAT

50

Evo i kraja 2019., a u području gospodarenja otpadom u RH kao da sve kruži. Kada se učine neki pozitivni pomaci, slijedi korak unatrag. Mnogi se sjećaju da je početkom novog milenija 2003. - 2004. godine bilo zabranjeno odlaganje komunalnog otpada na smetlišta odnosno na neuređena odlagališta. Tadašnja inspektorica zaštite okoliša je to provela, ali ni dr. sc. Zlatko Milanović tada kao ni danas RH ne može, niti nekoliko dana, preživjeti bez odlagališta. U konačnici je samo tadašnja inspektorica smijenjena.

Sada, petnaest godina kasnije kao da se odvija slični scenarij. Ipak, u posljednje vrijeme dolazi do pozitivnih promjena. U sve više općina i gradova povećava se odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Split je izgradio uređenu plohu za odlaganje, a Zagreb sve više otpada odvojeno prikuplja sustavom „od vrata do vrata“. Uz financijsku pomoć FZOEU, brojna smetlišta sustavno se uređuju odnosno „saniraju“. Odvojeno se prikuplja i više od 30% količine komunalnog otpada, a u najboljim općinama i gradovima i više od 50%. Očekuje se da će u 2020. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode financijski, stručno i moralno poticati lokalno utemeljenu mehaničku obradu (sortiranje) i biološku obradu.

Nažalost, u posljednje vrijeme kao da nedostaje suradnje između Ministarstva i JLSova. Primjerice, prema Zakonu koji je predložilo Ministarstvo, općine i gradovi obvezni su osigurati odvojeno prikupljanje biootpada, ali je li to opravdano ako ne postoje građevine za biološku obradu? U tom smislu nedavno je grad Zagreb (koji već ima prve i najveće kompostane) pokušao otvoriti toliko nužnu treću kompostirnicu, ali je izostala barem javna podrška aktualnog ministra zaštite okoliša, a bivši ministar nije pomogao, već i odmogao. U konačnici Zagreb uspijeva pronaći lokaciju buduće kompostane u „pustopolji“, udaljenu 100 km.

Drugi aktualan primjer je odluka ministra zaštite okoliša o zatvaranju smetlišta (Cerovka u Zelini, Ajdanovac u Vrgorcu i Šćeće u Komiži). To je izazvalo goleme probleme lokalnim sredinama. Iako su predložena alternativna odlagališta (Dugo Selo, Sinj, Vis, Imotski), mediji su 16. listopada 2019. objavili središnju vijest da je na početku rada Hrvatskog sabora jedan sabornik upozorio na problem odlaganja smeća iz Vrgorca na 100 km udaljeno odlagalište grada Sinja (Mojanka). Postavlja i pitanje zašto se smeće iz Vrgorca ne vozi u 20 km udaljeno odlagalište u Imotskom? Na kraju je u fotelji u kojoj inače sjedi predsjednik Vlade RH, sabornik teatralno ostavio crnu vreću smeća koja je „ispala iz kamiona koji je iz Vrgorca pokušao dovesti smeće u Sinj“.

Prema Strategiji RH i legislativi EU, nije odvojeno prikupljanje isključivo u funkciji recikliranja i detoksikacije komunalnog otpada. Prioritetna je obveza i smanjivanje odlaganja te naročito smanjenje odlaganja biorazgradivog otpada. Nasilno i žurno zatvaranje smetlišta, bez suradnje s općinama i gradovima, izazvalo je i izazivat će probleme. Odlaganje će u RH biti jedina mogućnost za sve više općina i gradova. Neke općine i gradovi sve više odvojeno sakupljaju i recikliraju komunalni otpad, ali u RH nema niti jedne JLS koja ne odlaže komunalni otpad. Odlaganje nije izbjegnuto (za sada) ni u dva izgrađena CGO-a s mehaničko-biološkom obradom (koja su izgrađena uz podršku Ministarstva i EU). Rješenje za Vrgorac će se pronaći i to će biti odlaganje, ali sinergijsko djelovanje lokalne i središnje vlasti je jedino provedivo rješenje.

U 2020. odlaganje će u RH i dalje biti prisutno, ali ga je nužno postupno i sustavno smanjivati. Europska iskustva pokazuju da je uvođenje odlagališne naknade (landfill tax) najučinkovitiji način. Pri tome treba samo osigurati da se sredstva koja pojedina općina ili grad izdvoji za plaćanje naknade za odlaganje iskoriste za razvoj lokalnih projekata prevencije i recikliranja otpada. Također, Ministarstvo bi trebalo konačno donijeti odluku da se u RH dozvoljava termička energetska oporaba ili će RH biti prva zemlja koja je zabranila termičku energetsku oporabu nereciklabilnog otpada, te na taj način djelovala da se energetski vrijedan otpad uz vrlo veliku cijenu oporabljuje u inozemstvu?

STUDENI/NOVEMBER 2019.

5

VIJESTI

Za unaprjeđenje državne mreže za praćenje kvalitete zraka 125 mil. kuna Na Braču je 16. listopada predstavljen projekt AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka koji provodi Državni hidrometeorološki zavod u suradnji s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada. Ukupna vrijednost projekta koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) iznosi 125.123.500 kuna. Provedba projekta počela je 1. svibnja 2017., a trajat će četiri godine, do 30. travnja 2021. godine.

Projektom će se osigurati unaprjeđenje u kvaliteti zraka za sve građane, pružiti potpora implementaciji zakonodavnog okvira u području kvalitete zraka i okoliša te osigurati izgradnja 5 novih i modernizacija 19 postojećih mjernih postaja.

Ciljevi projekta su: • povećanje udjela stanovništva u Hrvatskoj obuhvaćenog podacima o kvaliteti zraka u urbanim područjima s 50 % na 100 %; • pet novoizgrađenih i devetnaest moderniziranih postaja za mjerenje kvalitete zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka; razvijen i funkcionalan model kvalitete zraka za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari za područja na kojima ne postoje mjerenja u Hrvatskoj;

6

STUDENI/NOVEMBER 2019.

• uspostavljen i funkcionalan kemijski laboratorij DHMZ-a za analizu kemijskog sastava oborine i zraka; uspostavljen i funkcionalan kemijski laboratorij IMI-ja za analizu kemijskog sastava lebdećih čestica; • uspostavljen i funkcionalan umjerni laboratorij DHMZ-a za umjeravanje mjerila kvalitete zraka i vezanih mjernih veličina u svrhu osiguranja sljedivosti navedenih mjerenja do međunarodnih etalona te • nadogradnja računalne infrastrukture DHMZ-a radi osiguranja brže i kvalitetnije dostupnosti informacija o kvaliteti zraka. „Zahvaljujući implementaciji projekta AIRQ Republika Hrvatska uspostavit će cjelovit sustav mjerenja i kontrole zraka u skladu s europskim i nacionalnim kriterijima o očuvanju okoliša i zdravlja ljudi. Pored navedenog, projektom će se osigurati stopostotna informiranost naših građana o kvaliteti zraka u urbanim područjima.“, rekla je voditeljica projekta dr. sc. Cleo Kosanović.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike za dva strateška projekta, METMONIC i AIRQ, koji su primjer primjene naprednih tehnologija u rješavanju klimatskih i meteoroloških izazova, osiguralo je gotovo 450 milijuna kuna, rekao je Igor Čižmek, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike.

Pokreće se hrvatskoslovenska platforma za plastični otpad Na 13. međunarodnoj konferenciji Europska strategija za plastiku – obveze sudionika u lancu vrijednosti, održanoj 28. studenoga u Brdu kod Kranja, potpisano je pismo namjere između Hrvatske gospodarske komore i Gospodarske zbornice Slovenije putem kojeg su se komore obvezale na postizanje održivog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom od plastike. Zacrtano je da će obje države nastojati ispuniti ciljeve strategije EU za plastiku i kružnog gospodarstva i to rješenjima za zbrinjavanje plastičnog otpada prilagođenim pojedinim proizvodima – identificiranjem, redizajniranjem i zamjenom problematične plastične ambalaže, uspostavljanjem povrata ambalaže te prikupljanjem i gospodarenjem plastičnim otpadom na način koji omogućava njegovu efikasnu obradu, uz povećanje udjela reciklirane plastike u novim proizvodima. Cilj je doći do 100 % plastične ambalaže koja se može reciklirati i/ ili kompostirati do 2030. Organizatori konferencije bili su Hrvatska gospodarska komora Gospodarska zbornica Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnike Slovenija te europsko udruženje proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope. Konferencija je bila namijenjena svima u lancu vrijednosti – od proizvođača i sakupljača otpada pa sve do lokalne uprave, NGO-ova i znanstvenika.

VIJESTI

Novo komunalno vozilo Iride za Medulin

Rockwool Adriatic će reciklirati ostatke kamene vune s gradilišta Tvornica kamene vune Rockwool Adriatic uvodi uslugu recikliranja ostataka kamene vune s gradilišta, izvijestili predstavnici Rockwoola. Vrijednost projekta iznosi oko milijun kuna.

Ostaci kamene vune s gradilišta, koji u skladu s regulativom imaju status građevinskog otpada, vratit će se u proizvodni proces kao sirovina u proizvodnji nove kamene vune.

Koliko je ponovno korištenje građevinskih materijala važno i korisno, ilustrira činjenica da čak trećinu ukupnog svjetskog otpada čini građevinski otpad.

Kako je izrađena od kamena, prirodnog materijala, kamena vuna može se reciklirati nebrojeno puta. „U tvornici ćemo reciklirati isključivo ostatke kamene vune s gradilišta. Proizvodni proces i kvaliteta tako proizvedene kamene vune će ostati nepromijenjeni, dok se ovom našom aktivnošću uklapamo se u europsku i hrvatsku strategiju gospodarenja otpadom kao i strategiju kružnog gospodarstva“, istaknuo je direktor Rockwool Adriatica Aleks Fonović.

Ostatke kamene vune s gradilišta u Pićan će dopremati isključivo ovlašteni sakupljači.

Pored Hrvatske, cilj Rockwool grupe je ovakve usluge ponuditi u 30 zemalja do 2030. godine, a trenutno je nudi u deset zemalja.

8

STUDENI/NOVEMBER 2019.

Tvrtka Med eko servis d.o.o. Medulin vlasnik je novog komunalnog vozila Fuso Canter 3S13 s nadogradnjom IRIDE SAT 500 SAR. Iz dosadašnjeg vlastitog iskustva s podvozjem Canter i nadogradnjom Iride, u Medulinu znaju da je ovo komunalno vozilo idealno za sustav prikupljanja otpada „od vrata do vrata“. Ovo vozilo karakterizira velika nosivost, snažna potisna ploča za sabijanje otpada, mogućnost prilagodbe omjera sabijanja otpada, širina od samo 1.710 mm i duljina ispod 5.000 mm, što ga čini okretnim i pouzdanim u prikupljanju otpada.

Detalje o tehničkim karakteristikama potražite kod ekskluzivnog zastupnika talijanskog proizvođača komunalnih nadogradnji IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka (www.alfateh-rijeka.hr).

U Slatini je u lipnju ove godine pušteno u pogon kogeneracijsko postrojenje na šumsku biomasu u poduzetničkoj zoni Trnovača. Projekt je nastao u skladu s politikom održivoga razvoja Republike Hrvatske i Europske unije. Električni kapacitet elektrane je 5 MW, dok je toplinska snaga 12 MW. Postrojenje će godišnje proizvoditi najmanje 40 GWh električne energije i 96 GWh toplinske energije. Sušara u okviru postrojenja koristi se za sušenje drvne sječke u kogeneraciji, kako bi se povećala učinkovitost kogeneracije. Postrojenje će opskrbljivati 500 kućanstava zelenom, visokoučinkovitom energijom iz šumske biomase.

Hrvatski operator tržišta električne energije (HROTE) potpisao je ugovor o kupnji proizvedene električne energije za idućih 14 godina. Investitor je tvrtka Resalta d.o.o., dok je elektranu izgradio Đuro Đaković TEP d.o.o. iz Slavonskog Broda, po principu „ključ u ruke“, te potpisao i dugogodišnji ugovor za nadzor i upravljanje.

Foto: www.ddtep.hr

U Slatini otvoreno kogeneracijsko postrojenje na šumsku biomasu

Stvoreno je 13 radnih mjesta, a potpisani su ugovori i sa slatinskom tvrtkom Marinada d.o.o., o isporuci toplinske energije. Razvoj projekta započeo je 2016. godine, a EPC ugovor s tvrtkom Đuro Đaković TEP d.o.o. potpisan je godinu dana kasnije. Nakon manje od 2 godine, elektrana je počela s proizvodnjom energije.

Elektrana Slatina jedna je od pet elektrana na biomasu u Hrvatskoj koju je izgradio Đuro Đaković TEP d.o.o. Trenutno ova tvrtka radi na izgradnji još dvije elektrane na biomasu u Hrvatskoj i jedne elektrane u Sloveniji koja će spaljivati kanalizacijski mulj.

STUDENI/NOVEMBER 2019.

9

VIJESTI

Drugi dio isporuke u ŽCGO EKOPLUS Marišćina

Boca vodke upija iz atmosfere ugljični dioksid kao osam izraslih stabala

Tvrtka O-K-TEH d.o.o. završila je i drugi dio isporuke u ŽCGO EKOPLUS Marišćina. U isporuci su bili Glutton samohodni električni usisavač za industrijske primjene, vatrogasno vozilo za brze reakcije s posebnim spremnikom pjene, podizna škarasta radna platforma, miniutovarivač, utovarivač – rovokopač sa specijalnim alatom za manipulaciju balama RDF-a i ostalih sličnih materijala, gusjeničar - radna košara za rad na visini od čak 16 metara, specijalni alati i oprema za radionice.

Tvrtka Air Co. sa sjedištem u Brooklynu predstavila je vodku koja upija iz atmosfere količinu ugljičnog dioksida kao osam potpuno izraslih stabala. Vodka se pakira u boce od 750 ml i košta 65 dolara, a proizvedena je iz samo dva sastojka: ugljičnog dioksida (staklenički plin) i vode. Tradicionalna vodka se proizvodi fermentiranjem žitarica, poput kukuruza, krumpira i pšenice.

Proizvodnja tipične boce votke stvori oko 6 kilograma stakleničkih plinova, dok je proizvod tvrtke Air Co. neutralan u odnosu na ugljične plinove jer svaka boca tijekom svog životnog ciklusa ukloni iz zraka nešto manje od pola kilograma ugljičnog dioksida.

Air Co. navodi da njegov patentirani sustav koristi električnu energiju iz obnovljivih izvora (solarni paneli) za pretvaranje ugljičnih plinova iz zraka u čisti etanol. Postupak je nadahnut fotosintezom, prirodnim procesom u kojem biljke udišu ugljični dioksid. “Biljke upijaju vodu i koriste sunčevu energiju kako bi proizvele šećer i druge visoko vrijedne ugljikovodike, pri čemu kao nusproizvod nastaje kisik”, tumači elektrokemičar i suosnivač tvrtke Stafford Sheehan. Proces koristi iste principe kao fotosinteza u biljkama, ali je efikasniji.

Tehnologija koju primjenjuje Air Co razdvaja vodu na vodik i kisik, a zatim kombinira vodik s ugljičnim dioksidom prikupljenim iz tvornica u blizini njihova sjedišta u njujorškoj četvrti Brooklyn. Tako nastaju alkohol i voda, te kisik kao nusproizvod koji se emitira u atmosferu. Voda se zatim uklanja destilacijom, a alkohol ostaje. Air Co također tvrdi da njegova votka ne sadrži nečistoće koje mogu ostati iza žitarica koje se koriste u tradicionalnoj proizvodnji

10

STUDENI/NOVEMBER 2019.

Zagrebačka Čistoća počela čipirati spremnike za miješani komunalni otpad Prve spremnike za miješani komunalni otpad Zagrebačka Čistoća, podružnica Zagrebačkog holdinga, “čipirala” je u Utrinama, a tijekom sljedećih mjeseci naljepnicama za elektroničku evidenciju preuzimanja otpada bit će označeni svi spremnici za miješani komunalni otpad na području grada.

Radnici Čistoće će spremnike označavati postupno, na dan odvoza miješanog komunalnog otpada prema predviđenom programu. Naljepnica sadrži radiofrekventni čip (UHF RFID - ultra-high frequency radio frequency identification) koji će prilikom pražnjenja omogućiti evidenciju obračunskog mjesta i vremena pražnjenja spremnika.

Prema nacionalnoj Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom svaki grad je obavezan uvesti elektroničku evidenciju jer će svako kućanstvo plaćati fiksni dio računa, a ostatak iznosa ovisit će o broju pražnjenja spremnika za miješani komunalni otpad. Građani koji dosljedno odvajaju otpad trebali bi imati manji broj pražnjenja spremnika, što znači da bi trebali i plaćati manje.

Rok u kojem bi označavanje spremnika trebalo završiti nije određen, ali povezuje se neslužbeno s donošenjem odluke o novom cjeniku usluga.

POTPUNA RJEŠENJA ZA ZELENE POVRŠINE

STUDENI/NOVEMBER 2019.

11

VIJESTI

Pokrenut sustav dojave odbačenog otpada Novi sustav dojave odbačenog otpada - Evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO) - dio je informacijskog sustava gospodarenja otpadom čijim radom koordinira Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Prvenstveno je namijenjen komunalnim redarima za unos, obradu i pregled lokacija odbačenog otpada, ali je dostupan i široj javnosti te građani također mogu obavijestiti komunalne redare o lokacijama odbačenog otpada. Sustav će omogućiti pregled podataka za područje cijele RH od strane inspektora zaštite okoliša, djelatnika u županijama, ministarstvima i ostalim nadležnim tijelima.

Od 20. listopada 2019. ELOO sustav je dostupan za rad na web stranici https://eloo.haop.hr/public i do kraja godine ga korisnici upotrebljavaju u edukativne svrhe, a od 1. siječnja 2020. će biti u punoj funkcionalnosti.

Izrada studijskoprojektne dokumentacije za RCGO Šagulje IGH d.d. potpisao je s predsjednikom uprave Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje d.o.o. Josipom Grgićem Ugovor za usluge izrade studijsko-projektne dokumentacije za potrebe provedbe izgradnje cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom na području Brodskoposavske, Požeško-slavonske i dijela Sisačko-moslavačke županije, kroz projekt RCGO Šagulje, a u svrhu sufinanciranja sredstvima EU. Direktor IGH Oliver Kumrić je ugovor potpisao početkom listopada ispred Zajednice gospodarskih subjekata, koju IGH kao vodeći član čini s partnerskim poduzećima Elektroprojekt d.d. i Hidroplan d.o.o. Vrijednost ugovora iznosi 1,84 milijuna kuna bez PDV-a, s rokom izvršenja od 18 mjeseci. Izgradnja RCGO Šagulje od strateškog je značaja za sve uključene županije i Republiku Hrvatsku, budući da u Strategiji gospodarenja otpadom RH centri za gospodarenje otpadom predstavljaju jedan od ključnih elemenata uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

12

STUDENI/NOVEMBER 2019.

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

Rijeka u MihaÄ?evoj dragi gradi sortirnicu vrijednu 37 mil. kuna

Foto: www.ddtep.hr

Elektrana na drvnu biomasu u Županji puťtena u komercijalni rad

Elektrana na drvnu biomasu za istovremenu proizvodnju elektriÄ?ne i toplinske energije (kogeneracija), smjeĹĄtena u poduzetniÄ?koj zoni grada Ĺ˝upanje, nakon sveobuhvatnih tehniÄ?kih provjera puĹĄtena je u komercijalni rad.

Investitor je tvrtka Biomass to Energy Ĺ˝upanja d.o.o., dok je glavni izvoÄ‘aÄ? radova slavonskobrodska tvrtka Ä?uro Ä?aković Termoenergetska postrojenja d.o.o. (Ä?Ä? TEP), koja je cijeli projekt projektirala i izgradila po modelu „kljuÄ? u ruke“. Osim elektrane izgraÄ‘eno je i postrojenje za suĹĄenje drvne sjeÄ?ke, koje će opskrbljivati elektranu sa suhom drvnom sjeÄ?kom povećavajući time njenu energetsku efikasnost, ali i druge kupce.

Izlazna elektriÄ?na snaga elektrane je 4,93 MW, a toplinske maksimalno 10 MW. GodiĹĄnje će spaljivati 55.000 tona drvne biomase te opskrbljivati oko 1.000 kućanstava sa zelenom energijom i pri tome uĹĄtedjeti 33.000 tona godiĹĄnje emisija CO2 .

Kotao na biomasu te sva dodatna pripadajuća tlaÄ?na i netlaÄ?na oprema proizvedena je u vlastitim suvremenim proizvodnim pogonima tvrtke Ä?Ä? TEP u Slavonskom Brodu. Postrojenje je usklaÄ‘eno sa svim EU i hrvatskim energetskim propisima i zakonima, uz posebnu naglaĹĄenost na niske emisije dimnih plinova, koje su niĹže od propisanih vrijednosti.

Grad Rijeka prijavio je na natjeÄ?aj Ministarstva zaĹĄtite okoliĹĄa i energetike projekt sortirnice reciklabilnog otpada koja bi se trebala izgraditi u MihaÄ?evoj dragi. Vrijednost projekta procijenjena je na 37 milijuna kuna, a iz fondova Europske unije moĹže se povući maksimalno 85 posto prijavljenog iznosa, odnosno 31 milijun kuna.

Sortirnica bi se trebala graditi u okviru reciklaĹžnog dvoriĹĄta MihaÄ?eva draga, na povrĹĄini od 5.600 Ä?etvornih metara. Za projekt je osigurano zemljiĹĄte, rijeĹĄeni su imovinsko-pravni odnosi, izraÄ‘ena je projektna dokumentacija - glavni i izvedbeni projekt – te elaborat izvedivosti projekta. Grad je takoÄ‘er ishodovao graÄ‘evinsku dozvolu i sada se Ä?eka odluka o dodjeli sredstava iz EU fondova putem Ministarstva zaĹĄtite okoliĹĄa i energetike.

U sortirnici će se odvajati otpad s podruÄ?ja koje pokriva rijeÄ?ko komunalno druĹĄtvo ÄŒistoća, ĹĄto uz Rijeku obuhvaća Kraljevicu, Kostrenu, Bakar, ÄŒavle, ViĹĄkovo, Jelenje, Klanu i Kastav. RijeÄ? je otpadu koji graÄ‘ani odlaĹžu u posebne spremnike za metal/plastiku, papir i staklo, nakon Ä?ega će se odvojeni otpad prodavati kao sekundarna sirovina.

Kapacitet sortirnice bit će 7 tona prethodno odvojenog komunalnog otpada po satu. Planirano je da gradnja sortirnice bude zavrťena do kraja 2021. godine. Sortirnice su vaŞan dio sustava gospodarenja otpadom, s obzirom na to da se sortiranjem odvojeno prikupljenog otpada povećava kvaliteta i vrijednost prikupljenih sirovina iz otpada te tako olakťava njihov plasman na trŞiťte.

Ne bacajte VaĹĄ novac u kantu ili kontejner, neka ga MOLOK zaradi za Vas! 85% uĹĄtede u odnosu na klasiÄ?ne sustave u primjeni! 6 puta viĹĄe mjesta na jednakom nadzemnom prostoru. Hladi, sabija, tih je, uredan, ne curi, niti smrdi.

10 godina jamstva za skladan i uredan okoliĹĄ!

+TĂˆJH NCUNI@J '1 9@FQDA RSO RSO BQN@SH@ BNL

www.stp-croatia.com

STUDENI/NOVEMBER 2019.

13

VIJESTI

Otvorena elektrana na biomasu u Virovitici

Foto: www.ddtep.hr

U virovitičkoj Poduzetničkoj zoni Antunovac, 15. studenoga 2019. svečano je otvoreno kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu izlazne električne snage 3 MW te moguće toplinske snage 8,8 MW. Projekt je nastao u skladu s politikom održivoga razvoja Republike Hrvatske i Europske unije. Investitor je hrvatsko-mađarsko trgovačko društvo A&A BIOENERGY VIRO d.o.o, dok je kompletnu elektranu po principu „ključ u ruke“ projektirao i napravio Đuro Đaković TEP d.o.o.

Kako je riječ o zajedničkom hrvatsko-mađarskom projektu, postrojenje su rezanjem vrpce otvorili hrvatski ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat i ministar vanjskih poslova i trgovine Republike Mađarske Péter Szijjártó. Uz virovitičko-podravskog župana Igora Androvića i gradonačelnika Virovitice Ivice Kirina, prisutni su bili i inženjeri, te voditelji projekta iz slavonskobrodske tvrtke Đuro Đaković TEP d.o.o., na čelu s članom Uprave i glavnim direktorom Ivicom Marićem.

Kogeneracija u Virovitici će godišnje spaljivati preko 43.000 tona drvne biomase, proizvoditi 24 GWh električne te 70,4 GWh toplinske energije i opskrbljivati oko 9.600 kućanstava sa „zelenom energijom“. U sušari, koja je odmah uz postrojenje, toplinska energija će se koristiti za sušenje drvne sječke, ogrjevnog drva te generalno proizvoda od drva. Postrojenje je usklađeno sa svim EU i hrvatskim energetskim propisima i zakonima, uz posebnu naglašenost na niske emisije dimnih plinova, koje su niže od propisanih vrijednosti.

Kada bi takvo postrojenje umjesto šumsku biomasu koristilo prirodni plin kao energent, emitiralo bi 29.445 tona CO2 , što bi recimo bilo jednako godišnjim emisijama preko 6.100 automobila. U ovom slučaju biomasa pri izgaranju vraća u atmosferu CO2 koji je prethodno apsorbiran u životnom ciklusu biljke za rast i stvaranje biomase. Đuro Đaković TEP d.o.o. s investitorom je potpisan O&M ugovor na 14 godina o vođenju i održavanju kogeneracijskog postrojenja u Virovitici. Đuro Đaković TEP d.o.o. se obvezao da će sa svojim znanjem i dugogodišnjim

14

STUDENI/NOVEMBER 2019.

Hrvatska će radioaktivni otpad vjerojatno odlagati na Trgovskoj gori

Hrvatska i Slovenija nisu se dogovorile o zajedničkom zbrinjavanju radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Slovenci planiraju svoj dio radioaktivnog otpada odlagati u skladištu koje se gradi u Vrbini pored Krškog. Problem je što međudržavni ugovor predviđa da se na području nuklearke može skladištiti samo radioaktivni otpad iz same elektrane, a Hrvatska želi skladište u kojem će moći odlagati sav svoj radioaktivni otpad.

Vrbina zbog toga za Hrvatsku nije dugoročno rješenje, ističe hrvatski ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić: „Hrvatska bi, ako pristane na zajedničko skladište u Vrbini, morala graditi drugi objekt za skladištenje medicinskog i drugog radioaktivnog otpada na svom teritoriju, što nije logično”. Hrvatska u ovom trenutku ima niz lokacija na kojima odlaže institucionalni otpad, dodao je Ćorić. „Mi želimo da konačno rješenje bude adekvatno za sav otpad."

Slovenska ministrica za infrastrukturu Alenka Bratušek rekla je da će Slovenija nastaviti s gradnjom skladišta u Vrbini bez obzira na to što Hrvatska odluči. O hrvatskoj odluci ovisit će samo hoće li skladište biti veće ili manje. Bratušek je dodala da pitanje skladištenja radioaktivnog otpada mora biti riješeno do 2025. godine jer se nakon tog roka, ako dogovora ne bude, hrvatski dio otpada iz NE Krško neće smjeti odlagati u Vrbini.

Najvjerojatnija lokacija alternativnog odlagališta srednje i nisko radioaktivnog otpada u Hrvatskoj je vojno-logistički kompleks Čerkezovac na Trgovskoj gori, u općini Dvor u Sisačko-moslavačkoj županiji. Odabiru te lokacije protivi se lokalno stanovništvo s obje strane granice. Čerkezovac je od državne granice s Bosnom i Hercegovinom, koja se podudara s tokom rijeke Une, udaljen oko 3 kilometra na istoku, odnosno oko 4 kilometra na jugu. Najveće naselje unutar polumjera od 5 kilometara od lokacije je Bosanski Novi. Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva u BiH iz 2013. općina Novi Grad ima 28.799 stanovnika, a naselje Novi Grad 11.063 stanovnika. Na hrvatskoj strani grad Dvor udaljen je 6 kilometara. Hrvatska Kostajnica 27 km, Glina 40 km, Petrinja 48 km, Sisak 50 km, a Zagreb je na udaljenosti 90 km zračne linije.

Trgovska gora je kao potencijalna lokacija za zbrinjavanje srednje i nisko radioaktivnog otpada utvrđena još 1999. godine. Na lokaciji su već rađena neka istraživanja kako bi se utvrdilo odgovara li kriterijima za odlagalište, ali sada će svakako trebati napraviti studiju utjecaja na okoliš.

Više od 100 specijaliziranih vozila

e-Kolektor d.o.o. je kompanija specijalizirana za gospodarenje otpadom. Prepoznajte nas kao pouzdanog partnera na sljedećim poslovima: • sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje miješanog otpada • sakupljanje papira, folije, drva, metala, stakla, plastike

Preko 1.000 različitih spremnika

• odvoz i zbrinjavanje biorazgradivog otpada • odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada • gospodarenje industrijskim otpadom • održavanje i čišćenje uređaja za obradu otpadnih voda • održavanje i čišćenje instalacija odvoda i kanalizacije • zbrinjavanje robe s istekom roka

e-Kolektor d.o.o. tel. +385 1 4667 387 info telefon za građane: 0800 08 05

200 osposobljenih djelatnika i 3 centra u Hrvatskoj

trajanja i otpisane robe • otkup metala i metalnih sekundarnih sirovina • malootkup sekundarnih sirovina • uništenje povjerljive dokumentacije i otpisane arhivske građe • vođenje dokumentacije u području postupanja s otpadom

fax. +385 1 4668 170 www.ekolektor.com e-mail: info@ekolektor.com, prodaja@ekolektor.com

STUDENI/NOVEMBER 2019.

15

VIJESTI

U Vodicama je krajem studenog obilježen završetak projekta sanacije i zatvaranja odlagališta neopasnog otpada Leć. Projekt je proveden sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Kohezijskog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Sanirano odlagalište priključeno je na prometnu i komunalnu infrastrukturu. „Ukupna vrijednost projekta iznosila je 16,24 milijuna kuna, od čega je 12,77 milijuna kuna osigurano iz Kohezijskog fonda Europske unije (85% ukupno prihvatljivih izdataka). Ostatak sredstava osigurao je Grad Vodice. Prije desetak dana izdana je i Uporabna dozvola“, rekla je gradonačelnica Vodica Nelka Tomić.

Radovi su ugovoreni javnim natječajem u bruto iznosu od 10,48 milijuna kuna, a obavila ih je tvrtka Bemix, dok je usluga nadzora ugovorena u bruto vrijednosti od 205 tisuća kuna. „Cilj projekta bio je sanirati zatvoreno, neusklađeno odlagalište, eliminirati negativne učinke odlaganja otpada, zaštiti podzemne i površinske vode, ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini te regenerirati zemljište. Provedbom projekta smo te ciljeve ispunili, a sanirali smo površinu od 2,17 hektara“, rekla je Valentina Habdija Žigman iz konzultantske tvrtke Maxicon d.o.o. koja je pružila usluge izrade studijske i projektne dokumentacije, stručnog savjetovanja i tehničke podrške na projektu.

Na cijelom odlagalištu postavljena je zemlja, zasađeno drveće i posađena trava koja će ubrzo niknuti, a oko odlagališta postavljen je odvodni kanal, protupožarni pojas, ograda visine dva metra te zaštitni zeleni pojas.

Odlagalište Leć u funkciji je bilo od 1988. do 2016. godine, obuhvaćalo je površinu 2,18 hektara, a na njemu je prikupljeno 185 tisuća kubičnih metara otpada.

Tijekom provedbe projekta sanacije na području Vodica su se provodile promidžbene aktivnosti kako bi projekt bio vidljiv. Građani su putem plakata i letaka informirani o projektu i važnosti odgovornog gospodarenja otpadom za očuvanje prirodnog okoliša i zdravlja ljudi.

16

STUDENI/NOVEMBER 2019.

Knin dobio reciklažno dvorište U Kninu je 21. listopada, svečano otvoreno novo reciklažno dvorište ukupne vrijednosti 2,83 milijuna kuna. Izgradnja je sufinancirana je bespovratnim sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije u financijskom razdoblju 2014.-2020. Reciklažno dvorište namijenjeno je odvojenom skupljanju te privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Prostire se na površini od 973 četvorna metra unutar poduzetničke zone Preparandija, a opremljeno je odgovarajućom opremom za prihvat različitih vrsta otpada, ovisno o njihovom agregatnom stanju, veličini i gustoći. Stanovnici grada Knina sortirani otpad moći će odlagati besplatno, tako da bi se otvaranjem reciklažnog dvorišta trebalo smanjiti nepropisno odlaganje te povećati količine prikupljenog sortiranog otpada.

Foto: knin.hr

Završeni radovi na sanaciji odlagališta otpada Leć

Tvrtka GEFCO, globalni pružatelj rješenja za multimodalne lance opskrbe, potpisala je s Airbusom, globalnim liderom u zrakoplovnoj industriji ugovor o pružanju podrške pri prelasku Airbusa na čišći i ekološki prihvatljiviji lanac opskrbe. GEFCO će Airbusovu ambalažu za jednokratnu upotrebu postupno zamijeniti sa spremnicima za višekratnu upotrebu. Šest GEFCO-vih centara za upravljanje ambalažom svakodnevno naručuje, prikuplja, utovaruje i prevozi ambalažu za višekratnu upotrebu. Airbus također surađuje s GEFCO-vim timovima educiranih auditora koji provode treninge kako bi operativni timovi sami mogli nadzirati svaki korak upravljanja ambalažom. Uz to, koriste i namjenski IT sustav NETBOX putem kojeg prate kretanje spremnika u stvarnom vremenu.

Foto: GEFCO

Foto: InfoVodice

Airbus prelazi na čišći i ekološki prihvatljiviji lanac opskrbe

Sretne i ugodne blagdane želi vam vaš PK - PALFINGER KRAN!

Više informacija o nadogradnjama: www.pk.hr, info@pk.hr, T.: +385 51 503 150

Find us: Facebook

YouTube

STUDENI/NOVEMBER 2019.

17

VIJESTI

Počinje sanacija odlagališta otpada Nemetin Na osječkom Građevinskom i arhitektonskom fakultetu predstavljen je projekt sanacije i zatvaranja odlagališta neopasnog otpada Nemetin. Projekt je vrijedan 37,8 milijuna kuna i trebao bi biti u potpunosti realiziran u sljedećih 13 mjeseci, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Cilj projekta je sanacija i zatvaranje neusklađenog odlagališta Nemetin na području Grada Osijeka čime će se pridonijeti sprječavanju potencijalnih negativnih učinaka odlagališta na okoliš i ljudsko zdravlje, odnosno zaštititi podzemne i površinske vode, smanjiti emisija stakleničkih plinova te zaštititi i očuvati prirodni okoliš. Sanirana će biti površina od 72 tisuće četvornih metara.

Ukupni troškovi iznose 35,2 milijuna kuna, od čega se 85 posto financira nepovratnim sredstvima Kohezijskog fonda EU. Dodatnih 3,5 milijuna financira se iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a preostalih oko 4,2 milijuna kuna izdvaja Grad Osijek.

Tehničko-tehnološko rješenje predviđa izgradnju tijela odlagališta, sustava za otplinjavanje, sustava za prikupljanje i odvodnju oborinskih voda, interne prometne površine, izvedbu oborinskog nasipa i krajobrazno uređenje odlagališta.

Izgradnja i otvaranje reciklažnih dvorišta, sanacija odlagališta Filipovica, početak sanacije odlagališta u Nemetinu pokazuju da Grad Osijek brine o okolišu, napomenula je zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Alenka Košiša Čičin-Šajn. Najavila je sanaciju odlagališta Sarvaš, a u postupku je izrada tehničke dokumentacije za regionalni centar za zbrinjavanje otpada Orlovnjak.

18

STUDENI/NOVEMBER 2019.

Za zbrinjavanje otpada na raspolaganju 376 mil. eura iz Kohezijskog fonda Hrvatska do 2020. mora odvajati i reciklirati 50 posto otpadnog papira, metala, plastike i stakla te 70 posto građevnog otpada. To su ambiciozni, ali ostvarivi ciljevi, izjavio je nedavno državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat.

U Hrvatskoj se trenutačno čak 70 posto komunalnog otpada odlaže, a samo 30 posto se odvaja. S odvajanjem biootpada situacija je još lošija. Da bi se dostigla ciljana količina odvojenog i recikliranog otpada, Hrvatskoj je na raspolaganju 376 milijuna eura iz Kohezijskog fonda Europske unije, naglasio je Horvat.

Do sada je zahvaljujući sredstvima iz fondova Europske unije ugovoreno sufinanciranje izgradnje i opremanja 143 reciklažna dvorišta te sanacije 23 odlagališta. Sufinancirat će se i 93 informativna projekta o upravljanju otpadom koji obuhvaćaju oko 2,5 milijuna građana.

Horvat je dodao da će se sredstvima iz Kohezijskog fonda sufinancirati nabava spremnika te izrada dokumentacije za centre za gospodarenje otpadom. U pripremi su i javni pozivi za izgradnju postrojenja za sortiranje otpada i biološku obradu otpada, sanaciju odlagališta, postavljanje sterilizatora za medicinski otpad, nabavu komunalnih vozila za odvajanje otpada i preostale centre za gospodarenje otpadom.

U pripremi je također novi zakon o održivom gospodarenju otpadom kojim bi se ograničila upotreba jednokratnih plastičnih proizvoda. Očekuje se da bi zakon trebao biti donijet u drugom tromjesečju iduće godine.

Za građenje vodnih građevina na području općine Slivno 1,25 milijuna kuna Ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić svečano je uručio načelniku Općine Slivno Smiljanu Mustapiću Ugovor o sufinanciranju građenja vodnih građevina na području dijela aglomeracije Malostonski zaljev u Općini Slivno.

Vrijednost ugovora za 2019. godinu iznosi 1,25 mil. kuna od čega Hrvatske vode osiguravaju 80 % odnosno 1 mil. kuna, a investitor (Odvodnja Slivno d.o.o.) 20 % odnosno 250 tisuća kuna. U 2020. godini se planira nastaviti sufinanciranje projekta.

Ugovorom o sufinanciranju građenja vodnih građevina smještenih u priobalnom dijelu općine Slivno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2019. godini obuhvatit će se izgradnja dijela Regionalnog odvodnog sustava Komarna – Neum - Mljetski kanal u općini Slivno – dionica Klek – Repić - Duboka. Izgradnjom sustava kolektora i crpnih stanica koji su dijelovi Regionalnog odvodnog sustava Komarna – Duboka – Repić – Klek – Neum – Ston - Mljetski kanal, planira se riješiti odvodnja priobalnog dijela općine Slivno i dijela aglomeracije Malostonski zaljev. Realizacijom dionice Klek – Repić – Duboka osigurat će se prikupljanje otpadnih voda s područja naselja Duboka i Repić te dovršetkom dionice u Bosni i Hercegovini omogućiti odvodnja i ispuštanje u more Mljetskog kanala nakon pročišćavanja na postojećem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

3ROMRSULYUHGD NHPLMVND LQGXVWULMD L UHFLNODçD

-HGQRVWDYDQ SRX]GDQ L VLJXUDQ .RPDWVX XWRYDULYDĀL QD NRWDĀLPD VX LGHDOQL DODWL ]D XWRYDU L UXNRYDQMH PDWHULMDORP ]D JUDāHYLQVNH L]YRāDĀH GUYQX L QGXVWULMX SROMRSULYUHGX LOL YHOLNH IDUPH 2SUHPOMHQL UREXVQRP VLJXUQRVQRP RSUHPRP RQL SUXçDMX ]DåWLWX ]D RSHUDWHUD L VWURM 3RVHEQD SDçQMD S RVYHþHQD MH XGREQRVWL RSHUDWHUD .RPDWVX 6SDFH&DE LPD NOLPD XUHāDM L YLVRNL XVLV ]UDND .RPDWVX VWURMHYL LVSXQMDYDMX VYH ]DKWMHYH YLVRNH NYDOLWHWH L]UDGH L WHKQLĀNLK VWDQGDUGD NDNR EL VH ]DGRYROMLOH MHGLQVWYHQH SRWUHEH QDåLK SROMRSULYUHGQLK NXSDFD

.RQWDNWLUDMWH 9DåHJ .RPDWVX GLVWULEXWHUD NDNR EL 9DP RGDEUDR LGHDODQ VWURM ]D 9DåH SRWUHEH

ZZZ NXKQ KU .8+1 +UYDWVND G R R 5DNLWQLFD =DJUHE 7HO

STRUČNE INFORMACIJE ČITAJTE I NA WEB STRANICI

GODINA XXIII BROJ 129 LISTOPAD OCTOBER 2019.

STRUČNI ČASOPIS ZA GRADITELJSTVO, STROJEVE I OPREMU

'2!y%6).!2346/

Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, Zagreb T: +385 1 6311 800 E: mineral@bmcroatia.hr

PRETPLATITE SE !

Digitalni blizanci u gradnji

STUDENOGA U 4;AL?< "IN?F HNOHIPCë

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (uključena poštarina i PDV)

www.mineral.com.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

M I N E R A L

.

C O M

.

H R

INTERVJU

Siniša Radiković, direktor PRE-KOM d.o.o.

edukacija je stvarno ključ uspjeha svakog sustava mjerena cijeni. Sve jedinice lokalne samouprave (njih 12) kao vlasnici naše tvrtke usuglasile su se da je gospodarenje otpadom stvar higijene, a ne politike te se kod nas sve postiže dogovorom, a ne nadglasavanjem.

Pre-kom je vodeća tvrtka u odvojenom sakupljanju komunalnog otpada; možete li nam opisati vaš sustav odvojenog sakupljanja?

Sav otpad sakuplja se na kućnom pragu: miješani komunalni otpad, biorazgradivi komunalni otpad, papir, plastika, tetrapak, metalna i staklena ambalaža. Kroz glomazni otpad sakupljamo klasični glomazni otpad, ali i granje, elektronički otpad i tekstil. Mi smo jedna od rijetkih komunalnih tvrtki koja svakom korisniku na izbor nudi 3 primjerena spremnika različitih volumena za miješani komunalni otpad. Više na slici.

Kakvo je Vaše mišljenje o reciklažnim/zelenim otocima?

Zeleni otoci dobri su u nekim sredinama gdje nije druk-

intervj vu

JLS/ odvojeno

32

Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM d.o.o. pod vodstvom direktora Siniše Radikovića, dipl. ing., već niz godina prednjači u ispunjavanju planiranih ciljeva u gospodarenju otpadom te je jedan od svijetlih primjera u Hrvatskoj Ukratko opišite Vašu tvrtku, koja godinama obavlja usluge prikupljanja i gospodarenja komunalnim otpadom.

Za hrvatske prilike mi smo srednje velika komunalna tvrtka, s 90 zaposlenih, a od toga otprilike 50 radnika radi na poslovima gospodarenja otpadom za oko 40 tisuća stanovnika u 12 JLS-a.

U proteklih 15 godina izgradili smo potrebne građevine za gospodarenje otpadom, no i dalje ulažemo oko 1 milijun kuna godišnje u daljnji razvoj tvrtke.

Kako održavate suradnju s tako velikim i sve većim brojem JLS-a?

Rekao bih lako, jer smatram da je naša kvaliteta usluge pri-

STUDENI/NOVEMBER 2019.

MKO

Korisni

%

Ostalo

Prelog

608.570 1.519.910,32

71,41 247.548

Sv. Marija

120.960

164.408,51

57,61 24.011

D. Vidovec

91.880

91.733,79

49,96 11.368

D.Dubrava

152.140

198.418,51

56,60 14.040

Goričan

166.550

250.265,44

60,04 40.214

D. Kraljevec

327.750

405.578,23

55,31 69.870

Kotoriba

250.480

264.255,44

51,34 29.989

Belica

166.330

333.525,44

66,72 50.010

Dekanovec

45.810

54.423,86

54,30 14.120

Domašinec

103.860

166.770,79

61,62 23.910

Martijanec

105.900

142.849,37

57,43 20.950

Podturen

142.550

159.842,3

52,86 28.757

2.282.780

3.751.982

62,17 574.787

Ukupno

Ovo je izračun prema Ministarstvu zaštite okoliša na dan 30. rujna 2019. samo iz javne usluge. U ostalo ide ono što smo odvojeno sakupili, a nije komunalni otpad (npr. građevinski otpad, gume, problematični otpad, otkup metala). Kada bi se i to priznalo, rezultat bi bio i bolji.

čije moguće riješiti sakupljanje otpada (stare gradske jezgre, veliki gradovi i sl.). Naša iskustva sa zelenim otocima pokazala su da je kvaliteta korisnog otpada u zelenim otocima i do tri puta gora od kvalitete otpada sakupljenog na kućnom pragu.

Prema Vašem iskustvu, jamči li individualizacija troškova gospodarenja komunalnim i naročito kućnim otpadom benefite?

Da, korisnici mogu sami utjecati na cijenu, no takve evidencije i dižu troškove sustava gospodarenja otpadom, a u nekim dijelovima RH su i teško primjenljive.

Prema Vašem iskustvu i aktualnim cijenama sekundarnih sirovina, poskupljuje li odvojeno sakupljanje troškove gospodarenja komunalnim otpadom?

Naravno da poskupljuje, najjeftinije je sakupljati sve u jednoj kanti i voziti u „grabe“, no naši vlasnici, naši korisnici i mi želimo da naš kraj i dalje nosi naziv „horvatski cvetnjak“.

Molimo opišite mjere prevencije otpada koje provodite i koliko godišnje sredstava za te aktivnosti izdvajate. Imate li procjenu koliki je učinak mjera prevencije na smanjenje količine i detoksikacije komunalnog otpada?

Iako zvuči kao klišé, edukacija je stvarno ključ uspjeha svakog sustava. Mi već dugi niz godina provodimo edukacije

U prosjeku svih JLS-a, koliku količinu odvojeno sakupljenog otpada uspijevate reciklirati?

Sami oporabljujemo ili na oporabu šaljemo oko 95% odvojeno sakupljenog otpada; nečistoća u korisnom otpadu kod nas je vrlo malo, odnosno između 2 do 3%. Jedini izuzetak je plastika, čija oporaba trenutno iznosi oko 55% jer je ostalo plastika koja nije pogodna za oporabu (višeslojna plastika).

Primjer ste za odgovorno gospodarenje krupnim otpadom, ali već dulje vrijeme predlažete doradu aktualnih propisa za gospodarenje krupnim otpadom?

Svi moramo biti svjesni da CGO-i kada se izgrade neće uzimati glomazni otpad ili će uzimati manje količine. Znači, treba ga obraditi. Mi smo izgradili plato za skladištenje, nadstrešnicu za mehaničku ručnu i strojnu obradu. Trenutno obrađujemo od 50 do 60% glomaznog otpada. Izradili smo elaborat i ishodili dozvolu za gospodarenje otpadom. Imali smo jedan problem s inspekcijom zaštite okoliša koja nam je privremeno zatvorila pogon zbog sumnje da je drobljeni namještaj, kreveti, drvena stolarija opasni otpad, no dokazali smo ispitivanjima da to nije opasni otpad te da ga mi ne odlažemo, već ga šaljemo na oporabu za proizvodnju iverice.

Priječe li Vas aktualni propisi RH u povećanju stope recikliranja i ako da, što konkretno predlažete za poboljšanje?

Propisi nas ne priječe u povećanju stopa recikliranja, do većih stopa recikliranja dolazi se suradnjom naših korisnika, vlasnika (JLS-a) i nas komunalaca. Inače, propisi su nam nepošteni. Evo nekoliko primjera: mi smo jedina EU zemlja gdje je digitalna evidencija odvoza otpada obavezna, dok je kod drugih to mogućnost. Čipiranje i digitalna evidencija samo poskupljuju cijenu, a ne donose veliki skok u recikliranju. Sljedeće, kod nas fiksni dio cijene treba biti isti i kod građana i pravnih osoba, što je nepošteno. Npr. jednočlano i četveročlano kućanstvo ne stvaraju istu količinu otpada, ili primjerice, mali kamp s 50 mjesta i kamp s 500 mjesta moraju plaćati isti fiksni dio. U drugim zemljama primjerice naplata može ići i po broju članova, po volumenu i po težini.

U ZOGO piše da JLS s više od 3.000 stanovnika treba graditi reciklažno dvorište, prema tome bismo trebali izgraditi 7 reciklažnih dvorišta za 40.000 stanovnika što je bacanje novaca, a veliki gradovi to moraju na 25.000 stanovnika što je nepošteno za male JLS-e itd.

SAKUPLJANJE OTPADA NA KUĆNOM PRAGU 1. Sakupljanje miješanog komunalnog otpada - ograničeni izbor spremnika

Grupa korisnika Jednočlana domaćinstva, povremeni korisnici, korisnici centra za socijalnu skrb Dvočlana domaćinstva Tročlana i višečlana domaćinstva

A

Izbor spremnika B

posuda 60 litara

posuda 80 litara

posuda 120 litara

posuda 80 litara posuda 120 litara

posuda 120 litara posuda 240 litara

posuda 240 litara posuda 360 litara

C

2. Sakupljanje biorazgradivog komunalnog otpada (dodatna besplatna vreća BKO-a)

3. Sakupljanje korisnog otpada (papir, tetrapak, plastika, staklo, metalna ambalaža, jestivo ulje)

4. Sakupljanje glomaznog otpada, granja, elektroničkog otpada, guma i tekstila (4 m3 - 1 odvoz godišnje - crni spremnik / 8 m3 - 2 odvoza godišnje - smeđi spremnik)

STUDENI/NOVEMBER 2019.

33

INTERVJU

Siniša Radiković, direktor PRE-KOM d.o.o. mjer kvalitete našeg komposta priložena je slika, gdje je industrijska konoplja gnojena našim kompostom izrasla do visine 3 metra (stražnji dio slike i uvećani dio slike), a prednji dio industrijske konoplje nije gnojen našim kompostom i izrastao je samo 1,5 metara (prednji dio slike).

Vaša komunalna tvrtka je izgradila prvi Centar za ponovnu upotrebu (CPU). Što treba učiniti da se JLS-e potakne u gradnju novih CPU? Treba na državnoj razini raspisati natječaj i dio izgradnje sufinancirati od strane Ministarstva, Fonda ili iz EU sredstava jer se radi o građevini koja je vrlo bitna u hijerarhiji postupanja s otpadom i bitna je karika u recikliranju. Također, trebalo bi raspisati natječaje za sufinanciranje zaposlenika u CPU jer takve građevine nisu samo održive, no one su jako bitne jer podižu svijest korisnika da nije sve što nekome ne treba otpad.

Primjer kvalitete komposta, gdje je industrijska konoplja gnojena kompostom izrasla do visine 3 metra (uvećani dio slike)

po osnovnim školama i vrtićima na području gdje gospodarimo otpadom, godišnje organiziramo eko kviz za učenike sedmih razreda u našem reciklažnom centru, a najbolje nagrađujemo vrijednim nagradama. U tijeku je projekt edukacije „NE DVOJI NEGO SMEĆE ODVOJI“ koji obuhvaća ukupno 17 aktivnosti, između ostalog javne tribine, izradu letaka i brošura, emitiranje edukativnih TV i radio emisija, izradu banera, spotova, mobilne aplikacije i drugo. Vrijednost projekta je 1,2 milijuna kuna. Djeca i mladi koji su pred 15 godina prošli naše edukacije, danas su naši korisnici koji su upoznati s načinom i mogućnostima koje im nudimo kako bi najefikasnije i najbrže zbrinuli svoj otpad te smatramo da je to jedan od bitnih čimbenika zašto kod nas sustav funkcionira i zašto količine odvojenog otpada i dalje rastu.

Sva odlagališta bi trebao preuzeti Fond i postupno ih zatvarati po popunjenju i otvaranju CGO-a Vrlo uspješno provodite kompostiranje odvojeno sakupljenog biootpada. Kakva su Vaša iskustva, zašto je u RH još vrlo malo kompostana?

Odvojeno sakupljanje biorazgradivog komunalnog otpada i njegovo kompostiranje je rješenje kojim se povećava udio odvojeno sakupljenog i obrađenog korisnog otpada za cca 30%. Mi proizvodimo kompost klase I (ekološka poljoprivreda) i kompost klase II (klasična poljoprivreda) kojeg koriste naši poljoprivrednici, a najveći dio ide za proizvodnju supstrata. Kompost je proizveden primjenom efektivnih mikroorganizama. Kompost smo u suradnji s našim poljoprivrednicima ispitali na raznim kulturama i rezultati su uvijek bili jako dobri (npr. krumpir, kukuruz, industrijska konoplja …). Za pri-

34

STUDENI/NOVEMBER 2019.

Treba li u RH uvesti „naknadu za odlaganje“?

Naravno, a po meni sva odlagališta bi trebao preuzeti Fond i postepeno ih zatvarati po popunjenju i otvaranju CGO-a.

Dostigli se veliku stopu odvojenog sakupljanja i recikliranja - što planirate za sljedeće razdoblje?

Ove godine izgradili smo još jedno natkriveno skladište za korisni otpad, još jedno završavamo, izgradili smo veliku kolnu vagu za reciklažni centar, nadogradili aplikacije za evidentiranje sakupljenog otpada. Za sljedeću godinu planiramo nabaviti bio šreder za kompostanu, veću sijačicu komposta, jedan kamion za sakupljanje glomaznog otpada i granja. Iz nabrojenog vidite da otprilike ulažemo blizu 1 milijun kuna godišnje. Očekujemo da će konačno stići i 22.000 plavih i žutih spremnika za sakupljanje papira, tetrapaka i plastike jer na vrećama trenutno gubimo cca 300 tisuća kuna godišnje.

Vaša tvrtka koristi opremu za gospodarenje otpadom proizvedenu u RH. Kakva su Vaša iskustva s korištenjem iste?

Iskustva su vrlo dobra, cjenovno su vrlo konkurentni. S tvrtkom Tehnix sada surađujemo i na razvoju i testiranju njihovih novih strojeva i to planiramo raditi i ubuduće.

Za kraj, želio bih pozvati sve naše komunalce da krenu u gradnju građevina za gospodarenje otpadom, odvojeno sakupljenje i obradu korisnog otpada jer čekanje nikamo ne vodi.

Za rezultate je najvažnija suradnja korisnika, JLS-a i želja komunalaca da se to riješi i sve prepreke koje će im se pojaviti na putu lako će se riješiti. Jedan primjer, Općina Martijanec odvajala je 1% otpada, nakon uspostave našeg sustava sakupljanja na kućnom pragu, već nakon prvog mjeseca došla je do 50% odvojenog sakupljanja otpada, a 2019. završit će s preko 55% odvojeno sakupljenog otpada. Isto tako, pozvao bih Ministarstvo da više sluša poruke komunalaca te općina i gradova kada piše pravne akte vezane uz gospodarenje otpadom jer sadašnja situacija je da je s jedne strane Ministarstvo, a s druge strane korisnici, JLS i komunalci. Samo suradnjom doći ćemo do boljih rezultata, odnosno ispuniti ciljeve koje smo preuzeli ulaskom u EU.

Rasco Lynx

SPONZORIRANI PRILOG

Čistilica koja nadilazi očekivanja Nakon službene prezentacije održane početkom rujna u Zagrebu, imali smo i sami priliku sjesti u Lynx te isprobati sve mogućnosti kompaktne vakuumske čistilice budućnosti vrtka Rasco već 30 godina razvija i proizvodi tehnologiju za održavanje urbane infrastrukture pretežno za strano tržište. Unazad par godina i sami smo imali prilike upoznati njihovu gamu vozila, od koje posebno izdvajamo Muvo koji je i prethodnik modela Lynx.

Prilikom razvoja Lynxa posebna je pažnja posvećena rješavanju nedostataka današnjih kompaktnih čistilica, a to su prvenstveno bile slaba preglednost, direktna izloženost sunčevoj svjetlosti te vibracije i buka u kabini.

Lynx ima jedinstven dizajn kabine, kombinirana je udobnost i vidljivost s udobnim položajem sjedenja. Preglednost pruža prednje dvodijelno vjetrobransko staklo upotpunjeno staklenim vratima. Sjedala za vozača i suvozača imaju zračni ovjes, uz automatski sustav klimatizacije s dvostrukim filtriranjem. Upravljački sustav osmišljen je tako da bude lako dostupan i intuitivan za upotrebu. Sve funkcije vezane uz vožnju smještene su na stup volana koji minimalno ometa prednju preglednost iz kabine. Najčešće korištene funkcije vezane uz čišćenje ugrađene su u naslon za ruku na vozačevim vratima.

Za pogon je korišten najčišći dizelski motor današnjice, EURO 6C motor snage 62 kW uz okretni moment od 270 Nm pri 1.350 okretaja. Masa praznog vozila iznosi 3.100 kg uz neto nosivost od 1.100 kg. Mogućnost uspinjanja nagiba je do 30 posto čak i s najvećom dopuštenom masom (4.500 kg).

Upravljanje na obje osovine podržava SIL2 certificirani sigurnosni elektronički kontrolni sustav, s prednjom osovinom koja se zakreće do 48 stupnjeva. Širina čišćenja je 3.200 mm sa sustavom s tri četke te osigurava najviše performanse čišćenja u klasi kompaktnih čistilica. Kada se spremnik otpada napuni, lako se prazni kroz hidraulički upravljana vrata spremnika. Za maksimalnu učinkovitost dostupno je ručno crijevo za usisavanje kao i ručni visokotlačni perač.

Lynx ima motor te spremnik za gorivo i vodu postavljene na najnižu moguću točku, čime težište vozila ostaje nisko čak i pod punim opterećenjem. Maksimalna transportna brzina iznosi 50 km/h, dok je krajnja radna brzina 12 km/h.

Osim klasičnog čišćenja prometnica, Lynx se može koristiti i za zimsko održavanje, opremljen malim snježnim plugom na prednjoj i posipačem na stražnjoj strani.

Na prezentaciji su partneri imali i sami mogućnost sjesti u čistilicu te isprobati njezine mogućnosti

STUDENI/NOVEMBER 2019.

25

GOSPODARENJE OTPADOM

Skandinavske zemlje, 1. dio

Gospodarenje kom

otpadom u skandinavskim Vrijedno je pratiti iskustva i aktualne planove gospodarenja otpadom u razvijenim, ali i Hrvatskoj sličnim zemljama. U tom cilju će se analizirati do sada ostvareni rezultati skandinavskih zemalja, eventualno učinjene pogreške tih zemalja te usporediti s rezultatima drugih EU zemalja. Posebno je vrijedno upoznati aktualne procjene tih zemalja za dostizanja EU kratkoročnog cilja („cilj 50“) i dugoročnog cilja („cilj 65“) recikliranja komunalnog otpada [autor] dr.sc. Zlatko Milanović nalizirano je gospodarenje komunalnim otpadom u pet skandinavskih zemalja (Švedska, Danska, Norveška, Finska i Island) koje su isticane kao primjer održivoga gospodarenja otpadom te često u medijima imenovane kao „ekološki svjetionik“. U skandinavskim zemljama, kao i u drugim razvijenim EU zemljama, spaljivanje odnosno termička energijska oporaba je neizbježna karika cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO). Uvodno će se usporediti gospodarenja komunalnim otpadom u skandinavskim zemljama s Republikom Hrvatskom, te najboljim i najlošijim europskim zemljama uvažavajući količinu komunalnog otpada i stopu recikliranja komunalnog otpada.

Analize količine komunalnog otpada Količina otpada od stanovništva (komunalnog otpada, kućnog otpada) jedna je od temeljnih karakteristika odgovornog pristupa društvene zajednice problemu otpada. Prva obveza je otpad organizirano i redovito prikupljati te zatim nadzirati daljnje postupanje. Redovito praćenje količine obuhvaća miješani komunalni otpad (MKO) odnosno smeće. Prema količini su provedene tri različite analize.

1. Analiza isključivo prema količini Na početku novog milenija, u 2005. godini u EU prosječno je proizvedeno oko 525 kg po stanovniku. Petnaest godina kasnije, odnosno u 2017. godini, količina je smanjena na 486 kg što iznosi oko 7 posto. Kroz to vrijeme europske zemlje također su povećale BDP, ali i počele odgovornije gospodariti komunalnim otpadom odnosno otpadom od stanovništva (engl. munici-

26

STUDENI/NOVEMBER 2019.

pal waste). EU je u cilju kvalitetnijeg nadzora propisala načine evidentiranja otpada, ali još uvijek se u dostupnim podacima koriste i stariji načini evidencije.

Između europskih zemalja su izuzetno velike količine komunalnog otpada. Rumunjska (280 kg/stanovnik) je 2017. godine proizvela najmanju količinu komunalnog otpada, koja je dva i više puta manja od najveće količine proizvedene u Danskoj (781 kg/stanovnik).

Skandinavske zemlje proizvode količine otpada veće od prosjeka EU. Danska, Norveška i Island (uz Švicarsku) su europske zemlje koje proizvode najveće količine komunalnog otpada (Slika 1). Švedska (452 kg/stanovnik) je jedina skandinavska zemlja koja je proizvodila manju količinu otpada od prosjeka EU zemalja.

Polazeći od cilja „zero waste“, odnosno isključivo uzimajući u obzir količinu komunalnog otpada: • najlošije su zemlje: Danska, Norveška, Island pa i Finska (>500 kg/stanovnik), a to su sve analizirane skandinavske zemlje (osim Švedske) • najbolje su zemlje: Rumunjska, Poljska, Češka.

Hrvatska je 2017. godine proizvela manju količinu komunalnog otpada i od prosjeka EU zemalja i od svih skandinavskih zemalja te spada među najbolje zemlje.

2. Analiza promjene količine u novom mileniju Na Slici 1 je usporedba promjene količine komunalnog otpada početkom novog milenija (od 2005. do 2017.). Proizvodnja komunalnog otpada, prema dosadašnjim iskustvima, izravno ovisi od BDP-u. Veći iznos BDP-a povećava potrošnju i u konačnici povećava količinu (ali i složenost) komunalnog otpada.

Cjelovito sustavno gospodarenje otpadom (CSGO) polazi od potrebe promišljanja o otpadu prije nego je otpad uopće nastao. Kada je otpad ipak nastao, treba ga ponovo uporabiti s ili bez obrade, a zatim materijalno iskoristiti. Proizlazi da nije opravdano analizirati samo količine otpada, već i učinak mjera za smanjenje i recikliranje otpada. Rezultati istraživanja učinaka prevencije komunalnog otpada navedeni su u Tablici 1.

Izuzetno je složeno analizirati učinak mjera za smanjenje komunalnog otpada, a u nastavku je jedna analiza temeljena na promjeni količine od 2005. do 2017. godine (Slika 1).

EU zemlje u prosjeku su smanjile količinu komunalnog otpada, a to je, između ostalog, posljedica sustavnog inzistiranja na cjelovitom pristupu ovom problemu. U posljednje vrijeme EU se osobito ističe u provedbi mjera za smanjenje opasnosti od klimatskih promjena. To je jedan od čimbenika prema kojem je EU prethodnica modernog gospodarenja otpadom u svijetu.

Uzimajući od obzir isključivo promjenu količine komunalnog

unalnim

m zemljama otpada, najbolje zemlje su u novom mileniju smanjile količinu komunalnog otpada. S druge strane, najlošije su one zemlje koje su od 2005. do 2017. godine povećale količinu komunalnog otpada, a najbolje zemlje su smanjile količinu: • najlošije su zemlje: skandinavske zemlje (naročito Norveška i Island, ali i Finska i Danska), ali i Njemačka i dr.

• najbolje su zemlje: Rumunjska, Bugarska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo itd.

Skandinavske zemlje, sve analizirane osim Švedske, su prema oba kriterija (količine, promjena količine) najlošije. Proizvode najveće količine otpada i ujedno su dosad, u novom mileniju povećale količinu (prema podacima Eurostata). Švedska je skandinavska zemlja koja je 2017. godine proizvela godišnju količinu komunalnog otpada manju od prosjeka EU. Istovremeno, Švedska je u novom mileniju uz povećanje BDP-a smanjila količinu i ubraja se, prema količini, među najbolje europske zemlje.

Hrvatska je u novom mileniju povećala količinu komunalnog otpada i nalazi se među najlošijim EU zemljama. S druge strane, RH je 2017. proizvela manje komunalnog otpada od prosjeka europskih zemalja.

3. Usporedba ostvarene i proračunate količine Uzimajući u obzir samo navedene analize (prema količini i prema promjeni količine komunalnog otpada) proizlazi da Rumunjska najodgovornije gospodari komunalnim otpadom. Prevencija otpada je prva prioritetna mjera CSGO-a te je nužno zemlje usporediti i prema učinku provedbe mjera prevencije. U suvremenom društvu svaka zemlja inzistira na povećanju životnog standarda stanovništva odnosno na povećanju BDP-a.

Samo ekološki osviještene i odgovorne zemlje, uz povećanje BDP-a, nastoje smanjiti količinu komunalnog otpada.

Skandinavske zemlje prema visini i povećanju BDP-a spadaju u vodeće zemlje EU. Rumunjska, koja prema analizama količine otpada najbolje gospodari otpadom, ima vrlo mali BDP (kao i RH), ali ga planira ubrzano povećati i time vjerojatno povećati količinu otpada.

Iskustva s kraja prošlog stoljeća pokazuju da se količina komunalnog otpada povećava s porastom bruto društvenog proizvoda. Krajem prošlog stoljeća Svjetska banka je koristila empirijsku formulu koja izravno povezuje BDP i proizvodnju kućnog i sličnog otpada od stanovništva:

Go =

BDP - 2907 24,8

Go = godišnja količina kućnog i sličnog otpada (kg/ stanovnik) BDP = bruto društveni proizvod (USD/stanovnik) Primjenjujući tu formulu, preračunata je godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku i uspoređena s ostvarenom količinom otpada i realnim BDP-om (Tablica 1).

Koristeći formulu Svjetske banke, proizlaze velike razlike u

Slika 1. Proizvedene količine otpada od stanovništva u Europi, 2005. i 2017. (kg/stanovnik)

Napomena: Zemlje su rangirane prema povećanju proizvodnje komunalnog otpada u 2017.

(1) Podatak za Irsku 2017. nije dostupan

IZVOR: Eurostat

STUDENI/NOVEMBER 2019.

27

GOSPODARENJE OTPADOM

Skandinavske zemlje, 1. dio

Tablica 1. Eurostat godišnje količine komunalnog otpada, BDP po STANOVNIKU, preračun količine komunalnog otpada prema realnom BDP-u (2017.)

Prosjek EU

Količina kg/stanovnik 486

Realni BDP USD/stanovnik 27.780

Preračunata kg/stanovnik -1.002 + 486 = -516

Europske zemlje koje su proizvele najveće količine Danska 781 47.070 Norveška 748 69.130 Island 658 38.490 Cipar 637 23.120 Njemačka 633 35.420

-1.780 +781 = -999 -2.670 + 748 = -1.922 -1.435 + 658 = -770 -815 + 637 = -178 -1.115 + 633 = -1.308

Ostale skandinavske zemlje: Finska 510 Švedska 452

-1.345 + 510 = -835 -1630 + 452 = -1.178

36.270 43.350

Europske zemlje koje su proizvele najmanje količine: Rumunjska 272 8.320 Poljska 316 11.820 Češka 344 17.200 Hrvatska 416 11.500

-218 + 272 = +54 -359 + 316 = -43 -576 + 344 = -232 -346 + 416 = +70

procjeni učinaka mjera prevencije komunalnog otpada. Takva usporedba načelno pokazuje da je to veći učinak prevencije (veći negativni iznos) što zemlja ima veći BDP. Naročito je važno uočiti da, primjerice, postoji razlika između Hrvatske (+70) i Poljske koja ima nešto veći BDP (-43), koja pokazuje da proračun upućuje na razlike u provedbi prevencije, tj. prioritetne mjere CSGO-a. Sličan primjer je usporedba Islanda i Njemačke, kao i Švedske i Danske. Usporedbom ostvarene količine komunalnog otpada i temeljem BDP-a, izračunate količine otpada koje proizlaze u provedbi mjera smanjenja otpada su: • Skandinavske zemlje: najbolje ili među najboljim EU zemlja-

ma (izuzetak je donekle Island) • Hrvatska: među najlošijim europskim zemljama i preračunato vrlo neprimjereno gospodari komunalnim otpadom.

Analiza stope i promjene stope recikliranja otpada Krajem prošlog stoljeća prioritetan cilj strategije EU gospodarenja otpadom je bio izbjeći odlaganje komunalnog i proizvodnog otpada koji sadrži biorazgradive frakcije. Početkom novog milenija se pokazalo da ni uređenjem odlagališta otpada nije moguće otkloniti, već samo smanjiti rizike za okoliš i naročito za zdravlje ljudi. Utvrđena je obveza obrade MKO-a prije odlaganja, ali se uvidjelo i da otpad treba prvenstveno oporabiti, a ne samo obraditi. Europa je izrazito siromašna resursima, a u otpadu su akumulirane velike prirodne vrijednosti. Odlaganjem se trajno gube resursi sadržani u otpadu. Promovirano je kružno gospodarenje, a gospodarenje otpadom sve češće se naziva gospodarenje resursima.

Na Slici 2 je prikazana promjena u gospodarenju otpadom u EU od kraja prošlog stoljeća do 2017. godine. Stopa odlaganja stalno se smanjivala i to sa 64,2 posto (1995.) na 22,9 posto (2017.). Sasvim sigurno će se udio odlaganja i dalje smanjivati. Nažalost, RH do sada vrlo sporo smanjuje odlaganje MKO-a.

S druge strane, skandinavske zemlje su vrlo uspješno smanjile odlaganje i povećavale oporabu. Spaljivanje odnosno termička energijska oporaba posljednjih dvadesetak godina dvostruko se povećala, sa 14,1 posto (1995.) na 28,5, posto (2017.). U Hrvatskoj se spaljivanje dugo godina izbjegava, a u skandinavskim zemljama je važan čimbenik CSGO-a.

Recikliranje komunalnog otpada u EU najbrže se razvija i to s 11,1 posto na 29 posto, odnosno više nego dvostruko. Istovremeno se kompostiranje, odnosno interno recikliranje još brže razvijalo pa se povećalo sa 6,2 posto (1995.) na 18,4 posto (2017.).

Vrlo često se zajedno prikazuju udjeli recikliranja i kompostiranja. RH je sustavno zaostajala u razvitku recikliranja, naročito kompostiranja. Međutim, Hrvatska je posljednja ušla u EU, a u promatrano vrijeme je imala i domovinski rat. Posljednjih godina i RH počinje brže razvijati odvojeno sakupljanje i donekle

Slika 2. Gospodarenje komunalnim otpadom u EU od 1995. do 2017. godine (Eurostat)

28

STUDENI/NOVEMBER 2019.

recikliranje komunalnog otpada, samo projekti kompostiranja nisu još dovoljno prihvaćeni (2018.).

U Tablici 2 prikazane su promjene stope recikliranja od 2013. do 2017. godine. Osobito je zanimljivo upoznati se s promjenama stope recikliranja, i to kroz prve četiri godine od ulaska RH u članstvo EU. Sve EU zemlje imaju cilj povećati stopu recikliranja na najmanje 50 posto. Razvijene zemlje koje su blizu ili su već premašile taj cilj pokazuju da dolazi do zastoja u daljnjem razvitku stope recikliranja. To se, između ostalog, odnosi i na većinu skandinavskih zemalja (izuzetak Finska).

Zemlje koje u EU imaju najveću stopu (Njemačka, Slovenija, Nizozemska, Belgija) u odnosu na skandinavske zemlje, imaju od 3 do 17 posto veću stopu recikliranja (2017.). Osobito je značajno, osim visine stope, analizirati promjene stope recikliranja. Prema analizi od 2103. do 2017. godine najveći porast (+23) stope recikliranja ostvarila je Slovenija (57,8), koja je i posebno pohvaljena od strane Europske komisije. Na taj način je Slovenija, prema visini stope recikliranja, došla na drugo mjesto.

Prema povećanju stope recikliranja, Finska (+16) je na drugom mjestu, a već 2017. je gotovo dostigla „cilj 50“ (Tablica 2). Ostale skandinavske zemlje imale su manju stopu povećanja (Danska 3,1%) ili su između 2013. i 2017. godine smanjile stopu recikliranja (Norveška, Švedska). Najveće smanjenje stope recikliranja imao je Island (-4,1%), a ta je zemlja inače među skandinavskim zemljama imala 2017. godine. najnižu stopu recikliranja.

U Njemačkoj koja ima najvišu stopu recikliranja (67,6%), posljednjih godina dolazi do vrlo sporog povećanja stope. Slično se događa i u mnogim drugim razvijenim zemalja, nakon dostizanja stope recikliranja od 50 posto. Termička energetska oporaba u skandinavskim, kao i u najboljim EU zemljama (Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj itd.), važan je čimbenik odgovornog gospodarenja komunalnim otpadom. Izuzetak je Slovenija, u kojoj neke regije ne prihvaćaju termičku energijsku oporabu (osim područja Celja). Te slovenske regije moraju uz visoku cijenu izvoziti energetski vrijedno gorivo iz otpada (2018.). Najveće skandinavske zemlje u prosjeku su imale stopu recikliranja kao i prosjek EU zemalja. To je dvostruko veća stopa nego Republike Hrvatske, koja sustavno, već dulje vrijeme izbjegava projek-

Tablica 2. Stope recikliranja komunalnog otpada 2013. – 2017. (Eurostat) 2013.

2016.

2017.

41,7 (e)

46,8(e)

46,4(e)

Razlika 2017. – 2013. + 4,7

Njemačka Slovenija Nizozemska Belgija

63,8 34,8 49,8 52,8

67,1 55,6 53,1 53,5

67,6 (e) 57,8 54,2 53,7

+ 3,8 + 23,0 + 4,4 + 0.9

Nordijske zemlje: Danska Švedska Norveška Finska Island

43,2 48,7 39,2 32,5 29,9

46,9 46,9 38,2 42,8 33,2

46,3 46,8 38,8 48,5 25,8

+ 3,1 - 1,9 - 0.4 + 16,0 - 4,1

HRVATSKA

14,9

21,8

23,6

+ 8,7

15,8 14,6 13,2 8,1

17,2 17,2 13,3 7,0

18,9 16,1 13,9 6,4

+ 3,1 + 1,5 + 0.7 - 1,7

Zemlja Prosjek EU 28 Najviše stope u EU:

Niže stope od Hrvatske: Grčka Cipar Rumunjska Malta

(e) = procijenjena vrijednosti

te termičke energetske oporabe otpada.

Razlike u stopi recikliranja među EU zemljama također su vrlo velike. EU svojim direktivama, sustavno, različitim mjerama potiče zemlje koje zaostaju na brže povećanje recikliranja. U najboljoj, Njemačkoj (67%) stopa recikliranja čak je deset puta veća od stope na Malti (6,4%). Velike su razlike i u promjeni stope recikliranja kroz pet godina (2103. – 2017.).

Stopa recikliranja EU zemalja prosječno se povećala od 41,7 na 46,4 posto, odnosno prosječno za 4,7 posto. Najveće povećanje stope recikliranja ostvarila je Slovenija (+27%), a među analiziranim zemljama najveće smanjenje ostvario je Island (-4,1%).

Drugi dio članka objavit ćemo u sljedećem izdanju.

Prema stopi recikliranja: • najbolje zemlje su: Njemačka, Slovenija, Nizozemska, Belgija (stopa > 50) • najlošije zemlje su: Malta, Rumunjska, Cipar, Grčka (<3,1).

Prema promjeni stopi recikliranja od 2013. do 2017: • najbolje zemlje su: Slovenija, Finska, Hrvatska • najlošije zemlje su: Island, Švedska, Malta.

STUDENI/NOVEMBER 2019.

29

SPONZORIRANI PRILOG

02 %2 72 ,129$7,91$ 7(+12/2*,-$ =$ 2'5รฆ,92 GOSPODARENJE OTPADOM Kompanija Tehnix vodeรฆa je ekoindustrija u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.

2GUรงLYR JRVSRGDUHQMH NRPXQDOQLP RWSDGRP VORรงHQ MH WHKQRORรฅNL SUREOHP L VYL SRNXรฅDML NRPSOLFLUDQRJ LOL MHGQRVWDYQRJ UMHรฅHQMD QLVX GDOL Rฤ HNLYDQH UH]XOWDWH 7R SRWYUฤ XMX ORรฅL UH]XOWDWL QH VDPR X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM YHรพ L X ฤ LWDYRPH VYLMHWX .OLPDWVNH SURPMHQH QDV XSR]RUDYDMX GD PRUDPR ฤ LQLWL SXQR YLรฅH NDNR ELVPR ]DXVWDYLOL HNRORรฅNX NDWDVWURIX 6YLMHW VH UD]YLMD ]DYLVQR RG UD]YRMD QRYLK WHKQRORJLMD 3RWUHEQR MH JUDGLWL QRYD WLSVND WHKQRORรฅND

UMHรฅHQMD NRMD PRJX ]QDWQR XQDSULMHGLWL VXVWDY RGUรงLYRJ JRVSRGDUHQMD RWSDGRP 6YH ฤ HWLUL WHKQRORรฅNH FMHOLQH RGODJDQMH SULNXSOMDQMH UHFLNODรงD L XSRUDED ฤ LQH VXVWDY RGUรงLYRJ JRVSRGDUHQMD RWSDGRP =D VYDNX cjelinu potrebno je primjenjivati najbolje primjere dobre prakse. Kompanija Tehnix UD]YLOD MH L SURL]YRGL QDMEROMX RSUHPX L VWURMHYH NRML ฤ LQH WHKQRORรฅNX FMHOLQX ]D RGODJDQMH SULNXSOMDQMH L UHFLNODรงX 3URMHNWLUDPR ยฑ SURL]YRGLPR PRQWLUDPR RGUรงDYDPR WYRUQLFH ]D LQGXVWULMVNX UHFLNODรงX 1DรฅH WYRUQLFH VX WLSVNH WUDMQR IXQNFLRQDOQH

ร uro Horvat, predsjednik kompanije Tehnix: komunalni otpad nije problem ako koristimo prave MO-BO-TO tehnologije

7(+1,; ,129$7,91$ 7(+12/2*,-$ =$ ,1'8675,-6.8 5(&,./$รฆ8 .2081$/12* 273$'$ 68./$'1$ ',5(.7,9$0$ (85236.( 81,-( '$-( 1$-%2/-( 7(+12/2รค.( 5(=8/7$7( 5(&,./$รฆ( %5=2 6( *5$', , 3267,รฆ( .58รฆ18 (.2120,-8

www.tehnix.com; +385 40 650 100; tehnix@tehnix.com

SPONZORIRANI PRILOG

PRELOQH HNRORรฅNH 7HKQRORรฅNH NDUDNWHULVWLNH ยฑ SRWSXQD UHFLNODรงD RWSDGD SUHPD vrsti uporabe. MO-BO-TO tehnologija je WHKQRORรฅNR RWNULรพH UD]YLMHQR X NRPSDQLML Tehnix.

7R VX WLSVNH WYRUQLFH ]D UHFLNODรงX UD]QLK NDSDFLWHWD RG L WRQD RErade otpada na sat. Opremljene su suvrePHQLP VWURMHYLPD SRYH]DQLP X WHKQRORรฅNL VOLMHG UHFLNODรงH 5HFLNODรงQLP SURWRฤ QLP SRVWXSNRP GRELYDPR YUVWD XSRUDEQLK PDWHULMDOD 2VQRYQD WHKQRORรฅND NDUDNWHULVWLND UD]YLMHQRJ 02 %2 72 VXVWDYD MH QDMYHรพL VWXSDQM UHFLNODรงH VXKRJ PLMHรฅDQRJ prikupljenog komunalnog otpada. PrimMHQRP QRYH 7(+1,; WHKQRORJLMH SRVWLรงHPR NUXรงQX HNRQRPLMX 1D WLSVNLP SRVWURMHQMLPD SRVWLรงHPR 02 ยฑ PHKDQLฤ NRP REUDGRP GRELYDPR YUVWD ฤ LVWLK VLURYLQD ]D WUรงLรฅWH %2 ยฑ ELRORรฅNRP REradom u kompostani dobivamo kvalitetan HNR NRPSRVW ]D SROMRSULYUHGQX SURL]YRGQMX 72 ยฑ WHUPLฤ NRP REUDGRP GRELYDPR

NYDOLWHWQX HQHUJLMX L] EDOLUDQRJ 5') JRULYD Kompanija Tehnix dobila je stotine svjetskih SUL]QDQMD ]D UD]YRM QRYH WHKQRORJLMH D QDMYHรพH SUL]QDQMH VX QDรฅL NXSFL QDรฅD SRVWURMHQMD NRMD GREUR L WUDMQR IXQNFLRQLUDMX .RPSDQLMD 7HKQL[ LPD ]DSRVOHQLK L PLOLMXQD HXUD XNXSQRJ SULKRGD 1DรฅD QDMYHรพD YULMHGQRVW VX QDรฅL SURL]YRGL SDWHQWL L L]XPL NRML VX VYH YLรฅH SRWUHEQL GRPDรพHP L JOREDOQRP WUรงLรฅWX ]D UMHรฅDYDQMH HNRORรฅNLK problema. Cijeli svijet je svjestan opasnosti NRMH GRQRVH NOLPDWVNH SURPMHQH VWRJD L PL X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM PRUDPR YLรฅH ฤ LQLWL ]D JOREDOQX RGUรงLYRVW 3ODQHWH Kompanija Tehnix ima najbolju tehnologiju ]D JRVSRGDUHQMH NRPXQDOQLP RWSDGRP 6XUDฤ XMHPR VD VYLPD NRML รงHOH SRVWLรพL EROMH UH]XOWDWH ]D RNROLรฅ (XURSVND NRPLVLMD SUDWL QDรฅD WHKQRORรฅND GRVWLJQXรพD NRMD PRJX ELWQR GRSULQLMHWL RGUรงLYRP UD]YRMX 5HSXEOLND +UYDWVND PRUD KLWQR QDSUDYLWL UHYL]LMX GRVDGDรฅQMHJ PRGHOD XSUDYOMDQMD RWSDGRP NRULรฅWHQMD YODVWLWLK VUHGVWDYD L VUHGVWDYD (8

a isto tako i novca od graรฐana koji dva puta SODรพDMX VPHรพH SUYR DPEDODรงX D GUXJL SXW RGYR] VPHรพD D QHPD GREULK UH]XOWDWD 2QR รฅWR VPR L]JUDGLOL QLMH GREUR ]D JUDฤ DQH L RNROLรฅ 7DNYH VXVWDYH WUHED SUHVWDWL JUDGLWL MHU LPDMX PDOL VWXSDQM UHFLNODรงH VDPR GR RVWDOR VH WUDMQR RGODรงH QD RGODJDOLรฅWD NRMD ]DJDฤ XMX VYH 1RYH GLUHNWLYH (XURSVNH unije koje su usvojene od strane Europske NRPLVLMH D RGQRVH VH QD JRVSRGDUHQMH RWSDGRP X ]HPOMDPD (8 REYH]XMXรพH VX ]D VYH ฤ ODQLFH (XURSVNH XQLMH .RQFHSW UHJLRQDOQLK FHQWDUD MH รฅWHWDQ QDVWDR MH SULMH JRGLQD MDNR MH VNXS GXJR VH JUDGL L QLMH RGUรงLY 7R QDMEROMH SRWYUฤ XMX JUDฤ DQL L VWUXฤ QMDFL NRML SUDWH UH]XOWDWH L]JUDฤ HQLK SURMHNDWD 0%2 WHKQRORJLMD MH WHKQRORรฅNL ]DVWDUMHOD L QHรพH VH ILQDQFLUDWL L] HXURSVNLK IRQGRYD =ERJ WRJD PRUDPR NRULVWLWL RQH tehnologije koje u praksi daju najbolje re]XOWDWH 1D]RYLWH QDV LOL SRVMHWLWH 7HKQL[ 0L รพHPR 9DP VLJXUQR SRPRรพL X RGUรงLYRP JRVpodarenju komunalnim otpadom.

61$*$ , 863-(+ .203$1,-( 7(+1,; 68 ,129$7,91, 352-(.7, รฆ(/,02 9$0 %/$*26/29/-(1 %2รฆ,รฝ , 65(718 , 863-(รค18 1298 *2',18

8รฟ,1,02 69,-(7 (.2/2รค., 2'5รฆ,9,0 -(5 35,52'$ -( 1$รค =$-('1,รฟ., '20

STRUČNA INFORMACIJA

Tehnix, MO – BO – TO tehnologija

postrojenja za održivo gospodarenje otpadom Na 17. Međunarodnoj izložbi inovacije u rujnu ove godine, posebno priznanje za MO – BO – TO tehnologiju odgovornog i održivog gospodarenja otpadom dobio je Đuro Horvat, utemeljitelj kompanije TEHNIX iz Donjeg Kraljevca [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

Priznanje za MO - BO TO tehnologiju

oderna inovativna tehnologija MO – BO – TO provjerena je i dokazana u praksi, a njena najveća prednost je modularnost konstruktivne izvedbe. U Strategiji gospodarenja otpadom RH odvojeno prikupljanje određeno je kao nužni uvjet za recikliranje i detoksikaciju otpada. MO – BO – TO tehnologija polazi od činjenice da odvojeno prikupljanje otpada nije recikliranje. Naime, odvojeno sakupljeni otpad treba uvijek mehanički obraditi (MO), a potom se sekundarna sirovina može tržišno plasirati. To su postulati kružnog gospodarenja otpadom od kojih polazi i MO – BO – TO tehnologija.

Odvojeno sakupljanje bez unaprijed osmišljene oporabe povećava troškove i naročito nepotrebno ugrožava okoliš. Tijekom 2019. godine, a iste situacije su bile i prijašnjih godina, u RH je bilo nekoliko velikih požara skladišta i odlagališta odvojeno sakupljenih frakcija komunalnog i proizvodnog otpada.

Uzrok tome je nepostojanje cjelovitog sustava gospodarenja otpada pa se odvojeno sakupljene i sortirane frakcije nemaju gdje tržišno plasirati. U nedostatku sortirnica, a u cilju sprječavanja takvih šteta i opasnosti, odvojeno sakupljeni otpad se mora odmah odvoziti do velikih centara za sortiranje i obradu. To opet izaziva nove troškove i rizike, a suprotno je jednom od četiri glavna načela gospodarenja otpadom (načelo blizine). Gradnja velikog postrojenja za obradu otpada prije početka odvojenog sakupljanja otpada traje duže vrijeme i uvijek je povezana s velikim investicijskim troškom i brojnim rizicima.

Kada je veliko postrojenje izgrađeno, može nastati i novi problem, a to je stalna promjena sastava komunalnog otpada. Primjerice, kroz manje od deset godina u RH udio plastike dvostruko je povećan, a smanjen je udio biootpada. Poznato je da se u razvijenim zemljama baš zbog promjene sastava otpada vode brojni sudski postupci između proizvođača postrojenja za obradu i korisnika. MO – BO – TO tehnologija industrijskog recikliranja omogućava vrlo brzo i učinkovito nadvladavanje tih problema.

MO – BO – TO nije MBO MO – BO – TO tehnologija polazi od činjenice da otpad nije smeće, već vrijedna sirovina. Dosadašnja iskustva pokazuju da se projektnim zadatkom za re-

32

STUDENI/NOVEMBER 2019.

alizaciju MBO postrojenja izričito zahtijeva, za određene uvjete istraživanje, projektno određenje načina te dimenzioniranje postupka obrade smeća odnosno miješanog komunalnog otpada (MKO). Prema strategijama gospodarenja otpadom i EU i RH, jedino razumno rješenje problema je CSGO (Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom). Dosadašnja iskustva neprijeporno pokazuju da nije moguće jamčiti rješenje problema otpada, kada se odvojeno razmatraju pojedini dijelovi CSGO. Primjerice, problem odlaganja otpada nije rješiv kada se razmatra i određuje samo projekt odlagališta. Slično vrijedi i za projekte odvojenog sakupljanja otpada neovisno od uvjeta recikliranja itd. Izgrađena MBO postrojenja u RH, kao i brojna MBO postrojenja širom svijeta, pokazuju da to u konačnici nisu cjeloviti projekti.

U osnovi pogrešno utemeljen projekt ne može jamčiti prihvatljiva rješenja u sklopu CSGO. Određeni projekt MBO postrojenja može izvrsno riješiti zadane projektne uvjete, ali istovremeno u konačnici ne ispunjava uvjete cjelovitog i kružnog gospodarenja resursima.

Srž tehnologije MO - BO - TO je promovirati sustav gospodarenja resursima, što je polazna ideja kružne ekonomije. Međutim, apsolutan prioritet su mjere smanjivanja nastajanja otpada. Naime o problemima otpada treba promišljati prije nego je otpad nastao. U potrošačkom društvu pučanstvo je opterećeno stalnim poticanjem potrošnje (jeftinije, bolje, ljepše itd.). To je naročito uočljivo u tranzicijskim zemljama. Sustav obučavanja za održivi razvitak, uključujući prevenciju otpada, tu se ne nalazi u središtu pozornosti.

Slični scenarij se događa i u RH. Javnost je stalno opterećena problemima sve veće količine otpada, a u isto vrijeme brojnim reklama se potiče kupovina. Rješenje se ubrzano traži u gradnji velikih projekata za miješani komunalni otpad. Kada se nakon dvije do tri godine izgradi veliko odlagalište, velika spalionica ili veliko MBO postrojenje, u njihovu izgradnju se ulože značajna financijska sredstva, jednostavno je nužno (opavdano) u njih dovoziti projektirane količine otpada. Takve se situacije mogu nadvladati isključivo vlastitim znanjem. TEHNIX kao nositelj MO – BO – TO tehnologije zbog toga od početka potiče i promovira stalnu suradnju s obrazovnim i znanstvenim institucijama.

Na tim osnovama osmišljena je MO – BO – TO tehnologija, pri čemu se uvijek polazi od lokalnih uvjeta. Pojednostavljeno, cilj

je proizvesti što je moguće više iskoristivog otpada i odvojiti štetne tvari (koje kad se odvoje mogu biti i iskoristive).

Sastavnice MO – BO – TO tehnologije MO - Mehanička obrada je najstariji je i najčešći postupak predobrade i obrade krutog - čvrstog otpada (engl. SW - solid waste). MO otpada već započinje na mjestu nastanka i tijekom prikupljanja otpada. Pored toga, nakon drugih tehnika obrade otpada (biološke, termičke) redovito je nužna mehanička obrada. Osnovna joj je osobina da se njome načelno ne mijenja kategorija odnosno kategorija pojedine frakcije otpada. MO se temelji na fizičkoj obradi i/ili odvajanju (razdvajanju, separaciji) temeljem fizikalnih svojstava.

Naročita joj je karakteristika mogućnost i važnost primjene u svim fazama obrade otpada: a) početno: već na mjestu nastanka provodi se mehaničko razdvajanje (npr. prema obliku i veličini otvora na posudi za prikupljanje), b) postupanje s prikupljenim otpadom: u gotovo svim operacijama postupanja otpadom, u većoj ili manjoj mjeri, koriste se različite tehnike MO. Primjerice, kod termičke obrade (TO) odnosno spaljivanja otpada, obvezno je usitnjavanje glomaznog (krupnog) otpada prije ulaza u proces izgaranja, a obvezna je i mehanička obrada ostatka (prosijavanje šljake i pepela). Kod biološke obrade (BO), primjerice kompostiranja, obvezno je prvo usitnjavanje krupnog zelenog otpada i miješanje, zatim prevrtanje i miješanje tijekom faza mikrobiološke razgradnje. Na kraju se kompost prosijava (do 12 ili 20 mm), a krupniji se komadi odvajaju i zatim sortiraju (drveni komadi se vraćaju na početak kompostiranja, a nečistoće se izdvajaju i iznose iz procesa biološke obrade (BO). c) na kraju svih drugih postupaka obrade i/ili oporabe: prvenstveni cilj svakog postupanja otpadom je postizanje čim veće kakvoće – čistoće izlaznog ostatka, tj. proizvoda.

Odvojeno prikupljeni kruti otpad (papir, plastika, metali, staklo itd.) obvezno se vrlo detaljno mehanički obrađuje. Ručne tehnike mehaničke obrade su neizbježne, ali sve se češće zamjenjuju strojevima. Učinkovitost reciklaže i kvaliteta dobivenih produkata prvenstveno ovisi od kakvoće mehaničkih postupaka.

Mehanička obrada je i osnovni postupak obrade i reciklaže građevnog otpada. Nakon početnog usitnjavanja, zatim automatskog i ručnog izdvajanja metalnih i nemetalnih frakcija, slijedi dodatno usitnjavanje i prosijavanje prema veličini čestica (0 – 8 mm, 8 – 16 mm, 16 – 32 mm itd.).

Za pravilan način važan je odabir i korištenje strojeva, uređaja i postrojenja za mehaničku obradu, potrebno je poznavati njihove vrste, tipove, modele i mogućnosti. Razvijen je izuzetno velik broj različitih strojeva odnosno uređaja, koji se koriste ovisno od lokalnih uvjeta i vrste krutog otpada: • drobilice – mlinovi za usitnjavanje (rezanje, drobljenje) • strojevi za otvaranje vrećica • strojevi za prosijavanje (bubanj i ravna sita, balistički separatori, vibracijski separatori) • uređaji za odvajanje Fe kovina (elektromagneti) • uređaji za odvajanje obojenih metala (svojstvo vodljivosti, indukcija)

• • • • • •

vjetroseparatori pokretne trake za prijenos i ručno sortiranje otpada uređaji za automatsko sortiranje separatori prašine (cikloni, mehanički/vrećasti i elektro filtri) strojevi za zbijanje otpada (preše) uređaji za omatanje i zbijanje otpada (balirke) itd.

TEHNIX je proizvođač gotovo svih navedenih strojeva za mehaničku obradu, koji su prilagođeni uvjetima korištenja i održavanja u RH. Na kraju radnog vremena, TEHNIX je spreman strojeve obnoviti ili preuzeti.

BO – Biološka obrada otpada odnosno biološki postupci su vrlo važna karika CSGO. Razlikuju se tri osnovne vrste bioloških postupaka, koji se najčešće koriste: • aerobni biološki postupci, • anaerobni biološki postupci, • kombinirano anaerobno-aerobni biološki postupci, Relativno je ograničena obrada biološki razgradivog otpada gujavicama (najčešće se koristi kod obrade vrtnog otpada, a sve češće se prodaje i gnojivo proizvedeno aktivnošću takozvanih kalifornijskih gujavica).

Neprijeporno aerobni i anaerobni biološki postupci u CSGO su jedan od ključnih čimbenika oporabe i obrade biološki razgradivog otpada. Kod odgovorne provedbe biološki postupci jamče goleme prednosti u odnosu na odlaganje.

Nadzirani biološki postupci neprijeporno osiguravaju očuvanje prirodnih vrijednosti sadržanih u biootpadu. Međutim, biološki aerobni i anaerobni postupci mogu biti i velika ugroza okoliša uključujući ugroze zdravlja ljudi. Najbolji primjeri neželjenih posljedica bioloških procesa su opasnosti od smetlišta odnosno neuređenog odlaganja komunalnog i sličnog proizvodnog otpada. Između ostalog, upravo zbog tih opasnosti razvijene zemlje i osobito EU propisuju zabranu odnosno smanjivanje odlaganja otpada.

Ponekad se zanemaruje posljedica aerobne obrade miješanog komunalnog otpada deklarirane kao proizvodnja komposta. Takva uvjerenja mogu dugoročno uzrokovati goleme štete. Primjena biološke obrađene mase koja sadrži štetne tvari vrlo se rijetko može uočiti. Propisane su tri razine kakvoće komposta ovisno o sadržaju osobito štetnih tvari. Odvojeno prikupljanje biootpada načelno poboljšava kakvoću komposta, to je nužan, ali ne dovoljan uvjet da se uvijek jamči kvalitetan kompost.

Važno je biootpadu, biološkom obradom jamčiti ukidanje statusa otpada. No, prema propisima (Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada, NN 117/2014.), proizlazi da nije moguće ukinuti status otpada i proizvesti kompost iz biorazgradljivih frakcija odvojenih iz miješanog komunalnog otpada.

Također, svima koji uspješno provode kompostiranje dobro je poznato što je svježi, a što zreli kompost. Kod nerazumne primjene svježi kompost uništava biljke. U praksi gospodarenja komunalnim biorazgradivim otpadom kompostiranje je najčešće osporavano zbog pojave neugodnih mirisa. To je, između ostalog, prouzročilo zatvaranje već izgrađenih kompostana.

Naročito veliki problemi mogu nastati u radu kompostana u urbanim sredinama, gdje je najveća proizvodnja biootpada. U cilju ograničenja neželjenih posljedica (smrada) i ujedno za skraćenje trajanja procesa kompostiranja razvijen je velik broj

STUDENI/NOVEMBER 2019.

33

STRUČNA INFORMACIJA

Tehnix, MO – BO – TO tehnologija

različitih tehnika kompostiranja (otvoreno, zatvoreno; statičko dinamičko; lokalno, središnje; prirodno, poticano ubrzivalima; u trokutastim ili trapezoidnim hrpama ili površinsko itd.).

Tako velik broj tehnika kompostiranja pokazuje kako je složen projekt kompostiranja. Svaka od tehnika odgovara određenim lokalnim uvjetima, a niti jedna tehnika kompostiranja ne odgovara svim uvjetima.

Polazeći od tih spoznaja, TEHNIX promovira jednostavnu tehniku industrijskog kompostiranja u trokutastim hrpama sa širinom baze 2,5 m i visinom 1,4 m. Takav postupak aerobne obrade je vrlo jednostavan i može se u nekoliko mjeseci realizirati u malim i velikim naseljima. Kompostiranje tehnologijom TEHNIX izvorno je prilagođeno lokalnim uvjetima rada i održavanja u RH. Sve strojeve za mehaničku obradu pripreme biootpada i strojeve za biološku obradu (prevrtanje, nadziranje, prosijavanje, skladištenje) proizvodi TEHNIX. Za najveći broj lokalnih sredina u RH kompostiranje tehnologijom TEHNIX je optimalno rješenje koje jamči minimalne troškove i brzu realizaciju. RH godinama zanemaruje postupke kompostiranja i zbog toga u EU prednjači u odlaganju biorazgradivog otpada.

TO – Termička obrada su postupci spaljivanja, suspaljivanja i drugi postupci obrade otpada kojima se promjenom temperature postiže promjena strukture i svojstva otpada.

Spaljivanje otpada je postupak obrade, odnosno zbrinjavanja otpada u kojem se spaljuje otpad sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem. To uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada, kao i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procese, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju.

Suspaljivanje je postupak obrade, odnosno zbrinjavanja otpada čija je prvenstvena svrha proizvodnja energije ili materijalnih produkata (proizvoda) i u kojem se otpad koristi kao redovno ili dopunsko gorivo i u kojem se otpad termički obrađuje radi zbrinjavanja. To uključuje osidacijsko spaljivanje otpada, kao i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procese, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju. ZOGO U „Enciklopediji kružnog gospodarenja otpadom“ (Karl J.

Kompanija TEHNIX vrlo konkretnim akcijama promovira socijalno osjetljivo gospodarstvo. Naročito se odgovorno u TEHNIXU gospodari energijom - na krovovima hala postavljeni solarni kolektori proizvode količinu električne energije koja pokriva vlastitu potrošnju. Sve količine proizvodnog otpada kompanija TEHNIX odvojeno prikuplja i u potpunosti reciklira. Opasni otpad posebno se odgovorno odvojeno prikuplja i predaje ovlaštenim tvrtkama. TEHNIX je i vrlo ugledan proizvođač uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te primjerno gospodari vlastitim otpadnim vodama. Ekološka industrija TEHNIX dokazuje da ne samo da proizvodi opremu za učinkovitu zaštitu okoliša već i vlastitim primjerom promovira odgovorni pristup očuvanja prirodnih vrijednosti.

34

STUDENI/NOVEMBER 2019.

Thomé-Kozmiensky) za termičku obradu nereciklabilnog otpada, u okvirima kružnog gospodarenja navedeni su sljedeći ciljevi: • razbiti organske štetne tvari iz smeća (MKO) • anorganske štetne tvari odvojiti u moguće više i čiste tokove tvari te nastavno iskoristiti • ostatke obrade, koji se ne mogu iskoristiti, dovesti o stanje prihvatljivo za okoliš • minimizirati obujam ostataka • što je moguće više iskoristiti energiju akumuliranu u otpadu Na velikom stručnom skupu Rec&DepoTech 2018, (P. Quicker; D. Goldman) u plenarnim izlaganjima ističu da bez recikliranja kao i bez termičke obrade nema provedbe CSGO-a. Termička obrada uz energijsku oporabu je mjera higijenizacije otpada te mjera odvajanja štetnih tvari iz kružnog toka tvari.

Upravo na tim promišljanjima MO – BO – TO tehnologija određuje termičku obradu isključivo otpada koji se nije mogao reciklirati. Postupke TO je nužno sinergijski uskladiti s ostalim mjerama CSGO uvažavajući hijerarhijske prioritete.

TEHNIX je spreman pomoći praktičnoj realizaciji projekta TO i to samo u okviru MO – BO – TO tehnologije. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je TO sastavnica CSGO. U okvirima MO – BO – TO projekt TO je osmišljen kao mjera koja ne smije ugroziti provedbu prevencije i recikliranja otpada.

U javnosti RH su najčešće prisutni zeleni aktivisti i drugi protivnici TO, koji ističu dobre primjere prevencije i recikliranja otpada iz razvijenih zemalja. Međutim, redovito izbjegavaju isticati da je upravo u tim zemljama TO ključna karika izbjegavanja odlaganja nereciklabilnog otpada. Propisima RH projekti spaljivanja otpada su u nadležnosti države, koja je odlučila odgoditi konačnu odluku. U takvoj situaciji izvoz energetski vrijednih frakcija, a istovremeno uvoz energije nameće se kao moguće rješenje. MO – BO – TO tehnologija uključuje kvalitetno rješenje i za izvoz goriva iz otpada i za energijsku oporabu u RH. Pritom MO – BO – TO prije termičke obrade uključuje i nakon TO uključuje dodatnu mehaničku obradu.

Zaključno Naročito je potrebno naglasiti da su tehnike mehaničke i biološke i termičke obrade u MO – BO – TO sinergijski su povezane, usklađene i međusobno se dopunjuju čineći cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Nije opravdano pojedinačno analizirati projekte, već uvijek samo kao kariku cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Primjerice, projekte odvojenog sakupljanja biootpada od početka je potrebno uskladiti s projektima biološke obrade. Sasvim sigurno, ako se to ne učini, u provedbi će nastati veliki nepotrebni troškovi i goleme ugroze okoliša. MO – BO – TO tehnologija polazi od potrebe cjelovitih rješenja i usklađenosti s drugim projektima te na taj način jamči rješavanje problema otpada. Izuzetno je važno uvažavati lokalne uvjete, a projektna rješenja u okviru MO – BO tehnologije dokazano ispunjavaju potrebe sredina u RH (Prelog, Krk, Osijek). Golema prednost koncepcije MO – BO - TO je modularna izvedba, koja omogućava postupno prilagođivanje promjenama količine i sastava otpada. TEHNIX za svaku lokalnu primjenu MO – BO – TO tehnologije pruža mogućnost provedbe Analize životnog ciklusa (AŽC).

www.tehnoeko.com.hr

STRUČNE INFORMACIJE PRATITE I NA WEB STRANICI

1/201 2 9 go godina XVI VI VI

broj bro roj oj 79 7 veljača/ veljača februar february 2019.

0 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i ɔɌʎɜɕɈəɖɋɕɈ ɒɖɕɍɌəɌɕɊɐɑɈ ɖ ɡɈʸɛɐɛɐ ɖɒɖɓɐʸɈ

Uloga javnog i privatnog sektora

INTERVJU

u kružnom gospodarenju otpadom

DUBRAVKO PONOŠ

5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Laguna Parentium

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

PRETPLATITE SE !

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (uključena poštarina i PDV)

Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, Zagreb E: tehnoeko@bmcroatia.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

FARID, KOMPTECH, TIMAN, IRIDE

CIAK TRUCK, RASCO/MULAG, TEHNIX

EU PROJEKT AGLOMERACIJA LABIN-RAŠA-RABAC

ODRŽIVOST

IZVJEŠĆE O ODRŽIVOSTI HEP GRUPE

HEP

– Otvoreni put za održivi razvoj

Slika 1. HE Čakovec

Društva u 100% vlasništvu HEP-a

U budućnosti, HEP se nalazi pred novim velikim izazovima: korištenje obnovljivih izvora i akumulacija električne energije. Za javnost je osobit izazov poticanje električnog pogona cestovnih vozila. Izvješće o održivosti HEP grupe - OTVORENI PUT ZA ODRŽIVI RAZVOJ, 2018. koje prenosimo u ovom članku ukazuje na mjere sustavnog razvitka zaštite okoliša

• • • • • • • • • • •

HEP-Proizvodnja d.o.o.

HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.

HEP ELEKTRA HEP-Opskrba d.o.o.

HEP-TOPLINARSTVO d.o.o.

HEP-Trgovina d.o.o.

HEP-PLIN d.o.o.

HEP ESCO d.o.o.

Plomin Holding d.o.o.

HEP-Upravljanje imovinom d.o.o.

HEP-Telekomunikacije d.o.o.

Hrvatski centar za čistiju proizvodnju u likvidaciji

[foto] Hep-Proizvodnja d.o.o.

EP d.d. je krovno društvo HEP grupe sa sjedištem u Zagrebu, u isključivom državnom vlasništvu.

Ono objedinjuje vođenje sastavnih društava HEP grupe i vlasnik je imovine koju ugovorno prenosi na upravljanje društvima unutar grupe. Glavna djelatnost HEP grupe je proizvodnja, prijenos, distribucija, opskrba te trgovanje električnom energijom. Uz to, HEP grupa se bavi proizvodnjom, distribucijom i opskrbom toplinskom energijom, opskrbom prirodnim plinom na veleprodajnom i maloprodajnom tržištu te distribucijom plina, pružanjem usluga u energetskom sustavu te drugim djelatnostima.

36

STUDENI/NOVEMBER 2019.

Društva u djelomičnom vlasništvu HEP-a • LNG Hrvatska d.o.o., suvlasništvo HEP-a d.d. i Plinacra d.o.o. (50% : 50%) • NE Krško d.o.o., suvlasništvo HEP-a d.d. i GEN Energije (50% : 50%)

U HEP d.d. je uključen i Neovisni operator prijenosa • Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.

(HOPS)

S obzirom na brze tehnološke promjene koje se događaju na tržištu, HEP dinamički slijedi i predvodi trendove pojačanim ulaganjima u obnovljive izvore energije uz načela održivosti u segmentu očuvanja okoliša i razvoja. Tako jača svoju poziciju s ciljem da postane vodeći igrač na regionalnom tržištu. U dobu tržišne liberalizacije i suvremenih trendova prepoznaje mogućnosti za razvoj, posebno koristeći sinergiju cijele grupe. Prema ovom izvješću, HEP definira strategiju grupe do 2030. kao i ambiciozne planove tog ostvarenja. U strategiju se u potpunosti integriraju načela i procesi održivog razvoja kao i odgovornosti prema gospodarstvu, okolišu i društvu. Ciljevi koji se ističu su: stabilnost i sigurnost proizvodnje, distribucije i opskrbe energijom i energentima, održiva izgradnja i razvoj elektroenergetskog sustava, odgovoran, održiv i kvalitetan poslodavac, uspješno i profitabilno poslovanje, ulaganje u održivo očuvanje okoliša te odgovorno upravljanje utjecajima, stalni tržišni razvoj i konkurentnost na domaćem i regionalnom tržištu, inovacije i digitalna tranzicija, dijalog s dionicima te transparentna komunikacija i edukacija.

OSNOVNI POKAZATELJI POSLOVANJA U 2018.* Prodaja električne energije** Proizvodnja električne energije Prodaja toplinske energije Maloprodaja plina Veleprodaja plina

2018.

17,5 TWh 12,9 TWh 1,8 TWh 1,4 TWh 5,9 TWh

2018./2017. + 0,6% + 7,1% - 4,7% - 1,1% - 4,5%

Poslovni prihodi

15.198,3 mil. kuna

+ 1,5%

Dobit prije poreza

3.876,5 mil. kuna

+ 3,4%

Neto dobit HEP grupe

1.364,8 mil. kuna

+ 5,0%

Ukupna imovina (aktiva)

40.349,6 mil. kuna

+ 3,9%

Investicije

2.376,1 mil. kuna

- 2,3%

Broj radnika

11.011

- 7,4%

* prikazani su konsolidirani podaci koji uključuju HOPS ** prodaja HEP-a na domaćem i inozemnom tržištu

STRATEŠKI CILJEVI HEP 2030: • Održivi i fleksibilni energetski portfelj • Optimizacija i unaprjeđenje poslovnih procesa • Tržišna prilagodljivost

Slika 2. KTE Jertovec

Održivost u okolišnoj domeni HEP provodi s najboljim raspoloživim tehnikama te pojačanim ulaganjima i ubrzanim razvojem obnovljivih izvora energije, zatim razvojem infrastrukture poput projekata e-mobilnosti, energetske učinkovitosti, pametnih mreža te kružnog gospodarstva. U suradnji s dionicima radi se na razvoju pametnih gradova i drugih oblika unaprjeđenja kvalitete energetskih rješenja. Posebno se vodi računa o visokoj kvaliteti postupaka procjena utjecaja na okoliš i prirodu u razvoju projekata. Upravljanje okolišnim temama posebno je uključeno u sve strateške ciljeve HEP grupe. Ovo područje je od posebne važnosti prilikom donošenja odluka za poslovanje i održivost. U domeni okolišnih utjecaja pojavljuju se raznovrsni rizici. Oni dijelom potječu iz okruženja i odnose se na regulatorna i zakonska rješenja te razne propise i standarde. U tome se HEP grupa potpuno prilagođuje svim novim zahtjevima, a s vlastitim iskustvima i preporukama aktivno sudjeluje u raznim fazama procesa izrade i donošenja tih propisa. Rizike vezane uz razvoj projekata umanjuje pravodobnom i kvalitetnom komunikacijom sa zainteresiranom javnošću tijekom raznih postupaka, a raznovrsnim javnim sadržajima nastoji doprinijeti kvalitetnijoj informiranosti i podizanju svijesti u temama zaštite okoliša i upravljanja utjecajima u okolišnom segmentu. Okolišnim rizicima aktivno se upravlja i stalnim unaprjeđenjem standarda te certificiranjem.

Kako stoji u izvješću, prenosimo i mišljenje dionika koje čine: vlasnik HEP grupe, tijela vlasti, regulatorna tijela, tržišta kapitala, tržište, lokalne zajednice, interni dionici, akademske i znanstvene ustanove, međunarodna i domaća udruženja, civilni sektor i mediji, o napretku HEP grupe u održivom razvoju i preporuke za unaprjeđenje: „Dionici su zapazili i posebno pozitivnim ocjenjuju pojačana ulaganja HEP gru-

STUDENI/NOVEMBER 2019.

37

ODRŽIVOST

IZVJEŠĆE O ODRŽIVOSTI HEP GRUPE pe u razvoj obnovljivih izvora energije, elektromobilnosti i energetske učinkovitosti. Međutim, dionici smatraju da je HEP grupa trebala i ranije započeti razvoj tih projekata te očekuju jači investicijski i razvojni zamah. Pritom navode da bi za razvoj OIE trebalo jače uključiti pojedine skupine dionika, a posebno ih razvijati u partnerstvu s lokalnim zajednicama. Potencijal suradnje dionici prepoznaju posebno u razvoju energetski održivih zajednica i ulaganjima u prosumerske oblike suradnje. Jače investicije u sve oblike obnovljivih izvora energije, napominju svi dionici, su bitne. Od HEP-a se očekuje da jača položaj regionalnog lidera, ali i da ostane su-

Hidroelektrane Akumulacijske GHE Zakučac RHE Velebit GHE Orlovac HE Senj

Raspoloživa snaga (MW)/ (-MW crpnog rada) 539,15* 270 (-240) 237,0 216,0

Hidroelektrane Protočne

Raspoloživa snaga (MW)

HE Varaždin HE Dubrava HE Čakovec GHE Gojak

92,65 79,78 77,44 55,5

HE Dubrovnik 126/115 HE Rijeka GHE Vinodol 90,0 GHE Miljacka HE Peruća 60,0 HE Jaruga HE Kraljevac 46,4 HE Golubić HE Đale 40,8 HE Ozalj HE Sklope 22,5 MHE Krčić CS Buško blato 7,5/4,2/(-10,2/-4,8) HE Lešće CHE Fužine 4,6/(-5,7) HE Lešće ABM HE Zavrelje 2 RHE Lepenica 0,8 (-1,2) HE Zeleni vir 1,7 CS: crpna stanica CHE: crpna HE RHE: reverzibilna HE * Uključena MHE Prančevići, 1,15 MWh

36,8 20 7,2 6,5 5,5 0,3 41,2 1,1

TE-TO Sisak TE-TO Zagreb TE Rijeka EL-TO Zagreb

Raspoloživa snaga na pragu (MWe, MWt, t/h) 623 / 0 / 161 422 / 743 / 360 303 88,8 / 384 / 416

prirodni plin / plinsko ulje prirodni plin / plinsko ulje loživo ulje prirodni plin / plinsko ulje

TE-TO Osijek KTE Jertovec TE Plomin

89 / 184 / 150 74 105 + 199

prirodni plin / plinsko ulje prirodni plin / plinsko ulje kameni ugljen

Termoelektrane

stav u državnom vlasništvu sa znatnim ulaganjima u sunčane elektrane i energiju vjetra…“ U posljednje tri godine proizvodnja i nabava električne energije se povećala za oko 4 posto.

U 2018. godini proizvodnja električne energije u HE je gotovo dostigla količinu nabavljene električne energije. Načelno oko 35 posto električne energije u RH dolazi iz HE, isto toliki je udio nabavljene električne energije. Udio TE i NEK (Nuklearna elektrana Krško) zajedno je oko 30 posto. Kod toga je udio TE ipak nešto veći. Prvenstveno to su Termoelektrane koje su i toplane, koje rade u kogeneracijskom procesu.

PROIZVODNJA I NABAVA ELEKTRIČNE ENERGIJE (GWh) 2018.

2017.

2016.

HE 6.939 5.004 6.138

BE-TO Sisak BE-TO Osijek

38

Raspoloživa snaga na pragu (MWe, MWt, t/h) 3/10/18 3/10/18

Gorivo

STUDENI/NOVEMBER 2019.

Gorivo netretirana drvna sječka netretirana drvna sječka

NEK 2.745 2.984 2.715

NABAVA 6.982 7.845 6.519

UKUPNO 19.872 19.877 19.014

Napomena: u 2018. godini proizvodnja hidroelektrana te kogeneracijskih elektrana i bioenergana u sustavu poticaja iznosila je 460 GWh

Nuklearna Raspoloživa snaga na Gorivo elektrana pragu (MW, MWt, t/h) NE Krško* 348 nuklearno * HEP raspolaže polovicom ukupnog kapaciteta NE Krško

Bioenergane

TE 3.206 4.044 3.642

Slika 3. RHE Velebit

U 2018. godini prosječna radna raspoloživost hidroelektrana iznosi 84,7%, a radna raspoloživost termoelektrana iznosi 57,9%. Primjerenim preventivnim održavanjem proizvodnih objekata za proizvodnju električne i toplinske energije, HEP Proizvodnja je i u 2018. godini zadržala visoku razinu raspoloživosti većine proizvodnih jedinica. Uz određene poteškoće tijekom ugovaranja i pravodobnog izvršenja remontnih aktivnosti, uspješno su izvršeni planirani godišnji radovi održavanja proizvodnih jedinica, dok su u prihvatljivom roku odrađeni poslovi korektivnog održavanja radi kvarova i otklanjanja pogonskih smetnji i nedostataka.

Investicije su više od deset puta bile manje od troškova. U strukturi investicija najviše je bilo uloženo u projekte vezane uz otpad (71,2% odnosno 9,65 milijuna kuna). Na drugom mjestu su bila u 2018. godini ulaganja u zaštitu prirode i krajolika (2,34 milijuna kuna odnosno oko 17%).

Planiranje i razvoj ljudskih potencijala HEP grupe počiva na dugoročnoj strategiji za razdoblje od 2017. do 2030. Ono definira ključne strateške ciljeve, prioritete i mjere za poticanje razvoja ljudskih potencijala i zapošljavanja u HEP grupi. Osnovni elementi ove strategije bave se optimalnim definiranjem potreba za novim zapošljavanjem, ubrzanim procesom

POSLOVNI REZULTAT U 2018. (u mil. kn) Električna energija 2017.

Prihodi 12.903,6 Rashodi 10.520,5 Dobit (gubitak) 2.383,1

Toplinska energija

Plin

2018.

(% 2017.)

2017.

2018.

(%2017.)

2017.

2018.

(%2017.)

12.529,0 10.262,9 2.266,1

(-2,9%) (-2,4%) (-4,9%)

753,3 819,2 -65,9

722,0 962,0 -240,0

(-4,1%) (+17,4%) (264,1%)

1.312,4 1.334,8 -22,4

1.947,2 2.314,9 -367,7

(+48,4%) (+73,4%) -

Energija i okoliš za HEP nisu samo jedna komponenta održivosti, zbog prirode poslovanja, oni su temelj i smisao našeg poslovanja. Jedna od četiri temeljne odrednice strategije razvoja grupe do 2030. je osiguranje održivog i fleksibilnog energetskog portfelja, što podrazumijeva održivu, učinkovitu i pouzdanu energiju za kupce, ali i za sam HEP. Usto, optimiranjem svih komponenti svog okolišnog utjecaja, tvrtka trajno radi na smanjenju onečišćenja i utjecaja na klimatske promjene. O svom utjecaju na okoliš HEP grupa izvještava još od kraja devedesetih prošlog stoljeća.

selekcije kandidata kako bi se odabrali najbolji i potrebom za cjeloživotnim obrazovanjem zbog razvoja specijalističkih znanja i vještina. Strategija kao ciljeve navodi i povećanje razine zadovoljstva radnika, razvoj i provedbu sustava mjerenja učinkovitosti te povećanje razine motivacije radnika uvođenjem sustava nagrađivanja temeljenog na ostvarenom učinku.

Slika 4. TE-TO Zagreb

UKUPNI IZDACI I ULAGANJA U ZAŠTITU OKOLIŠA U HEP GRUPI ZA 2018.

Područje zaštite Troškovi redovnog Investicije/ okoliša poslovanja/mil. kuna mil. kuna Zrak i klima 56,48 0,07 Otpadne vode 1,82 0,22 Otpad 11,76 9,65 Zaštita tla i 0,94 0 podzemnih voda Zaštita prirode i 7,69 2,34 krajolika Ostalo (uglavnom 77,39 1,26 naknade) Ukupno u 2018.

146,08 13,54 godini

U području zaštite okoliša HEP grupa najviše je potrošila za zaštitu zraka i klimu (oko 38%), a na drugom mjestu su troškovi vezani uz otpad (oko 8%). Svakako treba uočiti da je najviše potrošeno za ostale točke, koje su uglavnom sačinjene od različitih naknada (čak 52%)!

STUDENI/NOVEMBER 2019.

39

STRUČNA INFORMACIJA

Procomat B.V.

Procopress kom Procopress ® pametni solarni spremnici za otpad proizvod su nizozemskog proizvođača PROCOMAT B.V. Jednostavni za rukovanje i jednostavni za održavanje, spremnici se napajaju samo solarnom energijom rocopress® je održivo rješenje koje omogućuje upravljanje otpadom u javnom ili privatnom prostoru, čime se proces prikupljanja povećava za 85% uz smanjuje emisija CO2. Procopress® kompaktor omogućuje prikupljanje čak i do osam puta više otpada od izvornog volumena (600 do 800 litara otpada u 120 litarski spremnik). Solarni sustav čini Procopress® održivim, neovisnim o energiji i jednostavnim za ugradnju, premještanje ili uklanjanje. Temeljen na standardnoj (EN840-l) posudi od 120 litara, Procomat® se lako prazni ručno ili putem vozila za prikupljanje otpada, u skladu s propisima za ergonomski i siguran rad. Kvalitetan proizvod od čelika i rad bez ključa rezultiraju visokom otpornošću na vandalizam i sprječavaju da neovlaštene osobe otvaraju spremnik. Izgled i dizajn otvora za ubacivanje otpada blokira ulaz u unutarnji spremnik. Otvor za ubacivanje otpada može se zaključati i otključati daljinski u slučaju potrebe iz sigurnosnih razloga.

Tehničke karakteristike/PODACI Konstrukcija i vrata izrađena od Otvor za ubacivanje otpada izraden od

Čelik debljine 2-3 mm, RAL 7016 Nehrdajuči čelik 304

Postolje i pedala za otvaranje izrađeni od Galavanizirani čelik Dimenzije Težina Vrsta kompaktora Tip baterije Snaga Omjer sabijanja do

40

STUDENI/NOVEMBER 2019.

561 * 1485 * 644 mm (š*v*d) 155 kg Električni aktuator 12V, 41 Ah, gel 115 W 8x (960 litara)

paktor

Cleancitymanager Cleancitymanager je internetski portal za daljinsko upravljanje Procopress sustavima. Portal omogućuje upravitelju otpada: • provjeriti punoću, ispravan rad, energetski sustav itd.

• dodavanje ili brisanje dodatnih korisnika i grupa korisnika • prilagođavanje razine obavijesti • slanje sažetaka ili izvoz datoteka u PDF-u • pregledavanje položaja i statusa spremnika • daljinsko zaključavanje/otključavanje spremnika • učitavanje novih ažuriranja softvera

Standardna oprema Nožna pedala 30 Wp solarna ploča LED indikator ispunjenosti Paket za instalaciju i montažu Otvaranje/zatvaranje vrata bez ključa (RFID) Daljinsko. otključavanje/zaključavanje

Svaki novi Procopress® dolazi s 12 mjeseci besplatne pretplate na Cleancitymanager. U radno vrijeme dostupna je online usluga i služba za pomoć za povezani Procopress. 5-godišnja ili doživotna pretplata dostupna je u trenutku kupnje spremnika.

RAL po izboru kupca Plavo LED noćno svjetlo GPS pozicioniranje Cleancitymanager, prva godina Kompatibilna kanta 120 litara na kotačima "Mekano" zatvaranje otvora za otpad

Koristeći uslugu automatske e-mail obavijesti u webportalu Cleancitymanager u kombinaciji s mrežom Procopress spremnika za otpad, broj kretanja vozila i djelatnika je znatno smanjen. Time javni prostor postaje sigurniji i uz manje prometa, a također se znatno smanjuju troškovi prikupljanja.

Jedan od prvih korisnika Procopress pametnih solarnih spremnika za otpad je grad Krk, a više informacija o Procopress® pametnim solarnim spremnicima za otpad dostupno je kod ovlaštenog prodajno-servisnog zastupnika, firmi O-K-TEH d.o.o. iz Zagreba. (www.o-k-teh.hr)

3 RFID kartice

1485 mm

644 mm

561 mm

opcije Pepeljara 1,8 lit (nehrdajuči čelik) Zastita protiv grafita Dijelovi iz nehrdajučeg čelika (304 ili 316) Zvučni modul Dodatno LED osvjetljenje sa stražnje strane IO RFID kartica Vreće za otpad, dodatno ojačane Cleancityrnanager, nadogradnje sustava Dodatno pakiranje/omatanje prilikom transporta Betonsko postolje 60*60*20 cm Galavanizirano postolje Ugovor o servisu i instalaciji

STUDENI/NOVEMBER 2019.

41

SPONZORIRANI PRILOG

MOLOK

MOLOK u funkciji i onda kada sve drugo nije „U Trogiru je sve pod vodom osim smeća“ – tim je riječima rukovoditelj sektora komunalnih poslova u Trogir Holdingu opisao situaciju iz svog grada nakon prošlotjednih izlijevanja mora izazvanih orkanskim jugom. No jugo nije puhalo samo u Trogiru, zahvatilo je i ostale dalmatinske gradove koji imaju komunalnu infrastrukturu s kakvom se godinama i Trogir borio

rend postavljanja podzemnih kontejnera je osim Trogira zahvatio i druge dalmatinske gradove poput Šibenika, Hvara, Korčule, Visa, Komiže. Podizanjem razine mora i za obilnih kiša takvi su sustavi vrlo brzo postali neupotrebljivi i noćna mora svakog komunalca, koji je nakon povlačenja vode bio primoran sve to smeće na ruke vaditi iz betonskih kada u kojima se nataložilo „svo zlo“.

Ovoj lošoj praksi je Trogir odlučio reći ne te je implementirao polupodzemne spremnike MOLOK koji uz to što imaju 5 puta veći kapacitet na istom prostoru, imaju i visoki stupanj vodootpornosti. Za ovakvih situacija koje su postale potpuno normalna pojava u zadnje vrijeme, svi nadzemni sustavi (kante i kontejneri) bivaju otplavljeni, a podzemni poplavljeni. Jednako tako na tržištu postoje i polupodzemni spremnici koji veoma sliče MOLOK-u, no koji bez betonaže isplivavaju iz svojih ležišta nakon prve ozbiljnije kiše. MOLOK je i tu otišao stepenicu dalje, pa je obalnim gradovima još 2012. godine ponudio i rješenja u vidu plutajućih pontona na kojima su postavljena

42

STUDENI/NOVEMBER 2019.

„Dani male hrvatske brodogradnje 2019“, Kaštela - demonstracija pražnjenja MOLOKa i pontona.

kopnene i morske strane - samo su neke od brojnih prednosti koje se trebaju sagledati.

Sustavi kontrole ispunjenosti kao i kontrole ubacivanja te naplate po količini postoje i izrađeni su također u Hrvatskoj, a prvi takve vrste su predstavljeni na MOLOK spremnicima u Novom Vinodolskom i Crikvenici još prije 8 godina. „Nemojte gubiti svoj i novac svojih građana na pranje i ispiranje polupodzemnih kontejnera. Nemojte ih ni dva puta ugrađivati ni betonirati jer ni to nije potrebno. Nemojte ni okoliš dodatno opterećivati jednokratnim PVC vrećicama u cilju povećanja higijene i sprječavanja curenja. Nemojte bespotrebno mijenjati poklopce koji pucaju i otpadaju. Kupite original i riješite se briga barem 10 godina, koliko traje garancija. Sigurni smo kako je tako ipak NAJJEFTINIJE!“, poručuju iz tvrtke STP d.o.o., koja je zastupnik MOLOK-a za Hrvatsku.

tri MOLOK spremnika ukupnog kapaciteta 20 m3. Kod ovog rješenja, bez obzira o kakvom je armagedonu riječ, sustav će biti uvijek dostupan, a otpad u njemu suh. MOLOK koristi polutvrde vreće koje imaju mnogobrojne prednosti nad tvrdim ulošcima, a samo neke od njih su veća higijena, veći kapacitet i eliminacija potrebe za bilo kakvim održavanjem, pranjem i ispiranjem te brža i jednostavnija manipulacija kao i zadržavanje svih tekućina u vreći. S obzirom na 10 godina prakse od instalacije prvih polupodzemnih spremnika u Hrvatskoj i više od 600 ukopanih jedinica u 60 hrvatskih gradova, praksa je pokazala da je 95% vreća i sada u upotrebi, stoga su se dokazale kao dugotrajno i povoljno rješenje kakvo se u svijetu koristi već gotovo 30 godina.

Plutajući pontoni koje MOLOK nudi već preko 10 godina imaju mnogobrojne prednosti nad klasičnim ukapanjem u tlo. Mobilnost, laka dostupnost, arheološka podobnost, pražnjenje s

Demonstracija izdržljivosti MOLOK vreće (prekidna čvrstoća +7000 kg)

STUDENI/NOVEMBER 2019.

43

PREDSTAVLJAMO

Caterpillar ill

Sa šest novih modela u kategoriji strojeva od sedam do 10 tona Caterpillar je proširio ponudu svojih mini rovokopača. Novi modeli kupcima nude širok izbor pri kupnji stroja koji će biti najbolje prilagođen njihovim potrebama

Caterpillar je proširio mini rovokopača veličine sedam ao i svi Catovi Next Generation strojevi, i ovi rovokopači nude čvrste i izdržljive šasije, efikasne i štedljive motore, hidrauličke sustave koji se prilagođavaju opterećenju, prostrane kabine i Caterpillarov vrhunski sustav upravljačkih palica. Caterpillarov cilj je s Next Generation strojevima ponuditi kupcu najviše za njegov novac.

Novi modeli su: • 307.5 - sa standardno izbačenim repom i fiksnom strijelom, • 308 CR - model kompaktnog radijusa okretanja s rotirajućom strijelom, • 308 CR VAB - s dvodijelnom rotirajućom strijelom, • 309 CR - novi model kompaktnog radijusa okretanja, s roti-

44

STUDENI/NOVEMBER 2019.

rajućom strijelom i visokoprotočnom hidraulikom, • 309 CR VAB - proširuje mogućnosti 309 CR strijelom varijabilnog kuta • 310 - također novi model u klasi s fiksnom strijelom, standardno izbačenim repom i nožem s dva hidraulička cilindra što ga čini pogodnim za guranje veće mase materijala.

Novi modeli su mase u rasponu od 8.233 kg do 10.182 kg.

Dubina kopanja im varira od 4.107 mm do 5.174 mm. Tri modela - 307.5, 308 CR i 309 CR - dostupna su s produženom rukom koja dubinu kopanja produbljava za 560 mm. Ruka s varijabilnim kutom, dostupna u 308 CR VAB i 309 CR VAB modelima, bitno poboljšava mogućnosti iskopavanja u manjim prostorima i na mjestima intenzivnog rada gdje na malom prostoru radi više strojeva i radnika.

Caterpillar 307.5 pokreće Cat C2.4 turbo dizel motor snage 41,7 kW (55,9 KS), pet većih modela pokreće Cat C3.3 dizel motor snage 52,4 kW (70,3 KS). Svi motori su sukladni EU Stage V standardima emisije ispušnih plinova.

Kabina Caterpillar je u novoj generaciji mini rovokopača posebno naglasio udobnost i sigurnost operatera te ergonomiju i jednostavnost upravljanja. Svih šest mini rovokopača ima kabinu pod pritiskom čime je operateru osiguran čist okoliš za rad.

Redizajniran je sustav grijanja/hlađenja/izmjene zraka koji pruža operateru mogućnost potpune prilagodbe uvjeta u kabini bez obzira na vremenske uvjete u kojima stroj radi. Sjedala na svim strojevima su na amortizerima i opremljena širokim sigurnosnim pojasom. Upravljačke konzole imaju odmorište za ruke.

Sveukupna buka u kabini ne prelazi 72 dB(A).

Sučelje za upravljanje opcijama stroja je veliki LCD ekran koji pruža sve informacije važne operateru u jednostavnom i lako razumljivom obliku. Komande se unose putem rotirajuće tipke

ponudu

rištenje upravljačke palice za vožnju stroja. Prebacivanje se obavlja pritiskom na tipku i na taj način je brže i jednostavnije upravljati strojem nego starim sustavom pedala i upravljača.

Svi strojevi imaju automatsku mjenjačku kutiju s dvije brzine, a tempomat je opcija koja se može doplatiti.

Zaštita kabine je ROPS (ISO 12117-2:2008), TOPS (ISO 12117:1997) i top guard (ISO 10262:1998 Level II). Halogena svjetla na strijeli pomažu osvjetljenju radnog prostora, a mogu se doplatiti prednja i zadnja LED svjetla za povećanu preglednost i sigurnost. Svi mini rovokopači nove generacije na šasiji imaju točke za vezanje pri transportu.

Performanse Nova generacija Caterpillarovih rovokopača koristi potpuno novi, štedljiv hidraulički sustav koji se prilagođava opterećenju stroja. Sustav je, zbog dodatnih ušteda i optimizacija, opremljen elektronički upravljanom varijabilnom klipnom pumpom s maksimalnim protokom od 167 litara u minuti za modele 307.5 i 308, dok modeli 309 i 310 imaju pumpu maksimalnog protoka 233 litre u minuti. Ovakav moderni sustav daje novim mini rovokopačima veće sile pri kopanju i podizanju te bolje upravljanje priključcima/alatima. Caterpillar 309 posebno se ističe mogućnostima rada s dodatnim alatima.

Sekundarni hidraulički sustav nudi protok u jednom smjeru, u dva smjera i kontinuirani protok. Dostupne su ručne i hidrauličke spojke te paket spreman za hvatač i certificiran otvor za podizanje. Korpe se mogu montirati spojkom i klinovima.

Modeli 307.5, 308 CR i 309 CR imaju podvozje standardne duljine, a model 309 nudi se u varijanti s produljenim podvozjem.

Model 310 standardno dolazi s duljim podvozjem radi veće stabilnosti stroja.

Nož za guranje materijala na ovim je strojevima vrlo sposoban alat i značajno povećava njihovu svestranost.

Osnovna struktura novih malih rovokopača kao što su donja i gornja šasija, gusjenice i ruka dizajnirani su po uzoru na velike Caterpillarove strojeve zbog čega im je bitno povećana trajnost.

Redovni servisi mogu se obaviti kroz bočne otvore dostupne s tla. Otvori se, u slučaju oštećenja, mogu jednostavno i brzo zamijeniti. Akumulator stroja ne zahtijeva nikakvo održavanje.

do 10 tona (jog dial). Operater može sačuvati svoje postavke stroja uključujući i postavke upravljačke palice. Sustav sigurnosti u vidu lozinke ili privjeska za pokretanje dio je standardne ponude.

Postoji mogućnost ugrađivanja Bluetooth konekcije preko radio aparata.

Velik prednji prozor se može podići prema gore i spremiti iznad glave operatera da ne smeta u radu, a tako se nalazi i na sigurnom od oštećenja. Kabina je dodatno ostakljena s bokova i s gornje strane radi bolje vidljivosti. Dodatna oprema nudi kameru za gledanje unatrag koja prikazuje sliku na monitoru u kabini.

Ekskluzivna mogućnost Next Generation mini rovokopača je Caterpillarov Stick Steer sustav koji omogućava operateru ko-

STUDENI/NOVEMBER 2019.

45

PREDSTAVLJAMO

Powerscreen

POWERSCREEN - KORAK NAPRIJED

TWS (Terex washing system) / Terex sustav za učinkovito pranje i odstranjivanje nečistoća po najvećim standardima

46

STUDENI/NOVEMBER 2019.

Powerscreen je jedan od najvećih proizvođača mobilnih sijačica i drobilica na svijetu. Počeci tvrtke sežu još u 1966. godinu, kada je osnovana. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća njihova paleta strojeva sadržavala je svega 5 vrsta strojeva; danas Powerscreen izrađuje preko 50 vrsta strojeva koje plasira na tržište putem svoje distributerske mreže.

ao dio svjetske grupacije Terex, ime Powerscreen je svojim iskustvom i tehnološkim znanjem postalo sinonim za prosijavanje, reciklažu, razvrstavanje te smanjivanje otpada i upravljanje okolišem u cijelom svijetu.

Zbog tržišnih noviteta, kvalitetnog upravljanja, raširenosti po cijelom svijetu te odlične postprodajne potpore, Powerscreen je već 45 godina broj 1 za dobavu strojeva i opreme za oporabu recikliranog materijala. Ime Powerscreen se s ponosom ističe u više od 100 država svijeta.

Powerscreen opskrbljuje različite tržišne segmente, od rudarstva, kamenoloma, sortirnica materijala do reciklaže i obrade industrijskog, komunalnog i organskog otpada. Svaki stroj napravljen je na način da jednostavno djeluje u paru s drugim Powerscreen strojem, kao i s drobilicama, sijačicama i strojevima za obradu drugih proizvođača.

Suho sijanje – modeli Chieftain Powerscreen je vodeći proizvođač na području obrade materijala i sortiranja te reciklaže i razvrstavanja otpadnog materijala. Na izbor je velik broj mobilnih sijačica koje prosijavaju, sortiraju i razvrstavaju otpadni materijal prema granulaciji.

Powerscreen sijačice imaju visoku iskoristivost i produktivnost pri sijanju i razvrstavanju materijala u najzahtjevnijim pogonima u kamenolomima, rudnicima i reciklažnim dvorištima te na većim gradilištima.

Reciklaža – modeli Warrior U slučaju da je cilj reciklaža i ponovna uporaba materiala iz otpada, Powerscreen nudi najveću ponudu različitih drobilica i sijačica sa svom pripadajućom opremom.

Cijeli izbor reciklažnih sijačica baziran je za rad s građevinskim materijalom, razbijenim i otpadnim materijalom pri gradnji i rušenju, drvlja, grmlja, industrijskih i komunalnih otpada, zemlje, tla i reciklažnog materijala.

Powerscreen strojevi svuda u svijetu trošak pretvaraju u dobit, kako u privatnom sektoru upravljanja otpadom tako i u javnom reciklažnom sektoru upravljanja otpadom kao i u javnim reciklažnim centrima i deponijama te na širokom području uporabe kao npr: sortiranje otpadnog materijala, drobljenje većih komada, oporaba drvnog otpada i slično.

Trakpactor 320SR mobilna drobilica

Postprodajna potpora Rezervni dijelovi i kvaliteta servisa važni su iz pozicije korisnika i zato Powerscreen veliku pažnju pridaje pružanju najbolje moguće potpore kupcu. Zaliha originalnih rezervnih dijelova je raspoloživa za promptnu isporuku kod zastupnika u Hrvatskoj, tvrtke Kuhn Hrvatska d.o.o.

Za kvalitetu u postprodaji i stručno servisno osoblje Powerscreen se brine redovitim seminarima, treningom i obukom osoblja.

Za projektno rješenje i stručni savjet kontaktirajte poduzeće Kuhn Hrvatska d.o.o.

Warrior 2100 reciklažna sijačica

TWS (Terex washing system)

STUDENI/NOVEMBER 2019.

47

PREDSTAVLJAMO

IRIDE

natiji modeli komunalnih nadogradnji Iride Nadogradnje Iride su kroz dugogodišnju prisutnost na hrvatskom tržištu stekle ugled i respekt kod korisnika te se izborile za vodeću poziciju u segmentu malih komunalnih vozila. Komplementarne nadogradnje 5 i 8 m³ optimalno zadovoljavaju potrebe hrvatskih komunalnih tvrtki u skupljanju otpada od korisnika do korisnika drživi razvoj zahtijeva upravljanje otpadom u skladu s načelima zaštite okoliša, društvene prihvatljivosti i ekonomičnosti. Ekonomično i pouzdano prikupljanje komunalnog i reciklažnog otpada komunalne nadogradnje Iride omogućuju u svim svojim izvedbama. Jedan od najprisutnijih modela komunalnih nadogradnji Iride na hrvatskom tržištu je SAT 500 SAR 5 m³, koji na podvozju Fuso Canter ima ukupnu širinu od samo 1.710 mm. Nje-

Slika 2.

Slika 3.

Male dimenzije model SAT 500 SAR 5 m3 čine nezamjenjivim u prikupljanju otpada u uskim gradskim ulicama

Slika 1.

Slika 1.

Slika 4.

Slika 5.

gova širina te ukupno male dimenzije, uz visoku razinu efikasnosti, čine ga nezamjenjivim u prikupljanju otpada u uskim gradskim ulicama (slike 1,2,3).

Komplementarna veća nadogradnja, model SAT 800 DP zapremine čak 8 m³, omogućuje prikupljanje zavidne količine otpada u izrazito kompaktnoj izvedbi s ukupnom dužinom ispod 5.700 mm (slike 4,5,6).

Kvaliteta nadogradnji Iride rezultat je neprestanog razvoja i usavršavanja, uz poštivanje i usvajanje povratnih informacija korisnika.

Svojim dimenzijama i masom, nadogradnje Iride prilagođavaju se podvozju tvoreći kompak-

punu iskoristivost spremnika i visok omjer sabijanja otpada, uz optimaliziranu neto korisnu nosivost. Potisna ploča za sabijanje otpada i uređaj za pražnjenje kanti i kontejnera rade sinkronizirano, sukladno važećim propisima i normama, te omogućuju brzo i učinkovito pražnjenje kanti i kontejnera te sabijanje otpada.

Nadogradnje IRIDE jednostavno se prazne prekretanjem, uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje, zahvaljujući posebnoj konstrukciji spremnika te „obrnutom” radu potisne ploče prilikom pražnjenja (slike 3,6).

Nadogradnje Iride su izvedene u potpunosti

Komunalne nadogradnje Iride omogućuju ekonomično i pouzdano prikupljanje otpada

Slika 6.

Model SAT 800 DP zapremine čak 8 m3, izrazito kompaktne izvedbe

tna, adekvatno optimalizirana komunalna vozila specijalizirana za prikupljanje otpada „od vrata do vrata“.

Sve nadogradnje Iride opremljene su dvobrzinskim uređajem za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80-1.100 l, koji sprječava oštećivanje kanti i kontejnera prilikom pražnjenja (slike 2,5). Posebno dizajnirana potisna ploča na komunalnim nadogradnjama Iride osigurava pot-

sukladno normama EN 1501-1 i 2006/42/CE, za što posjeduju certifikat koji je izdalo ovlašteno tijelo za kontrolu kvalitete. Sukladnost s normama potvrđena mjerodavnim certifikatom jamči korisnicima pouzdanost i kvalitetu na najvišoj razini.

Sve detalje o nadogradnjama IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o.

Rijeka.

STUDENI/NOVEMBER 2019.

49

NAJAVA

IFAT, 4 . - 8. svibanj 2020.

Globalna platforma za transfer ekoloških tehnologija, znanja i iskustva Vodeći svjetski sajam za gospodarenje otpadom i sirovinama, otpadnim vodama – IFAT, održat će se u Münchenu od 5 do 8. svibnja 2020. godine, a na sajmu se očekuju i prezentacije hrvatskih kompanija. Prema riječima zastupnika münchenskog sajma u Hrvatskoj, tvrtke Belimpex, dosad je prijavljeno 13 naših kompanija s više od 1.000 m² izložbenog prostora

IFAT 2018, hrvatske kompanije Rasco i Tehnix

50

odsjetimo da je IFAT 2018 nadmašio u svim pokazateljima prethodni IFAT 2016. Konkretno, broj izlagača iz čak 58 zemalja povećan je na 3.305, odnosno za 7 %, a ukupni broj posjetitelja, iz čak 160 zemalja, dostigao je brojku od 141.000, odnosno 4 % više nego 2016.

Očekivanja za IFAT 2020 su još ambicioznija i nadmašuju brojke iz 2018. godine. Koliki interes vlada za nastup na ovom sajmu govori podatak da je u „redu čekanja“ više od 400 kompanija iz cijelog svijeta. Možemo se pohvaliti da su posjetitelji iz Hrvatske među 10 najboljih zemalja.

Münchenski sajam Messe München, kao organizator ovakve respektabilne gospodarske izložbe, prepoznao je djelatnost gospodarenja otpadom i vodama kao globalnu temu i raširio IFAT i na druge kontinente. Tako danas postoji IFAT Africa,

STUDENI/NOVEMBER 2019.

IFAT India, IFAT Eurasia (Istanbul), a zajedno s partnerima organizira se i sajam IE Expo u Kini.

Ekologija je globalna tema i reflektira se na sva područja života na našem planetu, a takvim manifestacijama se ruše granice i omogućuje transfer ekoloških tehnologija, znanja i iskustva.

IFAT sajmovi na drugim kontinentima kao i u Njemačkoj, bilježe odlične rezultate rasta u broju izlagača kao i posjetitelja.

Stefan Rummel, generalni direktor Messe München, donosi pozitivan zaključak na primjeru Indije: „Broj posjetitelja IFAT Indije nastavio je dalje rasti ove godine. Povećanje od 29 posto naglašava da se sajam još jednom pokazalo kao najvažnija platforma rješenja za goruće ekološke izazove okoliša Indije.

Njemačka, Kina, Indonezija, Južna Koreja i Austrija (ovim redoslijedom) bile su među najboljim zemljama posjetitelja. Što se tiče izlagača, međunarodno sudjelovanje skočilo je za preko 30 posto, podvlačeći rastuću potražnju, s rekordnim sudjelovanjem iz 23 zemlje.“ Na kraju možemo naglasiti da je IFAT 2020 u Münchenu sajam koji svakom stručnjaku treba biti u poslovnom planeru.

ZZZ NDPLRQ EXV KU

I POGONI: 43+

32 7 :3(-/31

2,70 â&#x201A;¬

ALTERNATIVN

7) 7:) 3>&-0

.2-.) 2%1)ʼ

) /%3 6.)Ì&#x152;)2

.) > % :)ʼ) 9(%0.

CIJENA 20 kn

+3(-2 % <<

` &63 .

6 / 2019

M A G A Z I N

Z A

` TVS WMREG

WMNIË&#x192;E RN

771332

303008

G O S P O D A R S K A

VAN HOOL EX I Ì&#x152;-6)2.) 4329( TX ) 13()0% - 23:% 86Ì©-Ì&#x152;8 %

V O Z I L A

VOZILI SMO 6)2 869'/7 / x %908 4

I

P R O M E T

MAN TGL I TGM >% 2% .1%2 .) /%NOVI D08 MOTO R 1-32 ) 9 43 29(-

VOZILI SMO IVEC

O S-WAY

FORD TRANSIT MHEV I PHEV JEFTINIJI NADO MJES )0)/86-Ë&#x201A;23+ 43+ TAK 32%

OPEL COMBO 4x4 43+32 2% 7:) /3 463Ì&#x152;-69.) 13+9 8%Ë&#x201A;) ʼ2378-

EURO TRUCK TEST 001_NASLOVNA.

indd 1

( 35(73/ $7,7( 6

(1$

ä7$5,1$ 8./-8ÿ 9$ .1 32 /$7$ %52-( 73 5( 3 -$ ä1 *2',

.217$.7

)2378- 01219

9

%XVLQHVV 0HGLD &URDWLD _ WHO

H PDLO NDPLRQ EXV#EPFURDWLD KU _ LQIR#EPFURDWLD KU

VOLVO FH 500 I-S vs. MERCEDES AVE vs. SCANIA R 540 -BENZ ACTROS 1851