Tehnoeko 85 by bmcroatia

goodi d naa XVVIII

bbrroojj 85 v ljljač ve ača/ ač a a/ febr febr brua uaaryy u 20020 20.. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

e k o l o g i j i

STRUČNE INFORMACIJE

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

ZELENI DOGOVOR, KOMPTECH, MOLOK, OTPADNA PLASTIKA

IFAT 2020, TEHNIX TEHNOLOGIJE, IRIDE CM, MAN MOTORI D08

TERMIČKA OBRADA OTPADA, GOSPODARENJE OTPADOM U SKANDINAVSKIM ZEMLJAMA

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

M E Đ U N A R O D N A

KO N F E R E N C I J A

Z A Š T I T I

O KO L I Š A

3.- 5. lipnja 2020. Poreč Hotel Parentium Plava Laguna

Rezervirajte termin!

NUŽNA KARIKA CJELOVITOG SUSTAVA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM ?

www.tehnoeko.com.hr

ENERGETSKA OPORABA

Termička obrada otpada Zemlja (kg/stanovnik)

Odlaganje

Spaljivanje

Recikliranje

Kompostiranje

18%

Njemačka (611)

35%

47%

Švedska (462)

52%

32%

15%

Nizozemska (551)

49%

24%

26% 16%

Francuska (534)

28%

33%

23%

Italija (529)

41%

20%

24%

14%

Španjolska (464)

63%

10%

17%

10%

Grčka (503)

82%

16%

Poljska (314)

75%

13%

12%

Bugarska (460)

73%

24%

IZVOR: Brošura "Otpad je naša stvar", ", Njemačka udruga komunalnih tvrtki – VKU (Verband komunaler Unternehmen) - pregled stanja gospodarenja podarenja komunalnim otpadom u nekim EU zemljama za 2012. (Eurostat ožujak 2014.)

ORGANIZATOR

Business Media Croatia d.o.o., Zagreb, greb, konferencija@bmcroatia.hr, T. +385 1 6311 800

SADRŽAJ

6 18

Sajmovi

EU Green deal

20 22

Vijesti

Kako funkcionira austrijsko postrojenje za termičku obradu otpada

IFAT, 4. - 8. svibanj 2020.

Ovih 10 točaka Zelenog dogovora morate poznavati

Impressum

Komptech EU Stage V tehnologija

Tehnix Tehnologije za održivo gospodarenje komunalnim otpadom kojima se postižu ciljevi kružne ekonomije

Gospodarenje otpadom Gospodarenje komunalnim otpadom u skandinavskim zemljama; 2. dio

EU Green deal Ovako ćemo financirati Zeleni dogovor

Gospodarenje otpadom

MOLOK Kako smanjiti cijenu odvoza MKO?

TEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000

Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Marko Brnčić, Tihomir Dokonal, Borut Hočevar, Albina Kenda, Nataša Koražija, Boštjan Paušer, Gorazd Suhadolnik | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 1 6311-800, fax: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

KOLUMNA

OTPAD - IPAK SE KREĆE, ALI…

IRIDE Komunalna nadogradnja IRIDE CM – optimalna za prikupljanje selektivnog i biorazgradivog otpada

Start-up MacRebur Škoti proizvode asfalt od plastičnih boca

Gospodarska vozila MAN motori D08 - modeli TGL i TGM

Početkom 2020. godine u Zagrebu je nastavljen razvoj odvojenog sakupljanja komunalnog otpada; kasni se, ali počelo je. Uskoro će biti poznati i brojčani pozitivni dr. sc. Zlatko Milanović podaci, a vjerovati treba da će odvojeno sakupljeni otpad biti recikliran, ali… Istovremeno su u Zagrebu sve veći problemi s komunalnim otpadom. Uvijek treba ponovo naglasiti da je odlaganje, a osobito odlaganje odvojeno sakupljenog otpada, naročito štetno za okoliš te bitno povećava troškove. Europska komisija izričito je upozorila RH na probleme odlaganja odvojeno sakupljenog otpada. U Zagrebu su i sve veći javni prosvjedi, koji uključuju i probleme gospodarenja otpadom, ali… S druge strane, na nacionalnoj razni tijekom brojnih televizijskih razgovora s dvojicom kandidata za predsjednika RH novinari su postavili više od pedeset pitanja, ali baš niti jedno pitanje o zaštiti okoliša i klime. Također, ni kandidat ni kandidatkinja za predsjednika nisu govorili o okolišu, a kamoli o problemu otpada. Nedavno u zgradi Hrvatskog sabora hrvatski su političari na najjednostavnija pitanja o odvojenom sakupljanju otpada pokazali da je njihovo znanje ispod očekivane razine. Mnogi od anketiranih političara su odgovorili „da je najbolje da pitaju njihove žene“. Ipak jedan od anketiranih političara vrlo je odgovorno govorio o odvojenom sakupljanju otpada. Vjerovati treba da i predsjednik Vlade RH na isti način poima probleme gospodarenja otpadom, ali… U problematiku se konačno uključio i Ustavni sud privremenom zabranom provedbe Dopunjene uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom iz prošle godine. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović za Hinu je izjavio: „Ovo rješenje ne prejudicira konačnu odluku, smatramo da je riječ o vrlo važnom pitanju kojemu treba posvetiti posebnu pozornost i detaljno ga raspraviti. Posebno u svjetlu moguće ugroze jedne od temeljnih vrednota, a to je očuvanje prirode i čovjekova okoliša te ustavnog prava na zdrav okoliš.“ Mnogi su javno podržali to rješenje, ali… Najglasniji dio javnosti RH, „uz tihu podršku“ dijela stručnjaka, godinama sustavno pruža otpor energetskoj oporabi otpada. Hrvatska ima razvijenu industriju cementa, koja može izvrsno pomoći razvitku kružnog gospodarenja otpadom. Upravo je objavljeno istraživanje eksperata iz Montanunivesität Leoben o učinkovitosti oporabe 80 uzoraka SRF iz Austrije, Slovenije, Hrvatske i Slovačke u cementnim pećima. Pokazalo se da se uz izvrsnu energetsku oporabu jamči i stupanj recikliranja između 13,5 i 17,6 % (svedeno na ST). Između ostalog, to je pokazatelj zašto u Austriji i drugim razvijenim zemljama suspaljivanje osobito u industriji cementa je naročiti prioritet. Vjerovati treba da će razum i znanje u RH nadvladati neutemeljene argumente poluobrazovanog svijeta.

18 VELJAČA/FEBRUARY 2020.

VIJESTI

Bjelovar dobio reciklažno dvorište vrijedno 6,6 milijuna kuna U okolici Bjelovara, 10. siječnja, otvoreno je reciklažno dvorište vrijedno 6,6 milijuna kuna, pri čemu je 4,5 milijuna kuna sufinancirano sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije. Novo bjelovarsko reciklažno dvorište nalazi se na prostoru odlagališta otpada Doline, a pušteno je u upotrebu tri i pol godine nakon izgradnje prvog reciklažnog dvorišta Izgradnjom još jednog reciklažnog dvorišta Bjelovar je ispunio zakonsku obvezu prema kojoj gradovi s više od 25 tisuća stanovnika moraju imati najmanje dva reciklažna dvorišta. Dvorište se prostire na 3.439 četvornih metara, a u prvoj kalendarskoj godini nakon ishođenja uporabne dozvole u dvorištu bi se trebalo prikupiti 1.100 tona odvojenog otpada. Bjelovar trenutno odvaja 19,6 posto prikupljenog otpada, ali na dobrom je putu da dostigne željene ciljeve, istaknuo je Josip Heged, član uprave tvrtke Komunalac Bjelovar koja će upravljati reciklažnim dvorištem. „Naš je zadatak da smanjimo količine otpada deponirane na odlagališta na 50 posto. Izgradnjom kompostane za biorazgradivi otpada vrlo lako ćemo ostvariti željeni rezultat.” Dvorište će, naime, uz sortirnicu za odvojeno prikupljeni otpad i kompostanu za biološku komponentu komunalnog otpada biti dio budućeg Centra za recikliranje otpada. „Sortirnica i kompostana pripremaju se za prijavu na natječaj za financiranje izgradnje koja se očekuje ove godine. Sortirnica se projektira na 10 tisuća tona, a kompostana na 4 tisuće tona. Doline će u budućnosti postati jedan veliki pogon za gospodarenje otpadom. Proširenjem, o kojem pregovaramo s nadležnim ministarstvom, riješit ćemo gospodarenje otpadom kako grada tako i županije, ako će ona to htjeti. Ponosni smo što smo među boljima u Hrvatskoj kada je riječ o upravljanju otpadom u Hrvatskoj”, rekao je gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak.

Foto izvor: Grad Bjelovar

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

MUVO vozilo u gradu Samoboru Grad Samobor je u prosincu u svoju flotu za održavanje uvrstio malo multifunkcionalno komunalno vozilo MUVO. Uz ovaj svestrani nosač alata, kompanija Rasco je Samoboru isporučila nadogradnje namijenjene za cjelogodišnje održavanje: vakuumsku čistilicu, ralicu i posipač. Vakuumska čistilica SX2 je namijenjena za ugradnju na MUVO, a u kombinaciji s dvije prednje četke postaje multifunkcionalni priključak za čišćenje i održavanje gradskih središta tijekom cijele godine. Tijekom zimskih uvjeta čistilica SX2 se jednostavno i brzo demontira i zamijeni snježnim plugom BILO i posipačem soli i mokrog sredstva SOLID. Tako je grad Samobor dobio kompaktno rješenje za posipanje i čišćenje snijega u gradskom središtu. Za više informacija posjetite internetsku stranicu www.muvo.hr.

Sustav evidencije lokacija odbačenog otpada pušten u probni rad Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je sustav evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO) koji je od 1. siječnja 2020. pušten u testni rad u produkcijskom obliku te je osim registriranih korisnika dostupan i javnosti. Riječ je o sustavu koji, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, čini dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom. Osim što je prvenstveno namijenjen komunalnim redarima za unos, obradu i pregled lokacija odbačenog otpada, višekorisnički sustav dostupan je i široj javnosti. Tako građani mogu obavijestiti komunalne redare o lokacijama odbačenog otpada i doprinijeti ekološkoj očuvanosti lokalne zajednice. Odbačeni otpad građani mogu prijaviti na mrežnoj stranici ELOO tako da odaberu županiju, grad ili općinu, opišu lokaciju i vrstu odbačenog otpada te prilože fotografiju odbačenog otpada. Nakon prijave odbačenog otpada od strane građana komunalni redari zaduženi za lokaciju na kojoj je otpad prijavljen dobivaju obavijest kako bi mogli obraditi prijavu. Sustav također omogućuje registriranim korisnicima (inspektori zaštite okoliša, djelatnici u županijama, ministarstvima i ostala nadležna tijela) pregled podataka za ona područja nad kojima imaju nadležnost.

Grad Pula mijenja plastične boce staklenima Pulska gradska uprava odlučila je plastične boce i čaše zamijeniti staklenima te je u tu svrhu nabavila ekološki prihvatljivije staklene boce zapremine 0,5 litre s neoprenskom navlakom i logom grada. „Nabava staklenih boca recentna je aktivnost ove gradske uprave u cilju nastavka poticanja očuvanja i zaštite okoliša, između ostalog, kroz uklanjanje plastičnih boca i čaša iz upotrebe u gradskoj upravi kao i za protokolarne potrebe”, navodi se na službenim stranicama grada. „Zaštita okoliša i osvješćivanje javnosti o nužnosti ulaganja napora u njeno očuvanje predstavlja jedan od imperativa Grada Pule budući da je jedino put održivog razvoja prihvatljiv smjer kojim moramo koračati i razvijati ga. Voditi računa u kakvom ćemo stanju prirodu ostaviti narednim generacijama, nije stvar izbora, već je obaveza koju svi zajedno imamo“, istaknuo je pulski gradonačelnik Boris Miletić. Dodao je da je zamjena plastičnih boca staklenima skroman doprinos, ali svakako primjer kojim se želi potaknuti javnost da svojim postupcima da doprinos zaštiti prirode i okoliša. Odlukom o zamjeni plastičnih boca staklenima Gradska

Fotografija izvor: Grad Pula

uprava Pule slijedi primjere Medulina, Rovinja i Vrgorca. Općina Medulin prva je hrvatska jedinica lokalne samouprave koja je odbacila upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu, još u lipnju prošle godine. Grad Rovinj zamijenio je vodu u plastičnim bocama staklenim bocama i vodom iz slavine, uz najavu prestanka korištenja plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu. Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić također je nedavno najavio da Gradska uprava i gradske institucije više neće naručivati vodu u plastičnoj ambalaži.

OVLAŠTENI PRODAVATELJ: • MACRO-Cestovne čistilice: 0,3-6m3 • COMAC-Twin Action cestovne čistilice: 3,5-6m3 • PRONAR RECYCLING: mobilne drobilice otpada,separatori,komposteri,čistilice • TIFERMEC: kranske kose • FAE: profesionalni malčeri i sitnilice za kamen • PERUZZO: strojevi za održavanje travnjaka,sjekači granja... • EASGONO ENERGIA: električna vozila • GANDINI: iverači,sjekači granja • SCOPAGREEN: samohodni podizači trave i malčeri

www.comland.hr Brezovička cesta 21, 10020 Zagreb Tel 01/6546-436 Mob 091/2471-584, 091/2471-585, 091/2471-586 e-mail info@comland.hr, canak@comland.hr

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

VIJESTI

Danski arhitekti projektirali za Toyotu grad budućnosti Toyota je na CES-u 2020 u Las Vegasu objavila da u podnožju planine Fuji planira graditi protip grada budućnosti. Woven City (Utkani grad) će biti potpuno povezani ekosustav koji će koristiti solarnu i geotermalnu energiju te vodikove gorivne ćelije. Grad je zamišljen kao „živi laboratorij” u kojem će uz stalne stanovnike živjeti i istraživači. Oni će zajedno, u stvarnom okruženju, testirati i razvijati tehnologije poput autonomnih uređaja, robotike, osobne mobilnosti, pametnih domova i umjetne inteligencije. Prostirat će se na sedamdesetak hektara i u njemu će živjeti oko dvije tisuće stanovnika. Projekt bi trebao biti završen 2021. godine. „Izgradnja cjelovitog grada, od temelja, čak i na maloj razini poput ove, jedinstvena je prilika za razvoj tehnologija budućnosti, uključujući digitalni operativni sustav za infrastrukturu. S ljudima, zgradama i vozilima koji su povezani i međusobno komuniciraju razmjenom podataka i putem senzora, moći ćemo testirati povezanu umjetnu inteligenciju u virtualnom i fizičkom području, maksimizirajući njezin potencijal”, rekao je Akio Toyoda, predsjednik korporacije Toyota Motor. Toyota poziva na suradnju druge komercijalne i akademske partnere. Zainteresirani znanstvenici i istraživači iz cijelog svijeta mogu se prijaviti kako bi na svojim projektima radili u Toyotinom „živom” inkubatoru. Woven City projektirao je danski arhitektonski studio BIG kojeg je 2005. osnovao Bjarke Ingels. Studio BIG trenutno sa Studijom Heatherwick projektira sjedište Googlea u Kaliforniji, a prošle godine predstavio je dizajn plutajućih sela koja mogu izdržati uragane. Planirano je da grad bude u potpunosti održiv, sa zgradama izgrađenim uglavnom od drveta i uz pomoć robota kako bi se smanjio utjecaj ugljičnih plinova. Krovovi će biti prekriveni fotonaponskim pločama za proizvodnju solarne energije, kao dodatak energiji proiz vedenoj vodikovim gorivnim ćelijama. Stambene zgrade bit će opremljene robotskim sustavima koji će brinuti o „osnovnim potrebama i poboljšanju svakodnevnog života stanovnika” te inteligentne senzore za provjeru njihova zdravlja. Umjesto tradicionalnog prometnog sustava prometnice će biti podijeljene na tri cjeline prema razini sigurnosti i mobilnosti: „Za današnje gradove tipičan je prometni nered – sve je izmiješano. U Woven Cityju smo tri tipične prometne komponente razdvojili, a zatim ponovo spojili u novo urbano tkanje (engl. woven – tkati): kolnik optimiziran za autonomna vozila, staze za bicikle, skutere, romobile i druga mikro vozila te linearni park uz prometnicu namijenjen isključivo pješacima”, objasnio je Bjarke Ingels. Gradskim prometnicama bit će dopušten prijevoz putnika isključivo potpuno autonomnim vozilima s nultom emisijom ugljičnih plinova. Za dostavu i transport, pa i kao pokretni maloprodajni kiosci, koristit će se Toyotina autonomna vozila e-Palette. Gradski blokovi bit će raspoređeni oko središnjih gradskih jezgri koje će biti povezane ulicama i pješačkim linearnim parkovima. Ingels naglašava da je Woven City projektiran tako da tehnologija ojača ulogu javnih prostora kao mjesta druženja te da iskoristi tehnološku povezanost za jačanje međuljudske povezanosti. Danski arhitekt nada se da bi Woven City mogao biti uzor za preuređenje postojećih gradova: “Jednostavnim reprogramiranjem postojećih ulica možemo početi uspostavljati ravnotežu između ljudi, mobilnosti i prirode u gradovima poput Tokija, New Yorka, Kopenhagena ili Barcelone”.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

Palfinger oprema na kamionskoj nadogradnji za 6. Maj Komunalnom poduzeću 6. Maj d.o.o. iz Umaga isporučena je kamionska nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 11.001 SLD3 dohvata 9,8 metara i samopodizač kontejnera Palfinger PST14 SLD3 kapaciteta 14 tona. Nadogradnja je izvedena na Mercedes Benz Arocsu 1827. Dizalica je opremljena s grabilicom i hidrauličnim uređajem za pražnjenje podzemnih kontejnera.

Tri kompaktne čistilice LYNX isporučene u Njemačku i Norvešku Posljednji dan u 2019. godini je prošao u znaku isporuka kompaktnih čistilica LYNX diljem Europe. Dvije čistilice su krenule put Njemačke i to u München i gornju Bavarsku. U Norvešku je stigao LYNX s posebnom izvedbom s tri prednje četke koji će sve svoje mogućnosti čišćenja pokazati na ulicama grada Bergena. Prva hrvatska kompaktna čistilica LYNX koju proizvodi kompanija Rasco ne prestaje buditi interes javnosti i kupaca Hrvatske i Europe. Neke od njezinih prednosti su velika radna autonomija koju jamče spremnik otpada od 2m3, spremnici vode od ukupno 400 l te spremnik goriva od 65 l. LYNX bez problema savladava uspone nagiba do 30%, a zbog svojih velikih kotača se brzo i jednostavno penje preko trotoara. Brzina čišćenja je do maksimalnih 12 km/h, dok je u transportu moguće dostići brzinu od 50 km/h. Za više informacija posjetite internetsku stranicu lynx.rasco.hr.

Radovi na otplinjavanju Karepovca najavljeni za ožujak Prije dvije godine počela je sanacija odlagališta Karepovac. U sanaciju je do sada uloženo 112 milijuna kuna. Divlje odlagalište na koje se otpad odlagao više od pedeset godina sada ima prometnu, hidro i elektro infrastrukturu, a milijun kubika otpada premješteno je i prekriveno zemljom. Spremna je i ploha za prihvat jednake količine novog otpada. „Doveli smo jedno divlje odlagalište na razinu uređenog odlagališta koje će još pet godina moći zaprimati otpad u skladu sa svim europskim standardima”, rekao je Arsen Zoran Tonšić, predstavnik izvođača radova - građevinskih tvrtki G.T. Trade iz Splita i Eurco iz Vinkovaca. Otpad će se na novu plohu početi odlagati u veljači, a do tada će na nesaniranih petstotinjak četvornih metara i dalje svakodnevno pristizati novi otpad koji će se odmah prekrivati zemljom. Građani koji žive uz odlagalište traže pak da se hitno počne s drugom fazom sanacije u kojoj je predviđeno otplinjavanje starog, sada zemljom prekrivenog Karepovca, jer prijeti opasnost od eksplozije. Iz grada

najavljuju da bi radovi na otplinjavanju mogli početi u ožujku i trajat će godinu i pol. Zamjenik splitskog gradonačelnika Nino Vela rekao je da je dogovoreno sufinanciranje iz fondova Europske unije dosadašnjih radova, ali i nastavka sanacije u visini od 60 posto, što je, ističe, „vrlo visoki postotak”. No, sanacija Karepovca, koji bi u budućnosti trebao postati „zelena oaza”, puni smisao dobit će tek kada se otvori regionalni centar za gospodarenje otpadom u Lećevici. Do tada će se, naime, otpad dovoziti na Karepovac.

Fotografija izvor: Grad Split

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

VIJESTI

Građevinski sektor mora brže usvajati dobre prakse cirkularne ekonomije Unatoč relativno visokim stopama oporabe korištenih materijala, europski građevinski sektor morat će učiniti mnogo više u gospodarenju otpadom ako se želi u potpunosti uključiti u europsku kružnu ekonomiju. Cirkularni pristup ključan je za povećanje kvalitete i količine recikliranja te ponovne uporabe građevinskih materijala, navodi Europska agencija za okoliš (European Environment Agency – EEA). U svom dokumentu pod nazivom „Građevinski otpad: Izazovi i mogućnosti u kružnom gospodarstvu“ Agencija navodi da se mora učiniti više na sprječavanju nastajanja otpada odnosno na recikliranju velikih količina otpada koji nastaje u europskom građevinskom sektoru. Takav otpad, kao što su metali, rabljeni cement ili proizvodi od drva, čini više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u Europskoj uniji. Trenutno mnogi materijali koji ostaju nakon rušenja ili rekonstrukcija nisu prikladni za ponovnu uporabu ili visokokvalitetno recikliranje. To koči nastojanja da se prijeđe na kružno gospodarstvo. Dokument analizira kako procesi utemeljeni na cirkularnoj ekonomiji mogu pridonijeti ostvarenju ciljeva koje je EU postavila kad je riječ o gospodarenju otpadom, kao što su prevencija nastanka otpada, povećanje količine i kvalitete recikliranog otpada nastalog na gradilištima te smanjenje količina opasnog građevinskog otpada. EEA u svom izvješću navodi da je 2016. u Europskoj uniji nastalo 374 milijuna tona građevinskog otpada, isključujući iskopanu zemlju. Velika količina i priroda proizvedenog otpada predstavljaju izazov, ali i priliku za primjenu dobrih praksi u gospodarenju otpadom prema načelima kružne ekonomije. Osim toga, građevinski sektor je među prioritetima u predstojećem akcijskom planu Europske komisije za implementaciju kružne ekonomije. Iako su zemlje EU na putu da ispune cilj te da do kraja ove godine dosegnu stopu oporabe od 70 posto, a većina zemalja je taj cilj ostvarila još 2016. godine, u dokumentu Europska agencija za okoliš navodi da dublja analiza pokazuje da se oporaba građevinskog otpada u Uniji u velikoj mjeri temelji na postupcima niske vrijednosti kao što je upotreba prikupljenog građevinskog otpada i šljunka za popunjavanje rupa na gradilištima ili upotreba recikliranog i drobljenog cementa (agregata) za izgradnju cesta. Agencija navodi kako bi se rezultati mogli popraviti boljim upravljanjem troškovima, boljim informiranjem o materijalima koji se koriste u postojećim i novim zgradama te informiranjem korisnika kako bi se povećalo njihovo povjerenje u kvalitetu sekundarnih materijala poput recikliranih agregata. Mjere nadahnute kružnim gospodarstvom, poput bolje razmjene informacija o svojstvima materijala i ponovne upotrebe sekundarnih sirovina mogu znatno pridonijeti razvoju kružne ekonomije u građevinskom sektoru.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

Specijalno komunalno vozilo za općinu Sućuraj Tvrtka O-K-TEH d.o.o. isporučila je u općinu Sućuraj specijalno komunalno vozilo za odvojeno sakupljanje otpada s nadogradnjom talijanskog proizvođača COSECO tip K5. Nadogradnja je kapaciteta 16 m³ s vodonepropusnim tovarnim prostorom (spremnikom), sustavom sabijanja putem potisne ploče i omjerom sabijanja miješanog komunalnog otpada 1:5. Ove nadogradnje opremljene su podizačima za pražnjenje posuda na dva kotača volumena 80/120/240/360 l, kao i podizačima za posude na četiri kotača kapaciteta do 1100 l s ravnim i zaobljenim poklopcem. Nadogradnja je isporučena na Iveco šasiji ukupne nosivosti 18 t. K5 nadogradnja je pogodna za šire i uže gradske sredine, kao i međugradske relacije, a također može primiti otpad iz manjih tzv. „satelitskih“ vozila.

Izmjene Zakona o gradnji Izmjenama i dopunama zakona o gradnji ovaj se zakon usklađuje s Europskom direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada (Direktiva 2010/31/ EU). Između ostaloga, novim izmjenama zakona utvrđuje se obveza donošenja dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine. Izmjenama zakona o gradnji utvrđuje se obveza donošenja programa energetske obnove zgrada, razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030. Zakonom se definiraju i standardi za nove zgrade vezani za alternativne sustave opskrbe energijom. Vezano za promicanje e-mobilnosti uspostavljaju se standardi infrastrukture za punjenje električnih vozila u zgradama. Smanjuje se i broj obveza te opseg dokumentacije osobama koje podnose zahtjev za izdavanje ovlaštenja za energetsko certificiranje zgrada te se pojednostavljuju redoviti pregledi sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi.

Kao najpovoljniji ponuđač za preuzimanje, vaganje i obradu glomaznog otpada sa zagrebačkih ulica i otpada s gradskih groblja odabran je konzorcij tvrtki CE-ZA-R i REOMA s kojim će biti potpisan okvirni dvogodišnji ugovor. Isti konzorcij prije nekoliko godina odabran je za prikupljanje plastične ambalaže na području grada Zagreba. Posao podijeljen u dvije grupe, Grad je procijenio na 82,5 milijuna kuna bez PDV-a; 75 milijuna kuna za glomazni otpad i 7,5 milijuna kuna za otpad s groblja. Odabrani konzorcij ponudio je da će glomazni otpad zbrinuti za 90 milijuna kuna bez PDV-a, a otpad s groblja za 9 milijuna kuna bez PDV-a.

Foto: www.ddtep.hr

Konzorcij tvrtki CE-ZA-R i REOMA prikupljat će glomazni otpad u Zagrebu Predviđeno je da CE-ZA-R i REOMA u dvije godine prikupe 50 tisuća tona glomaznog i 3 tisuće tona otpada s groblja, ali u natječajnoj dokumentaciji navodi se da stvarna količina prikupljenog otpada može biti manja ili veća od procijenjene s obzirom na to da se ne može unaprijed znati točna količina otpada koju će trebati prikupiti tijekom trajanja ugovora. Grad Zagreb paralelno je raspisao još jedan natječaj za skupljanje otpada s groblja, ali za znatno manju količinu (700 tona). Odabrana je splitska tvrtka Eko komunalije koja je ponudila da će posao obaviti za 1,58 milijuna kuna (bez PDV-a).

POTPUNA RJEŠENJA ZA ZELENE POVRŠINE

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

VIJESTI

Nestlé investira 2 mlrd. franaka u razvoj inovativne ambalaže Prehrambena kompanija Nestlé najavila je da će investirati do 2 milijarde švicarskih franaka u razvoj inovativnih ambalažnih rješenja i materijala kako bi što prije prešla s djevičanske plastike na prehrambenu plastiku. Na tragu obveze iz 2018. godine, prema kojoj bi do 2025. ambalaža Nestléovih proizvoda trebala biti u potpunosti reciklabilna i oporabljiva, kompanija aktivno radi na smanjivanju količina plastike za jednu trećinu, promicanju kružne ekonomije i uklanjanju plastičnog otpada iz oceana, jezera i rijeka. „U našem poslovanju ključni su kvaliteta i sigurnost hrane. U tome ambalaža ima veliku ulogu. Većinu danas dostupne plastike teško je reciklirati i ponovno koristiti, što dovodi do ograničenih količina takve ambalaže namijenjene pakiranju prehrambenih proizvoda. S ciljem otvaranja tržišta Nestlé se obvezao nabaviti do 2 milijuna metričkih tona reciklabilne plastike te investirati više od 1.5 milijardi švicarskih franaka u nabavu potrebnih materijala do 2025. godine”, najavila je Irena Kurtanjek, voditeljica korporativnih komunikacija, Nestlé Adriatic. Dodatan izazov na putu prema budućnosti bez otpada su i stalna potreba za inovacijama u pakiranju i ambalaži, koje bi uključile korištenje novih materijala, razvijanje sustava povrata ambalaže ili ponovnog punjenja te pronalaženje novih rješenja za recikliranje. Na tom tragu Nestlé je u svom Institutu za ambalažu i pakiranje proveo brojna istraživanja te pokrenuo vlastiti fond u vrijednosti od 250 milijuna švicarskih franaka za investicije u startup kompanije koje u fokusu imaju područje održivog pakiranja. „Nijedan komad plastike ne bi trebao završiti na odlagalištu ili kao smeće. Proizvodnja plastike koja se može iznova reciklirati i sigurna je za prehrambene proizvode predstavlja ogroman izazov za cijelu prehrambenu industriju. Stoga nam je cilj, uz uklanjanje standardne plastike iz upotrebe, zatvoriti krug i u upotrebu uvesti plastičnu ambalažu koja će biti pogodna za beskonačno recikliranje. Širenje tržišta takvih materijala i poticanje inovacija u industriji pakiranja hrane naša su misija te pozivamo sve kompanije da nam se pridruže na tom putu”, poručio je Mark Schneider, izvršni direktor kompanije Nestlé.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

Počinje sanacija odlagališta otpada Duplja kraj Novog Vinodolskog

U Novom Vinodolskom je sredinom prosinca 2019. predstavljen projekt sanacije odlagališta neopasnog otpada Duplja. U idućih pola godine to odlagalište, na kojem se otpad odlagao od 1969., napokon će biti zatvoreno i uređeno. Teren će biti očišćen, prekriven zaštitnim slojem i krajobrazno uređen. Odlagalište neopasnog otpada Duplja nalazi se 7 kilometara sjeverozapadno od Novog Vinodolskog, uz cestu Novi Vinodolski – Breze. Projekt sanacije vrijedan je 9,68 milijuna kuna, a 85 posto sufinancirat će se iz fondova Europske unije. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisan je u srpnju. U okviru projekta financirat će se radovi na sanaciji i zatvaranju odlagališta, stručni nadzor, koordinacija zaštite na radu, tehnička pomoć i aktivnosti promidžbe i vidljivosti projekta. Projekt bi trebao biti završen za sedam mjeseci, a izvođač radova je tvrtka G.T. Trade d.o.o. iz Splita. Za stručni nadzor bit će zadužena tvrtka KarlolineKLING d.o.o. iz Rijeke, za koordinaciju zaštite na radu Proatest d.o.o. iz Zagreba, a za usluge tehničke pomoći Mundomelius d.o.o. iz Zagreba. Sanacija odlagališta je započela 2005. godine. Od izgradnje pretovarne stanice otpad se odvozi u Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina. Tijekom provedbe projekta na području grada Novog Vinodolskog bit će provedene aktivnosti promidžbe i vidljivosti putem kojih će građani biti informirani o projektu i važnosti odgovornog gospodarenja otpadom i očuvanja životne sredine. Za promidžbu će biti zadužena tvrtka Puppis d.o.o. iz Rijeke.

Dvokomorno vozilo za Komunalac Vrbovec Još jedno specijalno komunalno vozilo za odvojeno sakupljanje otpada, O-K-TEH d.o.o. isporučio je kupcu Komunalac Vrbovec d.o.o. Radi se o dvokomornom vozilu ukupne zapremnine 15 m 3 , svaka komora zapremnine 7,5 m 3 . Nadogradnja je talijanskog proizvođača COSECO, a odlikuje se jedinstvenim sistemom koji omogućuje korisniku pražnjenje kontejnera 1.100 litara s poluokruglim poklopcem u obje komore. Ovaj model je trenutno jedinstven na tržištu komunalnih vozila i svakako će pomoći vlasniku da ostvari bitne uštede na troškovima sakupljanja otpada. Nadogradnja je montirana na DAF podvozje, model LF 230 FA 4x2.

Krajem ožujka prijave za energetsku obnovu višestambenih zgrada Potkraj ožujka krenut će prijave za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada, dok bi natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća mogao biti raspisan krajem proljeća, najavio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar. O prijavi na natječaj za sufinanciranje višestambenih zgrada stanari se prvo moraju dogovoriti, a prijavu na natječaj podnosi upravitelj zgrade, rekao je ministar Štromar. „Upravitelj zgrade priprema projekt i certifikate, prijavljuje se na natječaj, dobiva ugovor i financijska sredstva u iznosu od 60 posto ukupne vrijednosti projekta te odradi sav posao”, objasnio je ministar. Preostalih 40 posto vrijednosti projekta sufinanciraju stanari. Ministar je istaknuo da su građani iskazali veliki interes za projekt energetske obnove te Ministarstvo dnevno zaprimi desetak upita o tome kada će biti raspisan novi natječaj. „Prijave će biti po modelu ‘najbrži prst’. Sustav smo pojednostavili, a za otprilike mjesec dana bit će precizirano što sve treba sadržavati prijava za natječaj”, rekao je Štromar. Dodao je da još nijedna država programom energetske obnove nije obuhvatila obiteljske kuće, već samo višestambene objekte i javne zgrade. Podsjetio je da se s energetskom obnovom zgrada krenulo 2014. te da je do sada obnovljeno više od 1.400 zgrada.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

VIJESTI

Ustavni sud suspendirao Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom

Foto: Abant Studio / Shutterstock.com

Ustavni je sud 30. siječnja privremeno obustavio primjenu dopunjene uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom iz prošle godine tako da će cijene zbrinjavanja otpada do daljnjega ostati nepromijenjene. Uredba je suspendirana dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku o tome je li suglasna s Ustavom i zakonom. „Iako ovo rješenje ne prejudicira konačnu odluku, smatramo da je riječ o vrlo važnom pitanju kojemu treba posvetiti posebnu pozornost i detaljno ga raspraviti s obzirom na mogućnost ugroze jedne od temeljnih vrednota ustavnog poretka, a to je očuvanje prirode i čovjekova okoliša te ustavnog prava na zdrav okoliš”, izjavio je za Hinu predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Spornom uredbom propisano je da svi korisnici plaćaju jedinstveni fiksni udio za zbrinjavanje otpada, neovisno o tome recikliraju li ili ne i bez obzira na to koliko članova ima kućanstva, te varijabilnu naknadu koja bi ovisila o frekvenciji odvoza I veličini spremnika. To bi znatno uvećalo sadašnje cijene usluge. Zahtjev za ocjenu ustavnosti niza odredbi iz uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom koje je Vlada donijela u svibnju 2017. i rujnu prošle godine podnijelo je više gradova, općina, komunalnih tvrtki i pojedinaca. Ustavni sud u obrazloženju o pokretanju postupka navodi da iz brojnih argumenata koje navode predlagatelji i podnositelji zahtjeva proizlazi da je dopunjenom uredbom iz 2019. neravnomjerno povećano opterećenje, odnosno troškovi zbrinjavanja i gospodarenja otpadom. Takva tvrdnja izaziva sumnju u to da uspostavljeni model zbrinjavanja i gospodarenja otpada nije sposoban ostvariti svoj temeljni cilj - zaštitu okoliša, prirode i zdravlja kao ustavnih vrednota - bez ozbiljnih i nerazmjernih ograničenja prava i interesa fizičkih i pravnih osoba. „S obzirom na složenost materije zbrinjavanja i gospodarenja otpadom te opsežnost i ustavnopravnu raznolikost argumenata kojima predlagatelji obrazlažu svoje tvrdnje o nesuglasnosti Uredbi s Ustavom i zakonom, uključujući i povredu načela trodiobe vlasti i podjele ovlasti između zakonodavne i izvršne grane, te sposobnosti propisanih mjera i ograničenja da ostvare svoj deklarirani cilj zaštite okoliša, Ustavni sud ocjenjuje kako je riječ o složenoj problematici koja zahtijeva određeno vrijeme za njihovo razmatranje i ocjenu”, navodi se u rješenju Ustavnog suda. Ustavni sud navodi da će posebno razmotriti nejasno postavljene kriterije određivanja razmjera između fiksnog i varijabilnog dijela cijene usluge prikupljanja otpada te da se „uvođenjem nejasno definirane različite skupine pravnih subjekata dovodi u pitanje sposobnost mjere da ostvari jedan od svojih osnovnih ciljeva - razvrstavanje na kućnom pragu”. Ustavni sud ocijenio je da su izneseni argumenti dostatni za zaključak da bi primjena dopunjene uredbe iz 2019. „izazvala štetne posljedice kako za interese građana, tako i za razvoj sustava zbrinjavanja otpada, koji je od nepobitne važnosti za ispunjenje ustavne obveze osobite skrbi za zaštitu zdravlja ljudi, prirode i okoliša”. Ustavni sud podsjeća da je osporavana lanjska uredba jedan od propisa kojima se implementira europska direktiva o otpadu iz 2008. te da „svako dodatno produljenje razdoblja uspostave svrsishodnog i djelotvornog načina prikupljanja i gospodarenja otpadom dovodi u pitanje poštovanje propisanih rokova i time stvara rizik kažnjavanja” države, što će se u konačnici opet preliti na porezno opterećenje građana i tvrtki. Nakon odluke Ustavnog suda pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić potvrdila je da će Zagrebački holding do konačne Odluke Ustavnog suda odvoz otpada naplaćivati po sadašnjim cijenama.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

Njemačka razvojna banka KfW sufinancira gradnju odlagališta u Srbiji Vlada Republike Srbije i njemačka razvojna banka KfW potpisale su sredinom prosinca 2019. ugovore vrijedne 11 milijuna eura o financiranju izgradnje regionalnih odlagališta otpada u Kruševcu i Vranju. Ministrica Zorana Mihajlović rekla je da od ukupne vrijednosti ugovora 10 milijuna eura predstavlja donaciju za pripremu tehničke i projektne dokumentacije za dva regionalna odlagališta otpada. Dodatnih 22 milijuna eura osigurano je samu izgradnju odlagališta u Kruševcu i Vranju, tako da je za projekt osigurano ukupno 33 milijuna eura. Istaknuto je da je projekt izgradnje odlagališta samo dio zajedničkih ulaganja ministarstva i njemačke razvojne banke. U tijeku je izgradnja objekata za pitku vodu i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u vrijednosti većoj od 200 milijuna eura, dodala je. Njemački veleposlanik u Srbiji Thomas Schieb rekao je da je poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu okoliša, zahtjevno i da će projekti za koje su potpisani ugovori napraviti pomak u ispunjavanju obveza propisanih u tom poglavlju. Njemačka je do sada pružala uglavnom savjetodavne usluge na području gospodarenja otpadom, a sada su u tijeku konkretni projekti, dodao je Schieb.

Nova pravila u gospodarenju otpadnom ambalaĹžom Od 1. sijeÄ?nja 2021. u sustav povratne naknade vraÄ&#x2021;a se ambalaĹža od mlijeka i mlijeÄ?nih proizvoda, a u sustav se ukljuÄ?uje ambalaĹža od piÄ&#x2021;a Ä?iji je volumen minimalno dva decilitra. Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalaĹžom Vlada RH donijela je na sjednici odrĹžanoj u Ä?etvrtak, 16. sijeÄ?nja. â&#x20AC;&#x17E;Izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalaĹžom regulira se proĹĄirenje sustava povratne naknade ambalaĹžom od mlijeka i tekuÄ&#x2021;ih mlijeÄ?nih proizvoda i ambalaĹžom od piÄ&#x2021;a volumena 0,2 litre. Ovaj dio izmjena i dopuna Uredbe stupa na snagu 1. sijeÄ?nja 2021. godineâ&#x20AC;?, rekao je ministar energetike i zaĹĄtite okoliĹĄa Tomislav Ä&#x2020;oriÄ&#x2021;. Republika Hrvatska kao Ä?lanica Europske unije, u skladu s direktivama koje reguliraju gospodarenje otpadom u EU, obvezna je do kraja 2025. podiÄ&#x2021;i razinu odvojeno prikupljenih jednokratnih plastiÄ?nih boca za napitke na 77 posto, a do kraja 2029. na 90 posto. Sustav povratne naknade u Hrvatskoj i u drugim drĹžavama Ä?lanicama EU pokazao se kao mjera kojom se osigurava visoka razina kvalitetnog odvojenog prikupljanja otpadne ambalaĹže, uÄ?inkovito recikliranje i smanjenje odlaganja. Prema podacima Fonda za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku uÄ?inkovitost, u 2014. godini, dok je ambalaĹža od mlijeka i tekuÄ&#x2021;ih mlijeÄ?nih proizvoda bila ukljuÄ?ena u sustav povratne naknade, od ukupnog broja sakupljenih ambalaĹžnih jedinica za piÄ&#x2021;a oko 16 posto je Ä?inila otpadna ambalaĹža od mlijeka i tekuÄ&#x2021;ih mlijeÄ?nih proizvoda ĹĄto je dokaz da Ä&#x2021;e vraÄ&#x2021;anje ove ambalaĹže u sustav povratne naknade znaÄ?ajno poveÄ&#x2021;ati stopu odvajanja i recikliranja otpadne ambalaĹže uz istovremeno smanjenje odlaganja, navodi se u obrazloĹženju. Izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalaĹžom smanjuju se â&#x20AC;&#x17E;manipulativ-

neâ&#x20AC;? naknade (od 2020. na dalje) koje Fond za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku uÄ?inkovitost isplaÄ&#x2021;uje prodavateljima (trgovinama) i osobama koje upravljaju reciklaĹžnim dvoriĹĄtima koja otpadnu ambalaĹžu od piÄ&#x2021;a preuzimaju od potroĹĄaÄ?a ruÄ?no, uz istovremeno poveÄ&#x2021;anje iste naknade za preuzimanje otpadne ambalaĹže putem ureÄ&#x2018;aja. Cilj je potaknuti nabavu ureÄ&#x2018;aja za preuzimanje otpadne ambalaĹže od piÄ&#x2021;a kako bi se postojeÄ&#x2021;i sustav povratne naknade automatizirao i informatizirao, kako bi se omoguÄ&#x2021;io bolji nadzor i zaĹĄtita sustava te ostvarile uĹĄtede pri manipulaciji i prijevozu prikupljene otpadne ambalaĹže na oporabu i recikliranje. ProĹĄiruje se obveza plaÄ&#x2021;anja naknade za gospodarenje po jedinici proizvoda za ambalaĹžu od piÄ&#x2021;a volumena jednakog ili veÄ&#x2021;eg volumena od 0,2 litre (10 lipa po komadu). Iz toga se izuzima ambalaĹža za mlijeko i tekuÄ&#x2021;e mlijeÄ?ne proizvode za koju Ä&#x2021;e naknada za gospodarenje po jedinici proizvoda iznositi samo dvije lipe. U izraÄ?un troĹĄka sakupljanja otpadne ambalaĹže, uz veÄ&#x2021;i postojeÄ&#x2021;i troĹĄak prikupljanja otpadne ambalaĹže od stakla i plastike, ukljuÄ?uje se troĹĄak prikupljanja otpadne ambalaĹže od metala od davatelja usluga prikupljanja mijeĹĄanog komunalnog otpada zbog usklaÄ&#x2018;enja s uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom.

Kako smanjiti troĹĄkove odvoza MKO za 80%? Zna MOLOK!â&#x20AC;&#x153; S.T.P. d.o.o. /XĂżNL RGYRMDN /XĂżNR VWS#VWS KU ZZZ VWS KU

1-4_STP_TE_0120.indd 1

06.02.2020. 10:36:59

VELJAÄ&#x152;A/FEBRUARY 2020.

VIJESTI

Najveća investicija u infrastrukturu u Imotskoj krajini - 289 milijuna kuna U siječnju je u Imotskom potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za „Izgradnju vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Imotski” vrijedan blizu 289 milijuna kuna. Ugovor se odnosi na financiranje projekta „Izgradnja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Imotski“, javnog isporučitelja vodnih usluga Vodovod Imotske krajine. Procijenjeni prihvatljivi troškovi iznose nešto više od 231 milijun kuna, a dodijeljena bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda Europske unije iznose 161,65 milijuna kuna, odnosno 69,97 posto iznosa procijenjenih prihvatljivih troškova. U projekt će iz državnog proračuna biti uloženo oko 60 milijuna kuna, a grad Imotski i općina Proložac investirat će oko 9 milijuna kuna. Ugovor su potpisali ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đurković te gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić, načelnik općine Proložac Mate Lasić i direktor Vodovoda Imotske krajine Luka Ćorić. Izgradit će se i obnoviti oko 60 kilometara kanalizacijske mreže, a priključenost na kanalizacijsku mrežu u gradu Imotskom te općini Proložac povećat će se sa sadašnjih 13 posto na blizu 80 posto. Obnovit će se oko 32 kilometra vodovodne mreže, a sadašnji gubici će se smanjiti ispod 40 posto. Projekt bi trebao biti završen do kraja 2023. godine. Ministar Ćorić rekao je kako se nada da će se na ovom projektu, kao i na projektima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, afirmirati domaća građevinska operativa.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

Isporuka komunalnog vozila u Tešanj

U suradnji s tvrtkom Man Importer BiH, O-K-TEH d.o.o. je isporučio specijalno komunalno vozilo za prikupljanje otpada kupcu JP RAD d.d. Tešanj. Radi se o vozilu zapremnine 17 m3 i nadogradnji austrijskog proizvođača STUMMER Kommunalfahrzeuge. Nadogradnja je opremljena jedinstvenim ECO CONTROL sustavom rada podizača kontejnera. Takav sustav omogućuje rad podizača kontejnera bez povećanja broja okretaja motora, što u konačnici korisniku donosi minimalno 5% uštede na troškovima goriva. Nadogradnja je montirana na MAN šasiju, model TGM 18.250 BL.

Projekt Aglomeracija Koprivnica vrijedan 512 mil. kuna U Koprivnici je predstavljen projekt Aglomeracija Koprivnica vrijedan 512 milijuna kuna. Projekt većinski financira Europska unija s gotovo 70 posto odnosno s 283,8 milijuna kuna. Nakon što bude proveden postupak javne nabave, počinje izgradnja vodovodne mreže i kanalizacije. Osim izgradnje nove infrastrukture, projekt obuhvaća zamjenu dotrajalih cjevovoda. Izgradit će se i rekonstruirati oko 100 kilometara kanalizacije te više od 30 kilometara vodovodne mreže na području grada Koprivnice te općina Drnje, Đelekovec, Hlebine, Peteranec, Rasinja i Koprivnički bregi, Projekt aglomeracija Koprivnica pokrenut je 2013. a izgradnja vodovodne i kanalizacijske mreže bit će završena 2023. godine.

PoÄ?inju radovi na projektu Aglomeracija Novska Krajem veljaÄ?e poÄ?inju radovi na izgradnji i rekonstrukciji sustava vodoopskrbe i odvodnje na podruÄ?ju Novske i naselja BroÄ?ice, Stari Grabovac, Paklenica, VoÄ&#x2021;arica, Jazavica, RoĹždanik te dijelu naselja RajiÄ&#x2021;. IzvoÄ&#x2018;aÄ? radova je tvrtka Palir d.o.o, a prem ugovoru posao bi trebao biti zavrĹĄen za 650 dana. RijeÄ? je o 123,6 milijuna kuna vrijednom projektu koji obuhvaÄ&#x2021;a izgradnju ureÄ&#x2018;aja za proÄ?iĹĄÄ&#x2021;avanje otpadnih voda, rekonstrukciju sustava vodoopskrbe u duĹžini od 13 kilometara, rekonstrukciju sustava odvodnje na oko 1,8 kilometara te izgradnju oko 40 kilometara nove kanalizacijske mreĹže. Ugovor s izvoÄ&#x2018;aÄ?em radova vrijedan 71,9 milijuna kuna bez PDV-a potpisali su 14. sijeÄ?nja Mario FilipoviÄ&#x2021;, direktor Vo-

dovoda Novska, i Marinko BabiÄ&#x2021;, direktor tvrtke Palir d.o.o. Istom prilikom potpisan je i Ugovor za upravljanje projektom s odabranom zajednicom ponuditelja koju Ä?ine tvrtke Eko-mlaz, Hidroprojekt i Tenzor, koju je predstavljao direktor tvrtke Eko-mlaz Dorian JuriÄ&#x2021;. JoĹĄ ranije je s tvrtkom Proplus inĹženjering potpisan ugovor o nadzoru nad izvoÄ&#x2018;enjem radova.

ZZZ NRYD KU 3RGX]HĂžH ]D SUHUDGX PHWDOD L SODVWLNH L]YR] L XYR] G R R

(.2 235(0$ .216758.&,-( .,26&, 67$0%(1, .217(-1(5, 86/8*(

0UDFOLQ 9HOLND *RULFD %UDĂžH 5DGLĂžD E \ 7 \ ) \ ( NRYD#NRYD KU

VELJAÄ&#x152;A/FEBRUARY 2020.

NAJAVA

IFAT, 4. - 8. svibanj 2020.

Vodeći svjetski stručni sajam za vodu, otpadne vode, gospodarenje otpadom i sirovinama kinga. Posjetitelji mogu doživjeti spektakularne i inspirativne demonstracije strojeva i vozila uživo, i uz bogat popratni program sudjelovati na stručnim predavanja i panel diskusijama na kojima stručnjaci raspravljaju o trenutnim temama vezanim uz ovaj sektor. U sajamskom centru Messe München paviljoni su prepuni inovacija i rješenja za sutrašnje izazove. S dva nova izložbena paviljona sajam IFAT 2020 će obuhvatiti 270.000 m² izložbenog prostora. Iz Hrvatske, na sajmu IFAT 2018 izlagalo je 9 izlagača na površini od 760 m², a sajam je posjetilo 1.210 stručnih posjetitelja.

Ponuda sajma:

odeći svjetski stručni sajam za tehnologije zaštite okoliša - IFAT je br. 1 inovacijska platforma za ekološke tehnologije i mjesto susreta cijelog sektora, a uključuje i događaje u Kini, Indiji, Turskoj i Južnoj Africi. Razina međunarodnog interesa za IFAT je nevjerojatna. Dokazi o globalnom značaju sajma za upravljanje vodom, kanalizacijom, otpadom i sirovinama mogu se vidjeti u rekordnim brojkama IFAT-ovih izlagača i posjetitelja. Danas međunarodna priroda IFAT-a stvara interdisciplinarne sinergije za partnerstva koja imaju za cilj očuvanje i poboljšanje naše kvalitete života i stanja okoliša. Pritom, IFAT igra presudnu ulogu u oblikovanju budućnosti našeg planeta. Sajam ujedinjuje rješenja i inovacije za održivo upravljanje resursima i središte je uspješnog networ-

• • • • • • • • • • • • • •

Hidraulički inženjering i sigurnosne konstrukcije Izgradnja postrojenja za obradu vode i otpadnih voda Sustavi vodoopskrbe i odvodnje Mehaničko inženjerstvo i postrojenja u upravljanju vodama Vodne usluge Analize i laboratorijska tehnologija za obradu vode i za recikliranje Istraživanje, znanost i tehnologije Gospodarenje otpadom i recikliranje Proizvodnja energije iz sekundarnih sirovina i otpadnih materijala Čišćenje cesta, održavanje i zimska služba Zbrinjavanje opasnog otpada Obrada i ekstrakcija otpadnih plinova iz zraka, kontrola onečišćenja zraka Usluge recikliranja Sanacija zagađenih područja i obrada tla...

IFAT 2018 u brojkama: • • • •

142.472 posjetitelja iz 162 zemlje 3.305 izlagača iz 58 zemalja 260.000 m² izlagačkog prostora 52% izlagača iz Njemačke i 48% međunarodnih izlagača • 51% posjetitelja iz Njemačke i 49% međunarodnih posjetitelja Više o sajmu na: www.ifat.de

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

Gree eeen de deaall

EURO ROPS PSKA PS A IN NIIC IC CIIJA ATI TIV VA A

Ovih 10 točaka Zelenog dogovora morate poznavati Početkom prosinca 2019. predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, objavila je osnovne informacije o Zelenom dogovoru kojim EU namjerava krojiti naš život i rad u narednim desetljećima. Prema portalu Euroactiv.com saželi smo deset ključnih točaka plana

Glavni cilj Zelenog dogovora je klimatski neutralna EU u 2050. godini. Stoga ćemo ispuštanja stakleničkih plinova do 2030. smanjiti za 50 do 55 posto, a ne samo za 40 posto, kako smo dosad planirali. Komisija će pregledati sve europske propise te ih prilagoditi klimatskim ciljevima. U ožujku će biti objavljen prvi paket prilagodbi, u njemu će biti direktive o obnovljivim izvorima, o trgovanju emisijama, o energetskoj učinkovitosti, o korištenju zemljišta te propisima o financijskom opterećenju emisija ugljika u sektorima u kojima se ne trguje emisijskim kuponima. U 2020. godini će biti spreman i plan povezivanja elektroenergetskih sustava s plinskim sustavima i sa sustavima daljinskog grijanja. Dodat će se i inicijativa o korištenju energije vjetra na moru. U ožujku će biti spreman akcijski plan za kružno gospodarstvo. Plan će biti dio europske industrijske strategije, posebno usmjeren na industriju čelika te cementnu i tekstilnu industriju. Jedan od ključnih ciljeva će biti čista industrija čelika uz korištenje vodika u 2030. godini. Ove godine će biti spremni i novi propisi o recikliranju baterija i njihovoj ponovnoj uporabi.

3 4 5

Udvostručit će se ili utrostručiti stopa energetske obnove zgrada. Sada ih se obnovi približno jedan posto godišnje. U 2050. godini u EU nećemo više zagađivati zrak, tlo i vodu. Komisija će stoga pripremiti strategiju o netoksičnom okolišu. U ožujku će biti objavljena strategija o biološkoj raznolikosti. Prema predviđanjima sadit ćemo drveće u gradovima i u ruralnom području. U proljeće dolazi strategija o zelenoj i zdravijoj poljoprivredi, Farm-to-Fork Strategy. U poljoprivredi će se morati osjetno smanjiti upotreba kemijskih gnojiva, pesticida i antibiotika.

Emisije u prometu u trećem desetljeću 21. stoljeća morat će se približavati nuli. U 2025. godini u EU će biti milijun javnih punionica za električne automobile. U zrakoplovstvu, brodskom prometu i teškom teretnom prometu Europa će promicati korištenje biogoriva i vodika.

Sa stotinama milijardi eura će pomagati regijama i sektorima koje će biti najviše pogođene promjenama.

U financijskoj perspektivi 2021.- 2027. će 35 posto sredstava za istraživanja biti namijenjeno Zelenom dogovoru.

Za podršku zelenog plana, posebice predviđenom prekograničnom porezu na ugljik, mobilizirat će se europska diplomacija.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

EU GREEN DEAL

INVESTICIJE ZA BEZUGLJIČNO DRUŠTVO

Ovako ćemo financirati

zeleni dogovor Financijski plan za prijelaz na bezugljičnu ekonomiju će se sastojati od tri stupa, među kojima je fond za pravedan prijelaz u kojem će biti 7,5 milijardi eura svježeg novca, a ostatak će biti uglavnom preraspodjele. Mehanizam za pravedan prijelaz vrijedi najmanje sto milijardi eura, kaže Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije i voditelj zelenog dogovora za Europu, koji je u Europskom parlamentu predstavio financijski mehanizam za financiranje prijelaza. [autor] Nataša Koražija, Albina Kenda, Borut Hočevar; Finance omisija predlaže da se mehanizam za pravedan prijelaz na niskougljično društvo temelji na tri stupa. U prvom stupu je fond za pravedan prijelaz; osigurali bi 7,5 milijardi eura svježeg novca dodatno uz sredstva u višegodišnjem proračunu, 2021.-2027. To će prema procjeni komisije omogućiti investicije u vrijednosti od 30 do 50 milijardi eura. Time bi podržali ulaganja u programe prekvalifikacije radnika za poslove budućnosti, poduzeća u fazi prijelaza, investicije u čišću energiju i promjene u namjeravanoj uporabi trenutnih kapaciteta. Drugi stup je namjenski pristup europskom investicijskom programu InvestEU (ranije poznat pod nazivom Junckerov fond). Time bi privukli privatna sredstva u vrijednosti do 45 milijardi eura za projekte kojima se potiče pokretanje novih, održivo orijentiranih poduzeća koja bi trebala zamijeniti ak-

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

tivnosti zagađenja. Podržavat će prijelaz na nove tehnologije. Treći stup će se sastojati od posebnih zajmova EIB, koji će biti podržani s proračunom EU, a namijenjeni regijama i javnim agencijama, primjerice za financiranje zelenih projekata, za izolaciju kuća i posljedično povećanje energetske učinkovitosti. U tom okviru predviđaju da bi kod prijelaza na suvremene usluge grijanja pomagali i socijalno najugroženijim obiteljima, koje se sada oslanjaju na ugljen ili drva da im zimi ne bude hladno. Pružit će dodatnu stručnu pomoć u okviru Fonda za pravedni prijelaz. „Znamo da je sto milijardi eura početak, pravednost seže još mnogo dalje jer će klimatske promjene dotaknuti temelje našeg društva. Obnovljivi izvori energije, zelena radna mjesta, čisti zrak i svježa pitka voda su bogatstvo budućnosti. Pravednost će prožimati sve naše prijedloge kojima bi trebali realizirati zeleni dogovor: želimo automobile koji će biti čisti, a istodobno i cjenovno pristupačni; ljudima želimo pomoći da izoliraju svoje domove te im osigurati minimalnu plaću za pristojan život; želimo smanjiti neprihvatljivu brojku od 400 tisuća preranih smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka u našim gradovima i regijama”, na predstavljanju u parlamentu rekao je Frans Timmermans.

7,5 milijardi eura - dovoljno?

Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije i voditelj zelenog dogovora za Europu

Šira slika zelenog dogovora Javnim i privatnim novcem trebali bi u sljedećih deset godina mobilizirati 1.000 milijardi eura investicija. Radi se o brojci koju je nova predsjednica Europske komisije Ursula von den Leyen objavila još prije početka mandata. Ako EU do 2050. godine želi postati ugljično neutralna, potrebno je u potpunosti obnoviti europsko gospodarstvo, što uključuje i kompletno restrukturiranje energetike i transporta. Europska komisija procjenjuje da bi za prijelaz na čistu energiju i smanjenje emisija svake godine morali namijeniti dodatnih 260 milijardi eura. Kako će EU poticati dodatna ulaganja?

Četvrtina europskog proračuna za klimatske mjere Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije, objasnio je da održivi investicijski plan povezuje nove politike s trenutnim politikama i da ima također tri stupa. U okviru ovog plana u EU žele mobilizirati barem 1.000 milijardi eura održivih investicija u sljedećem desetljeću. Otprilike polovica od tog iznosa će predstavljati europski proračun, u kojem će 25 posto sredstava biti namijenjeno klimatskim mjerama. Koristit će također financijsku polugu - program InvestEU, koji bi trebao omogućiti 279 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja prihvatljivih za okoliš. Sufinanciranje iz nacionalnih izvora će osigurati još oko 114 milijardi eura, fond za pravedni prijelaz bit će vrijedan oko 100 milijardi eura u razdoblju 2021-2027. Izvan proračuna EU u obzir će doći i izvori u okviru sheme za trgovanje emisijama i sredstva iz EIB-a.

Promjena kriterija, pomoć u projektima Drugi stup investicijskog plana sastoji se od kriterija za održivo ulaganje: komisija je s parlamentom odredila što su zelene financijske i investicijske aktivnosti. Komisija će također predložiti zakone o zelenoj javnoj nabavi i izmijenjena pravila o državnim potporama. Treći stup će biti pomoć u pripremi projekata, jer nije sve samo u tome da financiranje bude dostupno, već su važni konkretni projekti. Osigurat ćemo promotore projekata, stručnjake koji bi trebali biti od pomoći u pripremi i provedbi projekata.

Hoće li dodatnih 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećoj financijskoj perspektivi biti dovoljno za financiranje energetskog prijelaza? Komisija odgovara da prije svega žele ubrzati privatne investicije kroz financijske poluge, što znači da će koristiti sustav iz Junckerovog fonda koji je funkcionirao prije svega kao jamstveni fond. Sve je jasnije da će europska vlada s mehanizmom za pravedni razvoj prije svega preraspodijeliti novac iz sadašnjih fondova EU. To je još dodatno razljutilo sindikalne vođe s područja bogatih rudnicima ugljena poput Poljske, Mađarske i Češke, koji zahtijevaju dodatni svježi novac, a ne samo preimenovanje sadašnjih mehanizama. Jerzy Buzek, bivši poljski premijer, a sada eurozastupnik, ocjenjuje da bi EU trebala osigurati barem 30 do 40 milijardi eura za pomoć europskim regijama koje će biti najviše pogođene promjenama. Prema dosadašnjim planovima, emisija ugljičnog dioksida u EU trebala bi biti smanjena za 40 % do 2030. godine. No, budući da se predviđa da to neće biti dovoljno da se postigne ugljična neutralnost do 2050. godine, Ursula von der Leyen najavila je da će do 2030. godine biti potrebno smanjiti emisije za 50 do 55 posto.

Tko će imati pravo na novac Kako će Europska komisija izmijeniti pravila za pristup novcu EU za zelene projekte? Do 7,5 milijardi eura novca u fondu za pravedni prijelaz trebao bi biti opravdani iznos prvenstveno u regijama bogatim rudnicima ugljena, kao što je Šleska u Poljskoj, a trebali bi ga koristiti za programe prekvalifikacije rudara, nova radna mjesta u novim industrijama i za energetski učinkovite zgrade. U regijama će morati pripremiti planove za pravedni prijelaz u skladu s klimatskim ciljevima. U Poljskoj, doduše, ne podržavaju europski cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine, prije svega zbog visokih financijskih i socijalnih troškova.

Briselski dnevni red Ožujak 2020.: prijedlog europskog klimatskog zakona za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine Ljeto 2020.: plan povećanja klimatskih ciljeva za smanjenje emisija sa 40 na najmanje 50 do 55 posto Lipanj 2021.: prijedlozi za promjene u zakonodavnim mjerama za povećavanje klimatskih ciljeva, ažuriranje direktive o shemi trgovanja emisijama, izmjene zakonodavstva u području korištenja zemljišta, direktiva o energetskoj učinkovitosti, obnovljivi izvori energije, novi standardi emisija automobila i kombija Lipanj 2021.: prijedlog revizije direktive za oporezivanje energenata 2021.: prijedlog za uvođenje graničnih poreza na ugljik (oporezivanje emisija uvoznih proizvoda) 2020./2021.: nova europska strategija prilagodbe na klimatske promjene Lipanj 2020.: pregled nacionalnih energetskih i klimatskih planova Izvor: Europska komisija, najava aktivnosti u vezi zelenog dogovora

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

KOMPANIJA TEHNIX RAZVILA JE NA KOMUNALNIM OTPADOM KOJIMA

ร uro Horvat, SUHGVMHGQLN NRPSDQLMH 7HKQL[ Republika Hrvatska, grad Zagreb, a posebno graรฐani viลกe od 30 godina velike su รงUWYH QHVSRVREQLK VDYMHWQLND NRML XSRUQR L MDNR VNXSR WH EHVNRQDฤ QR GXJR D YLGLPR JRWRYR EH]XVSMHรฅQR YRGH SROLWLNX JRVSRGDUHQMD RWSDGRP NRMD QLMH QH PRรงH QLWL รพH SRVWLรพL FLOMHYH NRMH SUHG QDV SRVWDYOMD (XURSVND XQLMD L QDFLRQDOQD 6WUDWHJLMD JRVSRGDUHQMD NRPXQDOQLP RWSDGRP X VNODGX V XVYRMHQLP 3ODQRP JRVSRGDUHQMD otpadom. Gotovo sam siguran da VlaGD 5HSXEOLNH +UYDWVNH QD ฤ HOX V SUHPLMHURP 3OHQNRYLรพHP L PLQLVWURP รฝRULรพHP รงHOL L Rฤ HNXMH EROMH UH]XOWDWH DOL QDรงDORVW QMLK QHPD QLWL รพH LK ELWL DNR QDVWDYLPR V LVWLP WHKQRORJLMDPD LVWLP OMXGLPD NRML YHรพ JRWRYR JRGLQD QH PRJX SRVWLรพL Rฤ HNLYDQH L REYH]XMXรพH UH]XOWDWH MHU LP WDNR YMHURMDWQR RGJRYDUD 6WDOQR LPDMX QHXYMHUOMLYD RSUDYGDQMD D VNRUR รพH X PLURvinu ili su veรฆ otiลกli s visokim standardom vodeรฆi brigu o osobnim interesima. 3ULMH RWSULOLNH JRGLQD XSR]RULR VDP WDGDรฅQMHJ WDMQLND ]D ]DรฅWLWX RNROLรฅD 5HSXEOLNH +UYDWVNH GD WHKQRORJLMD NRMD VH SODQLUD QD 0DULรฅรพLQL L X .DรฅWLMXQX QLMH GREUD 2GJRYRU MH ELR QHND VH QH EULQHP GD MH WR WDOLMDQVNL NRQFSHW WHKQRORJLMD NRML รพH ULMHรฅLWL SUREOHP -D PLVOLP GD VYDWNR GDQDV ]QD WNR VH X ,WDOLML EULQH R RWSDGX L NDNYH UH]XOWDWH LPDMX X UHFLNODรงL 1DรงDORVW L WDPR VX JUDฤ DQL QDMYHรพH รงUWYH 3D

LVWL MH VOXฤ DM X JUDGX =DJUHEX VDPR รฅWR JUDฤ DQL PLVOH GD MH JRVSRGLQ JUDGRQDฤ HOQLN NULY ]D NDWDVWURIDOQR VWDQMH X JODYQRP JUDGX 5HSXEOLNH +UYDWVNH =DJUHEX NRML MH SUHSXQ NDQWL L VPHรพD WH QDรงDORVW VPUDGD 0RMD QDPMHUD QLNDNR QLMH XYULMHGLWL ELOR NRJD QHJR SRQXGLWL ]QDQMH L WHKQRORJLMH NRMLPD VH PRรงH L PRUD EUรงH UMHรฅDYDWL SUREOHP RGUรงLYRJ JRVSRGDUHQMD NRPXQDOQLP otpadom u gradu Zagrebu i drugim graGRYLPD +UYDWVNH -D VDP JRWRYR VLJXUDQ GD PL L] NRPSDQLMH 7HKQL[ L] 'RQMHJ .UDOMHYFD X 0Hฤ LPXUMX NUDM JUDGD 3UHORJD PRรงHPR L รงHOLPR LVNUHQR SRPRรพL X JRVSRGDUHQMX RWSDGRP D QH X RGODJDQMX QD GHSRQLMH NRMH VX EHVNRQDฤ QR ]OR ]D SRG]HPQH YRGH ]D SURVWRU NRML VPUGL NRMH LVSXรฅWDMX VWDNOHQLฤ NH SOLQRYH L XJURรงDYDMX รงLYRW QD =HPOML QH VDPR OMXGLPD QHJR L VYLP รงLYLP ELรพLPD 5D]YLOL VPR WLSVNH WHKQRORJLMH NRMH PRJX SRWSXQR UHFLNOLUDWL NRPXQDOQL RWSDG EH] RGODJDQMD QD GHSRQLMH 'RLVWD VDP WXรงDQ L XYULMHฤ HQ MHU VH WR GRJDฤ D X PRMRM GRPRYLQL NRMX SRรฅWXMHP L FLMHQLP LVWR WDNR NDR L YHรพLQD SRรฅWHQLK YULMHGQLK JUDฤ DQD NRML Rฤ HNXMX RG YODVWL LOL ORNDOQH XSUDYH GD EXGH HILNDVQLMD GD QH SRVNXSOMXMH RGYR] RWSDGD D LVWRYUHPHQR WUDรงH GD VH RWSDG UHFLNOLUD X QMLKRYLP NXรพDPD VWDQRYLPD LOL YLNHQGLFDPD KRWHOLPD DSDUWPDQLPD WYRUQLFDPD D WDM LVWL L]GYRMHQL RWSDG X SHW NDQWL PRUD LรพL SRQRYQR QD VRUWLUDQMH kako bi ga potpuno sortirali, balirali prema vrsti uporabe i SODVLUDOL QD WUรงLรฅWH ]D SURL]YRGQMX QRYLK SURL]YRGD WH RVWYDULOL NUXรงQR JRVSRGDUVWYR 7DNR VH UDGL X /X[HPERXUJX 'D WRฤ QR PL VPR UD]YLOL D VDGD MRรฅ XVDYUรฅDYDPR QRYX 02 %2 72 WHKQRORJLMX NRMD REDYOMD LQGXVWULMVNX UHFLNODรงX GRSUHPOMHQRJ NRPXQDOQRJ RWSDGD NRMRP VH X SRWSXQR NRQWUROLUDQLP XYMHWLPD YUรฅL LQGXVWULMVND UHFLNODรงD RWSDGD SUHPD XSRUDEQLP YULMHGQRVWLPD GRbivamo 8 vrsta sirovina, dobiYDPR YUOR NYDOLWHWQR JQRMLYR ยฑ NRPSRVW ]D UD]YRM SROMRSUL-

YUHGH L RQR รฅWR MH QDMYDรงQLMH GRELYDPR NYDOLWHWQR SUHGVXรฅHQR EDOLUDQR 5') JRULYR L] RVWDWND RWSDGD NRMH VH NRULVWL X SURL]YRGQML FHPHQWD NDR JRULYR X HQHUJDQDPD WH VH PRรงH NRULVWLWL ]D SURL]YRGQMX HOHNWULฤ QH HQHUJLMH 8 5HSXEOLFL +UYDWVNRM PRUDPR D QH รงHOLPR OL QDSUDYLWL SRPDNH NRML VX EROML LPDMX ELWQR YHรพL VWXSDQM UHFLNODรงH D WR ]QDฤ L GD NRULVWLPR RQH WHKQRORJLMH NRMLPD WR PRรงHPR SRVWLรพL L SRVWDWL OLGHU X JRVSRGDUHQMX RWSDGRP 2JURPQH รฅWHWH NRMH VPR QDSUDYLOL L]JUDGQMRP 0%2 WHKQRORJLMD X UHJLRQDOQLP FHQWULPD 0DULรฅรพLQD L .DรฅWLMXQ WH RQLPD NRML VX XJRYRUHQL ]D L]JUDGQMX PRUDMX VH ]DXVWDYLWL MHU VX รฅWHWQL ]D VYH D QDMYLรฅH ]D JUDฤ DQH L RNROLรฅ 1DUDYQR L ]D EXGรงHW NRML MH GRELYHQ L] (XURSVNH XQLMH 1R RVWDMH WUDMQL SUREOHP ]DรฅWLWH RNROLรฅD RGODJDQMD QD GHSRQLMH YLรฅH RG RWSDGD รฅWR MH QHRGUรงLYR QHGRSXVWLYR VNXSR D LVWRYUHPHQR (8 ]DWYDUD VNXSD RGODJDOLรฅWD VYMHVQL GD VX RQD NDUFLQRPL QDรงDORVW QHL]OMHฤ LYL ]D SODQHWX =HPOMX NDR ]DMHGQLฤ NL GRP VYLK รงLYLK ELรพD SD L QDV .RPSDQLMD 7HKQL[ YRGHรพD MH HNR LQGXVWULMD QH VDPR X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM QHJR L X (XURSVNRM XQLML 5D]YLOL VPR SUHNR SURL]YRGD NRML VH GDQDV

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

JB2/-( 7(+12/2*,-( =$ 2'5รฆ,92 *2632'$5(1-( 6( 3267,รฆ8 &,/-(9, .58รฆ1( (.2120,-( NRULVWH VYXJGMH L]JUDGLOL VPR YHรพLQX UHFLNODรงQLK GYRULรฅWD X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM รฅWR MH ]DSUDYR SULSUHPQD ID]D ]D UHFLNODรงQH SRJRQH NRML GDOMH REUDฤ XMX RWSDG D WR VX VRUWLUQLFH L NRPSRVWDQH UD]QLK NDSDFLWHWD WLSVND UMHรฅHQMD ]D ORNDOQH MHGLQLFH RG VWDQRYQLND GR PLOLMXQ VWDQRYQLND EH] QHJDWLYQRJ XWMHFDMD QD RNROLรฅ L RQR รฅWR MH QDMYDรงQLMH EH] RGODJDQMD QD GHSRQLMH ,]JUDGLOL VPR UHFLNODรงQH VXVWDYH X %RVQL L +HUFHJRYLQL 6UELML %XJDUVNRM 5XPXQMVNRM D QLWL MHGDQ X +UYDWVNRM ,]JUDGLOL VPR VRUWLUQLFH X 3UHORJX รฟDNRYFX QD .UNX L X 2VLMHNX WH GUXJLP PDQMLP JUDGRYLPD QDรงDORVW WX GRPD X +UYDW-

VNRM QLVPR L]JUDGLOL QLWL MHGDQ NRPSOHWDQ UHFLNODรงQL VXVWDY NRMLP VH SRVWLรงH NUXรงQD HNRQRPLMD 7HKQL[ GDQDV ]DSRรฅOMDYD GMHODWQLND V NRRSHUDQWLPD LPDPR LQรงHQMHUH PHQDGรงHUH NRML ]DMHGQR VD PQRP XVSMHรฅQR YRGH NRPSDQLMX L] NRMH VH QH RGOD]L X VYLMHW QHJR VH OMXGL YUDรพDMX GRPD D รงHOH UDGLWL X NRPSDQLML 7HKQL[ MHU imamo visoki standard rada i plaรฆa, razviOL VPR YMHรฅWLQH NRMLPD SURL]YRGLPR NYDOLWHWQH VWURMHYH L WHKQRORJLMH NRMLPD VX QDรฅL NXSFL SDUWQHUL SULMDWHOML ]DGRYROMQL MHU VPR LP ULMHรฅLOL GLR UD]YRMD NRML QMLPD WUHED 3RWSLVDOL VPR XJRYRU R VXUDGQML V 0HUFHGHVRP QDMEROMLP SURL]YRฤ Dฤ HP VYLK

YUVWD YR]LOD ยฑ SRGYR]MD 5D]YLOL VPR ฤ LWDYX SDOHWX NRPXQDOQLK YR]LOD NRMD L]YR]LPR X ]HPOMH RNUXรงHQMD 6UELMX %L+ 0DNHGRQLMX &UQX *RUX L 6ORYHQLMX =DMHGQR V 0HUFHGHVRP LGHPR QD VDMDP ,)$7 X 0LQKHQ ,]JUDGLOL VPR WYRUQLFX ]D SURL]YRGQMX VSHFLMDOQLK NRPXQDOQLK YR]LOD VYLK WLSRYD NRMD VX VH XYR]LOD SUHNR SRVUHGQLND GUรงDYD MH ELOD VYH VLURPDรฅQLMD D JUDฤ DQL VX SODรพDOL YLVRNH NRPXQDOQH UDฤ XQH ]D WD LVWD GDOHNR VNXSOMD YR]LOD 1DรงDORVW QLWL MHGQR YR]LOR QLVPR SURGDOL X =DJUHE 6DGD MH UDVSLVDQ QDWMHฤ DM ]D NRPXQDOQD YR]LOD ]D JUDG =DJUHE DOL VPR WHKQLฤ NL QHRSUDYGDQR LVNOMXฤ HQL L] QDWMHฤ DMD YUL-

=$ *2632'$5(1-( 273$'20 3275(%1$ -( 35$9$ 235(0$ 6895(0(1$ 7(+12/2*,-$ =$ 6257,5$1-( .203267,5$1-( , 5')

6$'$ -( 95,-(0( '$ .5(1(02 8 35$920 60-(58

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

POSLOVNE NOVOSTI IZ KOMPANIJE TEHNIX, SIJEร ANJ 2020. MHGQRJ PLOLMXQD NXQD 'D WRฤ QR WR MH KUYDWVND VWYDUQRVW L ]ERJ WRJD LPDPR QHJDWLYQX ELODQFX GUรงDYH D OMXGL QDP RGOD]H SODฤ XรพL V PLVOLPD GD VH รฅWR SULMH YUDWH VYRMLPD L VYRMRM GRPRYLQL ]D NRMX VPR VYL PL SD L MD QXGLOL LOL GDOL รงLYRW 0RUD ELWL EROMH QHND SREMHGH RQL NRML SUHSR]QDMX SURblem naลกe domovine i graรฐana. Gradimo WYRUQLFX ]D SURL]YRGQMX HNR RSUHPH ]D SURL]YRGQMX QDMEROMH WHKQRORJLMH NRMX VPR ]DMHGQR VD VWUXฤ QMDFLPD HNVSHUWLPD L] +UYDWVNH L (XURSVNH XQLMH UD]YLOL ]D SRWUHEH EROMHJ JRVSRGDUHQMD NRPXQDOQLP RWSDGRP ]D RGUรงLYR JRVSRGDUHQMH NRPXQDOQLP RWSDGRP NRMLP VH SRVWLรงX FLOMHYL NUXรงQH HNRQRPLMH L RGUรงLYRJ UD]YRMD 0L VPR XGDOMHQL RG =DJUHED VDW RG .DUORYFD PLQXWD RG 6SOLWD VDWD RG =DGUD VDWD GROD]H QDP L] FLMHORJD VYLMHWD L] 9LMHWQDPD .LQH %DQJODGHรฅD ,QGLMH 5XVLMH 8NUDMLQH 6UELMH %L+ L PDQMLK gradova Republike Hrvatske, ali ne iz veรพLK JUDGRYD NRML LPDMX QDMYHรพH SUREOHPH 9HOLND MH ฤ DVW SUHGVMHGDWL 9LMHรพHP (XURSVNH XQLMH 3RQRVQL VPR QD QDรฅHJ SUHPLMHUD รฅWR MH L]JUDGLR DXWRULWHW OLGHUD NRMHJ YDQL SRรฅWXMX *RVSRฤ D 8UVXOD YRQ GHU /H\HQ SUHGVWDYLOD MH X =DJUHEX (8 ]HOHQX SROLWLNX QD NRMRM รพH (XURSVND .RPLVLMD LQ]LVWLUDWL WUDรงHรพL L ILQDQFLUDMXรพL EROMD QRYD UMHรฅHQMD NRMLPD VH PRJX ]DXVWDYLWL QHJDWLYQH NOLPDWVNH SURPMHQH .RPSDQLMD 7HKQL[ VD VYRMLP LQRYDWLYQLP UMHรฅHQMLPD PRรงH L รงHOL SRPRรพL GD VH WL FLOMHYL รฅWR SULMH RVWYDUH 1DSUDYLOL VPR LGHMQH SURMHNWH ]D 9XNRYDU %MHORYDU 'XEURYQLN 5LMHNX รฟDNRYHF .RSULYQLFX L SXQR GUXJLK PDQMLK JUDGRYD X NRMLPD PRรงHPR SRVWLรพL RGUรงLYL UD]YRM L ]DGRYROMVWYR JUDฤ DQD L JUDGRQDฤ HOQLND รฅWR MH L REYH]D 9ODGH 5HSXEOLNH +UYDWVNH GD X VYRMRM +UYDWVNRM JUDGL RQH VXVWDYH UHFLNODรงH NRML GDMX QDMEROMH UHFLNODรงQH L RGUรงLYH UH]XOWDWH 7Rฤ QR RVYRMLOL VPR VYLMHW DOL QH L 5HSXEOLNX +UYDWVNX รฆHOLP SRUXฤ LWL SROLWLฤ DULPD GD KUYDWVNL QDURG QH LQWHUHVLUD SUHYLรฅH OLMHYD QLWL GHVQD SROLWLND 1DV JRVSRGDUVWYHQLNH L JUDฤ DQH LQWHUHVLUD UD]YRMQL RVPLMHK NRML PRรงH รฅWR SULMH RVLJXUDWL YHรพL VWDQGDUG ]DSRVOHQLK L VYLK JUDรฐana Republike Hrvatske. โ ข

.RPSDQLMD 7HKQL[ MH SRฤ HWDN JRGLQH RELOMHรงLOD DNWLYQR QD SRGUXฤ MX LVSRUXNH NRPXQDOQLK YR]LOD ]D NRPXQDOQD SRGX]HรพD (NR 0XUYLFD &ULNYHQLFD .RPXQDODF .RSULYQLFD 6WDPEHQR komunalno gospodarstvo Ogulin i 8UEDQL]DP 9DOSRYR 7DNRฤ HU WUHQG VH QDVWDYLR L QD SRGUXฤ MX UHFLNODรงQLK dvoriลกta pa su tako izvrลกene primopreGDMH ]D JUDGRYH %MHORYDU L 9UERYHF 1D SRGUXฤ MX UHFLNODรงQLK FHQWDUD VRUWLUQLFD L NRPSRVWDQD LVSRUXฤ HQD MH VRUWLUQLFD ]D 3RรงHUDYDF X 6UELML WH VH SRฤ HOR V SUR-

MHNWLUDQMHP SRVWURMHQMD ]D LQGXVWULMVNX UHFLNODรงX RWSDGD X 3UR]RUX 5DPL X %L+ 6YH VX WR XJRYRUL GRGLMHOMHQL SXWHP PHฤ XQDURGQLK QDWMHฤ DMD ,VWR WDNR QDVWDYOMD VH VXUDGQMD VD ]QDQVWYHQRP ]DMHGQLFRP $NDGHPLMRP WHKQLฤ NLK ]QDQRVWL +UYDWVNH QD SRGUXฤ MX QRYLK UD]YRMQLK SURMHNDWD X VXUDGQML VD 6YHXฤ LOLรฅWHP X =DJUHEX NDR NUXQRP GRVDGDรฅQMH XVSMHรฅQH VXUDGQMH L LQRYDWLYQRVWL NRPSDQLMH 7HKQL[ QD SRGUXฤ MX RGUรงLYRJ JRVSRGDUHQMD NRPXQDOQLP otpadom.

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

6321=25,5$1, 35,/2*

KOMPANIJA TEHNIX 92'(ý$ (.2 ,1'8675,-$ 8 (85236.2- 81,-, 25*$1,=,5$

7(+12/2ä.8 .21)(5(1&,-8 , 35(=(17$&,-8 2 863-(ä120 *2632'$5(1-8 .2081$/1,0 273$'20 Prva radna grupa .217,1(17$/1$ ' .UDOMHYHF +RWHO .UDOM Druga radna grupa -$'5$16.$ ' .UDOMHYHF +RWHO .UDOM 5DVSUDYD QD RNUXJORP VWROX RNXSLW þH VXGLRQLND WH RPRJXþLWL SUH]HQWDFLMX L VXGMHORYDQMH R SUREOHPLPD L WHKQRORåNLP GRVWLJQXþLPD V SUDNWLĀQRP SUH]HQWDFLMRP L GHPRQVWUDFLMRP .RPXQDOQLK YR]LOD (.2081$/ 7HKQL[ 0HUFHGHV ± ELW þH SUH]HQWLUDQR WLSRYD YR]LOD ]D HNRQRPLĀQR HNRORåNR VDNXSOMDQMH RWSDGD PRJXþQRVWL SRYROMQRJ ILQDQFLUDQMD SUYL SXW ]DPMHQD NRPXQDOQLK YR]LOD VWDUR ]D QRYR %LW þH SUH]HQWLUDQD NRPSOHWQD WHKQRORåND UMHåHQMD ]D UHFLNODçX NRPXQDOQRJ RWSDGD VRUWLUQLFH NRPSRVWDQH ]D ELRUHDNWRUVNR NRPSRVWLUDQMH UHFLNODçQL FHQWUL ]D RWSDG NDR JRVSRGDUVNL UHVXUV VSHFLMDOQL SRG]HPQL L QDG]HPQL SUHVNRQWHMQHUL VD VXVWDYRP ]D HOHNWURQVNX LGHQWLILNDFLMX NRULVQLND VPMHåWDMQL NRQWHMQHUL L +RVWHOL NDSDFLWHWD RG L OHçDMD 3RUHG LQçHQMHUD PHQDGçHUD ELW þH SULVXWQL HNVSHUWL ]D RNROLå VWUXĀQMDFL ]D SRMHGLQD SRGUXĀMD 0L ]DMHGQR PRçHPR ELWQR XQDSULMHGLWL GRVDGDåQMH UH]XOWDWH X ]DåWLWL RNROLåD 5HSXEOLNH +UYDWVNH 3ROLWLND ]D RNROLå (XURSVNH XQLMH QDV REYH]XMH 3R]LYDPR GLUHNWRUH WHKQLĀNH GLUHNWRUH QDĀHOQLNH JUDGRQDĀHOQLNH PROGRAM: Èetvrtak: • 'R VDWL UHJLVWUDFLMD VXGLRQLND • ± VDWL XYRGQR REUDþDQMH L UXĀDN • ± VDWL UDGQL GLR • ± VDWL ]DMHGQLĀND YHĀHUD X UHVWRUDQX KRWHOD .UDOM Petak: • ± VDWL GRUXĀDN • ± VDWL ± GHPRQVWUDFLMD QRYLK SURL]YRGD L WHKQRORJLMD ]DMHGQLĀNL UXĀDN L SRGMHOD QDåLK GHOLFLMD ± HNR MDEXND L YLQD 35,-$9$ 68',21,.$ 3ULMDYX MH SRWUHEQR L]YUåLWL GR QD WHO LOL PDLO MDVPLQD MXUDVNUQMDN#WHKQL[ FRP 5H]HUYDFLMD VPMHåWDMD PRçH VH L]YUåLWL SXWHP QDYHGHQLK NRQWDNDWD D SODþDQMH QRþHQMD VYDNL VXGLRQLN L]YUåLW þH RVREQR SULOLNRP RGMDYH QD UHFHSFLML KRWHOD .UDOM &LMHQD QRþHQMD V GRUXĀNRP L]QRVL NQ RVREL GQHYQR X MHGQRNUHYHWQRM VREL NQ GQHYQR X GYRNUHYHWQRM VREL 2ĀHNXMHPR 9DåX SULMDYX L GROD]DN X 'RQML .UDOMHYHF

9HVHOLPR VH ]DMHGQLĀNRP UD]YRMX L VXUDGQML

7(+1,; G R R ',5(.725 ĄXUR +259$7 35('6-('1,. 8'58*( Áÿ,67$ +59$76.$³

3RVMHWLWH NRPSDQLMX 7HKQL[ PL çHOLPR ELWL 9Då SDUWQHU X ]DåWLWL RNROLåD Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

GO G OSP SPOD SPOD ODAR AREN ENJ ENJE JE E OTP PAD ADOM AD DOM O

Käärrn K ntn nerr Reesstm stm tmü ülllv lveerrwert werrttu we un ngs gs

Kako funkcionira austrijsko postrojenje za

tERMIČKU obradu otpada [autor, foto] Borut Hočevar, Finance Kärntner Restmüllverwertungs GmbH, Foto: Puch Johannes

Posjetili smo poduzeće Kärntner Restmüllverwertungs u austrijskom Arnoldsteinu odmah iza slovenske granice, gdje tvrde da imaju jedno od najsuvremenijih postrojenja za termičku obradu otpada na svijetu

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

poduzeću Kärntner Restmüllverwertungs (KRV) obrađuju 96.000 tona otpada, od čega je 85.000 tona otpada iz domaćinstava, a ostatak je uglavnom industrijski otpad, kazao je poslovođa Günter Zellinger. Za usporedbu: celjsko postrojenje koje je jedino specijalizirano za termičku obradu u Sloveniji, ima dozvolu za 30.000 tona otpada godišnje.

Obrađuju samo koruške otpade U Austriji termički obrade približno 55 % kućnog otpada. Postrojenje u Arnoldsteinu je jedino takvo postrojenje u austrijskoj Koruškoj, njegov kapacitet je takav da mogu obraditi gotovo sav koruški kućni otpad. Ne prihvaćaju otpad iz drugih austrijskih pokrajina. Trenutna cijena termičke obrade otpada iznosi 150 USD po toni.

16 km toplovoda do Villacha KRV ima 29 zaposlenika, od kojih 20 upravlja postrojenjem. Postrojenje radi od 8.000 do 8.400 sati godišnje, što znači da radi punim kapacitetom. Od prošle godine daljinskom toplinom opskrbljuju Villach, a toplovod je dug 16 kilometara. Villachu

osigurava polovicu toplinske energije, isporučuju im vodu koja ima 120 stupnjeva, a povratna voda ima oko 60 ili 65 stupnjeva.

Toplinu proizvode i ljeti Godišnje proizvedu oko 120 GWh toplinske energije i oko 23 GWh električne energije. Ako ne proizvode toplinu, proizvode 8 MW električne energije, od čega 1,9 MW utroše za vlastiti rad, a šest megavata mogu prodavati na tržištu. Ljeti proizvode od 7 do 8 MW topline, posebice za neka industrijska poduzeća u Villachu.

Otpad iz spremnika čeljustima za grabljenje prenosi se u dovodni lijevak

Dimni plinovi, prije nego što se ispuštaju u zrak, uvode se u četverostupanjsko postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda

Glavni vlasnik je svestrano energetsko poduzeće KRV ima dva vlasnika. Kelag je 74,9 postotni vlasnik, a preostali udio ima Kärntner Entsorgungsvermittlungs, koji je u vlasništvu lokalnih zajednica. Kelag je energetsko poduzeće sa sjedištem u Klagenfurtu. Bavi se s više djelatnosti. Ima 74 hidroelektrana, šest vjetroelektrana i 16 solarnih elektrana. Ukupna snaga Kelagovih uređaja je 1.370 MW, godišnje proizvode 3.400 GWh električne energije. Oni su također trgovci, prošlogodišnji opseg trgovanja iznosio je 13,3 teravat sati (Twh) električne energije i 6,6 Twh prirodnog plina. Kelag je i lokalni koruški distributer. Ima 18.100 kilometara električne mreže i 810 kilometara plinske. Opskrbljuje 240 tisuća potrošača i 40 tisuća članova posebnog kluba. Prošle godine isporučili su im 4.200 GWh električne energije i 1.700 GWh plina. Osim toga upravljaju 77 mreža za daljinsko grijanje i 27 postrojenja za proizvodnju toplinske energije od biomase. Najvažniji Kelagovi vlasnici su austrijsko energetsko poduzeće Verbund, pokrajina Koruška i njemačko energetsko poduzeće RWE.

U procesu spaljivanja nastaju dimni plinovi s temperaturom od 1.200 °C

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

GOSPODARENJE OTPADOM

Kärntner Restmüllverwertungs nih tvari. Međutim, pomoću SCR tehnologije pretvaraju dušikove okside u dušik i vodu. Višestruko pročišćene dimne plinove odvode u atmosferu. Prije toga prolaze kroz mjerne uređaje koji mjere kvalitetu pročišćenih dimnih plinova. Izmjerene podatke pohranjuju, nadležne službe ih nadziru, pohranjuju i omogućavaju javni pristup.

Ostaci od otpada Nakon termičke obrade tone otpada ostane približno 250 kilograma pepela. Takav pepeo je inače moguće ponovno koristiti, ali ne u Austriji te ga stoga odlažu na odlagalište kod Völkermarkta. „Ako se propisi budu promijenili, moći ćemo ga koristiti”, kaže Zellinger. Volumen pepela predstavlja oko 10 % volumena otpada. Otprilike 1 % volumena otpada čini prašina koja se može koristiti u proizvodnji betona. Željezni otpad se prije odlaganja pomoću magneta izvlači iz pepela. Obično je to oko 2 % cjelokupnog otpada i dobre je kvalitete, zato ga mogu ponovno iskoristiti.

Plaćeni su po tonama Günter Zellinger, poslovodja Kärntner Restmuellverwertungs

U Arnoldsteinu prihvaćaju otpad koji ostane nakon sortiranja. U grubo bi ga mogli definirati kao laku frakciju i dio glomaznog otpada. Njegova kalorijska vrijednost iznosi oko 10 MJ/kg. Ne prihvaćaju visokokalorični otpad, odnosno gorivo iz otpada. Zašto ne? Kapacitet postrojenja je ograničen. To znači da prihvaćaju manje otpada, ako je njegova kalorijska vrijednost viša. „U cementnoj industriji prihvaćaju visokokalorični otpad jer su im potrebne visoke temperature, a mi smo plaćeni po tonama”, odgovara Zellinger.

Kako vrše spaljivanje Otpad dovoze u spremnik koji se nalazi u zgradi, a od tamo ga čeljustima za grabljenje prenose u dovodni lijevak. Kapacitet postrojenja dovoljan je za višednevni rad bez dostave novog otpada. Otpad iz dovodnog lijevka se ravnomjerno natovaruje na pomičnu rešetku. Neupotrebljivi dijelovi otpada valjaju se u vruću masu. Spaljivanje optimiziraju zrakom obogaćenim kisikom, a infracrvenom kamerom nadziru i reguliraju temperaturu spaljivanja.

Četverostupanjsko pročišćavanje dimnih plinova Prilikom spaljivanja nastaju dimni plinovi s temperaturom od 1.200 stupnjeva. Hlađenjem nastaje iskoristiva para, koju upotrebljavaju za dobivanje energije za daljinsko grijanje, procesne topline i električne energije. Dimni plinovi dovode se u četverostupanjsko postrojenje za pročišćavanje. Kod izgaranja se gotovo u potpunosti unište organske štetne tvari dioksini i furani. Kalcijev hidrat i voda u apsorberu razdvajaju sumpor dioksid, klorovodičnu i fluorovodičnu kiselinu. Tkani filter uklanja čestice prašine, teške metale i organske štetne tvari. Filter od aktivnog koksa uklanja najmanje tragove štet-

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

Na referendumu su stanovnici podržali postrojenje Postrojenje su u početku namjeravali postaviti u blizini Klagenfurta, ali su namjeru napustili zbog političkih problema. Zatim su izabrali industrijsku zonu u Arnoldsteinu kod tromeđe. Godine 1999. su među stanovnicima Arnoldsteina proveli referendum; za postavljanje postrojenja za toplinsku obradu otpada glasalo ih je 58 posto. Prije 15 godina, kada su počeli raditi, proizvodili su puno pare za susjedna poduzeća. Zatim se počelo s proizvodnjom pare baviti još jedno poduzeće, zato su se u KRV usmjerili u proizvodnju električne energije, a prošle godine i u proizvodnju topline za daljinsko grijanje. Paru više ne proizvode.

Tvrtka kćer Interenergo je 13. najveće poduzeće u Sloveniji Kelag je jedini vlasnik poduzeća Interenergo sa sjedištem u Ljubljani. Interenergo se bavi energetskim uslugama, godišnje uloži između 20 i 30 milijuna eura u obnovljive izvore i trguje električnom energijom na 17 veleprodajnih tržišta u 12 zemalja. Ukupna nazivna snaga Interenergovih elektrana je 69,9 MW, a u pet zemalja upravljaju više od 20 objekata. Sa 663 milijuna eura prihoda su 13. najveće poduzeće u Sloveniji. Interenergo je također organizirao razgledavanje uređaja za energetsku uporabu otpada u Arnoldsteinu.

Skandinavske zemlje, 2. dio

GOSPODARENJE OTPADOM

Gospodarenje komunalnim otpadom

u skandinavskim zemljama [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

U članku su analizirani rezultati skandinavskih zemalja u gospodarenju komunalnim otpadom u usporedbi s drugim EU zemljama. Analiza pokazuje da skandinavske zemlje mogu imati probleme u ostvarivanju dugoročnog EU cilja (stopa recikliranja najmanje 65%). rema stopi recikliranja većina skandinavskih zemalja nalazila se 2017. godine vrlo blizu „cilja 50“. Međutim, prema analizi promjene stope recikliranja Island se nalazi na čelu najlošijih europskih zemalja. U nastavku su sažeti pojedinačni prikazi iz dva aktualna istraživanja: 1) Analysis of Nordic regulatory framework and its effect on waste prevention and recycling in the region (Joe Papineschi, Dominic Hogg, Tanzir Chowdhury, Camilla Durrant, Alice Thomson) koje je objavljeno u 2019. godine, a provedeno je po narudžbi Vijeća nordijskih ministarstava, te 2) Nordische Länder im Aufwärts-trend, članka objavljenog u časopisu EU Recycling + Umwelttechnik 10/19. Analizirane skandinavske zemlje (2017. godine) su imale

veći realni BDP i od RH (12.324 USD) i od prosjeka EU (27.780 USD): • Norveška (42.364/69.130 USD), • Island (38.490 USD), • Danska (47.070 USD), • Finska (31.208/36.270 USD) • Švedska (29.926/43.350 USD). Pored toga skandinavske zemlje su i prema klimi, tradiciji i kulturi uvelike različite od Hrvatske i prosjeka EU. Tri, u ovom članku, analizirane nordijske zemlje su malo veće od Hrvatske (Danska, Finska, Norveška - oko 5,5 milijuna stanovnika). Island ima samo 390.360 stanovnika, od kojih ogromna većina živi u glavnom gradu Reykjaviku. Švedska je najveća skandinavska zemlja s oko 10 milijuna stanovnika.

FOTO: Todamo / Shutterstock.com

Skandinavske zeemlje – postižu „cilj 50““ ali moraju unaprijediti sustav gospodarenja otpadom

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

GOSPODARENJE OTPADOM

Danska

5,6 milijuna stanovnika

47.070 USD BDP

781 kg/stanovniku stopa recikliranja

46,3

Skandinavske zemlje, 2. dio

DANSKA – dolazi li do zastoja povećanja stope recikliranja? Danska je najgušće naseljena skandinavska zemlja, a prema broju stanovnika se nalazi na drugom mjestu (iza Švedske). Broj jedinica lokalne samouprave je samo 98, a to uvelike olakšava gospodarenje otpadom. Kopenhagen ima 1,8 milijuna stanovnika i najveća je skandinavska metropola. Danska je po broju stanovnika malo veća od RH, ali bez kritičke analize nije opravdano izravno uspoređivati gospodarenje otpadom Danske sa stanjem o Hrvatskoj. Za razliku od RH, Danska vrlo uspješno (uz biološku energijsku oporabu) provodi termičku energetsku oporbu. Zahvaljujući spalionici otpada glavni grad Kopenhagen odavno ne odlaže neoporabljeni komunalni otpad. Danska ima veliki broj spalionica i to naročito u većim naseljima. Pored toga, Danska se još čitavim nizom drugih čimbenika uvelike razlikuje od RH. Primjerice, Danska sustavno od kraja prošlog stoljeća donosi sve modernije propise za gospodarenje otpadom, koje za razliku od RH i sustavno provodi. Do sada su u Danskoj usvojeni sljedeći najvažniji propisi: • 1942. – sustav depozita za staklenu ambalažu • 1978. – uvođenje poreza na otpadnu ambalažu • 1986./1987. – naknade na odlaganje i spaljivanje • 1987. – naknada na proizvodni otpad • 1997. – zabrana odlaganja gorivog/energetskog vrijednog otpada • 2005. – proširenje odgovornosti proizvođača proizvoda • 2006. – recikliranje otpadne ambalaže • 2013. – aktualni Plan gospodarenja otpadom • 2015. – Plan prevencije otpada • 2018. – najnovije povećanje Landfill Tax (Danska sustavno povećava naknadu za odlaganje, u koju je uključeno i odlaganje ostataka spaljivanja). Sustav gospodarenja otpadom u Danskoj je izvrsno organiziran. Izgrađena je dostatna infrastruktura za gospodarenje otpadom. Dostignuta je stopa recikliranja (46,9 %, 2016. godine), koja je godinu kasnije tek neznatno smanjena na 46,3. Međutim, analiza duljeg razdoblja (2013.–2017.) pokazuje da je u Danskoj ipak ostvareno povećanje stope recikliranja od 3,1 posto. Među nordijskim zemljama prednjači u spaljivanju odnosno u termičkoj energijskoj oporabi. Spalionice komunalnog otpada energiju proizvode u kogeneraciji/trigene-

Tablica 1: Pokrivenost odvojenog sakupljanja otpada od stanovništva u Danskoj (2017.) Frakcija

Broj općina

Otpadna hrana Otpadni papiri Otpadni kartoni Otpadno staklo Otpadni metali Plastika UKUPNO

36 + 6 OS u vrećicama 73 36 38 47 41 98

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

Broj kućanstava

Pokrivenost

975.704 2.146.448 1.303.474 995.383 1.580.625 1.458.045 2.662.595

37 % 81 % 49 % 37 % 59 % 55 % 100 %

raciji odnosno istovremeno proizvode električnu i toplinsku energiju za grijanje i hlađenje. Na taj se način dodatno smanjuje emisija stakleničkih plinova. Danska spada među zemlje koja je gotovo dostigla „cilj 50“, ali koja se već priprema za dostizanje dugoročnog „cilja 65“. Razvitkom odvojenog sakupljanja iskoristivog otpada se planira, u cilju kružnog gospodarenja otpadom, povećanje stope recikliranja otpada od stanovništva. U Tablici 1. nalazi se stanje pokrivenosti lokalnih zajednica odnosno općina u Danskoj projektima odvojenog sakupljanja(1). Najveća pokrivenost projekata odvojenog sakupljanja (OS) je za otpadni papir (81%). Slijedi OS otpadnih metala (59%) i otpadne plastike (55%). Značajno niža je pokrivenost OS otpadne hrane i otpadnog stakla (37%). Načelno u Danskoj, iako je vrlo razvijen sustav spaljivanja otpada, sustav odvojenog sakupljanja još nije potpuno razvijen. Usprkos tome Danska već gotovo dostiže ciljnu stopu recikliranja od 50 posto. Dosadašnja iskustva pokazuju da je termička energetska oporaba sasvim sigurno omogućila napuštanje odlaganja neoporabljenog otpada. Kada je taj cilj ostvaren bilo je nužno sustav gospodarenja dograditi mjerama većeg poticanja prevencije i recikliranja. Od 1991. godine obvezno je i odvojeno sakupljanje problematičnog odnosno opasnog otpada iz kućanstva. Komunalni otpad u Danskoj uglavnom se sastoji iz organskog otpada (40%), papira (13%), a u manjim postocima sadržani su metali, staklo, plastika i kartoni. Treba naglasiti da je u Danskoj već godinama organiziran sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda za ambalažu njihovih proizvoda. Rekordna količina komunalnog otpada (781 kg/stanovniku) proizvedena je u Danskoj 2017. godine. U okviru plana gospodarenja otpadom uključen je i plan gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Od 2011. do 2017. godine stopa recikliranja stalno se povećavala od 39% do gotovo 50%. Istovremeno odnosno posljednjih deset godina stalno se smanjivalo odlaganje komunalnog otpada. Godine 2018. odložena je zanemariva količina neobrađenog smeća odnosno miješanog komunalnog otpada(1). U novom mileniju povećanje količine komunalnog otpada je kompenzirano prvenstveno povećanjem stope recikliranja. Danska, među nordijskim zemljama, raspolaže najvećim kapacitetom za spaljivanje komunalnog otpada (instalirani godišnji kapacitet spalionica oko 3,7 milijuna tona). Daljnjim razvitkom mjera za smanjivanje i recikliranje je sve veći rezervni (neiskorišteni) kapacitet spalionica. Na taj način se potiče uvoz otpada za spaljivanje (iz Grenlanda, Islanda, Engleske itd.). Povećanje rezervnog kapaciteta izgrađenim spalionicama stvara i opasnost privlačenja MKO iz Danske, koji bi možda mogao (trebao) biti recikliran. U tom smislu časopis EU Recycling + Umwelttechnik ističe „Danska: kapacitet spalionica treba smanjiti“ (2). Istraživanje Nordijskog instituta je pokazalo da postupno zatvaranje zastarjelih linja za spaljivanje izravno omogućava razvitak recikliranja i razvoj kružnog gospodarenja otpadom. Za povećanje stope recikliranja nije dovoljno samo sma-

Slika 2. Kopenhagen - nova suvremena spalionica komunalnog i sličnog otpada izgrađena 2016., dizajn arhitekta Bjarke Ingles, koji je oblikovao krov tako da je idealan za skijanje. Spalionica smanjuje odlaganja, jamči energetsku oporabu i smanjuje emisije stakleničkih plinova. U Planu gospodarenja otpadom grada Kopenhagena se ističe da je spalionica važan čimbenik u ostvarenja cilja „Kopenhagen grad s nultom emisijom CO2“. (Foto: Stig Alenas, Shutterstock.com)

njenje kapaciteta postrojenja za spaljivanje, već je potrebno jamčiti kakvoću sekundarnih sirovina. Zato je u Danskoj osmišljen sustav odvojenog sakupljanja isključivo reciklabilnog komunalnog otpad. Projekti OS su već početno u CSGO povezani s projektima recikliranja. Landfill Tax je ključna karika za izbjegavanje odlaganja i destimulaciju spaljivanja, koja je uvedena već 1986./1987. godine. Danska je prva zemlja koja je na taj način pokazala učinkovitost financijskih mjera na odgovorno gospodarenje otpadom. Obuhvaća sve vrste otpada i otpadnog mulja koje se odlažu. Naknada za odlaganje sustavno se dograđivala strukturom, te osobito opterećuje odlaganje reciklabilnog i nešto manje energetski vrijednog otpada. Iznos Landfill Tax se svakih nekoliko godina povećavala. Zadnja aktualizacija iznosa naknade za odlaganje i spaljivanje bila je 2018. godine: • naknada za odlaganje 63,2 eura po toni (2015. Landfill Tax bila je 63 eura po toni., • naknada za spaljivanje 4,32 eura po GJ i 23 eura po toni fosilnog ugljika (plastike). Danska, kao ni druge skandinavske zemlje nije zabranila spaljivanje. Međutim sve strožim penaliziranjem gospodarski (umjesto samo administrativno) se potiče izbjegavanje odlaganja i spaljivanje plastike. Izuzetno je važno za RH uočiti da uvođenje naknade za odlaganje treba provoditi postupno, a uvijek treba početi s manjim iznosom. Danska iskustva ukazuju da zatim, tu vrlo važnu naknadu, treba stalno aktualizirati.

FINSKA – povećanje stope recikliranja i „preveliki“ kapacitet spalionica U Europskoj uniji Finska je najrjeđe naseljena zemlja. Ima isti broj stanovnika kao i Danska, ali puno manju gustoću naseljenosti. Najveći broj stanovnika živi u južnim područjima Finske. Ima 311 jedinica lokalne uprave što je tri puta više od Danske, ali (iako je veća) dva puta manje od RH. To pred sustav gospodarenja otpadom postavlja velike izazove. Finska u odnosu na Dansku ima nešto manji iznos BDP-a i bitno manju količinu otpada. U odnosu na prosjek EU ima i veći BDP i veću količinu komunalnog otpada. Posljednjih godina stopa recikliranja se ubrzano povećava i 2017. godine je bila nešto veća od prosjeka EU zemalja. Helsinki je glavni i najveći grad (1,5 milijuna) u kojem živi četvrtina stanovnika i koji od 2015. godine također ima novu modernu spalionicu otpada (Slika 3). Mala gustoća naseljenosti pred sustav gospodarenja otpadom stavlja osobito složene obveze. Već od 1930. godine se provode mjere odvajanja komunalnog otpada. Sustavno se usvajaju propisi za povećanje recikliranja i smanjivanje odlaganja. Propisano je naplaćivanje naknada za boce od pića, naknada za odlaganje, proširena odgovornosti proizvođača proizvoda, zabrana odlaganja biootpada itd. Trenutno je aktualan nacionalni Plan gospodarenja otpadom 2017. – 2023. godina, koji između ostalog predviđa izradu i tri regionalna plana gospodarenja otpadom koji uvažavaju specifične lokalne osobitosti. Upravo to može biti primjer za obvezu izrade regionalnih (ne županijskih) planova gospodarenja otpadom u RH.

Finska

5,6 milijuna stanovnika

36.270 USD BDP

510 kg/stanovniku stopa recikliranja

48,5 (2017.)

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

GOSPODARENJE OTPADOM

Skandinavske zemlje, 2. dio

Slika 3.: Helsinki (2014.) - gradnja velike spalionice otpada (320.000 tona), koja je doprinijela smanjenju odlaganja komunalnog otpada u Finskoj, a proizvedena električna i toplinska energija se uspješno koristi.

U Finskoj 1930. godine započinje odvajanje komunalnog otpada, ali tek krajem devedesetih godina prošlog stoljeća započinje brži razvoj odvojenog sakupljanja. Uvažavajući lokalne osobitosti, naročito malu gustoću naseljenosti, u Finskoj je redovito i dobro organizirano sakupljanje komunalnog otpada pri čemu se koriste (1) različiti sustavi: • sustav donošenja, • sustav dolaženja po otpad („od vrata do vrata“), • reciklažna dvorišta i otoci, • depozitni sustavi, • kampanjske akcije (isključivo za specifične vrste otpada). Sustav dolaženja po otpad („od vrata do vrata“) u Finskoj, kao i RH, oduvijek postoji samo za miješani komunalni otpad. Plan gospodarenja otpadom Finske (i RH) predviđa razvitak sustava „od vrata do vrata“ i to naročito za iskoristive frakcije otpada. Finska je u odvojenom sakupljanju reciklabilnih frakcija komunalnog otpada prioritet dala OS otpadnom papiru. Zbog male gustoće naseljenosti i složenosti obračuna kod velikih zgrada, procjenjuju da sustav dolaženja po otpad

može financijski opteretiti stanovništvo. Stoga planiraju kombinirani sustav odvojenog sakupljanja (dolaženja po otpad i donošenja otpada). Lokalnim zajednicama se ostavlja sloboda odabira kako mogućnosti sustava dolaženja po otpad dopuniti mjerama sustava donošenja otpada (reciklažni otoci, reciklažna dvorišta i sl.). Stopa recikliranja komunalnog otpada je bila oko 47 posto (2016.), a već godinu kasnije je bila 48,5 posto. Finska je među EU zemljama koje posljednjih godina najbrže povećava stopu recikliranja. Rasprostranjenost projekata odvojenog sakupljanja reciklabilnog komunalnog otpada se nalazi u Tablici 2. Prikaz se temelji na vrsti i veličini stambenog objekta. OS otpadnog papira u Finskoj se prioritetno razvijao, te sustav dolaženja po otpadni papir sudjeluje ukupno sa 49 posto mase i nalazi se na čelu liste projekata odvojenog sakupljanja. Kod stanova i kućica u nizu prikupljanje sustavom „od vrata do vrata“ organiziran je za sve korisnike javne usluge (100%). U samostojećim kućama, prvenstveno radi većih troškova ne prakticira se dolaženje po otpadni papir (0%). Kod samostojećih kuća koriste se različite vrste sustava donošenja otpadnog papira (primjerice donošenje do zelenih otoka, reciklažnih dvorišta, škole itd.). Na drugom mjestu se nalazi OS biootpada (44%), koji uključuje i kućno odnosno vrtno kompostiranje. OS biootpada sustavom dolaženja po otpad najviše se koristi kod stanova i kućica u nizu (do 73 i do 87%). U samostojećim kućama projekt OS biootpada sustavom „od vrata do vrata“ je organiziran samo kod petine stanovnika (20%). Kod samostojećih kuća ostali projekti odvojenog sakupljanja „od vrata do vrata“ drugih frakcija (plastika, staklo, metali, karton) nisu organizirani. Kod apartmana/stanova i kuća u nizu OS sustavom dolaženja po otpad: • otpadni karton sudjeluje s 11 do 83%, • po otpadno staklo od 18 do 76%, • po otpadne metale od 18 do 79%. U Finskoj, prema Tablici 2., OS otpadne plastike sustavom „od vrata do vrata“ nije organizirano. Najvažnije je uočiti da u Finskoj odabir sustava odvojenog sakupljanja nije birokratski propisan, već je isključivo u nadležnosti lokalnih zajednica. OS sustavi dolaženja po otpad prioritetno su organizirani za otpadni papir i biootpad. To je i opravdano jer papir i biootpad spadaju među biorazgradi-

Tablica 2. Rasprostranjenost OS reciklabilnih frakcija sustava dolaženja po otpad u Finskoj 2016.(1) (OS % mase, pojedine frakcije) Frakcija Stanovi Kuće u nizu Samostojeće kuće UKUPNO Biootpad Papir Plastika Karton Staklo Metali

44 do 87% 100% 0% 11 do 68% 18 do 34% 18 do 38%

*uključuje vrtno kompostiranje

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

18 do 73% 100% 0% 12 do 83% 22 do 76% 23 do 79%

velike

manje

20%* 0% 0% 0% 0% 1%

20%* 0% 0% 0% 0% 0%

44%* 49% 0% 28% 24% 26%

ve vrste i snažno opterećuju te povećavaju rizike odlagališta komunalnog i sličnog proizvodnog otpada. Prema morfološkoj analizi biootpad i papir sudjeluju u komunalnom otpadu s više od 42 posto mase. Ako se doda i otpadni karton/smeđi papir biorazgradljive frakcije sudjeluju s više od 50 posto mase. Na drugom mjestu je otpadna plastika koja u finskom komunalnom otpadu sudjeluje s više od 15 posto. Ostale frakcije komunalnog otpada sudjeluju s manje od 5 posto mase. Međutim udio sitnice je čak 30 posto. Finska je izgradila veliku vrlo raznoliku infrastrukturu za gospodarenje otpadom: • 61 bioplinsko postrojenje (preračunato za ekvivalent RH 0,7 x 61 = 43) • 199 kompostana, (preračunato za RH 139) • 9 spalionica (preračunato za RH 6) • 1 spalionica s visokom temperaturom izgaranja za opasni otpad • 25 postrojenja za suspaljivanje (preračunato za RH 18) • 73 energana koje koriste nusproizvode (preračunato za 51) • 113 odlagališta za neopasni otpad (preračunato za RH 79) • 40 odlagališta za inertni otpad (preračunato za RH 28) • 34 za opterećujuće tvari (preračunato za RH 24). Iz tog pregleda je uočljivo koliko Hrvatska zaostaje u razvitku građevina i postrojenja za održivo gospodarenje otpadom. RH u odnosu na Finsku ima za oko 30 posto manji broj stanovnika te su u zagradama navedeni brojevi građevina koje bi mogla – trebala Hrvatska. Drastično zaostajanje RH u odnosu na Finsku je broj kompostana. Preračunato, Hrvatska bi trebala imati 131 kompostanu, a 2017. godine u RH ih je bilo samo desetak. Hrvatska također zaostaje i u postrojenjima za spaljivanje i suspaljivanje. RH je imala jednu spalionicu opasnog otpada, koja je zatvorena nakon požara ulaznog skladišta. U Hrvatskoj naročito je veliki otpor dijela javnosti prema spaljivanju i suspaljivanju, koji se prezentira kao borba za okoliš i zdravlje ljudi. Međutim, brojni stručnjaci upozoravaju da je termička energijska oporaba element CSGO, a ankete pokazuju primjerice da većina pučanstva grada Zagreba nije protiv energane na otpad. U nekoliko navrata javni prosvjedi u RH izravno su zapriječili projekte spalionica i suspaljivanja. Međutim u RH javni prosvjedi (zadnji bio je u 2018.) spriječio je i izgradnju kompostane. Analiza načina gospodarenja komunalnim otpadom u Finskoj od 1997. do 2016. godine pokazuju (1): • da se odlaganje stalno smanjuje s oko 70 posto (1997.) na manje od 5 posto (2016.), • da se spaljivanje stalno povećavalo od oko 3 posto (1997.) na i više od 50 posto (2014.). • da se od 2004. godine recikliranje počelo brže razvijati. Aktualni Plan gospodarenja otpadom 2017. – 2023. Finske planira daljnje stalno povećanje stope recikliranja komunalnog otpada. U 2017. godini ostvarena je stopa recikliranja od 48,5 i vrlo je blizu EU „cilja 50“ od najmanje 50 posto. Razvitak OS komunalnog otpada treba omogućiti i detoksikaciju otpada. Od 2013. do 2017. godine odnosno u pet godina, stopa recikliranja komunalnog otpada se povećala od 35 do 47 posto. Početno smanjivanje odlaganja temeljeno je na spaljivanju

odnosno termičkoj energetskoj oporabi. Kapacitet spalionica iznosi 220 kg po stanovniku (preračunato za RH ekvivalent kapacitet spalionica je 880.000 tona godišnje). Daljnje povećanje stopa recikliranja i ostvarivanje dugoročnog EU „cilja 65“ mogu ugroziti izgrađeni kapaciteti spalionica. U članku objavljenom u EU Recyling(2) izravno se upozorava „Rizik preveliki kapacitet spalionica“. Međutim, principijelno što je veća stopa recikliranja, to su veći troškovi (klasičan sukob ekonomije i ekologije). S druge strane, kad postoji manjak količine otpada odmah se smanjuje cijena spaljivanja u već izgrađenim spalionicama. Za nadvladavanje takvog i sličnih problema u Finskoj stalno se dopunjuju i dograđuju propisi za gospodarenje otpadom: • 1950. – recikliranje staklenih boca (sličan propis za plastične boce usvojen 2008.), • 1979. – gospodarenje komunalnim otpadom, • 1996. – uvođenje Landfill Tax (stalno povećanje: 2003.; 2005.; 2011.; 2013.; 2015. – 50 eura po toni odloženog otpada; novo povećanje 2017. – aktualna naknada za odlaganje iznosi 70 eura po toni), • 2005. – uvođenje naknade za ambalažni otpad, • 2008. – Nacionalni plan gospodarenja otpadom 2009. – 2016., • 2011. – dograđen propis za staklene boce, • 2016. – zabrana odlaganja biorazgradivog otpada, • 2017. – novi Plan gospodarenja otpadom 2017. – 2023. Prethodno su navedeni samo glavni propisi, jer je Finska (slično kao i Danska) usvojila i čitav niz propisa za druge vrste otpada (autogume, baterije akumulatore, odlagališta), koji se nastoje i provoditi. Trenutno su aktualni depoziti za otpadnu ambalažu: • 0,10 euro za staklene boce, • 0,15 eura za Al doze, • 0,10 eura za <0,5 l plastične boce, • 0,20 eura za 0,5 l plastične boce, • 0,40 eura za 1,5 l plastične boce.

Island – „Cilj 50“ vjerojatno se neće ostvariti(2) Island je, po broju stanovnika, mala otočna nordijska zemlja čiji narod živi vrlo raskošno (Davidsdottir 2018.). U glavnom gradu Reykjaviku sa 122.853 stanovnika, živi trećina Islanđanki i Islanđana. S okolnim naseljima uz Reykjavik je vezano i više od 200.000 ljudi odnosno šezdeset posto stanovništva Islanda. Island nije član EU, ali je potpisao s EU Sporazum o slobodnoj trgovini (EFTA) i Sporazum o ekonomskom području (EEA). Island je prihvatio EU direktivu o zaštiti okoliša. Island je imao BDP (38.490 USD) za gotovo pedeset posto veći od prosjeka EU. Proizvodi 658 kg komunalnog otpada (2016.), što je također za oko pedeset posto veća količina komunalnog otpada od prosjeka EU zemalja. Prema ekološkom otisku Island se nalazi među zemljama koje najviše rabe prirodne vrijednosti (4. zemlja u svijetu). Djelomično to je i razumljivo, jer Island je otočna zemlja s vrlo hladnom zimom. Međutim, stanovnici Islanda, u odnosu na EU prosjek, proizvode veliku količinu otpadne hrane (godišnje 199 kg/ stanovnik). Uznemirujuće je da Island ima stopu recikliranja

Island

390.390 stanovnika

38.490 USD BDP (2017)

658 kg/stanovniku stopa recikliranja

25,8%

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

GOSPODARENJE OTPADOM

Skandinavske zemlje, 2. dio

(25,8) koja je dvostruko niža od presjeka EU zemalja. Tragičnija činjenica je, da se posljednjih godina smanjila stopa recikliranja (za -4,1). U Reykjaviku je organiziran sustav redovitog sakupljanja kućnog otpada (svakih 14 dana). Stanovnici mogu otpad odlagati u 3 velike i jednoj maloj posudi. U velikim posudama odvojeno se prikuplja: • plava posuda (otpadni papiri i kartoni), • zelena posuda (otpadna plastika), • siva velika (vrtni otpad, otpadna zemlja, građevni otpad). U maloj sivoj posudi ne smije se odlagati otpadni papir i karton i otpadna plastika, kao i vrtni i drugi otpad, koji se odlaže u veliku sivu posudu). Građani slobodno biraju hoće li sakupljanje otpada ugovoriti s privatnom ili javnom tvrtkom te prema tome i plaćaju. U Reykjaviku ima 6 postaja za prikupljanje otpada, 1 sortirnica i 1 odlagalište otpada. Aktualno je istraživanje gradnje bioplinskog postrojenja. Prema Eurostatu na Islandu se 2016. godine proizvelo oko 256.000 tona komunalnog otpada, od čega se i više od 120.000 tona odlaže. Kompostiranje se od 2008. godine povećava, ali još nema važniju ulogu u gospodarenju komunalnim otpadom. Spaljivanje isto tako nije zastupljeno. U gospodarenju otpadom od stanovništva sudjeluju tvrtke iz drugih EU zemalja. Otpadni papiri i kartoni odvoze se u Nizozemsku, a otpadna plastika u Švedsku. Island kao i druge skandinavske zemlje sustavno dograđuje propise za postupanje s otpadom. Ipak, s promjenama propisa Island je kasnio i još nije cjelovit: • 1989. – uveden depozitni sustav, • 2003. – Zakon o trgovini otpadom i akt o recikliranju otpada, • 2004. – temeljem Zakona usvojen Nacionalni plan o postupanju/trgovini otpadom, • 2012. – temeljem Nacionalnog plana utvrđen cilj recikliranja otpada, • 2013. - određene su ciljane vrijednosti smanjivanja odlaganja, • 2015. – povećane ciljane vrijednosti recikliranja, • 2016. - uvedena je naknada za odlaganje (Landfill Tax), • 2016. – usvojen Plan prevencije otpada. U središtu politike zaštite okoliša utvrđeni su sljedeći zadaci: • prevencija (smanjenje) otpada, • smanjenje emisije stakleničkih planova, • zelenim inovacijama smanjiti utrošak resursa, • smanjiti upotrebu izvornih sirovina, • smanjiti distribuciju materijala u cilju zaštite okoliša i naročito zdravlja ljudi. Nacionalni plan postupanja odnosno trgovini otpadom (2004.) je ekvivalent planu gospodarenja otpadom - propisani su ciljevi recikliranja: • 2012. – najmanje 60% otpadne ambalaže treba biti ponovno iskorišteno ili termički energijski oporabljeno, • 2012. – najmanje 60% mase staklene ambalaže reciklirati, najmanje 60% mase papirnate ambalaže reciklirati, najmanje 50% mase metalne ambalaže reciklirati, najmanje 22,5% mase plastične ambalaže reciklirati itd. • 2013. – ograničavanje odlaganja biorazgardivog otpada,

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

• 2015. – obveza odvojenog sakupljanja (otpadnog papira, metala, stakla, plastike), najmanje 60% mase građevnog otpada treba sortirati i iskoristiti itd.

Norveška – rast odvojenog sakupljanja i recikliranja kućnog otpada Norveška, kao i Island, nije članica EU, ali je potpisala s EU i sporazume EEA i EFTA. Podaci o gospodarenju komunalnim otpadom između Eurostata (Tablice 1. i 2.) i analiziranih literatura o problemima otpada u skandinavskim zemljama (1,2) se razlikuju. To može biti jedan od uzroka razlike u podacima. Konkretno u Norveškoj jasno su određeni samo pojmovi kućnog otpada i industrijski otpad. Komunalni otpad u Norveškoj je rezultat „business activity“ i ubraja se u industrijski otpad iz industrijskih servisa. To je i bio jedan od razloga zašto je uvodno naglašeno da još nije u Europi ustrojen jedinstveni sustav evidencije i nadzora toka otpada. Među skandinavskim zemljama Norveška prednjači po visini BDP-a, a prema specifičnoj godišnjoj količini komunalnog otpada nalazi se na drugom mjestu, odmah iza Danske (Eurostat). Zato se Norveška prema količini komunalnog otpada ubraja među najlošije europske zemlje. Podaci Eurostata pokazuju da je stopa recikliranja 38,8 (2017.), ali se između 2013. i 2017. godine smanjila (-4,1). Prema proračunu učinkovitosti mjera za smanjivanje otpada Norveška je najbolja europska zemlja, koja ima preračunati koeficijent (1.922) četiri puta veći od prosjeka EU zemalja. U gospodarenju kućnim otpadom termička energijska oporaba 2016. godine je sudjelovala s oko 44 posto mase (1,0 milijun tona od ukupnih 2,25 milijuna tona kućnog otpada). Od 1998. godine stalno se smanjivalo odlaganje, a postupno se povećavalo spaljivanje. Konkretno 2016. godine je oko 100.000 tona odloženo, što je manje od 5 posto kućnog otpada (1,2). Od 2008. godine u Norveškoj se povećava i recikliranje, te je 2018. godine reciklirano 892.000 tona, a stopa recikliranja je povećana na 39,8 (Tablica 3). Velika pozornost dana je odvojenom sakupljanju kućnog otpada. Od 2012. godine u Oslu je obvezno odvojeno sakupljanje biootpada odnosno otpadne hrane. Međutim, 2015. godine još uvijek iz 120 općina i gradova biootpad se nalazio u miješanom otpadu koji se zatim spaljivao. Odvojeno se sakuplja samo reciklabilni otpad, a postoci OS kućnog otpada ovise od lokalne zajednice. Zbirno u 98 posto lokalnih zajednica provodi se OS papirnate ambalaže i 87 posto plastične ambalaže. Sustavom „od vrata do vrata“ se sakuplja biootpad, papir i plastika. OS metala i stakla je organizirano sustavom donošenja. Inzistira se i na odvojenom sakupljanju problematičnih tvari odnosno na detoksikaciji kućnog otpada. Norveška također već od 1976. godine stalno dograđuje propise za gospodarenje otpadom: • 1976. – naknada za otpadnu ambalažu, • 1981. – propis o nadzoru emisija, • 1991. – utvrđen cilj obnove otpada, • 1994. – naknada za otpadnu ambalažu,

Slika 4. WtE – spalionica grada Oslo (oko 670.000 stanovnika): • kapacitet 150.000 t/a (snage 20 t/h uz odstupanje Hd od 8 do 16 MJ/kg otpada); • instalirana snaga 13 MWe + 55 MWt; • proizvodnja vodene pare 75,2 t/h pare uz tlak 41,6 bara i 402 °C; • ostaci: šljaka 30.700 t/a (20% ulazne količine otpada) i pepeo 4.900 t/a (3,3% u.k.o.)

• 1999. – uvođenje naknada: - Landfill Tax, - naknada za spaljivanje (Incineration Tax) - početno određenje depozit sustava, • 2003. – ažuriranje Landfill Tax, • 2004. – određenje recikliranja i obrade otpada, • 2005. – amandman na uredbu o otpadnoj ambalaži, • 2009. – smanjenje broja odlagališta otpada s 330 na 60, - zabrana odlaganja biorazgradivog otpada, • 2010. – ukinuta naknada za spaljivanje, • 2013. – niz novih propisa i ažuriranja: - Norveška strategija gospodarenja otpadom, - Programa prevencije otpada, - usklađivanje uredbe o otpadnoj ambalaži s EU direktivom, - dopuna uredbe za staklene boce, • 2015. – niz novih ažuriranja: - ukinuta Landfill Tax, koja je početno razlikovala stanje uređenja odlagališta, a zatim je 2007. godine izjednačen iznos za sve vrste odlagališta: - najveći iznos Landfill Tax, od uvođenja do ukidanja, je bio 69 eura/t, a 2015. godine (kada je ukinuta) iznos Landfill Tax je bio: 31 euro/t,

- ukinut cilj za recikliranje ambalaže, - uredba o sakupljanju kućnog otpada promijenjena u uredbu o gospodarenju otpadom, • 2017. – ažuriranje uredbe o otpadnoj ambalaži i ciljeva za recikliranje otpadne ambalaže: - 65% za kartonsku ambalažu - 60% za staklenu, metalnu, papirnatu i kartonsku ambalažu, - 50% za ekspandiranu polistirensku ambalažu, - 30% za plastičnu ambalažu, - 15% za ambalažu prehrambenih proizvoda, • 2018. – osnovna naknada za sve vrste jednokratne ambalaže: 1,19 NOK (0,12 eura) po komadu. Norveška jednako kao i druge skandinavske zemlje sustavno dograđuje i ažurira propise vezane uz gospodarenje kućnim otpadom. Prvim dokumentom se legalizira gospodarenje otpadnom ambalažom (1976.), a nastavilo se brojnim osvježenjima te na kraju i 2017. godine novim ažuriranjem naknade za otpadnu ambalažu. Naknade za odlaganje i naknada za spaljivanje uvedene su 1999. godine. Vrijedno je uočiti da su te naknade postupno ukinute. Konkretno 2010. godine ukinuta je naknada za spaljivanje, s zatim je 2015. ukinuta Landfill Tax. Norveška strategija je usvojena 2013. godine, a tada je usvojen Program prevencije otpada. Norveška je po nizu čimbenika osobita europska zemlja, koja posljednjih godina nastoji vlastite propise uskladiti s EU direktivom o gospodarenju otpadom. Norveška najuže surađuje sa susjednom Švedskom. Aktualne promjene u gospodarenju kućnim otpadom nalaze se u Tablici 3. U Norveškoj 2018. godine je ostvarena proizvodnja kućnog otpada (421 kg po stanovniku). To je 2018. smanjenje za 0,9 posto u odnosu na 2016., te 0,7 posto u odnosu na 2017. Analiza specifičnih godišnjih količina pokazuje također veća smanjenja stope (-1,6 odnosno -1,3 posto). Između 2016. i 2018. godine povećana je stopa recikliranja kućnog otpada u Norveškoj s 38,1 na 39,8 posto. To su donekle drugačiji podaci o recikliranju nego rezultati praćenja količine komunalnog otpada prema Eurostatu. Razlika je u poimanju pojmova otpada od stanovništva. U svakom slučaju u Norveškoj se snažno povećava recikliranje kućnog otpada.

Tablica 3. Gospodarenje kućnim otpadom u Norveškoj 2016. – 2018. 2016. 2017. 2018. 2018./2016. Ukupna godišnja količina (1000 t) Specifična količina (kg/stanovnik) Poslano na recikliranje (1000 t) Na recikliranje (kg/stanovnik) Postotak na recikliranje

2.277 433 100% 868

2.256 426 100% 881

2.241 421 100% 892

38,1%

39,1%

39,8%

165,0 38,1%

166,3 39,0%

167,3 39,7%

Norveška

5,3 milijuna stanovnika

69.130 USD BDP

748 kg/stanovniku stopa recikliranja

38,8%

2018./2017.

-0.9% -1,6% 1,5%

-0,7% -1.3% 1,3%

0,8%

0,7%

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

GOSPODARENJE OTPADOM

Švedska

oko 10,2 milijuna stanovnika

43.350 USD BDP

452 kg/stanovniku stopa recikliranja

46,8%

Skandinavske zemlje, 2. dio

Švedska – odgovorno gospodarenje otpadom, ali kako ostvariti „cilj 65“ Švedska je prema broju stanovnika najveća skandinavska zemlja i dugogodišnja članica EU (1995.). Najveći broj stanovnika živi u južnim područjima. Švedska ima malu gustoću naseljenosti, što otežava gospodarenje komunalnim otpadom. Međutim, usprkos tome prednjači u odgovornom i održivom gospodarenju komunalnim otpadom, i to ne samo među skandinavskim zemljama već i drugim EU zemljama. Švedska ima dvostruko veći BDP od prosjeka EU, a proizvodi specifičnu količinu komunalnog otpada (452 kg/stanovniku) koja je primjetno manja od prosjeka EU zemalja (486 kg/stanovnik). Švedska je među najboljim europskim zemljama u prevenciji otpada (-1.178). Odlaganje komunalnog otpada u Švedskoj je izbjegnuto, ali stopa recikliranja prema Eurostatu i Tablici 4. već dostiže „cilj 50“. Analiza gospodarenja kućnim otpadom od 2103. do 2017. godine pokazuje da godišnje dolazi do smanjenja i povećanja stope recikliranja. Kada se analiziraju promjene u posljednjih pet godina, ipak se povećala stopa recikliranja s 33 na 34 posto, a tim iznosima treba dodati kompostiranje. Procjene provedenih analiza (1,2) upozoravaju da će biti problema u dostizanju „cilja 65“. Za dostizanja tog dugoročnog cilja Švedska mora dograditi postojeći sustav mjerama za kružno gospodarenje otpadom. Biološka energijska oporaba otpada u većim naseljima prvenstveno omogućuje učinkovito pretvorbu otpadne hrane u bioplin, koji se može u urbanoj sredini iskoristiti. Brojni švedski gradovi uz spalionice (termička energijska oporaba) izgradili su i urbana bioplinska postrojenja. Švedska je u devedesetim godinama prošlog stoljeća zaostajala u razvitku recikliranja komunalnog otpada. U novom mileniju odvojeno sakupljanje komunalnog otpada postaje polazište održivog gospodarenja otpadom, ali samo u cilju povećanja recikliranja. Razvitak odvojenog sakupljanja „od vrata do vrata“ u Švedskoj otvara diskusije o poveća-

Bioplinsko postrojenje Södertön (Stockholm) godišnjeg kapaciteta 50.000 tona otpadne hrane (listopad 2015.), proizvodi godišnje 80 GWh bioplina, što odgovara 8,8 milijuna litara nafte ili može odgovarati potrošnji 5.000 privatnih automobila; učinkovitost iskoristivosti energije otpada iznosi 75 posto; ostatak digestije iznosi 14.000 t/a, koji je izvor nutrijenata – dušika. Biološka energijska oporaba otpada u većim naseljima prvenstveno omogućuje učinkovito pretvorbu otpadne hrane u bioplin, koji se može u urbanoj sredini iskoristiti. Brojni švedski gradovi su uz spalionice (termička energijska oporaba) izgradili i urbana bioplinska postrojenja.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

nju cijena(2). U Švedskoj su proizvođači proizvoda u ambalaži odgovorni za OS odvojeno prikupljanje i recikliranje otpadne ambalaže iz stakla, metala, papira, plastike. Također izdavači novina i reklamnih brošura su odgovorni za OS i recikliranje otpadnog papira. Sustavi OS uvijek su kombinacija sustava dolaženja po otpad i sustava donošenja otpada, a izravno ovise o lokalnim uvjetima. Koriste se (naročito za odvojene kuće sljedeći sustavi OS otpada od stanovništva:

Dvije posude (jedna za MKO i jedna za otpadnu hranu)

49%

Jedna posuda (MKO i otpadnu hranu zajedno) + sustav donošenja otpada

25%

Posuda s više pregrada (najčešće 4 pregrade)

15%

Sustav optičkog sortiranja (najčešće dvije plastične posude jedna za MKO i jedna za otpadnu hranu, ali mnoge lokalne zajednice imaju samo različite vrećice za MKO, otpadnu hranu i reciklabilne vrste otpada, od toga najčešće za papirnatu i za plastičnu otpadnu ambalažu) 10%

Praktično OS otpada od stanovništva temeljio se na razdvajanju na suhi i vlažni otpad. U nekim lokalnim sredinama miješani suhi otpad od stanovništva se automatski (optički) sortirao. Inače, Švedska je među prvim zemljama koja je počela razvijati automatsko sortiranje. Troškovi sakupljanja komunalnog otpada ovise od općine i grada. Kućanstva za odvoz otpada godišnje plaćaju kod pojedinačnih kuća oko 2.094 SEK odnosno 200 eura, a za stanove plaćaju nešto manje i to oko 1.329 SEK odnosno 130 eura. Gospodarenje komunalnim otpadom, kao i u drugim razvijenim

Tablica 4. Gospodarenje otpadom od stanovništva u Švedskoj od 2013. – 2017. UKUPNO

Recikliranje

2013.

2014.

2017.

4.447.880 t

4.512.580 t

4.783.010 t

461 kg/stanovnik

463 kg/stanovnik

473 kg/stanovnik

(100 %)

1.467.200 t

1,617.930 t

1.617.640 t

152 kg/stanovnik

166 kg/stanovnik

160 kg/stanovnik

33 %

36 %

34 %

Biološka obrada

711.450 t

713.110 t

741.280 t

15,9 %

15,8 %

15,5 %

Ostalo

74 kg/stanovnik

73 kg/stanovnik

2.235.930 t

2.148.640 t

2.400.440 t

232 kg/stanovnik

221 kg/stanovnik

237 kg/stanovnik

50 %

48 %

50 %

33.300 t

32.900 t

23.650 t

3 kg/stanovnik

2 kg/stanovnik

<1 %

Energijska oporaba

Odlaganje

zemljama, polazi od odgovornosti općina i gradova, ali i odgovornosti proizvođača proizvoda i to prvenstveno za otpadnu ambalažu. Na nacionalnoj razini propisima se određuju minimalni ciljevi recikliranja otpadne ambalaže. Također, Švedska je propisala obveze odvojenog sakupljanja i recikliranja baterije, električne opreme itd. S druge strane se uvođenjem naknada potiče izbjegavanje odlaganja (Landfill Tax), a povećanje recikliranja se stimuliralo uvođenjem naknade na spaljivanje otpada (Incineration Tax). Zanimljivo je analizirati vremenski tok usvajanja propisa vezanih za gospodarenje otpadom u Švedskoj: • 1991. – temelji zaštite okoliša (zdravlje ljudi, biološka raznolikost, smanjenje eksploatacije prirodnih resursa), • 1998. – usvajanja pravila zaštite okoliša, između ostalog utvrđivanje odgovornosti proizvođača proizvoda, • 2000. – uvedena Landfill Tax, • 2001. – dodatno reguliranje Landfill Tax i zatim sustavno ažuriranje iznosa: - 2000. 24 eura/t, - 2002. 27 eura/t, - 2003. 35 eura/t, - 2006. 42 eura/t, - 2015. 49 eura/t. • 2002. – uvođenje posude za odlagalište i posuda za spalionicu, • 2005. – Nacionalni plan gospodarenja otpadom i uvođenje depozita za plastične boce i metalne doze, • 2006. – uvođenje naknade za spaljivanje kućnog otpda (Incineration Tax - 300 eura po toni emisije fosilnog CO2), • 2009. – naknada za baterije, • 2010. – ažuriranje naknade za spaljivanje kućnog otpada i dopuna pravila zaštite okoliša, • 2011. – propis za otpad Švedske,

• 2012. – Nacionalni plan gospodarenja otpadom, • 2013. – Plan prevencije otpada: - regulacija spaljivanja otpada, - regulacija velikih postrojenje za spaljivanje otpada, • 2014. – naknade za EE otpad, - naknada za otpadni papir, - naknada za ambalažu. U Švedskoj golema pozornosti daje se gospodarenju otpadnom ambalažom. Odgovornost za recikliranje otpadne ambalaže imaju proizvođači proizvoda u ambalaži, a na nacionalnoj razini su samo utvrđeni minimalni ciljevi recikliranja otpadne ambalaže:

Do siječnja 2022. Ukupna ambalaža Papir – karton Plastična Metali, polimeri Staklo Drvo Ostalo

55 % 65 % 30 % 90 % 70 % 15 % 15 %

Nakon roka / od siječnja 2022. 65 % 85 % 50 % 85 %

U Tablici 4. se nalazi usporedni pregled gospodarenja otpadom od stanovništva u Švedskoj od 2013. do 2017. godine. Ukupna količina otpada se povećala. Prema tom pregledu reciklirano je (2017.) 1.617.640 tona odnosno 34 posto ukupne količine. Tom iznosu treba dodati postupke biološke obrade odnosno kompostiranja od 15,5%. Termička energetska oporaba sudjeluje s 50 posto i uvijek proizvodi energiju u kogeneraciji i trigeneraciji. Odlaganje otpada od stanovništva je u Švedskoj izbjegnuto te je Švedska jedna od prvih zemalja koje više ne odlažu komunalni otpad.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

GOSPODARENJE OTPADOM

Skandinavske zemlje, 2. dio

Tablica 5. Sažeta usporedba gospodarenja kućnim/komunalnim otpadom u pet najvećih skandinavskih zemalja (2016.) Godišnja količina (tona)

Švedska

Danska

Finska

Norveška

Island

4.500.000

4.400.000

2.800.000

4.000.000

255.000

Broj stanovnika (oko)

10.000.000

5.600.000

5.500.000

5.300.000

390.360

Specifična količina (kg/ stanovnik, godišnje)

452

781

510

748

658

38,8/57(1,2) 33,2% Stopa recikliranja (%) 46,9 46,3 48,5/51(1,2) *U skandinavskim zemljama koriste se nazivi: komunalni otpad; otpad od stanovništva; kućni otpad; otpad sličan kućnom otpadu

ZAKLJUČNO Sve skandinavske zemlje u novom mileniju postupno su povećale ukupnu količinu komunalnog otpada. Norveška i Danska naročito su, u drugoj dekadi novog milenija, povećale količinu otpada od stanovništva. Analiza specifičnih količina komunalnog otpada (Eurostat) pokazuje da se tri nordijske zemlje (Danska, Norveška i Island) nalaze na vrhu europskih zemalja. Skandinavske zemlje imaju BDP višestruko veći od prosjeka EU zemalja te poradi toga i proizvode velike količine komunalnog otpada. Švedska je jedina skandinavska zemlja koja najodgovornije gospodari komunalnim otpadom te je 2017. godine po stanovniku generirala manje komunalnog otpada od prosjeka EU zemalja. Kada se prema formuli WB izračuna količina komunalnog otpada, proizlazi da su ostvarene količine u skandinavskim zemljama bitno manje od ostvarenih. Prema takvoj cjelovitoj analizi količina također proizlazi da je Švedska zemlja koja izvrsno provodi mjere prevencije komunalnog otpada. Za razliku od nordijskih zemalja, Hrvatska, iako proizvodi manju količinu komunalnog otpada od prosjeka EU zemalja, proizvela je veću količinu otpada od proračunate. U Tablici 5. se nalazi sažeti usporedni pregled gospodarenja otpadom u pet analiziranih skandinavskih zemalja. Kratkoročni „cilj 50“ ispuniti će sve skandinavske zemlje s izuzetkom Islanda (koji nije član EU). Prema Eurostatu, Norveška (koja ta-

Procijenjeno je da sustav gospodarenja otpadom treba dograditi učinkovitijim mjerama prevencije i recikliranja kođer nije član EU) treba učiniti dodatne napore za dostizanje „cilja 50“. Analiza upozorava da skandinavske zemlje mogu imati probleme u ostvarivanju dugoročnog EU cilja (stopa recikliranja najmanje 65%). Procijenjeno je da postojeći sustav gospodarenja otpadom treba dograditi učinkovitijim mjerama prevencije i recikliranja. Skandinavske zemlje su izgradile veliki broj spalionica od-

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

nosno energana na otpad (osobito Danska, Finska i Švedska). Povećanjem stope recikliranja kapacitet izgrađenih spalionica nije dovoljno iskorišten te dolazi u te tri zemlje do smanjenja cijene spaljivanja i uvoza otpada iz susjednih zemalja (npr. Engleske, Norveške, Islanda). Ostaje otvoreno pitanje: je li bolje kao Švedska uvoziti otpad za spaljivanje i sigurno izbjegnuti odlaganje zahvaljujući izgrađenim spalionicama ili je bolje kao Norveška (ima nedovoljno spalionica) izvoziti otpad na spaljivanje, a u kompenzaciji uvoziti na odlaganje opasne ostatke spaljivanja komunalnog otpada. Tehnologiju termičke energijske oporabe niti jedna skandinavska zemlja nije zabranila. Na različite načine skandinavske zemlje ekonomskim mjerama: • stimuliraju recikliranje (npr. naknada na ambalažu – Island), • stimuliraju ponovnu uporabu i recikliranje (npr. depozit na staklene boce – Finska; depozit na velike plastične spremnike – Island, Norveška), • stimuliraju smanjenje odlaganja (npr. Landfill Tax – Finska i Norveška), • zabranjuju odlaganje (npr. zabrana odlaganja energetski vrijednog otpada - Švedska). Suvremene spalionice odnosno energane na otpad (WtE) minimalno negativno utječu na zdravlje ljudi te su analizirani (1,2) samo mogući utjecaji spaljivanja na povećanje stope recikliranja do „cilja 65“. Pokazalo se da neke nordijske zemlje (Danska, Švedska) trebaju postupno zatvarati stare spalionice. U svakom slučaju, u skandinavskim zemljama termička energetska oporaba ostaje važna karika cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a eventualno treba planirati smanjenje kapaciteta spalionica u okviru CSGO, uskladiti, a kapacitetima za recikliranja (ne samo s mogućnostima odvojenog sakupljanja).

Literatura: 1. Analysis of Nordic regulatory framework and its effect on waste prevention and recycling in the region (Joe Papineschi, Dominic Hogg, Tanzir Chowdhury, Camilla Durrant, Alice Thomson) 2. Nordische Länder im Aufwärts-trend, EU Recycling + Umwelttechnik 10/19.

www.tehnoeko.com.hr

STRUČNE INFORMACIJE PRATITE I NA WEB STRANICI

1/201 2 9 godina XV XVI VVII

bro broj rooj 79 roj 7 veljača/ veljača februar february 2019 2019. 0 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

e k o l o g i j i ɔɌʎɜɕɈəɖɋɕɈ ɒɖɕɍɌəɌɕɊɐɑɈ ɖ ɡɈʸɛɐɛɐ ɖɒɖɓɐʸɈ

Uloga javnog i privatnog sektora

INTERVJU

u kružnom gospodarenju otpadom

DUBRAVKO PONOŠ

5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Laguna Parentium

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

PRETPLATITE SE ! GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (uključena poštarina i PDV)

Business Media Croatia d.o.o. Savska cesta 182, Zagreb E: tehnoeko@bmcroatia.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

FARID, KOMPTECH, TIMAN, IRIDE

CIAK TRUCK, RASCO/MULAG, TEHNIX

EU PROJEKT AGLOMERACIJA LABIN-RAŠA-RABAC

EU Stage V tehnologija Komptech se pouzdaje u tehnologiju da bi okoliš učinio čišćim pa ne čudi da je njihov moto „Tehnologija za čišći okoliš“ svakom svojem proizvodu Komptech koristi komponente koje proizvode najmanje štetnog utjecaja za okoliš. Komptech nastoji biti korak ispred trenutno važećih standarda pa je svoje proizvode učinio sukladnim EU Stage V regulativi o kontroli ispušnih plinova i prije nego što je ona stupila na s n a g u 1. siječnja 2019. godine. U usporedbi sa Stage IV regulativom, Stage V propisuje bitno manji broj/količinu čestica (PN) koje izbacuju dizel motori radnih strojeva, ali i manju ukupnu masu čestica (PM) u ispušnim plinovima. Čestice ispušnih plinova promjera manjeg od 10

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

μm ostaju u zraku i zbog malih dimenzija prilikom udisaja ulaze dublje u pluća od npr. čestica obične prašine. To ih čini rizičnim za zdravlje ljudi. Osim kemijskog sastava čestica, njihov efekt određuju i broj čestica te njihova masa. Masu sitnih čestica u ispušnim plinovima europska regulativa je od 1998. godine, kada je na snagu stupio EU Stage I propis o kontroli emisije ispušnih plinova, do 2019. godine, odnosno stupanja na snagu EU Stage V, smanjila 98 posto. EU Stage IV propis je definirao dozvoljene vrijednosti emisije ugljičnog monoksida, vodikovih oksida i ugljikovodika. Novom regulativom te vrijednosti nisu mijenjane.

Sukladnost prije vremena Komptech je u dogovoru sa svojim dobavljačima još 2018. godine dogovorio isporuku komponenti sukladnih s EU Stage V propisima pa su svi strojevi proizvedeni tijekom 2019. 100% su-

KOMPTECH

STRUČNA INFORMACIJA

Svi Komptehovi strojevi proizvedeni od 2019. su 100% sukladni s EU Stage V

kladni s EU Stage V. Tijekom radova na motorima napravljene su i druge evolutivne promjene koje će prvenstveno olakšati održavanje i servisiranje tih motora.

Poboljšanja za kupce Svijest o nužnosti zaštite klime i okoliša stalno raste pa kupci pri kupnji novih strojeva sve više navode sukladnost s regulativom o kontroli emisije ispušnih plinova. Komptechovi proizvodi su što se tiče zaštite okoliša ispred vremena i kupcima uvijek nude najnoviju tehnologiju, uključujući i tehnologiju za kontrolu ispušnih plinova. Takav pristup Komptechove strojeve čini isplativom kupnjom i na tržištu rabljenih strojeva, a kupcima novih strojeva omogućava povratak dijela investicije kroz prodaju na tržištu rabljenih strojeva i omogućava duži radni vijek strojeva. Svakako valja spomenuti i osobno zadovoljstvo korištenja strojeva koji su projektirani i izrađeni s brigom za klimu i okoliš. Nadogradnja koja donosi sukladnost s EU Stage V regulativom nije povećala cijenu strojeva u odnosu na starije modele koji su pratili Stage IV propise.

EU OGRANIČENJA EMISIJA ISPUŠNIH PLINOVA ZA IZVANCESTOVNE STROJEVE OD 130-560 KW NA SNAZI OD 1. SIJEČNJA 2019.

Stage V zahtjevi (130-560 kW) - granične vrijednosti u g/kWh 9.20 10.00 9.00 8.00

NO x

0.40

3.50

0.010

CH 4

1.1

0.19

9x10 11 /kWh

NOx - dušikovi oksidi, CO - ugljikovi monoksidi, PM - masa čestica, CH4 - metan, HC - ugljikovodici, PN - količina čestica, HC - ugljikovodici

6.00

7.00 6.00 4.00

5.00 4.00 3.00 2.00

-96%

2.00 0.54

1.00

0.20

0.00

0.40

0.20 EU Stage I (1999)

0.40

NOx

0.025 EU Stage II (2002)

0.025 EU Stage IIIA (2006)

EU Stage IIIB (2011)

EU Stage IV (2014)

-98%

0.010

(dušikovi oksidi)

(masa čestica)

EU Stage V (2019)

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

STRUČNA INFORMACIJA

MOLOK

Kako smanjiti cijenu

odvoza MKO? Od 2004. godine kontinuirano ukazujemo na problem koji se u potpunosti realizirao ovih dana. Građani su izuzetno nezadovoljni kako rješenjem tako i uslugom. Pojavio se i pojam #kantograd, a sve se to moglo elegantno zaobići da je bilo volje, strpljenja i koncentracije. Danas imamo gotovo 700 lokacija u 60-tak hrvatskih gradova koje dokazuju da se može drugačije [autor] Marko Brnčič

Smanjenje broja posuda? Fotografije Zagreba nakrcanog žutim „ekološkim“ vrećicama koje se ne odvoze dovoljno često obišle su Hrvatsku. Građani su izluđeni, mediji samo konstatiraju evidentan problem nedovoljnog kapaciteta prekobrojnih spremnika. S.T.P. je rješenje ponudio prije 16 godina kada su kante u bojama zvučale kao znanstvena fantastika. Fotografija snimljena 11.10.2006. u dvorištu Holdingove podružnice Čistoća pokazuje kako su sve stručne "garniture" u ono vrijeme bile upoznate s rješenjem problema koji će se tek dogoditi. Prognozirali smo kako će veći broj posuda rezultirati većim brojem pražnjenja, većim brojem djelatnika i vozila što logično povećava, osim neophodnog prostora za skladištenje i manipulaciju, i troškove odvoza.

Korak nazad je ključan za napredak Da se može i da stvar funkcionira dokazali su brojni gradovi: Makarska, Vukovar, Krk, Čakovec i 60-tak drugih koji danas mogu služiti kao ogledni primjer ostalima, ne samo u Hrvatskoj već i u Europi. Krk je već dobio priznanje i ušao u 10 energetski održivih otoka EU s ciljem od 80% oporabljenog otpada koji se treba realizirati upravo ove godine! Omiš je MOLOK polupodzemne kontejnere postavio na frekventne lokacije s velikim pritiskom otpada upravo kako bi smanjio broj odvoza i omogućio efektivan rad u špici sezone kad je sustav često bio preopterećen. Upravo je to rasterećenje ključ uspješnog gospodarenja otpadom i smanjenja troškova njegovim gospodarenjem, na sveopće zadovoljstvo.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

Uspješan je sustav afirmativan, a ne represivan! Uvođenjem MOLOK polupodzemnih sustava u mogućnosti smo racionalizirati i smanjiti troškove gospodarenja MKO i do 80% u odnosu na postojeći sustav nadzemnih kanti i kontejnera. Benefiti u 10 koraka: 1. Oslobađajući neophodan nadzemni prostor MOLOK nudi 6 puta veći kapacitet na 6 puta manjem nadzemnom prostoru. Prostor na kojem je stajalo 6 x 1100 l kontejnera ukupnog kapaciteta 6,6 m3 može se opremiti sa 6 MOLOK-a efektivnog kapaciteta 6,5 m3 što iznosi 40 m3 prostora za otpad. 2. Šest puta veći kapacitet treba prazniti 6 puta rjeđe, ako se poštuje red odvoza ili pak samo onda kada je MOLOK pun, što dodatno reducira broj odvoza. Senzori dojavljuju 80%-tnu ispunjenost pa se taj dan može organizirati odvoz isključivo punih kontejnera što eliminira potrebu da se vozilo nepotrebno zaustavlja ispred svakih vrata i ulazi u svaku ulicu. To za posljedicu ima smanjenje emisije CO2 kao i utroška goriva, mogućnost redukcije broja vozila kao i osoblja zaduženog za pražnjenje te 100% efektivnosti. 3. Vozač sam upravlja vozilom i ne trebaju mu dodatni djelatnici za pražnjenje, već količinu od 6,5 m3 može samostalno isprazniti u kamion za manje od 2 minute. Pražnjenje spremnika nije uvjetovano pristupnim putom! 4. Polupodzemno odložen otpad ne smrdi, zbog niže temperature okruženja, pa može stajati i više mjeseci bez da se građani bune na nesnosan smrad. 5. Moguće je organizirati ovlašteno odlaganje za višestambene objekte i pritom eliminirati nepotrebne nastambe, kaveze i kućice ili ih pak prenamijeniti u spremišta za bicikle, romobile i sl. 6. Ovlašteni pristup moguće je riješiti uz pomoć bravica, elektronskih bravica ili pak evidencijskih kartica gdje se u zadani volumen 20-80 l može evidentirati korisnik i volumen koji je odložio, kao što su to učinili Novi Vinodolski, Crikvenica, Kutina i Dugo Selo.. 7. U specijaliziran abroll kontejner koji je u STP ponudi već 20 godina moguće je istovremeno odložiti tri različite frakcije bez da se one međusobno izmiješaju te tako tri puta smanjiti potrebu za dolaskom tri različita vozila te njihovo namještanje i pražnjenje na istoj točki. To je posebno vrijedno gradovima s centrima ograničenog pristupa kao i turističkim središtima.

8. Razvijen je i autonomni preskontejner s kranom koji se vrlo brzo može upariti s postojećim vozilima iz voznog parka komunalnih poduzeća i tako anulirati potrebu za nabavom skupih specijaliziranih vozila. Tim se vozilom osim MOLOK kontejnera mogu prazniti i postojeći zeleni otoci opremljeni zvonima. Uređaj radi na otoku Braču. 9. Uz sve pobrojane prednosti dolazimo i do vizualne koja oslobađa prostor prenatrpan posudama i pretvara ga u uniformirano i lijepo okruženje koje daje novu vrijednost samoj točki na kojoj je postavljeno. Takvo je rješenje i zeleni plutajući otok, koji obalnim gradovima otvara potpuno nove horizonte u gospodarenju otpadom. Pristup s mora je samo jedan od njih. 10. Garancija na MOLOK 10 puta nadilazi garancije na postojeće proizvode što jamči dug uporabni vijek i eliminaciju opetovanih javnih nabava kakvima svjedočimo sve ove godine.

11. listopada 2006. održana je prva od nekoliko MOLOK prezentacija u Zagrebačkom holdingu, podružnici Čistoća. Fotografija iz dvorišta Čistoće

Ali to nije sve! Osim što ga je moguće postaviti u mrežu podzemnih instalacija i izgled zelenog otoka prilagoditi podzemno zadanim uvjetima te anulirati nepotrebne troškove skupih izmještanja instalacija, MOLOK kontejnere nije potrebno betonirati pa ih je lako premjestiti, ako se ukaže potreba. Za postavljanje MOLOK-a treba iskopati količinu zemlje u zapremini koju MOLOK daje što je omjer 1:1, za razliku od potpuno podzemnih sustava gdje se za 1 m3 prostora za otpad mora ukloniti 10 m3 zemlje. Ova prednost naročito dolazi do izražaja na teško dostupnim terenima, arheološkim područjima ili pak gradskim parcelama opterećenim komunalnom infrastrukturom. MOLOK sustavi cjenovno spadaju u najpovoljnije opcije, ako se u računicu uzme kapacitet spremnika multipliciran s adekvatnim volumenom i cijenom ostalih spremnika dostupnih na tržištu.

Uvođenjem MOLOK polupodzemnih sustava, racionaliziraju se i smanjuju troškovi gospodarenja MKO i do 80% u odnosu na sustav nadzemnih kanti i kontejnera

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

PREDSTAVLJAMO

Iride CM

Komunalna nadog – optimalna za prikupljanje selek

Svojim širokim proizvodnim programom IRIDE se uspješno prilagođava potrebama korisnika i predvodi trendove u razvoju komunalnih nadogradnji

Slika 1

isoka kvaliteta i neprestano usavršavanje odavno su zaštitni znak talijanskog proizvođača komunalnih nadogradnji IRIDE. Kontinuirani razvoj omogućio je prilagođavanje nadogradnji IRIDE karakteristikama podvozja i potrebama korisnika, uvijek s jednim ciljem – stvoriti optimalizirano komunalno vozilo s najvećom neto korisnom nosivošću uz najmanju ukupnu dozvoljenu bruto masu i kompaktne dimenzije. Nadogradnja IRIDE svojim dizajnom i dimenzijama jedina iskorištava sav dostupan prostor i potencijal podvozja na koji se ugrađuje te ima najveći volumen nadogradnje u odnosu na nadogradnje sličnih proizvođača u klasi. Uz optimalizirane di-

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

radnja IRIDE CM

tivnog i biorazgradivog otpada

Slika 2

menzije i performanse sustava za sabijanje, potpuno vodotjesni spremnik nadogradnje glavni je preduvjet za učinkovito prikupljanje selektivnog i biorazgradivog otpada (slika 1,2). Nadogradnja IRIDE opremljena je dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80-1100 litara, koji prilagođavanjem brzine kretanja unutar ciklusa omogućuje očuvanje polietilenskih kanti i kontejnera, osiguravajući njihovu dugotrajnost u korištenju. Dodatno, aparat za pražnjenje može biti opremljen rasklopivim sustavom za prikupljanje otpada u PVC vrećicama (slika 3). Posebna pažnja posvećena je i potisnoj ploči za sabijanje otpada, s izrazito velikim omjerom sabijanja otpada uz optimalizaciju konstrukcije, kako bi se mogla koristiti i na podvozjima ukupne bruto mase 3,5 t. Snažnu dvodijelnu potisnu ploču pokreću četiri hidraulička cilindra, smještena na gornjoj strani nadogradnje, kako bi se spriječio njihov direktni kontakt s otpadom. Nadogradnja IRIDE CM jednostavno se prazni prekretanjem, direktno u veće komuSlika 4 nalno vozilo ili press kontejner, bez potrebe za pretovarnom rampom i bez kontakta otpada s tlom. Nadogradnja je opremljena stražnjim odbojnicima za pretovar koji štite nadogradnju prilikom pretovara i onemogućuju kontakt između aparata za pražnjenje i pretovarnog vozila (slika 4). Pražnjenje prekretanjem vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje. Stražnji stabilizatori, koji se automatski spuštaju prije podizanja nadogradnje radi pražnjenja, završavaju s valjkastim osloncem radi bolje prilagodbe terenu na kojem se vrši pražnjenje (slika 5). Pražnjenje nadogradnje

Slika 3

vrši se pomoću daljinskih komandi, kako bi operater imao potpunu preglednost radne zone, ali sa sigurne udaljenosti. Svaka nadogradnja IRIDE koja napusti tvornicu uistinu predstavlja vrhunac tehnologije i kvalitete dostupne u sustavu gospodarenja otpadom. „Svi dosadašnji korisnici uvjerili su se u to iz vlastitog iskustva. I svi dosadašnji korisnici s razlogom postaju – višekratni korisnici, koji opet i iznova odabiru komunalne nadogradnje IRIDE“, naglašavaju u Alfatehu. Proizvodni program IRIDE izveden je u potpunosti sukladno važećim europskim normama i predstavlja jedini cjeloviti program komunalnih nadogradnji na europskom tržištu, namijenjen svim radnim uvjetima. Detalji o komunalnim nadogradnjama IRIDE dostupni su kod ovlaštenog zastupnika proizvođača IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Slika 5

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

Škoti proizvode asfalt od plastičnih boca Bolje ceste, manje zagađenje i mogućnost lokalne proizvodnje - sve to su prednosti asfaltne smjese koja sadrži prerađeni plastični otpad, tvrde u start-upu MacRebur [autor] Gorazd Suhadolnik, Finance

[foto] MacRebur

škotskom start-upu MacRebur predstavljaju se kao „tvrtka za plastične ceste”. Izrađuju ih od korištenih boca, a njihova je asfaltna smjesa jača i tri puta izdržljivija od uobičajene, a, kako tvrde, na njihovim cestama nastaje i manje pukotina, rupa i drugih oštećenja.

odlagalištima smeća u južnoj Indiji, gdje su ljudi skupljali plastični otpad i prodavali ga na recikliranje ili za novu uporabu. „Otpadnom plastikom su također ispunjavali rupe na cestama, polijevali ih benzinom i zapalili, a rastaljena plastika je ispunila rupe”, kaže McCartney.

Prva tvornica plastičnih granulata „Blagoslov” Richarda Bransona Toby McCartney, osnivač i izvršni direktor start-upa, oduvijek je osjećao potrebu da stvori nešto što bi koristilo okolišu i smanjilo štetu koju je nanijela njegova generacija. „Ne želim da moje kćeri odrastaju u svijetu u kojem se očekuje da će plastika u oceanima prevladavati nad ribama”, rekao je za Elite Business. Njegov MacRebur 2016. godine osvojio je prvu nagradu na natjecanju koje za inovativne start-upove organizira tvrtka Virgin i dobio „blagoslov” Richarda Bransona. „Vrlo se rado vozim po plastičnim cestama”, rekao je legendarni poduzetnik. McCartney je došao na ideju upotrebe otpadne plastike u asfaltu nakon što je radio kao humanitarni dobrovoljac na

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

Za kilometar ceste u MacReburu utroše 684 tisuća plastičnih boca koje se ne mogu reciklirati, odnosno 1,8 milijuna plastičnih vrećica koje bi inače završile na odlagalištu otpada. U protekle dvije godine izgradili su nekoliko cesta u Australiji i Velikoj Britaniji, a nedavno i prvu u Južnoj Africi. U proljeće su u Škotskoj, u blizini Lockerbieja, izgradili prvu tvornicu u kojoj proizvode reciklirane plastične granulate, odnosno pelete koje su prije kupovali. U tvornici su zaposlili 12 ljudi. Kako kaže McCartney, sa svojom prvom tvornicom uspostavili su i primjer modela novih tvornica koje namjeravaju graditi, odnosno „licencirati” u drugim zemljama. U MacReburu proizvode plastični asfalt drobljenjem smjese

START-UP MACREBUR plastičnog otpada u granulat i oblikovanjem u pelete te dodavanjem standardnoj mješavini asfaltnog betona koji se koristi u cestogradnji. Granule od pet milimetara pomiješane su s „aktivatorom” (nazvanim MR6, a njegov sastav je poslovna tajna) koji povezuje plastiku, smanjujući potrebu za bitumenom, tradicionalnim vezivom u asfaltu koji se dobiva od sirove nafte.

Jeftinija, tvrđa i trajnija Osim što je MacReburov plastični asfalt ekološki prihvatljiviji, pridonosi i čvršćim i izdržljivijim cestama. Vrijeme, odnosno voda, koja su glavni uzrok rupa i pukotina na cesti, znatno teže prodiru kroz plastični sloj ceste, a inovativna asfaltna smjesa je i fleksibilnija, otpornija na vrućinu, jeftinija za gradnju i lakša za održavanje. Cesta asfaltirana plastičnim granulatom, koji izgleda kao posve obična cesta, prema tvrdnjama proizvođača, čak je 60 posto tvrđa i tri puta izdržljivija od „obične”. MacRebur u proizvodnji asfalta koristi samo određene vrste otpadne plastike (nove i reciklirane ne koristi) – one koje se tope na određenoj temperaturi. Crna plastika, koju je inače jako teško reciklirati, vrlo je prikladna. Asfalt od otpadne plastike, koji bi inače završio na odlagalištima smeća i u spalionicama, također, smanjuje troškove izgradnje cesta. „U našoj asfaltnoj smjesi nema plastičnih mikro čestica, te ju je moguće nakon njezinog odsluženog životnog vijeka reciklirati, što uspostavlja model održivog i troškovno isplativog kružnog gospodarstva”, rekao je McCartney za britanski BBC.

OTPADNA PLASTIKA

Plastična asfaltna smjesa može se koristiti i za parkirališta, autoceste, aerodromske uzletne piste i trkaće staze. U MacReburu se dogovaraju o probnom asfaltiranju parkirališta za britanski lanac supermarketa Tesco. Za Asdo, drugi lanac supermarketa u gradu Wakefield, već su asfaltirali parkiralište i pritom utrošili ekvivalent od 90 tisuća plastičnih boca za vodu. Novo parkiralište prvi je korak u realizaciji obveze Asde da će u svom poslovanju utrošiti manje plastike i više je reciklirati: u prošloj godini u proizvodnji svojih robnih marki koristili su 6.500 tona manje plastike. Ako pilot projekt uspije, Asda će plastični asfalt koristiti i na površinama svojih ostalih trgovina.

Prva plastična cesta u Južnoj Africi U MacReburu su 2019. godine sklopili 1,8 milijuna vrijedan ugovor s britanskim odjelom za promet, kako bi svoju tehnologiju asfalta isprobali u grofoviji Cumbria. Ljetos su u Južnoj Africi počeli graditi prvu plastičnu cestu, u okrugu Kouga u kojem imaju na cestama 300 milijuna eura štete na cestama zbog vremenskih prilika. Ako testna cesta uspije, Južnoafrikanci će izgraditi vlastitu tvornicu za proizvodnju asfalta od plastičnog otpada. „Tako ćemo imati trostruku korist”, rekao je gradonačelnik općine Horatio Hendricks i dodao: „bolje ceste, manje zagađenja i više mogućnosti za zapošljavanje.” Pouzdanu procjenu vrijednosti inovativnog asfalta startupa MacRebur u narednim godinama dat će poslovično oštre zime i kišna razdoblja u rodnoj Škotskoj.

Asfaltirali i prva parkirališta „Naš krajnji cilj je da se lokalna otpadna plastika koristi za asfaltiranje lokalnih cesta, a MacRebur tvornice pripomogle bi u preradi otpadne plastike i dodavanjem našeg aktivatora”, kaže McCartney.

• U start-upu MacRebur 684 tisuća plastičnih boca, koje se ne mogu reciklirati, odnosno 1,8 milijuna plastičnih vrećica utroše za kilometar ceste. • Plastični asfalt škotske tvrtke 60 % je čvršći i tri puta izdržljiviji.

U škotskom startupu MacRebur pri izradi asfaltne smjese umjesto bitumena koriste reciklirane plastične boce VELJAČA/FEBRUARY 2020.

GOSPODARSKA VOZILA

MAN motori D08

Novosti za najmanje Bavarci su svoja dva najmanja modela TGL i TGM modernizirali s unaprijeđenim D08 motorima te novostima u ponudi opreme [autor] Boštjan Paušer

[foto] Boštjan Paušer, MAN

odel TGL u MAN-ovoj ponudi pokriva raspon od 7,5 do 12 tona najveće dopuštene mase i odlikuje se velikom nosivošću budući da masa kamiona u najlakšoj izvedbi iznosi tek 3,5 tone. Za pogon se koriste 4 i 6-cilindrični motori, ručni mjenjač sa šest brzina je serija dok opcijski automatizirani mjenjač također ima šest stupnjeva prijenosa.

TGL pokriva raspon između 3,5 i 12 tona najveće dopuštene mase i nudi se sa četverocilindričnim ili šesterocilindričnim motorima

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

U TGM izvedbama s najvećom dopuštenom masom iznad 18 tona elektro-hidraulički sustav olakšava okretanja upravljača te nudi aktivno zadržavanje kamiona u voznoj traci

TGM spada u srednju kategoriju, što znači da je njegova najveća dopuštena masa između 12 i 26 tona, a osim dvoosovinskih se nude i troosovinske izvedbe u konfiguraciji 6x2 i 6x4. Motori su 6-cilindrični, i ovdje serijski ručni mjenjač ima šest brzina dok opcijski automatizirani TipMatic mjenjač ima 12 stupnjeva

Obnovljeni D08 motor Najveće novosti su kod D08 obitelji motora koji se nude u izvedbama sa četiri cilindra obujma 4,6 litara (snaga 160, 190 i 220 KS) te sa šest cilindara obujma 6,9 litara (snaga 250, 290 i 320 KS). Motori ne koriste povrat ispušnih plinova (EGR) već samo SCR katalizator, a u najnovijoj izvedbi ispunjavaju Euro 6d bez promjena u snazi. S druge strane je povećana robusnost odnosno produljen životni vijek motora te smanjena potrošnja goriva. Unaprijeđen je sustav filtriranja goriva gdje je ugrađen predfilter odmah na izlazu iz spremnika čime je osigurana veća pouzdanost motora, produljen vijek trajanja glavnog filtera goriva te olakšan rad motora pri hladnom startu.

Pametne komponente Motor je, po uzoru na veću braću, dobio pametne komponente koje pomažu u smanjenju potrošnje goriva do jedan po-

sto. Tzv. LIN alternator uključuje se kada je motor manje opterećen, npr. pri vožnji nizbrdo ili u krstarenju dok ESS (Energy Saving System) na sličan način upravlja radom kompresora za zrak. Dodatna prednost kod održavanja je produženi interval zamjene ulja s 12 na 18 mjeseci.

Ponuda motora D08 Motor Broj cilindara Obujam (l) Naj. snaga 118/160 (kW/KS) Pri (o/min) 2.300 Naj. okr. 600 moment (Nm) Pri (o/min) 1.000-1.850 Masa motora Naj. snaga motorne kočnice (kW) Naj. snaga EVB motorne kočnice (kW)

D0834

D08

4 4,6

6 6,9

140/190

162/220

118/160

140/190

162/220

2.300

750

850

600

750

850

1.200-1.750 cca. 485 kg

1.300-1.800

1.000-1.850

1.200-1.750 cca. 485 kg

1.300-1.800

110

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

GOSPODARSKA VOZILA

MAN motori D08

Veća udobnost vožnje Pametne komponente poput alternatora i kompresora zraka aktiviraju se kada je potreba za snagom najmanja i na taj način pomažu smanjiti potrošnju goriva

Modeli su dobili još neke promjene kojima se prije svega povećava udobnost vozača za vrijeme boravka u kabini odnosno tijekom vožnje. Produljene spavaće kabine L i XL nove modelske godine moguće je opremiti staklenim krovnim otvorom što u unutrašnjost dovodi više svjetla. Još dvije novosti, koje od prije poznajemo kod većih modela, sad se nude i za model TGM u izvedbama preko 18 tona najveće dopuštene mase. ComfortSteering sustav uz pomoć elektromotora osigurava dodatni okretni moment upravljač-

PTO za TGE Najmanji član MAN obitelji – dostavnjak TGE sada je moguće opremiti PTO izvodom za pogon hidraulične pumpe. To znači da se ova vozila sada mogu opremiti posebnim nadogradnjama poput navlakača za kontejnere, dizalice te oprema za zimske službe uključujući hidraulički upravljane ralice za snijeg. Ta su rješenja idealna za komunalna poduzeća koja rade u gradskim središtima i trebaju manja višenamjenska vozila koja su k tome bitno jeftinija od malih kamiona.

VELJAČA/FEBRUARY 2020.

kog sustava što znači da je okretanje upravljača pri manjim brzinama puno manje naporno dok je pri većim brzinama lakše održavanje smjera odnosno pozicije kamiona u voznoj traci. Također, Lane Return Assist (LRA) povećava razinu aktivne sigurnosti i dopunjuje ComfortSteering budući da aktivno nadzire proces upravljanja i automatski zakreće upravljač te zadržava kamion unutar vozne trake u slučaju da vozač nije dovoljno pažljiv.

Motor iznenađuje odzivom U Münchenu smo isprobali unaprijeđeni D08 motor u obje izvedbe, četverocilindrični u modelu TGL te šesterocilindrični u modelu TGM pri čemu su u oba slučaja modeli bili opremljeni automatiziranim mjenjačima (sa šest odnosno 12 stupnjeva). Kamione smo vozili s djelomičnim i punim opterećenjem i u oba slučaja nas je oduševio odziv motora. Pri kretanju iz mjesta i ubrzanju oba motora nude veliku snagu – vozač ima osjećaj da vozi puno snažnije motore nego što je u stvari slučaj. Odziv je također jako dobar pri niskim okretajima motora pa je vožnja vrlo ugodna te se kamion vrlo dobro snalazi u dinamičnom gradskom prometu dok je izvan grada i na autocesti vožnja ugodno tiha i udobna.

ZZZ NDPLRQ EXV KU

I POGONI: 43+

32 7 :3(-/31

2,70 â&#x201A;¬

ALTERNATIVN

7) 7:) 3>&-0

.2-.) 2%1)Ê¼

) /%3 6.)Ì&#x152;)2

.) > % :)Ê¼) 9(%0.

CIJENA 20 kn

+3(-2 % <<

` &63 .

6 / 2019

M A G A Z I N

Z A

` TVS WMREG

WMNIË&#x192;E RN

771332

303008

G O S P O D A R S K A

V O Z I L A

VOZILI SMO 6)2 869'/7 / x %908 4

P R O M E T

MAN TGL I TGM >% 2% .1%2 .) /%NOVI D08 MOTO R 1-32 ) 9 43 29(-

VOZILI SMO IVEC

O S-WAY

FORD TRANSIT MHEV I PHEV JEFTINIJI NADO MJES )0)/86-Ë&#x201A;23+ 43+ TAK 32%

OPEL COMBO 4x4 43+32 2% 7:) /3 463Ì&#x152;-69.) 13+9 8%Ë&#x201A;) Ê¼2378-

EURO TRUCK TEST 001_NASLOVNA.

indd 1

( 35(73/ $7,7( 6

(1$

Ã¤7$5,1$ 8./-8Ã¿ 9$ .1 32 /$7$ %52-( 73 5( 3 -$ Ã¤1 *2',

.217$.7

)2378- 01219

%XVLQHVV 0HGLD &URDWLD _ WHO H PDLO NDPLRQ EXV#EPFURDWLD KU _ LQIR#EPFURDWLD KU

VOLVO FH 500 I-S vs. MERCEDES AVE vs. SCANIA R 540 -BENZ ACTROS 1851