Tehnoeko 86

g di go d na XV XVIIIII

broj br oojj 86 ožuj ož ujak ak// ak marc ma rch rc h 200200. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

STRUČNE INFORMACIJE

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

TEHNIX TEHNOLOGIJE, KOMATSU, KOMPTECH

HUMER, IRIDE, GOUPIL, O-K-TEH SERVIS

TERMIČKA OBRADA OTPADA - NJEMAČKA, AMBALAŽNI OTPAD – SLOVENIJA, INTERVJU DAVOR VIĆ

ZZZ NRYD KU 3RGX]HþH ]D SUHUDGX PHWDOD L SODVWLNH L]YR] L XYR] G R R

(.2 235(0$ .216758.&,-( .,26&, 67$0%(1, .217(-1(5, 86/8*(

0UDFOLQ 9HOLND *RULFD %UDþH 5DGLþD E \ 7 \ ) \ ( NRYD#NRYD KU 1-2_KOVA_TE_0220.indd 1

24.03.2020. 12:47:54

Više od èistilice

• Jedan stroj • Jedan vozaè • Bezbroj aplikacija www.gradatin.hr

Gradatin d.o.o.

Livadarski put 19 • 10360 Sesvete • Tel: 01 2908 130 • gradatin@gradatin.hr

SADRŽAJ

6 16

Vijesti

26

30

Energetska oporaba Njemačke energane na otpad su prepunjene

Impressum

Gospodarenje otpadom Slovenija u problemima sa zbrinjavanjem ambalažnog otpada

Intervju Davor Vić, direktor tvrtke Unikom, Osijek i voditelj Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva, HGK

Energetska oporaba Studija o povećanju recikliranih količina u Njemačkoj

Najava konferencije Poreč, 2020.

Može li se izbjeći energetska oporaba nereciklabilnog otpada?

20

28

32

Tehnix Planeta zemlja je naš zajednički dom

36

O-K-TEH servisna služba Brza i kvalitetna usluga na području cijele Hrvatske

TEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb,

Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal, Borut Hočevar | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, F: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

OŽUJAK/MARCH 2020.

KOLUMNA

VODA – KLIMA – KORONA I OTPAD

38

Humer Oprema za groblja - Malen pri transportu, velik pri radu

41

Goupil Električna vozila

42

Iride Nova 4-komorna nadogradnja

44

Komptech Terminator postaje pametan

46

Komatsu Ponosan povratak na tržište kombinirki

48

STP Električna vozila i što kad planu

50

Tehnix Zaključci Tehnološke konferencije i prezentacije, Donji Kraljevec

Koronavirus - Biti će vrlo zanimljivo kada će nakon godine dana ljudi analizirati trenutno najaktualniju temu, globalnu pandemiju koronavirusa. U ovom trenutku je objavljena vijest da će u RH opasnost od koronavirusa COVID-19 prestati do lipnja. Takve prognoze se temelje na iskustvima iz Kine. U medidr. sc. Zlatko Milanović jima su brojne poruke kako se pojedinci mogu i trebaju zaštiti od novog virusa. Istovremeno je sve više prikaza zdravstvenih radnika u skafanderima. Ljudima koji malo detaljnije promišljaju o opasnostima za zdravlje ljudi nameće se pitanje kako se postupa sa stvarima i predmetima nakon korištenja u izolacijskim sobama i prostorima gdje borave ili su boravili zaraženi ljudi? To je zarazni (infektivni) otpad koji treba obvezno odvojeno sakupljati, te ga zatim predavati ovlaštenim tvrtkama i naročito odgovorno zbrinjavati kao opasni otpad.

Klima – Posljednjih godina sve su uočljivije promjene klime. Do dolaska koronavirusa klima je bila u središtu pozornosti. Opasnosti od zaraze „umrtvile“ su promet i proizvodnju. Atmosfera se očistila i ljudi kao da su zaboravili na klimatske promjene. Međutim, ljudi i dalje proizvode otpad te ga i dalje treba redovito prikupljati. Zbrinjavanje otpada, naročito odlaganje, također nepotrebno onečišćuje okoliš i osobito atmosferu. Odvojeno sakupljanje otpada, uz obvezno uvažavanje AŽC (engl. LCA), jamči pozitivan doprinos očuvanju klime. Najuspješniji gradovi upravo na razvitku održivog gospodarenja otpadom jamče postizanje nulte emisije CO2 .

Voda – U medijima često ističu da je Hrvatska vrlo bogata vodama. Pritom se zaboravlja naglasiti da se bogatstvo RH temelji na zalihama pitke vode.

Otpad je jedan od glavnih ugroza pitke vode, a RH je među EU zemljama koje najgore gospodare otpadom. Zbog neodgovornog postupanja s otpadom u RH se dugotrajno onečišćuju prirodne zalihe pitke vode. Otpadom sadašnja generacija „potiho“ ugrožava najveće nacionalno blago Hrvatske. Primjerice, u Hrvatskoj je izgrađen suvremeni i najveći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, ali godinama se otpadni mulj još uvijek privremeno skladišti uz uređaj.

OTPAD – Europska komisija je 24.9.2018. „Ranim upozorenjem za Hrvatsku“ naglasila da Hrvatska neće do 2020. ispuniti cilj 50% pripreme za ponovnu uporabu i reciklažu komunalnog otpada. U nastavku je jedna od mjera koje EK predlaže RH za poboljšanje gospodarenja otpadom, koja se u RH sustavno zaboravlja: „U Hrvatskoj programima proširene odgovornosti proizvođača nisu sasvim pokriveni troškovi odvojenog sakupljanja, te se predlaže nešto od: - detaljno utvrđivanje minimalne razine usluge prikupljanja za koju proizvođači moraju dati sredstva jedinicama lokalne samouprave, - restrukturiranje postojećeg pristupa tako da se propiše da proizvođači moraju osnovati vlastitu neprofitnu organizaciju.“ Stručnjacima je poznato Rano upozorenje EK, ali u medijima se proširena odgovornost proizvođača proizvoda zanemaruje. Glavni problemi u RH, uključujući troškove odvojenog sakupljanja, prebačeni su na komunalne tvrtke.

Koronavirus je postupno zaustavio brojne aktivnosti (proizvodnju, nastavu, sportske, političke i kulturne događaje) te ima vremena na svim razinama još jednom razmisliti o problemu otpada.

OŽUJAK/MARCH 2020.

5

VIJESTI

Država New York zabranila plastične vrećice Svake godine američka savezna država New York trošila je plastične vrećice u vrijednosti 23 milijarde dolara. Većina tih vrećica završavala je odbačena na ulicama, parkovima, rijekama, jezerima ili u moru. No, nedavno je na snagu stupila dugoočekivana zabrana upotrebe plastičnih vrećica za jednokratno upotrebu. Većini poduzeća više neće biti dopušteno davati ili prodavati plastične vrećice, no to ne znači da su plastične vrećice potpuno zabranjene. Iznimke obuhvaćaju preuzimanje i dostavu hrane, lijekove na recept, vreće za smeće, sirovo meso i ribu te neke plastične vrećice za višekratnu upotrebu. Odluka je donesena ranije, a zabrana je stupila na snagu 1. ožujka ove godine.

Država New York je treća američka savezna država nakon Kalifornije i Oregona u kojoj je takva odluka stupila na snagu. Neki okruzi na Havajima donijeli su lokalne zabrane. U Maineu i Vermontu zabrana bi trebala stupiti na snagu tijekom ove godine, a u Connecticutu i Delawareu 2021. godine. Njujorško ministarstvo zaštite okoliša najavilo je da će se usredotočiti na edukaciju, a ne na kažnjavanje onih koji se ne pridržavaju zabrane. U trgovinama su postavljena upozorenja za kupce, a na društvenim mrežama poziva se kupce da ponesu „svoje torbe”. Za kućanstva s niskim prihodima osigurane su besplatne vrećice za višekratnu upotrebu. Dugoročno, tvrtke koje se ne budu pridržavale pravila bit će prvo upozorene, a za sljedeće kršenje bit će kažnjene s 250 dolara. Za svako daljnje kršenje u istoj kalendarskoj godini kazna će iznositi 500 dolara. Neke lokalne vlasti, uključujući grad New York koji godišnje troši 10 milijardi plastičnih vrećica – naplaćivat će naknadu za papirnate vrećice u iznosu od 5 centi: dva centa će se izdvajati za nabavu spomenutih vrećica za višekratnu upotrebu za siromašnija kućanstva, a tri centa u fond za zaštitu okoliša. Njujorške gradske vlasti nedavno su se obvezale da će smanjiti uporabu jednokratnog plastičnog pribora za jelo, jednokratne plastične ambalaže za hranu i pića te plastičnih slamki. Država New York razmatra pak zabranu kutija od stiropora za jednokratnu upotrebu.

6

OŽUJAK/MARCH 2020.

U Dubrovniku 77 Bigbelly pametnih spremnika Čistoća Dubrovnik opremila je grad s dodatnih 38 Bigbelly pametnih spremnika čime je s ukupno 77 takvih spremnika digitalizirala upravljanje javnim otpadom na većini lokacija i omogućila odvajanje reciklabilnog otpada. Čistoća Dubrovnik je u zadnjih godinu dana koristila 39 Bigbelly spremnika, najviše od svih hrvatskih gradova, čime su u tom gradu postignuti izvanredni rezultati te su najizražajnije uštede. Na 15 lokacija od ukupno 24, koriste i dodatne Bigbelly spremnike za odvajanje plastične i metalne ambalaže.

Prije primjene Bigbelly sustava na spomenutim lokacijama (24 mjesta) bilo je preko 40.000 pražnjenja godišnje, dok je implementacijom Bigbelly sustava ciklus pražnjenja smanjen na manje od 7.000 puta godišnje. Provedbom projeka cjelokupne digitalizacije upravljanja javnim otpadom očekuju se daljnje uštede uz podizanje stope odvajanja javnog otpada na preko 30%, a uz to sa čistim i urednim javnim površinama.

Mastercard kroz svoju partnersku mrežu promiče Green Card Mastercard širi partnerstvo s mobilnom bankom Bunq te će kroz svoju međunarodnu mrežu partnera doprinijeti širenju dostupnosti Bunq Green Card kartice u 30 europskih zemalja – među kojima je i Hrvatska. Metalni Mastercard, odnosno Bunq Green Card doprinosi stvaranju zelenijeg planeta jer će za svakih potrošenih 100 eura tom karticom zasaditi jedno stablo. Održiva Bunq Green Card kartica predstavljena je u studenom prošle godine. Sama kartica izrađena je na ekološki od pakiranja do proizvodnje. Od samog predstavljanja inicijative prije četiri mjeseca pa do danas banka Bunq zasadila je više od 100.000 stabala. Time se smanjila emisija ugljičnog dioksida za 30,8 milijuna kilograma, što je ekvivalentno 32.560 letova od Pariza do New Yorka.

Green Card inicijativa nastavak je nedavno pokrenute koalicije Priceless Planet coalition – Mastercardove platforme koja objedinjuje napore korporacija za održivošću i značajnim ulaganjima u očuvanje okoliša. Zajedno s partnerima koji se zalažu za odgovorno poslovanje, Priceless Planet Coalition obvezuje se u narednih pet godina zasaditi 100 milijuna stabala diljem svijeta. Uz Bunq u projektu sudjeluju i brojne druge banke.

Partnerstvo Mastercarda i Bunqa započelo je 2015. godine kada je banka službeno izašla na tržište te predstavila nekoliko jedinstvenih kartica. U sklopu partnerstva, nedavno je predstavljen i Bunq Travel Card koji putnicima nudi tečaj u stvarnom vremenu bilo gdje u svijetu.

S obzirom na trendove koje smo vidjeli u posljednje dvije godine, 2020. godina trebala bi biti značajna godina kada je riječ o tehnologiji održivog pakiranja. Izdvojili smo nekoliko ključnih trendova na koje treba paziti u ovoj godini. U 2018. i 2019. niz tvrtki postavilo je nove ciljeve kako bi poboljšale održivost svoje ambalaže, posebno kada je riječ o plastičnoj ambalaži i opasnosti da kupci počnu izbjegavati njihove proizvode ako tvrtke ne pronađu kvalitetnije načine recikliranja plastike kako bi spriječile da ona završi u okolišu. Većina tvrtki obvezala se ostvariti te ciljeve do 2025. ili 2030. godine, pa 2020. predstavlja stratešku prekretnicu u njihovu djelovanju. Sve je veći broj dobavljača koji proizvode ambalažu s visokim udjelom reciklirane plastike (više od 90%).

Također, cijeli proizvodni lanac surađuje u razvoju plastike koja bi se mogla višekratno upotrebljavati. Sve su češća partnerstva u razvoju kemijskog recikliranja, kao što je suradnja Recycling Technologiesa, Totala, Nestléa i Marsa u razvoju proizvodnje ulja iz miješane ambalaže koje će se koristiti za proizvodnju novih polimera.

Neke tvrtke traže alternativu plastičnoj ambalaži u rješenjima utemeljenim na papiru i drugim reciklabilnim

materijalima, pa čak i jestivoj ambalaži. Iako takve inovacije mogu biti zanimljive i obećavajuće, one mogu negativno utjecati s obzirom na to da plastika stvara manje stakleničkih plinova u usporedbi s nekim drugim materijalima. Koalicija za održivu ambalažu preporučuje da svaka dizajnerska inicijativa razmotri utjecaj svog rješenja na okoliš kako bi se izbjeglo prebacivanje problema s jedne vrste negativnog utjecaja na okoliš na drugu. Srž je poboljšati reciklabilnost ambalažnih materijala. Fokus je na povećanju udjela ambalaže za višekratnu uporabu. Na tržištu je sve više startupa koji nude ambalažu za višekratnu uporabu umjesto jednokratnih plastičnih ili kartonskih pakiranja uz cjeloviti logistički model. Inicijativa How2Recycle najavila je nedavno da će svako pakiranje koje sadrži polifluoroakrilne tvari (PFAS) biti označeno kao „Nije još reciklirano”. PFAS se obično koristi za pakiranje prehrambenih proizvoda, a riječ je o vrlo postojanom kemijskom spoju čije je utjecaj na zdravlje upitan. Tvrtke su istovremeno pod sve jačim pritiskom da umanje zdravstvene rizike. U Europi već postoje propisi koji reguliraju upotrebu PFAS-a. Neke tvrtke već su ga prestale koristiti u proizvodnji ambalaže. Stručnjaci pak upozoravaju kako kružna ekonomija gubi smisao ako u njoj sudjeluju otrovni materijali.

Foto: www.ddtep.hr

Pet trendova održivog pakiranja

OŽUJAK/MARCH 2020.

7

VIJESTI

Rusija gradi arktiÄ?ku stanicu napajanu vodikovim gorivim ćelijama Rusija u podnoĹžju Polarnog Urala, u Zemlji nade, gradi MeÄ‘unarodnu arktiÄ?ku stanicu (International Arctic Station - IAS) koja će se napajati vodikovim gorivim ćelijama, piĹĄe portal khl.com, specijaliziran za graditeljstvo.

Moskovski Institut za fiziku i tehnologiju navodi kako će se MeÄ‘unarodna arktiÄ?ka stanica, nazvana "SnjeĹžna pahuljica", biti postrojenje bez dizela koje će se napajati iz obnovljivih izvora energije i vodikovim gorivom. Namjena objekta je omogućiti ruskim znanstvenicima i njihovim stranim partnerima da testiraju i demonstriraju ekoloĹĄki prihvatljive tehnologije koje pridonose kvalitetnijem Ĺživotu, pametne kuće i pametne seoske sustave, biotehniÄ?ka, medicinska i robotska rjeĹĄenja te rjeĹĄenja utemeljena na umjetnoj inteligenciji. Ostala istraĹživanja koja će se provoditi na postaji ukljuÄ?uju rjeĹĄenja u telekomunikacijama, medicini, biotehnologiji, ekoloĹĄkoj poljoprivredi, internetu stvari, 3D ispisu, naprednim materijalima i graÄ‘evinskim tehnologijama koje bi mogle poboljĹĄati Ĺživotne i radne uvjete na Arktiku. „Projekt predviÄ‘a arktiÄ?ku stanicu bez ugljika koja bi mogla ugostiti posjetitelje iz cijelog svijeta: istraĹživaÄ?e, inĹženjere, talentirane studente znanosti, pa Ä?ak i studente viĹĄih ĹĄkolaâ€?, tumaÄ?i rektor Moskovskog instituta Nikolaj Kudrjavcev. "Svi oni mogli bi tijekom cijele godine dolaziti na stanicu kako bi testirali i demonstrirali tehnologije koje bi mogle postati dio naĹĄeg budućeg Ĺživota."

MeÄ‘unarodna arktiÄ?ka stanica SnjeĹžna pahuljica trebala bi poÄ?eti s radom 2022. godine, a ukupni troĹĄkovi projekta procijenjeni su na oko 12 milijuna eura

Dva nova vozila za prikupljanje otpada u ÄŒistoći Split Grad Split je bogatiji za 2 nova vozila za prikupljanje otpada koja su nedavno isporuÄ?ena ÄŒistoći Split. Radi se jednokomornim vozilima zapremnine 14 mÂł, marke COSECO K5 na Mercedesovim podvozjima. SpecifiÄ?nost nadogradnji je da su kompletno izraÄ‘ene od vrlo Ä?vrstog i robusnog Hardox materijala. Nadogradnje su s vodonepropusnim tovarnim prostorom (spremnikom), sustavom sabijanja putem potisne ploÄ?e i omjerom sabijanja mijeĹĄanog komunalnog otpada 5:1. Ove nadogradnje opremljene su podizaÄ?ima za praĹžnjenje posuda na dva kotaÄ?a volumena 80/120/240/36 l, kao i podizaÄ?ima za posude na Ä?etiri kotaÄ?a kapaciteta do 1.100 l s ravnim i zaobljenim poklopcem.

Kako smanjiti troĹĄkove odvoza MKO za 80%?

Zna MOLOK!“ S.T.P. d.o.o. /XĂżNL RGYRMDN /XĂżNR VWS#VWS KU ZZZ VWS KU

1-4_STP_TE_0120.indd 1

8

OŽUJAK/MARCH 2020.

06.02.2020. 10:36:59

U Sisku otvoreno prvo reciklažno dvorište Uz Most Gromova u Ulici kralja Zvonimira otvoreno je prvo reciklažno dvorište u Sisku. Ukupna vrijednost projekta je 4,37 milijuna kuna, a 85 posto prihvatljivih troškova (3,58 mil. kuna) financirano je iz Kohezijskog fonda Europske unije. Ostatak sredstava osiguran je iz gradskog proračuna. Reciklažnim dvorištem Sisak Stari upravljat će tvrtka Gospodarenje otpadom Sisak d.o.o. U reciklažno dvorište Sisak Stari mogu se odvojeno odložiti gotovo sve vrste kućnog otpada: papir i karton, metal, staklo, plastika, tekstil i odjeća, krupni otpad, jestiva ulja, masti i boje, deterdženti, lijekovi, baterije i akumulatori, električna i elektronička oprema te građevni otpad iz kućanstva koji je nastao održavanjem i manjim popravcima (beton, cigla, crijep, pločice i keramika, kabelski vodiči, izolacijski materijali i građevinski materijali).

Tijekom izgradnje dvorišta u Sisku su provedene informativno-obrazovne aktivnosti kojima su građani informira-

ni o razvrstavanju otpada, korištenju reciklažnog dvorišta i vrstama otpada koji će se zaprimati u reciklažnom dvorištu. U sklopu informativno-obrazovnih aktivnosti u osnovnim školama na području grada održane su edukativne radionice za djecu, dok je radionica za srednjoškolce održana u Gradskoj vijećnici.

OŽUJAK/MARCH 2020.

9

VIJESTI

Karepovac joĹĄ uvijek bez tehniÄ?kog pregleda

Bolt u Splitu iznajmljuje elektriÄ?ne romobile

Prema vijesti od 27 veljaÄ?e. o.g. tehniÄ?ki pregled odlagaliĹĄta otpada Karepovac nakon prve faze sanacije nije obavljen jer se u ugovoreni sat nije pojavio jedan od izvoÄ‘aÄ?a radova. U Gradu Splitu tvrde kako nije dostavio potpunu dokumentaciju o izvedenim radovima.

Arsen Zoran TonĹĄić, predstavnik drugog izvoÄ‘aÄ?a radova, tvrtke GT Trade, tvrdi pak da su oba izvoÄ‘aÄ?a spremna za tehniÄ?ki pregled pod uvjetom da se hitno poÄ?ne s drugom i trećom fazom sanacije.

Bez Ĺžurnog otplinjavanja starog dijela, tvrdi TonĹĄić, bez obzira na to tko će biti izvoÄ‘aÄ? radova, sav dosadaĹĄnji posao bit će uzaludan, a za sve će se okriviti izvoÄ‘aÄ?i.

Dodaje kako se ovako nanosi ĹĄteta njihovu ugledu te podsjeća da su joĹĄ 2018. dopisom upozorili naruÄ?itelja – Grad Split - na hitnost izvoÄ‘enja druge i treće faze.

O tom dopisu u Gradskom poglavarstvu ĹĄute, a za nedolazak na tehniÄ?ki pregled izravno prozivaju drugog izvoÄ‘aÄ?a, vinkovaÄ?ki Eurco. ZatraĹžene je hitna dostava dokumentacije i dogovor o novom pregledu. Eurco pak odgovara da su radovi zavrĹĄeni, osim prekrivanja gornje plohe deponije izravnavajućim slojem, ĹĄto i nije moguće dok se ne zapoÄ?ne s dovozom komunalnog otpada u novoizgraÄ‘enu kazetu. “Tijekom radova, a pogotovo u zadnjih 18 mjeseci, upozoravali smo da dio sanacije koji se trenutno izvodi ne predstavlja tehniÄ?ku, nego financijsku cjelinu i da predstavlja poluproizvod, osim izgradnje nove kazete. Vodeći partner i projektant upozoravali su da se mora hitno krenuti s izvoÄ‘enjem odreÄ‘enih radova prije dovrĹĄetka sanacije, a rijeÄ? je o plinskim zdencima koji se obavezno izvode kako bi se kontrolirano prikupili plinovi koji se stvaraju unutar deponije. Nismo uspjeli u svojim nastojanjima te danas imamo sarkofag u kojem se stvaraju plinoviâ€?, navodi se u dopisu tvrtke Eurco.

Tvrde da je izvrĹĄen pritisak kako bi se tehniÄ?ki pregled odrĹžao te da je GT Trade podlegao pritisku.

Bez tehniÄ?kog pregleda nema odlaganja na novu sanitarnu plohu, a do tada će 106 metara visoko brdo smeća i dalje rasti i biti sve bliĹže maksimalnoj dopuĹĄtenoj visini od 115 metara.

Bolt, europska platforma za pruĹžanje usluge prijevoza na zahtjev, predstavio je u Splitu novu uslugu - iznajmljivanja elektriÄ?nih romobila. Split je prvi grad u JugoistoÄ?noj Europi u kojem je Bolt uveo ovu opciju.

Boltova usluga iznajmljivanja elektriÄ?nih romobila je na drugim trĹžiĹĄtima, poput Ĺ panjolske i Portugala, iznimno dobro prihvaćena. RijeÄ? je o odliÄ?noj alternativi automobilima za kraća putovanja, osobito u gradovima gdje je svakodnevni promet iznimno zaguĹĄen. A u Splitu je svaka Ä?etvrta voĹžnja kraća od 3 kilometra, ĹĄto romobil Ä?ini idealnim rjeĹĄenjem za prijevoz. KoriĹĄtenje romobila smanjuje broj automobila na cestama ĹĄto istovremeno rjeĹĄava problem guĹžvi i smanjuje zagaÄ‘enje okoliĹĄa, ĹĄto je dio Boltovog Zelenog plana na globalnoj razini. U Splitu će se koristiti najnoviji model romobila izraÄ‘en upravo za tvrtkine potrebe. Brzina romobila je do 20 km/h, a na odreÄ‘enim posebnim podruÄ?jima, kao ĹĄto je recimo okolica Dioklecijanove palaÄ?e, brzina je ograniÄ?ena do 10 km/h. Za poÄ?etak će se rasporediti 150 romobila koji će biti smjeĹĄteni u srediĹĄtu Splita na prometnim ĹžariĹĄtima i frekventnim lokacijama kao ĹĄto su Riva, MatejuĹĄka, autobusni kolodvor, HNK Split i mnoge druge. Tvrtka je spremna povećati broj vozila prema potrebama korisnika.

Za upotrebu romobila nuĹžna je aplikacija Bolt koja se moĹže preuzeti iz trgovina Google Play ili Apple Store. Romobil se otkljuÄ?ava skeniranjem QR koda koji se nalazi na upravljaÄ?u vozila.

UPRAVA ZAGREB 10000 Zagreb, 4CFPKçMC EGUVC 6GN (CZ

PJ RIJEKA -CUVCX 4KLGMC ÄşGIQVK 6GN (CZ

PJ SPLIT 2QUNQXPC \QPC &WIQRQNLG 5X .GQRQNFC /CPFKĂŁC C 6GN (CZ

PJ OSIJEK 1UKLGM 5X .GQRQNFC /CPFKĂŁC \ 6GN (CZ

www.teknoxgroup.com

10

OŽUJAK/MARCH 2020.

Nestlé potpisao Europski sporazum o plastici Nestlé je pristupanjem Europskom sporazumu o plastici potvrdio svoju spremnost na ispunjavanje ranije preuzetih obveza: do 2025. godine 100 posto pakiranja bit će načinjeno od materijala koji će se moći ponovo upotrijebiti ili reciklirati. Tako će se za trećinu smanjiti upotreba tzv. djevičanske plastike – plastike koja se dobiva iz neobnovljivih fosilnih goriva.

Glavni cilj Europskog sporazuma o plastici, kojeg su osnovale Francuska i Nizozemska, je ubrzati prijelaz prema kružnom gospodarenju plastikom, koje će prekinuti isključivu ovisnost o djevičanskoj plastici. Zadaće okupljenih tvrtki, nevladinih organizacija i vlada su do 2025. godine postići smanjenje uporabe proizvoda i ambalaže od djevičanske plastike za najmanje 20 posto, povećanje europskih kapaciteta za prikupljanje i recikliranje plastične ambalaže za najmanje 25 posto te povećanje udjela reciklirane plastike u ambalaži na prosječno najmanje 30 posto.

"Ono što predstavlja velik izazov za Nestlé, kao i za pre-

hrambenu industriju u cjelini, je činjenica da je trenutno jeftinije proizvesti ambalažu od djevičanske plastike nego koristiti recikliranu plastiku prikladnu za uporabu u prehrambenoj industriji. Stoga neprekidno ulažemo značajna sredstva u istraživanje i razvoj novih ambalažnih materijala te osmišljavamo nove načine isporuke naših proizvoda.

Danas već imamo novu plastičnu bocu Vittel koja se proizvodi od recikliranih boca, a trenutno je u fazi testiranja bezambalažni sustav za doziranje hrane za kućne ljubimce Purina PetCare te instant kave Nescafé", najavila je Irena Kurtanjek, voditeljica korporativnih komunikacija Nestlé Adriatic.

Kako bi dodatno ubrzao proces inovacije, Nestlé je osnovao i fond za održivu ambalažu vrijedan 250 milijuna švicarskih franaka, usmjeren na start-up inicijative koje rade na razvoju inovativnih ambalažnih rješenja, uključujući nove materijale, sustave za ponovno punjenje i rješenja u recikliranju.

Porodica korisnika Bucher čistilica u Hrvatskoj, bogatija je za još jednog člana: komunalnu tvrtku Bibinjac d.o.o. iz Bibinja.

Dana 27.2.2020. tvrtka EOL-EKOS d.o.o. iz Rijeke, zastupnik tvrtke Bucher Municipal za Republiku Hrvatsku, isporučila je komunalnoj tvrtki čistilicu model City Cat 1300.

Stroj je preuzeo direktor tvrtke John Ivan Krstičević.

CityCat 1300 je kompaktna autočistilica projektirana za rad na pješačkim površinama ali i na prometnicama. Sa snažnim 31,2 kW dizelskim motorom s AdBlueom ispunjava stroge uvjete Euro 6 norme. Zahvaljujući snažnom usisu, spremniku pometenog materijala od 1m3, spremniku od 220 litara čiste vode i 70 litara regenerirane vode, postavlja nove standarde performansi kod kompaktnih čistilica.

EOL-EKOS d.o.o., Sjedište: Ivana Milčetića 6, Rijeka, Ured / Servis: Mučići 50 A, 51 213 3 Jurdani Kontakt servis: +385953528865, Kontakt prodaja: +385956324825 1-2_EOL-EKOSS_TE_0220.indd 1

24.03.2020. 9:07:40

OŽUJAK/MARCH 2020.

11

VIJESTI

Za gospodarenje otpadom u Vinči 345,7 mil. eura

Za riječku sortirnicu otpada 37,3 milijuna kuna Do kraja iduće godine Rijeka bi trebala dobiti suvremeni pogon za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada. Projekt financiraju Ministarstvo zaštite okoliša, grad Rijeka i osam manjih jedinica lokalne samouprave iz riječkog prstena koje će također koristiti sortirnicu.

Projekt je vrijedan 37,3 milijuna kuna, prihvatljivi troškovi iznose 36,8 milijuna kuna, a 85 posto prihvatljivih troškova odnosno 31,28 milijuna kuna financirat će se preko Ministarstva zaštite okoliša iz strukturnih i kohezijskih fondova Europske unije.

Preostali iznos od 6,02 milijuna kuna financirat će Grad Rijeka i jedinice lokalne samouprave – gradovi Kastav, Kraljevica i Bakar te općine Viškovo, Klana, Čavle, Jelenje i Kostrena. Svaka jedinica lokalne samouprave sudjelovat će u financiranju proporcionalno procijenjenom udjelu u ukupnoj količini sortiranog otpada. Konačan iznos učešća utvrdit će se kada projekt bude završen, a to bi trebalo biti kraja 2021. godine. Sortirnica će se graditi u okviru Reciklažnog dvorišta Mihačeva Draga, na površini od 5.636 četvornih metara. U hali sortirnice nalazit će se postrojenje za reciklažu, a u nadstrešnici će se privremeno odlagati balirani sortirani reciklažni materijal za odvoz. Sortirnica će imati sustav za vaganje vozila koja će dovoziti otpad i odvoziti balirani sortirani materijal za reciklažu. Na krov sortirnice ugradit će se solarni paneli kako bi pogon proizvodio električnu energiju za vlasite potrebe. Osim doprinosa očuvanju okoliša, time bi se smanjili troškovi pogona.

Jasna Kukuljan, direktorica riječkog Komunalnog društva Čistoća istaknula je da se sortirnica može nadograditi kako bi se povećao njen kapacitet, ali i tehnološki.

U sortirnici se planira izdvajanje plastike, kartona, papira, PET ambalaže, MET ambalaže, tekstila, stakla i metala.

Za projekt sortirnice Grad Rijeka je dosad izradio projektnu dokumentaciju, odnosno glavni i izvedbeni projekt, izradio elaborat izvedivosti projekta, ishodio građevinsku dozvolu i riješio imovinsko pravne odnose na lokaciji izgradnje, a u narednom periodu slijedi natječaj za odabir izvođača radova te odabir izvođača.

12

OŽUJAK/MARCH 2020.

Srpsko poduzeće za gospodarenje otpadom Beo Čista Energija gradit će u Vinči kraj Beograda postrojenja za spaljivanje otpada i proizvodnju električne energije Radovi bi trebali početi sredinom ove, a završiti 2022. godine. Pogon će obrađivati oko 340 tisuća tona otpada godišnje, što je oko 66 posto komunalnog otpada nastalog u glavnom gradu Srbije tijekom godine, i proizvodit će električnu energiju dovoljnu za napajanje oko 30.000 kućanstava.

Izgradnja spalionice i elektrane dio je opsežnog, 345,7 milijuna eura vrijednog projekta koji obuhvaća također sanaciju odlagališta otpada u Vinči i gradnju pogona za obradu građevinskog otpada kapaciteta 200 tisuća tona godišnje.

Odlagalište u Vinči je jedno od najvećih u Europi. Otpad se tamo odlaže od 1977. godine. Nakon sanacije postojeće odlagalište će biti zatvoreno, a zamijenit će ga novo nadzirano odlagalište kapaciteta 7 milijuna kubičnih metara.

Beo Čista Energija je kompanija nastala zajedničkim ulaganjem francuske komunalne kompanije Suez, japanskog konglomerata Itochu i paneuropskog investicijskog fonda Marguerite.

Prema ugovoru o javno-privatnom partnerstvu koji su investitori potpisali s Gradom Beogradom 2017. godine, tvrtka Beo Čista Energija će financirati, graditi i održavati nove objekte te upravljati njima najmanje 25 godina.

Projekt će nepovratnim zajmovima podržati Međunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation - IFC, ogranak Svjetske banke koji podupire privatne projekte u zemljama u razvoju), Austrijska razvojna banka (Oesterreichische Entwicklungsbank (OeEB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Izvođači radova bit će francuske kompanije Suez i CNIM te srpski Energoprojekt.

Novo komunalno vozilo Iride za Jastrebarsko Tvrtka PTSS d.o.o.

Jastrebarsko, privatni koncesionar ovlašten za poslove sakupljanja i obrade otpadnog papira, vlasnik je novog komunalnog vozila Fuso Canter 7C15 s nadogradnjom IRIDE. Nadogradnja Iride dokazala se u prikupljanju reciklažnog otpada kao optimalno rješenje i po dimenzijama i po performansama. Ovo vozilo karakterizira velika nosivost, snažna potisna ploča za sabijanje otpada te mogućnost prilagodbe omjera sabijanja otpada.

Detalje o tehničkim karakteristikama potražite kod ekskluzivnog zastupnika talijanskog proizvođača komunalnih nadogradnji IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Novo radno vrijeme zagrebačkih reciklažnih dvorišta Zbog zaštite zdravlja i sprječavanja širenja zaraze koronavirusom, od 19. ožujka 2020. reciklažna i mobilna reciklažna dvorišta pod upravljanjem Zagrebačkog holdinga rade od ponedjeljka do subote, od 11 do 19 sati, a nedjeljom rade dežurna reciklažna dvorišta RD Žitnjak (Čulinečka cesta 275) i MRD Podsused-Vrapče (Ulica Prigornica) od 7.30 do 14 sati. Iz podružnice Čistoća Zagrebačkog holdinga poručuju da su poduzeli sve higijenske i sanitarne mjere zaštite zaposlenika i građana od moguće zaraze ili prijenosa koronavirusa u skladu s preporukama Nacionalnog stožera Civilne zaštite i naputcima Gradskog stožera. Svi zaposlenici upoznati su s mjerama zaštite na radu koje se primjenjuju u takvim situacijama, te mjerama samozaštite od moguće zaraze u kontaktu s drugim osobama.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

OŽUJAK/MARCH 2020.

13

M E Đ U N A R O D N A

KO N F E R E N C I J A

O

Z A Š T I T I

O KO L I Š A

3.- 5. lipnja 2020. Poreč Hotel Parentium Plava Laguna

Rezervirajte termin!

NUŽNA KARIKA CJELOVITOG SUSTAVA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM ?

www.tehnoeko.com.hr

ENERGETSKA OPORABA

Termička obrada otpada Zemlja (kg/stanovnik)

Odlaganje

Spaljivanje

Recikliranje

Kompostiranje

18%

Njemačka (611)

0%

35%

47%

Švedska (462)

1%

52%

32%

15%

Nizozemska (551)

2%

49%

24%

26% 16%

Francuska (534)

28%

33%

23%

Italija (529)

41%

20%

24%

14%

Španjolska (464)

63%

10%

17%

10%

Grčka (503)

82%

0%

16%

2%

Poljska (314)

75%

1%

13%

12%

Bugarska (460)

73%

0%

24%

3%

IZVOR: Brošura "Otpad je naša stvar", ", Njemačka udruga komunalnih tvrtki – VKU (Verband komunaler Unternehmen) - pregled stanja gospodarenja podarenja komunalnim otpadom u nekim EU zemljama za 2012.

(Eurostat ožujak 2014.)

ORGANIZATOR

Business Media Croatia d.o.o., Zagreb, greb, konferencija@bmcroatia.hr, T. +385 1 6311 800

NAJAVA / TEHNOEKO MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

ENERGETSKA OPORABA

Poreč, 3.-5. lipnja 2020.

NUŽNA KARIKA CJELOVITOG SUSTAVA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM ?

MOŽE LI SE IZBJEĆI ENERGETSKA OPORABA

NERECIKLABILNOG OTPADA? Tradicionalno u Poreču, od 3. do 5. lipnja 2020. godine održat će se Međunarodna konferencija o zaštiti okoliša s glavnom temom „Energetska oporaba - nužna karika cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“. Organizatorima Konferencije Poreč 2020. neusporedivo je bilo lakše odabrati teme odvojenog prikupljanja, kompostiranja, recikliranja i ponovne uporabe otpada, koje su već redovito teme brojnih skupova, no ključno je suočavanje s konkretnim problemom nerazumijevanja energetske oporabe kao dijela cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Za javnost RH (i Sovenije) naročito je bitno spoznati održivu ulogu termičke obrade. Austrijska iskustva pritom mogu pomoći [autor] dr.sc. Zlatko Milanović onferencija u organizaciji časopisa Tehnoeko Poreč 2020. održat će se polovicom godine, tijekom koje prema aktualnom Planu gospodarenju otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. (Plan), Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) treba donijeti odluku o energetskoj oporabi za sljedeće plansko razdoblje. U cilju da se pomogne MZOE u donošenju odluke, na Konferenciji će se analizirati iskustva i spoznaje uglednih stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije i Austrije glede termičke oporabe nereciklabilnog otpada. U pripremi Konferencije u Poreču 2020. u nastavku se ističu neke aktualne dileme.

16

OŽUJAK/MARCH 2020.

1. Dilema – mišljenje stručnjaka Na kraju prethodne Tehnoeko Konferencije u Poreču 2019. provedena je anketa među prisutnim stručnjacima, a na pitanja vezana uz energijsku oporabu pridobiveni su sljedeći odgovori: a) Odgoda odluke o energetskoj oporabi za sljedeće plansko razdoblje je: - nerazumno bježanje od problema 87,5% - razumno rješenje za povećanje recikliranja 12,8%. b) Zašto se u javnosti stvara tako veliki otpor energetskoj oporabi? Zbog: - nedovoljne edukacije i komunikacije 64,1% - velike ugroze okoliša i zdravlja ljudi 2,6% - nedostatka stručnog odgovora na 33,3% probleme odlaganja c) Treba li energetsku oporabu nereciklabilnog otpada u RH zabraniti: - DA 7,5% - NE 92,5%. Činjenica je da aktualni Plan gospodarenja otpadom RH izrijekom odgađa odluku o termičkoj oporabi otpada. Stručnjaci su velikom većinom (87,5%) ocijenili da u osnovi odgađanje odluke o projektima termičke obrade je bježanje od problema i izravno podržavanje odlaganja otpada.

Odgovori stručnjaka također su ukazali da se otpor najglasnijeg dijela javnosti energijskoj obradi temelji na nedovoljnoj edukaciji i komunikaciji (64,1%). Ocijenjeno je da u RH nema dovoljno popularno znanstvenih analiza o opasnostima odlaganja otpada (33,3%). Hrvatska je jednostavno prihvatila odlaganje kao neizbježnu kariku zbrinjavanja otpada. Odlaganje je

sigurno najjeftiniji način zbrinjavanja otpada, te je za JLS (jedinice lokalne samouprave) najjednostavnije i najpovoljnije rješenje. Sanacije smetlišta odnosno neuređenih odlagališta financira nacionalni fond, te općinama i gradovima ne stvara dodatne troškove. S druge strane, vrlo rijetke su stručne analize koje ukazuju da je sanacija smetlišta neusporedivo skuplja i za zdravlje ljudi najrizičnija tehnika zbrinjavanja otpada. Do sada je, prije gotovo trideset godina, na hrvatskom jeziku objavljena samo jedna knjiga o rizicima odlaganja, koji se ni najsuvremenijim tehničkim mjerama ne mogu izbjeći.

2. Dilema – mišljenje javnosti Najglasniji dio javnosti u RH već je trideset godina uporno protiv termičke obrade i/ili oporabe otpada. Takvi javni prosvjedi u RH uz golemu pozornost u medijima traju čitavo to razdoblje. U konačnici, RH se nakon trideset godina izbjegavanja termičke obrade nalazi među EU zemljama koje prednjače u odlaganju otpada. Pored toga je činjenica da izbjegavanje termičke obrade nije u RH pomoglo u razvitku recikliranja i kompostiranja. Konkretno, Hrvatska ima samo desetak umjesto stotinu i više lokalno orijentiranih kompostana.

Međutim, te spoznaje za brojne koji imaju priliku istupati u javnost u RH to i nije osobiti problem. Povremeno se tek u medijima pojave informacije da će zbog velike stope odlaganja, RH morati platiti penale EU. Potom se javnost informira

da to neće biti odmah, već tek 2023. godine, a vjerojatno i kasnije. Gotovo nikada se ne objavljuju podaci da odloženi otpad izravno ugrožava okoliš i naročito zdravlje ljudi. Mediji i osobito političari vole isticati da je Hrvatska među zemljama koje imaju najveće zalihe pitke vode. Zanemaruje se činjenica da odlaganjem otpada svakim danom u RH sve više se ugrožava zalihe pitke vode, to najvrjednije nacionalno blago.

U medijima se vrlo rijetko objavljuju mišljenja stručnjaka.

Pozornost medija usmjerena je na unaprijed pripremljene javne prosvjede. Također bez pozornosti ostaju anketna mišljenja javnosti o termičkoj obradi. Primjerice početkom milenija provedena je anketa među građanima Zagreba, koji su velikom većinom ( > 70%) kao prioritetan projekt za grad Zagreb odabrali TE-TO na otpad. Činjenica je da su u RH neki stručnjaci sustavno protiv termičke obrade i upravo samo oni se nalaze (pozvani ili nepozvani) na prosvjednim skupovima.

Europska iskustva pokazuju da spaljivanje otpada nije konkurencija odvojenom sakupljanju i recikliranju otpada.

Dapače, termička obrada provedena prema stanju tehnike sinergijski pridonosi razvitku ponovne uporabe i recikliranju otpada. Kolega iz Austrije (M. Steiner) nedavno je na pitanje što javnost Austrije misli o spaljivanju otpada odgovorio „To uopće nije javna tema“. Ostaje otvoreno pitanje zašto su sindromi NIMBY i NIMET prisutni u RH?

OŽUJAK/MARCH 2020.

17

NAJAVA / TEHNOEKO MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

3. Dilema, EU - RH Legislativa EU nije zabranila termičku energijsku oporabu. Termička obrada je sastavni dio gospodarenje biološkim toksičnim otpadom. Suvremene spalionice imaju izvanredno učinkovita postrojenja za pročišćavanje dimnih plinova. Propisi koji određuju maksimalne koncentracije plinovitih tvari iz spalionice nisu se mijenjali trideset godina. U EU i RH 2017. godine donesene su odluke izravno vezane uz energetsku oporabu.

• EU - Uloga proizvodnje energije iz otpada u kružnom gospodarenju otpadom: „Procesi proizvodnje energije iz otpada mogu imati važnu ulogu u prijelazu na kružno gospodarstvo uz uvjet da se upotrebljava EU hijerarhija i da se donesenim odlukama ne priječi provedba prioritetnih razina: sprječavanja nastanka, ponovna oporaba i recikliranje.“ • RH - Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022.: - 4. „… u smislu planiranja u dokumentima prostornog uređenja (lokacije) građevina državnog značaja su: CGO, spalionica otpada, odlagalište opasnog otpada.“ - 1.4.6. „Planiranje energetske oporabe otpada: Analiza i ocjenu potrebe za energetskom oporabom otpada u sljedećem planskom razdoblju. (Kod toga treba uzeti u obzir mjeru 3.1. analiza postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada.“ NOSIOC: MZOEU, ROK: 2020.

4. Dilema, Zagreb – Beč Beč prema stopi odvojeno sakupljenih 5 frakcija komunalnog otpada nalazi se među četiri najbolje metropole EU 28 zemalja. Istovremeno Beč već gotovo pedeset godina

18

OŽUJAK/MARCH 2020.

Poreč, 3.-5. lipnja 2020. spaljuje nereciklabilni dio otpada. Trenutno Beč ima 4 (5) spalionice odnosno ENO (Energane na otpad). Sve spalionice grada Beča su povezane sa sustavom daljinskog grijanja/hlađenja stanova i poslovnih prostora. Beč tako dokazuje da je termička energetska oporaba neizbježna karika cjelovitog sustava gospodarenja otpadom odnosno kružnog gospodarenja otpadom. Čak 4 od 5 postrojenja za termičku oporabu otpada grad Beč je obnovio tijekom posljednjih trideset godina, dok je Zagreb bio neodlučan. U isto vrijeme u Beču se termički obradio i zbrinuo opasni otpad iz Hrvatske, a također u energanama na otpad grada Beča termički se oporabio otpad iz Ljubljane (koja se i u Hrvatskoj često ističe kao primjer kružnog gospodarenja komunalnim otpadom).

S druge strane Zagreb (po broju stanovnika dvostruko manji od Beča) nema energanu na otpad. Zagreb je godinama planirao izgradnju jedne spalionice, a posljednjih godina pod pritiskom MZOEU i dijela javnosti odlučio je odustati od postrojenja za termičku obradu nereciklabilnog otpada.

Ostaje otvoreno pitanje zašto je prosječni životni vijek u Zagrebu kraći od onog u Beču, a Zagreb nema nijednu spalionicu. Izvrstan primjer stručnog i odgovornog pristupa termičkoj oporabi komunalnog otpada u Beču je spalionica odnosno ENO - energana na otpad Spittelau.

Jedna od četiri (odnosno pet) spalionica MKO u gradu Beču je MVA Spittelau, koja je smještena u središnjem dijelu (odmah uz Gürtel, jednu od glavnih prometnica). Godišnji kapacitet MVA Spittelau je 250.000 tona godišnje, a proizvedena energija je dostatna za daljinsko grijanje/klimatizaciju 60.000 kućanstva i 40.000 kućanstva opskrbiti električnom energijom. Pored toga se reciklira oko 6.000 tona željeznim materijala. Vozeći se kroz trg koji se nalazi u blizini MVA Spittelau može se uočiti svijetleći pano na kojem se kroz 24 h prezentira građanima visinu trenutnih i graničnih vrijednosti emisija dimnih plinova.

MVA Spittelau je izgrađena 1969. godine, ali je zbog požara morala biti zatvorena 1987. godine. Izgorjelo je postrojenje za pročišćavanje dimnih plinova izrađeno iz plastike, koji je izgradio najjeftiniji ponuditelj. Nakon požara Beč je odlučio tu veliku spalionicu tehnički i estetski modernizirati. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća MVA Spittelau je ponovo proradila i u to vrijeme bila jedna od tehnički najboljih postrojenja za termičku obradu ostatnog (nereciklabilnog) komunalnog otpada. Tek nešto kasnije u Zagrebu za razliku od Beča, makar nije opožareno postrojenje, već samo ulazno skladište, PUTO je zatvoren i likvidiran.

MVA Spittelau vrhunski je estetski oblikovana. Autor estetskog dizajna je ugledni austrijski slikar, grafičar i arhitekta Friedrich Hundertwasser (1928. – 2000., Beč), čiji roditelji su bili Česi (Stovode). Kao dijete se kupao u Kaštelima. Bio je veliki zagovornik ekologija. Pristao dizajnirati građevinu obnovljene MVA Spittelau tek kada je spoznao da je termička energijska oporaba doprinos zaštiti okoliša i posebno zdravlja ljudi. Od 1992. godine MVA Spittelau uspješno radi. Zanimljivo je da su Japanci izgradili potpuno istu spalionicu.

INTERVJU

Davor Vić, direktor tvrtke Unikom, Osijek i voditelj Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva, HGK

intervj vu

Najveći gradovi odgovornost u ispun

20

O aktualnim problemima u sektoru gospodarenja otpadom razgovaramo s Davorom Vićom, direktorom tvrtke Unikom, Osijek i voditeljem Grupacije održavanja čistoće koja djeluje unutar Udruženja komunalnog gospodarstva HGK i okuplja više od 170 tvrtki s preko 10.000 zaposlenih Kolika je danas stopa odvojenog sakupljanja otpada u sklopu javne usluge u RH, a koliki je zacrtani cilj 2020?

Zakonom i strateškim dokumentima zadali smo si cilj recikliranja i oporabe otpada u iznosu od 50% ukupno proizvedenog otpada do siječnja 2020. godine, dakle do roka koji je upravo istekao. S druge strane, posljednja službena izvješća ukazuju da na području Hrvatske stopa recikliranog odnosno oporabljenog otpada iznosi oko 25%, dok je stopa odvojenog sakupljanja u sklopu javne usluge, dakle onog kojeg organiziraju i vode javna komunalna poduzeća, ispod 11%.

OŽUJAK/MARCH 2020.

Molimo izdvojite neke pozitivne primjere, a možete i neke koje bi morali bolje.

Najveći problem je, uvjetno rečeno, što pozitivne primjere još uvijek nalazimo gotovo isključivo u manjim sredinama, poglavito na sjeveru Hrvatske, primjerice gradovima poput Čakovca i Preloga, te na primjeru otoka Krka, koji u kontekstu gospodarenja otpadom na otočnom području i području zahvaćenom turističkom djelatnošću predstavlja svojevrsnu iznimku. Naravno, u pozitivnom smislu.

I sama činjenica da sada već nekoliko godina argumente o pozitivnim primjerima održivog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj pronalazimo uvijek u istim primjerima, a da se u međuvremenu ne spominju ni ističu, novi dokaz je koliko su pozitivni pomaci u ovom segmentu teški i spori.

Uistinu ne bih htio nikoga spominjati i izdvajati po pitanju „onih koji bi morali bolje“, upravo iz razloga što su izvješća koja iznose podatke o rezultatima odvojenog prikupljanja otpada javno dostupna. No, moramo biti svjesni da, samim time što urbana sredina sama po sebi generira više otpada od manje ili ruralne, veliki odnosno najveći gradovi imaju najveću odgovornost. Stoga je potpuno legitimno od njih očekivati da budu predvodnici u uspostavi sustava održivog gospodarenja otpadom, te da osmišljavaju i uspostavljaju sustav koji je funkcionalan i održiv, a koji potom mogu primijeniti i manje sredine. Kod nas se kao rješenje nameće suprotno postupanje, da veće sredine pokušavaju primjenjivati rješenja iz manjih, a to je vrlo teško, a u nekim segmentima usudio bih se reći i nemoguće.

Kako u tom dijelu kotira grad Osijek, tj. tvrtka Unikom; investirali ste u modernizaciju sustava, opremu; kakvi su rezultati?

Grad Osijek je vrlo rano, poput gradova sa sjevera Hrvatske, još krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, dakle puno prije europskih direktiva, započeo s implementacijom odvojenog prikupljanja otpada u cilju rasterećenja vlastitog odlagališta.

Prije nešto manje od deset godina smo prepoznali sustav prikupljanja na kućnom pragu kao onaj koji će nam omogućiti postizanje najboljih rezultata i od tada ga se tvrdoglavo držimo. Osim što smo sva domaćinstva opremili spremnicima za odvojeno prikupljanje papira, plastike i biorazgradivog otpada, te zgrade dodatno i sa spremnicima za staklo i metal, veliku pažnju posvetili smo i smanjenju količine spremnika kojima je omogućen pristup s javne površine, te je njihov

imaju najveću njavanju planova broj smanjen do razine iznimki, a ne pravila. To je osim operativnog izazvalo i psihološki učinak kod naših korisnika koji su sada svjesni da svačiji otpad ima svoje mjesto te da ujedno svatko i u razmjernoj mjeri sudjeluje u smanjenju miješanog komunalnog otpada. Cjenik koji smo sukladno zakonskim obvezama donijeli, a koji jasno stimulira odvajanje otpada i smanjenje broja i volumena predanog miješanog komunalnog otpada, zaokružuje funkcionalnost i primjenjivost sustava gospodarenja otpadom u našem gradu.

Informatička evidencija odvoza kućnog otpada kojom smo opremili naša vozila, te evidencija ulazaka na reciklažna dvorišta, a koja je uparena s našim računovodstvenim programom i aplikacijom za građane, omogućava i našim korisnicima i nama uvid i kontrolu vršenja javne usluge gospodarenja otpadom.

Konkretni rezultati se očituju u činjenici da je u prvih šest mjeseci broj odvoza sa četiri odnosno pet mjesečno, dakle jednom tjedno pao na u prosjeku ispod tri odvoza mjesečno.

Osječka stopa odvojenog sakupljanja u sklopu javne usluge trenutno iznosi preko 26%. No, naše kalkulacije govore da kada pribrojimo i aktivnosti privatnog sektora koji se također bavi odvojenim prikupljanjem papira i plastike od primjerice velikih trgovačkih lanaca, a koje ne ulaze u spomenutu statistiku, stopa ukupnog odvojenog prikupljanja u Osijeku iznosi preko 40%.

mno otežava dugoročno planiranje uspostave sustava koji bi dosegnuo spomenute ciljeve.

Uz to je prisutna još uvijek nedovoljno razvijena svijest pojedinih lokalnih političara da gospodarenje otpadom nije više samo svakodnevni odvoz smeća na lokalno odlagalište, te time i aktivnost na kojoj mogu po potrebi isključivo rasterećivati budžete svojih potencijalnih birača, već djelatnost koja sada podrazumijeva strateški pristup, puno veća financijska ulaganja nego dosad te sukladno tomu i potencijalno velik financijski teret ako se sustav na vrijeme ne postavi na stabilne noge.

Stopa odvojenog sakupljanja u sklopu javne usluge trenutno iznosi preko 26%, a kada pribrojimo i aktivnosti privatnog sektora, stopa odvojenog prikupljanja u Osijeku iznosi preko 40%.

Također, kod nezanemarivog dijela vršitelja usluge još uvijek je prisutna prevelika orijentiranost na rješenja koja bi trebala doći kroz nacionalnu komponentu, a premalo konkretnih i praktičnih rješenja stvorenih na lokalnoj razini.

Drugim riječima, još uvijek se često i dalje očekuje da država rješava lokalne sustave gospodarenja otpadom, umjesto da se kreativnim razmišljanjem unutar vlastite lokalne sredine uspostavi najefikasniji način kako postići zadane ciljeve.

Spremnici za odvojeno sakupljanje otpada

Koji su glavni prijepori za ostvarivanje ciljeva na državnoj razini, razlike (planske u odnosu na ostvareno) su prevelike?

Moramo istaći da je omjer zadanih ciljeva u odnosu na rokove kada su oni postavljeni u startu bio poprilično ambiciozan kada uzmemo u obzir da su u Hrvatskoj održivo gospodarenje otpadom po principima kružne ekonomije prije ulaska u EU prakticirali samo rijetki gradovi i općine i to, usudio bih se reći isključivo iz vlastitog entuzijazma i providnosti ili potrebe uvjetovane lokalnim utjecajima, dok je na državnoj razini cijela stvar bila isključivo teorija, odnosno crno slovo na papiru. Pridodavši tomu da smo u vrlo kratkom roku više puta preispitivali i mijenjali već unaprijed određenu nacionalnu strategiju, danas imamo situaciju kakvu imamo. Često mijenjanje zakonskih i podzakonskih akata te kašnjenja s njihovim donošenjem i primjenom uzrokuju pravnu nesigurnost koja jedinicama lokalnih samouprava, a koje sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom imaju najveću odgovornost za postizanje prethodno spomenutih ciljeva, izni-

OŽUJAK/MARCH 2020.

21

INTERVJU

Davor Vić, direktor tvrtke Unikom, Osijek i voditelj Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva, HGK

Posjećenost stanovništva reciklažnim dvorištima ima konkretan učinak na odvojeno sakupljanje

Kolika je odgovornost resornih institucija u tome, što bi moglo i moralo bolje funkcionirati?

Upravo ovo što sam i spomenuo. Na lokalnim razinama već sada postoje dobra i funkcionalna rješenja koja postižu dobre, čak u nekim slučajevima i izvrsne rezultate. Grupacija održavanja čistoće pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i suradnja koju nastojimo održavati i poboljšati s resornim institucijama sigurno je korak koji se tijekom implementacije sustava održivog gospodarenja otpadom nikako ne treba zanemarivati, dapače, trebao bi se i dodatno poboljšati kako bi se strateške i zakonske odredbe mogle uspješno ispuniti. Tim više što je sustav koji predviđen nacionalnim planovima dosta složen i kompliciran, čak i u usporedbi sa zemljama koje već odavno imaju razvijeno gospodarenje otpadom.

No isto tako, smatramo da je nezanemariv broj lokalnih ko-

Sustav koji je predviđen nacionalnim planovima složen je i kompliciran munalaca pokazao ogroman trud na implementaciji spomenutog sustava, da su učinjeni veliki koraci te ostvareni značajni rezultati, koji time grupaciju održavanja čistoće čine legitimnim čimbenikom čije bi se inpute, mišljenja i savjete moralo uvažavati prilikom donošenja zakonskih i podzakonskih akata te lokalnih, regionalnih i nacionalnih planova gospodarenja otpadom.

Imamo rizik od penalizacije, tko će to platiti i kako će utjecati na ekonomiku sektora? (Hoće li plaćati država ili JLS-ovi; zna li se koji će biti „ključ“ za raspoređivanje troška penala?)

Svi mi kao korisnici javne usluge odvoza otpada.

Neovisno o smjeru u kojem gledamo. Naime, naravno da će penale biti dužna platiti država. No, zakonskim propisima je, kao što sam već napomenuo, za postizanje ciljeva utvrđena

22

OŽUJAK/MARCH 2020.

temeljna odgovornost jedinica lokalnih samouprava, što znači da možemo očekivati da će država penale proslijediti gradovima i općinama. A oni će to opet kroz lokalne proračune morati namaknuti od svojih stanovnika, odnosno korisnika usluge odvoza otpada. Hoće li to uračunati u cijenu odvoza otpada, hoće li se pokušati namaknuti kaznama za nepropisno odlaganje otpada i neodvajanje otpada ili će se uvesti neka druga mjera, a koju opet posredno plaćaju građani punjenjem lokalnog proračuna, je samo stvar modaliteta.

U svakom slučaju, sustav gospodarenja otpadom kojim se zauvijek okončava odlaganje otpada na „smetlištima“ po samoj logici mora iziskivati dodatna financijska ulaganja kako bi se mogli na jedini prihvatljiv način ophoditi s okolišem kojeg iz dana u dan svojim djelovanjem sve više opterećujemo.

Zbog toga je hitno nužna potpuna depolitizacija teme troškova gospodarenja otpadom, upravo kroz izbjegavanje toga da građanima poručujemo kako će im usluga odvoza otpada koštati manje ili jednako kao i dosad. Potrebna nam je solidarnost i razum na svim razinama ako mislimo riješiti problem otpada.

Moramo biti svjesni da izdvajanje i oporaba korisne komponente iz komunalnog otpada predstavlja samo smanjenje spomenutih troškova, ali ne i njihovo potpuno anuliranje. Od toga smo još jako daleko i to će biti moguće postići tek kada se sustav gospodarenja otpadom uskladi na globalnoj razini.

Možete li u kratkim crtama komentirati suspenziju Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koju je donio Ustavni sud 30.1.2020.? (Pro & contra odluke).

Suspendirane su izmjene i dopune spomenute uredbe. Smatramo da su spomenute izmjene i dopune donesene ishitreno i iz krivih razloga. Naime, već u prvom kvartalu primjene uredbe, dakle početkom 2019. godine nadležne institucije su zaprimile niz pritužbi korisnika na način na koji su lokalni komunalci primjenjivali spomenutu uredbu. Iako je obrazac bio vidljiv iz činjenice da su pritužbe mahom slali privremeni korisnici iz turizmom zahvaćenih područja, dakle vlasnici nekretnina koje

Nužna je potpuna depolitizacija teme troškova gospodarenja otpadom iste povremeno koriste, nadležne institucije su odlučile reagirati s izmjenama i dopunama uredbe u namjeri da se zaštiti najranjivija skupina korisnika, dakle mali fizički i pravni stalni korisnici. No, stvorena je lančana reakcija kojom je proizveden potpuno suprotan efekt. Jedinice lokalne i regionalne samouprave, dakle subjekti izravno zahvaćeni spomenutim izmjenama i dopunama, reagirale su zahtjevom za procjenu ustavnosti i sad smo i mi i država u pat poziciji gdje gubimo dragocjeno vrijeme kojeg odavno nemamo.

Dakle, uredbu nije ni trebalo mijenjati, pogotovo ne u tako kratkom roku, već je njene učinke trebalo procijeniti nakon dužeg perioda.

Grupacija održavanja čistoće kao i dosad stoji aktivno na raspolaganju da svojim mišljenjima doprinese izradi akata koji su provedivi u stvarnim uvjetima na terenu jer upravo taj teren, korisnike i prilike u kojima je svakodnevno potrebno provesti zakonske odredbe i ciljeve ne pozna nitko bolje od nas, lokalnih komunalnih poduzeća. To i jest smisao naše grupacije.

Kako ste zadovoljni funkcioniranjem reciklažnih dvorišta koji su pod vašim upravljanjem, i koliki je doprinos takvih investicija u kontekstu kružnog gospodarstva?

Iznimno smo zadovoljni načinom na koja ona funkcioniraju.

U Osijeku smo prvo reciklažno dvorište za građane napravili preuredivši jedno postojeće rukometno igralište na otvorenom koje se nije koristilo. Odaziv građana koji su ga prihvatili upravo kako treba, kao mjesto gdje oni potpuno sigurno i legalno mogu „odbaciti“ odnosno predati sve ono što im u njihovom kućanstvu više ne treba, je odličan. I dan danas posjećenost reciklažnih dvorišta iz godine u godinu raste te ona osim edukativnog, imaju i konkretan učinak na godišnje količine odvojeno prikupljenog otpada.

Infrastruktura je potrebna, ali ne smatrate li da bi značajnija sredstva trebala biti usmjerena u stalnu edukaciju i svjesnost građana o zbrinjavanju i gospodarenju otpadom?

Naravno, bez toga je uspjeh nemoguć. Zato je edukacija kroz uključivanje svih društvenih skupina imperativ. Infrastruktura, bez svijesti korisnika čemu ona služi je sama po sebi nedostatna. Nažalost, brojni su primjeri gdje su uložena značajna sredstva za izgradnju, nabavku i održavanje infrastrukture gospodarenja otpadom, a ona se ili uopće ne koristi ili se koristi nepravilno.

Ako postavite kontejnere na javnu površinu bez jasne poruke čemu oni služe i kako ih se treba koristiti, velike su šanse da ćete na tom mjestu ubuduće imati najobičniju divlju deponiju, a ne pravilno sortiranu sirovinu odvojenu od miješanog komunalnog otpada. Takvih primjera nažalost imamo napretek.

Kod nas se nažalost često radi krivim redoslijedom te se

edukacija počne provoditi tek kada otpad postane problem u određenoj sredini.

Mislite li da se užom suradnjom javnog i privatnog sektora mogu postići efikasniji rezultati u gospodarenju otpadom?

Da. U sustavu kružnog gospodarenja otpadom ima mjesta i za privatni i za javni sektor. Čak bih rekao da je njihova međusobna suradnja nužna da bi sustav bio učinkovit i održiv.

Komunalci provode djelatnost odvoza otpada kao uslugu od visokog stupnja javnog interesa u svrhu zaštite okoliša i čovjekova zdravlja.

Privatni sektor primarno vidi interes u preradi onog što mi prikupimo čime se tomu automatski ukida status otpada i ono dobiva tržišni potencijal. Dakle, javna usluga i privatni sektor otpada su dvije karike istog lanca, onog kružne ekonomije.

Oporaba i recikliranje iskoristivog otpada te proizvodnja energije iz ostatnog dijela su gospodarske djelatnost koji u kontekstu održivog gospodarenja otpadom osiguravaju ekonomsku održivost. Time je njih nemoguće u potpunosti lišiti javnog interesa. Jer, što je veća vrijednost ili energetski potencijal prikupljenog otpada, to će i usluga odvoza, a time i

Davor Vić: "Edukacija je imperativ, bez toga nema uspjeha."

OŽUJAK/MARCH 2020.

23

INTERVJU

Davor Vić, direktor tvrtke Unikom, Osijek i voditelj Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva, HGK jenog prikupljanja otpada, možemo konstatirati da trenutno nemamo usklađen sustav. Rezultat toga su primjerice prizori bala plastike na javnim odlagalištima koje nitko ne želi preuzeti, kao i poslovni gubitci javnih komunalnih društava proizašli iz pokušaja da se izgradnjom sortirnica kvalitetnije pozicioniraju na tržištu sekundarnih sirovina.

Iako smo pobornici tržišnog nadmetanja, smatramo da bi jasna podjela uloga između javnog i privatnog sektora gospodarenja otpadom stvorila bolje uvjete i jednima i drugima.

Investicije u modernizaciju sustava daju rezultate

računi krajnjih korisnika primjereniji.

Međutim, kod nas u praksi to često ne izgleda tako. Pa imamo slučajeve gdje su javna poduzeća, kojima zakon nalaže da su osim odvoza miješanog komunalnog otpada, fizičkim korisnicima dužni omogućiti i odvojenu predaju korisnog otpada, u namjeri da održe troškove svog poslovanja, često primorana obavljati i djelatnosti sortiranja, prijevoza, prerade i zbrinjavanja otpada. Dok, s druge strane imamo i slučajeve gdje se privatne tvrtke u namjeri da pribave iskoristiv otpad javljaju na natječaje za obavljanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada.

Uzevši u obzir i hirovitost trenutnog stanja tržišta sirovina, odnosno već duže vrijeme prisutan trend pada vrijednosti sekundarnih sirovina, kao i ne provođenje obveze nadležnog fonda da davateljima javne usluge nadoknade troškove odvo-

24

OŽUJAK/MARCH 2020.

Možete li istaknuti neki primjer iz vaše sredine, iz Osijeka?

Najveći prerađivač plastike u Hrvatskoj, tvrtka Drava International koja najveći dio svog proizvodnog asortimana izvozi van Hrvatske, nalazi se upravo u Osijeku i oni su bili jedan od faktora koji je utjecao na to da se prije gotovo desetak godina odvažimo na odvojeno prikupljanje plastičnog otpada iz svakog domaćinstva u našem gradu.

Mi se još uvijek borimo s elementarnim problemom – prekomjernim odlaganjem otpada. Još uvijek prema tome prednjači linearna ekonomija, a ne kružna. Koje je vaše mišljenje o uvođenju naknade za odlaganje i koje učinke očekujete od toga?

Apsolutno smo za to. Bez primjene tzv. landfill taxa ne možemo u praksu provesti pravilan redoslijed postupanja s otpadom, odnosno poznatu „piramidu“ koja kao najpoželjniju opciju pretpostavlja mjere smanjenja nastanka otpada pa potom ponovnu upotrebu i oporabu otpada, dok zbrinjavanje otpada na odlagalištu potvrđuje kao najmanje poželjnu opciju. U većini Hrvatske, gdje još postoje gradska odlagališta na kojima se zbrinjavanje otpada ne naplaćuje, i dalje je financijski nepovoljnije odvojeno prikupljati otpad i predavati ga oporabiteljima i reciklerima nego bacati ga zajedno s ostalim

komunalnim otpadom na odlagalište. To dovodi do, u financijskom smislu promatrano, svojevrsne paradoksalne situacije i stvaranja „obrnute piramide“.

Svemu dodatno pogoduje i već spomenuti nedostatak isplate naknade za odvojeno prikupljanje otpada od strane nadležnog državnog fonda.

Kakav je vaš stav o sustavu CGO-a, a koji su između ostalog i „tvornice“ goriva iz otpada (GIO)?

Sam koncept centra kao centralnog mjesta gdje se u kontroliranim i tehnički naprednim uvjetima postiže najveći standard zaštite okoliša i našeg zdravlja, a usto i ekonomska održivost gospodarenja otpadom, smatramo jedinim ispravnim.

Međutim, stvarnost i dosadašnja praksa funkcioniranja centara, pogotovo u Hrvatskoj, ne ulijeva previše optimizma.

Njihova uspostava traje predugo te od 13 planiranih centara mi imamo u funkciji tek dva, a i oni trenutno imaju velike poteškoće u radu. Nemaju ekonomsku održivost koja se neminovno prelijeva i na našu djelatnost. A s obzirom da mi kroz svakodnevni odvoz otpada od naših korisnika vršimo visoku razinu javnog interesa, naglo poskupljenje zbrinjavanja otpada lančanom reakcijom izaziva nepovjerenje javnosti u cjelokupan sustav održivog gospodarenja otpadom koji nastojimo uspostaviti. U tom lancu karike čine naši korisnici, mi kao pružatelji javne usluge prikupljanja i odvoza otpada, te centri koji od tog otpada trebaju stvarati novu vrijednost koja pozitivno utječe na ekonomsku održivost cijelog sustava. Uzevši u obzir da se centru Marišćina kontinuirano osporava, čak zakonski i zabranjuje rad, te da je u centru Kaštijun registriran niz nedostataka, kao i činjenicu da njihov izlazni materijal nema tržišnu vrijednost, već umjesto da se za njega ostvaruje prihod, centar mora plaćati zbrinjavanje izlaznog proizvoda, nastaje opći dojam da je cjelokupan koncept potpuno pogrešno postavljen u temeljima. Stoga nam ostaje samo nada da prilikom uspostave preostalih centara neće biti ponovljeni već dosad uočeni propusti, kako u konceptualnom tako i funkcionalnom smislu.

Kad već imamo definiranu strategiju usmjerenu prema CGO, znači imamo i GIO; smatrate li da je naš sustav nedostatan bez termičke energetske oporabe; možete li kao voditelj grupacije generalno reći kakav je stav većine „komunalaca“ o tome?

Neovisno o tomu kakva su naša pojedinačna mišljenja, treba li od otpada praviti gorivo ili direktno toplinsku energiju, nama komunalcima kao pružateljima javne usluge sakupljanja otpada je bitna samo jedna informacija, a to je kakav input, odnosno koju vrstu otpada i u kojem obliku i formi centri za oporabu trebaju. I ako se u tom smislu uskladimo, sustav će biti funkcionalan i ekonomski održiv. U suprotnom imamo neusklađenost poput primjerice slučaja s prikupljanjem biootpada na području Istre i Primorsko-goranske županije. Tamo su naime sagrađeni centri kojima je za rad potrebna biorazgradiva komponenta. Sukladno tomu, tamošnje jedinice lokalne samouprave nisu provodile uspostavu odvojenog prikupljanja spomenute komponente. Ali istovremeno, aktualna zakonska regulativa ih je na to primoravala te njenim nepoštivanjem praktički nisu poštivali zakon! Propusti takve vrste, gdje imamo neusklađe-

nost zakonskih akata i provedenih, a ne samo planiranih aktivnosti, nedopustivo je ako mislimo uspostaviti održivo gospodarenje otpadom u našoj zemlji.

Zašto termička oporaba izaziva prijepore kad se zna da postoje tehnologije koje trebale eliminirati svaki „strah“ od zagađenja i onečišćenja okoliša? Imamo mnogo primjera u EU ( npr. nova energana na otpad u Kopenhagenu) i globalno, a i dalje smo totalno „blokirani“ po tom pitanju.

To je posljedica vremena u kojem živimo, gdje demagogija, nestručnost, senzacionalizam i skepsa imaju prednost i gotovo neograničenu mogućnost širenja putem svih dostupnih komunikacijskih kanala, a kojima smo danas svi zatrpani. To stvara javne prijepore oko termičke obrade kao što i stvara javne prijepore oko cijepljenja ljudi te, trenutno aktualno, oko uvođenja 5G mreže. Dakle, radi se o pretjeranoj, a zapravo nepotpunoj i stručno nepotkrijepljenoj „informiranosti“ kojoj na ruku ide i čovjekov otprije prisutan stav prema otpadu kojeg je struka sažela u pojam NIMBY (not in my back yard), odnosno „radite s otpadom što vas je volja, samo što dalje od mog životnog prostora“.

Demagogija, nestručnost, senzacionalizam i skepsa stvaraju javne prijepore oko termičke obrade otpada Jesmo li toliko bogata država da nam to ne treba ili smo tehnološki nepismeni i ne znamo gospodariti?

Nijedna država nije toliko bogata da si može dozvoliti neučinkovit sustav gospodarenja vlastitim otpadom za koji je ujedno i odgovorna.

Osim toga, jedna smo od manjih država kako unije kojoj pripadamo tako i globalne obitelji. Usto, u nijednom aspektu nismo toliko specifični da se od nas očekuje da smišljamo revolucionarna i dosad neviđena rješenja o tomu kako gospodariti otpadom. Ona postoje u drugim zemljama, čak i u onima s kojima graničimo i samo ih trebamo prilagoditi našim prilikama i primijeniti. Što bi Vi sugerirali odgovornima?

Više odvažnosti i djelovanja u jednom od trenutno najvećih izazova koje stoji pred čovječanstvom, a to je očuvanje opstanka na ovoj planeti.

U Unikomu su izuzetno zadovoljni funkcioniranjem reciklažnih dvorišta

OŽUJAK/MARCH 2020.

25

Njemačke energane na otpad su

prepunjene

Prvenstveno zahvaljujući energanama na otpad (WtE) u razvijenim europskim zemljama izbjegnuto je odlaganje komunalnog otpada.

Spalionice su izgrađene i uspješno rade u gotovo svim europskim metropolama te se odlaže manje od 2 posto otpada. Termička energetska oporaba nije prioritetna, ali neprijeporno je nužna karika Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO). Energane na otpad (spalionice) naročito u urbanim sredinama jamče izbjegavanje odlaganja otpada i istovremeno u kogeneraciji proizvodnju električne i toplinske energije. Gotovo svi veći europski gradovi su izgradili energane na otpad te, što je osobito aktualno, značajno smanjili emisiju CO2. Upravo zahvaljujući izgrađenim energanama na otpad sve više europskih gradova planira vrlo skoro postati neutralno glede emisije stakleničkih plinova

26

OŽUJAK/MARCH 2020.

[autor] dr.sc. Zlatko Milanović ostrojenje za pročišćavanje dimnih plinova je središte suvremene energane na otpad koji nije recikliran. Primjerice nova spalionica u Kopenhagenu ima emisiju dušičnih oksida (NOx) nižu od 13 mg/m3.

Spalionice su redovito najbolje nadzirane građevine za postupanje s otpadom, koje u kružnom gospodarenju otpadom jamče ne samo energijsku, već i materijalnu oporabu. Nova Europska komisija je na samom početku rada usvojila Zeleni plan te utvrdila cilj da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. EU je u tom cilju inzistirala na izbjegavanju odlaganja i prioritetno poticala naročito sanaciju otpadom onečišćenih područja. U 2019. godini je FZOEU (uz podršku EU) objavio javno nadmetanje za sanaciju jedne „crne točke“ u RH. Tom je prilikom je istraženo europsko tržište termičke obrade otpada. Pokazalo se da trenutačno gotovo nema spalionice koja može prihvatiti nove privremene količine otpada.

Anketa provedena 2019. godine u Njemačkoj je pokazala da čak 70 posto tvrtki, koje provode termičku energetsku oporabu, nalazi se na gornjoj granici dozvoljene količine skladište-

Njemačka iskustva u gospodarenju otpadom

nja. Doduše 72,5 posto spalionica eventualno može primiti nove količine, ali samo uz (djelomično velika) kašnjenja. Samo 8 posto anketiranih tvrtki mogu termički oporabiti otpad bez ograničenja. Godinu dana prije bilo je takvih tvrtki gotovo dvostruko više (15,1 posto). Osnovni razlog je još uvijek preveliki uvoz otpada u njemačke spalionice smeća. Zanimljivo je da najveća količina uvezenog otpada za spaljivanje u Njemačkoj dolazi iz industrije i trgovina.

U Njemačkoj očekuju da će pritisak uvoza biti i veći jer Nizozemska planira povećati porez na spaljivanje otpada. U Švedskoj se također upravo diskutira o uvođenju poreza na spaljivanje i to već od travnja 2020. godine. Problem je što u Njemačkoj zbog preopterećenja spalionica dolazi i do povećanja cijene termičke obrade. Studija koju je krajem 2019. godine objavio njemački savez za zaštitu prirode (NABU) pokazuje da se još uvijek spaljuje otpad iz njemačkih trgovina koji sadrži i 15 posto reciklabilnih frakcija. Također i u glomaznom otpadu, koji dolazi na spaljivanje, ima reciklabilnih frakcija. Zbog toga Njemačka priprema donošenje posebne uredbe za gospodarenje krupnim otpadom. Studija NABU osobito upozorava da, iako je zakonski propisano odvojeno sakupljanje biootpada, još uvijek u nekim područjima Njemačke se konzekventno ne provodi. Zbog toga na termičku oporabu nepotrebno i dalje odlazi primjetna količina biootpada.

Očekuju se i novi problemi, jer Njemačka planira postupno zatvoriti termoelektrane na kameni i smeđi ugljen (nastavno i nuklearne elektrane). Budućnost spalionica povezana je i s novim njemačkim propisom za gospodarenje otpadnim muljem, koji faktički zabranjuje širenje iskorištavanja otpadnog mulja. Zbog toga se mora preurediti politika gospodarenja potrošačkim i proizvodnim ostacima. U tom cilju se priprema niveliranje zakona o kružnom gospodarstvu. Aktualno je i promišljanje da treba optimirati spalionice u smjeru maksimalno učinkovitih energana na otpad.

Spalionica otpada u Darmstadtu, Njemačka

FOTO: Juriaan Wossink / Shutterstock.com

Spalionica otpada GMVA (Gemeinschafts-MüllVerbrennungsanlage) u Niederrheinu, Njemačka

ENERGETSKA OPORABA

OŽUJAK/MARCH 2020.

27

ENERGETSKA OPORABA

Njemačka iskustva u gospodarenju otpadom

Studija o povećanju recikliranih količina u Njemačkoj EU promovira kružno gospodarenje otpadom.

Otpad ne treba tretirati kao smeće, već kao vrlo vrijedan resurs, a gospodarenje treba odrediti kao sustav gospodarenja resursima.

Na tragu takvog promišljanja Njemački savez za zaštitu prirode NABU (Naturschutzbund Deutschland) naručio je od Öko-Instituta i Alwast Consultinga Studiju o istraživanju kako povećati stopu recikliranja otpada, koja je završena u 2019. [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

28

OŽUJAK/MARCH 2020.

Njemačkoj već dulje vrijeme nema prijepora o riziku za zdravlje ljudi od suvremenih spalionica otpada te zabrana rada spalionica uopće nije tema. Međutim Studija ističe da se u 66 spalionica energijski oporabljuje otpad koji se može reciklirati. U tom cilju predlažu potpunu promjenu postojećih njemačkih propisa. Prema Cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom (CSGO), spaljivanje se nalazi na četvrtom mjestu (iza smanjivanja, ponovne uporabe i recikliranja) te ne bi trebalo ometati povećanje stope recikliranja. Za održavanje stope recikliranja je potrebno spaljivanje otpada i GIO (RDF) smanjiti sa sadašnjih 26,3 milijuna na 21 milijun tona godišnje. Studija pokazuje da 60 posto spalionica odnosno 44 postojeće spalionice treba modernizirati. U konačnici do 2030. godine, uz provedbu 3 predložene mjere, prema Studiji bi trebalo postupno (naročito postupnim zatvaranjem starih) smanjiti godišnji kapacitet spalionica za trećinu odnosno na oko 17 milijuna tona. (Op.a. preračunato na broj stanovnika, R. Hrvatska bi trebala izbjeći odlaganje i ne ugroziti razvitak recikliranja, imati kapacitet spalionica od 800.000 t/a).

Naročito je istaknuto da je odvojeno sakupljanje polaznica povećanja stope recikliranja. Strojevi, ni ručni ni poluautomatski ni automatski ne mogu osigurati tržišnu kakvoću odvojenih frakcija (npr. papir pomiješan u kućnom otpadu ima drastično smanjenu kakvoću). Njemačkoj nije ključni podatak odvojeno sakupljene, već reciklirane količine. Odvojeno sakupljanje uvijek je nužno odrediti u CSGO. Neprijeporno odvojeno sakupljanje povećava i troškove te samo nabava različitih posuda bez unaprijed osmišljenog cjelovitog pristupa uzrokovat će nove ozbiljne probleme. Edukacija je polazni i stalni čimbenik provedbe CSGO. Njemački savezni propis striktno uvažava potrebu provedbe hijerarhije CSGO, ali na lokalnim sredinama dolazi do odstupanja, primjerice: a) primjer: Od 2015. godine jedinice lokalne samouprave u Njemačkoj su obvezne odvojeno sakupljati biootpad i odvoziti ga u bioplinsko postrojenje i u kompostanu. Studija NABU je utvrdila da još uvijek u mnogim lokalnim zajednicama (okruzima) biootpad ostaje u MKO (miješanom komunalnom otpadu) i završava u spalionicama. b) primjer: Otpad iz obrta i malih tvrtki (Gewerbeabfall); Uredbom o toj vrsti otpada je obvezno odvojeno prikupljanje reciklabilnih vrsta otpada npr. metala, drva i plastike. Međutim, NABU tvrdi, da zbog nedovoljno nadzora i to na mjestu nastanka otpada od obrtništva, još uvijek velike količine završavaju u MKO i zatim u spalionicama. c) primjer: Otpadna ambalaža; prema Uredbi je obvezno da proizvođači proizvoda u ambalaži do 2022./23. osiguraju propisane iznose stope recikliranja (koje su određene za svaku vrstu otpadne ambalaže). Tako je za plastičnu ambalažu propisano najmanje 65 posto recikliranja, ali zbog izostanka spremnosti proizvođača da dizajnom proizvoda omoguće ponovno korištenje otpadne plastike, nije za sada jasno hoće li Dualni sustav Njemačke omogućiti ispunjenje cilja 65. Provedivost propisa o otpadnoj ambalaži je slaba, te značajan dio ambalaže završava u spalionicama.

Propisom u Njemačkoj nije jasno određeno gospodarenje

glomaznim (krupnim) otpadom. U većini općina i gradova u žutim vrećicama i posudama građani odlažu otpadnu ambalažu iz plastike i metala. Na taj način veliki broj plastičnih i metalnih tvorevina (plastične igračke, metalni lonci i posude itd.) zaostaje u MKO te u krupnom otpadu i zatim u spalionicama.

Procjenjuje se da 45 posto količine krupnog otpada završava u spalionicama. U Njemačkoj se najčešće sakupljeni glomazni otpad bez sortiranja odvozi u spalionice. NABU ističe primjer Flandrije (Belgije), gdje se godišnje od stanovništva prikupi 12 kg krupnog otpada, a od toga se 5 kg ponovno upotrijebi (npr. namještaj, električni uređaji, stvari za kućanstvo itd.), ostatak glomaznog otpada je reciklabilan.

Povećati odvojeno sakupljanje i povećati edukaciju Studija NABU istraživala je tri scenarija za povećanje recikliranja i time smanjivanje spaljivanja. Zabrana spaljivanja radi ugroze zdravlja ljudi u Njemačkoj opće nije tema. Središte analize Studije su tri moguća scenarija o utjecaju termičke energetske oporabe na recikliranje otpada od stanovništva:

Kružno gospodarenje i klimatske promjene

NABU studija, u svim scenarijima polazi od potrebe da je termička oporaba energije sastavni dio CSGO. Također uopće se ne istražuje odlaganje otpada, jer je u Njemačkoj zahvaljujući termičkoj energetskoj oporabi izbjegnuto odlagaScenario 0.

1.

2.

3. nje MKO. U kružnom gospodarenju srediPotpuna Pp + Dm + Postojeće Pp + Dodatne šte pozornosti je kako iskoristiti raspoloprovedba Biootpad + bez stanje (Ps) mjere (Dm)* žive sirovine. Njemačka je među vodećim propisa (Pp) uvoza** 3 3 3 3 zemljama prema stopi recikliranja (> 60 21,0 10 t 19,4 10 t 17,0 10 t 26,3 10 tona UKUPNO posto), ali istraživanja pokazuju da u MKO (100%) (79,8%) (73,8%) (64,6%) još uvijek ima sirovina. Studija ističe po3 3 3 3 6,2 10 t 5,3 10 t 5,3 10 t = 9,9 10 t Kućno smeće trebu zabrane odlaganja neobrađenog = 9,1 103 t 8,9 103 t 8,9 103 t 8,6 103 t GIO (RDF) otpada te bolje odvojeno prikupljanje pr= 2,3 103 t 0,9 103 t 0,9 103 t 0,9 103 t Obrtnički otpad venstveno otpada za recikliranje.

1,5 103 t 1,5 103 t 0 = 1,5 103 t Uvoz otpada Studija NABU predložila je dogradnju = 1,2 103 t 1,2 103 t 0,6 103 t 0,9 103 t Krupnim otpad postojećih propisa za gospodarenje am2,3 103 t 2,3 103 t 2,3 103 t = 2,3 103 t Ostalo balažnim otpadom. Na taj način može se *Na čitavom području Njemačke odvojeno sakupljanje iskoristivog (reciklabilnog) povećati recikliranje otpadne plastike i otpada u kućnom i krupnom otpadu + pojačana edukacija. metala te smanjiti godišnju emisiju CO2 **Prevencija + pojačano OS reciklabilnih vrsta + OS biootpad + pojačana edukacija ekvivalenta za 3,3 milijuna tona. Analogno na svim razinama. ako se reciklira dodatno otpad od obrtništva odnosno malih tvrtki, smanjuje se godišnja emisija CO2 ekvivalenta za još 3,5 milijuna tona. ZbirSredište istraživanja nije bilo nužnost smanjivanja spaljivanja, već smanjivanje miješanog komunalnog otpada (MKO). no ta dva smanjenja emisije stakleničkih plinova jednaka je Kružno gospodarenje inzistira na iskorištavanju resursa koji godišnjoj emisiji 600.000 stanovnika. su još akumulirani u MKO. Spaljivanjem se MKO energetskom U politici zaštite klime, spalionice se ističu kao primjer oporabom ipak djelomično materijalno oporabljuje (metali, ekološke proizvodnje energije za daljinsko grijanje. Spalioniminerali). Međutim Studija je dokazuje da se u MKO njemačce u okviru mjera zaštite klime su ekološko rješenje za supkih općina i gradova nalaze resursi te su istraživane narostituciju proizvodnje toplinske energije iz energana na klačito mogućnosti, tj. tri scenarija: sična goriva (ugljen, lož ulje, plin). To je suprotno mišljenjima - osnažiti edukaciju nekih „stručnjaka“ u Hrvatskoj. Studija NABU prihvaća takvo - potpuno provesti postojeće propise određenje spalionica, ali kao prijelaznu tehnologiju za po- inzistirati na odvojenom sakupljanju biootpada. stupni prijelaz na proizvodnju toplinske energije iz obnovZa RH je važno uočiti da se planira, do 2030. godine, ljivih izvora. Zaključno, spalionice ostaju sastavnice CSGO u spriječiti uvoz otpada. Procijenjeno da se, udjel spaljivaNjemačkoj, ali prioritetno treba razvijati recikliranje, osobito nja postupno smanjuje (prvenstveno zatvaranjem zastarjeplastike te smanjivati kapacitet spalionica razmjerno količilih i istrošenih postrojenja) i do 64,6 posto. U svakom slučani recikliranja. NABU studija je proračunala da do 2030. godiju još dulje vrijeme spalionice u Njemačkoj ostaju sastavni ne treba smanjiti spaljivanje za oko jednu trećinu (uključujudio CSGO. ći prestanak uvoza otpada za spaljivanje).

OŽUJAK/MARCH 2020.

29

GOSPODARENJE OTPADOM

Slovenija

Slovenija u problemima sa zbrinjavanjem

ambalažnog otpada Prošle godine, kada je u Sloveniji stupio na snagu interventni zakon o zbrinjavanju komunalne ambalaže, bilo je 10.770 tona nezbrinute ambalaže na prostorima komunalnih poduzeća (7.370 t iz 2019. g. i 3.400 t iz 2018. g.). Do kraja siječnja ove godine bilo je već 16.470 tona, uz dodatne količine stakla i drva. Problem do danas nije riješen a otpad se gomila i dalje. O tome gdje je problem i kako će se riješiti, razgovarali smo sa Sebastijanom Zupancom, direktorom Komore komunalnog gospodarstva pri Gospodarskoj zbornici Slovenije (GZS) [obrada] redakcija Tehnoeko / Finance, Borut Hočevar Sebastijan Zupanc, direktor Komore komunalnog gospodarstva pri GZS

ad je bivši slovenski ministar zaštite okoliša Jure Leben 2018. godine preuzeo dužnost, prvo je pogledao hrpe nezbrinute ambalaže i zaključio da se Slovenija suočava s ekološkom katastrofom. Te iste gomile otpadne ambalaže danas su naravno još veće nego što su bile tada.

Komora komunalnog gospodarstva pozvala je ministarstvo okoliša da osigura plaćanje zbrinjavanja navedenog otpada u skladu s interventnim zakonom za uklanjanje komunalne ambalaže iz 2019. godine. O čemu se radi objasnio nam je direktor komore komunalnog gospodarstva pri GZS, Sebastijan Zupanc.

Inspekcija je obavila preglede u javnim komunalnim društvima i utvrdila da više od sedam tisuća tona ambalažnog otpada nije zbrinuto prošle godine. Ova ambalaža je još uvijek na skladištima komunalnih poduzeća. Pored toga, otprilike polovina sve ambalaže sakupljene u siječnju, koja se procjenjuje na oko dodatnih 5.700 tona, ostala je u skladištima. Dakle, krajem siječnja je bilo oko 16.470 tona komunalne otpadne ambalaže, što je najviše do sada. Skladišta su sve više i više zapunjena. Posebno je problematično u Ljubljani i Kranju, izvanredno stanje je već na snazi, kaže Zupanc. Što se očekuje ako nadležna tijela ne poduzmu hitne mjere za zbrinjavanje prikupljene ambalaže?

Kod komunalnih poduzeća u ovom će se slučaju na kraju godine u njihovim skladištima pohraniti 50.000 tona nezbrinute miješane otpadne ambalaže, kao i 17.500 tona stakla i 500 tona drvene ambalaže koja se dosad nije prikupljala.

Staklo se gomila jer je na tržištu izgubilo vrijednost. Trošak za zbrinjavanje tone stakla iznosi 40 eura, a tone drva 60 eura.

Vrijednost ima samo otpadni papir, ali i njegova cijena pada.

Papirna ambalaža, koja je uglavnom kartonska, gubi na vrijednosti; nešto se može otkupiti samo za tiskovine.

Zašto tvrtke za gospodarenje ambalažnim otpadom (DROE - Družbe za ravnanje z odpadno embalažo) smanjuju preuzimanje ambalaže iz komunalnih tvrtki?

To je zbog odluke Upravnog suda koji je nekim tvrtkama ukinuo okolišne dozvole u prosincu 2019. DROE stoga uzimaju u obzir prethodne okolišne dozvole, po kojima se oni moraju pobrinuti i preuzeti otpadnu ambalažu samo od svojih ugovornih partnera. Prema reviziji, to je samo 47 posto ukupne ambalaže stavljene na tržište. To znači da se oko polovine cjelokupnog ambalažnog otpada neće zbrinjavati.

Krajem 2019. godine slovensko ministarstvo zaštite okoliša raspisalo je natječaj za uklanjanje sedam tona ambalaže sa skladišta komunalnih tvrtki. Natječaj je objavljen prema već spomenutom interventnom Zakonu koji je istekao 31. prosinca 2019. godine. Zapelo je na novcu. Naknada države za odvoz tone ambalažnog otpada ograničena je na 120 eura plus PDV. Komora komunalnog gospodarstva pokazala je da su prosječni troškovi za preradu miješanog ambalažnog otpada, zajedno s logističkim troškovima, porasli na 160 eura po toni. Podaci su dobiveni od DROE, tvrtki koje se bave gospodarenjem ambalažom. Razlozi povećanja troškova su veći troškovi spaljivanja u inozemstvu, rastući troškovi rada zbog Zakona o minimalnoj plaći i na koncu pada otkupnih cijena sirovina koje se odvajaju sortiranjem iz miješanog ambalažnog otpada.

Prerađivači komunalne otpadne ambalaže očekuju da će se zajamčiti razlika između cijene priznate interventnim zakonom i ukupnog troška zbrinjavanja ambalažnog otpada. Ovakvo jamstvo očekuju od komunalnih tvrtki prije nego što daju ponudu. Međutim, bilo bi protivno propisima da komunalne tvrtke plaćaju dio troškova uklanjanja ambalažnog otpada.

Takvo plaćanje značilo bi neekonomično ponašanje i neopravdano korištenje sredstava. Komunalne tvrtke su uglavnom javna poduzeća i imaju nadzor državne revizije, te su takvi izdaci neopravdani.

Komora komunalnog gospodarstva stoga je pozvala ministarstvo okoliša da osigura plaćanje odvoza prošlogodišnjeg ambalažnog otpada u skladu s odredbama interventnog Zakona i da spriječi daljnji pritisak na komunalna poduzeća.

Zadnje vijesti iz Slovenije Sebastijan Zupanc, direktor Komore komunalnog gospodarstva pri GZS Komora je uputila u parlament prijedlog zakona o izvanrednim situacijama za uklanjanje nakupljene ambalaže o trošku državnog proračuna. Ministarstvo okoliša izradilo je i izmjenu Uredbe o ambalaži kojom bi komunalne tvrtke same odabrale prerađivača otpadne ambalaže (DROE), a zatim bi se zaključio tripartitni ugovor između komunalnog poduzeća, države i prerađivača u kojem će se država obvezati platiti zbrinjavanje ambalaže.

Ovdje imamo potpuni kaos. Ne možemo izvesti otpad iz spaljivanja iz zemlje zbog koronavirusa i zatvorenih granica susjednih zemalja, prijeti nam zaustavljanje obrade komunalnog otpada u centrima za obradu otpada; mulj također ostaje jer nema notifikacije za izvoz, ambalaža je ostala na prostorima komunalnih tvrtki jer je upravni sud potvrdio tužbe tvrtki (DROE), nadalje u opasnosti smo da zaustavimo prikupljanje opasnog otpada, jer će inspekcije i općina Vrhnika vjerojatno zatvoriti Kemis,… i, uz sve to još i koronavirus i karantena. Imamo pravo „ratno stanje“.

OŽUJAK/MARCH 2020.

31

PLANETA ZEMLJA JE NAŠ ZAJEDNIÈKI DOM (.2/2*,-$ -( =1$1267 .2-$ 6( %$9, =$ä7,720 3/$1(7( 2'5æ,9, 5$=92- 3267,æ( 6( 35,0-(120 .58æ1( (.2120,-(

Ðuro Horvat, predsjednik kompanije Tehnix

P

olitika Europske unije maksimalno obvezuje teoriju i praksu da razvije i primjenjuje one tehnologije i praktièna rješenja koja u zaustavljanju klimatskih promjena mogu dati najbolje rezultate u SRVWL]DQMX FLOMHYD NUXçQH HNRQRPLMH =DJDāHQMH SODQHWH =HPOMH RG VWUDQH OMXGL L njihovih aktivnosti posljedica je globalnih klimatskih promjena koje veæ sada izazivaju znaèajno poveæanje temperature 3ODQHWH 1HNRQWUROLUDQL UD]YRM LQGXVWULMH L prometa doveo je do klimatskih promjeQD NRMH YLåH QH PRçHPR RGUçLYR NRQWUROLUDWL 3ULURGD VH EXQL SURWHVWLUD LVWR NDR i naš organizam s povišenom tjelesnom WHPSHUDWXURP 8SR]RUDYD QDV GD VPR

QHåWR UDGLOL NULYR 5D]YRM ]DUD]QLK EROHVWL nastalih s klimatskim promjenama posljedica su nebrige èovjeka prema prirodnim ]DNRQLWRVWLPD *RWRYR JRGLQD DNWLYQR VDP SURPDWUDR SURPMHQH X SULURGL 1HPRUDOQL NDSLWDOL]DP ]DQHPDULR MH RGUçLYL UD]YRM 3ODQHWH 3ULMH JRGLQD RVQRYDR VDP NRPSDQLMX 7HKQL[ HNR LQGXVWULMX ]DMHGQR VD VYRMLP VXUDGQLFLPD VWUXĀQMDFLPD HNVSHUWLPD QDVWRMDR VDP UD]YLMDti one tehnologije koje mogu bitno doSULQLMHWL RGUçLYRP UD]YRMX L SRVWLþL FLOMHYH NUXçQH HNRQRPLMH 6UHWDQ VDP åWR VPR X YODVWLWRM NRPSDQLML SRVWLJOL RGUçLYL UD]YRM Proizvodimo solarnu energiju na krovovima proizvodnih hala dovoljnu za poslovQL L WHKQRORåNL SURFHV 6DY RWSDG UHFLNOLUDPR 5D]YLOL VPR L NRULVWLPR UHFLNODçQL VXVWDY SURĀLåþDYDQMD RWSDGQLK YRGD 'Dnas je kompanija Tehnix vodeæa eko inGXVWULMD X (XURSL L VYLMHWX 3URL]YRGLPR YUVWD SURL]YRGD NRML VX X IXQNFLML ]Dštite prirode i znaèajno doprinose ostvaULYDQMX FLOMHYD NUXçQH HNRQRPLMH =DSRåOMDYDPR GMHODWQLND VWUXĀQMDND LQçHQMHUD NRML ]DMHGQR VD PQRP UD]YLMDMX SURL]YRGH ]D RGUçLYX EXGXþQRVW 6XUDāXMHPR VD ]QDQVWYHQLP LQVWLWXFLMDPD 5HSXEOLNH +UYDWVNH 5D]YLOL VPR VXUDGQMX V LQVWLWXFLMDPD L VWUXĀQMDFLPD (XURSVNH XQLMH 5D]YLMDPR QRYH SURL]YRGH L WHKQRORJLMH SRWUHEQH ]D EXGXþQRVW RGUçLYRJ UD]YRMD planete i zaustavljanje klimatskih proPMHQD 8ODJDQMHP X YODVWLWL UD]YRM SURizvoda i novih tehnologija ostvarili smo SUHNR YODVWLWLK SDWHQDWD L VWRWLQH LQR-

vacija potrebnih za globalni industrijski UD]YRM 5D]YLOL VPR QDMEROMX WLSVNX WHKQRORJLMX ]D LQGXVWULMVNX UHFLNODçX PLMHåDQRJ komunalnog otpada pod nazivom MO%2 72 NRMRP VH RWSDG SRWSXQR UHFLNOLUD prema uporabnim vrijednostima i ostvaUXMH NUXçQX HNRQRPLMX 1DUDYQR GD VDP ]DEULQXW NDNR GDQDV IXQNFLRQLUD VXVWDY JRVSRGDUHQMD XSRUDEOMHQLP SURL]YRGLPD odnosno kako gospodarimo otpadnim PDWHULMDOLPD 3UYR L QDMYDçQLMH NRPSDQLje koje su razvile vlastite proizvode moUDMX RVLJXUDWL VXVWDY UHFLNODçH XSRUDEOMHnih proizvoda i to moguænošæu zamjene VWDUR ]D QRYR NRULVWHþL YULMHGQH PDWHULjale za novi dizajn i nova tehnološka rjeåHQMD UD]YLMHQLK IXQNFLMD .RPSDQLMD 7HKnix takvu ekološku mjeru provodi zajedno VD VYRMLP NXSFLPD åWR ĀLQL NUXçQX HNRQRPLMX -D PLVOLP GD MH SRWUHEQR KLWQR ]Dbraniti izgradnju odlagališta bilo kakvog RWSDGD D SRVHEQR NRPXQDOQRJ RWSDGD 3R]LWLYQL SULPMHUL X UD]YLMHQLP ]HPOMDPD (8 SRWYUāXMX GD MH PRJXþH UHFLNOLUDWL – sortirati sirovine iz otpada prema uporabnim vrijednostima i ponovno ih vraæati X QRYL LQGXVWULMVNL FLNOXV RGUçLYRJ UD]YRMD .RPSDQLMD 7HKQL[ UD]YLOD MH QRYX WLSVNX tehnologiju kojom se omoguæuje potpuQD UHFLNODçD NRPXQDOQRJ RWSDGD 5D]YLOL smo novu tehnologiju pod nazivom MOBO-TO koja je primjenjiva svugdje na sviMHWX EH] RE]LUD QD VWXSDQM UD]YRMD 9HOLke prednosti takvih tipskih tehnologija su SRWSXQD UHFLNODçD PLMHåDQRJ NRPXQDOnog otpada bez odlaganja na deponi-

SPONZORIRANI PRILOG

MH MHGQRVWDYQRVW SULNXSOMDQMD VXKRJ PLMHรฅDQRJ NRPXQDOQRJ RWSDGD SRWUHEQR MH PDQMH YR]LOD L YR]Dฤ D PDQMH RGODJDOLรฅQRJ SURVWRUD X JUDGRYLPD RNR ]JUDGD L X WXULVWLฤ NLP VUHGLรฅWLPD 02 %2 72 WHKQRORJLMRP GRELYDPR YUVWD VLURYLQD HNR NRPSRVW D SRVHEQR MH YDรงQR QDSRPHQXWL GRELYDQMH NYDOLWHWQRJ 5') JRULYD 'RVDGDรฅQML PRGHO JRVSRGDUHQMD RWSDGRP X 5+ MH รฅWHWDQ QHSURYHGLY SRWURรฅHQR MH MDNR SXQR ILQDQFLMVNLK VUHGVWDYD

]D PDOR HNRORรฅNLK UH]XOWDWD QDSUDYOMHQH VX YHOLNH รฅWHWH JUDฤ DQLPD L SULURGL 'D WRฤ QR MH GHSRQLMH VX NDUFLQRPL SODQHWH =HPOMH NRMH X]URNXMX NOLPDWVNH SURPMHQH 7R VX รฅWHWQL SURMHNWL ]D OMXGH L SULURGX )LQDQFLUDQMH WDNYLK SURMHNDWD UD]YLOR je korupcijske procese ogromnih iznoVD *UDGH VH GXJR IRUPDOQR WHKQRORรฅNL L ILQDQFLMVNL QHNRQWUROLUDQR 6DPR UD]YRMHP QRYLK WHKQRORJLMD PRรงHPR EU]R L SXQR MHIWLQLMH SRWSXQR NRQWUROLUDQR UD-

]YLWL GDOHNR EROML PRGHO RGUรงLYRJ UD]YRMD SODQHWH =HPOMH .RPSDQLMD 7HKQL[ VD VYRjim razvojnim potencijalima i novim tehQRORJLMDPD PRรงH X WRPH ELWQR SRPRรพL 2EDYH]QL VPR JUDGLWL L UD]YLMDWL WH ILQDQFLrati one sustave koji u praksi daju najboOMH UH]XOWDWH 3RYH]LYDQMHP ]QDQVWYHQLK ]DMHGQLFD L HNR LQGXVWULMH PRรงHPR UD]YLWL L SULPMHQMLYDWL VXVWDYH RGUรงLYRJ UD]YRMD L SRVWLรพL NUXรงQX HNRQRPLMX X LQGXVWULMVNRP UD]YRMX

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

TEHNIX EKO INDUSTRIJA EKOMUNAL + MERCEDES NAJBOLJE SPECIJALNO KOMUNALNO VOZILO 10 m3, 12 m3, 14 m3, 16 m3, 18 m3, 20 m3 SAMO DVIJE OSOVINE

POGODNOSTI ZA NABAVU VOZILA VRLO POVOLJNI UVJETI KREDITIRANJA NOVOG VOZILA PUTEM LEASINGA MOGUCNOST ZAMJENE I RECIKLAZE NAJSTARIJEG MODELA VOZILA ZA NOVO EKOMUNAL VOZILO GARANTIRANI PLANIRANI SERVIS VOZILA I NADOGRADNJE EKOMUNAL U TEHNIXU

SPONZORIRANI PRILOG

TEHNIX EKO INDUSTRIJA MOBILNA CORONA KABINA TEHNIX ZA VIRUSNA OBOLJENJA Kompanija Tehnix razvila je i proizvodi specijalnu mobilnu karantenu za kontrolu i privremni izolacijski smještaj osoba sa simptomima zaraznog oboljenja COVID-19 kapaciteta za 4 osobe, dimenzija 6,5 m x 3 m x 3 m.

PREDNOSTI IZOLACIJSKO-SMJEŠTAJNE KARANTENE • • • •

MOBILNOST SMJEŠTAJA ZA OSOBE S VIRUSNIM SIMPTOMIMA ŠIROKA PRIMJENA ZA PREVENCIJU ŠIRENJA VIRUSA VISOKI ZAŠTITNI I MEDICINSKI STANDARD KORISNIKA VELIKA TEHNIÈKA SIGURNOST IZOLIRANIH I ZDRAVIH 60-(ä7$-1$ 5-(ä(1-$ 35,/$*2Ą(1$ =$ '8æ, %25$9$.

MOBILE CORONA CABIN TEHNIX

6,*85$1 æ,927 6 35,52'20

6,*8512 326/8æ,9$1-( +5$120

VISOKI HIGIJENSKI STANDARD

VISOKI STANDARD BORAVKA

VELIKE PREDNOSTI SU U SMJEŠTAJU I IZOLACIJI TE USPJEŠNOM LIJEÈENJU OSOBA S VIRUSNIM OBOLJENJEM OD COVID-19.

USPJEŠNO LIJEÈENJE OVISNO JE O PREVENCIJI I SIGURNOJ IZOLACIJI. Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

PREDSTAVLJAMO

O-K-TEH servisna služba

Brza i kvalitetna usluga NA PODRUČJU CIJELE Hrvatske O-K-TEH servisna služba spremna je brzo i kvalitetno odgovoriti na sve izazove koje diktira tržište. Pruža usluge u cjelokupnom asortimanu strojeva i opreme iz ponude O-K-TEH d.o.o. te predstavlja jedan od glavnih čimbenika za zadovoljstvo korisnika ervisna služba tvrtke O-K-Teh d.o.o. profesionalno je i dobro ekipirana sa svom potrebnom logistikom za intervencije na terenu u svim uvjetima. Za kompletan asortiman ponude od cestovnih čistilica Ravo, kamiona za odvoz otpada sa Stummer ili Coseco nadogradnjom, Bomagovih kompaktora i ostalog programa, serviseri O-K-TEH-a su spremni za sve izazove, da u najkraćem mogućem roku uklone svaki kvar i poteškoću.

Uz stacionarni servisni centar u Zagrebu i servisera u Splitu, mobilna servisna služba s 10-ak vozila stoji na raspolaganju 24 sata dnevno te pokriva čitavo područje Republike Hrvatske, uključujući i otoke.

36

OŽUJAK/MARCH 2020.

Svi serviseri su školovani u matičnim tvornicama principala te posjeduju certifikate koji to jamče, kao i godine iskustva rada na terenu.

Opremljeni su najnovijom opremom, od dijagnostičkih programa do specijaliziranih alata i potpuno osposobljeni da ih iskoriste na najbolji mogući način.

Servisna vozila raspolažu optimiranim stanjem rezervnih dijelova i opremljena su alatima usklađenim s područjem rada. Svi rezervni dijelovi nabavljeni su direktno od principala i jamče vrhunsku kvalitetu.

Na svaki poziv, servisna služba će intervenirati u najkraćem mogućem roku i na maksimalno profesionalan način te osigurati zadovoljstvo korisnika.

Svi serviseri su iskusni, školovani u tvornicama principala i opremljeni najnovijom opremom, od dijagnostičkih programa do specijalnih alata

PREDSTAVLJAMO

Humer

HUMER – oprema za MALEN PRI TRANSPORTU, VEL Tvrtka R-PIM d.o.o. osnovana je 1992. godine kao hrvatski prodajni predstavnik slovenske tvrtke RIKO RIBNICA d.o.o. i time je preuzela kompletan proizvodni i prodajni program kao i sva zastupstva koja ona zastupa (EPOKE, DOPPSTADT, VANDAELE, HOJA, BLUMER & LEHMANN, UNTHA, BUCHER, OVERAASEN, BORUM, ENERGREEN).

HUMER HANDY DESIGN i HANDY BOX - izgled montiranog stroja i sanduka na groblju

sim opreme za zimsko i ljetno održavanje kolnika, tvrtka R-PIM je i generalni uvoznik i serviser proizvođača HUMER, opreme za izvođenje naprednih i svakodnevnih radova na groblju za područje bivše države. Proizvodi su podijeljeni u tri kategorije: izrazito uski strojevi za iskop širine 30, 55 ili 72 cm, aluminijski kontejner za zemlju te ostala oprema (aluminijske oplate protiv urušavanja, lift za spuštanje pokojnika, vertikalni i horizontalni sistemi podizanja grobnih ploča, razna druga oprema…).

Bageri za groblja Humer su specijalizirani uređaji namijenje-

HUMER HANDY DESIGN - postolje, ruka i agregat ( u radnom položaju)

ni kopanju grobova na teško dostupnim i uskim mjestima. To im omogućava izuzetno mala transportna širina: model Handy Design 30 cm, Handy Mobil 55 cm te Handy Mobil 72 cm.

Pješčani ili blatni teren nije problem za mini bagere HUMER. Jednostavnu vožnju osiguravaju ojačani pjenom punjeni kotači ili hidrauličke gusjenice (ovisno o modelu). Jedan čovjek je dovoljan za transport, upravljanje, montažu i demontažu. Lako se transportiraju i zahtijevaju vrlo malo prostora za rad, a podesive i prilagodljive terenu potporne noge omogućavaju rad na mjestima gdje drugi strojevi ne mogu raditi.

HUMER HANDY DESIGN Najmanji i najjednostavniji od tri modela, stroj Handy Design godinama je proglašavan najboljim europskim strojem za groblja. Njegove najveće odlike su činjenica da je samo jedna osoba potrebna za transport i upravljanje strojem, te izuzetno mala širina, od svega 30 cm. Time je to i najuži stroj na trži-

38

OŽUJAK/MARCH 2020.

groblja

IK PRI RADU štu, pogodan za najmanja i srednje velika groblja (do cca. 350 pogreba godišnje). Jednostavan je za montažu i rad, a sastoji od tri dijela: ruka za kopanje, postolje na koji se ruka montira i motor za pogon stroja. Stroj je praktično ekvivalent ručnom kopanju bez „bolnih leđa“.

HUMER HANDY MICRO Srednji i najtraženiji model je model na kotačima HUMER HANDY MICRO. Svojom nepopustljivošću i kompaktnim dizajnom bager Handy Micro idealan je za sva groblja, od najmanjih pa do najvećih. Najvažnijih odlika (koje su u standardnoj opremi) je toliko da ih je teško i nabrojati, a neke su: širina stroja od svega 55 cm (s teleskopskim izvlačenjem kotača do 90 cm radi stabilnosti), teleskopska ruka omogućava kopanje do 2,8 m dubine, sve radnje stroja od transporta, postavljanja u radni položaj i rad su hidraulički pokretane, radno područje 360°, brzina kretnje 0-5 km/h, lopata volumena 36 l, mogućnost priključenja drugog hidrauličnog priključka (sanduk za zemlju, hidraulični čekić,…). Za rad i manipulaciju strojem je naravno potreban samo jedan čovjek, a tijekom transporta vozač ne sjedi na stroju nego upravlja naredbama na integriranim polugama.

HUMER HANDY MICRO - raširene potporne noge osiguravaju stabilnost pri radu

HUMER HANDY MOBIL U suradnji s najvećim grobljima Europe, gdje je praksa kopanja grobova ručno svedena na minimum, razvijen je stroj HANDY MOBIL. Uz kontinuiran, neprekidan rad, stroj odgovara i najtežim zadacima. Strojem širine svega 70 cm upravlja samo jedna osoba. Kako bi se olakšalo kretanje i na neravnim kosim podlogama stroj ima mogućnost podešavanja nagiba do 15° (opcija). Stroj je izuzetno moćan i okretan, a brzina

HUMER HANDY MICRO - stroj postavljen i spreman za rad

OŽUJAK/MARCH 2020.

39

PREDSTAVLJAMO

Humer kretanja mu je podesiva. Konstrukcija na gumenim gusjenicama pruža optimalnu sposobnost penjanja i upravljivost, a stroj je moguće okrenuti oko vlastite osi. Gusjenice mogu po želji biti hidraulički podesive u širinu (zbog stabilnosti u kretanju). Bitno je spomenuti da je radno područje stroja 360°, grajfer veličine 100 l, a dubina kopanja do 4 metra.

Strojevi su dokazano isprobani na svim terenima, od najmekanijih do najtvrđih. A tomu pridonosi činjenica da su u strojeve ugrađene samo prvoklasne komponente.

HUMER HANDY BOX Kontejner Handy Box idealno je rješenje koje mora imati svako groblje. Izuzetno lagani i jednostavni za montažu, veličine 4 m3, prilagodljivi su svakom groblju. Aluminijske stranice na osnovi pocinčanog okvira otporne su na koroziju i imaju dugi vijek trajanja, a od slučajnog otvaranja zaštiće-

HUMER HANDY MOBIL - grajfer na beskonačnom rotatoru za najzahtjevnije zadatke

ne su sigurnosnim bravama. Konstrukcija je čelična, nosivosti 10 t.

Višestruke su prednosti korištenja spremnika: smanjuje upotrebu zaštitne folije, smanjuje mogućnost oštećivanja, nema čišćenja, brz istovar zemlje hidrauličnim cilindrom (cca. 60 s), estetski stvara dopadljiviji dojam. Naravno, za transport i montažu je dovoljna samo jedna osoba.

HUMER HANDY MOBIL transportni položaj

HUMER HANDY BOX - potreban svakom groblju (postolje podesivo po dužini, širini i visini)

40

OŽUJAK/MARCH 2020.

Od ostale opreme svakako valja spomenuti mehanizam za podizanje grobnih ploča, lift za spuštanje pokojnika, aluminijske grobne stranice sa španerima protiv urušavanja i dr.

Mnoga hrvatska groblja koriste navedenu opremu.

Za profesionalno savjetovanje oko nabave opreme posjetite Internetsku stranicu www.r-pim.hr ili provjerite rad opreme na youtube kanalu.

HUMER HANDY BOX - prilikom istovara (sigurnost, brzina i urednost)

EOL-EKOS

PREDSTAVLJAMO

Električna vozila Goupil Danas kada električna vozila sve više preuzimaju prometnice diljem svijeta, kako u području osobnih vozila tako i gospodarskih, ne možemo ne zapaziti jednog od značajnijih proizvođača na svijetu: Goupil. Ova tvrtka, pionir električnih komunalnih vozila, osnovana je 1996. godine u jugozapadnoj Francuskoj azvijajući koncept komunalnih električnih vozila za gradska središta ili za potrebe internog transporta industrije, napravljena su vozila za kretanje bez ispušnih plinova, bez buke pri kretanju, praktično nečujna, uz svestranu, širu primjenu.

Goupil nema za cilj zamijeniti vozila s motorima na unutarnje izgaranje, vozila za velike udaljenosti ili brzine. Fokus je na aplikacijama u kojima uporaba električne energije više nije upitna. Vozila Goupil su savršeno prikladna za „Stop & Go“ primjenu, prikupljanje otpada, zalijevanje, čišćenje, sakupljanje i dostavu paketa i drugih roba. Komunalne tvrtke i razni dostavljači roba koji ulaze u sama središta gradova i naselja sve više se okreću rješenjima koje nudi Goupil.

Gotovo neograničene mogućnosti nadogradnji i ponuda nekoliko tipova osnovnih vozila zadovoljiti će svačije potrebe.

Tovarni sanduci raznih izvedbi i veličina imaju i mogućnost „kipanja“. Isto tako ova vozila se opremaju sa sanducima za prikupljanje različitih vrsta otpada i uređajima za pražnjenje posuda za otpad čime je riješeno sakupljanje u starim urbanim jezgrama i pješačkim zonama. Termo sanduci i rashladne komore osiguravaju prijevoz lako pokvarljivih ili duboko-smrznute robe.

Vozila Goupil su homologirana kao cestovna vozila grupe N1 ili L1 što znači da se bez problema registriraju i mogu ih voziti vozači s „B“ kategorijom vozačke dozvole.

U 2011. godini Goupil preuzima Polaris Industries, američki lider proizvođača rekreacijskih, ali i radnih terenskih vozila. Pridruživanje Polarisu sjajna je prilika za Goupil, zahvaljujući snazi ove velike grupe, tempo razvoja povećava i osigurava trajnost brenda kako u Francuskoj tako i na međunarodnoj razini.

Od osnutka do danas je Goupil poznat po svojim baznim vozilima Mega eWorker (proizvedenim u tvrtki MEGA AIXAM koju 2011. kupuje Polaris i pridružuje Goupilu), G2, G3, G4 (poboljšana naprednija verzija prethodnika G3), G5, G6, koja su različitih nosivosti i dimenzija. Pored navedenog moguće je dobiti vozilo s različitim vrstama i kapacitetima pogonskih baterija, od klasičnih olovnih do najsuvremenijih Li-ionskih baterija. Odabirom pojedine vrste baterije kupac može optimirati zadovoljavanje svojih potreba prijevoza, vremena punjenja i investicijska sredstva koja je potrebno uložiti. Opremanje suvremenim vrstama baterija omogućavaju Goupil vozilima upotrebu u bilo kakvim klimatskim i topografskim uvjetima. Za oštrije zimske uvjete vozila se dodatno opremaju toplozračnim grijačima na lako plinsko ulje.

Najnovije vozilo G6, predstavljeno krajem prošle godine, čini korak dalje u proširenju palete i ponude. To je vozilo koje ukupne

mase 2.600 kg, maksimalne brzine kretanja od 80 km/h, sa snažnom Li-baterijom kapaciteta 30 kWh koja osigurava 150 km kretanja. Širina kabine je povećana na 1,7 m što omogućava smještaj tri osobe pa vozilo može raditi u funkciji kolokvijalnog naziva „cestar“ – za potrebe montaže ili servisnih službi. Naravno, mogućnosti nadogradnje su gotovo neograničene i svaki korisnik može naći rješenje za sebe. Tovarni prostor je znatno većeg kapaciteta nego kod G5 ili još više G4. Moguće je ugraditi termo komore, odnosno zatvorene teretne prostore do 9 m3. Serijska proizvodnja započinje ove godine. Dio nadogradnji, kao i do sada, izrađuju hrvatske tvrtke što olakšava i ubrzava održavanje vozila.

Gotovo od samog početka proizvodnje Goupil vozila se prodaju i uspješno koriste i u Hrvatskoj. Tvrtka EOL-EKOS d.o.o. iz Rijeke od svog osnutka 2006. godine zastupnik je i ovlašteni serviser za vozila Goupil. Do danas je u Hrvatsku isporučeno četrdeset raznih tipova vozila u dvadeset pet komunalnih tvrtki. Najveći broj tipova se odnosi na G5 jer se potražnja intenzivira zadnjih dvije godine, a vozilo G5 najviše odgovara potrebama komunalaca. Vozila su uglavnom opremljena nadogradnjama kao što su tovarni sanduci s raznim izvedbama stranica. Dvadeset posto čine vozila opremljena s tovarnim sandukom i napravom za pražnjenje posuda za skupljanje miješanog komunalnog otpada. Tovarni sanduk je izveden s mogućnošću samopražnjenja („kipanja“). Jedno od vozila je opremljeno sustavom za zalijevanje biljaka – spremnikom vode i pripadajućom pumpom za raspršivanje vode.

U tvrtki EOL-EKOS d.o.o. znanjem, iskustvom i trudom će za svakog korisnika predložiti optimalno rješenje uz povoljne rokove isporuke. Isto tako, servisna služba je na raspolaganju od 0-24 sata u što su se mogli uvjeriti brojni kupci.

OŽUJAK/MARCH 2020.

41

PR REDST ED DST STA AV VL LJ JAM AMO

IIrrid ide

Nova 4-komorna nadogradnja Iride Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je poziv za dostavu projektnih prijedloga za nabavu komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada. Za učinkovito odvojeno prikupljanje otpada nadogradnje Iride idealan su odabir

Slika 2

oziv Ministarstva je u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom RH te Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022., koji utvrđuje ciljeve i mjere gospodarenja komunalnim otpadom te planiranu infrastrukturu, opremu i uređaje potrebne za ostvarivanje zadanih ciljeva. Jedan od glavnih prioriteta za ostvarivanje ciljeva strategije upravo je povećanje odvojenog sakupljanja otpada. Da bi se to postiglo, između ostalog, potrebno je uspostaviti i sustav odvojenog

42

OŽUJAK/MARCH 2020.

Slika 1

Slika 3

sakupljanja otpada na izvoru, i to komunalnim vozilima za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, kartona, biootpada, metala, plastike, tekstila, stakla i krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na mjestu nastanka otpada kod korisnika usluge.

Upravo komunalna vozila s nadogradnjama IRIDE, u svim svojim izvedbama i verzijama, omogućuju učinkovito, kvalitetno i brzo prikupljanje otpada, što iz vlastitog iskustva znaju i mnoge hrvatske komunalne tvrtke. Kontinuirani razvoj i usavršavanje proizvoda osiguravaju proizvođaču Iride poziciju lidera na tržištu komunalnih vozila već dugi niz godina, a ona je dodatno potvrđena višekomornim modelima komunalnih nadogradnji.

Sa čak četiri odvojena, neovisna spremnika, nadogradnja Iride ECO 4 predstavlja idealno rješenje za učinkovito, istovremeno prikupljanje različitih vrsta otpada. Sve četiri komore su potpuno vodotjesne te su opremljene dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i/ili kontejnera zapremine 80-1100 l (slika 1).

Posebno dizajnirana potisna ploča na dvije najveće komore osigurava visok omjer sabijanja, a dvije manje komore opremljene su vodotjesnim poklopcima.

Nadogradnja IRIDE ECO 4 jednostavno se prazni kipanjem/prekretanjem, direktno u veće komunalno vozilo ili press kontejner, bez potrebe za pretovarnom rampom i bez kontakta otpada s tlom. Pražnjenje komora vrši se neovisno, pojedinačno, kako ne bi došlo do miješanja različitih vrsta otpada (slika 2,3).

Cilj Poziva Ministarstva zaštite okoliša i energetike jest doprinijeti povećanju udjela odvojeno prikupljenog komunalnog otpada u ukupnom komunalnom otpadu te tako doprinijeti oporabi otpada i konačno smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta. Nadogradnje Iride omogućuju upravo to, pouzdano i učinkovito odvojeno prikupljanje otpada. Svi modeli komunalnih nadogradnji IRIDE dizajnirani su za dugotrajno ispravan rad, uz najvišu razinu kvalitete i pouzdanosti te minimalne troškove tijekom eksploatacije. Detalje o nadogradnjama IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. iz Rijeke.

OŽUJAK/MARCH 2020.

43

STRUČNA INFORMACIJA

Komptech

Terminator postaje pametan Četvrta industrijska revolucija zahvatila je industriju obrade otpada. Krajnji cilj nadolazećih promjena su umreženi strojevi i pametni sustavi koji povećavaju efikasnost recikliranja. Projekt nazvan ReWaste 4.0 pokušava predvidjeti procese koji će u budućnosti postati svakodnevnica

utonomno vozilo (bez vozača) za prikupljanje otpada izbacilo je prikupljeni otpad u spremnik za obradu.

Senzori su analizirali kvalitetu otpada. Centralno računalo kojem su senzori prijavili svoja mjerenja i analize obavijestilo je drobilicu da se radi o visokokaloričnom komercijalnom otpadu. Terminator je automatski namjestio rezalicu i brzinu bubnja prema dobivenim uputama. Strojevi za sijanje i razdvajanje otpada, postavljeni niže u liniji za obradu, također su dobili uputu kakav će otpad doći iz drobilice. Ovisno o otpadu uključivat će se sita, prosijači,

44

OŽUJAK/MARCH 2020.

magneti za uklanjanje metala, optički infracrveni sustavi za analizu i roboti za sortiranje. Nakon završetka posla strojevi će se prebaciti u sustav održavanja i čišćenja.

Sekundarna sirovina koju su izdvojili i obradili osigurat će ekonomsku egzistenciju pogona, a resursi iz otpada bit će ponovo stavljeni u funkciju čime će se bitno smanjiti emisija CO2.

Znanje u službi recikliranja ReWaste 4.0 centar kompetencija Sveučilišta u Leobenu u Austriji surađuje s poznatim tvrtkama iz industrije prerade otpada

ReWaste 4.0 centar kompetencija Sveučilišta u Leobenu u Austriji surađuje s poznatim tvrtkama iz industrije prerade otpada

da bi gore opisani pogon pretvorio u stvarnost. Projekt nije jednostavan, a problemi koje valja riješiti postoje i u fazi analize otpada kao i u fazi obrade. „Odgovorni smo za razvoj ključnih komponenti u lancu obrade i trenutno se nalazimo u fazi prikupljanja podataka.“ – pojasnio je

Christoph Feyerer, direktor upravljanja proizvodima u Komptechu. „Ključno je inteligentno prilagoditi sustav materijalu koji se obrađuje, ali i automatski prilagoditi liniju željenom rezultatu.“ Samo brojna detaljna i sveobuhvatna ispitivanja s pomnim bilježenjem rezultata mogu dati odgovor kako koji postupak utječe na proizvodnju sekundarne sirovine iz otpada. Komptech je proveo višetjedno ispitivanje o obradi komercijalnog i kućnog otpada pri čemu je praćena obrada više stotina tona otpada drobilicom Terminator. Drobilica je konfigurirana na raznorazne načine pri čemu su se bilježili dobiveni rezultati, što je Komptechu dalo dovoljno podataka da razvoj budućeg sustava obrade otpada može nastaviti simulacijom sustava. „Sljedeći korak nakon simulacije bit će izgradnja jednog probnog postrojenja za obradu otpada. Očekujemo da će to biti najzanimljiviji korak.“ – izjavio je Cristoph Feyerer.

Direktor Komptecha Heinz Leinter dodao je: „Ovaj projekt se idealno slaže s Komptechovim planovima o digitalizaciji. Internet of Things (IoT) i pametni strojevi neizbježno dolaze u industriju obrade otpada i mi ćemo biti spremni za taj korak.“

OŽUJAK/MARCH 2020.

45

STRU ST RUČN RU ČNA ČN A IN NFO FORM R AC RM ACIJ IJA A

K ma Ko m ts tsu u

Izuzetna preglednost nad prednjom utovarnom žlicom

Komatsu se ponosno vraća

na tržište kombinirki U Vilvoordeu u Belgiji Komatsu je u siječnju ove godine najavio premium model Komatsu kombiniranih rovokopača, modele WB97S-8 i WB97R-8. Napravljeni točno po željama rukovatelja kombinirki, oba ponuđena modela nude visoku razinu standardne opreme i tehničkih specifikacija uz bezkonkurentnu vidljivost iz kabine ponajviše zahvaljujući Komatsu unikatnoj izvedbi ispušne cijevi i kompaktnog pokrova motora Jedna od najvećih visina istovara

akon uspješnog predstavljanja 2WS modela s prednje upravljivim kotačima (WB93R-8), novi WB97S-8 s upravljanjem na obje osovine podiže ljestvicu u razredu kombinirki.

S jasnim fokusom na maksimalnu sigurnost, WB97S-8 je ravnoteža između odlične vidljivosti, udobnosti rukovatelja i produktivnosti što rezultira potpunim zadovoljstvom i ispunjenjem svih potreba korisnika.

Djelovanje i učinkovitost Nova Komatsu kombinirka, napravljena na osnovi uspješnih i kvalitetnih karakteristika prijašnjih serija, ima masu 8.750 kg, poboljšani motor Komatsu SAA4D99E-1 EU Stage IV,

46

OŽUJAK/MARCH 2020.

Novi raspored prekidača

7“ monitor u boji

Nova STD značajka na utovarnom joysticku „Speed up“

sa snagom 75 KW/101 KS i nižom potrošnjom goriva bez gubitka u radu i na učinkovitosti.

Viskozna spojka ventilatora za hlađenje motora kao dio STD opreme stroja pridonosi niskoj potrošnji goriva smanjivanjem opterećenja motora kada nema potrebe za maksimalnim hlađenjem.

Sa SCR (Selective Catalytic Reduction) sustavom i Ad Blue tehnologijom izuzetno su smanjene NOx emisije ispušnih plinova štetne za okolinu.

Raznovrsnost je neophodna za svaku kombinirku Temelj brze i mirne operacije Komatsu kombinirke u svakoj aplikaciji je dokazani i poboljšani Komatsu CLS (Closed Load Sensing) zatvoreni sustav hidraulike. Nadopunjen i povezan s Komatsu paralelnim utovarnim kranom, postaje idealan za rad s vilicama. Sa standardnom funkcijom „Return to dig“, prekidačem za uključenjem „kick down“ funkcije te novom standardnom automatskom opcijom „speed up“ i plivajućom funkcijom, nova kombinirka WB97S-8 potvrđuje da je premium paket za sve kupce i rukovatelje kombinirke.

Redizajnirana konzola s prekidačima, nova papučica gasa i standardni zračni ovjes na sjedalu rukovatelja doprinose komforu i učinkovitosti rukovatelja.

KOMTRAX tehnologija Najnovijom Komtrax tehnologijom i 7“ novim multifunkcijskim monitorom u boji s podacima o potrošnji goriva, informacijama o održavanju na 15 jezika, poboljšana je komunikacija rukovatelja sa strojem čime se u konačnici optimiziraju troškovi posjedovanja stroja.

Komponente električnog sustava, akumulator, glavni prekidač i releji su locirani na lako dostupnim mjestima čime je olakšano rukovanje i održavanje. Spremnik za AdBlue je dosegljiv s razine zemlje, lako dostupan za sigurno dopunjavanje.

Sa svojim usavršenim i modernim izgledom, novi WB97S-8 ističe se na svakom poslu.

Za detaljnije informacije o novim kombinirkama Komatsu, kontaktirajte djelatnike poduzeća Kuhn Hrvatska d.o.o.

Indikator sigurnosnog pojasa

Sigurnosni ventili na stabilizatorima

Sigurnost, udobnost i jednostavno održavanje Sigurnost je prioritet za Komatsu.

Sigurnosni ventili hidraulike su sada dio STD opreme za kopačku stranu i na stabilizatorima. Novi, jednostavan, s razine zemlje dosegljiv, sekundarni prekidač „Engine shutdown“, nova „Travel Neutral“ lock funkcija koja provjerava korektnu proceduru prilikom pomicanja stroja, „Street mode“ funkcija koja automatski provjerava poravnanje kotača te novi optički alarm za sigurnosni pojas kompletiraju Komatsu tradicionalno sigurnosno okruženje za rukovatelja.

Sigurnosno isključivanje

Jednostavan pristup do motora i spremnika AdBlue

OŽUJAK/MARCH 2020.

47

SPONZORIRANI PRILOG

STP prati trendove

Električna vozila „Električari“ polako zauzimaju sve veći dio tržišta, sve je više poklonika struje i svakim danom je sve veći udio električne energije koja dolazi iz obnovljivih izvora, pa je logično kako se trend polako sve više mijenja u mainstream [foto] Brandweer Midden-en West-Brabant

ve više proizvođača uvrštava u svoju gamu električna vozila (EV) i danas gotovo da nema brenda koji ih ne nudi. Nakon nekoliko trzaja kroz povijest, izgleda da polako dolazi vrijeme koje budućnost EV čini sve izglednijom. Gradi se infrastruktura, mijenjaju se navike, a EV svakim danom postaju sve pristupačnija. Cijelu idilu kvari samo jedna stvar, požar ćelija.

Kako ugasiti strujića?

S koliko god da smo vatrogasnih društava kontaktirali, za sve je požar na EV nepremostiv problem. Osim što

48

OŽUJAK/MARCH 2020.

STP surađuje s najvećim domaćim proizvođačima vatrogasne opreme. Hibri vozilo za sve vrste kontejnera

a i što kad planu?

dna abroll/absetz nadogradnja u ponudi je već gotovo 30 godine. Jedno

ga je gotovo nemoguće trenutno ugasiti, toplinska energija koju razvijaju probijene ćelije u plamenu gotovo graniči sa ZF. Tali se i rastapa gotovo sve što je u neposrednoj blizini, a zapaljeno EV emitira toplinu još tjednima nakon stavljanja požara pod nadzor, tj. obuzdavanja plamena. Koliko god vode, pjene ili bilo kakvog drugog sredstva upotrijebili, strujić gori, gori i gori... Stvar se dodatno komplicira ako se požar dogodi u urbanoj zoni, postaje noćna mora ako se dogodi u garaži, a košmar ako je ona uz sve to još i podzemna.

STP na tržištu RH S.T.P. d.o.o. je tvrtka koja već 30 godina radi s inovativnim tehnologijama koje ulaze u široku primjenu. Kroz tu relativno kratku povijest možemo se prisjetiti: prvih preskontejnera, HDPE kanti za otpad, antibakterijskih kanti, podzemnih i polupodzemnih kontejnera, plutajućih zelenih otoka i cijele palete razno raznih kontejnera koji su premijerno na hrvatsko tržište izašli baš iz ove kuće. Sjetimo se trokomornog abrolla s kranom, hibridne abroll/absetz nadogradnje, autonomnog preskontejnera za samostalni utovar zvonastih i polupodzemnih spremnika, kao i abroll trostranog kipera ili pak prvih mobilnih pretovarnih stanica.

U STP-u su problem s požarom na EV shvatili ponovno kao izazov i ponudili prvi vatrogasni abroll kontejner koji služi kao karantena za plamenom zahvaćeno vozilo.

Trenutak u kojem vatrogasci ubacuju vozilo u EV-teiner

STP-ov EV-teiner Radi se o klasičnom rollkontejneru dimenzija 6500x2500x2000 mm (dxšxv) koji je napravljen tako da se vozilo zahvaćeno plamenom u njega može nagurati, dovući ili ubaciti. Vrata se zatim zatvaraju, zabrtve i kroz ventile se ubacuju velike količine vode koje kontejner pretvaraju u 30 m3 kupku za vozilo u plamenu.

Postoje ventili kroz koje se zagađena i vruća voda ispušta u separator koji je hladi, pročišćava i ohlađenu vraća u kontejner koji je tako maksimalno reciklira i štedi. Tako se pohranjeno vozilo može čuvati danima dok temperatura ne padne na operativno prihvatljivi nivo. Fotografije koje možete vidjeti su neke od trenutno dostupnih izvedbi na svjetskom tržištu. Za sve zainteresirane vatrogasne zajednice i dobrovoljna vatrogasna društva u STP-u garantiraju brzu isporuku i dugi jamstveni rok.

Vozilo se potpuno izolirano hladi na licu mjesta pa ne predstavlja opasnost po okruženje u kojem se nalazi

OŽUJAK/MARCH 2020.

49

ZAKLJUÈCI TEHNOLOŠKE KONFERENCIJE I PREZENTACIJE O USPJEŠNOM GOSPODARENJU KOMUNALNIM OTPADOM DONJI KRALJEVEC 12.-13.03.2020.

Na osnovi struènih predavanja, rasprava i praktiène demonstracije niza tehnoloških rješenja tvrtke „Tehnix“, pedeseWDN VXGLRQLND NRQIHUHQFLMH SUYH UDGQH JUXSH ± NRQWLQHQWDOQH GRQLMHOR MH ]DNOMXĀNH V NRMLPD çHOH SULMH VYHJD SRPRþL QDGOHçQRP 0LQLVWDUVWYX ]DåWLWH RNROLåD WH )RQGX ]D ]DåWLWX RNROLåD L HQHUJHWVNX XĀLQNRYLWRVW GUXJLP QDGOHçQLP LQVWLWXFLMDPD NDR L MHGLQLFDPD ORNDOQH VDPRXSUDYH -/6 X UMHåDYDQMX SUREOHPD JRVSRGDUHQMD RWSDGRP QD RGUçLYL QDĀLQ D X VNODGX V SODQRYLPD JRVSRGDUHQMD RWSDGRP 5+ L SUHX]HWLP REDYH]DPD L] GLUHNWLYD (8 R NUXçQRM HNRQRPLML 1 3RVWXSDQMH V NRPXQDOQLP RWSDGRP ]DKWMHYD FMHORYLWL SULVWXS 3ULPMHULPD L] ÿDNRYFD .UND L 3UHORJD WH SULPMHULPD L] SUDNVH X VXVMHGQLP GUçDYDPD JGMH MH NRPSDQLMD 7HKQL[ L]JUDGLOD VRUWLUQLFH ]D UHFLNODçX SRND]DQR MH GD VH X] RGJRYDUDMXþL SULVWXS L SULODJRāHQH WHKQRORJLMH PRJX SRVWLþL YLVRNL FLOMHYL UHFLNODçH L NUXçQRJ JRVSRGDUVWYD 6WRJD VH SUHSRUXĀD GD VH SUL GRQRåHQMX ]DNRQVNLK SURSLVD VWUDWHåNLK GRNXPHQDWD L SODQRYD RPRJXþL ORNDOQLP VUHGLQDPD GD VDPRVWDOQR RGDEHUX QDĀLQ QD NRML çHOH SRVWLþL ]DFUWDQH FLOMHYH D X VNODGX VD QRYLP UD]YLMHQLP WHKQRORJLMDPD NRMLPD VH SRVWLçX GREUL UH]XOWDWL .RG RGDELUD QDĀLQD SRVWXSDQMD V NRPXQDOQLP RWSDGRP SRWUHEQR MH XYDçDYDWL RQH WHKQRORJLMH NRMH VX VH SRWYUGLOH X SUDNVL L GDMX QDMEROMD HNRORåND HNRQRPVND L VRFLMDOQD UMHåHQMD XNOMXĀXMXþL RWYDUDQMH QRYLK UDGQLK PMHVWD X SRVWXSNX UHFLNODçH GRELYDQMH åWR YLåH VLURYLQD L SUHUDGX ELRUD]JUDGLYRJ RWSDGD X HNR NRPSRVW NRULåWHQMH RVWDWND JRULYRJ RWSDGD NDR HQHUJHQWD X SURL]YRGQML HQHUJLMH 3. Za izdvajanje korisnog dijela otpada iz mješovitog otpada tvrtka TEHNIX je razvila danas u svijetu jedinstvenu tehnologiju MO-BO72 =D UD]OLNX RG QHNH YUVWH PDQXIDNWXUQRJ QDĀLQD SULNXSOMDQMD X RGYRMHQH VSUHPQLNH QD L]YRUX RG VWUDQH SRMHGLQDFD UDGL VH R L]GYDMDQMX NRULVQLK VLURYLQD L GRELYDQMX DOWHUQDWLYQLK HQHUJHQDWD QD LQGXVWULMVNL QDĀLQ SUL ĀHPX NROLĀLQD L ĀLVWRþD GRELYHQLK IUDNFLMD QH RYLVL R VSUHPQRVWL SRMHGLQDFD GD VXGMHOXMX X SURFHVX 2YD WHKQRORJLMD RPRJXþXMH L]GYDMDQMH VYLK IUDNFLMD NRMH VH QDOD]H X NRPXQDOQRP RWSDGX D PRJX VH LVNRULVWLWL PDWHULMDOQR L HQHUJHWVNL 8 JRVSRGDUHQMX RWSDGRP ]QDĀDMQX XORJX LJUDMX ILQDQFLMVNL SRWLFDML L PHKDQL]PL 3RWYUāHQR MH GD MH X] RWYRUHQL SR]LY ]D GRVWDYX SURMHNWQLK SULMHGORJD ]D VRUWLUQLFH L NRPSRVWDQH REMDYOMHQ QRYL SR]LY ]D NRPXQDOQD YR]LOD QD VWUDQLFDPD 6WUXNWXUQLK IRQGRYD 5+ SRYHznica https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/nabava-komunalnih-vozila-za-odvojeno-prikupljanje-otpada/.

7YUWND Á7HKQL[³ MH UD]YLOD FLMHOL QL] VWURMHYD ]D UHFLNODçX NRPXQDOQRJ RWSDGD NRPSRVWLUDQMH L SURL]YRGQMX 5') D L NRPXQDOQD YR]LOD NRMLPD VH GRGDWQR GRSULQRVL XĀLQNRYLWRP SRVWXSDQMX V RWSDGRP 1DNRQ åWR VX VH XSR]QDOL V PRJXþQRVWLPD QL]D WHKQRORåNH LQRYDWLYQH WHKQRORJLMH WYUWNH Á7HKQL[³ VXGLRQLFL RFMHQMXMX GD EL SULPMHQD WLK UMHåHQMD RODNåDOD LVSXQMDYDQMH SUHX]HWLK FLOMHYD X SRVWXSDQMX V komunalnim otpadom prema EU. 6YL VXGLRQLFL SUYH WHKQRORåNH NRQIHUHQFLMH SRUHG YODVWLWRJ ]DGRYROMVWYD WH VXGMHORYDQMHP X UDVSUDYL L SULMHGORJX ]DNOMXĀDND YUOR VX SR]LWLYQR RFLMHQLOL UDG NRQIHUHQFLMH XSR]QDMXþL WHKQRORåND UMHåHQMD NRMLPD VH EU]R PRJX GRELWL LGHMQD UMHåHQMD ]D UDVSLVLYDQMH QDWMHĀDMD X RGDELUX WDNYLK WHKQRORJLMD NRMH RPRJXþXMX SRVWL]DQMH FLOMHYD RGUçLYRJ UD]YRMD L FLUNXODUQH HNRQRPLMH

7(+12/2ä.$ .21)(5(1&,-$ , 35(=(17$&,-$ 2 863-(ä120 *2632'$5(1-8 .2081$/1,0 273$'20

Sudionici prve meðunarodne tehnološke konferencije ocijenili su vrlo pozitivnim prezentiranje nove opreme razvijene u kompaniji Tehnix NRMD VH PRçH NRULVWLWL L GRSULQLMHWL RGUçLYRP UD]YRMX X Republici Hrvatskoj i globalQRP WUçLåWX WH VPDQMHQMX NOLmatskih promjena i postizaQMX FLOMHYD NUXçQH HNRQRPLMH

3UYD UDGQD JUXSD ± .217,1(17$/1$ 'RQML .UDOMHYHF +RWHO .UDOM

Zahvaljujemo svim sudionicima tehnološke konferencije prve radne grupe na odazivu i kvalitetnom doprinosu u cilju poEROMåDQMD L GDOMQMHJ UD]YRMD VXVWDYD RGUçLYRJ JRVSRGDUHQMD NRPXQDOQLP RWSDGRP X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM NRULVWHþL RQH WHKQRORJLMH L XUHāDMH NRMLPD VH SRVWLçH QDYHþL VWXSDQM UHFLNODçH NRPXQDOQRJ RWSDGD L SRQRYQR NRULåWHQMH NRULVQLK VLURvina u industriji te time i na direktnom doprinosu smanjenju klimatskih promjena na planeti Zemlji.

'RQML .UDOMHYHF

7(+1,; G R R Izumitelj – inovator - direktor (< 32'8=(71,. *2',1( ĄXUR +RUYDW VWU WHK RHF

7HKQL[ G R R ZZZ WHKQL[ FRP WHKQL[#WHKQL[ FRP

www.tehnoeko.com.hr

STRUČNE INFORMACIJE PRATITE I NA WEB STRANICI

1/201 2 9 go godina XVI VI VI

broj bro roj oj 79 7 veljača/ veljača february februar 2019 2019.

0 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i ɔɌʎɜɕɈəɖɋɕɈ ɒɖɕɍɌəɌɕɊɐɑɈ ɖ ɡɈʸɛɐɛɐ ɖɒɖɓɐʸɈ

Uloga javnog i privatnog sektora

INTERVJU

u kružnom gospodarenju otpadom

DUBRAVKO PONOŠ

5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Laguna Parentium

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

PRETPLATITE SE !

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (uključena poštarina i PDV)

Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, Zagreb E: tehnoeko@bmcroatia.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

FARID, KOMPTECH, TIMAN, IRIDE

CIAK TRUCK, RASCO/MULAG, TEHNIX

EU PROJEKT AGLOMERACIJA LABIN-RAŠA-RABAC