Tehnoeko 87

g di go d naa XV XVIIII

brrojj 87 svib sv iibbanj/ an nj/ m y ma 20020 20.. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

STRUČNE INFORMACIJE

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

SINERGIJA ENERGANA, CAT, KOMATSU, COPENHILL

PALFINGER, TEHNIX, IRIDE, BIGBELLY, FARID, ATRIK

ODVOJENO SAKUPLJANJE OTPADA, RIZICI ODLAGANJA OTPADA

MEĐUNARODNA

KONFERENCIJA

O

ZAŠTITI

OKOLIŠA

19.- 21. listopad 2020. Poreč Hotel Parentium Plava Laguna

NOVI TERMIN

SAVE THE DATE! NUŽNA KARIKA CJELOVITOG SUSTAVA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM ?

www.tehnoeko.com.hr

ENERGETSKA OPORABA

Termička obrada otpada Zemlja (kg/stanovnik)

Odlaganje

Spaljivanje

Recikliranje

Kompostiranje

18%

Njemačka (611)

0%

35%

47%

Švedska (462)

1%

52%

32%

15%

Nizozemska (551)

2%

49%

24%

26% 16%

Francuska (534)

28%

33%

23%

Italija (529)

41%

20%

24%

14%

Španjolska (464)

63%

10%

17%

10%

Grčka (503)

82%

0%

16%

2%

Poljska (314)

75%

1%

13%

12%

Bugarska (460)

73%

0%

24%

3%

IZVOR: Brošura "Otpad je naša stvar", ", Njemačka udruga komunalnih tvrtki – VKU (Verband komunaler Unternehmen) - pregled stanja gospodarenja podarenja komunalnim otpadom u nekim EU zemljama za 2012.

(Eurostat ožujak 2014.)

ORGANIZATOR

Business Media Croatia d.o.o., Zagreb, greb, konferencija@bmcroatia.hr, T. +385 1 6311 800

TU SMO DA VI RADITE BEZ ZASTOJA! 6TGDCVG TG\GTXPG FKLGNQXG! 5GTXKU! +NK UVTWçPK UCXLGV! 0G DTKPKVG UVQLKOQ W\ XCU UC UXKO PCĦKO WUNWICOC FC DK XK PGQOGVCPQ TCFKNK UCFC K W DWFWãPQUVK Tu smo za vas!

6GMPQZITQWR *TXCVUMC F Q Q 10000 Zagreb 4CFPKçMC EGUVC

&WIQRQNLG 5RNKV 5X .GQRQNFC /CPFKãC #

1UKLGM 5X .GQRQNFC /CPFKãC \

EQPVCEV JT"VGMPQZITQWR EQO YYY VGMPQZITQWR EQO JT VGMPQZITQWR ECV

-CUVCX 4KLGMC ĺGIQVK

SADRŽAJ

6 14

Vijesti

28

Čistoća Dubrovnik uspostavila najnapredniji sustav pametnog upravljanja otpadom

Predstavljamo Sinergija za novu sisačku energiju

20

Gospodarenje otpadom

30

Palfinger Novi modeli Palfinger samopodizača kontejnera

26

Farid Komunalne nadogradnje

Impressum

Tehnix Zar je i to moguće u našoj Hrvatskoj?

Odvojeno prikupiti otpad – ali ispravno!

25

Bigbelly

32

Rizici odlaganja otpada Eksplozije i požari u kružnom gospodarenju otpadom

38

ATRIK Nadogradnje i oprema za gospodarenje otpadom

TEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182,

10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnikk Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, F: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

SVIBANJ/MAY 2020.

KOLUMNA

Vrijeme korone prolazi, okoliš se čistio, a otpad se stalno proizvodi

40

CAT Novi modeli malih utovarivača D3 serije

42

Iride U krizi se uvijek pokažu najbolji

44

Komatsu Nova MR-5 serija mini rovokopača

46

Projekt Copenhill Amager Bakke – spalionica otpada u Kopenhagenu

Kraj svibnja, najavljeno smanjenje oboljelih od Covid-19. Otvaraju se trgovine, škole i granice. Satelitske snimke pokazuju u urbanim sredinama smanjenje onečišćenja zraka.

Jadran se očistio i uočeni su mnogi zaboravdr. sc. Zlatko Milanović ljeni morski organizmi. Ribari su nedaleko Rogoznice s divljenjem gledali kitove, a uz rivu u Crikvenici mirno je plivao morski pas. U isto vrijeme broj dnevno oboljelih od novog koronavirusa u RH se od 18 (početak ožujka) povećao na 98 (kraj ožujka). Od tada broj dnevno oboljelih se stalno smanjivao.

Istovremeno, uz druga zanimanja, koja su opravdano hvaljena gotovo svakog dana, mediji su „zaboravili“ na radnike koji prikupljaju i zbrinjavaju otpad, uključujući i vrlo povećane količine infektivnog (zaraznog) otpada.

Svaki medicinski radnik koji je bio u kontaktu s oboljelim od koronavirusa dnevno je trošio 40 zaštitnih odijela i vizira. Onečišćena odijela „netko“ je trebao odvojeno prikupiti i zatim sigurno zbrinuti. Komunalni radnici su također svakog dana uredno sakupljali komunalni otpad u kojem je bilo onečišćenih maski i rukavica. U Norveškoj u tek otvorenim restoranima, u cilju zaštite od Covid-19 predložili su korištenje jednokratnih plastičnih pribora za jelo. Zdravlje radnika koji gospodare otpadom je bilo i jeste ugroženo, ali koga briga za „smetlare“. U RH radnici koji su u izravnom u kontaktu s otpadom nisu samo najmanje plaćeni, već društveno obezvrijeđeni.

Robert E. Hall sa sveučilišta Stanford i NEBE-a, u travnja 2020. je počeo istraživanje: „Trgovanje potrošnjom i smrću od Covid-19“. Uvijek u doba društvenih i gospodarskih kriza pojedinci nastoje ekstra profitirati. To može biti i potpuno legalno, primjerice preko noći proizvođači pleksiglas pregrada dobili su i previše posla. Pleksiglas je akrilno staklo, koje je termoplastika (C2o2H8)n, a u svim bankama, trgovinama, restoranima itd. je idealan materijal za brzu izradu kvalitetnih prozirnih pregrada. Nitko, baš nitko, osim „smetlara“, ne ukazuje da je to novo povećanje korištenja plastike.

Plastika se još jednom dokazala da je izvrstan materijal. Glavni problem je ljudsko gospodarenje otpadnom plastikom. Plastika ne može biti jeftin materijal. Plastična vrećica ne može koštati 0,40 kuna, već primjerice 10 i više kuna. Prodajna cijena plastičnih tvorevina mora uključiti i cijenu kružnog gospodarenja otpadnom plastikom.

U doba korone najveće gospodarske grane su u samo nekoliko mjeseci došle u gotovo najveću svjetsku krizu. Za Hrvatsku to su trenutno gotovo nerješivi problemi turističkog gospodarstva. Dolazi do zatvaranja nacionalnih gospodarskih granica, te u korona krizi nacionalne politike dolaze u središte interesa. U Hrvatskoj je korona nametnula i „veliko“ političko pitanje, hoće li izbori biti dva ili četiri mjeseca ranije. Dolazi i do razine lokalne politike, te primjerice u Zagrebu „smetlari“ su redoviti odvojeno odvozili komunalni otpad te zbrinjavali trenutno veliko povećanje količina krupnog i građevnog otpada. Pored toga, samo zbog jednog pranja trga sv. Marka (što je tek ni tisućiti dio svakodnevnih obveza) došli su u središte dnevnih vijesti.

Ljudima je nametnuto pitanje umrijeti od Covid-19 ili s Covid-19. Međutim okoliš i naročito otpad ostaju središnje pitanje i to prije, za vrijeme i nakon korona krize. Komunalci odnosno „smetlari“ imaju uvijek vrlo važno, ako ne i sudbinski važno, mjesto u održavanju ljudskog društva.

SVIBANJ/MAY 2020.

5

VIJESTI

Započeli radovi na izgradnji nasipa kod sela Suša

Hrvatski startup razvija panel koji uklanja stakleničke plinove iz atmosfere Hrvatski startup NuoTwo pobjednik je posljednjeg izdanja Zagreb Connecta. Na natjecanju su predstavili projekt inovativnog ugradbenog panela koji mikrobiološkim putem rješava problem prevelike emisije stakleničkih plinova, ugljičnog dioksida i metana. „Panel apsorbira stakleničke plinove, fiksira ih i uklanja iz atmosfere”, tumači Marko Brkljačić, koji je s Ivom Sožom osmislio panel. Osim ekološkog učinka na emisiju štetnih plinova, proces doprinosi smanjenju potrošnje energenata za grijanje i hlađenje. Nusproizvod je biomasa koja se može koristiti za razne primjene: kao kompost ili gorivo, kao osnova za prehrambenu, kemijsku ili stočnu industriju…” Uz novčanu potporu od 200.000 kuna dobili su i mogućnost da u prostorima Zagrebačkog inovacijskog centra provedu pilot project.

Prema teorijskoj kalkulaciji 1 m3 panela upije 25 kg ugljičnog dioksida godišnje, što pilot projekt treba eksperimentalno potvrditi. „To je nekakav najgori scenarij koji je još uvijek ekonomski isplativ, granica isplativosti koju gađamo”, kaže Brkljačić. “Za pilot projekt nam treba mjesec do dva testiranja kako bismo dobili pravu sliku o korištenju panela u realnim uvjetima. Pilot projekt ide uz podršku Hamag Bicroa, a mora završiti do 1. listopada.”

Hamag-Bicro će financirati projekt kroz program PoC 8. Ukupna vrijednost projekta je 600.000 kuna – 70 % financira Hamag Bicro, dok 180.000 kuna moraju pribaviti sami. Za instaliranje panela u sklopu pilot projekta u ZICER-u već se javilo nekoliko tvrtki. Plan je pretvoriti projekt u proizvodnju, pokrenuti proizvodnju u Hrvatskoj i instalacija panela po modelu ‘ključ u ruke’. Interes za projekt iskazale su i neke velike hrvatske kompanije.

6

SVIBANJ/MAY 2020.

Ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić sudjelovao je na svečanom obilježavanju početka radova na izgradnji transverzalnog nasipa od desnog savskog nasipa kod sela Suša do lijevog nasipa odteretnog kanala Odra. Izgradnjom ovoga nasipa omogućit će se aktivno provođenje mjera obrane od poplave za naseljena područja i poljoprivredna zemljišta desnog zaobalja rijeke Save, a koja se trenutno nalaze pod utjecajem uspornih voda retencije Odransko polje, odnosno koja su izložena povremenim poplavama. Ukupna vrijednost ovoga projekta koji uključuje projektnu dokumentaciju, otkup zemljišta i imovinsko pravne odnose, izvođenje radova i stručni i tehnički nadzor je 50.866.492,23 kuna. „Ovo je dobro investiran novac koji će zasigurno doprinijeti većoj kvaliteti života naših građana, ali i snažnijoj gospodarskoj aktivnosti u ovom izazovnom periodu“, rekao je ministar Ćorić.

Generalni direktor Hrvatskih voda mr. sc. Zoran Đuroković istaknuo je kako su Hrvatske vode uz potporu Vlade Republike Hrvatske osigurale sredstva za predfinanciranje ovoga projekta. „Uvjereni smo kako ćemo naknadno sredstva refinancirati iz Europskih fondova“, naglasio je Đuroković.

Kada bude izgrađen, nasip će biti dug 6.824,93 m. Cijelom svojoj duljinom nasip se prostire u Zagrebačkoj županiji. Dio nasipa, 3.490,64 m nalazi se u Ruči, a preostalih 3.334,29 m u Veleševecu.

Visina nasipa određena je prema razini vode 100-godišnje vjerojatnosti pojave u retenciji Odransko polje na koju je dodano propisano nadvišenje od 1,20 m i prognozirana visina slijeganja nasipa od 0,10 m.

Komunalna nadogradnja s Palfinger navlakačem i abroll sanducima Đakovački vodovod pojačao je svoju mehanizaciju s kamionskom nadogradnjom s Palfinger navlakačem T15 nosivosti 15 tona. Navlakač je nadograđen na kamion MAN TGM 18 4×2, a isporučen je s dva abroll sanduka dužine 4.200 mm.

Otvoreni radovi na prvoj fazi projekta gradnje retencije Ogulin nja zaštitnih građevina željezničke pruge uz retencijski prostor, u tijeku je izrada projektne dokumentacije, a za radove četvrte faze – izgradnja brane retencije Ogulin s pripadajućim objektima, u tijeku je postupak ishođenja građevinske dozvole.

Ministar Ćorić je na otvaranju radova naglasio kako je u ovom trenutku na razini države 57 potpisanih aglomeracija ukupne vrijednosti nešto više od 22 milijarde kuna. „Svi ti projekti trebali bi biti dovršeni do kraja 2023. godine, a uvjeren sam da izvođači radova vrlo ozbiljno shvaćaju ruku pruženu od strane Hrvatskih voda i Ministarstva zaštite okoliša i energetike te da će prionuti poslu“ – izjavio je ministar Ćorić.

Na taj način, istaknuo je, učinio bi se ogroman iskorak kako bi RH što je moguće prije uhvatila korak ekonomskog razvoja i rasta standarda građanstva.

Foto: www.ddtep.hr

Ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić sudjelovao je 5. svibnja na službenom otvaranju radova na prvoj fazi projekta gradnje retencije Ogulin. Ova faza, od ukupno četiri faze „Projekta zaštite od poplava grada Ogulina“, vrijedna je 54,7 milijuna kuna, a predviđeni završetak planiran je za 25 mjeseci.

Izgradnja cjelokupnog zahvata retencije Ogulin s pripadajućim građevinama izvodi se kroz četiri faze, a ukupna vrijednost projekta je 186,2 milijuna kuna i financira se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. gdje je Republici Hrvatskoj za projekte jačanja sustava upravljanja katastrofama na raspolaganju 215 milijuna eura bespovratnih sredstava. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je 158,1 milijuna kuna, odnosno 85 %, dok se 27,9 milijuna kuna osigurava iz izvornih sredstava Hrvatskih voda.

Realizacijom projekta umanjit će se poplavni rizici ogulinskog područja, poboljšati sustav obrane od poplava, a značajno će se smanjiti i potencijalne godišnje štete od poplava. Ublažit će se vodni valovi velikih voda ovog područja, a čišćenjem Đulinog ponora povećala se protočnost.

Prva faza obuhvaća izgradnju retencije kapaciteta 6,27 milijuna m 3 , evakuacijske građevine i pristupne prometnice te izmiještanje toka rijeke Dobre.

Do sada su izvedeni radovi treće faze koji obuhvaćaju izgradnju zaštitnog zida na ribnjaku na rijeci Vitunjčici. Za radove druge faze – izgrad-

SVIBANJ/MAY 2020.

7

VIJESTI

Solin: S divljih deponija uklonjeno više od sto tona otpada U Solinu se saniraju lokacije na kojima se nepropisno i protupravno odlaže otpad.

Stotine tona uglavnom građevinskog otpada neodgovorni građani odlagali su pored kontejnera, prometnica i na šumskim površinama. „U proteklih nekoliko dana smo očistili 12 lokacija. Odvezeno je više od sto tona građevinskog materijala, glomaznog otpada i svih ostalih vrsta otpada.

S Hrvatskim šumama smo dogovorili da očiste deponije koje se nalaze na njihovim parcelama. Riječ je o velikim divljim deponijima u Mravinačkom gaju i Voljaku”, rekao je gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević.

Uskoro se u Solinu otvara i novo moderno reciklažno dvorište u koje je uloženo oko 4 milijuna kuna, od čega je 3,3 milijuna iz kohezijskih fondova Europske unije. U novom reciklažnom dvorištu će se besplatno odlagati razne vrste otpada, ali moći će ga koristiti isključivo fizičke osobe s boravištem u Solinu. „U reciklažnom dvorištu će svi građani Solina moći odložiti niz vrsta neopasnog otpada iz kućanstava što bi trebalo doprinijeti da se što manje stvaraju divlji deponiji kakve smo imali priliku viđati do sada”, rekla je pročelnica Marijana Žižić. Odlaganje nekih vrsta otpada bit će količinski ograničeno. Na primjer, godišnje će pojedini građanin moći odložiti četiri automobilske gume, a odlaganje građevinskog otpada ograničeno je na 200 kilograma u šest mjeseci po građaninu. Ostali otpad će se rješavati na uobičajen način. U dvorištu se neće moći odlagati biootpad, otpad iz klaonica i bolnica te azbest. Reciklažno dvorište radit će minimalno pet dana u tjednu – tri u jutarnjoj I dva u poslijepodnevnoj smjeni - a njime će upravljati solinsko komunalno poduzeće Čistoća d.o.o.

8

SVIBANJ/MAY 2020.

Otvoren program LIFE za 2020. godinu Europska komisija otvorila je natječaj za program LIFE za 2020. godinu.

Natječaj će biti otvoren do srpnja za konceptne sažetke koji se prijavljuju na potprogram Okoliš, odnosno do listopada za projektne prijedloge koji se prijavljuju na Klimatske aktivnosti.

Program LIFE je financijski instrument Europske unije kojim se potiče razvoj i provedba inovativnih odgovora na izazove povezane s okolišem i klimatskim promjenama. Sufinanciraju se pilot, demonstracijski, informacijski i projekti najbolje prakse iz područja zaštite okoliša, učinkovitosti resursa, prirode i bioraznolikosti kroz potprogram Okoliš te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba na njih kroz potprogram Klimatske aktivnosti.

Prijava projektnih prijedloga za potprogram Okoliš odvija se u dvije faze: • prvo se u srpnju dostavlja konceptni sažetak te ako prođe prvu fazu evaluacije, prijavljuje se puna projektna prijava s rokom u veljači.

• za potprogram Klimatske aktivnosti odmah se prijavljuje puna projektna prijava s rokom u listopadu.

Na program LIFE mogu se prijaviti sve pravne osobe registrirane na području Europske unije, a prijava se vrši putem internetskog alata eProposal.

Rokovi za 2020. godinu: Potprogram okoliš – natječaj otvoren 2. travnja 2020.

Okoliš i učinkovito korištenje resursa • Rok za konceptni sažetak: 14. srpnja 2020.

• Rok za punu projektnu prijavu: veljača 2021.

Priroda i bioraznolikost • Rok za konceptni sažetak : 16. srpnja 2020.

• Rok za punu projektnu prijavu: veljača 2021.

Upravljanje i informacije na području okoliša • Rok za konceptni sažetak : 16. srpnja 2020.

• Rok za punu projektnu prijavu: veljača 2021.

Potprogram Klimatske aktivnosti – natječaj otvoren 2. travnja 2020.

Ublažavanje klimatskih promjena • Rok za punu projektnu prijavu: 6. listopad 2020.

Prilagodba na klimatske promjene • Rok za punu projektnu prijavu: 6. listopad 2020.

Upravljanje i informacije na području klime • Rok za punu projektnu prijavu: 6. listopad 2020.

Nova komunalna vozila za tvrtku Peovica Tvrtka Peovica d.o.o. Omiš nadopunila je svoj vozni park s dva nova komunalna vozila – Fuso Canter 3S13 s nadogradnjom Iride te Fuso Canter 7C18 s kiper nadogradnjom i dizalicom Fassi. Canter, Iride i Fassi već su zastupljeni u voznom parku Peovice te su svojom kvalitetom i pouzdanošću zaslužili biti ponovno odabrani prilikom kupnje novih komualnih vozila.

Isporuku vozila izvršila je tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Donesen Program praćenja učinaka onečišćenja zraka na ekosustave Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo je Program praćenja učinaka onečišćenja zraka na ekosustave. Program sadrži popis i položaj lokacija, uz svaku lokaciju popis podataka i pokazatelja koji se prate, učestalost mjerenja, mjerno razdoblje te pripadajuće nositelje pojedinih aktivnosti.

Podaci s navedenih lokacija motrenja potrebni su za praćenje negativnih učinaka onečišćenja zraka na ekosustave u Republici Hrvatskoj (prirodna i poluprirodna staništa, te slatkovodne i šumske ekosustave). Provedbena tijela motrenja su Hrvatski šumarski institut, Hrvatske vode i Državni hidrometeorološki zavod.

Program je donesen sukladno članku 24. Uredbe o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br.

76/2018).

Više o praćenju negativnih učinaka onečišćenja zraka na ekosustave i izvješćivanju pronađite na službenim stranicama Europske komisije.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

SVIBANJ/MAY 2020.

9

VIJESTI

Miješana plastika je noćna mora za reciklažere Vesele glazbene čestitke prava su noćna mora za sve one koji se bave recikliranjem otpada. Izgledaju poput obične kartonske čestitke, no u unutrašnjosti su prožete jeftinom elektronikom i toksičnim baterijama. Takve čestitke samo su jedan primjer trenda miješanja različitih materijala kako bi se kreirali novi proizvodi i ambalaža, što znatno otežava oporabu proizvoda za višekratnu upotrebu. Proizvođači bi, upozoravaju stručnjaci, trebali razmišljati o tome da njihovi proizvodi budu izrađeni od materijala koji se mogu reciklirati.

Odbačena plastika za jednokratnu upotrebu veliki je ekološki problem jer završava u trbusima riba i ptica, preplavila je plaže, a mikroplastika je otkrivena i u kišnici. Proizvodi od plastike dizajnirani su da se koriste nekoliko minuta, a potrebna su desetljeća pa i stoljeća da se razgrade. Studije su pokazale da širenje plastike za jednokratnu upotrebu ubrzava klimatske promjene kroz emisiju stakleničkih plinova u svakoj fazi njezinog životnog ciklusa. Iako su ekološke skupine koje se bore za smanjenje upotrebe jednokratne plastike postale vidljivije, naftna industrija mnogo ulaže u proizvodnju plastike – očekuje se da će vrijednost industrije do 2030. porasti 40 posto. Proizvodnju će poticati i jeftini plin iz škriljaca koji dolazi iz američkog fracking booma. Naftno-kemijska industrija već je uložila 200 milijardi dolara u izgradnju novih postrojenja za krekiranje koje odvajaju etan od plina za proizvodnju etilena potrebnog za izradu plastike. Planirano je još 100 milijardi dolara investicija.

Industrija često odgovara kako je recikliranje rješenje za nove vrste plastike. Ipak, samo mali dio plastičnih proizvoda završava u reciklaži. Problem se pogoršao nakon što je Kina 2018. zabranila uvoz plastike. Druge zemlje su tako prisiljene povećati količine plastike koju recikliraju. No, hibridna pakiranja u kojima se miješaju materijali poput folije, papira i ponekad razne vrste plastike uglavnom završavaju u smeću. Primjer su obuća i odjeća s ugrađenom elektronikom, plastične ambalažne vrećice, te boce i limenke koje bi se mogle reciklirati, ali su omotane plastičnim etiketama. Proizvodi s elektronikom poput glazbenih čestitki posebno su nezgodni za reciklažu jer osim elektroničkog otpada sadrže i litij-ionske baterije koje mogu eksplodirati u uređaju za reciklažu i izazvati požar. Velika prijetnja su plastične vrećice koje se sve više koriste za pakiranje. Fleksibilne su pa omogućuju efikasnije pakiranje, smanjuju troškove otpreme i povećavaju rok trajanja hrane. No, izrađene su od niza tankih slojeva plastike različitih vrsta i boja, a ponekad su premazane folijom i voskom. Stručnjaci kažu da ih je gotovo nemoguće reciklirati. Završavaju u morima, a razgrađuju se godinama.

Tu su i plastični omoti - koji se ne mogu reciklirati - oko boca i limenki koje se mogu reciklirati. Slično je i sa sredstvima za čišćenje koja su većinom pakirana u polietilenske boce koje se mogu reciklirati. Ali prvo treba ukloniti prskalicu koja je izrađene od različitih vrsta plastike i ne može se reciklirati, te plastični omot oko boce .

Sve to je većini potrošača prekomplicirano. Rješenje je da potraže prozirne boce, odabiru brendove posvećene recikliranju plastike ili da sami miješaju vlastita sredstva za čišćenje i ponovo koriste plastične boce. Odabirom proizvoda koji se može reciklirati potrošači bi poslali i financijsku poruku proizvođačima. A tvrtke koje se bave reciklažom apeliraju na proizvođače da pojednostave svoje proizvode i olakšaju recikliranje.

10

SVIBANJ/MAY 2020.

Palfinger PK 4200 s vitlom na trostranom kiperu Kiperska nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 4200 s vitlom isporučena je za potrebe komunalnog poduzeća Ponikve Voda s otoka Krka. Dizalica ima maksimalni dohvat 8.1 m i radio upravljanje. Hidraulično vitlo na dizalici ima sajlu dužine 25 m i maksimalnu poteznu silu od 800 kg. Nadogradnja je montirana na Iveco Daily 70C15. Čelični kiperski sanduk dugačak je 2.800 mm i ima aluminijske stranice visine 400 mm.

Hrvatski sabor usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama Hrvatski sabor usvojio je 7. travnja Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je kao nositelj politike klimatskih promjena vodilo višegodišnji projekt izrade ove Strategije koja postavlja viziju: „Republika Hrvatska otporna na klimatske promjene“. Ciljevi Strategije su: smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena, povećati sposobnost oporavka nakon učinaka klimatskih promjena i iskoristiti potencijalne pozitivne učinke, koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena. Strategija sadrži rezultate klimatskog modeliranja i projekcije promjene klime za Hrvatsku do 2040. i 2070. godine te analizu utjecaja klimatskih promjena na ključne sektore (vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, energetika, turizam i zdravlje) te su obrađena dva tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). Sadrži i popis od 83 mjere i aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Sada slijedi izrada prvog operativnog akcijskog plana za petogodišnje razdoblje koje će sadržavati detalje za provedbu prioritetnih mjera i aktivnosti. Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve ekosustave i gospodarstvo te ugrožavaju održivi razvoj društva. Stoga je uloga ove Strategije osvijestiti važnost i prijetnje klimatskih promjena za društvo te nužnost integracije koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost i smanjili nepotrebni troškovi sanacija od posljedica. Sve informacije o prilagodbi klimatskim promjenama dostupne su na mrežnoj stranici https:// prilagodba-klimi.hr/.

Splitsko odlagaliĹĄte otpada Karepovac dobilo je uporabnu dozvolu mjesec dana prije isteka ugovorenog roka od 30 mjeseci, koliko je bilo planirano da traje prva faza sanacije. Splitska gradska uprava poruÄ?uje da time „poÄ?inje novo razdoblje za splitsko odlagaliĹĄte otpada na Karepovcuâ€?. Komunalni otpad odlagat će se na suvremenoj i po najviĹĄim standardima izgraÄ‘enoj sanitarnoj plohi s koje se u zemlju neće procjeÄ‘ivati oborinske vode, navodi se u priopćenju. Podsjećaju kako je sanacija Karepovca poÄ?ela 22. studenoga 2017. s rokom izvoÄ‘enja radova od 30 mjeseci, do 22. svibnja 2020., a zavrĹĄila je u veljaÄ?i ove godine, tri mjeseca prije roka. Prvi tehniÄ?ki pregled u veljaÄ?i je odgoÄ‘en ubog nesuglasica s jednim od izvoÄ‘aÄ?a radova, a novi tehniÄ?ki pregled , navodi gradska uprava, odvijao se „po posebnim uvjetima poĹĄtujući protuepidemijske mjereâ€?, tako da je procedura izdavanja uporabne dozvole potrajala duĹže nego inaÄ?e.

Izdavanjem uporabne dozvole zavrĹĄena je prva faza sanacije, u kojoj je vrijednost radova s PDV-om iznosila 112

milijuna kuna. Divlje odlagaliĹĄte na koje se otpad odlagao viĹĄe od pedeset godina sada ima prometnu, hidro i elektro infrastrukturu, a milijun kubika otpada premjeĹĄteno je i prekriveno zemljom. UreÄ‘ena je i ploha za odlaganje otpada. U tijeku su pripreme natjeÄ?aja za drugu fazu radova u kojoj je planirana izgradnja takozvanih plinskih bunara za otplinjavanje te postavljanje drenaĹžnog i prekrivnog brtvenog sloja. Karepovac bi u budućnosti, u trećoj fazi ureÄ‘enja, trebao postati “zelena oazaâ€?. Sanacija odlagaliĹĄta će puni smisao dobiti kada se otvori regionalni centar za gospodarenje otpadom u Lećevici. Do tada će se, naime, otpad dovoziti na Karepovac.

Foto: Studio Ali

Karepovac dobio uporabnu dozvolu

ZZZ NRYD KU 3RGX]HĂžH ]D SUHUDGX PHWDOD L SODVWLNH L]YR] L XYR] G R R

(.2 235(0$ .216758.&,-( .,26&, 67$0%(1, .217(-1(5, 86/8*(

0UDFOLQ 9HOLND *RULFD %UDĂžH 5DGLĂžD E \ 7 \ ) \ ( NRYD#NRYD KU 1-2_KOVA_TE_0320.indd 1

27.05.2020. 11:48:03

SVIBANJ/MAY 2020.

11

VIJESTI

Dan planeta Zemlje ove godine u znaku klimatskih promjena Ove se godine Dan planeta Zemlje obilježava pod sloganom „Djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica“.

Ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi je put predstavljena 1969. godine, no ovaj dan službeno se obilježava od 1992. kada je na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Godine 2009. Opća skupština UN-a je 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje, a koji je prvi put obilježen 22. travnja 1970. godine na sveučilištima u SAD-u. U Republici Hrvatskoj se ovaj dan obilježava od 1990. godine. Ove se godine Dan planeta Zemlje obilježava pod sloganom „Djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica“.

Tema je izuzetno aktualna u cijelom svijetu, posebice u Europi s obzirom da je Europska komisija krajem prošle godine predstavila Europski zeleni plan (The European Green Deal) kojim Europska unija potvrđuje svoju predanost u suočavanju s izazovima u području klime i okoliša. Ambiciozni ciljevi, mjere i inicijative postavljene Europskim zelenim planom trebali bi ispuniti ciljeve održivog razvoja, osigurati zelenu i pravednu tranziciju i omogućiti da do 2050. godine Europa postane klimatski neutralni kontinent. To je nova strategija rasta kojom se Europska unija nastoji preobraziti u prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s nerazboritom upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i poboljšati stanje bioraznolikosti, odnosno prirodnog kapitala Europske unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. godine, nužno je zajedničko djelovanje svih gospodarskih sektora, kao i uključivanje svih raspoloživih resursa. U tom kontekstu je započelo i predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.

Hrvatska je uključena u postizanje cilja sprječavanja klimatskih promjena na globalnoj razini kroz provedbu obaveza međunarodnih ugovora - Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC konvencija), Kyotskog protokola i njegovog amandmana iz Dohe.

Isto tako, Hrvatska je potpisala i ratificirala novi globalni sporazum o klimatskim promjenama koji je usvojen na Konferenciji stranaka UNFCCC u prosincu 2015. godine, tzv. Pariški sporazum. Do sada smo ispunili sve obaveze u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Pored toga, Republika Hrvatska je usvojila svoju prvu Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu kako bi kroz koordinirano djelovanje povećala otpornost na klimatske promjene i smanjila nastanak šteta od ekstremnih vremenskih događaja. Slijedi izrada akcijskog plana s prioritetnim mjerama. Istovremeno, Ministarstvo kroz specijalizirane programe ulaže u istraživanje i razvoj na temu prilagodbe klimatskim promjenama, a više o tome možete pronaći na mrežnim stranicama: http:// prilagodba-klimi.hr/. Ističemo kako priroda, osobito kroz usluge ekosustava koje nam pruža, može osigurati preko 30 % ekonomičnih ublažavanja klimatskih promjena potrebnih do 2030. godine. Rješenja temeljena na prirodi (nature based solutions - NBS) ključan su dio globalnih nastojanja za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma kako bi se zagrijavanje stabiliziralo ispod 2 °C. To obuhvaća očuvanje i obnovu šuma i ostalih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, održivu poljoprivredu i proizvodnju hrane što će biti direktan doprinos postizanju CO2 neutralnosti, kao i ublažavanje i prilagodbu klimatskim ekstremima koji su sve izraženiji. Hrvatska je 2019. godine pristupila Koaliciji za rješenja temeljena na prirodi u okviru koje je izrađen NBS manifest.

12

SVIBANJ/MAY 2020.

Ministar Ćorić: U izgradnju i rekonstrukciju aglomeracija do kraja 2023. bit će investirano više od 22 milijarde kuna Nakon što je u travnju prošle godine potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovor o sufinanciranju te proveden postupak nabave, započeli su radovi na izgradnji i rekonstrukciji sustava vodoopskrbe i odvodnje u okviru projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Bjelovar“.

Ukupna vrijednost projekta aglomeracije je 257.472.888,75 kn, od čega će 147.681.299,53 kn biti financirano novcem Europske unije.

U sklopu započetih radova bit će rekonstruirani cjevovodi i kućni priključci u 18 ulica u gradu Bjelovaru te će se izgraditi nova vodovodna mreža u Općini Rovišće.

Također, bit će izgrađena nova mreža odvodnje u dijelu bjelovarskih ulica i nekih prigradskih naselja. „Svaki novi priključak na vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje je pobjeda kojom dižemo standard u Bjelovaru i Općini Rovišće“, rekao je ministar Tomislav Ćorić i dodao kako se na području cijele Hrvatske trenutno provode radovi, tj. investicije u aglomeracije vrijedne 22 milijarde kuna. „To je jamstvo da će do kraja 2023. doprinos građevinskog sektora rastu gospodarstva biti ogroman“, zaključio je Ćorić. „Ovo je najveći projekt u povijesti grada Bjelovara koji će pristup odvodnji povećati na 75 posto“, rekao je gradonačelnik Dario Hrebak.

Rok provedbe projekta je ožujak 2023. godine.

PK - PALFINGER KRAN nudi bogati proizvodni program vlastitih nadogradnji s Palfinger dizalicama

Predstavljena druga generacija EIT Climate-KIC Croatia akceleratora Obratite nam se s povjerenjem!

Palfinger radne košare Palfinger dizalice Palfinger navlakači kontejnera Palfinger podizači kontejnera Zagrebački inovacijski centar (ZICER) predstavio je drugu generaciju EIT Climate-KIC Croatia akceleratora – startup programa Europskog instituta za inovacije i tehnologiju.

Program u Hrvatskoj provodi upravo ZICER. EIT Climate-KIC je najveći europski program za akceleriranje startupova koji razvijaju rješenja s pozitivnim utjecajem na klimatske uvjete. Kao i samo predstavljanje finalista, tri selekcijska kruga provedena su online. Odabrano je pet finalista i jedan rezervni tim čiji su klimatski orijentirani projekti u izuzetno jakoj konkurenciji ocijenjeni najperspektivnijima. Pet odabranih timova kroz program će primiti financijsku potporu u kumulativnom iznosu od 120 tisuća eura, mentorsku i edukativnu podršku te dobiti niz prilika za međunarodno umrežavanje. Program starta u svibnju i trajat će do listopada. Ovogodišnji finalisti su Ascalia, In Silico, Miret, NuoTwo, VeeMee, a rezervni tim je Makabi. Ascalia je sustav koji prikuplja podatke iz industrijskih procesa te ih obrađuje pomoću algoritama strojnog učenja i ostalih analitičkih algoritama. Analiza pokazuje korisniku mogućnost uštede resursa i energenata, a samim time i mogućnosti smanjenje utjecaja na okoliš. Tvrtka In silico razvija uslugu Cloud Towing Tank. Riječ je o brzoj i jednostavnoj primjeni kompleksnih proračuna računalne dinamike fluida u svrhu smanjenja potrošnje goriva postojećih i tek projektiranih brodova. VeeMee je prva hrvatska digitalna platforma u poljoprivrednom i trgovačkom sektoru na kojoj potrošači mogu saznati sve o podrijetlu proizvoda koje kupuju. NuoTwo je projekt koji se bavi razvojem pametnih aktivnih panela koji upijaju ugljični dioksid i metan iz okolnog zraka i pretvaraju ga u svježi zrak i biomasu.

Startup Miret proizvodi tenisice isključivo iz prirodnih materijala poput konoplje, lana, eukaliptusa, kukuruza, pamuka, prirodnog kaučuka te novozelandske vune koja podliježe najstrožem ekološkom certifikatu. Rezervni tim Makabi razvio je agroekološki pripravak bez organskih spojeva štetnih za ljudsko zdravlje koji istodobno biljku štiti i prihranjuje. Primijenili su ga na odabrane kulture – rajčicu, zelenu salatu i vinovu lozu. Sada rade na aplikaciji formulacija na lanu i duhanu.

Prikolice i poluprikolice vlastite proizvodnje Kiperi vlastite proizvodnje

Više informacija o nadogradnjama:

www.pk.hr info@pk.hr T.: +385 51 503 150

Find us: Facebook YouTube

PREDSTAVLJAMO O

Nova investicija

Vizualizacija budućeg postrojenja

Sinergija ZA NOVU

sisačku energiju U Europi trenutačno djeluju 492 energane na otpad, a Hrvatska je jedina zemlja u razvijenoj Europi koja nema niti jedno takvo postrojenje [obrada] Redakcija Tehnoeko retvaranje otpada u resurse jedna je od ključnih smjernica europskih politika za kružno gospodarstvo. I nekako će svi na takvu konstataciju potvrdno kimnuti, deklarativno i aktivno se zalažući za takva rješenja, osim u Hrvatskoj gdje će se sve činiti da se odluke temeljem strategija i prihvaćanja smjernica u dijelu energetske oporabe otpada - ne dogode. Zašto u nas desetljećima traju prijepori, zašto oko prednosti i nedostataka termičke obrade odnosno energetske oporabe otpada nema jasnog i nedvosmislenog stava države, nema donošenja odlu-

14

SVIBANJ/MAY 2020.

ka, nema odgovornosti za budućnost, a kamoli poticajnih mjera investitorima. Tehnoeko je upozoravao na problem, donoseći primjere dobre europske i svjetske prakse koji nam mogu biti uzor. Ima li investitora? Ima. A i tehnologije su sve razvijenije.

U razvijenim zemljama, upravo prvenstveno zahvaljujući energanama na otpad (Waste to Energy), izbjegnuto je odlaganje komunalnog otpada. Energane su izgrađene i uspješno rade u gotovo svim europskim metropolama. Razvijene europske zemlje kombinacijom recikliranja i energetske oporabe postigle su gotovo zanemarivu stopu odlaganja komunalnog otpada (do 3%). Stopa odlaganja komunalnog otpada u RH je prema podacima Eurostata za 2018. 66%. Energetska oporaba nije prioritetna, ali neprijeporno je nužna karika cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Energane na otpad naročito u urbanim sredinama jamče izbjegavanje odlaganja otpada i istovremeno, u kogeneraciji, proizvodnju električne i toplin-

Jedino postrojenje za energetsku oporabu otpada od Beča do Istanbula! ske energije. I bitna stvar: energetska oporaba ne konkurira recikliranju. Dapače, upravo većina zemalja EU s visokom stopom recikliranja ima i visoku stopu energetske oporabe otpada. Gotovo svi veći europski gradovi su izgradili energane na otpad te, što je osobito aktualno, značajno smanjili emisiju ugljičnog dioksida. Upravo zahvaljujući izgrađenim energanama na otpad sve više europskih gradova planira vrlo skoro postati neutralno glede emisije stakleničkih plinova.

Paket kružnog gospodarstva, s akcijskim planom, kojeg je prihvatila Europska komisija, podsjetimo, podrazumijeva redoslijed postupanja s otpadom koji osigurava najbolji ishod sa stajališta zaštite okoliša, redom od prevencije, pripreme za ponovnu uporabu, recikliranja i energetske obrade do konačnog odlaganja.

U Europi trenutno djeluju 492 energane na otpad, koje energetski oporabe 96 milijuna tona otpada, a Hrvatska je jedina zemlja u razvijenoj Europi koja nema niti jedno takvo postrojenje. No, jedna lijepa poslovna i poduzetnička priča o energani na otpad odvija se upravo, a njome će i Hrvatska (napokon) biti upisana na kartu zemalja koje koriste energiju otpada za proizvodnju električne i toplinske energije. Do kraja 2021. godine. Znamo i detalje.

SINERGIJA energana Na svojoj lokaciji u gradu Sisku, gdje na prostoru bivše željezare u industrijskoj zoni od 2001. godine reciklira odvojeno prikupljeni otpad, C.I.O.S. Grupacija će, sukladno važećoj građevinskoj dozvoli iz 2017. za izgradnju kogeneracijskog postrojenja i njezinim izmjenama i dopunama, rekonstrukcijom ljevaonice čelika, investirati u izgradnju kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije iz neopasnog otpada i biomase postupkom oporabe R1 (korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije). Bez negativnih utjecaja na ljudsko zdravlje, klimu i okoliš.

Sisačka energana će prema stupnju energetske učinkovitosti (>65%) pripadati grupi visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja te će ispunjavati i uvjet uštede primarne energije od najmanje 10%. Instalirana električna snaga postrojenja bit će 18,5 MW te instalirana toplinska snaga 20 MW. Plasman toplinske energije planira se u centralni toplinski sustav Grada Siska, a električne energije kroz HEP-ov sustav povlaštenih proizvođača energije korisnicima.

Energetska oporaba će obuhvatiti otpad koji ostaje nakon materijalne oporabe čije daljnje recikliranje nije tehnički, ekološki i ekonomski izvedivo. Radi se o tehnološkom postupku koji predstavlja završnu fazu oporabe već predobrađenog otpada čime se zatvara krug koncepta kružnog gospodarstva.

Kapacitet oporabe je do 146.500 tona godišnje, od čega se 95.000 tona odnosi na neopasni otpad, a preostalih do 50.000 tona na mulj iz pročistača otpadnih voda.

ENERGANE NA OTPAD U EUROPI

Energane na neopasni otpad u Europi: 492 Oporabljeni otpad (u milijunima tona) u energanama na neopasni otpad: 96

Dakle, energetski će se oporabiti ostatni otpad koji više nema nikakvu vrijednost i koji bi se morao odložiti na odlagalištu. Osim toga, smanjuje se potreba za drugim vrstama goriva koja bi se koristila u elektranama ili toplanama, a dodatno iz

SVIBANJ/MAY 2020.

15

PREDSTAVLJAMO O

Nova investicija

ključna jamstva projekta Projektom SINERGIJA se: • osigurava cjelovit sustav gospodarenja otpadom, čime se tijek otpada nepogodnog za recikliranje usmjerava na lokalno zatvaranje materijalnog i energetskog kruga • iskorištava otpad s područja Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije za pokrivanje dijela energetskih potreba i energetske neovisnosti zajednice • jamči višestruko manji okolišni otisak od alternativnih postupaka gospodarenja otpadom (odlagališta i spalionice otpada) • rješava i višegodišnji problem zbrinjavanja mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s područja Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije

preostalog pepela/šljake nastale energetskom oporabom će se izdvojiti metali koji se mogu koristiti za nove proizvode, a šljaka će se pak koristiti kao ulazna sirovina u proizvodnji betona.

Strateški je to projekt najveće regionalne i hrvatske grupacije u sektoru gospodarenja otpadom, C.I.O.S. Grupacije, o čijoj ulozi u skupljanju i obradi oporabom i zbrinjavanjem najbolje govore podaci – od ukupno 3,7 milijuna tona godišnje proizvedenog otpada u RH, od kojih se ukupno obradi 3,4 milijuna tona godišnje, čak 17 posto odnosi se na tvrtke članice C.I.O.S. Grupacije. Izuzme li se iz ukupno obrađene količine proizvedenog otpada građevni otpad (kojim se ne bavi), C.I.O.S. Grupacija sudjeluje u čak četvrtini količina ukupno obrađenog otpada u RH (25 posto).

Najbolja raspoloživa tehnika za čist okoliš Tehnologija fluidiziranog sloja izgaranja i prateća oprema energane, poznato je, cjenovno su skuplji i zahtjevniji, ali i dokazano učinkovitiji, od tehnologije izgaranja na rešetci. Investitor je za potrebe strateškog procesa te izrade „Basic engineeringa” angažirao stručni tim austrijskog Montanuniversitäta Leoben te svjetski priznat projektantski ured TBU Stubenvoll GmbH. Cilj strateškog procesa je bio postići usklađenost projekta SINERGIJA s direktivama i referentnim dokumentima Europske unije. Usmjerenje C.I.O.S. Grupacije jest, naime, odabir isključivo već uspješno primijenjenih najboljih raspoloživih tehnika u razvijenim europskim zemljama.

Posebna pozornost stoga je usmjerena izboru tehnologije i prateće opreme, koja pruža veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva, te procesa tijeka energetske oporabe, uz visoko postavljene ciljeve zaštite okoliša.

Sama tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju je naprednija i novija tehnologija izgaranja. Razlika postoji u pripremi i osiguranju kvalitete samog goriva, koje se raspršuje po cijelom prostoru što uzrokuje turbulencije koje pospješuju kon-

Kapacitet oporabe je do 146.500 tona godišnje, od čega se 95.000 tona odnosi na neopasni otpad i biomasu, a preostalih do 50.000 tona na mulj iz pročistača otpadnih voda

16

SVIBANJ/MAY 2020.

takt goriva s kisikom. To je povezano s visokom kvalitetom izgaranja koja iznosi više od 99 posto te istodobno većom iskoristivosti kotla koja je oko 90 posto, bez obzira na udjel vlage u otpadu i jesu li komponente goriva slične kvalitete ili nisu. Takvim pristupom, zbog primarnih se mjera izravno smanjuju emisije dušikovih oksida (NOx) - snižavanjem prosječne temperature izgaranja recirkulacijom dimnih plinova, postupnim dodavanjem zraka odnosno kisika za izgaranje, posebno u visoko temperaturnim zonama, te uvođenjem recirkulacije dimnih plinova kontrolira se temperaturni profil i održava optimalna razina kisika.

Sekundarnim mjerama, pomoću SNCR sustava (Selective non-catalytic reduction), dodatno se smanjuje emisija dušikovih oksida. Zbog kontroliranih uvjeta izgaranja, vrlo je niska emisija ugljikovog monoksida (CO).

— Studija o utjecaju zahvata na okoliš utvrdila je i obradila moguće utjecaje zahvata na sve sastavnice okoliša. Studijom je također analizirana usklađenost planiranog zahvata sa zahtjevima Direktive (2010/75/EU) o industrijskim emisijama koja je glavni instrument EU kojim se reguliraju emisije onečišćujućih tvari iz industrijskih postrojenja. Tehnologija i tehnike koje će se primjenjivati definirane su predmetnom Direktivom kao i svim povezanim referentnim dokumentima o najboljim raspoloživim tehnikama za termičku obradu otpada, uključujući i Provedbenu odluku Komisije (EU) 2019/2010 od 12. studenoga 2019. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama kojima se osigurava prihvatljiv utjecaj zahvata na okoliš i koje utvrđuju granične vrijednosti emisija u okoliš te razine ekološke i energetske učinkovitosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama — izjavio je Danko Fundurulja, direktor tvrtke IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. u ime izrađivača Studije. Dodaje kako je Studija dostavljena 13. ožujka 2020. Ministarstvu zaštite okoliša i energetike na daljnje postupanje.

Vratit ćemo se na Studiju i utjecaj na okoliš, nakon što pobliže predstavimo tehnologiju i glavna obilježja tehnološki potpuno automatiziranih procesa. Postrojenje u Sisku sastojat će se od više građevina i pripadajuće opreme, grupiranih u tri tehnološke cjeline – mehaničke predobrade otpada i osiguranja kvalitete, energane te odlaganja ostataka.

U konačnici, proizvodnja električne i toplinske energije temelji se na istim tehničkim principima kao i proizvodnja u klasičnim postrojenjima - para se odvodi na turbinu gdje se toplinska energija pretvara u mehaničku koja se u generatoru transformira u električnu energiju. Gorivo osigurane kvalitete prema tehničkim kriterijima prihvatljivosti, nakon prethodne pripreme i odvajanja nečistoća, transporterima se dovodi do postrojenja te se upuhuje u ložište kotla s fluidiziranim slojem inertnog nosača. Kotao je projektiran tako da vrijeme zadržavanja dimnih plinova, nakon dodavanja sekundarnog zraka i dostizanja temperature od minimalno 850 °C, iznosi minimalno 2 sekunde, čime se osigurava potpuno izgaranje i razgradnja dioksina i furana. Nastali vrući dimni plinovi predaju toplinu vodi koja struji kroz kotlovske cijevi i postupno se pretvara u pregrijanu vodenu paru. Parovodima se para dovodi na visokotlačni dio turbine gdje ekspandira, a nakon toga se vraća u kotao na ponovno pregrija-

Shematski prikaz energane

Osigurano je potpuno izgaranje i razgradnja dioksina i furana vanje. Nakon pregrijavanja ponovno se dovodi na turbinu, na srednjetlačni dio turbine, gdje dalje ekspandira. Spojnim parovodom se dalje vodi u niskotlačni dio turbine gdje ekspandira do kraja te ulazi u kondenzator hlađen zrakom. Nastali kondenzat se ponovno vraća u kotao, čime se zatvara ciklus voda/para.

Dostava i prihvat otpada planirana je radnim danima, samo u prvoj smjeni, mehanička obrada i priprema goriva iz otpada će se odvijati u dvije smjene, a raspoloživost energetskog postrojenja od minimalno 8.000 radnih sati godišnje predstavlja prosječan broj radnih sati oglednih postrojenja koja su u primjeni i korištenju u EU.

ka, kao ni do promjene postojeće kategorije zraka.

Usporedba godišnjih emisija onečišćujućih tvari iz različitih izvora s vrijednostima iz Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora te planiranim tehničkim rješenjem energane, razvidno pokazuje kako su najveći onečišćivači zraka ogrjevno drvo i loživo ulje za grijanje u kućanstvima, čije su vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak višestruko puta veće od emisija planiranog zahvata kogeneracijskog postrojenja u Sisku.

Neutralan utjecaj na okoliš U Studiji se, naglašava Fundurulja, detaljno obrazlažu svi pojedini segmenti sustava i procjenjuju utjecaji zahvata na okoliš. Planiranim zahvatom ne dolazi do onečišćenja zraka u širem okolišu, razina buke će biti manja od graničnih dopuštenih vrijednosti, odnosno ne postoji nikakav pokazatelj da bi radom postrojenja došlo do utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi koji žive u okruženju.

Investicija se događa u prostoru industrijske zone, u sklopu kojeg će se postaviti i sustav za pročišćavanje dimnih plinova. Njime će se osigurati višestruko manje vrijednosti emisija od propisanih graničnih vrijednosti, odnosno neće doći do bilo kakvih dodatnih utjecaja na postojeću kvalitetu zra-

SVIBANJ/MAY 2020.

17

PREDSTAVLJAMO O

Nova investicija

Energane za otpad su budućnost [autor] dr. sc. Viktor Simončič, nezavisni međunarodni stručnjak za okoliš Iskorištavanje energetskog potencijala otpada jedan je od bitnih koraka u hijerarhiji postupanja s otpadom, kada za materijalno iskorištavanje ili ne postoje mogućnosti ili je materijalna oporaba financijski ili okolišno neprihvatljiva. Kad se nešto ne isplati materijalno oporabiti? Onda kada je transport do mjesta oporabe takav da „potroši“ svu moguću okolišnu prednost ili kad je zbog prirode tehnologije trošak oporabe, uključujući i utjecaj na okoliš, puno veći nego proizvodnja iz osnovnih sirovina.

Okolišna politika, kao i politika postupanju s otpadom EU jasno definira da se, kada se okolišno ili financijski ne isplati materijalna oporaba, preferira energetska oporaba. To je skoro pa oduvijek praksa među razvijenima. Njemačka ima 167 spalionica i preko 700 „waste to energy“. Po pojednostavljenoj analogiji, u Hrvatskoj bi po tome trebali nekih 8 spalionica i barem 35 postrojenja „waste to energy“.

Poučan je i primjer Finske, gdje su u zadnjih desetak godina energetsku oporabu sa skromnih 5 – 10 % podigli na čak 60 %.

Energetska oporaba otpada sve više dobiva na značaju, jer se umjesto spalionica, temelji na pripremljenom gorivu iz otpada.

Navedeno pokazuje da je otpor, koji se kod nas vodi protiv energetske oporabe otpada, i koji je čak promoviran i u Planu gospodarenja otpadom, okolišno i gospodarski nerazuman. U Sloveniji je upravo nevladin sektor, predvođen Zvezom ekoloških gibanj Slovenije, postao pobornik izgradnje postrojenja za energetsku oporabu dijela otpada koji se ne može materijalno iskoristiti.

Kod nas je prošlo nezapaženo, da je Vlada 13. rujna 2018., uvidjevši kako je materijalna oporaba otpada ograničena, donijela odluku o izradi Studije za ocjenu energetske oporabe otpada. Nema sumnje da će se, zbog okolišnih, ali i gospodarskih razloga, posebno imajući u vidu i nedavno donesen Zeleni plan EU, i kod nas energetskoj oporabi davati sve veća pažnja. Bez toga danas nije moguće riješiti problem postupanja s otpadom na tragu cirkularne ekonomije, a niti voditi suvislu politiku zaštite od klimatskih promjena.

Primjer mogućnosti izgradnje energane u Sisku, posebno jer će biti otvorena i mogućnost za iskorištavanje energetskog potencijala muljeva iz pročišćavanja otpadnih voda, može postati pravi kotač zamašnjak za naredne projekte.

Autori Studije o utjecaju na okoliš smatraju da je zahvat izgradnje energane na neopasni otpad i biomasu na lokaciji u Sisku, prihvatljiv za okoliš uz primjenu najboljih raspoloživih tehnika iz referentnog dokumenta, zakonom propisanih i Studijom utvrđenih mjera zaštite okoliša te provedbu programa praćenja stanja okoliša.

Investitor se obvezao osigurati kontinuiranu javnu objavu ključnih indikatora u realnom vremenu – na Internetu i na javnoj površini u Gradu Sisku.

Početak rada krajem 2021.

Sukladno planu realizacije projekta, nakon ispitivanja kvalitete neopasnog otpada i biomase, te istraživanja najboljih raspoloživih tehnologija, koje je trajalo od svibnja 2018. do rujna 2019., do svibnja 2020. je trajala priprema i izrada procjene utjecaja zahvata na okoliš i utvrđivanje konačnog dokumenta Studije. Po dobivanju svih suglasnosti, kreće faza ishođenja svih dozvola, međunarodni tender i nabava prema FIDIC Srebrnoj knjizi – EPC (Turnkey) te izgradnja energane. Sam početak rada energane očekuje se krajem 2021. odnosno početkom 2022.

Iz C.I.O.S. Grupacije naglašavaju da SINERGIJA nije samo ime, već ona predstavlja poslovnu opredijeljenost aktivnog djelovanja s lokalnim gospodarstvom, zajednicom i sugrađanima, koji su informirani o projektu od samih početaka, kao i o fazama njegove realizacije. Kriza uzrokovana COVID-19 virusom pokazala je važnost lokalne proizvodnje i nezavisnosti gospodarstva. Izgradnjom postrojenja za energetsku oporabu otpada kojeg nije moguće materijalno oporabiti u Sisku, C.I.O.S. Grupacija će zaokružiti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, lokalno zatvarajući materijalni i energetski krug. Stoga se za projekt SINERGIJA očekuje podrška mnogobrojnih dionika.

Istodobno, građanima grada Siska i Sisačko-moslavačke županije osigurat će se sustavno rješavanje problema otpada, isporuka električne i toplinske energije, pokrivanje dijela energetskih potreba i troškova vrtića, škola, bolnice, aktivno podizanje kvalitete življenja i... 40 novih radnih mjesta.

Materijalna oporaba

18

SVIBANJ/MAY 2020.

Energetska oporaba

Odlaganje

Izvor: Statistics Finland

Količina komunalnog otpada metodom obrade u Finskoj, 2002.-2018.

U konačnici, u ovoj win-win računici, na dobitku je i Hrvatska koja će napokon dobiti i svoju prvu energanu na neopasni otpad, a to bi moglo pokrenuti i nove trendove.

www.tehnoeko.com.hr

STRUČNE INFORMACIJE PRATITE I NA WEB STRANICI

1/201 2 9 go godina XVI X VII

broj 79 broj veljača/ veljača februar february 2019.

0 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i ɔɌʎɜɕɈəɖɋɕɈ ɒɖɕɍɌəɌɕɊɐɑɈ ɖ ɡɈʸɛɐɛɐ ɖɒɖɓɐʸɈ

Uloga javnog i privatnog sektora

INTERVJU

u kružnom gospodarenju otpadom

DUBRAVKO PONOŠ

5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Laguna Parentium

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

PRETPLATITE SE !

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (uključena poštarina i PDV)

Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, Zagreb E: tehnoeko@bmcroatia.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

FARID, KOMPTECH, TIMAN, IRIDE

CIAK TRUCK, RASCO/MULAG, TEHNIX

EU PROJEKT AGLOMERACIJA LABIN-RAŠA-RABAC

GOSPODARENJE OTPADOM

Odvojeno sakupljanje otpada

ODVOJENO PRIKUPITI OTPAD

– ALI ISPRAVNO! U Njemačkoj je objavljen članak (studijsko istraživanje NABU), koji ukazuje na prednosti, ali i probleme vezane uz projekte odvojenog sakupljanja.

Analizirana je problematika odvojenog sakupljanja kućnog otpada, koji je najveći dio komunalnog otpada [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

20

SVIBANJ/MAY 2020.

odišnje se u Njemačkoj do sada proizvodilo oko 40 milijuna kućnog otpada (Njemačka ima 82 milijuna stanovnika i oko 20 puta je veća od Hrvatske). Proizlazi da se godišnje proizvodilo po stanovniku 488 kilograma kućnog otpada.

Njemačka je jedna od EU zemalja koje najbolje gospodare otpadom. Pored toga za razliku od RH, Njemačka prakticira termičku energetsku oporabu nereciklabilnog otpada. Spaljivanje otpada nije prepreka sustavnom razvitku projekata odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada u Njemačkoj.

U članku se naročito ističe potreba prevencije i recikliranja otpadne ambalaže. Za proizvodnju ambalaže i zatim za recikliranje otpadne ambalaže rabe se prirodne vrijednosti (voda, zrak, sirovine i energija). Količina otpadne ambalaže osobito

se povećala internetskom prodajom. To naročito vrijedi za otpadnu plastiku i otpadne papirnate tvari. Izuzetno je vrijedno materijalno iskoristiti otpadne tvari. Na kraju se podsjeća da se recikliranjem 1 tone otpadne plastike emisija CO2 smanji za 1 tonu u odnosu na emisiju koja nastaje proizvodnjom plastike iz nafte.

Prema aktualnim podacima, potencijal za recikliranje otpadne plastike i građevnih materijala u Njemačkoj nije potpuno iskorišten. Za povećanje stope recikliranja treba poboljšati odvojeno sakupljanje u kućanstvu. To je najbolji način da pučanstvo pridonese očuvanju resursa. Za povećanje stope odvojenog sakupljanja i recikliranja nije prioritet nabava posuda i vrećica za otpad, već ispravno educiranje i motiviranje pučanstva. U odvojeno sakupljenom otpadu treba biti što je manje nečistoća. Primjerice otpadni papir treba biti odvojen suh i čist. Ako ostane u MKO (miješanom komunalnom otpadu), stopa recikliranja značajno će se smanjiti.

Postrojenja za sortiranje komunalnog otpad ne mogu tako dobro odvojiti iskoristive frakcije, kako to mogu građani u kućanstvu. Proizvođači proizvoda zahtijevaju dobavu sve čistijih sirovina (reciklata). To je moguće samo ako građani ispravno odvajaju (sortiraju) iskoristive frakcije. Prioritet je uvijek rabljenje povratne ambalaže i također lokalno proizvedenih proizvoda. Povratna ambalaža značajno doprinosi zaštiti okoliša i naročito klime. Staklene boce mogu se oprati i ponovo puniti i do 50 puta, a plastične boce i do 25 puta.

Njemačka sustavno dograđuje odnosno promišljeno mijenja mjere gospodarenja otpadom uključujući projekte odvojenog sakupljanja. Trenutno je propisano odvojeno prikupljanje sljedećih frakcija kućnog otpada: • iskoristivi otpad • otpadno staklo • otpadni papiri • biootpad • MKO odnosno zaostali komunalni otpad • specijalni (problematični) otpad. a) Od žutih posuda do posuda za Iskoristivi otpad Donedavno se u Njemačkoj u žute posude (ili vrećice) odlagala otpadna ambalaža s oznakom „Zelene točke“, bez otpadnog papira i stakla. Ekološki je vrlo učinkovito u žute posude ili vrećice, uz ambalažu, odvojeno prikupiti ostale plastične i metalne proizvode (tave, lonce, kante, bačvice). Prema propisima od 2009. godine dozvoljene su samo posebne posude za „korisni otpad“ (Wertstofftonne). Sve općine i gradovi u Njemačkoj su dužni sustav odvojenog sakupljanja žutim posudama na taj način dograditi. Međutim, za sada samo 12 milijuna stanovnika u najboljim JLS-ima ima posude za odvojeno sakupljanje „korisnog otpada“. To međutim ne znači baciti žute posude, već je dovoljno samo nalijepiti novu oznaku („korisni otpad“). „Zelena točka“ (DSD - Duales System Deutschland, ARA – Altstoff Recycling Austria, Eco-Emballages S.A.) je osnovana 1990. godine, a se temelji na obvezi plaćanja naknade proizvođačima ambalažiranih proizvoda. Tako prikupljenim sredstvima DSD preuzima obvezu odvojenog sakupljanja i odgovornog gospodarenja otpadnom ambalažom te ispunjenje ciljeva utvrđenih propisima.

Ignoriranje „Zelene točke“ je poruka koju promovira NABU. Naime, za odvojeno prikupljanje kućnog otpada ključan je materijal, a ne oznaka „Zelena točka“. Na takvom promišljanju u Njemačkoj je odlučeno sakupljati „iskoristivi otpad“, a ne samo otpadnu ambalažu s oznakom „Zelene točke“. U tom cilju žute posude (ili vrećice) se mogu i dalje koristiti za odvajanje plastike, metala i drugog iskoristivog otpada, ali bez papira i stakla! Dovoljno je na žute posude samo postaviti novu naljepnicu. Razumljivo, krupni (glomazni) otpad odvojeno se prikuplja, na način ovisan o lokalnoj komunalnoj tvrtki. Neki proizvođači proizvoda još uvijek na ambalažu otiskuju znak „Zelene točke“, a to može nažalost samo zbuniti potrošače.

Otpadna plastika – stopa recikliranja otpadne plastike u Njemačkoj je oko 50 posto. Kada se obračuna i izdvajanje nečistoća, tijekom sortiranja i recikliranja, stvarna stopa recikliranja je manja. Pored toga izvoz otpadne plastike u druge zemlje više se ne obračunava kao recikliranje. Izdvojena otpadna plastika koja se ne može reciklirati odlazi na termičku energetsku oporabu. Zbog toga je stopa recikliranja izračunata prema novim propisima niža. Trenutno je spaljivanje jeftinije nego recikliranje. Kolika je stvarna stopa recikliranja prvenstveno ovisi o tome koliko vrsta plastike se nalazi u sakupljenoj otpadnoj plastici i postrojenju za sortiranje koji je lokalno dostupan.

Vrlo su velike tehničke razlike između postrojenja za sortiranje. Stalno se mijenjaju granice maksimalnog sadržaja nečistoće u reciklatima. To nameće otvoreno pitanje koliko daleko treba provoditi sortiranje. Što se u više stupnjeva provodi sortiranje, manje je nečistoća, ali su drastično povećani troškovi. b) otpadno staklo U Njemačkoj se odvojeno prikupi gotovo 100 posto otpadnog stakla iz kućanstva (poglavito se to odnosi na ambalažno staklo). Tijekom recikliranja stakla načelno ne dolazi do gubitka na kvaliteti. Najčešće je nova boca u Njemačkoj proizvedena recikliranjem otpadnog stakla. Otpadno ambalažno staklo se prikuplja u spremnicima postavljenim na javnim površinama (sustav donošenja).

U Njemačkoj se otpadno ambalažno staklo prikuplja odvojeno u tri boje: bijelo (bezbojno), smeđe i zeleno. Plavo i žuto ambalažno staklo odlaže se u zelene spremnika. Ističe se da je odvojeno sakupljanje otpadne staklene ambalaže po boji svrsishodno. Međutim, utvrđene su vrlo stroge granice. Primjerice u bijelom spremniku na 1.000 bezbojnih boca smiju biti najviše 3 boce obojenog stakla odnosno 0.003 posto. Staklene boce i jednokratne staklenke (od prehrambenih proizvoda i lijekova) treba prikupljati bez poklopca.

Ostale vrste staklenih tvorevina (prozorsko staklo, auto staklo, staklo ogledala, kristalno staklo, olovno staklo, laboratorijsko staklo) zbog različitog sastava i više temperature taljenja treba odvojeno prikupljati u reciklažnim dvorištima.

Recikliranjem stakla troši se manje energije, pijeska, vapna i sode. Također recikliranjem 1 tone stakla smanji se za 315 kg emisija CO2. U razvijenim zemljama (Švicarskoj, Danskoj itd.) odvojeno sakupljanje otpadnog stakla dostiže gotovo 100 posto proizvedene količine. U RH udio otpadnog stakla u MKO je smanjen, ali nikako dovoljno. Za dio staklene ambalaže nema povratne naknade. Uvođenjem sustava prikupljanja „od vrata do vrata“ neopravdano je smanjen broj zelenih kontejnera.“

SVIBANJ/MAY 2020.

21

GOSPODARENJE OTPADOM

Odvojeno sakupljanje otpada

c) otpadne papirnate tvari (papir, smeđi papir, karton) Otpadni papir nužno je odvojeno prikupiti i prije ponovnog korištenja sortirati. Naime, da bi otpadni papir postao sekundarna sirovina, treba ga dobro sortirati. U tom cilju svjetska burza temelji se na točno propisanim kakvoćama sortiranog otpadnog papira. Načelno, najveću cijenu ima otpadni bijeli uredski papir, a značajno nižu takozvani ambalažni papiri (valovite ljepenke). Za sortiranje otpadni papir treba biti osušen i čist. Sušenje papirnatih tvari sadržanih u MKO je skupo, a onečišćenja se nekada ne mogu izbjeći.

Prema članku NABU u Njemačkoj je stopa odvojenog sa-

Kompostiranje (vlastito, kućno, vrtno, lokalno) je apsolutni prioritet gospodarenja zelenim biootpadom kupljanja otpadnih papira iz kućanstva 100 posto (kao iz otpadnog stakla). U nekim njemačkim općinama i gradovima otpadni papiri odvojeno se sakupljaju u plavim posudama na kućnom pragu („od vrata do vrata“). Međutim, ima općina i gradova gdje je to omogućeno i plavim spremnicima (kontejnerima) na javnim površinama (sustav donošenja). Načelno je sustav dolaženja po otpad („od vrata do vrata“) učinkovitiji, ali je i skuplji!

U proizvodnji papirnatih tvari se rabe velike količine drva, energije, vode i kemikalija. U edukaciji se često ističe da za proizvodnju 1 tone papira treba: 4600 kWh energije recikliranog 2400 kWh ni jedno stablo 160 l vode papira energije.

Otpadni papiri su biorazgradiv otpad i povećavaju ne samo količinu MKO već naročito rizike odlaganja (papir je skriveni ubojica odlagališta, kada se odlaže). Pored toga, otpadni panovog papira

22

SVIBANJ/MAY 2020.

4 stabla

200.000 l vode

pir sve donedavno imao je pozitivnu tržišnu vrijednost. U cilju promicanja rabljenja recikliranog papira, u Njemačkoj se potiče korištenje papirnatih proizvoda (pisaćih papira, higijenskih papira) s oznakom „Plavi anđeo“ (Der blaue Engel - oznaka za eko proizvode u Njemačkoj). Naročito se ističe se da je važno papirnate vrećice koristiti koliko je moguće i zatim odložiti u plave posude i spremnike. Nedostatak je što se otpadni papiri, ovisno o kvaliteti, mogu reciklirati samo nekoliko puta (najčešće 5 do 6 puta). „U Hrvatskoj već desetljećima odvojeno se prikuplja otpadni papir. Usprkos tomu u novom mileniju povećao se udio otpadnog papira u MKO. Otpadni papir iz kućanstva 2018. godine odvojeno se prikupio sa stopom nešto većom od 50 posto, a udio otpadnog papira u MKO još prelazi 20 posto mase. Nažalost, trenutno je reciklirani papir (postoji i eko papir proizveden za tisak) skuplji od papira iz prirodnih sirovina, umjesto obrnuto.“ d) Biootpad Biološki razgradivi otpad je vrijedan prirodni resurs, ali s druge strane vrlo je veliki rizik kod odlaganja. U Njemačkoj je još uvijek velik neiskorišteni potencijal biootpada. Zbog velike količine vode biootpad nije pogodan za termičku energetsku oporabu. Ekološki nije opravdano kuhinjski otpad spaljivati te ga treba obraditi u bioplinskim postrojenjima.

Od siječnja 2005. godine u Njemačkoj su jedinice lokalne samouprave dužne građankama i građanima ponuditi odlaganje biootpada u posebne (smeđe) posude. Najbolje je biootpad odvojeno odlagati bez vrećica, a može biti samo odložen u kuhinjski papir.

Prioritet je vlastito kompostiranje (kućno, vrtno, lokalno).

To je mjera smanjenja biootpada. Ovisno o lokalnim uvjetima vlastitim kompostiranjem može se iskoristiti i dio kuhinjskog otpada. U velikim naseljima nužno je graditi središnja i lokalna kompostišta. Najbolji učinci gospodarenja biootpadom i ujedno pridobivanje najkvalitetnijeg komposta postiže se kućnim odnosno vrtnim kompostiranjem.

Polazeći od potrebe obrade MKO prije odlaganja, razvijene su različite nove tehnike MBO (Mehaničko biološke obrade) KO prije odlaganja. Nastavno se pokazalo da MBO postrojenja ne postižu ni dostatnu inertizaciju (stabilizaciju) ukupne količine, a niti jamče održivo iskorištavanje resursa sadržanih u MKO. U drugoj dekadi novog milenija, politika EU (kao i politika razvijenih zemalja) promovira kružno gospodarenje otpadom i obvezu odvojenog sakupljanja biootpada. Odvojeno sakupljeni biootpad se vrlo učinkovito biološki energijski oporabljuje (anaerobna bioobrada) i kompostira (aerobna bioobrada). To omogućava smanjenje rizika odlaganja te istovremeno materijalnu i energijsku oporabu KO. Biootpad se sastoji iz dva glavna dijela: zelenog biootpada (otkosi trave, orez drveća, svježi ostaci cvijeća i zemlja iz tegli itd.) i otpadne hrane (ostaci voća i povrća, kave, čaja i jaja, ostaci hrane iz kuhinja i restorana, bez ostatka mesa, kože, kosti i ribe). Ovisno o lokalnim uvjetima, u RH komunalne tvrtke propisuju da se u posude za odvojeno sakupljanje biootpada ne odlažu i „ostaci termičke obrađene hrane“.

„Biološki razgradive vrećice – da ili ne? Pučanstvo je u nedoumici treba li u kućanstvu prikupljati biootpad u papirnatim vrećicama ili bez vrećica. Na to se pitanje nadovezuje i pitanje opravdanosti korištenja „vrećica iz biorazgradive plastike“? Proizvođači biorazgradivih plastičnih vrećica ističu da se biološki brzo razgrađuju odnosno mogu se kompostirati. Neovisno o vrsti postrojenja za oporabu NABU (Naturschutzbund Detschland), najpoznatija udruga za očuvanje prirode u Njemačkoj, koja je osnovana prije 130 godina i ima 530.000 članova, je protiv korištenja vrećica iz biorazgradive plastike za sakupljanje biootpada. U kućanstvu NABU predlaže biootpad sakupljati bez vrećica, s papirnatim vrećicama ili na dno posude za sakupljanje biootpada staviti malo kuhinjskog papira.

Alternativa je prikupljanje u plastičnoj vreći, ali prvo u smeđu posudu za biootpad isprazniti vrećicu, a zatim ispražnjenu plastičnu vrećicu odložiti u žutu posudu za odvojeno prikupljanje otpadne plastike.“ Kompostiranje (vlastito, kućno, vrtno, lokalno) – je apsolutni prioritet gospodarenja zelenim biootpadom. Kompostiranje je aerobni biološki postupak koji na prirodan način jamči proizvodnju vrlo vrijednog komposta iz otpada. Za održavanje procesa kompostiranja uz održavanje odgovarajuće vlažnosti, najvažnije je stalno osigurati prozračivanje kompostne hrpe.

Kućno, vrtno ili lokalno kompostiranje provodi se uz mjesto nastanka. Na taj se način izbjegava prikupljanje i prijevoz zelenog biootpada iz kućanstva do središnje kompostane kao i zatim prijevoz proizvedenog komposta do mjesta korištenja.

Zeleni drveni otpad kod dugotrajnog skladištenja je opasnost od požara. Zbog opasnosti od požara zakonom je zabranjeno spaljivanje korova i oreza (otpadnog drva nakon rezidbe voćaka i drugog drveća). Takvi požari uzrokuju i velike emisije toksičnih plinova (dioksina naročito).

Kućno (vrtno) kompostiranje se ubraja u mjere izbjegavanja otpada. Urbanizirani ljudi su zaboravili kompostirati i potrebno je pučanstvo sustavno educirati i motivirati. To je osobito važno za manje naseljena i dislocirana područja kakvih je u RH naročito mnogo. „NABU – Biorazgradive plastične vrećice: DA ili NE? U kućanstvima je kuhinjski biootpad najbolje prikupljati bez vrećica. Najbolje je posebno vlažan kuhinjski otpad (primjerice kore od krumpira) prikupiti u kuhinjski papir i zatim odložiti u malu kuhinjsku posudicu za biootpad. Također se može kuhinjski otpad prikupljati u papirnatim vrećicama izrađenim iz papira manje kakvoće i bez boje.

Zeleni otpad treba uvijek lokalno kompostirati, a ako to nije moguće zeleni otpad treba odvesti do središnje kompostane ili reciklažnog dvorišta. Svakako je nužno sa zelenim otpadom postupati prema uputama komunalne tvrtke.

Za sakupljanje biootpada nikada se ne smiju koristiti plastične vrećice. Ako se primjerice plastične vrećice koriste za prikupljanje otkosa trave, treba u posude za biootpad isprazniti biootpad, a plastičnu vrećicu ponovno koristiti. Na kraju se plastične vrećice mogu se odložiti u žute posude za odvojeno sakupljanje otpadne plastike.

NABO posebno ističe da je protiv korištenja bioplastičnih vrećica za sakupljanje biootpada.

Biorazgradive plastične vrećice se često u trgovinama nude

kao kompostabilne, te se mogu biološkim postupcima vrlo brzo razgraditi. Međutim, neovisno o postrojenju za biološku obradu, plastične vrećice i vrećice iz bioplastike se odvajaju kao nečistoće. Zbog dužeg vremena razgradnje, u malim (lokalnim) kao i u velikim (središnjim) kompostištima, biorazgradive kao i ostale plastične vrećice se izdvajaju, a u Njemačkoj odlaze u spalionice.

Vrećice iz biološki razgradljivih materijala se razgrađuju u ugljični dioksid, vodu i minerale te stvaranje aerobnih bakterija. Od vrećica humus nikada neće nastati. Bioplastika nije poželjna niti kod vrtnog kompostiranja.“ Otpadna hrana – u Njemačkoj (sukladno preporukama EU) prvi je prioritet smanjenje količine otpadne hrane u kućnom otpadu. Procjena je da se u Njemačkoj po stanovniku godišnje proizvede 72 kilograma otpadne hrane, a više od polovice te količine vjerojatno se ne može izbjeći. U procijenjene količine otpadne hrane nisu obračunate količine otpadne hrane iz maloprodaje i poljoprivrede. Poseban je problem otpadnih prehrambenih proizvoda u zatvorenoj ambalaži (limenkama, kutijama i vrećicama) koju treba prvo otpakirati, a zatim otpadnu ambalažu odvojeno prikupiti i oporabiti. „Ekološki je učinkovito, kuhinjski otpad (koji se nije mogao izbjeći) odvesti u bioplinsko postrojenje i na taj način biološki energijski oporabiti, umjesto u spalionicu na termičku energetsku oporabu. Primjerice kora banane omogućava 34 minuta svjetla u žarulji snage 11 vata. Drugi ostaci hrane zbog sadržaja hranjivih tvari omogućavaju još i više.“ U cilju prevencije otpadne hrane savjetuju da pučanstvo kupuje navečer: supermarketi i pekarnice bacaju više hrane, nego što građanke i građani misle. Navedena je i internetska adresa na kojoj su savjeti za prevenciju bacanja hrane (www.zugutfuerdietonne.de). Mjere za smanjivanje mogu se grupirati u: • mjere planiranja i edukacije • mjere nabave • mjere skladištenja • mjere oporabe otpadne hrane.

Otpadnu hranu je moguće eventualno i kompostirati, ali u manjoj količini ( <30 posto ukupne količine). Nerazumno je umiješati otpadnu hranu u kompostnu hrpu bez stalnog nadzora, jer će doći do povećanja neugodnih mirisa i insekata te glodavaca. Najučinkovitije je otpadnu hranu anaerobno biološki obraditi i proizvesti bioplin, a ostatke mase zatim kompostirati. e) MKO odnosno zaostali komunalni otpad (smeće) U Njemačkoj ne rabe pojam miješani komunalni otpad, već „zaostalo smeće“ (Restmüll). Inače, MKO odnosno zaostalo smeće uvijek se prikupljalo u Njemačkoj isto kao u Hrvatskoj, poglavito sustavom dolaženja po otpad. Redovito sakupljanje smeća odnosno MKO je prioritet očuvanja javnog zdravstva.

Ta se činjenica često zanemaruje, a krajem prošlog stoljeća su utvrđene velike ugroze okoliša odlaganjem otpada. Stoga razvijene zemlje (Njemačka 2005.) zabranjuju odlaganje neobrađenog odnosno neoporabljenog MKO odnosno smeća. U Njemačkoj se zaostali komunalni otpad najčešće spaljuje uz termičku energijsku oporabu, te je izbjegnuto odlaganje neoporabljenog otpada. Pritom se u pravilu iskorištavaju i metali sadržani u MKO.

SVIBANJ/MAY 2020.

23

GOSPODARENJE OTPADOM

Odvojeno sakupljanje otpada

NABU posebno ističe da u Njemačkoj ima previše spalionica te se čak i uvozi zaostali otpad za popunjavanje kapaciteta izgrađenih spalionica. Isto tako u posljednje vrijeme cijena spaljivanja je značajno smanjena tako da je općinama i gradovima jeftinije otpad spaljivati od recikliranja. Ekološki je opravdano kućno smeće odnosno MKO prije spaljivanja moguće više reciklirati. f) specijalni (problematični) otpad U Njemačkoj problematičan otpad odnosno opasni otpad od pučanstva klasificira se kao specijalni otpad. Možda je ipak naziv specijalni otpad bolji od problematičan otpad. Neke otpadne tvari sadrže toksične tvari i ne smiju se sakupljati zajedno sa kućnim smećem (MKO). Zato je nužno specijalni otpad odvojeno odložiti u reciklažna dvorišta ili u posude za odvojeno sakupljanje odnosno na druga mjesta za sakupljanje. Sakupljanje specijalnog odnosno problematičnog otpada u Njemačkoj slično je, ali u nekim detaljima ipak malo drugačije od načina organiziranih u RH. U nastavku je pregled postupanja s nekim vrstama specijalnog otpada u Njemačkoj. „NABU – Savjetnik za sitno smeće (sitni kućni otpad) za specijalne ostatke Višeslojna ambalaža za mlijeko i žuta posuda (vrećica) sokove Papiri za meso za i suhomesnate žuta posuda (vrećica) proizvode Kapsule od kave žuta posuda (vrećica) Ambalaža od tableta lijeka (blister) žuta posuda (vrećica) Stiropor (ekspandirani polietilon) žuta posuda (vrećica) Poklopci i zatvarači za staklenke žuta posuda (vrećica) Ambalaža za duboko smrznute žuta posuda (vrećica) proizvode siva/crna posuda, Fotografije kućno smeće (MKO) siva/crna posuda, Računi blagajni/kasa (termo papiri) kućno smeće (MKO) siva/crna posuda, Guma kućno smeće (MKO) siva/crna posuda, Ostaci cigareta (opušci) kućno smeće (MKO) Kuverte i omotnice papira plava posuda Magazini i časopisi plava posuda Ostaci (talog) kave i čaja plava posuda

E-otpad – električne ili elektroničke uređaje je zabranjeno odlagati u kućni otpad. E-otpad besplatno se može odložiti u reciklažna dvorišta. Otpadne elektrouređaje duljine do 25 cm trgovine elektroproizvodima moraju natrag preuzeti. Odgovorne trgovine preuzimaju i veće elektrouređaje, ali uz prethodnu najavu.

Otpadne baterije – na svim mjestima gdje se prodaju baterije mogu se besplatno odložiti otpadne baterije. Također, otpadne štedljive žarulje se mogu besplatno odložiti u mnogim trgovinama.

Otpadni lijekovi – ne smiju se nikada baciti u WC, već otpadne lijekove treba vratiti u ljekarnu ili odložiti na mjestima za sakupljanje opasnog otpada. Iznimno, ostatke lijekova odložiti

24

SVIBANJ/MAY 2020.

u MKO, a Upute za korištenje i ambalažu odložiti u posude za udvojeno sakupljanje otpada.

Otpadna odjeća – najčešće korištena odjeća, pa i obuća, može se dalje koristiti. U cilju smanjivanja otpadne odjeće predlaže se poticanje „second hand“ trgovina i „buvljaka“ - sajmova rabljene odjeće. U Njemačkoj je sve više (do koronakrize) on-line mogućnosti za poklanjanje, razmjenu i trgovinu starom odjećom. Sve više je organiziranih privatnih i javnih okupljanja s ciljem razmjene rabljene odjeće i obuće.

Savjeti o Održivoj modi mogu se naći na internetskoj adresi: nabu.de/kleidung.

Otpadni mobiteli – otpadni mobiteli, kao i otpadna računala, vrijedan su izvor vrijednih metala. Mogu se odložiti na mjestima za sakupljanje e-otpada. Postoji mogućnost da se otpadna elektronska oprema zamijeni za novu ili renoviranu (primjerice iz automobila). Također u Njemačkoj postoje akcije sakupljanja kao primjerice NABU „Alte Handys für die Havel“.

Otpadno pluto –naročito je vrijedan otpadni materijal. Često se u Njemačkoj organiziraju kampanje za odvojeno sakupljanje korištenih čepova, a prikupljeno otpadno pluto se može iskoristiti kao novi izolacijski materijal (npr. NABU Hamburg – Korkampagne).

Otpadni CD-ovi, DVD-ovi, Blu-Rays-ovi – ove vrste otpadnih proizvoda se do 99 posto sastoje iz vrlo vrijednog polikarbonata, a prekriveni sloj je iz srebra. Odvojeno sakupljene takve vrste otpadnih proizvoda se mogu u industriji iskoristiti kao vrijedna sirovina.

Krupni (glomazni) otpad – prvenstveno zbog velikih dimenzija krupni otpad redovito se sakuplja odvojeno od kućnog otpada. Krupni otpad sadrži vrijedne otpadne materijale i redovito se sakuplja u reciklažnim dvorištima i centrima za oporabu. Otpadni namještaj je naročito vrijedan i sve je više trgovina antikvitetima. Također je sve više organizacija i socijalnih udruga koje obnavljaju otpadni namještaj (ali i druge glomazne predmete). Ekološki je opravdano drvo i namještaj iskoristiti, a ne spaliti.

Palfinger

PREDSTAVLJAMO

Novi modeli Palfinger samopodizača kontejnera Palfinger je predstavio nove modele navlakača kontejnera. Radi se o modelima PS T 14 i PS T 18 kapaciteta 14 i 18 tona. Modeli s oznakom TEC imaju „high-tech“ opremu, dok su modeli oznake SLD s „osnovnom“ opremom m avlakače je moguće koristiti u raznim aplikacijama ovisno o potrebama. Kamionske nadogradnje sa samopodizačem koriste se u komunalnom sektoru, transportu i logistici, kao i građevinarstvu.

Posebno se ističu modeli SLD koji su performansama i cijenom iznimno prihvatljivi, a kao i svi Palfinger proizvodi, dugovječni i pouzdani u eksploataciji.

Svi Palfinger modeli testirani su u svim vremenskim uvjetima i pokazali su se kao pouzdani alat. Upravljanje samopodizačem moguće je isporučiti po želji kupca, opcije su radio upravljanje, upravljanje iz kabine, upravljanje s lijeve i desne strane kamiona. Način upravljanja ovisi o modelu i opremi samopodizača. Zaključavanje kontejnera je hidraulično. Zajedničko svim Palfinger samopodizačima je brzina radnog ciklusa koji traje 42 sekunde pri spuštanju kontejnera i 37 sekundi pri podizanju kontejnera.

PK nadograditelj specijaliziran je za sve vrste kamionskih nadogradnji s Palfinger proizvodima. Nedavno je isporučena multifunkcionalna komunalna nadogradnja s Palfinger navlakačem PS T 14 kapaciteta 14 tona i Palfinger dizalicom PK 11.001 SLD3 dohvata 9,8 metara. Dizalica se može koristiti s polipnom grabilicom zapremine 205 litara ili za pražnjenje podzemnih kontejnera. Za pražnjenje se koristi “XST” hidraulični uređaj na dizalici koji služi za pražnjenje podzemnih i polupodzemnih kontejnera.

Otpad koji se prazni prekrcava se u kontejner volumena 20 m3 koji je isporučen s nadogradnjom. Kontejner se može kipati sa samopodizačem kontejnera ili jednostavno ostaviti na predviđenoj lokaciji. Nadogradnja je multifunkcionalna i opremljena za sve izazove suvremenog gospodarenja otpadom.

PK je proizvođač svih vrsta kamionskih nadogradnji, prikolica i poluprikolica te generalni zastupnik proizvodnog asortimana tvtke Palfinger, najvećeg svjetskog proizvođača hidrauličnih dizalica. PK nadograditelj konstruira i proizvodi vlastite kamionske nadogradnje u pogonu u Industrijskoj zoni na Kukuljanovu u blizinu Rijeke. Svoju kvalitetu tvrtka duguje školovanim djelatnicima i 28-godišnjem iskustvu u „branši“. Svaka kamionska nadogradnja ima osiguran servis i rezervne dijelove za vrijeme eksploatacije.

Brzina radnog ciklusa samopodizača je 42 sekunde pri spuštanju i 37 sekundi pri podizanju kontejnera

SPONZORIRANI PRILOG

Farid komunalne nadogradnje

Farid d NADOGRADNJE Nastavno na sve veću potrebu i zahtjeve za odvojenim prikupljanjem različitih vrsta otpada, Farid proizvodi nekoliko različitih vrsta višekomornih vozila, bilo da se radi o jednodijelnim nadogradnjama ili zasebnim spremnicima Hrvatskoj je trenutno najpopularnija izvedba malog dvokomornog vozila ukupne zapremine 8 m3 s dva zasebna spremnika. Prednji, zapremine cca 2,5 m3, omogućava bočni utovar spremnika 80-360 litara bez sabijanja (postoji mogućnost izvedbe sa sabijanjem kroz dodatnu opremu) dok se stražnjim spremnikom od cca 5,5 m3 prazne spremnici zapremine 80-1.100 litara (1.100 sa zaobljenim poklopcem). Takvo vozilo omogućava prikupljanje dvije različite frakcije otpada ovisno o potrebama jedinice lokalne samouprave, a usput se odlikuje vrhunskim manevarskim sposobnostima te korisnom nosivosti preko 2 tone. Nadogradnja se montira na 7,5 tonska podvozja.

Dva spremnika u jednodijelnoj izvedbi sanduka Idući razred predstavlja nadogradnja ukupne zapremine 15 m3 s dva odvojena spremnika unutar jednodijelnog vodotijesnog sanduka. Sanduk je podijeljen u dvije nezavisne komore koje rade potpuno zasebno u omjeru 1:3 i 2:3. Automat je izveden iz jednog dijela te omogućava utovar dvije posude

26

SVIBANJ/MAY 2020.

80-360 litara ili jedne 660-110 litara u veću komoru ili jedne posude zapremine 80-360 litara u manju komoru. Specifičnost nadogradnje je jednodijelna izvedba sanduka koja omogućava 100 postotnu vodotijesnost čime je izrazito prilagođena sakupljanju organskog, odnosno biootpada. Zbog izvedbe automata koji je smješten ispod utovarnog korita, vozilo ima izuzetne manevarske sposobnosti budući da svojom izvedbom omogućava korištenje kratkog međuosovinskog razmaka na 18-tonskim podvozjima.

Iveco Daily s Farid nadogradnjom, model MK1, s prednjim spremnikom kapaciteta 10 m3

Twintrak - dvokomorno vozilo Top model za dvokomorna vozila je model Twintrak koji omogućava utovar ukupno 23 m3 odvojenog otpada u svoje dvije komore. Vozilo je u potpunosti funkcionalno izvedeno kao “2 u 1”, odnosno 2 komunalna vozila u jednom budući da su obje komore također u potpunosti nezavisne u funkcijama i upravljanju. Razlika u odnosu na 15-kubičnu verziju je u tome što ima i stražnja vrata te podijeljeni automat također u omjeru 1:3 i 2:3. Ovu nadogradnju moguće je opremiti i potpuno automatskim podizačem (tipa Terberg) čime se u dobiva na brzini i autonomiji skupljanja otpada.

koja je u mogućnosti riješiti svaki zahtjev klijenta vezan uz komunalna vozila. Uz osiguran mobilni servis te servisne centre u Našicama i Sesvetama omogućena je vrhunska usluga za bilo koje od komunalnih vozila. Dodatne informacije dostupne su kod tvrtke Gradatin (www.gradatin.hr).

Farid nadogradnja, model MK1 s prednjim spremnikom kapaciteta 8 m3

Nadogradnje na zahtjev klijenta Navedene verzije su samo dio standardne ponude tvrtke Gradatin, koja je na konkretne upite klijenata u mogućnosti ponuditi i posebno krojene verzije sukladno specifičnim zahtjevima i potrebama. Uz neupitne tehničke karakteristike koje omogućava vrhunski proizvod, veliku prednost predstavlja i Gradatinova servisna i postprodajna služba

Farid Industrie S.p.A. najveća je talijanska grupacija te jedan od vodećih europskih proizvođača specijaliziran u proizvodnji komunalnih nadogradnji za prikupljanje, sabijanje i odvoz otpada. proizvodnjom od preko 1.200 jedinica godišnje, modernim proizvodnim pogonima te robotiziranom proizvodnjom elemenata metodom kontinuiranog zavara, Farid garantira sigurnost, ujednačenost te vodotijesnost gotovih proizvoda. Stalnim ulaganjem u znanje i tehnologiju zauzeli su poziciju vodećeg proizvođača komunalnih nadogradnji koji je prisutan gotovo na svim svjetskim kontinentima.

Nastavno na sve veću potrebu i zahtjeve za odvojenim prikupljanjem različitih vrsta otpada, Farid proizvodi nekoliko različi tih vrsta višekomornih vozila bilo da se radi o jednodijelnim nadogradnjama ili zasebnim spremnicima.

SVIBANJ/MAY 2020.

27

SPON SP ONZO ZORI R RA RANI NI PR RIIL LO OG

B GBEL BI GBEELLLYY GB

Čistoća Dubrovnik uspostavila najnapredniji sustav

pametnog upravljanja otpadom Odnedavno Čistoća Dubrovnik raspolaže s ukupno 77 Bigbelly pametnih spremnika čime je uspostavila najnapredniji sustav pametnog upravljanja javnim otpadom u Hrvatskoj i regiji

Bigbelly lokacije u Dubrovniku

28

SVIBANJ/MAY 2020.

istoća Dubrovnik koristi rješenje koje je tvrtka BigBelly Solar Inc. izumila prije 17 godina izgradivši posve novu industriju iz temelja. Izmjenjujući znanja sa svojim klijentima te konstantno razvijajući hardversko i softversko rješenje zadržala je mjesto lidera na svjetskom tržištu. Dobitnica je brojnih nagrada na polju inovativnosti kao pokretač transformacije upravljanja javnim otpadom. Bigbelly solarni kompaktor rezultat je dugogodišnjeg inženjerskog rada i prodano je preko 60.000 stanica u više od 1.500 gradova na šest kontinenata. Jedini na tržištu nudi rješenje koje pruža maksimalnu sigurnost za javnost i učinkovitost koja stvara najveće uštede. S referencama od 10+ godina ima dokazano najduži životni vijek na tržištu uz pouzdani rad i daleko najniže troškove održavanja.

Samo neki od velikih svjetskih gradova koji koriste Bigbelly sofisticirani sustav su: Pariz, Dublin, Stockholm, Hamburg, Madrid, New York, Philadelphia, Melbourne, Sydney, Singapur...

Solarni kompaktor u velegradovima suočava se s brojnim zahtjevima koje treba ispuniti, radi vrlo visokog intenziteta korištenja, što je još jedan od dokaza kvalitete samog proizvoda.

Pariz i Madrid su najnoviji korisnici, svaki s 1.000+ Bigbelly spremnika i krenuli su prema potpunoj digitalizaciji upravljanja javnim otpadom. Takva odluka rezultat je pilot projekata s ciljem pronalaženja najkvalitetnijeg i dugotrajnog rješenja. Prilikom postavljanja zahtjeva nisu se prevarili misleći da su svi kompaktori za javni otpad koji rade isključivo na solarni pogon jednaki te su uočili ključne značajke koje izdvajaju Bigbelly od ostalih – sigurnost, energetska učinkovitost, funkcionalnost i dugovječnost.

Kvaliteta Bigbelly solarnih kompaktora prepoznata je i u Hrvatskoj te ubrzo postaje najkorišteniji i najrašireniji sustav za pametno upravljanje javnim otpadom. Koriste ga: Rijeka, Split, Dubrovnik, Zadar, Zagreb, Makarska, Korčula, Hvar, Opatija, Koprivnica, Kastav, Gradac, Vrsar, Kostrena, Klana, Jelenje, Park šuma Marjan…

Neki od njih u potpunosti su digitalizirali najfrekventnije dijelove grada i koridore, uglavnom u užoj gradskoj jezgri.

Grad Korčula i KTD Hober su s ukupno 30 Bigbelly spremnika u potpunosti digitalizirali gradsku jezgru te omogućili odvojeno prikupljanje javnog otpada. Dubrovnik i Korčula pokrili su najkritičnije točke i izvan gradske jezgre. Takva cjelovita rješenja su suvisla, jer se značajniji rezultati i uštede u resursima mogu postići samo ako se u potpunosti digitaliziraju najfrekventnija gradska područja, s obzirom na to da za standardne košarice nije dostupna informacija kada su pune te su vrlo malog kapaciteta u odnosu na Bigbelly. Kada je pojedini pametan spremnik u nekom prostoru okružen standardnim ko-

šaricama potreban je gotovo isti intenzitet obilaska tog prostora kako bi se izbjegle situacije prepunih košarica iz kojih se prelijeva otpad. Takve situacije su nepredvidive i vrlo česte na frekventnim lokacijama pa se time narušava vizualni identitet grada bez obzira na ulaganje intenzivnih napora gradskih službi u održavanje javnih površina čistim i urednim.

Prema tome, kao glavnu prednost pametnog upravljanja javnim otpadom treba istaknuti povećanje čistoće i operativne uštede te bolju učinkovitost, jer omogućava ciljani odlazak na pojedinu lokaciju samo kada je to zaista potrebno. Na kraju, treba istaknuti da je prvi Bigbelly spremnik u Hrvatskoj instaliran u Koprivnici i ovo mu je peta godina uspješnog rada – bez sata servisa i uz nulti trošak održavanja.

Zašto Bigbelly?

Dubrovnik je u zadnjih godinu dana, prije najnovije implementacije, koristio 39 Bigbelly spremnika. Na 15 lokacija od ukupno 24, Dubrovnik koristi dodatni Bigbelly spremnik za odvajanje plastične i metalne ambalaže. Prije primjene Bigbelly sustava odlazili su prazniti spremnike na te iste 24 lokacije preko 40.000 puta godišnje, a sada odlaze manje od 7.000 puta godišnje. Iako odvojeno prikupljanje javnog otpada podrazumijeva više operativnih aktivnost, pomoću Bigbelly pametnih spremnika ušteđene su stotine radnih sati te preko 30.000 pražnjenja - srezana preko 80%. Sada kada su gotovo udvostručili broj Bigbelly spremnika i provedbom suvislog projekta digitalizacije upravljanja javnim otpadom očekuju se uštede od najmanje 55.000 pražnjenja uz stopu odvajanja od preko 30%.

SPONZORIRANI PRILOG

ZAR JE I TO MOGUĂ&#x2020;E U NAĹ OJ HRVATSKOJ ? ,PDPR QDMEROMX WHKQRORJLMX X (XURSL ]D RGUçLYR JRVSRGDUHQMH NRPXQDOQLP RWSDGRP D QH PRçHPR dobiti nijedan projekt regionalnih centara!

Ă?uro Horvat, predsjednik kompanije Tehnix

S

ada je pravo vrijeme za ukljuèivanje domaÌe eko industrije u rjeťavanje ogromnih problema koji su nastali izgradnjom regionalnih centara za obradu i odlaganje komunalnog otpada na deponije koje su u Europskoj uniji zabranjene jer su generatori klimatskih promjena, trajno zagaðuju zdrav prostor, zagaðuju podzemne pitke vode, zagaðuju zemlju, zrak i stanovnike uz njih. Zar je moguÌe, pitam se jer sam beskonaèno uvrijeðen, povrijeðen kao èovjek, struènjak, inovator, graðanin, a napose direktor najuspjeťnije eko industrije u Republici Hrvatskoj i Europi.

Kompanija Tehnix danas je lider u proizvodnji suvremenih strojeva, opreme i postrojenja koja svojim tehnièkim rjeťeQMLPD GDMX QDMYHÞL VWXSDQM UHFLNODçH L WR predsortiranog ili mijeťanog komunalnog otpada. Naťoj inovativnoj MO-BOTO tehnologiji ne trebaju deponije. Mi sav komunalni otpad recikliramo i ponovno vraÌamo u novi ciklus industrijske proizvodnje. Europska unija preko IRI projekta financirala je naťu inovativnu ideju bioreaktorskog kompostiranja te je razvijamo zajedno s Akademijom tehnièkih znanosti Hrvatske, Fakultetom kePLMVNRJ LQçHQMHUVWYD L )DNXOWHWRP VWURMDUstva i brodogradnje. Pa zar je moguÌe da PRMD GUçDYD +UYDWVND ILQDQFLUD UD]YRMQH projekte, a onda ih ne koristi u svojoj drçDYL NDR LQRYDWLYQL SURMHNW QHJR GR]YRljava da javni natjeèaji potpuno iskljuèuju Tehnix i domaÌu eko industriju zbog svo-

jih privatnih interesa, a na ĹĄtetu prirode i graĂ°ana Republike Hrvatske. ,PDPR VWRWLQH GRND]D GD MH WR WDNR ĂŚHlim podrĹĄku sredstava javnog informiranja i Vlade Republike Hrvatske. Zbog èega u svim novinama piĹĄemo â&#x20AC;&#x17E;kupujmo hrvatskoâ&#x20AC;&#x153;, a to ne provodimo u praksi. U Hrvatskoj strane kompanije grade najskuplje i najloĹĄije centre za gospodarenje otpadom. To graĂ°ani uz izgraĂ°ene centre najbolje znaju i osjeĂŚaju. StraĹĄno, zar ne? ViĹĄe od milijardu kuna koĹĄtao je projekt MariĹĄĂŚina, a danas je ogromno odODJDOLĂĽWH EH] UHFLNODçH L SRQRYQH XSRUDbe sirovina u industriji. Sada je vrijeme da premijer posjeti kompaniju Tehnix i uvjeri se u naĹĄu istinu i sposobnost firme u kojoj je zaposleno 500 djelatnika, inçHQMHUD HNVSHUDWD V SURVMHÄ&#x20AC;QRP SODĂžRP od 1.500,00 â&#x201A;Ź. Imamo preko 60 vlastitih eko patenata. Mnogi naĹĄi proizvodi postali su standard EU. Gradimo 10. tvornicu za proizvodnju eko opreme u kojoj ĂŚemo zaposliti novih stotinu djelatnika NRML VH YUDĂžDMX L] (XURSH 0L PRçHPR L çHOLPR ]DMHGQR V KUYDWVNRP JUDÄ HYLQskom industrijom i struènjacima u HrvatVNRM JUDGLWL RGUçLYX EXGXĂžQRVW X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM 8 RYRP SURMHNWX çHOLPR SROL-

tièku podrťku za naťe uspjehe u razvoju i SULPMHQL RGUçLYRJ UD]YRMD äWHWQL SURMHNWL koji su izvedeni: MariťÌina, Kaťtijun, ťtetni projekti koji su ugovoreni: Biljane Donje i Bikarac, sada u postupku nabave: Babina Gora, Piťkornica, Slavonski Brod, Dubrovnik, Split, Zagreb.

Siguran sam da graĂ°ani Republike HrYDWVNH WR QH ]DVOXçXMX 1HĂžHPR RGXVWDti dok ne pobijedimo organizirane interesne skupine. Mi u kompaniji Tehnix imamo korektne poslovne prijatelje u Europi i svijetu. Iza sebe imamo Akademiju tehnièkih znanosti Hrvatske, struènjake iz hrvatskih tehnièkih fakulteta te eksperte L] (XURSVNH XQLMH +UYDWVND GUçDYD MH SRtroĹĄila milijarde eura na projekte iz kojih smo mi bili ciljano iskljuèeni u opĂŚim i tehnièkim uvjetima od stranih kompanija povezanih s domaĂŚim interesnim skupinama, a mi u Hrvatskoj nemamo nijedan RGUçLYL SURMHNW ]D JRVSRGDUHQMH RWSDdom. Sada je pravi trenutak za ukljuèivanje hrvatske eko industrije i znanosti u SURMHNWH RGUçLYRJ UD]YRMD NRMLPD VH SRVWLçH NUXçQD HNRQRPLMD 1D WR LPDPR SUDYR L QLWNR QDV X WRPH QH PRçH ]DXVWDYLWL MHU çHOLPR GREUR JUDÄ DQLPD L SULURGL 5Hpublike Hrvatske.

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

NOVI PRO PROIZVODI OIZVODI IZVODI RAZVIJENI U KOMPANIJI T TEHNIX EHNIX Z A SPREÈAVANJE ŠIRENJA ZARAZE ZA COVID-19

NOVO

ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

KORONA KREMATOR – specijalno postrojenje razvijeno u kompaniji Tehnix za termièku obradu infektivnog medicinskog otpada Patent br. d20200023a

KOMUNALNA TEHNIX SPECIJALNA K OMUNALNA VOZILA EKOMUNAL TE EHNIX Ekonomièno i ekološko sakupljanje otpada, moguænosti povoljnog financiranja, prvi put zamjena komunalnih vozila staro za novo

GOSPODARENJE OTPADOM

Rizici odlaganja otpada

Eksplozije i požari u kružnom gospodarenju otpadom [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

Postupanje s otpadom uvijek je povezano s povećanim rizicima od požara. Kada je počelo u urbanim sredinama redovito sakupljanje komunalnog otpada, kućanstva su se zagrijavala pećima na kruta goriva. Od tada postoji opasnost od zapaljenja posuda za sakupljanje komunalnog odnosno kućnog otpada. Danas je još uvijek na plastičnim posudama za kućni otpad natpis „ne odlažite vruće predmete“. Oduvijek su naročito velike ugroze od površinskih i dubinskih požara na smetlištima odnosno odlagalištima otpada. Uređenjem komunalnih odlagališta broj požara se smanjio tri i više puta (primjer zagrebačkog smetlišta Jakuševec i uređenog odlagališta Prudinec. Činjenica je da i na uređenim odlagalištima MKO (miješanog komunalnog otpada) dolazi do požara. Kod toga je najveći problem samozapaljenje u dubini tijela odloženog otpada amo obradom komunalnog otpada prije odlaganja smanjuje se rizik od požara na prihvatljivu razinu. Početkom novog milenija u tom cilju razvijene zemlje su propisale zabranu odlaganja neobrađenog otpada. Pokazalo se da samo termička obrada odnosno oporaba otklanja rizik od požara u gospodarenju otpadom. U spalionicama ulazni bunkeri su mjesto povećane požarne opasnosti. To je prostor

32

SVIBANJ/MAY 2020.

koji se 24 sata nadzire (npr. i termografskim kamerama) i opremljen je automatskim sustavom gašenja požara. Razvijene su zemlje širom svijeta izgradile niz modernih spalionica i na taj način su uspjele potpuno izbjeći odlaganje otpada. U manje razvijenim (osobito tranzicijskim) zemljama) sustavan je otpor zelenih aktivista već i pripremama za gradnju spalionica komunalnog otpada. Zanimljivo je uočiti da je taj otpor osobito velik u zemljama koje uopće nemaju spalionica.

S druge strane, u sredinama koje imaju spalionice gradile su se nove, sve modernije (npr. usporedba Zagreba i Beča).

Početkom novog milenija političari EU su počeli snažnije promovirati kružno gospodarenje otpadom. Termička energijska oporaba, odnosno spaljivanje komunalnog otpada jamči izbjegavanje opasnosti od požara, ali može smanjiti reciklabilnost otpada. Povećanje recikliranja se može, ali ne i mora, osigurati odvojenim sakupljanjem. Međutim, cilj nije samo odvojeno sakupljanje i recikliranje, već ukupna pozitivna bilanca očuvanja prirodnih vrijednosti (Analiza životnog ciklusa). Iskustva iz svijeta, pa i iz RH pokazuju da parcijalna (necjelovita) provedba sustava gospodarenja otpadom značajno povećava rizik od požara otpada. Posljednjih pet godina u Hrvatskoj uz požare na odlagalištima otpada sve je više vrlo opasnih požara na skladištima i sortirnicama odvojeno sakupljenog komunalnog i industrijskog otpada. Tijekom 2019. godine su registrirana tri takva vrlo opasna požara koja su trajala danima.

Litij-ionske baterije mogu uzrokovati izuzetno opasno samozapaljenje (Foto: Freudenthaler GmbH & Co KG)

Problematika Ljudi rabe sve složenije proizvode, te je suvremeni otpad sve složeniji i opasniji. Odvojeno sakupljanje je samo jedna mjera CSGO odnosno kružnog gospodarstva, koja zahtijeva cjelovito i odgovorno gospodarenje. Požari na skladištima odvojenog sakupljenog otpada su vrlo velika požarna opasnost. Svjetska iskustva pokazuju da je posljednjih godina, prijelazom na kružno gospodarenje, u Europi i Sjevernoj Americi primjetno povećan broj požara javnih i privatnih skladišta, sortirnica uključujući centre za oporabu i recikliranje otpada (Nigl/Pomberger 2018). U SAD-u je godišnji broj požara vezanih uz otpad povećan za 38 posto. U Austriji posljednjih deset godina je registrirano čak 1.200 požara na infrastrukturi za gospodarenje otpadom. Krajem 2017. godine Austrijska udruga za postupanje s otpadom (VOEB) formirala je posebnu radnu grupu za prevenciju požara.

Vrlo česti uzrok požara (naročito na skladištima otpada) je samozapaljenje (biološki i/ili kemijski uzrokovano). Požari redovito uzrokuju velike štete, a mogu se prenijeti i na okolne prostore. Neusporedivo najveće ugroze okoliša i osobito zdravlja ljudi su emisije vrlo toksičnih plinova koji nastaju tijekom požara i za vrijeme tinjanja požara. Vrlo se jasno pokazalo, da samo jedan veći požar otpada uzrokuje veće toksične plinovite emisije nego sve švedske spalionice kroz godinu dana (Ibrahim et. al. 2013). Posljednjih godina komunalni otpad sadrži sve više novih proizvoda (Future waste), koji povećavaju mogućnost nastanka požara i značajno povećavaju toksične plinovite emisije. (mobiteli i drugi prijenosni elektronski uređaji s litij-ionskim baterijama, plastika ojačana ugljičnim i staklenim nitima, fotovoltni moduli – solarni paneli itd). Odvojenim sakupljanjem takvih otpadnih proizvoda se smanjuje, ali ne i otklanja opasnost od požara. Dapače, odvojenim sakupljanjem predmeta s velikom požarnom opasnošću i nastavno skladištenjem, prijevozom, sortiranjem i recikliranjem naročito se povećava pojava i otrovnost plinova koji nastaju kod požara.

Također izuzetno je važno nadzirati i prevenirati stvaranje eksplozivnih uvjeta. Propisima EU i nastavno RH detaljno se

određuju izvedba i opremanje prostora, strojeva i postrojenja koji se nalaze u takozvanim ex zonama. U tom smislu je potrebno projekte postrojenja za gospodarenja otpadom revidirati i ažurirati.

Naročito je važno uočiti prijenos požara na okolni prostor, ali i obrnuto. U Hrvatskoj je do sada bio veliki broj šumskih požara uzrokovanih požarom smetlišta. Inspekcija zaštite okoliša RH redovito prije ljeta organizira pregled stanja na odlagalištima otpada u primorskom području. Nažalost sve do prije nekoliko godina upravo na komunalnim odlagalištima javne tvrtke su namjerno izazivale požar, da bi na taj način stvorili „novi“ odnosno proširili prostor za odlaganje. Evidentno je da se spaljivanjem odloženog otpada oslobađa dodatni prostor i time stvara „ekstra profit“. Javnost u RH, a izgleda ni dio od-

Sredstvo kojim se prekrivaju odvojeno prikupljene otpadne litij-ionske baterije.

SVIBANJ/MAY 2020.

33

GOSPODARENJE OTPADOM

Rizici odlaganja otpada

govornih osoba u komunalnim tvrtkama, nije educirana koliko su toksične emisije kod spaljivanja otpada opasne za okoliš i naročito za zdravlje ljudi. Jednako tako su vrlo toksične plinovite emisije tijekom šumskih požara. U Splitu se dogodio obrnuti slučaj, kada se samo krajnjim naporima vatrogasaca i radnika Čistoće Split (srpanj 2017.) spriječilo širenje velikog šumskog požara iz okolice na odlagalište Karepovac.

U Hrvatskoj se i dalje najveće količine komunalnog otpada odlažu i opasnosti od požara odlagališta su tek samo malo smanjene (sve manji broj komunalnih odlagališta i sve više uređenih odlagališta). S druge strane u RH je sve više složenih proizvoda u komunalnom otpadu. Kasni se s izgradnjom infrastrukture za kružno gospodarenje otpadom. Evidentan je nedostatak edukacije na svim razinama. Središte pozornosti državne politike, nastavno i lokalne politike, nije smanjenje odlaganja i recikliranje, već „nemojte u mom dvorištu odlagati tuđe smeće“ – Hrvatski sabor 2019./2020. Isto tako u žiži

Samo jedan veći požar otpada uzrokuje veće toksične plinovite emisije nego sve švedske spalionice kroz godinu dana

Odvojeno prikupljene litij-ionske baterije prekrivene sredstvom za sprječavanje požara (Foto: Spectra media)

34

interesa javnosti je pitanje koji društveni sloj će platiti povećanu cijenu zbog odvojenog sakupljanja komunalnog otpada (privremena odluka Ustavnog suda 2020.).

U razvijenim zemljama za tvrtke koje kružno gospodare otpadom suštinski je problem sprječavanje požara. Povećanjem broja požara i razvitkom kružnog gospodarenja otpadom osiguravajuća društva postupno povećavaju pokrivenost i cijene osiguranja od požara (Ecker 2017). Trgovačka društva koja gospodare otpadom, poglavito privatna, nalaze se u dilemi - platiti sve više police osiguranja ili uložiti sredstva u automatske sustave za automatski nadzor i gašenje požara.

U svakom slučaju prioritet je ulaganje u dodatnu edukaciju radnika i prevencija požara.

Osobita su opasnost i neizravni problemi požara kao što je otjecanje vode odnosno sredstava za gašenje požara u okoliš. O tome se često ne vodi računa, a toksične posljedice mogu biti velike i dugoročne. Takvi brojni štetni utjecaji požara na okoliš i naročito na zdravlje ljudi su uočljivi tek nakon dužeg vremena. Zbog sve češćih požara naročito je opasan „Feedback-Loop“, žestok otpor javnosti prema novim

SVIBANJ/MAY 2020.

projektima odgovornog gospodarenja (zelenim otocima, reciklažnim dvorištima i kompostanama). Takve neizravne posljedice se ne smiju zanemariti.

Litij-ionske i druge nove vrste baterija/ akumulatora Sve je više otpadnih baterija i akumulatora iz kućanstava. Ubrzani razvitak akumulatora i baterija omogućio je krajem prošlog stoljeća ubrzani razvoj mobilne komunikacije (prijenosna računala i telefoni), kao i električnih prometala. Izuzetne sposobnosti skladištenja energije i brzog punjenja omogućile su vrlo brzo širenje korištenja litij-ionskih baterija. Nastavno, razvijen je veliki broj kućanskih, uključujući vrtnih, aparata s pogonom na baterije (brijaći aparati, usisivači, kosilice, bušilice itd.). Gotovo da nema suvremenog kućanstva koje ne koristi barem neki aparat s litij-ionskom baterijom te se u komunalnom otpadu nalazi sve više litijionskih baterija. U Austriji je procijenjeno da godišnje 700.000 komada litij-ionskih baterija završi u komunalnom otpadu (Larcher G. 2018). Postotak odvojenog sakupljanja baterija još nije 100 posto.

Zato je za tvrtke koja gospodare komunalnim otpadom to velika opasnost od požara. Otpadne litij-ionske baterije su „vrući krumpir“, koji zahtijeva inovativni pristup problemu gospodarenja otpadom. Ingeborg Freudenthaler, direktorica tvrtke Freudenthaler GmbH iz Austrije, naglasila je: „Nakon velikog požara u ožujku 2018. godine u pogonu, morali smo u mjere smanjivanja od požara uložiti izuzetno velika financijska sredstva“.

Kratko istraživanje u RH, provedeno početkom svibnja 2020. godine, pokazalo je da i na stručnim razinama nedostaje volje i znanja o gospodarenju otpadnim litij-ionskim baterijama. „Nakon telefonskog razgovora sa šest različitih tvrtki i osoba, građanin je vraćen na prvi telefon. Uvažena gospođa je rekla: Da sjećam se, ali ne mogu odgovoriti te molim da uputite pitanje kako gospodare otpadnim litij-ionskim baterijama pisanim putem na e-mail. Upit je bio poslan, a odgovora nema danima“. Činjenica je da se u RH uvozi sve više tvorevina (npr. električnih automobila) koje sadrže litijionske baterije te je opravdano unaprijediti sustav gospodarenja litij-ionskim baterijama.

Litij-ionske baterije su samozapaljive te je kod njihovog prijevoza i skladištenja izuzetno velika opasnost od požara. Kada dođe do zapaljenja litij-ionskih baterija izgaranje je izuzetno snažno. U novom mileniju litij-ionske baterije se sve češće rabe. Litij je najlakši metal (najmanje atomske mase 7, najmanje gustoće 0,534 g/cm3), gotovo kao pluto. Na vodi pliva, ali s vodom snažno reagira. Kod gorenja oslobađa čak 85 MJ topline po kilogramu (bolje gorivo od benzina, koji ima samo 52 MJ/kg). Neprijeporno kad dođe do požara litij izuzetno doprinosi snazi vatre. Međutim glavni uzrok opasnosti od samozapaljenja litij-ionskih baterija, osobito kod starijih, je membrana koja dijeli anodu od katode. Kada se dogodi da preko membrane dođe do kontakta anode i katode (kratki spoj), dolazi do taljenja i zapaljenja membrane odnosno separatora. Kada su membrane izrađene od polietilena taljenje počinje na 130 °C, a ako je separator iz polipropilena, talje-

Građani se najčešće susreću s litij-ionskim ionskim baterijama sadržanim u elektronskom otpadu

nje počinje na 160 °C. Postoje mogućnosti izrade separatora iz drugih materijala (PET s impregniranim nanočesticama silicija, celulozne nanočestice itd.).

Gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima Velika požarna opasnost je sve veće korištenje litij-ionskih baterija i akumulatora. Nabavom sve više električnih automobila kao i elektronskih te električnih uređaja koji sadrže litij-ionske baterije rapidno se povećava rizik od požara.

Odvojeno sakupljanje otpadnih litij-ionskih baterija u pravilu je odvojeno od sakupljanja ostalih otpadnih baterija i od odvojenog sakupljanja otpadnih olovnih akumulatora. Opasnost od većih požara i eksplozija litij-ionskih baterija poglavito je vezana uz prijevoz, skladištenje i sortiranje. Na tim mjestima opravdano je ugraditi termo osjetljive kamere, koje će automatski aktivirati uređaje za gašenje požara. Švicarska je svjetski rekorder u odvojenom sakupljanju otpadnih baterija i akumulatora. Krajem prošlog stoljeća je organizirano odvojeno sakupljanje i izgrađeno prvo postrojenje za recikliranje (termička obrada – piroliza). Nastavno na to se povećavala stopa recikliranja i dograđivala su se po-

Pokretna traka opremljena sustavom automatskog nadzora i gašenja (Foto: d&d Brandschutzsysteme GmbH)

strojenja za recikliranje. 2001. godine u Švicarskoj je odvojeno sakupljeno čak 61,4% količine potrošenih baterija. EU je odredila ciljane vrijednosti stope odvojenog sakupljanja u 2012. od 25% (Švicarska ostvarila 67,1%), a za 2015. godinu 45% (Švicarska ostvarila 72%).

Europska komisija je početkom 2019. objavila „Izvješće o provedbi i utjecaju na okoliš i funkcioniranje unutarnjeg tržišta Direktive 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ“. Zaključno se ističe da je Direktiva donijela pozitivne rezultate, ali na kraju upozorava: „Međutim uočena su ograničenja u provedbi sprječavanja postavljenih ciljeva i osobito kada je riječ o sakupljanju otpadnih baterija ili učinkovitosti u oporabi materijala. Sposobnost Direktive da drži korak s brzim tehnološkim razvojem u tom području je upitna, jer ne postoji učinkovit mehanizam za uvođenje tehnoloških novosti i novih načina upotrebe baterija i akumulatora.“ Litij-ionske baterije se mogu i trebaju reciklirati (Vuković 2018). Osnovni uvjet je odvojeno sakupljanje i zatim gospodarenje prema stanju tehnike temeljem kružnog gospodarenja resursima. U EU polazna regulativa je Direktiva 2006/66/ EZ. Nastavno na nju u RH je regulirano Pravilnikom o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima NN 111/15) te Uredbom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15). Odvojeno sakupljene otpadne baterije sakupljači (trgovine baterija i akumulatora i komunalne tvrtke) su obvezni predati ugovornim sakupljačima i/ili oporabiteljima (C.I.A.K. d.o.o, FLORA VTC d.o.o., FRIŠ d.o.o., METIS d.d., ODLAGALIŠTE SIROVINA d.o.o., STR AKUMULATOR, UNIVERZAL d.o.o.). Za kupce baterija i akumulatora sustav je be-

Litij-ionske baterije se mogu i trebaju reciklirati. Osnovni uvjet je odvojeno sakupljanje i gospodarenje prema stanju tehnike

Jedan od većih požara skladišta odvojeno prikupljenog otpada u Hrvatskoj (2019.)

SVIBANJ/MAY 2020.

35

GOSPODARENJE OTPADOM

Rizici odlaganja otpada

Tablica 1. Usporedba uzroka požara u Austriji i regijama Njemačke (Nigl & Pomberger 2018) Izvor Udar munje Samozapaljenje Toplinska energija Meh. energija Elekt. energija Svjetlo i vatra Eksplozija posude Palež (paljenje) Ostalo Nepoznato

1. Austrija

2. Sachsen

3. NRW

Prosjek

2003.-07.

17% 2% 3% 78%

2003.-15.

23 - 36% 0 -2% 2 - 6% 2 - 3% 0 - 5% 6 - 33% 3 - 7% 26 - 45%

2011.-14.

33% 4% 9% 29% 26%

1.,2.,3.

27% 1% 1% 3% 12% 14% 41%

splatan odnosno uključen je u prodajnu cijenu. Odvojeno sakupljanje baterija u Hrvatskoj počelo je krajem prošlog stoljeća (tvrtka ZGO). Prije toga je počelo odvojeno sakupljanje i recikliranje olovnih akumulatora. Osnivanjem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i donošenjem Pravilnika o otpadnim baterijama, početkom novog milenija, u RH su stvoreni uvjeti za organiziranje vrlo učinkovitog sustava odvojenog sakupljanja baterija. Odvojeno prikupljene baterije i akumulatori se sortiraju i zatim recikliraju u RH ili izvoze na oporabu u druge zemlje.

Otpad - uzrok požara Sve što ljudi proizvedu postat će otpad. Samo je pitanje vremena kada će ljudska tvorevina postati otpad. U suvremenom otpadu svakim danom je sve više složenih proizvoda, koji sadrže različite lako zapaljive tvari. Stoga je gle-

36

SVIBANJ/MAY 2020.

Austrija 2012.-16 Industrija 7% 7% 6% 22% 25% 9% 1% 3% 2% 18%

Usluge 19% 4% 17% 12% 17% 15% 10% 1% 6%

de rizika nužna edukacija i dodatno opremanje postrojenja i uređaja za gospodarenje otpadom. U suvremenom gospodarenju otpadom rizik od požara nisu samo litij-ionske, veći i dugmaste baterije, ali primjerice i dječje tenisice koje svijetle (Nigl i Pomberger, 2O18). U baterijama i akumulatorima uskladištena je velika količina energije i naročito su velika opasnost. Isto tako postoji još niz opasnosti od drugih tvari sadržanih u otpadu (npr. kemikalija).

Većina ljudi, naročito u Hrvatskoj, još nije svjesna da je za neke proizvode cijena zbrinjavanja nekoliko puta veća od cijene novog proizvoda. To naročito vrijedi za plastične tvorevine, koje imaju vrlo veliku opasnost od požara. Rezultat te ljudske neodgovornosti je gomilanje plastike u okolišu. Kada dođe do požara plastike vrlo ga je teško gasiti, a tijekom požara i tinjanja emitiraju se izuzetno otrovne plinovite emisije.

U domeni smanjivanja rizika od požara nužno je znati da su tri ključne karike za požar, takozvani „trokut požara“ (Hauptmanns 2013): • goriva tvar • sredstvo oksidacije (osobito kisik) • dotok energije (npr. topline ili izvor paljenja).

S druge strane, za održavanje i širenje požara (Portz 2005) su ključni: • vrsta i količina gorivih tvari • mogućnosti prijenosa topline na okolicu • meteorološki uvjeti itd.

Stručnjaci upozoravaju da je osobiti problem mješavina gorivih tvari, prvenstveno otpadne plastike koja izgara vrlo brzo i snažno (Klinkhardt 2017). Otpad je mješavina vrlo heterogenih tvari, koju je nemoguće unaprijed predvidjeti. Postoje velike sezonske i regionalne promjene sastava otpada.

U komunalnom otpadu je sve više povezanih i onečišćujućih tvari.

Dosadašnja iskustva pokazuju da su požari na odlagalištima otpada trajali danima pa i mjesecima. Podzemni požari naročito mogu trajati dugo, čak i godinama (npr. na Mičevcu). Studija provedena u Finskoj je pokazala da je krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stolje-

ća godišnje bilo prosječno 0,6 požara po odlagalištu odnosno ukupno 360 požara godišnje (Ettala et. al. 1996).

Iz analize Tablice 1 se može zaključiti da još nije uvedena jedinstvena terminologija uzroka požara. Primjerice tehnički kvarovi su različito rangirani. Pojednostavljeno, najčešći uzroci požara moguće su bili samozapaljenje i nepoznati uzrok. Na nekim referencama i paljenje je čest uzrok. Udio organskih materijala i vlažnost otpada su polaznice samozapaljenja. Temperatura samozapaljenja plastičnih masa je od 350 do 560 °C. Drvo, papirnate tvari i pamuk imaju znatno manje temperature zapaljenja. U svakom slučaju nakon požara je vrlo teško točno odrediti uzrok požara.

Zaključno Gospodarenje otpadom od davnina je povezano s rizicima od požara. Najviše je iskustava s površinskim i dubinskim požarima deponija odnosno neuređenih odlagališta. Na deponijima požari su vrlo česti, a u povoljnim meteorološkim uvjetima se mogu proširiti i na okolicu. Tijekom požara odloženog otpada dolazi do naročito toksičnih plinovitih emisija. To su i dokazala ispitivanja tijekom dubinskog požara starog smetlišta i u Zagrebu (Milanović 1998. i 2000., Krauthacker 2006). U područjima gdje je nedostajalo znanja, u želji da se poveća raspoloživi prostor za odlaganja, namjerno se palio odloženi otpad. U RH, iako je također zakonom izričito zabranjeno, još uvijek se prakticira namjerno paljenje korova i odreza kao i drugog poljoprivrednog otpada na otvorenom. Vatrogasna zajednica redovito apelira da se takva praksa izbjegne.

Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da se razvitkom kružnog gospodarstva povećava broj uzroka požara. U proizvodnji novih proizvoda (npr. automobila, elektronskih uređaja, ambalaže itd.) rabi se sve više novih i složenih materijala.

Nastavno otpad postaje sve kompleksniji (Future waste), a time se povećavaju rizici od požara. U kružnom gospodarenju rizik od požara se disperzira na veliki broj odvojeno prikupljenih frakcija otpada. Pojavljuju se povećani rizici prijevoza i skladištenja. Evidentne su velike opasnosti od požara na postrojenjima za predsortiranje i sortiranje otpada. Što je postrojenje za obradu otpada veće i složenije, to su rizici i štete od požara veći. U RH se dogodilo, osobito posljednjih godina, nekoliko velikih požara, prvenstveno na skladištima odvojeno sakupljenih energetskih frakcija.

Dosadašnja iskustva pokazuju da nadzor treba biti tijekom 24 sata dnevno i to osobito kada u postrojenju nema radnika. Primjerice u Zagrebu, u velikoj kompostani na skladištu zelenog otpada, tijekom ljetnih mjeseci, u nekoliko navrata je dolazilo do samozapaljenja. U pravilu to se događalo nedjeljom, a zahvaljujući stalnom dežurstvu i redovitim obilascima spriječeno je daljnje širenje vatre. S druge strane je primjer požara na velikom, vrlo složenom postrojenju za termičku oporabu miješanog komunalnog otpada u Beču. Postrojenje je gotovo potpuno izgorjelo, a obnova je trajala godinama.

Uzrok požara je bilo samozapaljenje u postrojenju za pročišćavanju dimnih plinova. Od tada se počelo u takva i slična

postrojenja uvoditi opremu za stalni 24-satni nadzor i automatsko gašenje požara.

Međutim prevencija od požara otpada mora početi već pri dizajnu novih proizvoda. To zahtijeva promišljanje o požaru već kod početnih promišljanja o projektu i konstrukciji (eco

Osobiti problem je mješavina gorivih tvari, prvenstveno otpadne plastike koja izgara vrlo brzo i snažno dizajn). Moderni sustav gospodarenja otpada treba se temeljiti na cjelovitom upravljanju rizicima. U lancu odgovornosti nužno je uključiti ne samo proizvođače proizvoda već i prijevoznike, skladištare i trgovce. Nadasve je potrebna edukacija svih društvenih razina glede opasnosti od požara, koja treba biti trajna.

Literatura: 1. Ecker H. (2017): „Brandschutz & Versicherung für dieAbfallwirtschaft – Anforderungen aus Sicht der Versicherungsbranche“, Vortrag VOEN Praxisworkshop, Leonding 17.10.2017 2. Ettala M. et al. 1996: „Landfill fires in Finland, Waste management & Reesarch 14 (1996) 377-384 3. Hauptmanns U. (2013): „Prozess-und Anlagensicherheite“ Springer Verlag, Berlin Heidelberg 4. Ibrahim M. A. et. al. (2013): „Fires at storage sites of prganicmaterials, waste feuls and recyclables“, Waste Management Reesearch 31 (9), S. 937-945, revision 2017 5. Klinkhardt U. (2017): „Brandschutz in Recycling- und Abfallverwertungsanlagen und Rohstoffe“, Bd.10, S. 485-504, Online raspoloživo: http://.vivis.de/fachbueecher/re-cycling-undrohstoffe/315-rur-10, zadnja aktualizacija 02.02.18.

6. Krauthacker B. et.al. (2006): „PCDD/Fs in ambient air collected in Zagreb, Croatia“, Chemosphere 62 (2006) 1829-1837 7. Larcher G., Pombeger R. (2018): „Lithium-Batterien als brandgefährlicher Future Waste“, Telfs/Leoben November 2018 8. Milanović Z. (1998.): „Određivanje razina PCDD i PCDF u zraku sakupljeno u Zagrebu“, V Međunarodni Simpozij Gospodarenje otpadom Zagreb 98.

9. Milanović Z. i Krauthacker B. (2000.): „Zaštita okoliša, gospodarenje otpadom i dioksini“, Karciogeneza, suvremena gledišta o podrijetlu malignih tumora, knjiga Boranić Milivoj i suradnici, Medicinska naklada Zagreb 2000.

10. Milanović Z. i Radović S. (Milanović 2001.): „Požari i eksplozije na odlagalištima otpada“, Simpozij Vatrozaštita, videonadzor i protuprovalna zaštita“, Šibenik 22.-24-03.2001.

11. Nigl T. & Pomberger R. (2018): „Brandgefährlicher Abfall Über Risiken und Strategien in der Abfallwirtschaft“, Recy. & DepoTech 2018, Leoben 12. Portz H. (2015): „Brand- und Explosionschutz von A – Z", Begriffserläuterungen und brandschutzt-technische Kennwerte, Fridrich Vieweg & Sohn Verlag, Wiesbaden 13. Vuković R. (2018): „Gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima“, Sveučilište u Zagrebu, Geotehnički fakultet Varaždin, Varaždin 2018.

SVIBANJ/MAY 2020.

37

SPONZORIRANI PRILOG

ATRIK

ATRIK nadogradnje za gospodarenje otpadom U 2019.

19. godini tvrtka TRIDION d.o.o. o. je u svoj prodajni asortiman uvrstila tila proizvod i brend ATRIK komunalne unalne nadogradnje

vrtka ATRIKOD d.o.o. je proizvođač proizvoda robnog znaka ATRIK i jedan od vodećih proizvođača nadogradnje i opreme za gospodarenje otpadom u srednjoj i jugoistočnoj Europi s više od 60 godina iskustva na tržištima Jugoistočne, Južne i Istočne Europa, Bliskog Istoka, Rusije, Afrike. Kvalitetu proizvoda, proizvodnje i upravljanja tvrtka dokazuje i certifikatima koje posjeduje: ISO 9001:2015, ISO 14001:2015, ISO 18001: 2015, EN ISO 3834-2, EN 1501-1 i certifikat »HARDOX in my body«.

U 2019. godini tvrtka TRIDION d.o.o. je u svoj prodajni asor-

38

SVIBANJ/MAY 2020.

timan uvrstila proizvod i brend ATRIK komunalne nadogradnje tako da se za sve potrebe kupnje novog vozila, servisiranje ili nabavku rezervnih dijelova možete obratiti Tridionu.

Tvrtka može isporučiti nadogradnju montiranu na vaš podvoz ili kompletno vozilo.

• VOZILA ZA SAKUPLJANJE I TRANSPORT OTPADA, Tip MS, s pražnjenjem pomoću kipanja zapremine 4-8 m³ ili pomoću istisne ploče zapremine 5-8 m³; montaža je za podvozja od 5-10 t ukupne dozvoljene nosivosti.

Tip RP - standardno stiskanje pomoću istisne, drsne i potisne

i oprema ploče u varijanti R2P, zapremine sanduka za otpad od 14-23 m³, montira se na podvozja od 18-33 t ukupno dozvoljene težine, te R3P, zapremine sanduka za otpad od 12-20 m³, montira se na podvozja od 14-26 t ukupno dozvoljene težine. Obje varijante je moguće isporučiti s zaobljenim stranicama spremnika za otpad ili s klasičnom rešetka konstrukcijom.

R2PL/O za montažu na podvozja ukupno dozvoljene težine 8-10 t, a zapremine sanduka 8-10 m³ stiskanje pomoću drsne i potisne ploče a pražnjenje preko istisne ploče. Osnovne karakteristike ove nadogradnje su mala težina nadogradnje i velika snaga prešanja.

Tip AP zapremine sanduka za otpad u verziji AP/APO od 14-23 m³ montira se na podvozja od 19-33 t ukupno dozvoljene težine; verzija APM (S) u verziji širine 2,3 m ili 2,5 m, zapremine sanduka za otpad od 10-20 m³ montira se na podvozja od 1426 t ukupno dozvoljene težine. Osnovna karakteristika ove serije je kratki prevjes, sanduk iz HARDOX-a i mogućnost kombiniranja s različitim uređajima za istresanje kanti.

Tip AP-C i RP-C s kranom za pražnjenje podzemnih/polupodzemnih kontejnera. Dolazi u izvedbi zapremine sanduka za otpad od 10-21 m³, montira se na podvozja od 18-26 t ukupno dozvoljene težine i s kranom za podizanje smještenim iza kabine kamiona ili ugrađenog na samu nadogradnju vozila.

• CISTERNA ZA VODU, tip PRA / PV; za prijevoz pitke vode ili za pranje cesta - zapremina spremnika za vodu od 1- 20 m³; za montažu na podvozja od 3,5 – 33 tone ukupno dozvoljene težine, pritiska pumpe za vodu 6 – 11,5 bara ili opcionalno do 140 bara s visokim protokom.

• VOZILA ZA ČIŠĆENJE I ODRŽAVANJE ODVODNIH I KANALIZACIJSKIH SUSTAVA, mastolovaca, sabirnika i ostalo.

Tip FE, zapremine spremnika za fekalne i otpadne vode od 1 – 16 m³, vakuum pumpe snage 7.000-53.000 l/min; montaža na podvozja od 3,5 – 28 tona ukupno dozvoljene težine. Također je moguća i kombinacija s pumpom visokog pritiska od 60 l/ min i 140 bara te rezervoarom čiste vode od 1,5 m³.

Tip KA kombinirana nadogradnja zapremine spremnika za fekalne ili prljave vode zapremine od 2 – 12 m³, a zapremine rezervoara čiste vode 0,5 – 8 m³, vakuum pumpa jačine od 7.000 – 53.000 l/min; pumpa visokog pritiska je snage od 80 – 240

bara pri 80 – 250 l/min protoka čiste vode. Montaža je na podvozja 6,5 – 33 tone ukupno dozvoljene težine.

• NADOGRADNJE ZA PODIZANJE I PRIJEVOZ KONTEJNERA, TIP SN i SN-T, snage podizanja od 6 – 12 tona, a montira se na podvozja ukupno dozvoljene težine od 7 do 26 tona, dizanje iz 800 mm dubine ispod površine, te do 4.250 mm dohvata ruku.

• KIPERSKE NADOGRADNJE, zapremine 2 – 20 m³; montaža je na sva dostupna podvozja na tržištu ukupno dozvoljene težine 3,5 – 33 tone. Mogućnost izrade tijela kiperske nadogradnje od HARDOX-a 400500, kao i automatsko ili ručno pokrivanje spremnika.

• ATRIK PODZEMNI SPREMNICI za odlaganje otpada s hidrauličkom podiznom platformom, za 2 – 4 kom 1.100 l ili 3.000 l kontejnere. Podizanje i spuštanje platforme s kontejnerima je moguće s ATRIK vozilima, , a minimalni pritisak hidraulike koji je potreban je 170 bara.

U zadnjih 20 godina je stvorena mreža partnera širom svijeta što je omogućilo da se razvijaju sadržaji i snaga tvrtke s tehnološkim inovacijama i održivim rastom.

Kroz široku paletu proizvoda, moderan pristup procesima proizvodnje i niz profesionalnih usluga koje pruža, stvorena su integrirana rješenja koja odgovaraju individualnim potrebama svakog korisnika u gospodarenju otpadom. ATRIK proizvodi su prepoznati po pouzdanosti, dugotrajnom radnom vijeku, niskim operativnim i troškovima održavanja.. U ATRIK proizvode se ugrađuju visokokvalitetni materijali kao što su HARDOX i WELDOX. U suradnji sa svim svjetskim proizvođačima podvozja, ovi proizvodi se mogu montirati na podvozje po izboru kupca: Iveco, MAN, Mercedes, Nissan, Piaggio, Renault, Scania, Volvo Daf, Fuso, Giotti Victoria, Isuzu…

Svi proizvodi su rezultat tehnološkog znanja i ulaganja u vlastite resurse za istraživanje i razvoj.

Za svaki isporučeni ATRIK proizvod stručno osoblje ATRIKA izvodi osposobljavanje i školovanje za rad i održavanje u trajanju koje je potrebno da se osoblje korisnika obuči za optimalan i siguran rad.

Zapadna lozica 10, HR-10040 Zagreb T: +385 1 4810 952 F:+385 1 481 7534

e-mail:tridion@tridion.hr SVIBANJ/MAY 2020.

39

Novi modeli malih utovarivača

D3 serije

Caterpillar je najavio 16 modela D3 utovarivača serije Skid Steer Loader (SSL) i serije Compact Track Loader (CTL). Novi strojevi su evolucija D i D2 serija koje imaju zavidnu reputaciju po pitanju kvalitete, udobnosti i performansi. Prvi put je u strojeve ove vrste uključena podrška za Pametne priključke (Smart Attachments). Ova napredna tehnologija omogućava stroju da prepozna alat koji je priključen na njega i odmah konfigurira upravljački sustav prema priključku te obavijesti operatera o alatu i upravljanju.

CAT D3

STRUČNA INFORMACIJA

Cat D3 utovarivači serije CTL imaju značajno poboljšanu stabilnost Svi modeli Cat D3 CTL serije imaju u standardnoj ponudi dvije brzine za vožnju. CTL utovarivači su rađeni da imaju odlične performanse u kopanju te za visoke brzine. Snažni Cat 279D3 i Cat 289D3 utovarivači imaju maksimalnu brzinu 13,6 km/h što je 20 posto više od njihovih prethodnika. Cat 239D3 i Cat 249D3 također imaju dvije brzine u standardnoj ponudi, dok su njihovi prethodnici imali jednu brzinu. Maksimalna brzina modela 239D3 i 249D3 povećana je za 9 posto što ih po performansama približava ostatku CTL serije.

Napredno upravljanje

Kabina D3 mini utovarivača ima povećan razmak između upravljačkih palica za 76 mm i osjetno veća vrata za ulazak u kabinu. Volumen kabine je uvećan za 15 posto. Sve navedeno bitno povećana udobnost korištenja ovih strojeva.

Cat D3 utovarivači serije CTL imaju značajno poboljšanu stabilnost prilikom manipuliranja teškim teretom, tijekom profiliranja terena i prilikom utovara. Promjene u dizajnu podvozja i torzijske osovine umanjuju ljuljanje i naginjanje stroja. Unatoč promjenama, utovarivači su zadržali udobnost vožnje na visokom nivou.

SSL i CTL modeli D3 serije mini utovarivača opremljeni su pametnim tehnologijama koje poboljšavaju integraciju stroja i alata. Catovi D3 serije podržavanju Pametne priključke (Smart Attachments). Ova napredna tehnologija omogućava stroju da prepozna alat koji je priključen na njega i odmah konfigurira upravljački sustav prema njemu te obavijesti operatera o alatu i upravljanju.

D3 SSL i CTL modeli podržavaju napredne tehnologije Return-to-Dig (automatsko vraćanje žlice na početni položaj za kopanje) i Work Tool Positioner (automatsko vraćanje žlice na položaj koji je operater unio i spremio) koje operateru pomažu u repetitivnim zadacima kakvi su česti prilikom profiliranja terena, kopanja i utovara. Obje spomenute tehnologije spojene su sa sustavom za automatsko izravnavanje po dvije osi i doprinose većoj automatizaciji upravljanja radnim strojevima.

D3 serija strojeva donijela je i novost u označavanju modela visokih performansi. Oznaka XHP koju su imali strojevi visokih performansi 272 i 299 zamijenjena je oznakom XE pa su sada strojevi najboljih performansi u cijeloj D3 seriji Cat 272D3 XE i Cat288D3 XE.

Cat D3 utovarivači serije CTL imaju značajno poboljšanu stabilnost prilikom manipuliranja teškim teretom, tijekom profiliranja terena i prilikom utovara

SSL i CTL modeli D3 serije opremljeni su pametnim tehnologijama koje poboljšavaju integraciju stroja i alata

Poboljšanja za operatere

SVIBANJ/MAY 2020.

41

Iride

SPONZORIRANI PRILOG

U krizi se uvijek – komunalne nadogra IRIDE VV 80 CM

Novonasttale okolnosti Novonastale okolnosti uzrokovane uzrokovane koronavirusom i mjere mjere štednje štednje vratile vratile su su fokus fokus na bitno – kvaliteta i pouzdanost pouzddanoost nezamjenivi nezamjenivi su kriteriji prilikom odabira komunalnih vozila.

Oni koji to znaju, biraju IRIDE andemija koronavirusa utjecala je na sve, uključujući komunalne tvrtke. No, kako se otpad mora prikupljati neovisno o svemu, za komunalne tvrtke nema pauze. Smanjeni prihodi u novonastalim okolnosima potaknuli su komunalne tvrtke na detaljniju analizu rashoda i dodatan oprez prilikom in-

42

SVIBANJ/MAY 2020.

vesticija. vest ve stic st iccijja. a. Više Višše nego neego n go ikad ika kadd prije, p ijije, pr e, postaje pos ostaaje je bitno bit itn it no nee samo s mo sa m koliko komunalno ko kom omun unal alno lnoo vozilo vozil iloo košta, koštta, nego košt neg egoo i koliko koliiko je pouzdano, trajko no, koli no kkoliki oli liki ki su su mu u troškovi trošk škov ovii održavanja održ držaavanja i koliko se često kvari u eksploataciji.

U ovakvim kriznim situacijama, uvijek se pokaže tko je najbolji. Dugogodišnje investiranje u razvoj i neprestana poboljšanja stvaraju jasnu razliku između kvalitetnih i manje kvalitetnih nadogradnji. IRIDE to zna. To znaju i sve komunalne tvrtke koje su imale iskustva s nadogradnjama IRIDE. Komunalne nadogradnje IRIDE, u svim svojim izvedbama i verzijama, omogućuju učinkovito, i brzo prikupljanje otpada, uz minimalne troškove održavanja i dugogodišnje jamstvo.

Razina kvalitete nadogradnji IRIDE ne može se dostići preko noći. U čemu je tajna? U specijalizaciji. Iride proizvodi samo i isključivo komunalne nadogradnje, čini to već dugi niz godina

pokažu najbolji

dnje IRIDE

IRIDE EC 50 BL

i neprestano usavšava svoje proizvode. pr Ne možete raditi sve i biti u svemu najbolji. Iride to zna, zn i ono što radi, radi najbolje.

Prilikom proizvodnje svakog modela nadogradnje Iride, pokonstrukciji, obliku spremnika i odasebna se pažnja pridaje konstr biru materijala. Potisna ploča i sustav sabijanja prilagođavaa aparat za pražnjenje ju se vrsti otpada koji će se prikupljati, pri koristi. Stražnje platforkantama i kontejnerima koje korisnik ko me uvijek su izvedene sukladno sukladn normama, a prilikom njihosigurnosti operatera u svim radve izrade vodi se računa o sig komponente vrhunske nim uvjetima. Hidrauličke i električne ele vrhunski stručnjaci, s višegodišsu kvalitete, a iza njih stoje vr njim iskustvom. nadogradnju ne znači zavariti spreProizvesti komunalnu nadog mnik, montirati par cilindara i staviti aparat za pražnjenje komunalnu nadogradnju znači optimakanti. Proizvesti pravu komuna

IRIDE BIFLUX 1/3 + 2/3

lizirati veličinu spremnika otpada i sustav sabijanja radi postizanja najboljih mogućih rezultata, adekvatno uskladiti rad aparata za pražnjenje kanti i kontejnera i potisne ploče, kako bi radni ciklus biti što kraći uz što veću efikasnost i u suštini stvoriti skladnu, trajnu, pouzdanu nadogradnju koja će u malim dimenzijama imati performanse velike nadogradnje. Iride to zna, to radi već godinama i neprestano ustraje u poboljšanju svojih nadogradnji. Zato nadogradnje Iride nije jednostavno kopirati.

Svi modeli komunalnih nadogradnji IRIDE dizajnirani su sukladno svim važećim europskim normama, što potvrđuje neovisna, ovlaštena tvrtka za kontrolu kvalitete. Detalje o nadogradnjama IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

IRIDE ECO 3

SVIBANJ/MAY 2020.

43

STRUČNA INFORMACIJA

Komatsu

Nova MR-5 serija mini rovokopača Komatsu

Nova generacija donosi na tržište mnogo novih i poboljšanih značajki u ovoj klasi strojeva od 3,4 do 5,4 tone ovećanom udobnošću rukovatelja, njegovom sigurnošću u radu, ergonomičnim dizajnom, niskom potrošnjom goriva, prednostima u rukovanju strojem, Komtrax 5 sustavom praćenja lokacije i performansi stroja i najvišim stupnjem standardnih specifikacija strojeva u tom rangu, Komatsu Europe International je sa MR-5 serijom mini rovokopača podigao letvicu očekivanja kupaca u tom rangu strojeva.

Savršena kontrola svih kretnji stroja Nova serija mini rovokopača donosi optimalnu snagu i br-

44

SVIBANJ/MAY 2020.

zinu pri radu, a zbog smanjenog radijusa okretanja omogućuju rad u skučenim prostorima gdje tradicionalni strojevi ne mogu obaviti posao - vodovod, kanalizacija, cestovni radovi, odvodni kanali... Čvrsti, robusni i vrlo stabilni, ovi strojevi jamče maksimalnu sigurnost i olakšavaju posao rukovatelju u radu. Komatsu CLSS hidraulički sustav (Closed - center load sensing system) jamči snagu, brzinu i savršenu kontrolu svih kretnji stroja, bez obzira na trenutnu opterećenost i broj okretaja motora. U ovisnosti o trenutnom radnom opterećenju, rukovatelj može birati između čak 6 radnih modova koji omogućuju optimalnu usklađenost broja okretaja motora te protoka i tlaka u hidrauličkom sustavu.

Komtrax 3G komunikacijski sustav kao standardna opcija osigurava 3G komunikaciju i dostavu podataka o radnim satima, potrošnji goriva, lokaciji rada, upozorenjima i obavijestima o održavanju.

Glavne značajke nove serije MR-5

Komatsu CLSS hidraulički sustav jamči snagu, brzinu i savršenu kontrolu svih kretnji stroja

Time se povećava raspoloživost stroja, omogućuje dijagnostika na daljinu i dostavlja velika količina drugih informacija koje rezultiraju povećanom učinkovitošću i produktivnošću.

Novi poboljšani sustav za upravljanje omogućuje upravljanje različitim priključcima koji se nadziru putem nadzornog monitora.

Veća udobnost i lakše upravljanje Donji postroj u "X" izvedbi petoj generaciji mini rovokopača osigurava čvrstoću konstrukcije i sprječava stvaranje blatnih nakupina ispod stroja. Što se tiče gusjenica, postoji mogućnost odabira gumenih gusjenica, čeličnih gusjenica i sustava segmentnih gumenih gusjenica "Roadliner".

Kabina, posebno konstruirana za mini rovokopače, ugrađena je na način da se osigurava najniži mogući stupanj vibracija pri radu, a novo udobno sjedalo sa visokim naslonom za

Model PC55MR-5 radne mase 5.400 kg

Serija MR-5 koja uključuje modele mini rovokopača od 3,4 do 5,4 t operativne mase (PC30MR-5 mase 3.400 kg, PC35MR-5 mase 3.800 kg, PC45MR-5 mase 5.000 kg i PC55MR-5 mase 5.400 kg) donosi: • Novi dizajn kabina i interijera – povećana vidljivost iz kabine kroz velike i ravne staklene površine • Novi dizajn protuutega - "short tail" • Tri radna svjetla na kabini kao standard – dva sprijeda (na kranu, zaštićena), jedno straga • Ojačana zaštita cilindra krana • Automatsko smanjivanje gasa kao standardna opcija – smanjivanje potrošnje goriva, povećanje otkupne vrijednosti, smanjivanje troškova održavanja • Proporcionalna hidraulička linija kao standardna oprema – veća raznovrsnost i mogućnosti korištenja – veća produktivnost • 3,5“ monitor visoke rezolucije u boji – veći komfor rukovatelja

• Informacije oko održavanja i potencijalnih problema iskazane na monitoru EMMS – otkriva probleme u začetku, manji troškovi popravaka • Lakši ulaz u kabinu zahvaljujući novom dizajnu vrata, 17% povećanje otvora u odnosu na seriju MR-3, ovjes na šarkama - povećani komfor rukovatelja • Mogućnost odabira radnih modova – prije prisutno samo u klasi težih rovokopača • Novi prikaz potrošnje goriva • "Neutral detection system" - onemogućeno pokretanje stroja ako radna oprema nije u neutralnom položaju kada je oslobođena ručica za zaključavanje • Sekundarni prekidač za gašenje motora • Lagani pristup točkama održavanja s razine zemlje • Čahure i klinovi od materijala visoke izdržljivosti • Indikator pojasa sjedala • Komtrax 5. stupanj – 3G standardna komunikacija, podaci o potrošnji goriva

leđa i novo dizajniranim naslonima za ruke omogućuje iznimnu udobnost pri radu i korištenju stroja.

U kabini je, osim stereo zvučnika, ugrađena i 24V utičnica, a u podnožju sjedala je namješten dodatni prekidač za gašenje motora. Ručice za proporcionalno upravljanje s vrlo kratkim i preciznim hodom omogućuju lako upravljanje i manipulaciju priključcima. Sve dodatne informacije o novoj MR-5 seriji, kao i svim ostalim Komatsu proizvodima dostupne su u tvrtki Kuhn Hrvatska iz Zagreba (www.kuhn.hr).

Model PC30MR-5 radne mase 3.400 kg

Model PC45MR-5 radne mase 5.000 kg

SVIBANJ/MAY 2020.

45

PROJEKT

Amager Bakke - Copenhill

Amager Bakke - spalionica otpada u Kopenhagenu [obrada] Tehnoeko; članak je preuzet iz časopisa GRAĐEVINAR 2/2020

U Kopenhagenu je, nakon punih deset godina gradnje, u listopadu 2019. otvoreno novo kogeneracijsko postrojenje za energetsku oporabu komunalnog otpada koje proizvodi energiju, a ujedno građanima omogućuje odmor i razonodu. Naime, moderno postrojenje opremljeno je skijalištem, planinarskim stazama te golemom umjetnom stijenom za penjanje. energana u središtu Kopenhagena trebala bi godišnje 440 tisuća tona komunalnog otpada pretvarati u električnu i toplinsku energiju te opskrbljivati će do 120 tisuća kućanstava uropske zemlje danas troše manje energije nego prije deset godina, uglavnom zbog dobitaka u području energetske učinkovitosti. Europa se isto tako manje oslanja na fosilna goriva zbog energetskih ušteda i zbog činjenice da je brže od očekivanja počela prihvaćati obnovljive izvore energije. U desetljeću od 2005. do 2015. udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u EU-u gotovo se udvostručio, i to s devet posto na gotovo 17 posto. Neki sektori i neke zemlje predvode put prema upotrebi čiste energije.

46

SVIBANJ/MAY 2020.

Danska je globalni lider u mnogim naprednim područjima te ne prestaje iznenađivati svjetsku javnost avangardnim projektima u provedbi uspješnih okolišnih i energetskih rješenja. Prema podacima Eurostata, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u Danskoj iznosio je 26 posto. Danska do 2020. iz obnovljivih izvora želi dobivati 30 posto energije, dok do 2050. iz obnovljivih izvora želi dobivati svu energiju. U određenim danima Danska može proizvesti više od 100 posto svojih potreba za električnom energijom samo iz energije vjetra i imati dovoljno viška za napajanje energijom dijelova Njemačke i Švedske.

Kopenhagen je 2014. bio proglašen vodećim europskim zelenim gradom, što ni ne čudi kada se uzme u obzir briga koja se ulaže u očuvanje okoliša i zelenih površina u tome gradu u kojemu danas živi nešto više od 600.000 stanovnika. O tome dovoljno svjedoči podatak kako čak 71 posto svih hotela u tome gradu posjeduje službeni ekološki certifikat, a svakodnevno se dodatni napori ulažu u to kako bi, ne samo glavni grad, nego cijela država postala, slikovito rečeno, zelenija.

Glavni grad Danske ima viziju do 2025. postati grad bez emisija ugljikova dioksida, a do 2050. metropola koja će ovisiti samo o vlastitim resursima. Ambiciozan je to cilj, ali na njemu već intenzivno rade. Cilj je stvoriti integriranu digitalnu infrastrukturu, prikupljajući pritom velike količine podataka o gradu, te razviti inovativna rješenja koja će olakšati život njegovim stanovnicima. Jedno od takvih rješenja jest izgradnja modernoga postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, simboličnoga naziva CopenHill.

Spalionica otpada i rekreacijski centar u jednome projektu Amager Bakke, CopenHill je spalionica otpada izgrađena nedaleko od samoga središta Kopenhagena, koja 440.000 tona otpada na godinu pretvara u energiju. Puštena je u pogon 4. listopada 2019., nakon gotovo deset godina gradnje. U spalionici se razvrstava komunalni otpad, dok se ostatak spaljuje, čime se proizvode električna i toplinska energija potrebna za grijanje lokalnih kućanstava. Tehnički gledano, radi se o kogeneraciji koja koristi otpadnu toplinsku energiju koja nastaje uobičajnom proizvodnjom električne energije u termoenergetskome postrojenju. Investitor cijeloga projekta jest tvrtka Amager Ressourcenter (ARC), koja je u vlasništvu pet općina koje se nalaze na području tzv. Velikog Kopnhagena. Tvrtka prikuplja i obrađuje komunalni otpad od gotovo 550.000 stanovnika i 45.000 poduzeća te ga reciklira ili spaljuje kako bi se proizvele električna i toplinska energija za potrebe funkcioniranja grada. Tvrtka je odgovorna za financiranje, izgradnju i upravljanje cijelim kompleksom, koji se danas nalazi na otoku Amageru, na sjevernoj strani Kopenhagena. To je područje još od dvadesetih godina prošloga stoljeća služilo kao odlagalište otpada. U godinama koje su uslijedile Kopenhagen je doživio ekspanziju industrije, a na mjestu odlagališta otpada izgrađena je elektrana Kraftværkshalvøen. Za svoj je rad elektrana koristila fosilna goriva, a nakon toga prenamjenjena je u postrojenje koje koristi biomasu. Godine 1970. pored nje izgrađena je spalionica otpada, koja je u pogonu bila sve do 2010., kada je srušena zbog gradnje novoga postrojenja CopenHill.

Projekt CopenHill neobičan je zbog činjenice da je ta spalionica otpada zapravo novi rekreacijski centar za mnogobrojne Dance. Arhitektonsko rješenje CopenHilla izradio je danski projektni tim na čelu s glavnim arhitektom Bjarkom Ingelsom, vlasnikom arhitektonskoga studija BIG (Bjarke Ingels Group), koji je na krov spalionice postavio staze za pješačenje, park, skijalište i umjetnu stijenu za penjanje. CopenHill je pretvoren u novo središte aktivnoga načina života građana Kopenhagena. Pročelje građevine namijenjeno je za penjanje, a krov planinarima i skijašima. U cijeli rekreacijski centar na vrhu CopenHilla uloženo je pibližno 90 milijuna danskih kruna (oko 13 milijuna eura).

Projekt je pobijedio na međunarodnom arhitektonskom natječaju još 2011., a očekuje se kako će kopenhaškoj gradskoj upravi pomoći u postizanju ambicioznoga cilja da glavni grad Danske do 2025. postane prvi grad na svijetu koji ne proizvodi ugljikov dioksid.

CopenHill je izgrađen na površini od 41.000 četvornih metara u obliku klina s kosim zelenim krovom i pročeljem sastavljenim od aluminijskih blokova visokih 1,2 m i širokih 3,3 m. Unutraš-

Pogled na Copenhill

Shematski prikaz funkcionalnih dijelova Copenhilla

SVIBANJ/MAY 2020.

47

PROJEKT

Amager Bakke - Copenhill

Postrojenje

Pogled na unutrašnji dio spalionice otpada

njost toga futurističkog zdanja ispunjena je najnovijim tehnologijama obrade otpada i proizvodnje energije. Otprilike od 15 do 20 posto otpada koji stiže u postrojenje može se iskoristiti za gradnju cesta. U tvrtki Amager Bakke postupak spaljivanja otpada omogućuje recikliranje materijala koji se inače ne bi mogli ponovo koristiti. Pepeo koji nastaje spaljivanjem otpada koristi se za izgradnju cesta, uz poštivanje strogih zahtjeva za sadržaj teških metala i njegovo ponašanje u slučaju ispiranja. Pepeo se može iskoristiti kao djelomična zamjena za sitni agregat.

Umjetno skijalište na krovu spalionice

48

SVIBANJ/MAY 2020.

Postrojenje spalionice otpada sastoji se od četiriju glavnih komponenata: mjesta dostave i bunkera za skladištenje otpada, komore za izgaranje, postrojenja za proizvodnju energije te postrojenja za obradu emisija. Za postizanje visokih razina energetske učinkovitosti uz istodobnu zaštitu radnika i obližnjih stanara od požara te za toplinsku izolaciju korištena je kamena vuna. Toplinska izolacija postavljena je oko cijevi i na drugim mjestima unutar postrojenja na kojima njezina izolacijska svojstva doprinose toplinskoj učinkovitosti procesa energetske oporabe otpada, štite radnike od vrućih ploha i povećavaju razinu otpornosti na požar.

Gotovo 70 posto tehnologije ugrađene u spalionicu služi za obradu emisija ispuštenih plinova, a čini približno 50 posto ukupne vrijednosti projekta. Postrojenje ujedno služi za uništavanje štetnih emisija plinova jer se pri visokim temperaturama od 850 °C i uz primjenu suvremene tehnologije unište mnoge štetne emisije plinova poput dioksina i furana.

Obrada 400.000 tona otpada na godinu u kogeneracijskome postrojenju rezultirat će 99-postotnom energetskom učinkovitosti, centralnim grijanjem za 160.000 kućanstava, električnom energijom potrebnom za opskrljivanje 62.000 domaćinstava, sa 100 milijuna litara vode prikupljenih kondenzacijom plinova, ponovnom upotrebom metala iz otpada, čija količina na godišnjoj razini iznosi 10.000 tona, te s približno 100.000 tona pepela koji će se koristiti za izgradnju cesta, i to kao zamjena za sitni agregat.

Smanjenje emisije dušikovih oksida omogućeno je zahvaljujući tehnologiji čišćenja ispušnih plinova koja se temelji na selektivnoj katalitičkoj redukciji (SCR). To je prva primjena takve tehnologije u danskome postrojenju za proizvodnju energije. Zato ljubitelji skijanja, trčanja i slobodnoga penja-

Vizualizacija projektnog rješenja

Prikaz skijaških staza

Pristup skijaškom centru omogućen je pomoću dizala

nja ne moraju brinuti o kvaliteti zraka na padini na operativnome postrojenju.

U CopenHillu nalaze se i uredi te dvorana površine 600 kvadratnih metara za potrebe održavanja edukacija i konferencija, a osvjetljava ju isključivo prirodno svjetlo koje u prostoriju ulazi kroz ostakljene proreze između aluminijskih opeka.

Na vrhu dimnjaka dimni prsten vodene pare ispuštat će se u zrak svaki put kada se ispusti tona ugljikova dioksida kao komunikacijski signal koji će podsjećati građane na utjecaj potrošnje i stvaranja otpada.

Rekreacijski centar i skijalište Prema nekim procjenama, u Danskoj je više od 530.000 aktivnih sportaša diljem zemlje, a skijanje je jedan od najomiljenijih sportova. Uvjeti za bavljenje tim sportom u državi su vrlo skromni, zbog čega se razvila ideja da se na krovu CopenHilla izgradi skijaška staza, koja bi trebala postati mjesto okupljanja mnogobrojnih sportaša. Skijaška udruga u projektu vidi perspektivu u pogledu treninga i tjelovježbe, ali i zbog toga što je skijanje tradicionalno skup sport. Amager Bakke omogućit će pri-

Transportna traka za skijaše na krovu spalionice

stup skijanju i onome dijelu populacije koji si to ne može priušititi iz ekonomskih razloga.

Budući da Danska nema tradiciju ni dizajniranja ni gradnje skijališta, investitor projekta krenuo je u potragu za vodećim svjetskim projektantima skijaških staza, na temelju čega se razvila suradnja s američkom tvrtkom International Alpine Design, čije je sjedište u Coloradu. Taj je arhitektonski stu-

Gotovo 70 posto tehnologije ugrađene u spalionicu služi za obradu emisija ispuštenih plinova, a čini približno 50 posto ukupne vrijednosti projekta dio osmislio neka od vodećih svjetskih skijališta poput Beaver Creeka u Coloradu, Sky Mountain u Kaliforniji te mnogih drugih u Norveškoj, Švedskoj, Japanu i drugdje. Skijaška staza na krovnoj konstrukciji CopenHilla duga je 400 m i kreće s najvišega vrha zgrade visoke 90 m do njezina podnožja, sa zaokretom od 180 stupnjeva na polovici staze. Prema nagibu sta-

Detalj s gradilišta

Pogled na skijalište

SVIBANJ/MAY 2020.

49

PROJEKT

Amager Bakke - Copenhill štetne čestice i pročišćavati zrak te umanjiti istjecanje oborinske vode.

Penjački sportovi jedan su od najbrže rastućih sportskih pokreta u Danskoj i zato su arhitekti došli na ideju da na CopenHillu izgrade i golemu umjetnu stijenu za penjanje, visoku 80 m, koja je postavljena vertikalno, uz zapadno pročelje spalionice. Smatraju kako bi takvi penjački objekti trebali nadahnuti aktivan stil života i privući više ljudi takvoj vrsti rekreacije. Istodobno bi umjetna stijena i iskusnim penjačima trebala biti pravi izazov poput onih koje dožive na stijenama u prirodi.

Umjesto zaključka Iako se među stručnjacima već godinama vode rasprave oko pitanja jesu li spalionice otpada dobra ili loša ideja, jedno je sigurno ௅ otpad neće nestati sam od sebe, treba ga zbrinjavati i odgovorno njime gospodariti. Možda je nova energana u Kopenhagenu moderan primjer toga kako arhitektura može odgovoriti na pitanja održivosti, ali i na potrebe zajednice, kombinirajući naizgled nespojivo – spaljivanje otpada i rekreaciju u neobičnome zelenom parku u Kopenhagenu, maksimalno iskorištavajući prostor. Kao i uvijek, vrijeme će pokazati je li takav koncept ono što građanima treba, ili će tek poslužiti za osmišljavanje nekih novih ideja, možda i radikalnijih rješenja, jer pitanje zbrinjavanja otpada globalni je problem za koji je vrlo teško ponuditi ujednačeno i unikatno rješenje.

Izvori: • https://ramboll.com/projects/rme/copenhill?utm_ source=Facebook&utm_campaign=Amager+Bakke+26102017 • https://www.copenhill.dk/en/activities/climbing • https://big.dk/#projects-arc • http://muep.mau.se/bitstream/handle/2043/27406/Kohl_Ulrik_Master%20Thesis%202019-01-07.Final.pdf?sequence=1&isAllowed=y • https://www.dezeen.com/2019/02/18/copenhill-amager-bakke-bigski-slope-copenhagen-energy-plant/ • https://qz.com/1721236/copenhagens-copenhill-ski-slope-is-officially-open/ • Izvor fotografija: Rasmus Hjortshøj, Copenhill

Gradilište snimljeno iz zraka

ze, podijeljena je u tri kategorije: zelenu, plavu i crvenu/crnu stazu. Prve dvije kosine imaju nagib od 14 i 18 posto, dok su zadnje dvije staze strmije, nagiba od 20 do 45 posto. Umjesto snijegom, skijalište je prekriveno umjetnom zelenom tkaninom.

Staza ima transportne trake, kojima se skijaši penju do dijela staze kojim se žele spuštati.

Skijaški centar nalazi se na vrhu staze, a veličine je oko 600 m2 i važan je dio rekreacijskog objekta. U njemu posjetitelji mogu unajmiti ili kupiti opremu, skijaške karte, ali i odmarati nakon skijanja. Posjetitelji se do njega uspinju dizalima, među ostalim, i staklenim dizalom iz kojeg se pruža pogled u unutrašnjost spalionice.

Osim skijaške staze, na vrhu CopenHilla nalazi se gotovo 500 m duga pješačka staza. Zeleni krov i njegovo bujno zelenilo osmislili su stručnjaci iz tvrtke SLA Architects, a njime se nastoje poticati bioraznolikost i stvaranje staništa za ptice, pčele i divlje cvijeće, koje će istodobno upijati toplinu, uklanjati

50

SVIBANJ/MAY 2020.

Umjetna stijena za penjanje na pročelju Copenhilla visoka je 80 m

20

www.kamion-bus.hr a

s vam a n i god

STRUČNE INFORMACIJE PRATITE I NA WEB STRANICI

VOZ N I PA R K G O S P O DA R S K I H VOZ I L A U H RVATS KO J J E 4 6.0 0 0 R E G I S T R I R A N I H K A M I O N A ,

00420 9

771332

303008

GODINA XXI | BROJ 121 | travanj/svibanj 2020.

2 / 2020 M A G A Z I N

Z A

G O S P O D A R S K A

V O Z I L A

I

P R O M E T

MERCEDES-BENZ VITO NOVI MOTORI TE NOVA )0)/86-˂2% ->:)(&%

NOVI VOLKSWAGEN CADDY PETA GENERACIJA DOSTAVNE IKONE NA PLATFORMI NOVOG GOLFA

MERCEDES-BENZ TEHNOLOGIJE NAJNOVIJI RAZVOJNI TRENDOVI GOSPODARSKIH VOZILA

NOVI POLJOPRIVREDNI KAMIONI SPECIJALNI KAMIONI BOLJI SU I JEFTINIJI OD TRAKTORA

VOLVO FH VOZILI SMO IRIZAR i6s

PRETPLATITE SE !

DAF SUPER SPACE CAB KROZ GENERACIJE 001_NASLOVNA_3.indd 1

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

120 kn (uključena poštarina i PDV)

Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, Zagreb E: info@bmcroatia.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

IVECO S-WAY FIT CAB 06.04.2020. 19:18:04

Novi Farid T1 plus

Gradatin d.o.o.

Livadarski put 19 • 10360 Sesvete • Tel: 01 2908 130 gradatin@gradatin.hr • www.gradatin.hr