Tehnoeko 88

godi go dina di naa XV XVIIIII

bbrrroj oj 88 oj srpa sr panj pa nj// nj july ju ly 2020 20 2 .

20 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

Intervju

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

MARIJA STANIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE METIS D.D.

STUMMER, TEHNIX, NTM, CATERPILLAR, IRIDE, MOLOK

ANALIZA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM, ENERGETSKA OPORABA

TU SMO DA VI RADITE BEZ ZASTOJA! 6TGDCVG TG\GTXPG FKLGNQXG! 5GTXKU! +NK UVTWçPK UCXLGV! 0G DTKPKVG UVQLKOQ W\ XCU UC UXKO PCĦKO WUNWICOC FC DK XK PGQOGVCPQ TCFKNK UCFC K W DWFWãPQUVK Tu smo za vas!

6GMPQZITQWR *TXCVUMC F Q Q 10000 Zagreb 4CFPKçMC EGUVC

&WIQRQNLG 5RNKV 5X .GQRQNFC /CPFKãC #

1UKLGM 5X .GQRQNFC /CPFKãC \

EQPVCEV JT"VGMPQZITQWR EQO YYY VGMPQZITQWR EQO JT VGMPQZITQWR ECV

-CUVCX 4KLGMC ĺGIQVK

SADRŽAJ

6 14

Vijesti

35

Intervju

Gospodarenje otpadom Analiza gospodarenja komunalnim otpadom u RH 2018. godine

Impressum

Energetska oporaba Oporaba otpada u industriji cementa iskustva Holcima Hrvatska

Marija Stanić, predsjednica Uprave Metis d.d.

20

Energetska oporaba Spaljivanje – tabu tema pred kojom neki u RH „stavljaju glavu u pijesak“

Komentar Održivi sustav gospodarenja komunalnim otpadom - gdje smo, kamo i kako dalje?

18

28

38

Stummer Stummer – nadogradnje za sakupljanje otpada

TEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb,

Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici: Tihomir Dokonal, Sonja Polonijo | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, F: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

SRPANJ/JULY 2020.

KOLUMNA

ŠTO BI, KAD BI

40

Tehnix Suradnja Tehnix – Mercedes na proizvodnji komunalnih vozila Nagrada Međunarodne federacije udruga inovatora

42

Komunalne nadogradnje NTM kamioni za razvrstani otpad

44

Caterpillar Odašiljači i veze odabrali Caterpillar za sigurno napajanje energijom svojeg odašiljačkog mjesta

46

Iride Komunalna nadogradnja IRIDE CLR – nova faza razvoja sustava gospodarenja otpadom

48

MOLOK MOLOK - još u upotrebi, nakon dekade

Da sam ministar zaštite okoliša, mijenjao bih ali… Većina ljudi „na riječima“ podržava promjene koje stručnjaci predlažu, ali razmišlja „zašto bih baš ja prvi počeo“. Primjerice, mnogi u cilju zaštite klime na riječima podržavaju smanjenje emisije stakleničkih plinova, a onda odmah zatim sjednu u automobil i odvezu se po kruh, na posao ili na tržnicu. Neće se valjda probijati biciklom i ugroziti život ili gubiti vrijeme u užasno sporom pretrpanom javnom prijedr. sc. Zlatko Milanović vozu. Također, većina podržava mjere smanjivanja otpadne plastike, ali kad dođu u supermarket koriste za voće i povrće besplatne plastične vrećice. Neće valjda uzeti biorazgradive plastične vrećice ili višekratne mrežice i po komadu platiti najmanje 40 lipa. Srećom postoji rješenje, treba samo provesti „Sigurnu Hrvatsku“ odnosno izborni program HDZ. To je stvarno opsežan i cjeloviti program, ali kada se isti detaljnije pročita proizlazi da ga treba dopuniti i zatim redovito pratiti realizaciju. U protivnom, ostat će još jedan dokument zabačen u arhivi birokracije.

Izborni program HDZ-a suverenost Hrvatske je odredio kao samodostatnu održivu i zelenu Hrvatsku. Od 11 prioriteta za sljedeće četiri godine, na tek devetom mjestu je okoliš: „Čuvat ćemo okoliš i ojačati sustav gospodarenja otpadom, pridonijeti povećanju recikliranja i novim Zakonom o gospodarenju otpadom naglasak staviti na sprječavanje nastanka otpada“.

Da sam ministar, ne bih iz naslova novog Zakona izbacio održivost. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO) ostao bi temelj postupanja s proizvodnim i potrošačkim ostacima.

Neprijeporno otpad treba što je moguće više odvojeno sakupljati, ali isključivo kao mjeru u okviru CSGO-a. Dosadašnja hrvatska i svjetska iskustva pokazuju da pojedinačna provedba određenih mjera redovito izaziva probleme. Pohvalno je da su osigurana sredstva od gotovo 2,4 milijarde kuna, za ispunjenje obveze odvojenog prikupljanja i recikliranja komunalnog otpada. Međutim, ne smije se zaboraviti da su samo prošle godine bila tri velika požara odvojeno sakupljenog otpada. Upravo tijekom pisanja ove kolumne, mediji javljaju kako je zrak u Rijeci onečišćen požarom skladišta odvojeno prikupljenog otpada lociranog u teretnoj luci.

Požari u kojima izgara otpad traju i nekoliko dana uz drastično velike ugroze okoliša te osobito zdravlja ljudi. Hrvatska javnost nije dovoljno informirana o onečišćenjima zraka zbog izgaranja otpada, koja su neusporedivo veća od emisija iz suvremenih spalionica otpada. „Sigurna Hrvatska“ izvrsno naglašava da je: „sustav gospodarenja otpadom od najveće važnosti za očuvanje našeg okoliša i uspostavu kružnog gospodarstva“.

Buduća Vlada RH će poticati jedinice lokalne samouprave (JLS) za ispunjenje obveze odvojenog sakupljanja i recikliranja komunalnog otpada. Međutim, sustavno se izbjegava jedna od prioritetnih obveza smanjivanje odlaganja otpada i osobito biorazgradivog otpada. U medijima se čelnike općina i gradova pita koliko su bespovratnih financijskih sredstva povukli iz EU, a svakako ih treba pitati za količinu odloženog komunalnog otpada po stanovniku.

Da sam ministar, što je moguće prije u javnosti bi pojasnio kako se predložena mjera „ubrzane izgradnje centara za gospodarenje otpadom“ uklapa u CSGO i smanjuje odlaganje uz veću oporabu otpada. To je moguće, ali stručno treba analizirati iskustva s dva prva izgrađena županijska centra. Treba ubrzati izradu Akcijskog plana za kružno gospodarenje otpadom i naglasiti sudbinsku povezanost privatnog i javnog gospodarstva u kružnom gospodarenju otpadom. Eko industrija mora biti temelj Zelenog plana RH. Bez kompromisa treba podržati transparentnu suradnju javnog i privatnog gospodarstva, te: „Povećat ćemo stopu odvajanja miješanog komunalnog otpada i do kraja 2025. godine doseći ciljanu stopu od 55% uz kontinuirano sufinanciranje infrastrukture i edukaciju građana.“ Zbunjuje formulacija o povećanju stope odvajanja miješanog komunalnog otpada (MKO), jer cilj je odvajanje otpada već u kućanstvu. Treba smanjiti količinu MKO i svakako količinu preostalog otpada. Edukacija je ključna karika, ali ne samo građana, već svih društvenih razina (osobito onih koji donose odluke). U tom smislu potrebno je revidirati nacionalni Plan gospodarenja otpadom i povećati planirana financijska sredstva za izobrazbu i komunikaciju, a ukinuti sredstva za odlagališta. Otpad nije smeće; otpad nije „smrad“ koji treba što prije i što dalje odvesti od mog mjesta boravka; otpad nije samo resurs već i izuzetno vrijedno sredstvo za razvoj eko gospodarstva i održivog zapošljavanja stotine tisuća novih neimara.

SRPANJ/JULY 2020.

5

VIJESTI

Stummer za Eko-Flor Plus Tvrtka O-K-TEH d.o.o. isporučila je tvrtki Eko-Flor Plus 8 kamiona za prikupljanje otpada sa Stummer nadogradnjom na Scania podvozjima. Od ove flote tri su kamiona ukupne nosivosti 26.000 kg i pet kamiona 18.000 kg ukupne nosivosti. Isporučene su nadogradnje tipa STUMMER MEDIUM XL, MEDIUM XLH i MEDIUM XLS. Sve nadogradnje opremljene su SK351 PREMIUM podizačima i ECO-CONTROL funkcijom.

ECO-CONTROL funkcija omogućava uštedu do 5 % goriva, smanjenje emisije CO2 te smanjenje buke motora za 50 %, tako što se prilikom rada podizača ne podižu okretaji motora, osim u slučaju kada radi mehanizam sabijanja.

C.I.O.S. donirao respiratore bolnicama Sveti Duh u Zagrebu i Ivo Pedišić u Sisku Uprava C.I.O.S. Grupacije, koja izdvaja više od dva milijuna kuna godišnje za projekte kojima je cilj unaprijediti kvalitetu življenja sugrađana, početkom ožujka ove godine odlučila je donirati napredne respiratore dvjema hrvatskim bolnicama, i to bolnici Dr. Ivo Pedišić u Sisku te Kliničkoj bolnici „Sveti Duh“ u Zagrebu.

Respirator, vrijedan 250.000 kuna, doniralo je društvo CE-ZA-R d.o.o., članica C.I.O.S. Grupacije.

U nazočnosti ravnatelja Kliničke bolnice „Sveti Duh”, prof. dr. sc. Mladena Bušića, pročelnice Zavoda za bolesti srca i krvnih žila, doc. dr. sc. Jozice Šikić i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti, doc. prim. dr. sc. Edvarda Galića, članica Uprave C.I.O.S. GRUPA d.o.o., upravljačkog društva C.I.O.S grupacije, Iva Pripuz Špekuljuk predajući respirator, istaknula je još jednom važnost društveno odgovornog poslovanja i strateške povezanosti Grupacije sa zajednicom u kojoj djeluje, kroz potporu koju članice Grupacije pružaju u brojnim projektima.

ATRIK nadogradnje nadogradn i oprema za gospodarenje otpadom

Zapadna lozica 10 | HR-10040 Zagreb | T: +385 1 4810 952 | F:+385 1 481 7534 | e-mail:tridion@tridion.hr 1-3_TRIDION_TE_0420.indd 1

6

SRPANJ/JULY 2020.

15.07.2020. 14:35:44

Nova komunalna vozila za tvrtku Peovica Tvrtka Zeleno i modro iz Kaštela nabavila je dva nova komunalna vozila Fuso Canter s nadogradnjom Iride 8 m 3 , koja odlikuju male vanjske dimenzije i kratak međuosovinski razmak, uz veliki kapacitet nadogradnje i veliku korisnu nosivost. Navedeno ih čini idealnim za prikupljanje otpada u uskim ulicama, kojih u Kaštelima ima uistinu mnogo.

Isporuku vozila izvršila je tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Isporuka zimske opreme za Zadarsku županiju Tvornica komunalne opreme RASCO je u svibnju Cestama zadarske županije isporučila komplet profesionalne zimske opreme koji se sastoji od snježnog pluga širine 3,2 metra i posipača zapremine 5 m3. Specifičnost ove kombinacije je što je ona nadograđena na 8-tonski dvoosovinski tegljač MAN. Kombinacija će se primjenjivati za čišćenje snijega i posipanje prometnica na državnoj cesti koja se koristi kao obilaznica kada je autocesta A1 zatvorena zbog jakog vjetra.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

SRPANJ/JULY 2020.

7

VIJESTI

Potvrđena Treća revizija Programa razgradnje NEK i zbrinjavanja radioaktivnog otpada

Čistoća mora u RH na visokoj razini Europska agencija za okoliš objavila je godišnje izvješće o kakvoći voda i mora za kupanje u 2019. godini, prema kojemu je kakvoća voda i mora za kupanje u Republici Hrvatskoj na iznimno visokoj razini.

Hrvatska je na visokom petom mjestu u odnosu na razinu ukupne kakvoće za vode i more za kupanje s 95,6 % izvrsno ocijenjenih točaka ispitivanja, odnosno odmah iza Cipra, Austrije, Malte i Grčke. Izvješće je pripremljeno u suradnji s Općom upravom za okoliš Europske komisije, a obuhvaća 28 zemalja na području Europe uključujući Albaniju, Švicarsku i Veliku Britaniju. Budući da izvješće obuhvaća ocjene kakvoće voda i mora za kupanje na ukupno 22.300 morskih, riječnih i jezerskih plaža u EU-u temeljenih na četverogodišnjim rezultatima ispitivanja, isti su indikacija kakvoće mora za kupanje koja se može očekivati na pojedinim plažama u predstojećoj sezoni. U sezoni 2020. Program će se provoditi na približno 1.130 morskih i kopnenih točaka ispitivanja, u prvom redu radi zaštite zdravlja kupača.

8

SRPANJ/JULY 2020.

U Zagrebu je 15.7.2020. održana 14. sjednica Međudržavnoga povjerenstva za praćenje provođenja Ugovora između Vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško. Na sjednici se raspravljalo o izvješću o radu elektrane, kao i o stanju prikupljenih sredstava u fondovima koji su potrebni za osiguravanju sredstava za razgradnju elektrane i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.

Isto tako, potvrđena je i Treća revizija Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško i Programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. „Drago mi je što smo danas konačno potvrdili revizije programa koje su od iznimne važnosti s obzirom na obveze koje su obje države preuzele potpisivanjem Međudržavnoga ugovora te što smo uspješno ovaj dugi proces priveli kraju. Zahvaljujem slovenskoj strani na dobroj suradnji“, istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić. „Odobreni programi ključni su za održavanje izvrsnog i sigurnog rada NEKa.“, rekao je nakon sastanka ministar za infrastrukturu Jernej Vrtovec. Iduća, 15. sjednica Međudržavnoga povjerenstva trebala bi se održati u prvoj polovici 2021. godine u Republici Sloveniji.

ViĹĄe od 20 kranskih kosilica za profesionalnu koĹĄnju RASCO je tijekom svibnja, lipnja i srpnja isporuÄ?io preko 20 boÄ?nih i straĹžnjih kranskih kosilica kupcima diljem Hrvatske. Profesionalne kosilice su nadograÄ‘ene u tvornici RASCO na traktore marki John Deere, Lamborghini, Same, Claas i Case. Kosilice ugraÄ‘ene boÄ?no, izmeÄ‘u dvije osovine traktora, uglavnom će raditi na odrĹžavanju mreĹža kanala i vodenih putova. Modeli ugraÄ‘eni straga na traktor namijenjeni su profesionalnoj koĹĄnji na ĹĄirokim povrĹĄinama uz prometnice i kanalima uz prometnice.

Kranska kosilica za PloÄ?e Tvrtki Komunalno odrĹžavanje iz PloÄ?a poÄ?etkom lipnja isporuÄ?en je traktor Lamborghini SPIRE 90.4 LS DT T4i s prikljuÄ?kom za kranske kosilice ORSI LEADER GP 509 Visual. Isporuka je izvrĹĄena uz prisustvo predstavnika Grada PloÄ?e, Komunalnog odrĹžavanja, Impuls leasinga i isporuÄ?itelja kranske kosilice i traktora, tvrtke TRIDION iz Zagreba.

ZZZ NRYD KU 3RGX]HĂžH ]D SUHUDGX PHWDOD L SODVWLNH L]YR] L XYR] G R R

(.2 235(0$ .216758.&,-( .,26&, 67$0%(1, .217(-1(5, 86/8*(

0UDFOLQ 9HOLND *RULFD %UDĂžH 5DGLĂžD E \ 7 \ ) \ ( NRYD#NRYD KU 1-2_KOVA_TE_0320.indd 1

27.05.2020. 11:48:03

SRPANJ/JULY 2020.

9

VIJESTI

U Zagrebu postavljeni "pametni" spremnici za otpad U središtu Zagreba predstavljen je pametni zeleni otok. Spremnici za staklo, plastiku i papir nalaze se pod zemljom s mehaničkom prešom za otpad.

Kad su spremnici puni, senzori to dojavljuju sustavu koji usmjerava najbliže vozilo Čistoće da ih isprazni. Također, vratašca na spremniku se otvaraju pomoću senzora koji registrira da osoba stoji ispred spremnika. Pametni spremnici postavljeni su na početku pješačke zone, na Europskom trgu, odnosno na križanju Palmotićeve i Vlaške ulice. „Zahvaljujući prešanju volumen otpada smanjuje se šest do sedam puta.

Kada je popunjenost spremnika oko 80 posto, sustav šalje upozorenje putem aplikacije i u roku dva do tri sata spremnik se prazni”, objasnio je Jure Leko, direktor Čistoće. Dodao je kako bi sustav dojave trebao optimizirati potrebu za radnom snagom i mehanizacijom jer više neće biti pražnjenja polupraznih kontejnera. „Kad postavimo ove spremnike, praznit ćemo ih jednom dnevno.

Planiramo ih postaviti na sva okretišta tramvaja”, rekao je Leko.

Aleksandar Ivanović, predstavnik proizvođača spremnika, rekao je kako se spremnici mogu nadograditi IoT funkcionalnostima kao što su mjerenje kvalitete zraka ili buke, wi-fi, pa i punjačima za mobitele, ali da je to predviđeno u nekoj drugoj fazi. Cijena sustava s ovakva tri pametna spremnika je oko 5.000 eura. Direktor Čistoće Jure Leko rekao je također prilikom predstavljanja inteligentnih spremnika da će se papir i plastično-metalna ambalaža iz kućanstava odvoziti i dalje naizmjence jednom u dva tjedna, a ne svakog tjedna kako što je bilo prije proglašenja epidemije. „Kada samo jedan vozač nedostaje, imamo puno prekovremenih sati, što stvara velike troškove za cijeli sustav. Zato smo prešli na sustav plavih i žutih tjedana koji se primjenjuje u cijeloj Europi”, objasnio je Leko te najavio promjenu spremnika za papir i plastiku za kućanstva. Novi spremnici bi trebali biti veći pa građani plastiku i metalnu ambalažu više neće morati iznositi (samo) u vrećama.

10

SRPANJ/JULY 2020.

Dinara budući Park prirode Terenski obilazak područja budućeg Parka prirode Dinara održan je u svibnju u organizaciji Hrvatske gorske službe spašavanja. U obilasku su sudjelovali ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić sa suradnicima, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, gradonačelnik Grada Knina dr. sc.

Marko Jelić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Josip Granić, alpinist i član HGSSa Stipe Božić te predstavnici nevladinih organizacija. Terenski obilazak je organiziran nakon što je u Kninu održano javno izlaganje u sklopu javnog uvida u Zakon o proglašavanju Parka prirode Dinara. Po usvajanju tog Zakona, Park prirode Dinara postat će 12. park prirode u Republici Hrvatskoj. Budućim Parkom prirode Dinara predviđa se zaštita površine od 63.052 ha na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Zaštitit će se masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu.

Rijeka na Krnjevu dobila treće fiksno reciklažno dvorište U novom reciklažnom dvorištu u ulici Jože Vlahovića na Krnjevu, Riječani od sada mogu bez naknade odlagati 25 kategorija otpada koji potom odlazi na preradu.

Reciklažno dvorište se prostire na tisuću četvornih metara, a u njega je uloženo 1,1 milijun kuna. Putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva zaštite okoliša i energetike iz Kohezijskog fonda Europske unije dobivena su bespovratna sredstva u iznosu 781 tisuće kuna, što predstavlja 85 posto prihvatljivih troškova. „Ovo je značajna dopuna sustavu gospodarenja otpadom na našem području. Riječ je o trećem fiksnom reciklažnom dvorištu, uz još dva mobilna koje imamo.

Otvaranjem novih lokaliteta u našoj mreži našim građanima olakšava pravilno zbrinjavanje otpada“, rekla je Jasna Kukuljan, direktorica Komunalnog društva Čistoća Rijeka.

Cilj je spriječiti nepropisno odlaganje otpada i komunalni nered, rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. „Nadam se da će građani prepoznati i koristiti ovo reciklažno dvorište te tako smanjiti količinu

otpada koji se odlaže na divlje deponije.“ Fond za zaštitu okoliša u Hrvatskoj je ugovorio opremanje 144 reciklažna dvorišta. „Riječ je o investiciji od 375 milijuna kuna bespovratnih sredstava koja idu kroz Kohezijski fond Europske unije. Samo u Primorsko-goranskoj županiji ugovoreno je 12 reciklažnih dvorišta na razini 30 milijuna kuna nepovratnih sredstva“, rekla je Alenka Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša.

Odvajanje otpada na kućnom pragu temelj je sustava za gospodarenje otpadom, a funkcionalno reciklažno dvorište u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom jedna je od važnih sastavnica sustava odvojenog prikupljanja otpada iz kućanstava - otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila te glomaznog otpada.

S reciklažnim dvorištima na Krnjevu, Pehlinu i u Mihačevoj dragi Grad Rijeka zadovoljio je kriterije odredbe o potrebnom broju reciklažnih dvorišta u odnosu na broj stanovnika.

SRPANJ/JULY 2020.

11

VIJESTI

ÄŒista energija za EU otoke Europska komisija zajedno sa 14 drĹžava Ä?lanica Europske unije (Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Francuska, NjemaÄ?ka, GrÄ?ka, Irska, Italija, Malta, Portugal, Ĺ panjolska, Ĺ vedska) potpisala je Memorandum o razumijevanju za provedbu Deklaracije o Ä?istoj energiji za EU otoke (Memorandum of Split), koji je pripremila Republika Hrvatska tijekom svog predsjedanja Vijećem Europske unije. Tijekom procesa pripreme Memoranduma vodilo se razliÄ?itim zahtjevima koji bi bili korisni za stanovnike europskih otoka poput onoga za stabilniju suradnju za tranziciju na Ä?istu energiju. Europski otoci, na kojima Ĺživi viĹĄe od 15 milijuna graÄ‘ana, mogu biti predvodnici tranzicije na Ä?istu energiju koriĹĄtenjem novih tehnologija i primjenom inovativnih rjeĹĄenja. S obzirom da Hrvatska ima viĹĄe od 1.244 otoka, pri Ä?emu se mnogi suoÄ?avaju s razliÄ?itim izazovima, u Programu predsjedanja poseban naglasak je dan potencijalu koji otoci mogu imati pri tranziciji na Ä?istu energiju.

Inicijativa „Čista energija za EU otoke" pokrenuta je 2017. godine tijekom malteĹĄkog predsjedanja Vijećem Europske unije, kada je Europska komisija zajedno s drĹžavama Ä?lanicama potpisala politiÄ?ku deklaraciju (Deklaracija iz Vallette). Cilj inicijative je ubrzati tranziciju na Ä?istu energiju na europskim otocima kako bi im se pomoglo da smanje svoju ovisnost o uvozu energije tako da ĹĄto bolje koriste potencijal obnovljivih izvora energije. Kako bi olakĹĄala proces tranzicije na Ä?istu energiju na europskim otocima, Europska komisija je 2018. godine osnovala „TajniĹĄtvo Ä?iste energije za EU otoke“, koje pruĹža podrĹĄku i pomoć pri pripremi projekata europskim otocima. Ovaj Memorandum predstavlja vaĹžan korak u promociji projekata za ubrzanje tranzicije na Ä?istu energiju na EU otocima.

Europa se transformira u odrĹživo i klimatski neutralno gospodarstvo Na neformalnoj videokonferenciji ministara okoliĹĄa o doprinosu okoliĹĄnih i klimatskih politika u oporavku od pandemije COVID-19, odrĹžanoj 23. lipnja u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, ministar zaĹĄtite okoliĹĄa i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić izrazio je podrĹĄku Inicijativi EU ministara okoliĹĄa „European Green Deal central to a resilient recovery after COVID-19“. Ovom se Inicijativom zagovara gospodarski oporavak od pandemije COVID-19 temeljen na ciljevima Europskog zelenog plana i njegove okoliĹĄne i klimatske komponente. Potpisnice Inicijative su: Danska, Austrija, Cipar, Finska, Francuska, NjemaÄ?ka, GrÄ?ka, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, SlovaÄ?ka, Slovenija, Ĺ panjolska i Ĺ vedska. Navedene drĹžave Ä?lanice smatraju da Europski zeleni plan omogućava smjer odgovora na gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19 u trenutku dok se Europa transformira u odrĹživo i klimatski neutralno gospodarstvo.

Inicijativa poziva Europsku komisiju da iskoristi EZP kao okvir plana oporavka i da odrĹži zamah putem implementacije njegovih inicijativa, u prvom redu Akcijskog plana za kruĹžno gospodarstvo, EU strategije bioraznolikosti i Europskog propisa o klimi. Republika Hrvatska se pridruĹživanjem ovoj Inicijativi svrstava uz bok velike većine drĹžava Ä?lanica koje drĹže Europski zeleni plan temeljem plana oporavka.

Kako smanjiti troĹĄkove odvoza MKO za 80%?

Zna MOLOK!“ S.T.P. d.o.o. /XĂżNL RGYRMDN /XĂżNR VWS#VWS KU ZZZ VWS KU

1-4_STP_TE_0120.indd 1

12

SRPANJ/JULY 2020.

06.02.2020. 10:36:59

Novi Farid T1 plus

Gradatin d.o.o.

Livadarski put 19 • 10360 Sesvete • Tel: 01 2908 130 gradatin@gradatin.hr • www.gradatin.hr

KOMENTAR

Gospodarenje otpadom

Održivi sustav gospodarenja komun

gdje smo, kamo i kak Kraj svakog mandata dobro je vrijeme za rezimiranje učinjenog: što je bilo dobro, a što nije (pa bi trebalo promijeniti), jesmo li na dobrom putu prema zacrtanom cilju ili smo usput izgubili fokus... Podsjetimo se: kao zemlja članica EU prihvatili smo strategiju kružnoga gospodarstva, odvojenog sakupljanja i obrade raznih frakcija komunalnog otpada, te deponiranje (ili obradu u centrima za gospodarenje otpadom - CGO) samo ostatnog komunalnog otpada. Energetska oporaba nije predviđena strateškim dokumentima Republike Hrvatske, odnosno centri za gospodarenje otpadom zasnivaju p j se na pprimjeni j MBO ttehnologije ehnologije ((mehaničko-biološka mehaničko-bbiološka oobrada) brada) [aut [a utor o ] So Sonj njaa Po Polo loni nijo jo,, di jo d pl pl.. oe oec. c c.

14

SRPANJ/JULY 2020.

rvatska je u EU ušla 1.7.2013. godine. Iste je godine donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO). Plan gospodarenja otpadom (PGO RH) donesen je tek 2017. godine, kao i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (koja je provedbeni propis Zakona). Izmjene Uredbe iz 2019. godine izazvale su opće nezadovoljstvo među potrošačima, komunalnim društvima, gradovima i općinama, tako da je Ustavni sud početkom 2020. godine obustavio njihovu primjenu do donošenja ocjene o zakonitosti i ustavnosti. Uredba propisuje da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financira troškove sakupljanja reciklabilnog komunalnog otpada (otpadne ambalaže) koji je davatelj javne usluge preuzeo od korisnika usluge, ali to nije zaživjelo. U posljednjoj godini mandata vlade počeo je rad na izradi novoga Zakona o gospodarenju otpadom, a istovremeno se izrađuje novi Pravilnik o gospodarenju otpadom vezan uz stari ZOGO (!).

Zakon je odgovornost za gospodarenje komunalnim otpadom prebacio na općine i gradove. Načelnik i gradonačelnik mogu, odgovarajući sustav gospodag ako ne uspostave p g j g p renja komunalnim renj re njaa ko komu muna naln lnim im otpadom, otp tpad adom om, biti biti osobno oso sobn bnoo kažnjeni kažn ka žnje jeni ni u iznosu izn znos osu u od

nalnim otpadom

ko dalje?

30.000-100.000 kuna! Ako ne ispune zadane ciljeve odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, općine i gradovi iz svojih proračuna plaćaju Fondu za zaštitu okoliša penale, tzv. „poticajnu naknadu“. Nažalost, u izračunu poticajne naknade ne valoriziraju se dostignuti rezultati (zacrtani cilj za 2018. godinu je bio odvojeno skupljanje 36% otpada) pa će poticajnu naknadu jednako platiti općine i gradovi koji imaju 0% odvojeno sakupljenog i oni koji imaju 35% odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. U 2018. godini u sklopu javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom (odgovornost gradova i općina) prosječna stopa odvojenog sakupljanja na razini Hrvatske iznosila je 10,76%. Uredba je kao cilj za 2022. odredila 50%!

Za 2019. godinu na http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/ gospodarenje-otpadom-11 objavljeni su radni podaci o odvojenom skupljanju komunalnog otpada (gradovi i općine mogu provjeriti podatke i do 20.7.2020. tražiti ispravke podataka).

Prema objavljenom, prosječna stopa odvojenog skupljanja u 2019. iznosila je 19,71%. Cilj za godinu bio je 44%, što znači da će veliki broj JLS platiti poticajnu naknadu i za ovu godinu.

Otkako je Kina zabranila uvoz otpada, počelo se urušavati tržište tzv. korisnih frakcija otpada. Poseban problem je miješana plastika koja se odvojeno skupi po domaćinstvima.

Da bi je netko uopće preuzeo, traži da mu se plati čak i do 1.200 kn/t (a komunalna društva građanima plastiku preuzimaju nenaplatno). Lokalnih oporabitelja ima vrlo malo, a i oni traže čistoću sirovine koju im komunalna društva vrlo teško ili nikako ne mogu osigurati. Sortirnica otpada još uvijek ima malo. Ove tržišne činjenice dovode do apsurda da je jeftinije deponirati pod zemlju, nego odvojeno sakupljati i slijediti pravila kružnoga gospodarstva. Dok zbrinjavanje ostatnog otpada ne bude skuplje od troška odvojenog sakupljanja i obrade korisnih frakcija otpada, ne može se očekivati veće pomake u odvojenom sakupljanju. Uvođenje takse na odlaganje miješanog komunalnog otpada predstavlja hrabru političku odluku, što je najvjerojatniji razlog za njeno nedonošenje.

Problema ima čak i s preuzimanjem ambalaže u sustavu povratne naknade (boce po 0,50 kn) jer većina ugovornih preuzimatelja u turističkim sredinama nedovoljno često dolazi u trgovačke centre po ambalažu.

U funkciji su dva CGO-a, 2017. u pogon je puštena Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji, a 2018. i Kaštijun u Istarskoj županiji. Ostali centri su u raznim fazama projektiranja i pripreme za gradnju. I Marišćina i Kaštijun imaju velikih problema u radu. Miješani komunalni otpad (MKO) u centre se iz gradova i općina dovozi putem pretovarnih stanica ili direktno, odvoji se nešto metalnog otpada, otpad se usit-

njava i suši, a krajnji proizvod je gorivo iz otpada koje, nažalost, nema plasmana (kalorijska vrijednost, udio klorida i drugih neželjenih tvari). Dapače, preuzimateljima tog goriva (ako ih uopće nađu) Marišćina i Kaštijun moraju plaćati da bi ga preuzeli. Sve to, naravno, ima veliki utjecaj i na cijenu javne usluge za krajnje korisnike – građane, pa posljednjih godina svjedočimo velikom rastu cijene odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada građanima. Potkraj 2020. godine očekuje se rast cijene Marišćine sa sadašnjih 470 kn/t na 1.180 kn/t, dakle građane kao krajnje korisnike očekuje novo poskupljenje (bez obzira što taksa na deponiranje nije uvedena)! Dapače, cijena zbrinjavanja posebnih vrsta otpada na Marišćini (npr. glomaznog otpada) sa sadašnjih 232 kn/t povećat će se na čak 1.990 kn/t. Kako ga komunalna društva skupljaju od građana nenaplatno, a trošak se pokriva iz fiksnog dijela računa, ovo će biti dodatni pritisak na cijenu javne usluge. Alternative nema jer CGO-i moraju održivo poslovati i plasirati svoje gorivo iz otpada (ograničenje odlagališnog kapaciteta), ali očito je da „najmodernije tvornice za preradu otpada“ imaju probleme sa svojom temeljnom djelatnošću. Poseban problem predstavljaju neugodni mirisi koji se s Marišćine šire na naselje Viškovo, a s Kaštijuna na turistički Medulin i izazivaju opravdano negodovanje stanovništva. Kao jedno od mogućih rješenja problema ovih CGO-a stidljivo se spominju energane na otpad (koje nisu sukladne strateškim dokumentima RH, a stanovništvo im se izrazito protivi).

Sredine koje još nemaju izgrađene CGO-e svoj komunalni otpad deponiraju na tzv. „usklađena odlagališta“. Kako se država obvezala prema EU da će do 31.12.2018. zatvoriti tzv. „neusklađena odlagališta“, početkom 2019. ministar je donio Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN 3/19 i 17/19).

Gradovi i općine upućeni su na još uvijek otvorena odlagališta

SRPANJ/JULY 2020.

15

KOMENTAR

Gospodarenje otpadom

u drugim jedinicama lokalne samouprave, što je često izazivalo “događanja naroda” u smislu neprihvaćanja otpada iz drugih općina i gradova, određivanje vrlo visoke cijene za prihvat tuđeg otpada i slične neželjene posljedice koje onda, s promjenjivim uspjehom, rješava inspekcija zaštite okoliša.

Kako je odgovornost (i kazne!) za gospodarenje komunalnim otpadom prebačena na jedinice lokalne samouprave, Ministarstvo i Fond predvidjeli su i financijsku pomoć JLS-ovima i njihovim komunalnim društvima.

Od ožujka 2020. otvoren je javni poziv za gradnju reciklažnih dvorišta; prihvatljivi prijavitelji su JLS, moguće sufinanciranje do 85% prihvatljivih troškova.

Naknada koja se plaća za odvoz i zbrinjavanje otpada često se smatra nametom, a ne plaćanjem usluge Raspisan je i javni poziv za gradnju sortirnica odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala. Također, prihvatljivi prijavitelji su JLS, intenzitet potpore do 85%. Nakon gradnje sortirnice, JLS mora putem javne nabave izabrati operatera, kojem je dužna pokrivati gubitke iz poslovanja. Iz tog razloga interes je mali. Također, u slučaju da davatelj javne usluge na području JLS već ima u vlasništvu sortirnicu koju bi htio osuvremeniti, postavlja se pitanje kako to obaviti kroz ovaj poziv (javna nabava, izbor operatera?). Uvjet za prihvatljivost projekta je minimum od 5.000 stanovnika, što male JLS pojedinačno isključuje u startu, osim ako se udruže i naprave zajedničku sortirnicu, što je negdje teško izvedivo (npr. mali otoci).

16

SRPANJ/JULY 2020.

Fond je svojevremeno raspisao i javni poziv za sufinanciranje nabave spremnika za odvojeno sakupljanje otpada (prihvatljivi prijavitelji su JLS, 85%). Tijekom ove godine kontejneri bi trebali biti isporučeni, a javna nabava za manje spremnike morala je biti ponovljena.

Na e-savjetovanju u 2019. godini bio je i poziv za izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada (kompostane, bioplinare). Najniži iznos pojedinačne potpore (10 milijuna kuna) previsok je za prijavu većine već pripremljenih projekata kompostana s građevinskom dozvolom. Nejasno je iz kojeg razloga je postavljen ovakav limit, s obzirom na to da bi bilo logično omogućiti lokalno zbrinjavanje biootpada (konačno, JLS su odgovorne za MKO i BKO na svom području). Kako i transport ima nezanemariv ugljični otisak i predstavlja velikog zagađivača, nelogično je da se potiče gradnja nekoliko velikih postrojenja i biootpad (kuhinjski otpad) vozi na velike udaljenosti. Dodatno, zbog karakteristika ovog otpada (smrad, curenje) prijevoz nije jednostavan (npr. prijevoz biootpada trajektom u doba turističke sezone!). Umjesto ove koncepcije, daleko je prihvatljivije graditi mala lokalna postrojenja. Posebno je zanimljiva točka 2. istog poziva – sufinanciranje promicanja energije iz obnovljivih izvora, jer se ne odnosi na biootpad, a po uvjetima poziva bi daleko lakše potrošila ukupnih 250 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda namijenjenih biootpadu.

Na lokalnoj razini postoji problem nedovoljne suradnje i nerazumijevanja između JLS, komunalnog trgovačkog društva kao davatelja javne usluge i korisnika javne usluge (građani i gospodarstvo). Naknada koja se plaća za odvoz i zbrinjavanje otpada često se smatra nametom, a ne plaćanjem usluge.

Ovo tradicionalno rezultira “građanskim neposluhom” i komunalnim neredom kojega JLS najčešće ne uspijevaju adekvatno riješiti. Već godinama se ponavlja ista situacija: nedovoljna edukacija korisnika, nefunkcionalno komunalno redarstvo.

Odvoz otpada je javna usluga, a ne usluga prijevoza po narudžbi. To znači da davatelj takve usluge mora osigurati spremnost sustava da preuzme otpad od svojih korisnika kada to korisnicima treba, a sukladno planu odvoza unutar JLS. Kamioni davatelja usluge moraju proći zacrtane četvrti odnosno područja u pravilnim vremenskim razmacima, bez obzira je li toga dana svoje spremnike za pražnjenje pripremilo 10 ili 1.000 korisnika! Dakle, nije opravdano troškovima takvog ophoda teretiti litru ili kilogram preuzetog otpada, odnosno klasična kalkulacija jedinične cijene nije primjerena zbog prirode usluge. Ovo osobito dolazi do izražaja u turističkim krajevima s velikom oscilacijom broja korisnika tokom godine. Vlasnici objekata povremenog stanovanja najradije bi uslugu plaćali samo u razdobljima kada su fizički prisutni u svojim objektima te se protive plaćanju bilo kakvog fiksnog dijela cijene. Udovoljavanje ovom njihovom zahtjevu značilo bi da domicilno stanovništvo mora plaćati troškove sustava koji je za njih same nepotrebno predimenzioniran, što ne bi bilo pravedno. Na primjer, na otoku Viru ima svega 16% stalnog stanovništva, a 84% su povremeni – vikendaši i turisti. Stalnim stanovnicima potrebe za odvozom otpada zadovoljio bi i jedan jedini kamion, ali davatelj javne usluge mora

kapacitet planirati tako da može zadovoljiti potrebe u uvjetima vršnog sezonskog opterećenja. Stoga mora imati višestruki broj kamiona (koji zimi uglavnom stoje neiskorišteni, a generiraju dosta cjelogodišnjih troškova – osiguranje, amortizacija, tehnički pregledi, preventivni pregledi, održavanje...).

Prevaljivanje takvih troškova na litru ili kilogram otpada diskriminiralo bi stalno stanovništvo, a određivanje cijene koja ne pokriva sve troškove dovelo bi do neodrživosti poslovanja davatelja javne usluge. Također, kada bi ukupan račun za javnu uslugu bio varijabilan, nedisciplinirani korisnici odbacivali bi otpad protivno propisima, te bi tako sami sebe financijski odobrili za 100% iznosa računa – ne bi platili apsolutno ništa! Na danas dostignutoj razini komunalnog reda, ovo bi bilo neodrživo za lokalne proračune.

Otpad nepropisno odbačen na javnoj površini (npr. glomazni otpad) u domeni je komunalnih redara. Ako komunalni redar podnese prijavu protiv nepoznatog počinitelja, trošak sanacije lokacije plaća gradski proračun. Dokazivanje identiteta počinitelja vrlo je problematično, što se često zloupotrebljava od strane građana.

Cijena javne usluge sastoji se od tri dijela. Tzv. „obvezna minimalna javna usluga” je fiksni dio koji solidarno plaćaju svi korisnici, bez obzira na količinu otpada. Iz nje se pokrivaju troškovi nastali nenaplatnim korištenjem reciklažnog dvorišta – iz prethodnog teksta o problemima tržišta sekundarnih sirovina jasno je da nisu zanemarivi - kao i ostali fiksni troškovi „hladnog pogona”, tj. spremnosti davatelja javne usluge koji ne ovise o količini otpada.

Varijabilni dio cijene neposredno ovisi o količini otpada pojedinog korisnika i definira se po litri ili kilogramu otpada preuzetog od pojedinog korisnika. „Ugovorna kazna” je iznos koji bi davatelj javne usluge na računu trebao naplatiti korisnicima koji nepropisno odlažu svoj komunalni otpad (u spremnike odlažu otpad kojemu ti spremnici nisu namijenjeni, u miješani komunalni otpad bacaju nešto što bi trebali odvajati, pretrpavaju spremnike itd.).

Davatelji javne usluge imaju problem dokazivanja, ali ugovorne kazne se ipak stidljivo počinju naplaćivati.

U uvjetima pandemije COVID–19 pokazala se još jedna slabost sustava. Suprotno ZOGO-u i poreznim propisima, korisnicima javne usluge „oprošteno je” plaćanje fiksnog dijela računa za odvoz otpada na teret poslovanja davatelja javjav

Slika 1. Shematski prikaz željenog kružnog toka otpada

ne usluge. U skladu s navedenim propisima bilo bi da su JLS preuzele plaćanje umjesto korisnika u problemima (pomoć u pandemiji), a ne da se dodatno slabi i ovako osjetljiv sustav.

Možemo zaključiti da je do izvjesnih pomaka došlo, ali se cijeli sustav, djelomično iz objektivnih razloga na koje država ne može utjecati (slom tržišta sekundarnih sirovina), a djelomično zbog vlastitih nedorečenosti i kontroverzi, našao u velikim problemima koji neće biti lako rješivi. Pravci u kojima buduća vlada/JLS/davatelji javnih usluga trebaju sinkronizirano djelovati su: 1. stalna primjerena edukacija korisnika 2. jačanje sustava za održavanje komunalnog reda kao nužnoj dopuni edukaciji 3. jačanje sustava reciklažera i oporabitelja 4. intenzivan rad na sprječavanju nastanka otpada (dizajn i poticanje 100% reciklabilne ambalaže, promoviranje kućnog kompostiranja itd.)

5. jačanje infrastrukture na lokalnim i regionalnim razinama (sortirnice, kompostane, mali pogoni za reciklažu).

Iz vida se nikako ne smije izgubiti nužnost postizanja i održanja ekonomske održivosti svih sastavnica sustava, ali na način da se korisnike usluge ne optereti nerazumno visokim računima. Prilikom donošenja propisa neophodna je široka rasprava zainteresiranih dionika koja neće biti samo zadovoljenje forme. forme

SRPANJ/JULY 2020.

17

INTERVJU

Marija Stanić, predsjednica Uprave Metis d.d.

I u krizi Metis ula Uspješno poslovanje i novo zapošljavanje

Marija Stanić, predsjednica Uprave Metis d.d.

Činjenica je da su ciljevi u gospodarenju otpadom preuzeti prema EU direktivama ispunjeni u onim segmentima u kojima su glavni akteri upravo privatne kompanije iječki Metis, jedno je od najstarijih, a danas među najvećim poduzećima za gospodarenje otpadom i oporabu otpada u nas. Osim stabilnog poslovanja, krasi ga još jedna specifičnost za hrvatske prilike – uspješna privatizacija i sudjelovanje malih dioničara u odlučivanju. A upravo je dugogodišnja predsjednica Udruge malih dioničara odnedavno i predsjednica Uprave Metisa Marija Stanić, s kojom smo za Tehnoeko razgovarali malo o prošlosti, a više o sadašnjosti i budućnosti.

Vjerujem da mnogi to ne znaju, Metis je jedan od rijetkih primjera dobro odrađene pretvorbe i privatizacije u nas, u kojoj i danas mali dioničari igraju značajnu ulogu. Gotovo 200 njih, sve današnji i bivši djelatnici društva zajedno s većinskim vlasnikom C.I.O.S.-om, vodećom poslovnom grupacijom za gospodarenje otpadom u regiji, donosi zajedničke strateške odluke. I moja je dugogodišnja karijera vezana uz Metis; bila sam na čelu Udruge malih dioničara zadnjih desetak godina i vodila financije tvrtke, prije nego što sam odlaskom ranijeg predsjednika Uprave u mirovinu, postala predsjednicom Uprave, uvodno je istaknula Stanić.

18

SRPANJ/JULY 2020.

Na upit o Metisu danas i njegovim poslovnim rezultatima, predsjednica Uprave odgovara da je poslovna 2019. bila uspješna, s ostvarenih 227 milijuna kuna prihoda, 3,5 milijuna kuna dobiti te 180 zaposlenih.

Kada bismo uspoređivali cijelu našu djelatnost, u poslovnoj 2019. godini smo po prihodima na sedmom mjestu u Hrvatskoj, po dobiti na 27., po zaposlenima na 39. mjestu od ukupno 803 gospodarska subjekta, sukladno podacima Fine.

No, zadnjih mjeseci, tijekom pandemije COVID-19, u procesu reorganizacije poslovnih procesa, zaposlili smo dodatnih 62 radnika te je sada u Metisu zaposleno ukupno 240 radnika, na što smo posebno ponosni jer bez obzira na krizu, zapošljavamo kako bismo uspješno nastavili suradnju s gotovo 1.900 klijenata, kazala je Stanić.

Metis godišnje ulaže dva milijuna eura u razvoj poslovanja, a da postoje konzistentne strategije razvoja gospodarenja otpadom, ulagali bismo i više, ustvrdit će Stanić dodajući da posluju u četiri županije.

Partner smo građanima, pravnim subjektima kao i jedinicama lokalne i regionalne samouprave te komunalnim društvima u njihovom vlasništvu. Dakle, sakupljamo, materijalno oporabljujemo, odnosno obrađujemo i zbrinjavamo različite vrste otpada – metalni otpad, nemetale, komunalni i opasni otpad, a imamo ovlaštenja Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša za sakupljanje otpadnih vozila, velikih kućanskih uređaja, otpadnih guma i motornog ulja, otpadnih baterija, različite otpadne ambalaže,…. No, izašli smo iz standardnih okvira, pružajući cjelovitu uslugu u gospodarenju otpadom, uključujući i savjetodavne usluge odnosno izradu dokumentacije za ishođenje dozvola te prodaju zaštitne radne opreme. Mi se ne bavimo sakupljanjem miješanog komunalnog otpada od građanstva, ali nam je strateški cilj postojećim poslovnim partnerima, kao i budućim, osigurati rješenje svih njihovih potreba vezanih uz otpad. Dakle, klijentima osiguravamo da nam u cijelosti prepuste zahtjevan posao oko gospodarenja otpadom koji im odrađujemo u skladu s brojnim propisima, pojasnila je Stanić poslovnu politiku Metisa.

Odnos javnog i privatnog sektora Kružno gospodarstvo je tema koja je sveprisutna u javnom prostoru, a Hrvatska i dalje ima veliku stopu odlaganja u odnosu na ostale europske zemlje. Mičemo li se kao društvo u tom smjeru?

U Metisu prikupimo i obradimo godišnje oko 100.000 tona različitih vrsta otpada. No, uvijek postoje određeni materijali ili ostaci u našim proizvodnim procesima koje se ili ne isplati ili ih tehnički nije moguće u cijelosti reciklirati. Takve materijale, na žalost zbog nedostataka kapaciteta za energetsku

aže i zapošljava oporabu otpada i postrojenja za obradu opasnog otpada u Hrvatskoj - izvozimo u inozemstvo. Značajan dio našeg izvoza odnosi se i na prodaju iz otpada izdvojenih sekundarnih sirovina inozemnim kupcima, željezarama, ljevaonicama u Italiji, Turskoj,…. Veliki smo izvoznik - Metis izvozi gotovo 50% izdvojenih sekundarnih sirovina, reći će predsjednica Uprave.

No, izazov u napretku je i razlika u učinkovitosti javnog i privatnog sektora?

Komunalne tvrtke u javnom vlasništvu su tromije u djelovanju i sporije u odlučivanju te prilagodbi na nove okolnosti i razvoj tehnologija. Činjenica je da su ciljevi u gospodarenju otpadom preuzeti prema EU direktivama u najvećoj mjeri ispunjeni upravo u segmentima u kojima su glavni akteri privatne kompanije.

Metis je u mogućnosti pružiti usluge obrade i zbrinjavanja svih vrsta otpada koje su komunalna društva na reciklažnim dvorištima u obvezi preuzimati od građana, što nas čini značajnim partnerom i komunalnim tvrtkama. Njima je teško razviti financijski skupu infrastrukturu, ali i nadoknaditi naše dugogodišnje iskustvo i poznavanje tehnologija obrade različitih vrsta otpada. To zahtijeva velika ulaganja u opremu i u razvoj kadrova.

Na upit mogu li rješenja za nove investicije biti EU fondovi i mogućnosti takvog financiranja, Stanić naglašava da je to

svakako dio sveobuhvatnog rješenja, ali svi moraju biti svjesni da je riječ o dugoročnim projektima koji moraju biti do detalja isprojektirani da bi dobili zeleno svjetlo za financiranje.

Upravo su Metisu, otkriva Stanić za Tehnoeko, odobrena bespovratna sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za projekt Uspostave postrojenja za obra-

Nepostojanje energana na otpad predstavlja veliki nedostatak u sustavu gospodarenja otpadom du/recikliranje građevnog i glomaznog krupnog (komunalnog) otpada.

Odobreno je maksimalno mogućih 50 posto sufinanciranja, četiri milijuna kuna. Riječ je o ulaganju u mobilno postrojenje za recikliranje građevnog i glomaznog otpada, čime će se doprinijeti još učinkovitijem izdvajanju vrijednih sirovina iz otpada u Metisu, ali i unaprjeđenju cijelog sustava gospodarenja otpadom u dijelu smanjenja količina otpada koji se odlaže bez obrade, istaknula je predsjednica Uprave Metisa Marija Stanić, naglasivši da vjeruje u sinergiju zaposlenika i vodstva tvrtke, za mnoge uspjehe u budućnosti.

SRPANJ/JULY 2020.

19

GOSP GO SPOD ODARENJE JE OTP TPAD ADO AD OM OM

Koomu una n ln ni ot otpa pad

Analiza gospodarenja komunalnim otpadom u RH 2018. godine

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Zavod za zaštitu okoliša i prirode u prosincu 2019. godine je izradilo „Izvješće o komunalnom otpadu za 2018. godinu“ (Izvješće), koje su pripremile Đurđica Požgaj, Eda Puntarić, Marcela Kušević Vukić i Jasna Kufrin. [autor] dr. sc. Zlatko Milanović U članku je sažeta analiza stanja gospodarenju komunalnim otpadom tijekom 2018. godine. Pitanje je hoće li RH ostvariti ciljeve utvrđene Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. - 2022. (Plan). Ministar Ćorić je najavio da se veće pozitivne promjene očekuju 2019. i osobito 2020. godine. EU u Ranom upozorenju za Hrvatsku (Europska komisija SWD(2018) 414 final iz 2018. godine) posebno ističe: „Postoji rizik da u pogledu pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje, Hrvatska neće ispuniti cilj od 50 % određen za 2020.“

20

SRPANJ/JULY 2020.

1. Organizacija prikupljanja komunalnog otpada (KO) a) Obuhvat stanovništva redovitim prikupljanjem KO ............99% Obuhvat stanovništva redovitim prikupljanjem komunalnog otpada već godinama iznosi 99 posto. Ostaje pitanje zašto i zbog kojih JLS obuhvat još nije 100 posto. Javnosti nije poznato u kojim JLS i kojim županijama godinama nije, i dalje nije, potpuni (100 %) obuhvat redovitim prikupljanjem KO. b) Tvrtke koje su obavljale prikupljanje MKO ................197 tvrtki U RH je tri puta više jedinica lokalne samouprave (JLS) nego tvrtki koje redovito prikupljaju MKO (miješani komunalni otpad).

Veliki broj općina i gradova izravno priječi bržu i učinkovitu provedbu Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO). Nažalost nikakvu javnu pozornost ne izaziva činjenica da je čak dvije trećine JLS nesposobno provoditi jednu od glavnih komunal-

nih zadaća (prikupljanje i gospodarenje komunalnim otpadom).

S druge strane je pozitivno da komunalne tvrtke objedinjuju gospodarenje KO u deset i više općina i gradova.

Slika 1.: Hrvatska treba što je moguće prije osigurati cjeloviti i potpuni nadzor toka otpada (poznate su stotine „divljih“ deponija, a još je i više mjesta na kojem divlji ljudi bacaju čak i opasni otpad) Primjer: Odbačeni ambalažni otpad koji sadrži i ostatke opasnih tvari. Lokacija se nalazi uzvodno od velikog budućeg crpilišta Črnkovec, a udaljeno je samo stotinu metara od ograde najvećeg uređenog odlagališta Prudinec. Za sanaciju smetlišta Jakuševec i izgradnju odlagališta Prudinec Zagreb je potrošio stotine milijuna kuna. Takvo neodgovorno odbačeni otpad obezvrjeđuje golema financijska sredstva uložena u sanaciju. (fotografija iz 2019.)

2. Količina i sastav komunalnog otpada Količina - 2018. godine evidentirana ukupna količina 1.768.411 tona (po stanovniku 432/433 kg/god. odnosno oko 1,2 kg/dan).

Prosječna godišnja količina KO po stanovniku u RH načelno je nešto manja od prosjeka EU zemalja. Međutim kada se uzme u obzir formula Svjetske banke (WB) iznos BDP, Hrvatska je među EU zemljama koje proizvode najveću količinu komunalnog otpada (časopis Tehnoeko 1/2019.). Provedba mjere sprječavanja nastajanja otpada u RH se sustavno zanemaruje (Tablica 1.).

Tablica 1. Količina komunalnog otpada od 1995. do 2018. godine (prema Izvješću) 1995.

2000.

2010.

2015.

2016.

2017.

2018.

978.542 t 1.172.534 t 1.629.915 t 1.653.918 t 1.679.765 t 1.716.441 t 1.768.411 t

212 kg/stanovnik 262 kg/stanovnik 379 kg/stanovnik 393 kg/stanovnik 403 kg/stanovnik 416 kg/stanovnik 432/3 kg/stanovnik

Posljednjih dvadeset godina količina komunalnog otpada u RH se stalno povećava. Konkretno količina KO se povećala od 212 kg/stanovniku (1995. referentna godina) na 432/433 kg/stanovniku (2018.). Povremeno (npr. 2008. i 2013.) je dolazilo do promjena, ali već sljedećih godina vrijednosti se uklapaju u linearno postupno povećanje. 2018. godine, u odnosu na 2017., evidentirana količina je povećana za 3 %. Glavni problem što u RH javnost gotovo nije upoznata s problemom „sve veće lavine komunalnog otpada“.

Nadzor toka – Od početka milenija (odnosno od osnivanja AZO, danas Zavod za zaštitu okoliša i prirode) u Hrvatskoj sustavno se povećava nadzor toka komunalnog otpada. Uz obuhvat stanovništva od 99 %, procjenjuje se da još uvijek čak 13 posto odloženog komunalnog otpada nije izvagano odnosno točno evidentirano.

U RH oduvijek postoje „divlje deponije“, koje nisu „divlje“ već su divlji ljudi koji ih stvaraju. Najčešće se nalaze uz prometnice te ih komunalne tvrtke povremeno čiste (uz dodatne troškove i ugroze okoliša) i tako postaju evidentirane. Poseban problem su „divlje deponije“ koje duže vrijeme onečišćuju okoliš.

Razlike po županijama - Među županijama su vrlo velike razlike u količini KO. Tako je u nekim županijama evidentirana godišnja količina od samo 230 (232) kilograma po stanovniku (Krapinsko-zagorska), a u Istarskoj čak 679 (888) kilograma. Razlike otpada iz turizma po županijama su još i veće. Tako primjerice u Istarskoj županiji registrirano je 209 kilograma otpada iz turizma odnosno gotovo 30 posto ukupne godišnje količine KO od stanovnika. S druge strane, u nekoliko županija količina otpada iz turizma je bila manja od 1 kilograma. U Tablici 2. je pregled po županijama. U proračunu se rabio broj stanovnika prema Zavodu za statistiku uvažavajući sustavno smanjivanje broja stanovnika u RH. Već je navedeno da je 2018. godine količina KO, u odnosu na 2017., porasla 3%, a broj stanovnika se smanjio za oko 1 %. To je vrlo negativna tendencija. Analiza pokazuje da još ne postoji u svim županijama točan nadzor nastajanja i prikupljanja otpada. Primjerice Zagreb ima sigurno najveći BDP, a godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku (445 kg) je samo malo veća od prosječne vrijednosti za RH (432/433 kg). S druge strane Ličko-senjska županija je među najsiromašnijima, a količina KO (577 kg) je veća i od prosjeka RH i od Grada Zagreba. Vrlo je velika razlika između susjednih županija, Međimurske (230 kg) i Varaždinske (538 kg). Potrebno je da stručnjaci javno iznose uzroke nelogič-

SRPANJ/JULY 2020.

21

GOSPODARENJE OTPADOM

Odvojeno sakupljanje otpada

Tablica 2. Broj stanovnika po županijama u 2017. i 2018. godini (Zavod za statistiku) i godišnja količina komunalnog otpada po županijama, te otpad iz turizma Županija Grad Zagreb Splitskodalmatinska Zagrebačka Primorskogoranska Osječkobaranjska Istarska Zadarska Varaždinska Vukovarskasrijemska Sisačkomoslavačka Brodskoposavska Krapinskozagorska Dubrovačkoneretv.

Karlovačka Međimurska Bjelovarskobilogorska Koprivničkokriževačka Šibenskokninska Virovitičkopodravska Požeškoslavonska Ličko-senjska UKUPNO

(2017.)

2018.

KO 2018. broj stanovnika tona (802.762) 804.507 357.591*

KO

Iz turizma Ukupni KO kg/stanovnik (tona) 445 5 (3.649 t) 450

(449.610)

448.071

271.764

607

73 (32.502 t)

680

(311.416)

309.469

90.473

469

>1 (197 t)

469

(286.677)

284.239

168.328

592 106 (30.224 t)

698

(283.035)

277.227

87.408

315

>1 (209 t)

315

(208.229) (168.672) (168.562)

208.765 168.153 166.982

141.751 111.962 39.943

679* 209 (43.681 t) 665 142 (23.813 t) 538 > 1 (133 t)

888* 807 538

(159.213)

154.371

51.415

398

1 (155 t)

399

(152.546)

148.589

45.409

306

> 1 (121 t)

306

(143.827)

140.072

37.412

267

> 1 (52 t)

267

(126.334)

125.537

28.921

230

2 (262 t)

232

(121.381)

121.715

70.883

582

11 (13.400 t)

593

(118.263) (110.999)

116.829 109.921

43.766 32.896

375 230

> 1 (752 t) 2 (186 t)

375 232

(109.822)

107.909

31.707

293

> 1 (92 t)

293

(109.137)

107.711

32.421

301

> 1 (43 t)

301

(101.436)

100.153

59.633

596

11 (10.653 t)

607

(77.086)

75.257

21.690

288

> 1 (38 t)

288

(69.583)

67.862

16.946

250

> 1 (30 t)

250

577 19 (5.059 t) 433 4,1 (165.251 t)

598 437

(45.943) (4.124.331)

45.184 26.091 4.081.843 1.768.411 t

nosti u evidenciji količina KO. Također teško su razumljivo male količine otpada iz turizma u Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji (samo 11 kg).

Gospodarenje biorazgradivim frakcijama KO – Na naslovnoj stranici Izvješća je fotografija kućnog/vrtnog kompostera.

To je izvrsna poruka o važnosti lokalnog kompostiranja, kao mjere prevencije i recikliranja otpada. Mali problem je što je komposter izrađen iz plastike, te je važno gdje i kako će oštećeni komposter biti recikliran (npr. u reciklažnom dvorištu).

Ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine Hrvatska je preuzela obvezu da će, sukladno EU Direktivi o odlaganju otpada, postupno smanjivati odlaganje otpada i osobito odlaganje biorazgradivih frakcija KO. Biorazgradivi otpad je moguće i treba izvrsno iskoristiti, ali kad se odloži uzrokuje naročito velike ugroze okoliša (neugodni mirisi, požari, eksplozije i

22

SRPANJ/JULY 2020.

sl.). Stoga legislativa EU zahtijeva smanjivanje odlaganja i odvojeno sakupljanje biootpada te ostalih biorazgradivih frakcija komunalnog otpada (Tablica 4.). Prema Katalogu otpada biootpad su: 20 01 25 - otpad iz kuhinja i kantina, 20 01 25 – jestiva ulja i masti, 20 02 01 – biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova, 20 03 02 – otpad iz tržnica. Biorazgradivi odnosno biorazgradljivi otpad uz biootpad uključuje i otpadni papir, otpadni tekstil i druge frakcije koje se mogu biološki razgraditi. U RH se nažalost biorazgradivi otpad odlaže, a vrlo rijetko reciklira.

Tablica 3. Usporedba količine biorazgradivog (biorazgradljivog) komunalnog otpada u dva dosadašnja plana gospodarenja otpadom RH Biootpad Plan GO RH 2007.

- 2015.

Plan GO RH 2017.

- 2022.

Otpadni Ostale bio papir frakcije

Ukupno

42,1 %

20,0 %

12,4 %

74,5 %

36,6 %

23,2 %

5,4 %

65,2 %

Udio biootpada i biorazgradivih frakcija KO se tijekom posljednjih deset godine smanjio, ali se povećao udio otpadnih papira. To je pokazatelj razvoja RH u smjeru sve većeg kupovanja ambalažirane hrane u trgovinama, a sve manje nabave hrane na tržnicama ili iz vlastitog vrta. Istovremeno, udio mase otpadnog papira se povećao s 2,0 na 23,2 posto. Još i veće je povećanje količine otpadne plastike. Ujedno to su pokazatelji sve veće potrošnje ambalažirane hrane, ali i svih drugih ambalažiranih proizvoda (npr. supermarket i internetska prodaja) Tablica 4. Usporedba prema EU određenih najviših dozvoljenih količina odlaganja biorazgradivog otpada 31.12.2013.

567.088 t (100 %)

31.12.2016.

378.088 t (67 %)

31.12.2020.

264.661 t (47 %)

Javnost RH uopće nije motivirana da se smanji odlaganje, a ubrzano poveća kompostiranje i/ili digestija biorazgradivog otpada. Često se javno diskutira opasnost od plaćanja penala EU. Također ne objavljuje se ni pregled kako koja JLS ispunjava obveze smanjivanja biorazgradivog otpada. Stvoren je dojam kao da su u RH to obveze „nekog drugog“, a ne obveze vlastite općine ili grada.

Preračunato uvažavajući broj stanovnika (4.174.349) prosječno bi prema EU obvezi svaki stanovnik Hrvatske trebao odlagati biorazgradivog komunalnog otpada: • 2016. godine manje od 91 kilograma, • 2020. godine manje od 63 kilograma.

U 2018. godini odloženo je u RH prosječno 182 kilograma.

To je dvostruko više nego dozvoljene količine u 2016., a čak tri puta više od ciljane vrijednosti za 2020. godinu. U Tablici 5. je usporedba proizvedenih i odloženih količina biorazgradivog otpada. Tijekom dvadeset posljednjih godina odlaganje biorazgradivog otpada je smanjeno za 33 posto, ali nikako dovoljno.

Tablica 5. Usporedba proizvedenog i odloženog biorazgradivog KO u RH 1997. - 2018.

Proizvedeno

Odloženo

Razlika proizvedeno i odloženo

1997.

756.175 t

756.175 t

0

2018.

1.109.006 t (100 %)

744.506 t (67 %)

364.500 t (33 %)

Tijekom 2019. i početkom 2020. godine (zahvaljujući FZOEU) u RH je nabavljena velika količina smeđih posuda za OS biootpada. Odmah zatim FZOEU je raspisao nadmetanja za nabavu sortirnica i kompostana. Očekuju se pozitivni pomaci u 2021. i 2022. godini, ali pitanje hoće li biti dovoljno sortirnica i kompostana za ispunjenje EU cilja. Za motiviranje prvenstveno odgovornih treba objaviti koje JLS dovoljno ne smanjuju odlaganje biorazgradivog otpada.

3. Odvojeno sakupljanje (OS) Zakon obvezuje općine i gradove odvojeno sakupljati KO. Odvajanjem otpada na mjestu nastanka tek se stvara mogućnost detoksikacije, recikliranja i smanjivanja odlaganja otpada. Odvojeno sakupljanje (OS) nije cilj održivog gospodarenja otpadom! Cilj je izbjeći odlaganje te uz moguće više pozitivne učinke na okoliš (AŽC - Analiza životnog ciklusa). U 2018. godini je odvojeno sakupljeno 31 posto količine komunalnog otpada. To je 3 % više nego 2017., ali još uvijek manje od ciljane vrijednosti 50 posto za 2022. godinu. Pozitivno je da sve više JLS-ova već dostiže cilj 50 %, ali je problem da su te općine i gradovi iznimke. Najveći je problem da se odvojeno sakupljene frakcije sve teže tržišno plasiraju.

Tablica 6.: Odvojeno sakupljene glavne frakcije i njihov potencijal u MKO 2018. godine Frakcija otpada Potencijal Papir i karton

OS frakcije

oko 320.000 t 181.857 t (34 %)

Glomazni otpad 101.403 t Biootpad oko 480.000 t 70.024 t (13 %) Staklo oko 64.000 t 52.656 t (9 %) Plastika oko 350.000 t 41.241 t (7 %) EE otpad - 38.072 t (7 %) Metal oko 80.000 t 33.528 t (6 %) Sve ostalo - 33.010 t (6 %) UKUPNO - 551.791 t (100 %)

OS/Potencijal 57 % > 90 % 15 % 82 % 11 % 42 % -

U Tablici 6. je usporedba potencijala iskoristivih frakcija u miješanom komunalnom otpadu s odvojeno sakupljenim količinama. Približno je u RH odvojeno sakupljeno oko 50 posto potencijala. Prednjači OS stakla (82 %), iako proizvođač staklene ambalaže Vetropak Straža navodi da nije zadovoljan sa stopom povrata staklenog krša. Otpadna plastika (11 %) i biootpad (15 %) 2018. godine su imale najniže stope povrata. Naročito treba zabrinuti preračunata stopa povrata biootpada, koji kada se odlaže uzroku-

je velike neugode i opasnosti. Posebnu analizu zahtijevaju relativno niske stope OS za otpadni papir (57 %) i otpadne metale (samo 42 %). To su otpadne tvari koje redovito postižu tržišni plasman uz veći ili manji prihod. Razvoj odvojenog prikupljanja smanjuje potražnju i cijene na tržištu sekundarnih sirovina. Podaci iz lipnja 2020. pokazuju da za preuzimanje odvojeno sakupljenog papira (zbog visokog udjela nečistoća) nema prihoda, već treba još platiti.

Glomazni odnosno krupni otpad komunalne tvrtke redovito prikupljaju odvojeno. Do sada se u RH gotovo redovito odlagao. To je dobar primjer da OS nije recikliranje.

Izuzetak je grad Zagreb koji je, uz golemu pozornost javnosti, bio prisiljen početi s recikliranjem krupnog otpada.

Odvojeno prikupljanje i oporaba auto guma u RH počelo je već krajem prošlog stoljeća. Početkom milenija osnivanjem FZOEU poboljšan je sustav odvojenog sakupljanja i recikliranja auto guma i auto karoserija.

Izuzetno je važno za povećanje stope recikliranja u RH ostvariti transparentnu suradnju javnog i privatnog gospodarstva. To je osobito rizična situacija glede sumnje u političku korupciju. Međutim problem se neće riješiti ako se o njemu šuti, već samo otvorenim javnim pristupom. Javna promocija tržišta sekundarnih sirovina može biti početak. Gradnja javnih sortirnica je moguće, ali često i skuplje rješenje. Na kraju uvijek privatno gospodarstvo osigurava recikliranje, a samo biološka obrada može biti izuzetak.

U Tablici 7. je zbirni prikaz bilance gospodarenja komunalnim otpadom u RH. Vrlo je uočljivo da stopa OS iznosi 31,3 %, dok je stopa recikliranja bitno niža (22,5 % + 2,8 %). Energijska oporaba i obrada su zanemarive, a najviše KO je odloženo (66,2 %).

Tablica 7. Bilanca postupanja s KO 2018.

Proizvedeno KO Odvojeno sakupljeno Reciklirano Kompostirano/anaerobno BO Spaljeno R1 Spaljeno D10 Odloženo

1.768.411 t 551.791 t

(31,3 %)

398.381 t 48.648 t 1t 4t 1,170.912 t

(22,5 %) ( 2,8 %) (66,2 %)

Sve donedavno u europskim zemljama se izvezeni OS otpad obračunavao kao reciklirani. Najnovija legislativa EU razlikuje otpad predan na recikliranje i otpad koji je stvarno materijalno iskorišten u novim proizvodima. U tom smislu na prvi pogled su različiti podaci iz Tablice 7. i Tablice 1 (Izvješće). U 2018. godini 81% odvojeno sakupljenog KO izravno preuzimaju oporabitelji. Preostala količina (poglavito glomazni otpad i dio otpadne plastike) je odložena.

Vrlo je pozitivno što od 2010. godine raste količina koja je izravno upućena na oporabu. U RH posljednjih godina sustavno rastu količine KO upućene na oporabu (Tablica 8.), te su u zadnjih devet godina povećane gotovo sedam puta.

To je naročito dobar pokazatelj razvitka kružnog gospodarstva u RH.

SRPANJ/JULY 2020.

23

GOSPODARENJE OTPADOM

Odvojeno sakupljanje otpada

Tablica 8. Količine KO izravno upućene na oporabu od 2010. do 2018.

Godina

Upućeno izravno na oporabu

2010.

68.947 t

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

136.955 t 247.026 t 258.056 t 274.421 t 298.026 t 353.823 t 405.660 t 448.072 t

Pozitivan primjer OS - tvrtka Ponikve Krk Ponikve Krk je jedna od tvrtki koja već odvojeno sakupljaj i više od 50 posto količine KO. Vrijedno je naglasiti da Ponikve, kao i druge tvrtke koje prednjače u OS, nastavljaju s povećanjem stope OS (Slika 1. do 80 %). Također vrlo je važna podrška politike, a još i važnije stalno educiranje i motiviranje svih društvenih razina. Zagreb je počeo razvoj OS prije trideset godina i krajem prošlog stoljeće ostvario zavidnu stopu. Zbog izostanka dugoročnog pristupa u Zagrebu se smanjila stopa OS. U sedam godina količina KO je povećana za 20,5 posto (Tablica 9.). U isto vrijeme količina MKO je smanjena za 10,4 posto. Preračunato stopa odvojenog sakupljanja je povećana s 39 posto (2012.) na 55 posto (2018.). Značajno su veće stope odvojenog sakupljanja dobro iskoristivih frakcija KO (otpadni metali, auto gume). Izuzetak je EE otpad, ali to su vrlo male količine (6 odnosno 7 tona). Posljednjih pet godina u RH količina otpad iz turizma se dvostruko povećala (88.844 tone 2014. godine do 165.251 t). U Primorsko-goranskoj županiji (109 kg/ stanovnika iz turizma) otok Krk prednjači u povećanju količine otpada iz turizma.

Tablica 9. Ponikve Krk: Usporedba količina komunalnog otpada 2011. do 2018. (u tonama) Vrsta otpada Miješani komunalni otpad Glomazni otpad Ambalažno staklo Ambalažni metal Karton i papir Ambalažna plastika Biootpad Zeleni otpad EE otpad Otpadno željezo Auto gume Ukupno

24

SRPANJ/JULY 2020.

Kataloški broj

2012.

20 03 01

11.080

9.911

89,6 %

20 03 07

549

1.502

273,4 %

15 01 07

605

896

148,0 %

15 01 04 15 01 01

21 1.973

31 3.003

124,0 % 152,2 %

15 01 02

636

995

156,5 %

3.092 4.398 304 1.195 7 6 7 41 11 46 18.285 t 22.024 t

142,2 % 393,1 % 85,7 % 585,7 % 418,2 % 120,5 %

20 01 08 20 02 01 20 01 36 20 01 40 16 01 03 -

2018.

2018./2012.

Slika 2. Uz svaki mjesečni račun kućanstva na otoku Krku primaju edukativne letke, koji educiraju i informiraju pučanstvo.

Odvojeno sakupljanje biootpada U RH je naročito slabo organizirano OS biorazgradivih frakcija komunalnog otpada (samo 15 % potencijala). U samo 163 JLS, 29 % od ukupnog broja, organizirano je odvojeno sakupljanje komunalnog biootpada. U 2018. godini je ostvarena sljedeća struktura biorazgradljivih frakacija u komunalnom otpadu RH: • 20 02 01 – otpad iz vrtova i parkova ..........................................69 % • 20 01 08 – otpad iz kuhinja i kantina ........................................19 % • 20 01 25 – otpadna jestiva ulja i masti .......................................8 % • 20 03 02 – otpad s tržnica .................................................................4 %.

Odvojeno sakupljeno je samo 70.024 t odnosno 13 % proizvedene količine komunalnog biootpada (Tablica 6.). Polazeći od morfološkog sastava odvojeno sakupljenog biootpada proizlazi da se oko 50.000 tona (69 posto) bez problema može kompostirati i na taj način lokalno iskoristiti. FZOEU je 2019. godine osigurao je nabavu smeđih posuda i spremnika te će sigurno 2019. i osobito 2020. godine doći do povećanja OS biootpada (godišnji potencijal biootpada procjenjuje se na gotovo 700.000 tona). Problem je nabava opreme i postrojenja za kompostiranje. FZOEU je 2020. raspisao javno nadmetanje i za nabavu kompostana, te se očekuje razvitak tehnologije kompostiranja. Uzgred, opremu za kompostane proizvodi hrvatska tvrtka.

Odvojeno sakupljanje biootpada organizirano je u samo trećini hrvatskih općina i gradova Mehaničko biološka obrada (MBO) mjera smanjivanja odlaganja ili povećanja oporabe?

Strategija (NN 130/2005) je odredila uspostavu županijskih Centara za gospodarenja otpadom (CGO), u dogovoru s općinama i gradovima (uz mogućnost udruživanja nekoliko županija). Nastavno je gradnja CGO-a uključena u Plan gospodarenja otpadom RH 2005. – 2015. (NN 85/2007), te FZOEU financira u općinama i gardovima samo projekte koji se temelje na osnivanju CGO-a. Na taj se način u općinama i gradovima gradilo pretovarne stanice.

Tijekom sljedećih godina u svim županijama su projekti CGO izjednačeni s tehnologijom MBO s bioreaktorskim odlagalištem. Na kraju je i grad Zagreb „pod pritiskom“ odustao od energane na otpad odnosno termičke energetske oporabe. Postoji tumačenje da je MBO bila inicijativa iz županija, koja je zatim prihvaćena na nacionalnoj razini. Međutim bioreaktorsko odlagalište nije vrsta odlagališta te je ono postalo sastavni dio MBO tehnologije.

Dvije najažurnije županije (Primorsko-goranska i Istarska) uspjele su izgraditi županijske CGO-e s MBO tehnologijom i bioreaktorskim odlagalištem (ŽCGO Marišćina i ŽCGO Kaštijun). Za gradnju CGO u pravilu županije, uz suglasnost općina i gradova, osnivaju posebnu tvrtku. Izgradnju tih prvih ŽCGO su financirali MZOE/FZOEU te fond EU. Međutim, kada su puštena u rad prva dva CGO-a odnosno ŽCGO-a, prvenstveno zbog neugodnih mirisa dolazi do golemog nezadovoljstva lokalnog stanovništva. Veliko je nezadovoljstvo i cijenom prihvata MKO u ŽCGO, iako su JLS bile unaprijed upoznate s tom cijenom. Neugodni mirisi su posljedica odabrane tehnologije ili nepotpune provedbe, ili projektiranog kapaciteta. Golemi problem, ako ne i najveći, je otežana oporaba proizvedenog GIO (goriva iz otpada). „Olakšanje“ može biti samo da slični problem ima i Slovenija, uključujući Ljubljanu koju je inače Europska komisija naročito hvalila. Početkom 2020. godine MZOE zatvara odnosno prijeti zatvaranjem izgrađenog ŽCGO. Županijama koje godinama kasne s gradnjom CGO-a se ne prijeti, već se i dalje sufinanciraju njihove vrlo duge pripreme projekata CGO. U takvoj situaciji prozivaju se županije, odnosno županijske tvrtke, koje su provodile nacionalnu strategiju i planove. Pitanje odgovornosti MZOE i EU za sada nije aktualno. Općine i gradovi, koji su prema zakonu prvenstveno odgovorni, također se ne prozivaju. Dolaskom koronakrize javno se sve češće postavlja pitanje ulaganja stotina milijuna kuna u ŽCGO-e, koji izdvajaju samo oko 3 posto reciklabilnog otpada, umjesto u bolnice (npr. Hrvatski sabor, S. Dobrović 11.04.2020.). Ostaje otvoreno pitanje jesu li CGO-i mjera smanjivanja odlaganja (naročito biorazgradivog otpada) ili mje-

ra povećanja ponovne uporabe, recikliranja otpada. Također u RH se opravdano potiče odvojeno sakupljanje i projektanti novih CGO-a imaju vrlo ozbiljno pitanje prevelikog ili premalog kapaciteta. Jedan, tek izgrađeni ŽCGO tijekom 2019. godine imao je ozbiljne probleme zbog premalog kapaciteta tijekom ljetnih mjeseci.

Odlaganje otpada Međužupanijski prijevoz i izvoz MKO Unutar Hrvatske relativno male količine miješanog komunalnog otpada se prevoze (49.419 tona). Prijevoz je prvenstveno vezan uz lokalne mogućnosti odlaganja otpada. Najveće količine otpada su odložene na uređeno odlagalište Piškornica u Koprivnici (oko 10.000 tona). U Bosnu i Hercegovinu je izvezeno 3.650 tona, i to samo iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Tablica 10. Međužupanijski prijevoz i izvoz MKO (u tonama) Izvoz u državu BiH Prijevoz u županiju Koprivničko-križevačka

Količina (t) Prijevoz iz županija 3.650 Dubrovačko-neretvanske

10.962

Brodsko-posavska

8.653

Vukovarsko-srijemska

8.459

Bjelovarsko-bilogorska

7.668

Sisačko-moslavačka Osječko-baranjska

7.515 4.418

Splitsko-dalmatinska

818

Ličko-senjska

717

Virovitičko-podravska UKUPNO unutar županija

209 49.419 t

Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Primorsko-goranske, Varaždinske, Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Varaždinske, Međimurske, Zagrebačke Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Međimurske, Varaždinske, Zagrebačke Brodsko-posavske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Osječko-baranjske, Virovitičkepodravske Varaždinske Splitsko-dalmatinske Brodsko-posavske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Virovitičko-podravske Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske, Zadar Zadarske

Odlaganje je nedostatak ili prednost za RH? RH nalazi među EU zemljama koje odlažu najveće količine komunalnog otpada. Međutim EU zemlje koje najviše odlažu nisu samo najsiromašnije, već godinama ostaju najsiromašnije. Slična je situacija i unutar RH - županije koje prednjače u odlaganju su i ostaju najsiromašnije. Odlaganje je „najjeftiniji“ način postupanja s miješanim komunalnim otpadom. Proizlazi da bi najsiromašnije županije trebale imati više sredstva za razvoj i trebale bi ubrzano povećavati BDP. Često se ističe da siromašne zemlje odnosno županije imaju mali BDP i moraju odlagati otpad, ali se može pretpostaviti i da siromašni ostaju siromašni jer odlažu otpad.

SRPANJ/JULY 2020.

25

GOSPODARENJE OTPADOM

Odvojeno sakupljanje otpada

Tablica 11. Odloženi i proizvedeni KO otpad po županijama u 2018. godini u tonama (kg/stanovnik) Županija Zagrebačka Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvan.

Međimurska Grad Zagreb UKUPNO

Broj stanovnika 309.469 125.537 148.589 116.829 166.982 107.711 107.909 284.239 45.184 75.257 67.862 140.072 168.153 277.227 100.153 154.371) 448.071) 208.765 121.715 109.921 804.507 4.081.843

Ukupno odloženo, KO i ostali (t) 38.914 13.824 61.747 43.891 4.625 63.743 53.968 112.621 22.458 17.756 14.545 36172 258.670 106.656 49.080 50.208 220.506 72.771 49.080 20.826 241.530 1.554.070

Odloženi PO (t)

Odloženi KO (t)

Odloženi MKO (t)

Uk. proizvedeni KO kg/stanovnik *

Stopa odlaganja proizv. KO (%)

1.292 898 19.565 8.137 146 31.341 15.572 70.189 2.069 3.263 2.245 4.739 158.507 47.758 451 1.796 2.121 5.349 2.686 7.308 1.443 386.808

37.623 (122) 12.985 (103) 42.195 (284) 35.755 (306) 4.479 (27) 32.402 (301) 38.396 (356) 42.431 (149) 20.389 (451) 14.493 (192) 12.300 (181) 31.433 (224) 100.163 (597) 58.898 (2.125) 49.108 (490) 48.412 (314) 218.385 (487) 67.422 (323) 46.393 (381) 13.519 (123) 240.086 (298) 1.167.262 (287)

34.033 12.083 40.703 30.727 4.216 28.769 32.797 25.609 20.020 14.188 11.911 29.486 83.826 57.968 43.337 47.243 202.086 51.009 44.797 11.421 240.086 1.066.901

469 232 306 232 538 301 293 698 598 288 250 267 807 315 607 399 680 888 593 232 450 437

26 44 93 132 5 100 122 21 75 67 72 84 74 67 81 79 72 36 64 53 66 65,7

* Tablica 2. u članku, Tablica 1. iz Izvješća

U RH je prosjek odlaganja komunalnog otpada u odnosu na proizvedeni komunalni otpad 65,7 %. Gotovo ista vrijednost je ostvarena u Gradu Zagrebu (66 %). To je jedan od pokazatelja da Zagreb uvelike utječe na gospodarenje otpadom u RH. U odlaganju otpada također su velike razlike između županija.

Mali udjel odlaganja u odnosu na proizvedeni komunalni otpad imaju i županije: • Varaždinska ……………………….. 5 % • Primorsko- goranska ………… 21 % • Zagrebačka ………………………. 26 % • Istarska ……………………………. 36 %.

S druge strane su županije u kojima se odlaže nekoliko puta veća količina od proizvedene količine komunalnog otpada: • Osječko-baranjska …………… 647 % • Karlovačka ………………………. 132 % • Bjelovarsko-bilogorska ……. 122 %.

Koprivničko-križevačka županije je prijavila odlaganje iste količine koliko je komunalnog otpada po stanovniku proizvela (100 %). To se može tumačiti i kao ispunjenje dva od četiri osnovna načela održivog gospodarenja komunalnim otpadom.

U svakom slučaju potrebno je što prije zabraniti odlaganje na neuređenim odlagalištima odnosno smetlištima, a smanjivati odlaganje na uređenim odlagalištima neobrađenog komunalnog otpada.

26

SRPANJ/JULY 2020.

Zaključno Nakon koronakrize se očekuju velike promjene u društvu.

Bez osobite pozornosti komunalne tvrtke redovito su prikupljale komunalni otpad, u kojem je bilo i zaraznog otpada. Očekuje se ubrzano širenje odvojenog sakupljanja sustavom „od vrata do vrata“ te značajno povećanje količina odvojeno prikupljenog otpada. FZOEU je raspisao nadmetanje za nabavu sortirnica i kompostana. Prije početka koronakrize, privremenom odlukom u sustav gospodarenja komunalnim čak se umiješao i Ustavni sud. Analiza Izviješća o gospodarenju otpadom za 2018. godinu može biti izvrsna podloga za usporedbu promjena u 2019. i 2020. godini.

Obuhvat stanovništva redovitim sakupljanjem već godinama u RH ostaje visokih 99 posto. U cilju postizanja potpunog nadzora mjesta nastanka komunalnog otpada treba inzistirati da se konačno u RH ostvari obuhvat od 100 posto (npr. objaviti u kojim JLS-ima i u kojim županijama svim stanovnicima nije osigurano redovito prikupljanje KO). Potpuni nadzor toka komunalnog otpada od mjesta nastanka do konačne dispozicije je temelj Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO). Na to izričito upozorava i Europska komisija u Ranom upozorenju (Bruxelles 24.9.2018. SWD(2018) 414 final), te posebno ističe da još uvijek sva odlagališta u RH nemaju vagu.

Od kraja prošlog stoljeća stalno raste količina komunalnog otpada. To je inače osobitost needuciranih tranzicijskih zemalja, koje bez kriterija prihvaćaju potrošački mentalitet (npr. rekordno visoki udjel otpadne plastike). RH je među tri EU zemlje koje najslabije provode mjere sprječavanja nastanka otpada. Najveći je problem što javnost nije educirana da uz rast BDP treba smanjivati količinu otpada.

Program mjere sprječavanja nastanka otpada sada je važan dio Nacionalnog i lokalnih planova gospodarenja otpadom. Izrađeni su i izvrsni video spotovi te brojni letci za edukaciju i prevenciju otpada, najčešće uz financijsku podršku EU. Postoji opasnost da će izostati praktična provedba mjera prevencije (na to ukazuje i Rano upozorenje Europske komisije).

Među županijama su vrlo velike razlike u prosječnoj količini komunalnog otpada. Primjerice Zagreb ima sigurno najveći BDP, a godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku (445 kg) je samo malo veća od prosječne vrijednosti u RH (433 kg). S druge strane Ličko senjska županija (577 kg) je među najsiromašnijima, a količina KO je veća i od prosjeka RH i od Grada Zagreba. Među županijama još i veće su razlike u količini otpada iz turizma. Uzrok tako velikih razlika može biti i nedovoljan nadzor toka, ali svakako neprovedba CSGO-a.

Pučanstvo RH nije educirano da su biootpad, kao i otpadni papir te drugi biorazgradivi otpad, kod odlaganja izuzetno velika opasnost (smrad, požar, eksplozije). S druge strane kada se odvojeno prikupi, biorazgradivi otpad se može izvrsno reciklirati. U RH se 2018. godine odvojeno sakupilo samo 15 posto potencijala biootpada, a udio kompostiranja u gospodarenju komunalnim otpadom je mizernih 2 %. Istovremeno su brojni protesti protiv neugodnih mirisa i odlagališta. 2019. i početkom 2020. godine je nabavljena velika

količina smeđih posuda za OS biootpada, te se očekuju ulaganja u projekte sortirnica i kompostišta. Vrijedno je naglasiti da su komunalne tvrtke koje u RH prednjače u kružnom gospodarenju otpadom, vodeće i u kompostiranju.

Nažalost, RH se 2018. godine nalazi među EU zemljama koje najmanje otpada sakupljaju odvojeno, te među zemljama u kojima je odlaganje najčešći način zbrinjavanja. Europska komisija u Ranom upozorenju je naročito naglasila da Hrvatska neće ostvariti cilj 50 posto. Odvojeno sakupljeni otpadom nikada „dugotrajno“ skladištiti, već postupati u skladu CSGO. Prošle godine dogodila su se tri velika požara odvojeno sakupljenog otpada, pri čemu su nastale vrlo velike emisije štetnih plinova.

Zbog dugogodišnje neučinkovitosti općina i gradova u provedbi CSGO, na razini RH usvojenom Strategijom i Planom gospodarenja otpadom predviđena je gradnja Centara za gospodarenje otpadom (CGO). Međutim, kada su puštena u rad prva dva javna CGO (ŽCGO ) prvenstveno zbog neugodnih mirisa dolazi do nezadovoljstva lokalnog stanovništva.

Komunalne tvrtke odnosno JLS nisu zadovoljne s cijenom prihvata u dva izgrađena ŽCGO (iako je ta cijena bila poznata već tijekom priprema za gradnju ŽCGO). U konačnici, početkom 2020. odnosno početkom koronakrize, MZOE prijeti zatvaranjem dva izgrađena CGO-a.

SRPANJ/JULY 2020.

27

Spaljivanje – tabu tema pred kojom neki u RH ”stavljaju glavu u pijesak“

[autor] dr. sc. Zlatko Milanović Spalionica Spittelau u Beču, jedno od najsuvremenijih postrojenja za energetsku oporabu otpada

28

Uvod Termička i biološka energetska oporaba i obrada su nezaobilazne mjere Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO).

Strategijom gospodarenja otpadom RH, kao i legislativom EU, samo provedba CSGO jamči odgovorno gospodarenje svim vrstama otpada. Suvremeni otpad je sve složeniji i opasniji, te zahtijeva cjelovitu i stručno usklađenu koordinaciju mjera mehaničke, biološke, toplinske i termičke obrade. Niti jedna mjera obrade sam za sebe ne jamči održivo i kružno gospodarenje otpadom. Primjerice kompostiranje je izvrsno (prvenstveno lokalno) rješenje za odvojeno sakupljeni zeleni otpad. Međutim, u razvijenim europskim zemljama utvrđene su velike štetne posljedice (npr. onečišćenje dioksinima mlijeka za dojenčad), kao posljedica izgradnje kompostana biorazgradivog otpada izdvojenog iz miješanog komunalnog otpada (MKO). S druge strane, termička obrada i oporaba je učinkovito rješenje za neke vrste zaraznog otpada. Termička obrada izvrsno i mineralizira otpad te smanjuje rizike odlaganja. Međutim, spaljivanje uništava mogućnost ponovne uporabe i recikliranja otpada.

Za termičku energetsku oporabu i obradu otpada postoje različite tehnike (izgaranje, piroliza, uplinjavanje/rasplinjavanje, plazma). Izgaranje odnosno spaljivanje otpada može se

SRPANJ/JULY 2020.

provoditi na rešetki, u rotacionoj peći ili fluidiziranom sloju.

Najviše spalionica miješanog komunalnog otpada se gradi i izvedeno je s izgaranjem na pokretnoj rešetci. Najčešće spalionice miješanog komunalnog otpada (MKO) imaju dvije ili tri linije za izgaranje snage 2 x 15 odnosno 3 x 15 tona na sat. Kod spalionica u središtu pozornosti je prijam otpada, vođenje postrojenja te nadzor i evidencija plinovitih emisija. Suvremene spalionice su izvedene prema najboljem stanju tehnike (BAT), a najveći dio opreme (do 70 posto) je postrojenje za čišćenje dimnih plinova. EU propisi koji određuju najviše dopuštene štetne plinovite emisije iz spalionica su među najstrožima u svijetu, a toliko su strogi da se nisu mijenjali zadnja tri desetljeća. Gotovo u svim većim europskim gradovima uspješno rade spalionice, koje se u pravilu nakon dvadeset godina obnavljaju uz povećanje kapaciteta i dodavanje pratećih sadržaja (npr. Pariz - trgovački centar, Kopenhagen - skijalište).

Zahvaljujući poglavito energanama na otpad (ENO) u gradovima, izbjegnuto je odlaganje miješanog komunalnog otpada. Spalionice su učinkovita mjera za odgovorno gospodarenje komunalnim otpadom u velikim naseljima, gdje nedostaje površina za odlaganje. U naseljima postoji i velika mogućnost potrošnje električne i toplinske energije. U Istanbulu se

Energetska oporaba

gradi najveća europska spalionica (3.000 tona na dan odnosno 1 milijun tona MKO godišnje). Suvremene spalionice rade u kogeneraciji, a sve češće i u trigeneraciji. U duhu provedbe Pariškog sporazuma treba naglasiti da spalionice u odnosu na odlagalište smanjuju po 1 toni MKO emisiju stakleničkih plinova između 1 do 1,5 tona ekvivalenta CO2. Zahvaljujući u CSGO usklađenim mjerama termičke i biološke energijske oporabe, sve više razvijenih europskih gradova postaju sredine s nultom emisijom CO2.

GOSPODARENJE OTPADOM

sterilizacija zagrijavanjem zaraznog/infektivnog otpada).

Polazeći od takvog poimanja teorijski je moguće i procese biološke energijske oporabe (npr. bioplinske procese) uključiti u neizravne procese izgaranja. Procesi gospodarenja energijom iz otpada također se dijeli prema toku topline tijekom odvijanja proces: • Endotermni procesi su procesi za čije odvijanje je potrebno dovođenje toplinske energije (npr. toplinski procesi) • Egzotermni procesi su procesi kod kojih dolazi do oslobađanja toplinske energije, koja se zatim može iskoristiti u generaciji, kogeneraciji ili trigeneraciji (npr. energane na otpad).

Naročito vrlo je važno razlikovati procese termičke obrade od termičke oporabe: • Oporaba - procesi kojima je cilj energijski (i materijalno) što je moguće više iskoristiti otpad • Obrada - procesi kojima je prvenstveni cilj smanjiti toksičnost otpada (npr. termička obrada opasnog otpada).

Promocijom kružnog gospodarstva su otvorene dileme glede izgaranja odnosno spaljivanja otpada. Zbog toga je Europska komisija objavila dokument Komunikacija1, koja pojašnjava ulogu energetske oporabe otpada u ostvarivanju cilja kružnog gospodarstva (materijalna oporaba otpada) te provedbe Pariškog sporazuma (zaštita klime smanjenjem emisije CO2). Procesi proizvodnje energije iz otpada obuhvaćaju veliki broj različitih postupaka obrade i/ili oporabe otpada, koji različito utječu na okoliš. Zbog toga su projekti WtE u CSGO-u različito rangirani. Komunikacijom su obuhvaćeni sljedeći procesi proizvodnje energije iz otpada: • Suspaljivanje u postrojenjima za izgaranje (npr. toplane, elektrane, cementne peći, ciglane, sušare, vapnare itd.)

• Spaljivanje u namjenskim objektima • Anaerobna digestija biorazgradivog otpada • Proizvodnja krutih, kapljevitih ili plinovitih goriva • Drugi procesi, među kojima je i neizravno spaljivanje nakon pirolize ili uplinjavanje.

Komunikacija ističe da države članice imaju fleksibilnost u provedbi hijerarhije CSGO. Uvažavajući lokalne osobitosti

Primjeri W-T-E procesa

1. Energija iz otpada (Waste-to-energy; WtE) Energijska odnosno energetska oporaba otpada u CSGO obvezno uključuje i biološku energijsku oporabu i termičku energijsku oporabu (Slika 1.). Pod pojmom termičke obrade/ oporabe podrazumijeva vrlo veliki broj različitih procesa. Polazno, potrebno je razlikovati termičke od toplinskih procesa gospodarenja energijom: • Termički procesi su procesi u kojima dolazi do izravnog izgaranja (npr. spaljivanje, suspaljivanje/kospaljivanje ) i neizravnog izgaranja (npr. piroliza, rasplinjavanje/uplinjavanje), • Toplinski procesi su procesi kod kojih ne dolazi do izgaranja otpada, već se obrada provodi dovođenjem topline (npr.

Anaerobna digestija organskog otpada gdje se digestat reciklira kao gnojivo Spaljivanje i kospaljivanje s visokim nivoom energetske učinkovitosti. Reprocesiranje otpada u tvari koje se uporabljuju kaokruta, plinovita ili kapljevita goriva Spaljivanje i kospaljivanje s ograničenom energetskom učinkovitošću. Iskorištavanje odlagališnog plina Slika 1. Pozicioniranje termičke i biološke energetske oporabe u Cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom

SRPANJ/JULY 2020.

29

GOSPODARENJE OTPADOM

Energetska oporaba

(ekološke, ekonomske, sociološke) svaka EU zemlja može potaknuti mjere koje donekle udaljavaju od redoslijeda hijerarhije CSGO (Članak 4. stavak 2, Direktive 2008/08 EZ). Konkretno, nužno je, polazeći od četiri osnovna načela gospodarenja otpadom, izraditi AŽC (Analizu životnog ciklusa) kao polaznicu određenja nacionalnog plana. Važno je naglasiti da Komunikacija EU komisije daje prednost opcijama CSGO koje uvažavaju mjere zaštite klime. U tom smislu najnepovoljnije opcije su zbrinjavanje odlaganjem na odlagalištu i spaljivanje uz malo ili nimalo energetske oporabe. Mjere sprječavanja nastanka otpada su apsolutni prioritet, a slijede mjere ponovne uporabe i recikliranja koje također imaju veliki potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

EU nije zabranila spaljivanje niti suspaljivanje reciklabilnog otpada. Prema podacima Europske komisije za okoliš, trenutno ne postoji višak kapaciteta za spaljivanje. Međutim izuzetno su velike razlike među EU zemljama. Zbog toga Europska komisija u Komunikaciji razlikuje mjere za države s mnogo spaljivanja i mjere za države bez spaljivanja otpada. Konkretno za Zemlje s velikim namjenskim kapacitetima za spaljivanje, u kojima se u pravilu više ne odlaže neobrađeni KO predlaže se: • uvođenje ili povećanje poreza na spaljivanje, uz povećanje poreza na odlaganje • postupno ukidanje potpore programa za spaljivanje • uvođenje moratorija na nova postrojenja i stavljanje izvan pogona starijih postrojenja kao i manje učinkovitih postrojenja.

S druge strane za RH i druge Zemlje članice EU s malim i nepostojećim kapacitetima za spaljivanje i visokom ovisnošću o odlaganju se predlaže: • preispitivanje nacionalnih planova, kako kapaciteti za spaljivanje ne bi priječili razvoj odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada • kapacitete za spaljivanje treba dugoročno odrediti (20 do 30 godina) • uvažiti postojeće kapacitete za suspaljivanje.

Europska komisija ističe i potrebu uvažavanja planiranih i postojećih kapaciteta za spaljivanje u susjednim zemljama, te navodi da u opravdanim slučajevima prekogranične pošiljke otpada mogu pridonijeti optimalnoj iskorištenosti postojećih kapaciteta za proizvodnju energije iz otpada. Europska komisija smatra i da izvoz otpada, koji se ne može reciklirati, na energetsku oporabu u drugu zemlju „ne treba nužno smatrati kršenjem načela blizine“. Na kraju Europska komisija ipak navodi da prije nego se članice EU odluče za takav pristup, trebaju cjelovito analizirati učinke na okoliš (AŽC), osobito uvažavajući opterećenja okoliša povezana s prijevozom otpada.

30

a) Energetska učinkovitost Energetsku učinkovitost termičke obrade otpada, legislativa EU je odredila formulom R1: Energetska efikasnost = R1 = Ep – ( Ef + Ei) / 0,97 x ( Ew + Ef) Ep = godišnja proizvodnja energije u GJ/a (proizvedena toplinska energija se množi s 1,1, a proizvedena električna energija se množi s 2,6), Ef = označava godišnju količinu energije iz fosilnih goriva koja je ušla u sustav, u GJ/a (to je konvencionalno gorivo potrebno za zagrijavanje ložišta odnosno za početak izgaranja otpada, te za održavanje u ložištu temperature > 850˚C), Ew = godišnja količina energije sadržana u otpadu koja ušla u sustav (u GJ/a), Ei = označava ostalu (dostatnu) količinu energije, bez Ew i Ef, u GJ/a, 0,97 je faktor obračuna toplinskih gubitaka, zbog topline pepela na dnu kotla i zbog zračenja.

Formula energetske učinkovitosti (R1) temeljena je na najboljim dostupnim tehnikama (BAT) odnosno najboljim tehnikama spaljivanja (BREF WI). U EU prvenstveno je dozvoljeno graditi spalionice otpada odnosno energane na komunalni otpad, koje postižu koeficijent R1 jednak ili veći od 0,65. U tom smislu su to građevine za termičku oporabu (ujedno i obradu) otpada. b) Korekcija za utjecaj klime Formula R1 analizira odnosno uvjetuje energetsku učinkovitost spaljivanja. U drugom desetljeću novog milenija čovječanstvo je suočeno sa sve većim problemima promjene klime.

Spalionica kao mjera CSGO-a smanjuje emisije CO2, te je 31. srpnja 2016. godine usvojena Direktiva 2015/1127/EU. Uz faktor energetske učinkovitost (R1) tom Direktivom je uveden faktor korekcije klime (CCF). Novi faktor R1N se proračunava množenjem ta dva faktora: R1N = R1 x CCF

2. Teorijske osnove termičke oporabe i obrade - zbrinjavanje otpada

Faktorom klime (CCF) uzima se u obzir izuzetno važan utjecaj klime (količina stupanj-dana grijanja) na projekte spalionica odnosno građevina za izgaranje otpada: CCF = 1,12, ako je HDD < ili = 2150 (zemlje južne Europe) CCF = - (0,12/1200) x HDD + 1,335, kada je 2150 < HDD < 3350 (zemlje srednje Europe) CCF = 1,00, ako je HDD > ili = 3350 (zemlje sjeverne i istočne Europe).

Uključivanje faktora CCF za područja južnih zemalja povećava vrijednost R1 za 12 posto (R1N), a za sjeverna područja Europe nema povećanja, R1 = R1N.

Ključan čimbenik oporabljivosti čvrstog komunalnog otpada, uključujući muljeviti komunalni otpadni mulj, je učinkovitost pretvorbe kemijske energije otpadnih tvari u toplinsku i/ ili električnu energiju. Kod svake pojedine građevine za izgaranje otpada izuzetno je važno jamčiti stalno korištenje (tijekom dana i godine) proizvedene energije.

c) Termodinamička analiza Nedostatak formule R1 je „specijaliziranost“ za sustave izgaranja otpada, te nije jednako pogodna za druge tehnologije termičke energijske oporabe, koje proizvode plinovita, kapljevita i kruta goriva, kao i neke kemijske proizvode3. Za kvali-

SRPANJ/JULY 2020.

tetnije termodinamičko ocjenjivanje 2018. godine je razvijena „3T metoda“ (Vakalis S. i dr.), koja uzima u obzir kakvoću energije. Naime, energija se sastoji iz eksergije (iskoristive) energije - Ex i anergije (neiskoristive) energije – Ea. Primjerice toplinska energija na temperaturi okoline se ne može iskoristiti i u tom je smislu anergija (Ea). Na taj se način može ocijeniti eksergijski učinak proizvodnje energije iz otpada.

Takav termodinamički prikaz toplinskog procesa je fizikalna eksergijska analiza, kojom se može analizirati energijsku učinkovitost kogeneracijske proizvodnje energije iz otpada.

Ex = E - Ea Tijekom kogeneracije istovremeno se proizvodi električna i toplinska energija za grijanje, pri čemu se proizvedena električna energija vrednuje u primjerice kWh. Međutim eksegijski učinak proizvedene električne energije je veći od proizvedene toplinske energije. Naime električna energija je više vrijedna energija, koja se može prenijeti na veće udaljenosti kao i koristiti za rasvjetu, pogon velikog broja prometala, industrijskih i kućanskih strojeva, električnih uređaja itd. Toplinsku energiju nužno je lokalno iskoristiti za grijanje i hlađenje zatvorenih prostora, te za proizvodnju pare. U urbanim sredinama, u cilju iskorištenja toplinske energije tijekom ljetnih mjeseci razvijen je proces trigeneracije, koja u velikim zgradama osigurava hlađenje toplinskom energijom. Proizvedenu toplinsku energiju je optimalno lokalno iskoristiti.

Postoje i tehnički procesi kojima je moguće energiju akumuliranu u otpadu termokemijskom konverzijom iskoristiti za proizvodnju sintetskog plina (rasplinjavanje/uplinjavanje) ili za proizvodnju pirolitičkog ulja (piroliza). Ti procesi se ocjenjuju analizom kemijske eksergije. Analizom kemijske eksergije moguće je vrednovati i recikliranje metala iz procesa izgaranja otpada (spaljivanje, suspaljivanje). Energijskom analizom to nije moguće. U okviru CSGO sve procese odnosno mjere rabljenja i konverzije otpada treba temeljiti i na AŽC. Suvremena europska iskustva (Slika 2.) pokazuju da je optimalan cilj gospodarenja komunalnim otpadom, koji se nije mogao izbjeći: • recikliranje 60 do 65 posto • energijska oporaba 40 do 35 posto.

3. Spaljivanje Uvodno je već navedeno da je spaljivanje najčešća tehnika obrade i energijske oporabe čvrstog komunalnog otpada. U novom mileniju otpad odnosno proizvodni i potrošački ostaci poimaju se prvenstveno kao vrlo vrijedan resurs, koji treba što je moguće više ponovo upotrijebiti. Promocijom kružnog gospodarstva 2015. godine EU je utvrdila pozicioniranje termičke energetske oporabe u hijerarhiji CSGO (slika 1.). Spaljivanje u velikim naseljima je prihvaćeno kao mjera izbjegavanja odlaganja nereciklabilnog otpada i kao mjera smanjivanja emisije stakleničkih plinova (Pariški sporazum). U Izvješću8 Europska komisija ističe da procesi proizvodnje energije iz otpada pridonose ispunjavanju ciljeva energetske strategije EU. Tijekom 2019. godine istraživane su, za jedan projekt sanacije neuređenog odlagališta, mogućnosti spaljivanja otpada unutar EU. Po-

Slika 2. Grafički prikaz razvitka sustava gospodarenja komunalnim otpadom u EU-u zadnjih 25 godina (Šarc Renato5, Bartl 2014.)

kazalo se da nije bilo niti jednog slobodnog kapaciteta, odnosno gotovo nije bilo moguće dobiti niti jednu ponudu.

Kapaciteti za spaljivanje u EU 28 plus Švicarska i Norveška su između 2010. – 2014. godine povećani za 6 posto, na ukupno 81 milijuna tona godišnje (prosječno na oko 165 kg/ stanovniku)1.

Tri četvrtine odnosno 75 posto kapaciteta za spaljivanje otpada u EU-u je koncentrirano u najrazvijenijim zemljama: Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Švedskoj. Zemlje koje imaju po stanovniku najviše instaliranih kapaciteta za spaljivanje uz Švicarsku su Švedska (591 kg) i Danska (587 kg). Među EU zemljama je stalno trgovanje otpadom za energijsku oporabu i to poglavito RDF-om (gorivom iz otpada, GIO). Ovisno o lokalnim potrebama u gospodarenju otpadom najaviše se uvozilo u Dansku, Švedsku, Njemačku i Nizozemsku, najveći izvoznici bile su Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo. U velikim europskim gradovima osobito je izazovna tema spaljivanje otpadnog mulja od pročišćavanja komunalnih otpadnih voda i recikliranje fosfata.

Polazeći od prosjeka EU (165 kg/stanovniku) RH bi mogla imati kapacitet od spaljivanja i suspaljivanja od oko 660.000 tona otpada. U 2018. godini u RH je odloženo 1.170.912 tona komunalnog otpada2. Analize optimalnog kapaciteta spaljivanja u RH trebaju uzeti u obzir mogućnosti za suspaljivanja (prvenstveno zbog velikih prometnih udaljenosti). Provedena istraživanja početkom novog tisućljeća za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije (tvrtka ZGOS) predviđala su godišnji kapacitet javne spalionice odnosno ENO od oko 200.000 + 50.000 tona otpada.

Međutim, za razliku od razvijenih EU zemalja, u Hrvatskoj je naročito veliki otpor kvazi stručne javnosti glede spaljivanja otpada, a sustavno se zanemaruju golemi problemi i gubici prirodnih vrijednosti odlaganja otpada. Nehumano je da samo na

SRPANJ/JULY 2020.

31

GOSPODARENJE OTPADOM

Energetska oporaba

lokalnim razinama dolazi do protesta protiv smetlišta i odlagališta. Sustavno javnost RH jednostavno „zatvara oči“ pred ugrožavanjem života najsiromašnijih sugrađana.

Naročito velike prijepore u RH, već trideset godina, izaziva projekt gradske spalionice TE-TO Zagreb. U Zagrebu je razvijena toplovodna i parovodna mreža, te je moguće u kogeneraciji i trigeneraciji izvrsno iskoristiti energiju iz otpada. Zagreb je za vrijeme konačne faze pripreme projekta spalionice već promovirao CSGO i počeo odvojeno prikupljati komunalni otpad. Međutim tada je dio stručnjaka uspio nametnuti javnosti (osobito lokalnom stanovništvu) strah od štetnih plinovitih emisija iz spalionica. Projekt TE-TO na otpad je zaustavljen, a spaljivanja i suspaljivanja u RH su postale tabu teme.

Istovremeno tijekom posljednjih trideset godina u Beču i mnogim europskim zemljama razvijala se energetska oporaba otpada, osobito spaljivanje i suspaljivanje komunalnog otpada. Na taj način se izbjeglo odlaganje neobrađenog komunalnog otpada i spriječilo širenje površine odlagališta. Kada je Zagreb bio prisiljen odustati od TE-TO na otpad na smetlištu Jakuševec je bilo odloženo samo nekoliko stotina tisuća tona otpada. Trideset godina kasnije, odloženo je više od 16 milijuna tona otpada. Do početka uređenja smetlišta Jakuševec površina onečišćena komunalnim i proizvodnim otpadom se povećala na gotovo 120 hektara. Izbjegava se informirati da je isključivo zbog „bježanja“ od spaljivanja i suspaljivanja smetlište Jakuševec samo uređeno, a ne i sanirano. Nedostaju i informacije da je zbog odustajanja od TE-TO na otpad Zagreb povećao godišnju emisiju stakleničkih plinova za najmanje 250.000 tona ekvivalenta CO2, odnosno kroz trideset godina nepotrebno Zagreb je emitirao više od 7,5 milijuna tona ekvivalenta CO2.

Spaljivanje nereciklabilnog otpada, u odnosu na odlaganje, jamči kogeneraciju energije i smanjivanje emisije CO2 Projekt spalionice u Zagrebu nedovoljno educirani su prozivali da će ugroziti razvoj odvojenog sakupljanja i recikliranja.

Upravo za vrijeme pripreme projekta TE-TO na otpad u Zagrebu je počeo niz projekata odvojenog sakupljanja i recikliranja.

Odustajanjem od spalionice postupno u Zagrebu ti su projekti odvojenog sakupljanja i recikliranja zapostavljeni.

Jedan od razloga protivljenja, pojedinaca u RH, projektu TETO na otpad u Zagrebu su velike emisije dioksina odnosno dioksina i furana (PSDD/Fs). Inače dioksini su prateći sadržaj civiliziranog života. Nastaju kod svakog izgaranja kao primjerice kod gorenja cigareta, svijeća, drva, plina itd. Dioksina ima i u komunalnom otpadu. Naročito velike emisije nastaju kod spaljivanja odreza i korova na otvorenom, kao i kod šumskih požara.

Izuzetno su opasni i požari na odlagalištima i skladištima otpada. Samo 2019. godine u Zagrebu nekoliko dana je trajao veliki požar skladišta krupnog otpada. Upravo to i pokazuje usporedba mjerenja sadržaja dioksina u zraku na nekoliko područja grada Zagreba, s uzorkom zraka uzetog neposredno iznad podzemnog požara na smetlištu Jakuševec9.

Građevine za spaljivanje i suspaljivanje trebaju biti izvedene

32

SRPANJ/JULY 2020.

prema najboljim tehnologijama (BAT/BREF-ovi), što između ostalog uključuje stalno mjerenje i registriranje emisije dioksina.

Suvremene spalionice ostvaruju emisije dioksina koja su najmanje dvostruko niže od granične vrijednosti. Inače, propis koji određuju granične vrijednosti plinovitih emisija iz postrojenja za spaljivanje u EU na snazi je već dulje vrijeme.

4. Zaključno Strategija gospodarenja otpadom RH, kao i legislativa EU akceptiraju projekte WtE. Europska komisija u Komunkaciji1 ističe da je za prijelaz na kružno gospodarstvo nužno raspolagati optimalnim kapacitetima za proizvodnju energije iz otpada. Uz prioritetne postupke anaerobne biološke oporabe s proizvodnjom gnojiva iz digestata, također su i spaljivanje i suspaljivanje važni čimbenik Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Primjer grada Ljubljane najbolje dokazuje da je, uz proizvodnju bioplina iz biorazgradivog otpada, vrlo važno cjelovito uključiti postrojenja za spaljivanje i/ili suspaljivanje. CSGO pretpostavlja osmišljenu i dugoročno usklađenu primjenu postupaka mehaničke, biološke, termičke i toplinske obrade i oporabe otpada uz uvažavanje lokalnih uvjeta. Dosadašnja iskustva pokazuju da samostalna provedba samo pojedinih postupaka redovito uzrokuje probleme (npr. u RH dobro poznati problemi s odlagalištima, a u novije vrijeme i s javnim postrojenjima za MBO).

Projekti spaljivanja i suspaljivanja nereciklabilnog otpada (preostalog MKO) prvenstveno jamče smanjenje rizika odlaganja. Spaljivanje otpada izvrsno mineralizira komunalni otpad (Corg < 3 %) te značajno smanjuje obujam otpada (za 90 %).

Spalionice se redovito grade u većim naseljima (npr. > 200.000 stanovnika), gdje u pravilu nedostaje površina za odlaganje.

Energijska oporaba otpada odnosno WtE može smanjiti energetsku ovisnost RH od uvoza energije, ali ne može biti temelj energetske strategije. Teoretski godišnji energetski potencijal komunalnog otpada u RH, uz godišnju količinu 1,7 milijuna tona komunalnog otpada i stopu odlaganja od 90 %, je između 12 do 15 PJ (uz Hd = 7,5 MJ/kg)7. Od osamostaljenja RH odnosno posljednjih trideset godina u RH se sustavno povećava godišnja količina komunalnog otpada (za 3 do 5 posto2). Zbog toga, kao i sve većeg sadržaja energetski vrijednih frakcija, u RH sustavno raste energetski potencijal komunalnog otpada.

Energija akumulirana u otpadu je prirodna vrijednost, koju nije opravdano bacati na odlagališta. Na gotovo svim odlagalištima u RH energija pohranjena u otpadu se bespovratno gubi. Samo uređeno odlagalište Prudinec ima mogućnost proizvodnje električne energije iz odlagališnog plina. Međutim takvo energetsko iskorištavanje je tri puta manje učinkovito od oporabe otpada u spalionici. Odlaganje je „najlakše“ i kratkoročno „najjeftinije“ rješenje, ali uzrokuje neprocjenjivo velike ugroze okoliša i naročito velike ugroze zdravlja ljudi. Poznato je da je RH u EU među zemljama koje najveće količine otpada odlaže (u RH se odlaže 77 % količine komunalnog otpada6).

Do sada je u Hrvatskoj „zakopano“ i na taj način je izgubljeno više od 300 PJ energije, a istovremeno RH je uvozila i još će uvoziti fosilna goriva.

CSGO može smanjiti ovisnost RH o uvozu energije, ali ne

može u potpunosti riješiti energetske probleme. Prema „Zelenoj knjizi“ Strategije energetskog razvitka RH u otpadu je akumulirano 3 do 5 posto ukupne godišnje potrošnje energije7.

Prema drugim analizama energijski potencijal otpada je i do 10 posto. U EU energijska oporaba odnosno energija iz otpada (Waste-to-energy) ne ubraja se u OIB (obnovljive izvore energije), ali u nekim zemljama, kao primjerice SAD, projekte WtE promatraju kao obnovljiv izvor energije (Executive Order, B. Obama, listopad 2009.)7.

U novom tisućljeću otpad se poima kao resurs i promovira se kružno gospodarstvo. Europska komisija nije zabranila spaljivanje, već u Komunikaciji ističe da ulogu spaljivanja treba redefinirati: „kako bi se osiguralo neometano povećanje udjela recikliranja i ponovne uporabe, te kako bi se izbjegla prekapacitiranost za obradu preostalog otpada“ 1. Trenutno (2019. godine) kapaciteti više od 400 europskih spalionica, kao i građevina za suspaljivanje su praktično popunjeni i gotovo da ne primaju novi otpad. U takvoj situaciji Europska komisija RH i drugim siromašnim zemljama licemjerno ističe da bi izvoz otpada u razvijene zemlje „pridonijelo optimalnoj iskorištenosti kapaciteta za proizvodnju energije“. Odmah nastavno u Komunikaciji se naglašava da izvoz otpada, koji se ne može reciklirati u drugu državu članicu EU „ne treba smatrati kršenjem načela blizine“ 1. Na kraju Europska komisija ipak predlaže da je potrebno u okviru CSGO-a izraditi Analizu životnog ciklusa.

Upravo Komunikacija Europske komisije ukazuje da postrojenja za termičku proizvodnju energije iz otpada, izvedena i korištena prema BAT-u, nisu štetna za okoliš ni za zdravlje ljudi.

Europska komisija predlaže da se u energane za otpad (uključujući spalionice) izgrađene u razvijenim zemljama dovozi otpad iz siromašnih zemalja. Međutim za izvoz otpada siromašnim zemljama u energane na otpad razvijenih zemalja ne daju se nikakva jamstva. Pače Komunikacija ističe: „Prema studiji Europske agencije za okoliš trenutno ne postoji višak kapaciteta za spaljivanje u EU-u kao cjelini.“ 1.

Pritom Europska komisija ni ne pomišlja određivati cijenu termičke energijske oporabe u razvijenim zemljama. U aktualnoj situaciji siromašne zemlje, pod pritiskom EU, moraju smanjiti odlaganje ili će dugoročno plaćati penale ili će izvoziti otpad odnosno GIO (RDF, SRF) na izgaranje u razvijene zemlje. Na taj se način nameće manje razvijenim zemljama prihvaćanje cijena energetske oporabe koje određuju razvijene zemlje. U trenutku kada nema dovoljno kapaciteta cijene termičke energijske oporabe se povećavaju i to poglavito na račun siromašnijih zemalja. U Komunikaciji također se ističe da su u periodu od 2010. do 2014. kapaciteti za spaljivanje komunalnog otpada u EU 28 te Švicarskoj i Norveškoj povećani za 6 posto.

Kružno gospodarenje otpadom stručnjaci su promovirali već početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. U konačnici dvadeset godina kasnije od stručnjaka, i EU političari tek nakon zablude oko koncepta „zero waste“ prihvaćaju kružno gospodarstvo. Proizlazi da su odgovorni u razvijenim zemljama bili upoznati s kružnim gospodarstvom, a i dalje su gradili spalionice. Odgovornima u razvijenim zemljama nije bilo „ni na kraj pameti“ pitati manje razvijene zemlje. Trenutno su kapaciteti energana na otpad u razvijenim zemljama iskorišteni, a siromašnijim zemljama se predlaže da ostanu pričuvno rješe-

nje za popunjavanje kapaciteta postojećih energana na otpad (ako i kada do toga dođe). U takvoj situaciji cijene spaljivanja će određivati razvijene zemlje, a plaćati će one siromašnije.

Kružno gospodarstvo odnosno cirkularna ekonomija pretpostavlja cjelovite promjene promišljanja ljudi. Neprijeporno, kružno gospodarstvo omogućava veliki pozitivni razvitak društva, koji će omogućiti ubrzanje gospodarstva i okolišno prihvatljivo novo zapošljavanje. Alternative kružnom gospodarenju otpadom nema, a Europska komisija naglašava ulogu u kružnom gospodarstvu projekata WtE1: „Za prijelaz na kružno gospodarstvo nužno je raspolagati optimalnim kapacitetima za proizvodnju energije iz otpada, koji se ne može reciklirati“.

U RH zbog nedovoljne edukacije u javnosti nameću se „lagana i brza“ rješenja problema otpada. Primjerice, kvazi educirani pojedinci sustavno uvjeravaju stanovništvo da je moguće otpad u potpunosti reciklirati i još pri tome ostvariti prihode veće od troškova. Međutim činjenica je da niti jedna zemlja nije otpad potpuno reciklirala. S druge strane troškovi prikupljanja u hrvatskim komunalnim tvrtkama, koje već odvojeno sakupljaju više od 50 posto količine komunalnog otpada, povećani su i 20 posto. Istovremeno, što se više otpada odvojeno prikupi to su cijene sekundarnih sirovina niže.

Knjiga „Otpad nije smeće“ tiskana je na početku novog tisućljeća, ali još uvijek je u RH evidentan svekoliko nedostatak edukacije. Primjerice dan prije parlamentarnih izbora niti jedan od čelnika dvije najveće stranke nije znao u kojoj boji vreći-

SRPANJ/JULY 2020.

33

GOSPODARENJE OTPADOM

Odvojeno sakupljanje otpada

ce ili posude treba odvojeno odložiti otpadnu plastiku. Gotovo iste rezultate su nedavno pokazali članovi Hrvatskog sabora.

Inače, to je pitanje za djecu iz vrtića te se može zaključiti da poznavanja problematike otpada najodgovornijih u RH na razini beba. Svekoliko pučanstvo RH nije još dovoljno informirano osobito o važnosti apsolutno prioritetnih mjera sprječavanja nastanka otpada. Primjerice tijekom 2019. godine, na nacionalnoj i na lokalnim razinama, objavljen je niz primjernih edukativnih poruka uz potpis „financirano sredstvima EU“. Nakon toga je educiranje o prevenciji otpada opet stalo. Stanovništvo nije ni informirano da, prema kriteriju Svjetske banke Hrvatska, među EU zemljama, najslabije provodi mjere prevencije komunalnog otpada. U RH sustavno se zanemaruju velike ugroze okoliša i naročito zbog ugroze zdravlja lokalnog stanovništva zbog odlaganja. Najčešće nedovoljno educirani probleme odlaganja prezentiraju kao problem plaćanja penala EU. Istovremeno kvazi educirani pojedinci u Hrvatskoj protive se tehnikama spaljivanja i suspaljivanja otpada, a zanemaruju velike štetne posljedice nekoliko velikih požara odvojeno sakupljenog otpada (npr. otpadne plastike, krupnog otpada), kao i ugroze okoliša zbog požara na odlagalištima. Vrlo često se u javnosti ne iznose cjelovite informacije te neizravno tolerira sadašnje neprihvatljivo stanje. Primjerice vrlo često se informira javnost o dobrim iskustvima Ljubljane, a ne informira se o problemima gospodarenja GIO-om i ostacima digestije. Istovremeno, javnost RH nije dovoljno upoznata s uspješnom provedbom Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Celju. Javnost RH je upoznata da u Beču vrlo učinkovito već desetljećima radi nekoliko spalionica komunalnog otpada. Međutim, sustavno se izbjegavaju informacije da građani Beča u prosjeku žive dulje od građana grada Zagreba koji nema nijednu spalionicu. Upravo glede projekta spalionice u Zagrebu evidentiran je snažan protest nekih stručnjaka, koji većinom nemaju referenci iz područja gospodarenja otpadom. Posebno treba naglasiti da je Beč prema stopi recikliranja među vodećim metropolama, a Zagreb prema podacima Eurostata ima najnižu stopu recikliranja komunalnog otpada među EU metropolama. U razjašnjenju koliko suvremene spalionice utječu na zdravlje indikativno se nameću rezultati niza studija prema kojima je Hrvatska među zemljama s najčešćim obolijevanjem od raka. Primjerice polovicom lipnja 2020. godine su objavljeni rezultati studije EFPIAe (Europske udruge inovativnih farmaceutskih kompanija) i iF! - Inovativne farmaceutske inicijative koja pokazuje da Hrvati dva puta češće obolijevaju od raka nego Danci. Inače u Danskoj godinama radi vrlo veliki broj spalionica, a u potpunosti je izbjegnuto odlaganje komunalnog otpada.

Projekte spaljivanja i suspaljivanja treba isključivo odrediti u Cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. Pojedinačna provedba projekata spaljivanja i suspaljivanja nije opravdana i uvijek će uzrokovati probleme. U skladu s prijedlogom Europske komisije prihvatljiva je prvenstveno termička energijska oporaba nereciklabilnog (preostalog) otpada, te se između ostalog za RH predlaže6: „Jasno definiranje preostalog otpada kao miješanog komunalnog otpada, koji ne uključuje materijale koji su iz miješanog komunalnog otpada razvrstani za recikliranje.“ Ta preporuka Europske komisije omogućuje utvrđivanje ko-

34

SRPANJ/JULY 2020.

ličine za svaku pojedinu općinu i grad za učinkovitost provedbe kružnog gospodarenje otpadom. Nije opravdano da aktualni nacionalni plan gospodarenja otpadom bježi od odgovornosti, te glede termičke energijske oporabe „stavlja glavu u pijesak“. Istovremeno u RH se sustavno izbjegava uvođenje takse za odlaganje, te se na taj način podržava odlaganje. Pod temom Kružno gospodarenje, u medijima je objavljena informacija koje ukazuje da je Hrvatska dobila Plan „koji vezano na energetsku oporabu otpada umjesto konkretnih aktivnosti predlaže daljnje planiranje.“.4 Spaljivanje i suspaljivanje nereciklabilnog otpada trebaju u RH imati važnu ulogu u prijelazu na odgovorno i kružno gospodarenje otpadom. Projekti termičke energijske oporabe omogućuju izbjegavanje odlaganja i istovremeno učinkovitu oporabu preostalog otpada. Nije opravdano (iako je najlakše) u nacionalnom planu „zatvoriti oči“ pred spaljivanjem i suspaljivanjem otpada. U Hrvatskoj se desetljećima odustaje od projekata spaljivanja i suspaljivanja. Vrijeme je da se postavi pitanje odgovornosti onih koji desetljećima iznose poluinformacije o spaljivanju, umjesto da isključivo promoviraju CSGO. Koronakriza i dolazak nove Vlade RH optimalan su trenutak za redefiniranje plana i određenje glede projekata spaljivanja, te naročito projekata suspaljivanja dogradnjom postojećih postrojenja. U duhu kružnog gospodarstva je poticati privatno gospodarstvo te istražiti opravdanost izgradnje barem jedne javne energane na otpad nereciklabilnog (preostalog) otpada.

Literatura: 1. „Komunikacija komisije - Uloga proizvodnje energije iz otpada u kružnom gospodarstvu“, Europska komisija, Bruxelles, 26.1.2017., COM (2017) 34 final 2. „Izvješće o komunalnom otpadu za 2018. godinu, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, Zagreb, prosinac 2019.

3. Schneider Daniel R.: „Valorizacija tehnologija za energetsku oporabu otpada i otpadnih materijala“, Međunarodna konferencija TEHNOEKO „Uloga javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom“, Poreč, 3.-6.6.2019.

4. Petrović Vesna: „Energetska oporaba otpada u RH – Tabu tema za koju ne postoji konkretan plan“, Edukacije, konferencije, projekti, recikliranje i energetska oporaba, Zagreb, 22.1.2018.

5. Šarc Renato: „Proizvodnja, kvaliteta i osiguranje kvalitete krutih goriva dobivenih iz otpada (engl. SRF) za zamjenu fosilnih goriva u cementnoj industriji“, Montanuniversität Leoben Austria, Department of Environmental and Energy Process Engineering, renato.sarc@unileoben.ac.at 6. „Izvješće o ranom upozorenju za Hrvatsku“, Europska komisija, Bruxelles, 24.09.2018, SWD(2018) 414 final 7. Dobrović Slaven, Daniel R. Schneider: „Energija iz otpada“, Seminar Obnovljivi izvori energije, CTT, FSB Zagreb, 19.2.2010.

8. „Izvješće o provedbi akcijskog plana za kružno gospodarstvo“, Europska komisija, Bruxelles, 7.2.2017., COM(2017) 33 final/2 9. Krauthacker B., Herceg Romanić S., Wilken M., Milanović Z.: „PCDD/Fs in ambient air collected in Zagreb, Croatia“, Chemosphere 62 (2006.) 1829 -1837

Ceme Ce ment n na ind ndus ustr trijijaa Ko Koro roma maačn m čnoo

OPOR OP ORAB ABA A

OPORABA OTPADA U INDUSTRIJI CEMENTA

ISKUSTVA HOLCIMA HRVATSKA Suspaljivanje u postojećim objektima je velika mogućnost energijske oporabe otpada u Republici Hrvatskoj [autor] dr. sc. Zlatko Milanović poraba proizvodnih i potrošačkih ostataka u industriji cementa Republike Hrvatske može i treba imati izuzetno važnu ulogu u održivom kružnom gospodarenju otpadom. U Tvornici cementa Umag, koja je zatvorena 1992. godine, su uspješno obrađeni lijekovi koje je RH primila kao donaciju, a prošao im je rok upotrebe i postali su opasni otpad.1 U tvornici Našicecement je izveden pokus energijske oporabe smjese naftnog otpada i kalcijevog hidroksida. Devedestih godina prošlog stoljeća najažurnije pripreme za oporabu otpada (otpadna ulja, otpadne autogume) u cementnoj peći provodila je Tvornica cementa Koromačno. Krajem prošlog stoljeća odnosno prije trideset godina izrađena je cjelovita analiza mogućnosti hrvatske industrije cementa u sustavu gospodarenja otpadom1. Procijenjeno je da bi RH mogla godišnje proizvoditi do 300.000 tona goriva iz otpada (GIO). Industrija cementa u RH je vrlo dobro raspoređena na području RH (Split, Našice, Koromačno) te omogućuje smanjenje potrebe prijevoza otpada.

Europska komisija2 također, u poticanju provedbe kružnog gospodarenja otpadom 2017. godine, za Države članice EU s malim ili nepostojećim kapacitetima i visokom ovisnošću o odlaganju je naglasila da kod preispitivanja nacionalnih planova gospodarenja otpadom „treba promišljati dugoročno i

Mjesta za unošenje goriva u peć za proizvodnju klinkera [Lorber et al., 2015.]

SRPANJ/JULY 2020.

35

OPORABA

Odvojeno sakupljanje otpada

KOROMAČNO - PRIMJER ODGOVORNOG

GOSPODARENJA OTPADOM Oporaba otpada u Holcimu i zemljama EU

pomno procijeniti sljedeće čimbenike: - utjecaj postojećih i predloženih obveza odvojenog sakupljanja i ciljeva za recikliranje na dostupnost sirovina za rad novih postrojenja za spaljivanje tijekom njihova životnog vijeka (20 – 30 godina) - raspoložive kapacitete za suspaljivanje u postojećim postrojenjima za izgaranje te u pećima za proizvodnju cementa i vapna ili u drugim odgovarajućim industrijskim procesima - planirane i postojeće kapacitete u susjednim zemljama.

Za mono-spalionice s rešetkom (ovisno o vrsti tehnološkog koncepta) obično nisu potrebni procesi mehaničke predobrade miješanog komunalnog otpada. Međutim za oporabu u procesu proizvodnje nekog proizvoda (npr. cementne peći) otpad treba pripremiti kako bi se ispunili točno propisani zahtjevi (npr. odgovarajuća veličina čestica, definirana energijska vrijednost i kemijski sastav). Uobičajeni postupci obrade otpada uključuju višefazno usitnjavanje, klasiranje, odvajanje metala, nemetala i teških, inertnih materijala. Ovisno o lokalnim uvjetima, potrebno je smanjiti sadržaj klora primjerice izdvajanje neželjenih materijala, poput PVCplastike (primjenom suvremene tehnologije bliske infracrvene spektroskopije – NIR).

Kao otpadno gorivo (engl. Refuse Derived Fuel - RDF) može se u cementnoj industriji koristiti raznovrsni otpad iz domaćinstva, trgovine i industrije. Primjeri za RDF su: mulj iz pročistača otpadnih voda, otpadno drvo, kalorične frakcije iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) kućanskog, industrijskog i ostalog otpada, usitnjene lake frakcije (npr. od starih vozila, električnog i elektroničkog otpada), otpaci iz obrade otpadnih guma itd.). U užem smislu riječi, u čvrsta goriva dobivena iz otpada (engl. Solid Recovered Fuel - SRF) su detaljno definirana podgrupa RDF-a, a proizvodi se isključivo od neopasnog, sortiranog ili mješovitog krutog otpada (komunalnog, komercijalnog, proizvodnog, ambalažnog otpada itd.). Kakvoća SRF-a treba biti u skladu s međunarodnim pravilima, normama i smjernicama za goriva iz otpada.

36

SRPANJ/JULY 2020.

Holcimova tvornica cementa u Koromačnu već dvadeset godina u RH energijski oporabljuje pojedine vrste otpada. Holcim Hrvatska je dio grupe LafargeHolcim, koja je energetsku oporabu otpada započela već 1970-ih godina u Švicarskoj. U EU energetska oporaba otpada ima svoje mjesto u hijerarhiji postupanja s otpadom. Holcim apsolutno uvažava hijerarhiju Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO). To znači provoditi mjere onim redoslijedom koji to propisuje hijerarhija. Energetska oporaba otpada u tvornicama cementa spada u drugu oporabu.

U 28 zemalja članica EU tvornice cementa su 2014. godine, prema Studiji korištenja zamjenskih goriva u industriji cementa, u prosjeku koristile 41% energije iz otpada od ukupno korištenih goriva. Tvornice cementa u Njemačkoj ostvarile su najveći postotak zamjene energije (65% energije koristile su iz otpada). U isto vrijeme Njemačka je 2013. godine bila među državama EU s najvećim postotkom stope recikliranja od 64% (prema Procjeni kapaciteta za spaljivanje otpada i kretanje otpada u Europi). Proizlazi da CSGO uključuje sinergetski usklađene mjere recikliranja i energetske oporabe otpada. Njemačka u EU reciklira najviše otpada (64%), a u Njemačkoj već godinama uspješno radi 176 spalionica i 186 industrijskih postrojenja (kao npr. tvornice cementa).

U EU ima više od 600 postrojenja koja energetski oporabljuju pripremljen gorivi otpad (GIO): 305 spalionica, 176 tvornica cementa, 95 ostalih industrijskih postrojenja i 23 postrojenja bez kategorija (Procjena kapaciteta za spaljivanje otpada i kretanje otpada u Europi). Studijsko istraživanje provedeno u EU 2104. godine pokazalo je da je oporabom 10 milijuna tona goriva iz otpada u industriji cementa smanjeno 17 milijuna tona emisija CO2 i sačuvano fosilnih goriva u iznosu 7 milijuna tona ekvivalenta kamenog ugljena.

Posljednjih godina u Austriji naročito se brzo razvijalo korištenje točno propisane kakvoće GIO u industriji cementa. Konkretno, tvornice cementa u Austriji već skoro 100% energije dobivaju iz otpada. Gorivo iz otpada (GIO) je otpad koji se u najvećoj količini izvozi iz zemalja EU - 4,8 milijuna tona godišnje (izvor: Eurostat).

Vrlo je važno uočiti da je EU jedinstveno tržište unutar kojeg, polazeći od jedinstvene legislative, dolazi i do uvoza i izvoza otpada. Tako primjerice Njemačka, država s najvećim postotkom recikliranog komunalnog otpada, istovremeno izvozi 190.860 tona i uvozi 971.129 tona goriva iz otpada (GIO) (izvor: Eurostat).

Aktualnosti iz Holcimove tvornice u Koromačnu Energetska oporaba otpada nije nazadna već u praksi dokazana tehnologija koju uvijek treba odrediti kao sastavni dio Cjelovitog sustava gospodarenju otpadom. Naročito je važno polazeći od Analize životnog ciklusa (AŽC) uvažavajući lokalne osobitosti slijediti hijerarhiju postupanja s otpadom. Energetska oporaba otpada u Holcimu u Hrvatskoj temelji se na pedesetogodišnjim iskustvima grupe LafargeHolcim iz drugih europskih država. Polaznica su spoznaje i znanje kompanije Holcim iz Švicarske. Tvor-

Zaključno

nica cementa u Koromačnu energetsku oporabu otpada započela je 1999. godine. Holcim u Hrvatskoj umjesto korištenja fosilnih goriva također dio energije ostvaruje energetskom oporabom otpadnih guma, pripremljenog goriva iz otpada, mesno-koštanog brašna, osušenog mulja s pročistača otpadnih voda, otpadnog ulja, emulzija i zauljene vode.

Sa ŽCGO Kaštijun i Marišćina Holcim je surađivao kroz industrijske probe, a trenutno s njima surađuju u pronalaženju dugotrajnog rješenja. Istovremeno tvornica cementa u Koromačnu pokrenula je unutar LafargeHolcim Grupe izradu Idejnog rješenja tehnologije i procjenu investicije koja će omogućiti kompletno rješenje za prihvat GIO iz dva najbliža CGO-a odnosno ŽCGO-a.

Tvornicama cementa, pa tako i Holcimu Hrvatska, apsolutni prioritet je proizvodnja cementa, te suspaljivanje i oporaba otpada ne smije i ne treba ni najmanje ugroziti tu osnovnu djelatnost.

Međutim za osiguranje proizvodnje cementa je jednako važno provoditi najstrože norme zaštite okoliša. Holcim u Hrvatskoj već godinama promovira čitav niz izuzetno vrijednih inovativnih projekata odgovornog i održivog pristupa zaštiti okoliša (o istima je već objavljeno nekoliko tekstova u časopisu Tehnoeko). Primjerice tvornica cementa u Koromačnu je bila među prvim tvrtkama koje su ugradile vrećaste filtere, a sad su pokrenuli i ulaganje u uređaj koji u realnom vremenu prati i kontrolira gorivi otpad prije ulaska u peć.

Za korištenje GIO u cementari Koromačno je ishođena Okolišna dozvola, prema kojoj je obvezno Praćenje i mjerenje utjecaja na okoliš. Na dimnjaku peći automatski se mjere emisije praškaste tvari, oksidi dušika, sumporov dioksid, ukupni organski ugljik, vodikov klorid i amonijak. Sva dosadašnja mjerenja su značajno ispod dozvoljene granice (Mjerenja emisija: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i ENVI Atlas okoliša). Polugodišnje se mjere emisije živa, kadmij i talij, ostali teški metali (Sb, As, Pb, Cr, Co, CU, Mn, Ni, V), fluorovodik i dioksini/furani. Ove godine uložili su skoro 1 milijun kuna u analizator iz Finske koji kontinuirano mjeri emisije žive.

Izuzetno su važna za okoliš i osobito za zdravlje ljudi mjerenja imisija, koja se redovito provode. Ti rezultati su sadržani u Izvještaju o održivosti na web stranici Holcima Hrvatska. Imisije tvari koje prima okoliš, a mjeri Zavod za javno zdravstvo Istarske županije na mjernoj postaji u Brovinju pokazuju da je zrak uvijek prve kategorije, jedino je ozon druga kategorija (www.istrazrak. hr/mjerna-postaja-koromacno).

Industrija cementa u RH treba i mora imati veću ulogu u ustroju odgovornog i kružnog gospodarenja komunalnim i proizvodnim otpadom. Iskustva razvijenih EU zemalja pokazuju da recikliranje i energijska oporaba otpada u industrija cementa može i gotovo u potpunosti (> 90 %) zamijeniti fosilna goriva u cementnim pećima. Prije više od pedeset godina otpad se oporabljuje i obrađuje u cementnim pećima. Europska komisija je 2017. godine naglasila da proizvodnja energije iz otpada ima vrlo važnu ulogu u prijelazu na kružno gospodarstvo. Kod toga treba poštivati hijerarhijske prioritete CSGO. Upravo to pokazuju suvremena iskustva zemalja koje u EU prednjače u recikliranju otpada.

Prije trideset godina prvi put u RH je uspješno obrađen i iskorišten otpad u industriji cementa. U novom mileniju hrvatske industrije cementa postupno sve više oporabljuju brojne vrste otpadnih tvari. Pri tome prijelaz na korištenje otpada provodi se tako da se ne ugrozi osnovna djelatnost - proizvodnja cementa.

Jednako tako je važno osigurati u svakom trenutku mjerenje emisija i imisija u okoliš. Primjer tvornice Koromačno pokazuje da je to moguće, ali potrebno je nacionalnim planom, u skladu s Komunikacijom Europske komisije2, što je moguće prije dugoročno odrediti raspoložive kapacitete za suspaljivanje u pećima za proizvodnju cementa. U RH su industrije cementa prostorno izvrsno locirane, ali je nužno postrojenja za proizvodnju cementa dodatno opremiti za prihvat GIO (RDF) niže kvalitete kakvu proizvode ŽCGO-i. Nacionalni plan se mora jasno odrediti prema mjerama suspaljivanja, kao mjere provedbe Strategije energetske politike i osobito Pariškog sporazuma. Na kraju vrijedno je podsjetiti da su razvijene EU zemlje, kao primjerice Austrija, izbjegle odlaganje i postižu najviše stope recikliranja. Istovremeno te zemlje u industriji cementa gotovo u potpunosti rabe goriva iz otpada.

Polazeći od tih spoznaja na nacionalnoj razini je nužno zauzeti stav glede suspaljivanja. Većina stručnjaka za gospodarenje otpadom u RH prihvaća tehnologiju energetske oporabe otpada u industriji cementa. Na stručnim skupovima eksperti redovito dokumentiraju pozitivne učinke suspaljivanja, ali uvijek i samo u okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Literatura: 1. Popović Krešo. Milačić Jakša, Milanović Zlatko: „Moguća uloga hrvatske industrije cementa u sustavu gospodarenja otpadom“, Institut građevinarstva Hrvatske“, Zagreb 1998.

2. „Uloga proizvodnje energije iz otpada u kružnom gospodarstvu“, Europska komisija, Bruxelles, 26.01.2017., COM(2015) 34 final 3. Krolo Petar: „Utjecaj cementne industrije na održivi razvoj i zbrinjavanje štetnih tvari“, HDKI časopis Kemija u industriji, Zagreb 4. Šarc Renato: „Proizvodnja, kvaliteta i osiguranje kvalitete krutih goriva dobivenih iz otpada (engl. SRF) za zamjenu fosilnih goriva u cementnoj industriji“, Montanuniversität Leoben Austria, Department of Environmental and Energy Process Engineering, e-mail: renato.sarc@unileoben.ac.at

SRPANJ/JULY 2020.

37

PREDSTAVLJAMO

STUMMER

Stummer – nadogradnje za sakupljanje otpada Univerzalne nadogradnje za sakupljanje otpada austrijskog proizvođača Stummer pogodne su za sakupljanje i prijevoz miješanog komunalnog, biootpada, razdvojenog, ali i industrijskog otpada, a moguća je nadogradnja na podvozje po izboru korisnika tummer Kommunalfahrzeuge već 40 godina nudi najsuvremenija rješenja i tehniku koja omogućuje smanjenje prašine, buke te neugodnih mirisa kod prikupljanja i odvoza otpada uz stalno poboljšanje snage, sigurnosti i brzine što unaprjeđuje efikasnost nadogradnji. Sve kompleksnije potrebe gospodarenja otpadom zahtijevaju nova rješenja. Desetljećima stečeno iskustvo i poznavanje problematike gospodarenja otpadom, visokokvalitetna proizvodnja i servis, oznaka su kvalitete inovativne tehnologije zbrinjavanja otpada. Sistem bočnih ili stražnjih podizača omogućava pražnjenje svih veličina kontejnera po DIN i EN standardima uz mogućnost ugradnje dodatne opreme za precizno nadgledanje rada i udobnost

38

SRPANJ/JULY 2020.

MEDIUM XLH nadogradnja zapremine 24 m³ s podizačem kontejnera 5-7 m³

MEDIUM XL nadogradnja zapremine 22 m³ sa stražnjim kranom za podzemne kontejnere

radnika. Bez obzira na vrstu posuda za otpad, vrstu otpada koja se prikuplja, podneblje, za svaku namjenu u ponudi je optimalna nadogradnja za prikupljanje i odvoz otpada. Usprkos raznolikosti tipova nadogradnji, zapremine od 6 m3 do 30 m3, koncept je uvijek jednak, svaka se nadogradnja prilagođava svakom pojedinom podvozju čime se omogućuje minimalni razmak između kabine vozila i nadogradnje. Prednosti su optimalno opterećenje osovina uz maksimalni volumen spremnika.

Primjerice Micro L nadogradnja prikladna je za podvozja ukupne nosivosti 7,5 tona, što je čini idealnom za korištenje u gradskim središtima, s uskim pristupnim cestama na ruti za sakupljanje otpada. Moguća je ugradnja stope za djelatnike, ali vozilo omogućava i efikasan rad sa samo jednim operaterom, a podizač podiže posude zapremine do 1100 l. No za teško pristupačna turistička mjesta pogodna je i izvedba Mini sa zapreminom spremnika od 6 m3, najmanja, ali robustna Stummerova nadogradnja za mjesta gdje vozilo treba biti malo i okretno, ali snažno. Potrebe za većim vozilima zadovoljava Medium XL- City, na dvoosovinskim i troosovinskim podvozjima, zapreminom od 14 do 22 m3, s visokim kipanjem, snažnim sabijanjem i prednostima poput niske razine buke.

Dvokomorna nadogradnja Medium XL – Split omogućava sakupljanje više vrsta razdvojenog otpada s dva neovisna sustava sabijanja otpada, što osigurava da se kod istovara otpad ne miješa. Osobita prednost je Bin Washer nadogradnja koja omogućava u istoj turi, s istim vozilom i ekipom, sakupljanje otpada i pranje posuda, istovremeno ekonomično i higijensko rješenje.

Banke E-PTO sustav, koji se ugrađuje između kabine i nadogradnje, dizajniran je kao plug-in i ima snagu za cjelodnevni rad nadogradnje. Naponom od 700 V efikasniji je, za usporedbu, od sustava koji rade s manjom voltažom. Radi se o električnom sustavu koji zamjenjuje klasični PTO, a sastoji se od baterijskog i hidrauličnog modula, koji su zajedno ugrađeni u okvir ugrađen u pomoćnu šasiju. Baterija se puni snagom podvozja i upravlja hidraulikom nadogradnje putem E-PTO-a, potpuno tiho i bez emisije zagađujućih plinova. Pogon vozila

i dalje ostaje dizelski motor, a u ovakvoj izvedbi, osim u smanjenju buke i zagađenja, pri radu vozila nema nikakve razlike.

Vozilo je jednako pouzdano.

Prikladan je tamo gdje su zahtjevi za učinkovitošću neograničeni, sa zapreminom od 18 do 27 m3, Magnum je namijenjen upotrebi u teškim uvjetima, primjerice za industrijski ili glomazni otpad. Čine ga komponente još više kvalitete i dimenzija, spremnik, kolica, potisna ploča, bočne stranice, izrađeni su od čvrstih, otpornih materijala kako bi se mogli nositi s prikupljanjem i odvozom krupnog otpada velikih dimenzija ili znatne težine. No on je upotrebljiv i kod odvoza otpada iz manjih posuda, od 60 l pa do velikih spremnika od 10 m3. Takvim rasponom Magnum je vozilo koje nikad ne stoji, već se uključuje u izvršenje niza zadataka, prikljupljanje miješanog komunalnog, glomaznog, razdvojenog ili industrijskog otpada. Dodatne informacije o Stummer nadogradnjama za sakupljanje otpada dostupne su kod ovlaštenog prodajno-servisnog zastupnika, tvrtke O-K-TEH d.o.o. iz Zagreba (www.o-k-teh.hr).

MEDIUM X4 nadogradnja zapremine 22 m³ s kratkim prevjesom SK351 podizačem

MEDIUM XL nadogradnja zapremine 18 m³ s ROTARY 2418 split-lift podizačem

Plug-In-Hybrid

MEDIUM XLH nadogradnja zapremine 24 m³ s podignutim stražnjim vratima

SRPANJ/JULY 2020.

39

SPONZORIRANI PRILOG

SURADNJA TEHNIX – MERCEDES NA PROIZVODNJI KOMUNALNIH VOZILA

K

ompanija Tehnix postigla je veliki uspjeh na podruèju proizvodnje i isporuke specijalnih komunalnih vozila EKOMUNAL u suradnji

s kompanijom Mercedes. S velikim zadovoljstvom i ponosom uruèena nam je nagrada i veliko priznanje povodom isporuèenih podvozja

Mercedes-Benz i Fuso. Zajednièkim snagama postigli smo znaèajan XVSMHK L GRSULQLMHOL RGUçLYRP UD]YRju i zaštiti okoliša planete Zemlje.

Kompaniji Tehnix s velikim zadovoljstvom i ponosom uruèena je nagrada i veliko priznanje povodom isporuèenih podvozja Mercedes Benz i Fuso

SPECIJALNA KOMUNALNA VOZILA EKOMUNAL TEHNIX Ekonomièno i ekološko sakupljanje otpada, moguænosti povoljnog financiranja, prvi put zamjena komunalnih vozila staro za novo Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

KOMPANIJI TEHNIX DODIJELJENA NAGRADA MEÐUNARODNE FEDERACIJE UDRUGA INOVATORA

P

otaknuti novonastalom situacijom i borbom protiv COVID-19 pandemije, direktor kompanije Tehnix, g. Ðuro Horvat, izumitelj i inovator poznat je po svojim efikasnim, kreativnim, inovativnim i GUXåWYHQR NRULVQLP UMHåHQMLPD ]D RGUçLvo gospodarenje otpadom i vodama. Pozivom od strane Meðunarodne federacije udruga inovatora IFIA-e na prijavu rješenja u borbi protiv korona virusa, prijavili smo nove inovacije za borbu protiv koro-

ne, ali i spreèavanja širenja drugih zaraznih bolesti. Novi proizvodi i postrojenja za spreèavanje širenja zaraznih bolesti su CORONA KREMATOR – postrojenje za spaljivanje infektivnog medicinskog otpada i MOBILNA CORONA KABINA TEHNIX – specijalna kontejnerska jedinica za testiranje i smještaj virusno oboljelih osoba.

To su zapravo mobilne mini bolnice èija je funkcija rastereæenje redovnih bolnièkih kapaciteta. Na natjeèaj su pristigle 202

prijave iz 35 zemalja, a kompanija Tehnix dobila je “ZLATNI CERTIFIKAT” i “POTVRDU ÈASTI” od predsjednika IFIA-e za inovacije u doprinosu èovjeèanstvu u borbi protiv širenja pandemije COVID-19. Èast nam je i veliki ponos zaprimiti ovakve nagrade od Meðunarodne federacije udruga inovatora koje su nam veliki poticaj i vjetar u leða za nastavak i daljnji razvoj inovativnih i društveno korisnih proizvoda i opreme.

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

Komunalne nadogradnje

NTM prvi na tržištu kamiona

za razvrstani otpad Finska tvrtka NTM jedan je od najvećih proizvođača nadogradnji za skupljanje otpada. Tvrtka je osnovana 1950. godine i danas slavi 70 godina. Odjel za dizajn i razvoj NTM grupacije smješten je u centralnoj tvornici na zapadu Finske, a osim Finske grupa ima tvornice u Estoniji, Njemačkoj, Engleskoj i Rusiji

Slika 1.: Bočni utovarivač. Sustav kojim upravlja samo jedna osoba, vozač prazni posude iz kabine

TM grupa je danas obiteljska tvrtka koja zapošljava više od 600 ljudi u Europi i bavi se prodajom nadogradnji za odvoz otpada u 18 zemalja svijeta: Finskoj, Švedskoj, Danskoj, Norveškoj, Islandu, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Njemačkoj, Austriji, Rusiji, Nizozemskoj, Slovačkoj, Hrvatskoj, Engleskoj i Kanadi.

NTM proizvodi nadogradnje za otpad već više od 50 godina i ima puno znanja i iskustva. Način sakupljanja otpada u svijetu se stalno razvija. Razvrstavanje otpada je danas obična svakodnevica u Europi. Tako potražnja za kamionima za razvrstani otpad stalno raste. NTM uvijek prati tendencije tržišta i potrebe kupaca te stalno razvija već postojeće mo-

Slika 2.: Dvokomorni stražnji utovarivač s dvije odvojene komore i dvoje stražnjih vrata

42

SRPANJ/JULY 2020.

Slika 3.: Stražnji utovarivač sa 4 komore: 2 komore s prešanjem otraga i 2 komore za reciklažu sa strane.

dele nadogradnje i pronalazi nova rješenja za efikasno sakupljanje otpada. NTM nudi nadogradnje u različitim težinskim klasama: od malih pokretnih kamiona sa spremnikom od 4 kubika do velikih teških kamiona s nadogradnjom do 36 kubika. Ponuda modela sadrži agregate raznih vrsta: tradicionalne stražnje utovarivače; bočne utovarivače, frontalne utovarivače. Također, NTM ima široku ponudu nadogradnji s više komora i veliki izbor dodatne opreme: dizalice, praonice posuda, podizače posuda, vage, bio opremu, elektrohibride.

Nadogradnje NTM-a su poznate po svojoj pouzdanosti i niskim troškovima održavanja.

Koji je način poslovanja NTM-a?

NTM isporučuje: znanje; kvalitetu; orijentaciju na kupca.

Slika 4.: Stražnji utovarivač opremljen dizalicom za rad s podzemnim posudama

Slika 5.: Stražnji utovarivač NTM EOL-EKOS d.o.o.

Sjedište: Ivana Milčetića 6, Ured / Servis: Mučići 50 A, 51 213 Jurdani Kontakt servis: +385953528865, Kontakt prodaja : +385956324825

Slika 6.: Kamion za sakupljanje biootpada ili stakla. Zatvoreni spremnik iz jednog dijela ne dopušta istjecanje tekućine

SRPANJ/JULY 2020.

43

Odašiljači i za sigurno napaja Krajem lipnja tvrtka Odašiljači i veze dovršila je izgradnju i opremanje odašiljačke lokacije na Petrovoj Gori, blizu vrha Petrovac. Za slučaj prekida napajanja iz strujne mreže postavljen je namjenski kontejner s generatorom električne energije, a osnova pričuvnog napajanja je Caterpillarov dizel generator DE650EO

dašiljačka lokacija prepoznatljiva je zbog visokog tornja na koji su postavljene antene potrebne za prijenos televizijskog signala i radijskog programa, a na ovoj odašiljačkoj lokaciji postavljene su i bazne stanice za mobilne mreže, antene za digitalni sustav mikrovalnih veza i oprema Hrvatske kontrole zračne plovidbe.

Lokacija uživa dodatne infrastrukturne pogodnosti jer se u blizini nalazi povijesni spomenik zbog čega do vrha Petrovac i odašiljačke lokacije postoji asfaltirana cesta te infrastruktura za napajanje lokacije iz strujne mreže. Međutim, odašiljačke lokacije ne smiju u nijednom trenutku ostati bez napajanja električnom energijom pa se na njih postavljaju sekundarni (pričuvni) sustavi za hitno napajanje električnom energijom. Odašiljači i veze su, za slučaj prekida napa-

44

SVIBANJ/MAY 2020.

Caterpillar

PREDSTAVLJAMO

veze odabrali Caterpillar

nje energijom svojeg odašiljačkog mjesta

Caterpillarov dizel generator DE650EO pokreće dizelski motor Cat C3.3.

janja iz strujne mreže, naručili i postavili posebni namjenski kontejner s generatorom električne energije koji će osigurati napajanje električnom energijom u slučaju prekida napajanja iz strujne mreže pa sve do povratka napajanja.

Osnova postavljenog kontejnera za pričuvno napajanje je Caterpillarov dizel generator DE650EO. Generator pokreće Cat C3.3 dizelski motor, a smješten je u kontejner proizvođača Jedinstvo Krapina. Oprema kontejnera je rezervoar dovoljan za neprekidni rad generatora u trajanju od 48 sati. Rezervoar ima dvostruku stijenku i senzore količine goriva i ispuštanja goriva. Opremljen je električnom i ručnom pumpom za nadopunjavanje goriva.

Kontejner je opremljen senzorima vanjske i unutarnje temperature s osjetnikom vlage i ventilatorom za provjetravanje unutrašnjosti kontejnera. Također je ugrađena i grijalica za održavanje konstantne temperature genset kontejnera u zimskim uvjetima. Centralni ormar za upravljanje kontejnerom spojen je na centralni sustav upravljanja gensetom pa se preko njega može upravljati cijelim sustavom.

Kontejner ima dvostruki krov i s gensetom u radu proizvodi buku razine 63dBA na udaljenosti od sedam metara.

Odabir Caterpillarova proizvoda za presudnu funkciju pričuvnog napajanja vrlo važne odašiljačke lokacije električnom

energijom svjedoči povjerenju koje tržište ima u Caterpillarove proizvode. Caterpillar je jedan od najvećih proizvođača generatora svih vrsta i veličina zahvaljujući iznimno širokoj ponudi svih vrsta generatora, po snazi i namjeni.

Kontejner za smještaj generatora za pričuvno napajanje i rezervoara goriva za neprekidni rad generatora u trajanju od 48 sati

SRPANJ/JULY 2020.

45

PREDSTAVLJAMO

Iride

Komunalna nadogradnja

– nova faza razvoja sustava gospoda

Nadogradnje IRIDE prilagođene su različitim sustavima sakupljanja otpada, i u svakom od njih do izražaja dolaze vrhunska kvaliteta i pouzdanost ontinuirani razvoj i neprestano usavršavanje karakteristični su za talijanskog proizvođača komunalnih nadogradnji IRIDE. Nadogradnje se prilagođavaju potrebama korisnika uvijek s jednim ciljem – stvoriti optimalizirano komunalno vozilo koje pouzdano i brzo može prikupiti, sabiti i transportirati otpad.

Sustav prikupljanja otpada neprestano se usavršava, kako bi postao što jeftiniji i brži, uz što veću razinu učinkovitosti. Novu fazu u tom razvoju predstavljaju na-

46

SRPANJ/JULY 2020.

a IRIDE CLR

arenja otpadom dogradnje s bočnim utovarom, bez potrebe za operaterima na stražnjim platformama (slika 1). Kompletan proces prikupljanja, sabijanja i prijevoza otpada može izvršiti jedan operater/vozač.

Nadogradnja IRIDE CLR opremljena je dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80-1000 litara, koji prilagođavanjem brzine kretanja unutar ciklusa omogućuje očuvanje spremnika. Aparat je smješten bočno i prilikom podizanja/prekretanja kanti i kontejnera ima vertikalni hod te zahtijeva manje prostora prilikom pražnjenja.

Nadogradnja je opremljena potisnom pločom za sabijanje otpada, koja ima mogućnost prilagodbe omjera sabijanja, ovisno o vrsti otpada koja se sabija. Pražnjenje nadogradnje se vrti prekretanjem na stražnju stranu, uz prethodno automatsko spuštanje dva stražnja valjkasta stabilizatora, koji omogućuju adekvatno prilagođavanje podlozi na kojoj se vrši pražnjenje. Pražnjenje prekretanjem vrši se uz regulaciju brzine te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje.

Nadogradnja je opremljena stražnjim odbojnicima za pretovar koji štite nadogradnju prilikom pretovara (slika 2,3).

Nadogradnja IRIDE CRL s bočnim utovarom, uz standardne nadogradnje IRIDE sa stražnjim utovarom, čini cjelovit proizvodni program koji omogućuje prikupljanje otpada u svim radnim uvjetima i sukladno potrebama najrazličitijih korisni-

Slika 3

Slika 1

ka. Sve nadogradnje IRIDE izvedene su sukladno normi EN 1501-1 i direktivi 2006/42/CE, što jamči certifikat ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete. Oko kvalitete i pouzdanosti, kod IRIDE nema kompromisa. Upravo zbog beskompromisnog ulaganju u kvalitetu Iride ima zasluženo vodeću poziciju na tržištu komunalnih nadogradnji.

Nadogradnje se uvijek prilagođavaju potrebama korisnika

Detalji o komunalnim nadogradnjama IRIDE dostupni su kod ovlaštenog zastupnika proizvođača IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Slika 2

SRPANJ/JULY 2020.

47

SPONZORIRANI PRILOG

STP

MOLOK još u upotrebi nakon dekade Kvalitetnim je rješenjima MOLOK je osvojio simpatije korisnika i pokazao zašto i svi ostali žele ponuditi nešto slično. Svojom je jednostavnošću i genijalnim korištenjem prirodnih potencijala udario temelje polupodzemnom načinu prikupljanja koje je samo u Hrvatskoj dobilo barem tri sinonima.

Danas, s više od tisuću instalacija diljem Hrvatske predstavlja najstariji, najkvalitetniji, najbrojniji i najrasprostranjeniji polupodzemni sustav. Što reći o MOLOKu, a da već ne znate?

Velika Gorica, Koprivnica i Marija Bistrica Bili su to najhrabriji hrvatski gradovi koji su odlučno 2009. postavili prve polupodzemne kontejnere koji, u više-manje neizmijenjenom obliku, funkcioniraju još i danas. Većina s originalnim vrećama.

Čakovec 2011. suvereno izlazi na kraj s čestim krađama papira upotrebom prvog „Drumlid“ poklopca u Hrvatskoj.

Bol i Novalja 2012. ovo su prva dva grada koji u isti dan postavljaju MOLOK ispod razine mora jasno dajući do znanja kako MOLOK kontejnerima ne smetaju obilnije kiše.

Karlovac

Krk

48

SRPANJ/JULY 2020.

Vukovar

Šibenik, Trogir i Tisno Iako se opredijelio za višestruko skuplje i neučinkovitije podzemne sustave, u šibenskom je brodogradilištu 2012. godine izgrađen prvi plutajući zeleni otok opremljen MOLOK spremnicima. Šibenski primjer slijedio je i Trogir, koji je već sve svoje potopljene podzemne spremnike zamijenio polupodzemnim i konačno našao rješenje traženo godinama. MOLOK sada rješava ono što je prije bilo nezamislivo. Često izlijevanje mora čini MOLOK jedinim funkcionalnim sustavom u gradu. Tisno završava na naslovnici internacionalnog MOLOK kataloga kao jedna od 140.000 instalacija diljem svijeta.

Makarska, Vukovar i Podgora Makarska postavlja MOLOK spremnike na zelenu tržnicu i rješava se problema nesnosnog smrada, curenja i cijeđenja svih prethodnih sustava. Gotovo 100 jedinica i danas Makaranima stoji na raspolaganju. Vukovar se potrudio prestići je po broju spremnika s 2013. u 2014. i ako se pribroje sva okolna mjesta (Borovo), u tome je i uspio. Podgora uskače u pomoć Makarskoj i po broju prelaze u vodstvo.

Rijeka

Novi Vinodolski i Crikvenica Pozitivno rivalstvo između ta dva grada traje desetljećima.

2014. godine odlučili su se istovremeno ući u potpuno novi sustav naplate koji je tada tek bio u povojima. Implementirali su prve sustave s naplatom prema količini i identifikacijom svojih korisnika. Ti su sustavi zaživjeli upravo na MOLOKu.

Boje Istre brani Pula 2011. i Labin 2014.

Isprobali su brojne sustave do danas, no MOLOK se još nije uspio usmrditi, ni isplivati nakon kiše, iako nije betoniran.

Rijeka i Daruvar Grad Rijeka je MOLOK kontejnere imao postavljene godinu dana prije službenog predstavljanja u medijima (2015.). Instalacije na Sušaku i Trsatu dokazale su svoju vodonepropusnost, trajnost i pouzdanost unatoč brojnim nedaćama s kojima se komunalci susreću sa sličnim sustavima u centru. Iako izlože-

Tisno

ni direktnim udarima bure, poklopci ne lupaju i ne bude susjede po kvartu zahvaljujući Harkenovim intuitivnim rješenjima. Otoci su čisti, uredni i ne smrde, a iz vreća se ne cijedi i ne koriste jednokratne vreće. Daruvar je pak jasno demonstrirao kako podzemne instalacije ne predstavljaju nikakav problem kada je MOLOK u pitanju.

Omiš i Belišće 2015. rješavaju problem velikih sezonskih oscilacija. Otpad u MOLOKu može stajati mjesecima da se ne usmrdi, a opet svojim kapacitetom pruža veliki oslonac pri naglim vršnim opterećenjima.

Jastrebarsko, Ivanić Grad, Karlovac, Đurđevac, Zabok, Kutina, Križevci i Dugo Selo Jasno daju signale puno većima, kako se uspješno može sprovesti sustav odvojenog prikupljanja.

Krk i Sisak Veliki kompliment MOLOK sustavu dolazi s vrlo često isticanog i po dobrom prepoznatog otoka Krka koji 2019. postavlja preko 100 jedinica gotovo u svim gradovima na otoku, a istim brojem Sisak dokazuje da se može i mora racionalno gospodariti bez obzira koliko situacija bila teška. Samo s provjerenim sustavima se dugoročno rješava problem gradu i osigurava smanjenje troškova u gospodarenju otpadom.

Kaštela

SRPANJ/JULY 2020.

49

www.tehnoeko.com.hr

STRUČNE INFORMACIJE PRATITE I NA WEB STRANICI

4/202 /20 2 0 godina dina X XVII XVI VII

broj roj ro oj 88 8 srpanj/ anj anj/ july ulyy 2020.

0 .

020 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

PRETPLATITE SE !

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (uključena poštarina i PDV)

Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, Zagreb E: tehnoeko@bmcroatia.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

Intervju

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

MARIJA STANIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE METIS D.D.

STUMMER, TEHNIX, NTM, CATERPILLAR IRIDE, MOLOK

ANALIZA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM, ENERGETSKA OPORABA

001_NASLOVNA_3.indd 1

16.07.2020. 16:37:49

MEĐUNARODNA

KONFERENCIJA

O

ZAŠTITI

OKOLIŠA

19.- 21. listopad 2020. Poreč Hotel Parentium Plava Laguna

Rezervirajte termin!

NUŽNA KARIKA CJELOVITOG SUSTAVA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM ?

www.tehnoeko.com.hr

ENERGETSKA OPORABA

Termička obrada otpada Zemlja (kg/stanovnik)

Odlaganje

Spaljivanje

Recikliranje

Kompostiranje

18%

Njemačka (611)

0%

35%

47%

Švedska (462)

1%

52%

32%

15%

Nizozemska (551)

2%

49%

24%

26% 16%

Francuska (534)

28%

33%

23%

Italija (529)

41%

20%

24%

14%

Španjolska (464)

63%

10%

17%

10%

Grčka (503)

82%

0%

16%

2%

Poljska (314)

75%

1%

13%

12%

Bugarska (460)

73%

0%

24%

3%

IZVOR: Brošura "Otpad je naša stvar", ", Njemačka udruga komunalnih tvrtki – VKU (Verband komunaler Unternehmen) - pregled stanja gospodarenja podarenja komunalnim otpadom u nekim EU zemljama za 2012.

(Eurostat ožujak 2014.)

ORGANIZATOR

Business Media Croatia d.o.o., Zagreb, greb, konferencija@bmcroatia.hr, T. +385 1 6311 800

prodaja p rodaja - sservis ervis - n najam ajam - rrezervni ezervni d dijelovi ijelovi O-K-TEH d.o.o., Vuèak 16A, 10090 Zagreb, T. +385 (0)1 6157 767 www.o-k-teh.hr

info@o-k-teh.hr