Tehnoeko 89

godi go dina di naa XV XVIIIII

broj br oj 89 liist stop oppad ad// o to oc tobe beer 2020 20 2 .

20 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

Intervju

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

ALEKSANDRA ANIĆ VUČINIĆ, PREDSJEDNICA HUGO ALESSANDRA ASTOLFI, IEG

ECOMONDO 2020, IRIDE, DEPOS, CATERPILLAR, AEBI SCHMIDT, POWERSCREEN, AVERMANN, DOPPSTADT, RASCO

TOP 100, NOVI ZAKON O OTPADU, EU STRATEGIJA ZA VODIK

prodaja - servis - najam - rezervni dijelovi O-K-TEH d.o.o., Vuèak 16A, 10090 Zagreb, T. +385 (0)1 6157 767 info@o-k-teh.hr 1-2_OK TEH_TE_0520.indd 1

www.o-k-teh.hr 05.10.2020. 15:30:49

TU SMO DA VI RADITE BEZ ZASTOJA! 6TGDCVG TG\GTXPG FKLGNQXG! 5GTXKU! +NK UVTWçPK UCXLGV! 0G DTKPKVG UVQLKOQ W\ XCU UC UXKO PCĦKO WUNWICOC FC DK XK PGQOGVCPQ TCFKNK UCFC K W DWFWãPQUVK Tu smo za vas!

6GMPQZITQWR *TXCVUMC F Q Q 10000 Zagreb 4CFPKçMC EGUVC

&WIQRQNLG 5RNKV 5X .GQRQNFC /CPFKãC #

1UKLGM 5X .GQRQNFC /CPFKãC \

EQPVCEV JT"VGMPQZITQWR EQO YYY VGMPQZITQWR EQO JT VGMPQZITQWR ECV

-CUVCX 4KLGMC ĺGIQVK

SADRŽAJ

6 12

Vijesti

16

28

Impressum

Sekundarne sirovine Plastika i gospodarenja otpadnom plastikom

30

Depos Energetska oporaba postaje energetski ključ budućnosti

Novi zakon o otpadu Iskustva davatelja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada ključna za izradu novog zakonskog okvira

Green Deal Europski zeleni plan – šansa za hrvatsko gospodarstvo

Interview Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica HUGO

20

26

TOP 100 100 najvećih tvrtki iz sektora skupljanja, zbrinjavanja otpada i oporabe materijala

Interview Alessandra Astolfi, Italian Exhibition Group

Ecomondo Europski zeleni plan na platformi Italian Exhibition Group

14

24

32

S.T.P. 20 godina Avermanna u Hrvatskoj

TEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000 Zagreb,

Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici: Davor Vić, dr.sc. Aleksanda Anić Vučinić | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, F: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

KOLUMNA

ANNUS HORRIBILIS Već je druga polovina ove strašne godine. Građani Hrvatske

opterećeni

koronom,

potresom, poplavama i turističkom sezonom kao da zaboravljaju na zaštitu okolišu.

Povremeno se na lokalnoj razi-

dr. sc. Zlatko Milanović

ni i dalje protestira protiv odlaganja otpada u odlagališta („reaktivna“, uređena, neuređena, „divlja“). Također, tijekom priprema za obnovu zgrada se predlaže energetska obnova.

Annus horribilis nametnula je da suvremeno društvo opstane bez stalnog povećanja stopa rasta (industrijske proizvodnje,

34

Caterpillar Nova generacija mini bagera

36

Aebi Schmidt Strojevi za čišćenje i pranje javnih površina

potrošnje, broja turista, BDP-a, izvoza, broja zaposlenih itd.).

Smanjenje stope rasta omogućava brojne pozitivne učinke na okoliš uključujući zdravlje ljudi. Središte diskusija je kako kreditima obnoviti postojeće gospodarstvo, te sportske i kulturne sadržaje. U RH se zanemaruje činjenica da je annus horribilis jedinstvena prilika za ekološku industriju. Europska komisija je i za Hrvatsku procijenila koliko zelena industrija omogućava najbrže povećanje prihoda i zapošljavanje u realnom gospodar-

38 40

42

Powerscreen

stvu. Pored toga zelena industrija čuva okoliš i zdravlje ljudi.

Powerscreen – korak naprijed

za kriminalistička istraživanja suradnje javnog i privatnog gos-

Annus horribillis prolazi uz veliku pozornost hrvatske javnosti podarstva (vjetroelektrane, bioplinska postrojenja, prikupljanje i sortiranje otpada itd.). Neprijeporno su prioritet odvojeno saku-

Iride

pljanje otpada i obnovljivi izvori energije. U RH mnogi zaborav-

Nadogradnje Iride za pranje i dezinfekciju kanti i kontejnera – neophodne u doba epidemije

ljaju da odvojeno sakupljanje nije recikliranje te se, ako odvo-

Doppstadt Odrađuje svaki zadatak, vrijedi svaku kunu

jeno sakupljeni otpad (npr. krupni otpad i naročito otpadna plastika) završi u odlagalištu, nepotrebno značajno povećavaju troškovi i onečišćuje okoliš.

Recikliranje odvojeno sakupljenog otpada osigurava privatno zeleno gospodarstvo. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je suradnja privatnog i javnog sektora potrebna i moguća. Treba samo znati spriječiti da privatni nadvlada javni interes. Osobina tranzicijskih zemalja je upravo neznanje u sprječavanju korupcije. Edukacijom i samo edukacijom, ali i izbjegavanjem kvazi

44

Rasco Lynx održava pogone kompanije Tehnix

46

edukacije, ova će strašna godina (annus horribillis) postati annus mirabillis (čudesna godina).

Energija EU strategija za vodik – vodik je nova nafta

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

5

VIJESTI

Next Generation EU vrijedan 750 mlrd. EUR Povjerenica za energetiku Kadri Simson i hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić bili su domaćini 7. ministarske videokonferencije na visokoj razini Inicijative zemalja Srednje i Jugoistočne Europe o povezivanju plinskih sustava (CESEC). Nastavno na zaključke dogovorene na visokoj razini 25. ožujka 2020., sudionici sastanka CESEC-a putem videokonferencije izrazili su spremnost za jačanjem regionalne suradnje, koordinaciju i solidarnost potrebnu za rješavanje energetskih izazova s kojima se suočava ova regija. Kako bi pridonijela gospodarskom oporavku, Europska komisija predložila je financijski instrument Next Generation EU, vrijedan 750 milijardi eura, koji će novim sredstvima prikupljenima na financijskim tržištima omogućiti mobilizaciju privatnih ulaganja. Ulaganje u energetski sektor u okviru Europskog zelenog plana radi postizanja klimatske neutralnosti do 2050. može dati značajan doprinos oporavku i stvoriti mogućnosti za rast i zapošljavanje. Ministri su također razgovarali o izazovima i mogućnostima povezanim s dekarbonizacijom plinskog sektora uz sudjelovanje Međunarodne energetske agencije (IEA) i Fuel Cells and Hydrogen Joint Undertaking (FCH JU).

Slovenija kreće - nacrt Uredbe o spalionicama je spreman Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja Republike Slovenije pripremilo je nacrt Uredbe o obavljanju obvezne državne gospodarske javne službe spaljivanja komunalnog otpada i on je u javnoj raspravi, a komentari se prihvaćaju do 16. listopada.

Izdvajamo neke detalje: • Za spaljivanje gorivih frakcija miješanog komunalnog otpada bit će zadužena državna javna služba.

• Otpad će morati prolaziti mehaničko-biološku obradu prije spaljivanja. Prosječna raspoloživa toplinska snaga goriva iz komunalnog otpada trebala bi biti oko 90 megavata godišnje. Toliko otpada može se obraditi s jednim ili više postrojenja za toplinsku obradu otpada.

• Koncesionaru će biti omogućeno spaljivanje, a nacrt Uredbe predviđa davanje koncesije na najviše 20 godina. Koncesija će se dodijeliti na temelju javnog natječaja. Ponude će pregledati stručno povjerenstvo, kojem će ministar okoliša predložiti dva člana i to po jednog iz Ministarstva energetike i Ministarstva financija. Moći će dati koncesiju za pojedino područje ili za cijelu državu. Na svakom području mora biti najmanje 26 000 tona goriva iz komunalnog otpada.

• Operator spalionice morat će biti registriran za obradu otpada.

• Koncesionar će morati dati financijsko jamstvo kako bi osigurao provedbu mjera utvrđenih u okolišnoj dozvoli.

• Iznos jamstva izračunat će se prema formuli: iznos jamstva = procijenjena godišnja količina gorivog otpada x prosječna godišnja cijena prirodnog plina za industriju (sa svim porezima) x 3 Dalje, definiraju se određeni uvjeti koje mora ispuniti operater spalionice: spalionica će morati biti namijenjena za termičku obradu otpada iskorištavanjem dobivene topline izgaranja, nominalni kapacitet postrojenja za spaljivanje ne smije biti manji od tri tone na sat i spalionica će morati postići najmanje 65 posto energetske učinkovitosti u spaljivanju komunalnog otpada.

Novi Farid PN 7

Gradatin d.o.o.

Livadarski put 19 10360 Sesvete Tel: 01 2908 130 gradatin@gradatin.hr www.gradatin.hr

1-3_GRADATIN_TE_0520.indd 1

6

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

05.10.2020. 15:32:22

Novo komunalno vozilo za Čistoću Split Tvrtka Čistoća d.o.o. Split nadopunila je svoj vozni park komunalnim vozilom Fuso Canter s nadogradnjom IRIDE, koje karakteriziraju kompaktne dimenzije i kratak međuosovinski razmak, uz veliki kapacitet nadogradnje i korisnu nosivost. Isporuku vozila izvršila je tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Coseco za Zeleno i modro Tvrtka O-K-TEH d.o.o. isporučila je tvrtci Zeleno i modro d.o.o dva vozila za skupljanje miješanog komunalnog otpada s Coseco nadogradnjom zapremnine 7 m 3 i podizačima svih posuda do 1100 litara proizvedenima po EN 840 1, 2 i 3 standardu.

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

7

VIJESTI

Najveći porast odvojenog sakupljanja komunalnog otpada do sada - u 2019. godini za 6 % Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je preliminarni izračun stope odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, stope oporabe i stope recikliranja za 2019. godinu na nacionalnoj razini. Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u 2019. iznosi oko 37 % što je povećanje za 6 % u odnosu na 2018. godinu kada je ista iznosila 31 %. Uz otpad, sakupljen u organizaciji jedinica lokalne samouprave, izračun uključuje i količine koje potječu iz uslužnog sektora (papir i karton iz škola, vrtića, biootpad iz restorana i hotela itd.) te posebne kategorije otpada prikupljene iz komunalnog otpada putem sustava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (ambalažni otpad, elektronički otpad). Porast odvojenog sakupljanja biootpada i složenih vrsta otpada uglavnom je rezultat aktivnosti jedinica lokalne samouprave dok se kod ambalažnog otpada značajnije povećanje može pripisati najvećim dijelom aktivnostima odvajanja otpada iz uslužnog sektora.

Stopa oporabe za ukupni komunalni otpad u 2019. godini za Republiku Hrvatsku iznosila je 30 %, isto kao i stopa recikliranja za ukupni komunalni otpad, što je povećanje od 5 % u odnosu na 2018. godinu.

Izračun je izrađen na temelju podataka koje su u bazu Registra onečišćivanja okoliša prijavili davatelji javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada putem obrasca SO-1, reciklažna dvorišta i trgovci otpada na malo putem obrazaca SO-3, sakupljača otpada putem obrasca SO-2, obrađivači otpada putem obrasca OZO. Uz prijavljene podatke u bazu ROO, korišteni su i podaci izvoznika otpada te je izrađena procjena količina za dio stanovništva koji nisu obuhvaćeni organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada.

8

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Beč sufinancira popravke kućanskih i drugih aparata do 100 eura U slučaju oštećenja ili kvara razni uređaji poput tostera, usisivača ili perilica rublja često završe u smeću iako se mnogi od njih daju popraviti te se još dugo mogu koristiti.

Kako bi spriječila stvaranje dodatnog otpada i time doprinijela očuvanju okoliša, austrijska prijestolnica nedavno je uvela vaučere za popravke. Od 21. rujna građanke i građani Beča mogu ih zatražiti putem posebne internetske stranice te uz njih umanjiti iznos popravka za 50 %, odnosno za do najviše 100 eura. Vaučeri također pokrivaju troškove procjene kvara u visini do 45 eura, čak i ako se ispostavi da se nešto ne isplati popravljati. Članica bečkog poglavarstva za okoliš Ulli Sima, koja je zaslužna za pokretanje inicijative, istaknula je njezinu višestruku korist. Osim što doprinosi zaštiti klime, tamošnja gradska uprava na ovaj način pruža potporu servisima koji su pogođeni krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa, dok građanima omogućava uštedu novca.

Inicijativa traje tri godine, a Grad Beč u ove je svrhe izdvojio ukupno 1,6 milijuna eura. Već u prvih nekoliko dana vaučeri za popravak izazvali su velik interes građana, kazala je Ulli Sima. No još nije poznato koliko ih je građana dosad zatražilo ili iskoristilo.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

VIJESTI

Novo komunalno vozilo za ÄŒistoću Split Tvrtka ÄŒistoća d.o.o. Split nadopunila je svoj vozni park komunalnim vozilom Fuso Canter s nadogradnjom IRIDE, koje karakteriziraju kompaktne dimenzije i kratak meÄ‘uosovinski razmak, uz veliki kapacitet nadogradnje i korisnu nosivost. Isporuku vozila izvrĹĄila je tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Potpisan ugovor za sufinanciranje izgradnje sortirnice u Metkoviću Ministar gospodarstva i odrĹživog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić i gradonaÄ?elnik Grada Metkovića Dalibor Milan u Metkoviću su potpisali Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada. Na potpisivanju Ugovora je sudjelovao i DubrovaÄ?ko-neretvanski Ĺžupan Nikola Dobroslavić.

Projekt izgradnje sortirnice ukupne je vrijednosti 11.061.261,00 kuna, a sufinancirat će se s gotovo 82 % EU sredstava, odnosno 9.000.047,12 kuna. Sortirnica će pokrivati podruÄ?je Grada Metkovića, odnosno pet naselja (Metković, Prud, GluĹĄci, Dubravica i Vid), koji imaju 16.788 stanovnika. „U ovom trenutku u Ministarstvu je zaprimljeno 18 prijava za sortirnice s podruÄ?ja cijele Hrvatske vrijednosti oko 280 milijuna kuna. Grad Metković je jedna od prvih jedinica lokalne samouprave koja se odluÄ?ila za ovaj iskorak. Sortirnice su dio infrastrukture koja jedinicama lokalne samouprave i komunalnim druĹĄtvima omogućava da iz otpada izdvoje iskoristive frakcije, da ono ĹĄto je prije bilo otpad pretvore u sirovinu za daljnju proizvodnju“ – kazao je ministar Ćorić.

GradonaÄ?elnik Metkovića Dalibor Milan naglasio je kako su meÄ‘u prvim gradovima u Hrvatskoj, a prvi u DubrovaÄ?ko-neretvanskoj Ĺžupaniji dobi-

li sredstva za izgradnju sortirnice. „Uskoro ćemo raspisati javnu nabavu i zapoÄ?eti s izgradnjom sortirnice. Dobili smo i pravomoćnu graÄ‘evinsku dozvolu za kompostanu te ćemo krajem mjeseca i taj projekt prijaviti na EU fondove. Ranije smo potpisali i ugovor s Fondom za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku uÄ?inkovitost od 3,5 milijuna kuna za nabavu spremnika“ – naveo je gradonaÄ?elnik Milan. Ĺ˝upan Dobroslavić je najavio kako će do studenog ove godine biti raspisan natjeÄ?aj za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom LuÄ?ino razdolje koji bi trebao biti konaÄ?no odrediĹĄte prikupljenog otpada.

3URGDMQD DNFLMD X SUYRP WURPMHVMHÿMX $YHUPDQQ 03& YHý RG 59.000,00kn* 8]LPDPR SRG UDÿXQ 9Dä J VWDUL XUHĀDM

S.T.P. d.o.o. /XĂżNL RGYRMDN /XĂżNR VWS#VWS KU ZZZ VWS KU

1-4_STP_TE_0520.indd 1

10

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

05.10.2020. 15:33:15

Potpisan ugovor sa Svjetskom bankom za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić i direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli nedavno su potpisali sporazum na temelju kojeg će Svjetska banka hrvatskoj Vladi pružiti potporu u transformaciji njezina sustava gospodarenja otpadom. U okviru tehničke pomoći načela kružnoga gospodarstva ugradit će se u Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske nakon 2022. u skladu s direktivama Europske unije (EU) i paketom mjera o kružnom gospodarstvu.

Hrvatska trenutačno zaostaje u postizanju ciljeva EU-a koji se odnose na smanjenje otpada uglavnom zbog slabih tehničkih i financijskih kapaciteta gradova i općina za prikupljanje i razdvajanje otpada te poticanje recikliranja. U okviru dvogodišnjeg programa tehničke pomoći Svjetska banka pomoći će revidirati postojeći Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te na temelju analize predložiti načine ubrzanja transformacije u skladu s akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo. Potaknut će i sudjelovanje ključnih dionika, pomoći u jačanju koordinacije, stvaranju zajedničke odgovornosti za novi plan gospodarenja otpadom te izgradnji kapaciteta za kružno gospodarstvo. „U narednim godinama bit će izazovno odgovoriti na ciljeve koji su pred nama, a to je da do kraja 2020. godine moramo odvajati i reciklirati 50 % otpadnog papira, metala, plastike i stakla, te da moramo poduzimati aktivnosti kako bismo ispunili i zahtjevnije ciljeve kao što je povećanje odvajanja i recikliranja otpada na 65 % i smanjenje odlaganja otpada na 10 % do 2035. godine. Posljednje tri godine Ministarstvo je u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, županijama i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost intenzivno provodilo aktivnosti na osi-

guravanju potrebne infrastrukture za uspostavu učinkovitog sustava gospodarenja otpadom na lokalnoj i regionalnoj razini te su rezultati tih aktivnosti vidljivi. Ovaj Sporazum predstavlja korak dalje u transformaciji na kružno gospodarstvo koji će doprinijeti stvaranju novog i modernijeg okvira nacionalnoga plana gospodarenja otpadom”, rekao je ministar Ćorić. „Pretvaranje otpada u resurs bit je kružnoga gospodarstva. Ako ponovno proizvodimo, ponovo koristimo i recikliramo te ako otpad jednog sektora postane sirovina drugog, možemo se približiti kružnom gospodarstvu u kojem se otpad smanjuje na najmanju moguću mjeru te se resursi koriste efikasno i održivo. Poboljšanjem gospodarenja otpadom možemo umanjiti zdravstvene i okolišne probleme, smanjiti emisije stakleničkih plinova te izbjeći negativne učinke na lokalnoj razini kao što je narušavanje krajolika zbog odlagališta otpada te zagađenje vode i zraka. Svjetska banka rado će pružiti potporu hrvatskim tijelima te s ključnim dionicima surađivati na stvaranju čišće i održivije Hrvatske”, rekla je Elisabetta Capannelli, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku.

Otkad se pridružila Grupaciji Svjetske banke 1993. godine, Hrvatska je koristila financijsku i tehničku pomoć, savjetodavne i analitičke usluge Svjetske banke. Do danas je Svjetska banka podržala više od 50 projekata u vrijednosti od oko 4 milijarde USD. U svojem radu Svjetska banka trenutno je usmjerena na ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije COVID-19, obnovu nakon potresa, promet, pravosuđe, inovacije, poslovno okruženje, upravljanje zemljištem, poljoprivredu i gospodarski razvoj Slavonije.

ATRIK nadogradnje nadogradn i oprema za gospodarenje otpadom

Zapadna lozica 10 | HR-10040 Zagreb | T: +385 1 4810 952 | F:+385 1 481 7534 | e-mail:tridion@tridion.hr 1-3_TRIDION_TE_0420.indd 1

15.07.2020. 14:35:44

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

11

ECOMONDO 2020.

EUROPSKI ZELENI PLAN NA PLATFORMI ITALIAN EXHIBITION GROUP Održivost okoliša, sustavan i intenzivan projekt Europske komisije, uključujući i sredstva za gospodarski oporavak, centralna je tema 24. ECOMONDO sajma zelenih tehnologija, koji će se održati na izložbenom prostoru u Riminiju od 3. do 6. studenog 2020. godine. Sajam je namijenjen tvrtkama, profesionalcima, javnim i privatnim osobama koje su spremne donijeti odluke kako bi zajednički preobrazili budućnost svojih zemalja i Sredozemlja.

talija je spremna igrati odlučujuću ulogu u programu koji je predstavljen u Bruxellesu kao Europski zeleni plan (Green Deal). Ekonomska renesansa kontinenta temelji se na zelenoj ekonomiji u svim njenim oblicima.

To je ključan čin, koji Europu čini prvim političkim subjektom na svijetu sa zacrtanim ciljem postizanja nulte emisije CO2 do 2050. godine, a tome je dodan i „zeleni zamah ekonomije“ zbog posljedica COVID-19. Istraživanja, inovacije, nove tehnologije, javne politike zelene ekonomije

12

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

i privatna ulaganja - Italija otkriva svoju ulogu u poslovnom eko-sustavu, koji se pokazuje ključan za ekonomski i socijalni oporavak zemlje. To želi pokazati na 24. Sajmu zelenih tehnologija Ecomondo u organizaciji IEG-a (Italian Exhibition Group), koji će se održati od 3. do 6. studenog ove godine u izložbenom (expo) centru u Riminiju pod sloganom #safebusiness, koji IEG planira koristiti za sve svoje sajmove. (https://www.iegexpo.it/en/safebusiness). Četiri sajamska makro sektora kružnog gospodarstva su:

Ecomondo 2020, Rimini otpad i izvori, voda (s integriranim vodenim ciklusom), bioekonomija, sanacija i hidrogeološki rizici. Pod stručnim nadzorom profesora Fabia Fava i međunarodnog znanstvenog odbora, Ecomondo 2020. postat će platforma Europskog zelenog sporazuma u Italiji. Mjesto susreta znanstvenika, donositelja odluka, globalnih udruženja i tvrtki, u dobroj interakciji dalekovidnih tehnoloških odgovora koji čekaju na implementaciju. Europska komisija, OECD i druge vodeće međunarodne organizacije kao što su: Conai, ITA - Italian Trade Agency, ARERA, Italian - Biogas Consortium, Italian Consortium of Composters, Water Alliance, National Research Council, ENEA, ISPRA, Superior Health Institute, FiseUnicircular, FiseAssoambiente, the Foundation for Sustainable Development, Utilitalia, ministarstvo okoliša i talijansko ministarstvo ekonomskog razvoja, Confagricoltura, Federalimentare, Federchimica, Assobioplastiche, Legambiente i nacionalni tehnološki klasteri, bit će ključni partneri u lancu dodanih vrijednosti konferencija i sajmova. Pored toga, izložbeni prostor i javni prostori za sastanke redizajnirani su u sklopu IEG projekta #safebusiness (https://www.iegexpo.it/en/safebusiness), kako bi se osiguralo da se svaka faza sajma odvija sigurno za izlagače, goste i osoblje.

U ovom procesu redizajniranja sajamskih događanja i novih navika, Ecomondo je predstavio svoje kanale komunikacije s digitalnim sastancima Connect Talk and Share, koji su započeli u svibnju. Od europskih do nacionalnih politika, korisnih i održivih tehnologija, menadžeri, civilno društvo i političke mreže zajedno rade na umrežavanju i ažuriranju Ecomondo zajednice i doprinosu zelenim pitanjima.

NAJAVA

Kategorija: međunarodni sajam; Organizator: Italian Exhibition Group SpA; Učestalost: godišnje; Izdanje: 24; Ulaz: poslovni posjetitelji i javnost; Datum i vrijeme: 3. - 6. studenog, 9:00 - 18:00; Informacije za izlagače: tel. +39 0541.744302; e-adresa: ecomondo@iegexpo.it; Internetska stranica: www.ecomondo.com; Facebook: www.facebook.com/EcomondoRimini; Twitter: http://twitter.com/Ecomondo; Linkedin: https://www.linkedin.com/company/ecomondo-the-greentechnologies-expo/

TOP 100

Rang lista tvrtki po ukupnom prihodu u 2019.

NAZ AZZIVV

11..

22..

33..

44..

55..

66..

77..

8.

8.

99..

10.

10 10.

11.

11 1122.

1133.

14.

14 1155.

16 16.

16 17 17 17.

188.

19.

19 2200.

2211.

21.

2222.

2233.

2244.

2255.

26.

26 27.

27 28.

28 29.

29 300.

31.

31.

31 3322.

33.

33 3344.

35.

35 3366.

36.

37.

37 38.

38 3399.

4400.

41.

41 422..

42 43.

43 444..

44 45.

45 46.

46 477.

48.

48 4499.

50.

50

14

CE-Z CE CE-Z -ZA-ZAA-R d.o. d.o.o d. o.oo.., Za o.

Zagr Zagr greebb D AV DR AVAA IN NTEER RN NAT ATIO IONA NAL d.

NAL d.oo..oo.., Os Osij sijek ijjekk METI ME TIS d. d.d. .dd.., ŠŠkkrl rlje ljjeevo vo DS SMI DS MITH UNI NIJA JAPA JAPA PAPPIIR CR PAP CROA OATI TTIIA d. d.o. .o. o.oo.., ZZaaggrreb eb K ČIISSSTO KD TTOOĆAA d.oo.o., .o.,, Rijijek .o ijek eka eka EEK KO-FL OO--FLLOR OR PLU US dd..o. o.o., o., Or o.

Oros oslaavlje vljee vl PH PHOE HOE OENI NIX ME METAALI META LI d.oo.o .o.,, Veelliikko Tr Trgo rgovi goovi viššćće ČČIISTOĆ SSTTOĆ OĆA d. d.o. o.o. o., Sp Split lilit UNIV UN NIV IVEER RZAL ZAL dd..oo..o.

ZA o., VVaara araažd ždin in UNIK UN KOOM M d.o .o.o o.oo.,., Osi sije ije jek ek FLOR FL ORA VVTTC d. d.o. o.o. o., Vi Viro rovi viti ticcaa ČISTOĆ ČI STOĆ ST OĆA d. d o. o.oo..,., Za Zada dar IMPO IM POR USSLU LUG GEE d.oo.oo..,, Ses e ve vetee IN ND - EK KO dd..o. o.oo..,., Ri o.o Rije ijeekkaa SPPECCTTR RA - MED MED ME DIIA dd..oo..o. o.,, Zaagr greebb PULA PU LA HEER RCU CULANE CULA LAANE NEA dd..oo..oo...,, Pu Pula la la MELT ME LTALL SL d.

LTAL LT d.o. o.o. o.o. o. o , Veli VVeelilik iko ko Trggoviš ovviš išće će USSLLU U UGAA POR OREČ EČČ d.oo..oo.,Po .,.,Po Pore reeč HAAMB H MBU UR RG GEER R REECCYYCLLIIN NG CR CROA CRO OATI TIA IA d. d.o. d.o. o.oo.., Kr Križžev evci vccii EKOP EK OOPPLU LUS d. d.oo..o. .oo..,., VViiškkov ovo vo SVVIJET IJEETT MET IJ ETAL ETAL ALA d.

ALA d.oo..oo.., Go Gorn rnji njii Stu tupn pnik pn nik ik K IIŠŠTI KR T Ć CO COM MM M MER ERCCEE d.o ER ERCE .o.oo.,., Zaaggreeb .o.o KOOM K MU UNA NALAC LLAAC d. d.o. o.o., oo.., Samo Saamo mobo bor KAAŠT K ŠTIJ TIJ IJUN UN d.o .o.o o.oo.,, Pulla KOMU KOMU KO MUNA UNAALAAC dd..o. o.oo.., Ko Kopprriv ivni nicaa ZAAPR ZA PREŠŠIĆĆ, dd..oo..o.

PR o., Kupl Kuupl pljjeeno novo vo KEEMI K MIS-TE S--TEERM R OC OCLE OCLE LEAAN N d.o.o .oo.oo.,., Zaaggreb reb re UNIJ UN NIJ IJAA N NOOVA VA d.o.o .oo.o. .oo., Ses esvveetee esve C.I.I.I..O. C. O.S. O. .SS.. d.oo.o., .oo.,, Zag agrreeb agre KOMU KO MU UNA NAALA LAC d. d.o .o.o o.o. o. o., Vu Vuko kovaar KOOMU MUNA NALN NA ALLN NI SEER RVVIISS d.o .o.o o.o., .oo.,., Rovvin inj ČIST ČI ISTTOĆĆA d. d.oo..o. .o., o., Du o.

Dubr ubr brov rov ovni nik ni SEK SE KU UN ND DAAR R USL SLUG UGE d.

UGE d.oo..o., Ju Jurddan Jurd ani REEOOM MA GR GRUPA UPA d.o.

UP d.oo..o. d. o., Zagr ZZaagr greb reb eb LOOTU TUS 91 91 d.oo.o .o.,. Var araž araž aždi dinn DARK DARK DA RKOM OM d.oo.o OM .o..,, Daarrk rkkoom IIN INTE NTE TERS RSEROH RSER ER ROH OH d.oo.o .o.,., Zaggre reb eb BR B RKO KOVI VIĆ d.

VI d o. o.oo..,. SSvvet e a Ne Nedeeljlja TTD D KOM MUNAL UN NAL ALACC d.o .o.o o.o .o.,., Slavo laavo vonnsskkii Brrood RUDA RUDA RU DARR-TTR RG GOOVVIIN NAA d..oo.o .o., o.,., Zagre aggre reb ZELE ZE ZELE LENI N GRAAD ŠI ŠIBE ŠIB BENI NIK K d. d.oo..oo.., Ši Šibe Šibe benik niik KOOMUNA MUNA MU NALAAC d. d o. o.o. .o. o., JJuurddan ani ni DEPOOS dd..o.

DE o.o. .o. o., Siisa sak sak LAAUR URA d.

URA d.o. o.o. o. .o. o., Še Šenk nkovvec nk ec GK KP ČA ČAKO KOM dd..o.

KOM o.o. o., ČČaakkoove o. vec JOOLL LLY EKO LLY EEK KO dd..o. o oo.., ŠŠiibeni beeni nikk Č STOĆ ČI STOĆĆA d.o ST .o. o.o. o., Va Vara Vara ražd ždin in POON NIIKV KVE EK EKO OT OTOK OOK K KRK RK d.oo.o .o.,, Krkk KOMU KO OMU UNA NALN LNEE USSLU LN LUGE GE CR REES LO LOŠI Š NJJ d.o ŠI .o.o .o., o.,., Cre res 6. MAAJJ d.o 6. .o.oo.,, Uma magg LISTOPAD/OCTOBER 2020.

UKUPNI UKU UK KUPNI KU NI PR PRIHO HOD HO OD NEEETO DOB NET NETO OBI OBI BIT/ T/ 20 201 019.

9.(KN (KN K ) GUB GUBITA UBITA TTAK 2019.

0119..((kkn 019 n)

88337, 7,226699,,000 000 00 3033,,45 30 303 ,454 4544,,20 45 200 00 22227, 7,447, 4447, 7,60 600 600 2100,,77449, 21 499,,20 ,20 200 00 138, 13 8,991155,,900 8,91 900 90 120, 12 0,55001,1,4 ,40 400 118, 11 118, 8,226688,,66000 8,26 9933,5 ,52244,,22000 92,,1157 92 15577,,440000 811,,117766,5500 00 7777,6622 22,,66000 7766,7715,4 15,4400 15 00 76,665500,2 76 0,220000 7766,1165 65,,220000 75,9 75 ,9833,,5500 00 75,,334455,1,100 75 00 7733,,8819 19,7 ,7000 68,8 68 ,81111,1,100 100 00 65,1199 65 999,5 ,500 ,5 00 65,11133,44000 65 6633,6 ,619 619,0 1199,000000 63,55200,900 63 ,990000 6633,0 , 11 11,880000 59,0 59 9,009977,3300 00 57,,8862 57,8 57 62,6 ,600 00 5555,4 5,4 ,408 408 08,1,10000 5511,,7792 92,3 ,30000 ,300 5500,00877,,4400 00 49,5 49 ,53 53333,,660000 47,5 47 ,51155,550000 47,317 47 ,33177,9 ,9000 46,49 46 46,4 ,4492 92,200 ,22000 444,22488,3 ,300 00 433,,7796 96,33000 41,,6600 41 00,,55000 4400,245 ,2245,8 45,,88000 45 400,,1179 79,110000 79,1 3399,,22811,,9900 00 39,,2236 39 36,3 36,3 ,30 300 00 37,,0070 37 70,1,1000 3366,6687 87,3 7,,33000 36,5541 36 41,6 ,60000 3366,330088,1,100 100 00 3366,110099,,330000 3366,,0050 50,5 0,5500 00 35,9 35 5,9 ,909 09,,3300 00 35,443366,2200 35 00 34,8826 34,8 34 26,2 ,20000 3333,772288,0 33,7 8,0000 00 3333,4 ,4955,,880000

72,9 72 72,9 ,981 981 81,9900 81,9 00 7 02 7, 026, 026 6,50 5000 33,,41 ,41 4 9, 9,22000 188,9 ,93355,5500 00 7799991100 00 3,,46 3, 461,40 46 1,1,44000 1,1,70 703, 03, 3,50 5000 6,516, 6,51 6, 516, 51 6,7 ,70 700 1,,39 398, 8,44000 8, 8,40 5440.

0.3000 11669.

9.90 .90 9 0 5,37 5, 376, 376, 6,30 6,30 300 300 1,84 1,1,84 848, 8,70 8, 700 700 5400.

54 0.90 900 900 26,3 26 26,3 ,3499,7700 0 10,2 10 ,234 234 34,550000 9388..22000 93 3554.

4.00000 2,26 2, 263, 63, 3,70 700 00 --44,3 ,370 3700,5 ,500 50000 97.5 97.5 97 .500 00 14.770000 14 80.4400 80.4 80 00 -2260.400 .440000 330044..30 300 11442.

2.40 400 -114, 4,849 849, 84 9,22000 6,81 6, 817, 7,99000 7, 22,,0559,,10 100 00 102.

10 2.90 2.90 9000 38.6 38 .600 0 -1,5 -1 ,578 ,5 788,3300 00 66,,6660, 0,70 700 00 3,23 3, ,23 233, 33, 3,800 88000 1,88 884, 4,10 1000 -770055.7 5.7 .7000 1,1,0 ,078 00778, 8,,110 100 5,994422,,50 5,94 5, 5000 248.

24 8 000 000 00 50000 50 1311..00 131 13 000 000 332244..50 500 500 5,44002, 5, 2,9000 500.

50 0.33000 88..70 700 11,,66558, 58,60 8,60 8, 600 29.9900 29 -9925 25.4 .400 00 --11,,6656 56,7700 00 1,1,66004,40 44,,40 400

BRO RO OJ ZA OSL ZAP OS S.

335 333 35 499 499 49 11448 174 17 4112 279 27 3355 315 31 11113 342 34 12244 12 33882 1 11001 201 20 214 21 200 1 1 19 36 36 5555 3 1 22440 4411 206 20 11772 172 62 62 11550 24 24 22221 166 16 204 204 20 43 43 322 1220 89 89 13 13 49 49 1777 6 178 17 11553 153 311 24 24 1133388 999 111 11 11443 167 16 9933

100 na tvrtki iz sekto zbrinjavanja o matErijala Lista tvrtki pripremljena je po kriteriju registrirane djelatnosti (NKD E38) i ukupnog prihoda u 2019. godini [Powered by]

[obrada] Redakcija Tehnoeko

edakcija magazina Tehnoeko u suradnji s tvrtkom za poslovne i bonitetne informacije Bisnode d.o.o. donosi pregled 100 najvećih tvrtki u Hrvatskoj u sektoru skupljanja i zbrinjavanja otpada te oporabe materijala. Rangirane su po ostvarenom ukupnom prihodu temeljem predanih financijskih izješća za 2019. godinu, a prema definiranoj djelatnosti po NKD.

NAZIV NAZ IV

jvećih ra skupljanja, tpada i oporabe

51.

51 52..

52 5 .

53 54..

54 555.

56.

56 577.

588.

59..

59 6 .

60 61..

61 62.

6633.

644.

6655.

66..

66 6677.

68.

68 8 69.

70..

70 7711.

722.

73.

73.

73 744.

74.

755 75.

766.

77.

7788.

799.

79.

80.

80 81..

81 8822.

83.

83 83.

84..

84 85..

85 86.

86.

86 87..

87 8 .

88 899.

89.

90..

90 911.

92.

92 9 .

93 94.

94 4.

95.

95 96.

96.

96 977.

97.

98.

98.

98 9999.

ECOO EN EC ENER ERGI G A d.

GI d o. o.o. o.,, Za Z da darr KING KI NG G MET ETAL AL d.oo.o .o.,., Vel e ikka Goori rica c ca EKOO - M EK MU URV R IC ICAA d. d o. o.o. o.., Cr Crik ikve ik veni ve nica c ca 1. MAJJ d.o .o.o .o.,., Lab abin in VG ČISSTO TOĆA ĆA d.oo.oo., Vellikka Go G ri r ca c F O R E S T - VL V .G GOR ORAN AN NAAVVOJ O , Ja J st stre reba re reba b rssko k Č STTOĆ ČI OĆAA d. d o. o.o. o. , Kar arlo lova lo vaac UN NIM IMER EER R d.oo.o .o.,.,, Čak a oovvec vec e ZEELI L NS N KE K KOMUN OM MUN UNAL ALIJ IJE IJ JE d. d.o. o.o. o. o , Sv o.

Sv.. Iv Ivan an Zel elin inna 3 K. K.F.F. d.oo.oo., Zag agre r b KOMU KO MUNA MU NAALA LAC PPEETR RIN NJA JA d.o .o.o .oo., Pet etri rinj ri na nj KONTTRAANS NS d.o .o.o .o.o .o.,., Ces e ti ticca ca KOMU KO KOMU MUNA UNAALLAAC dd..o. o o. o , Bj Bjel elovar el arr K MU KO MUNA NAALAAC PO NALA POŽE ŽEGAA d.oo.o., .oo Pož ožeg egaa eg CCAARB ARB BO d.o. d.o. d. o.oo.., Sp Splilitt RIIJE R J KAATA TAN NK K d.oo.o .o., Rijijek ekaa MARI MA RIS EK E OLLOG OGIJ IJJA I POOLJ LJOP OPR OP RIVR RI IVR RED E A d. d.o. o..oo.., Ši Šibe beni be nik nik ni UNIV UN IVER ERZA RZALL d. d.oo. o.o. o.o. o , Đa Đ ko kovo vo ODLA LAGAALI L ŠTE ŠTTE SI SIRO R VIINA RO NA d.oo.o., .oo., Zad a ar MAKA MA KARS KA R KI KOM O UN UNAL ALAC AL AACC d.oo.oo., Mak akar arsk ar skka REEMOND MOOND N ISS MED E IS ISON ON d.oo.o ON .o.,.,, Drraagaaniići ć KR KRAK RAK AKOM OM M d.o .o.o .oo., Kraapi p na KTD IVVANJ KT KTD AN NJ d. d.o. o o. o. o., No o., N vi Vinod innooddolsk olskki ol GORAA - MET GO ETAL ALL d.oo.oo., Zaggreeb KOMU KO MU UNA NALIIJJEE d.oo.o NALI .o.,.,. Čaz azma maa m BIKA BI KAARAAC d. d.oo..o. o.,, Ši Šibe beni be niik KAIR KA IROS OSS d.oo.oo., Osi s je j k U LU US UGAA d.oo.oo.,, Paz azin in GOORA RAN N I ZO Z RA RAN N d. d o. o.o. o.., So Solililinn PEOV PE O ICCA d.

OV d.o. o o. o , Om Omiš iš LEEĆ d. d.o. o o. o. o , Voodiiccee AR ARBU RBU BURO ROŽA RO ŽAA d.oo.oo., Noovvallja ja A BR AM B A WATE WAATE T R SO S LUT LU UTI TION ONSS d. d.o. o o. o. o.,, Ka Kast stav st a av SSAABI BIRA RAAČ d. d.o. o.o. o. o.,, Ši o. Šibe b ni be nk DANK DA ANK NKOR OOR R d.oo.o .o., Osi sije jekk je SIRO SI ROOVI VINA NAA d.o .o.o .o.,.,, Bje .o j lo lova vaar MED ME D EK EKOO SE SERV RVVIS d.oo.oo.,., Pula ulla MAAČO ČO-M -MET -M ETAL ET ALII d.

AL d.o. o o. o. o , Be B loova var var E OEK O OB OBRA RAADA RADA DA d.o . .oo..,, Vuk ukov oovviinna na IVKO IV KOM KO M d. d d. d.,, Ivvan a ec KARA KA RABA RA BAN BA N RE R CI C KL K AŽŽA d. d o. o o. o.,, Bi Bibi binj bi ne nj MICH MI C IE CH IELI LII-T - OM OMIĆ IĆ,, d.

IĆ d.o. oo..o. o., Pr o., P až a ni nica caa K MU KO MUNA NAALN NO PO PODU DU UZE ZEĆE ĆE d.o .o.o .o.,., Kri .o riže ževc že v i vc GKP GK KP PR PREE--KO K M d. d o. o o. o , Prel Prrel elog og og REDŽ RE EDŽ DŽIĆ IĆ FADIL ADIL AD I A d. d o. o.o. o.,, Zaagrrebb CENTAR CE NTTAR R ZA OT OTPA TPA PAD D d. d o. o o. o.,, ZZaaggrreebb NEEVVK N KOŠ O d.o .o.oo.,, Vinnko kovc vcci MEEĐI ĐIMU MURJ R EE-ME META T LII d.oo.oo.,, Mala TA alla Suubbooti tica ccaa K M KO MB BELL d.o .o.o .o., o Belliš i ćee AGR AG ROOPR P OTTEI EIN NK KA-EN A-ENER AEN NER E GI GIJA J d.oo.oo., Sessve JA vete te te 100.

10 100.

0 AGRO

UKU UPNI PR PRIHO HODD N O DOBI NET DOBIT/ T BROJ BRO J 2019.

201 9.(KN (KN)) GUB GUBITA ITAKK 2019 2019.( .(kn) ZZAPOSL OSL.

333,4 ,429 4299,2200 00 32,6 32 ,667788,1100 ,678 32,4422 32,4 32 22,5 , 000 ,5 300,9 ,986 986 8 ,8800 0 29,1,174 29 29,1 174 74,3 ,300 ,3 0 288,88955,2 , 0000 288,8821 2 ,500 ,5500 0 2288,3 ,336 366,8 ,800 0000 28,225522,1,100 28 00 00 277,1,102,0 022,0 , 0000 2266,3 ,31133,6 ,600 00 00 26,2 26 6,22877,7 ,700 00 2255,0030 3 ,8 ,800 0 00 24,559 24 5 ,2200 59 00 244,556 566,9900 0 244,5 ,543 43,0000 0 24,2248 24 4 ,2200 2 ,0076,700 24 0 2 ,884 23 8 ,22000 2211,9011,600 0 2211,5 , 34 34,1,00 2211,400 ,44 0,,2200 2211,145 ,114 ,700 00 21,0094 21 94,00000 2 ,037,200 21 200,999944,600 0 2 ,3393 20 9 ,400 00 1199,650 5 ,0000 0 1199,6618 18,9 ,900 0 00 1 ,3384 19 8 ,9900 1 ,283 19 28 ,2 , 00 00 1 ,1138 19 3 ,9900 1199,00611,4 ,400 00 00 18,7 18 ,7798 98,9 98,9 ,900 900 0 1 ,7791 18 91,1,100 ,11000 188,,4476 76,4 ,44000 188,2 ,258 5 ,5500 58 17,7 17 ,710,9 ,7 ,9900 00 1177,5596 9 ,4 ,400 0 00 17,1,1,148 17 488,7 48,7 , 00 0 1 ,8 16 ,807 07,3 07 ,300 ,3 00 1166,6 ,671 711,4400 0 1166,5 ,513 51 ,100 0 00 166,,4495,9 955,9 , 00 00 16,0 16 ,097 ,0 97,4 97 97,4 ,4000 00 15,8853 15,8 15 53,11000 15,7 15 , 3300,77000 155,7705 05,500 ,5500 0 15,6 15 ,617 177,1100 00 1155,429 29,1100 29 0

2 ,4435 21 35,900 1 .600 14 -963 -9 63.600 7 .700 71 73.0 73 .0000 92.6 . 00 0 409.2000 40 -9,848 9 48,3300 0 199.1.100 3,3779,,0000 42.4 .4000 342..70 7000 182.4000 1,747,9000 1,569,8000 1,1,07 0775, 5,4000 1,,15 1 9, 9,8000 177.

17 7 40 4 0 1,120 2 0,20 2 0 484.

4 3000 1,1,00 007,,20 00 200 477..1100 47.000 47 00 2113.

3 10 1000 1336.

6.80 8 0 1554.80 8 0 2,35 2, 353, 3 00 0000 644.0 .000 0 00 2,,66 6 8,,9000 30.11000 1557.

7 9000 1,593,10 1000 589.90 58 9 0 9 3.50 92 5 0 3 4.

32 4.90 9000 512.

51 2.80 8000 291.1.80 29 8000 169.

16 9 00 9.

0000 -1,00066,,9900 -1 77.100 77.1 000 2335.30 5.3000 709.

70 9 60 600 122.4000 233 00 23.100 6 .0000 63 0 4,14 4, 148 40 14 148, 4000 1,1 150, 1550 9000 3 6.

38 6.20 2000 544.66000 2 3559, 2, 9 10 1000

0 8 1338 1066 10 18 11 344 117 50 433 2 27 1033 10 2266 12 12 877 2 6 65 122 1 3 10 55 855 32 711 688 6 7 79 36 188 722 34 34 8 81 688 55 55 1 19 10 10 59 59 433 13 11 11 69 9 42 944 911 1 1177 522 133 7 75 1 14

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

15

INTERVJU

izv. prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom

Središte problema je gospodarenje otpad političari umjesto st O aktualnim problemima u sektoru gospodarenja otpadom razgovarali smo s prof. dr. sc. Aleksandrom Anić Vučinić, koja je zaposlena na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, Sveučilišta u Zagrebu, a među kolegama je dobro poznata po inzistiranju i uvažavanju stručno utemeljenih mišljenja ašto su u javnosti RH stalno problemi u postupanju odnosno gospodarenju otpadom?

U žiži interesa javnosti je komunalni otpad. Sustavno se zanemaruje činjenica da se godišnje generira nekoliko puta veća količina proizvodnog otpada. Doduše, samo ponekad mediji objave vijest da je na nekoj lokaciji nelegalno istovaren građevni otpad ili primjerice bačva opasnog otpada. Za proizvodni otpad odgovara proizvođač otpada i nadzor toka proizvodnog otpada je jednostavniji. Komunalni otpad proizvode svi stanovnici, te je komunalni otpad zajednički problem svih stanovnika Hrvatske. U rješenje problema komunalnog otpada treba uključiti sve dionike sustava. To treba učiniti na početku nekog novog projekta kompostane ili sortirnice ili termičke energijske oporabe itd. Komunikacija s javnošću uvijek je početni korak, ali i naročito važna mjera CSGO-a (cjelovitog sustava gospodarenja otpadom). Treba pohvaliti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje u tijeku pripreme za donošenje novog teksta Zakona o otpadu održava razgovore sa svim sudionicima u provedbi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Samo na takav način moguće je donijeti provediv tekst Zakona o otpadu.

Zašto se u RH izbjegava provedba CSGO, a uvijek se prioritetno nameću samo pojedina, kao brzo i lagano provediva rješenja?

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom pretpostavlja da o

16

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

što u RH dom vode ručnjaci otpadu treba misliti prije nego što je otpad nastao. Središnji problem je antropogeni otpad odnosno od ljudi proizveden otpad. U tom smislu već kod dizajniranja novog proizvoda nužno je osmisliti kako postupati kada proizvod postane otpad (eco design). Plastika je jedan primjer proizvodnje nove ljudske tvorevine bez promišljanja o problemu gospodarenja odbačenim odnosno iskorištenim plastičnim proizvodima. Industrijska plastika je vrlo dobra ljudska tvorevina koja zadovoljava brojne potrebe suvremenog čovjeka, ali su zanemarene ugroze odbacivanja otpadne plastike. Poznato je da je još uvijek proizvodnja plastičnih proizvoda najmanje tri puta veća od kapaciteta za recikliranje otpadne plastike. Nedavna zabrana korištenja jednokratnih proizvoda je pokazatelj promišljanja o otpadu prije nego je nastao. Važno je naglasiti da ekološko dizajniranje nije samo konstrukcija odnosno projektiranje novih proizvoda, već potreba promjene ljudskog promišljanja. Kada je otpad nastao u CSGO hijerarhijski je određen prioritet mjera za postupanje s otpadom. Međutim svakako je na lokalnoj razini potrebno provesti Analizu životnog ciklusa (AŽC). Prema EU legislativi, na lokalnoj razini, moguće je promijeniti hijerarhijski prioritet mjera gospodarenja otpadom. U svakom slučaju ostaje obveza smanjivanja odlaganja otpada. Hrvatska se nalazi među tri EU zemlje koje imaju najvišu stopu odlaganja neobrađenog odnosno neoporabljenog otpada. To je pokazatelj da se ne provodi cjelovito i odgovorno gospodarenje otpadom. Često naglašavate da je proširena odgovornost proizvođača proizvoda osobito važna mjera cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO)?

Izuzetno je važno povezati sustave proizvodnje sa sustavom gospodarenja komunalnim otpadom. Nedavno je Europska komisija poslala žurno upozorenje RH na potrebu da proizvođači proizvoda koji se prodaju u Hrvatskoj podrže odvojeno sakupljanje i recikliranje komunalnog otpada. U tom smislu Europska komisija inicira i moguće donošenje političkih odluka. Nedonošenje odluka (takozvani NIMET) je zapravo bijeg od vlastite odgovornosti. Golemi problem je kada pojedini političar promišlja samo o vlastitom interesu, a ne u

zajedničkom interesu. Teško je očekivati da će lokalno pučanstvo prihvatiti novi projekt održivog gospodarenja otpadom. Tako je primjerice nedavno gradonačelnik odbio izgradnju treće kompostane u Zagrebu zbog protestnog skupa oko 300 prosvjednika. Inače, treće postrojenje za biološku obradu je potrebno za odvojeno prikupljanje biootpada od 300.000 stanovnika Zagreba. U konačnici Zagreb je odlučio biološko postrojenje izgraditi na 100 kilometra udaljenosti od grada.

Kakvo je Vaše mišljenje o legislativi za gospodarenje otpadom u RH? Početkom novog milenija u RH je usvojeno nekoliko propisa koji su pridonijeli suvremenom razvoju gospodarenja otpadom. Međutim, prije nekoliko godina u Hrvatskoj su usvojeni neki propisi bez tehno-ekološke-ekonomske analize, koja će pokazati učinkovitost provedbe, ali i eventualne nedostatke. Na taj način je moguće na vrijeme spriječiti probleme koju mogu nastati tijekom provedbe novog propisa. Također, za nove velike projekte odnosno građevine za gospodarenje, primjerice centre za gospodarenje otpadom, sortirnice, kompostane i slično, potrebno je ustrojiti neovisnu nacionalnu recenziju. Projektanti u pravilu rade prema od investitora utvrđenom projektnom zadatku. Takva nacionalna revizija pomoći će investitorima, projektantima i nadasve Hrvatskoj.

Većina jedinica lokalne samouprave sustavno izbjegava provedbu propisa. Što mislite da je razlog i zašto je u RH to gotovo postalo pravilo?

U Hrvatskoj primjerice već dvadeset godina postoji obveza da komunalni otpad treba odvojeno prikupljati. Ulaskom u EU odnosno donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpa-

Isključivo CSGO koji uključuje i termičku energetsku oporabu nereciklabilnog otpada je rješenje za održivo gospodarenje otpadom dom obveza općina i gradova da odvojeno prikupljaju komunalni otpad, još je izričito potvrđena. Usprkos tomu, sedam godina kasnije, odnosno krajem 2020. godine, u nekim jedinicama lokalne samouprave još uvijek nije organizirano odvojeno prikupljanje. Pored toga goleme su razlike među županijama te se u nekim županijama odvojeno prikuplja još uvijek samo 1 do 2 posto količine komunalnog otpada. S druge strane neke županije gotovo da dostižu stopu odvojenog prikupljanja od 50 posto, a neke općine i gradovi, prvenstveno zahvaljujući inicijativi komunalnih tvrtki. Mediji gotovo nikada javnost ne informiraju o velikim razlikama između jedinica lokalne samouprave. Osobito se javnost ne upoznaje koje pojedine općine i gradovi sustavno ne provode zakonske obveze. Problem gospodarenja otpadom se zanemaruje, osim kada eventualno na lokalnoj razini povremeno dolazi do problema kao što su neugodni mirisi ili požari odlagališta ili skladišta. Čak ni u takvim prilikama ne otvara se pitanje kolika je stopa odvojenog sakupljanja u toj općini ili gradu.

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

17

INTERVJU

izv. prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom

Može li se zaključiti da su općine i gradovi krivci za visoku stopu odlaganja otpada i vrlo nisku stopu recikliranja komunalnog otpada?

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom za komunalni otpad su odgovorne općine i gradovi, ali nikako nisu isključivo odgovorni. Primjerice, na nacionalnoj razini donosi se plan gospodarenja otpadom, koji jedinicama lokalne samouprave nameće dodatne obveze (npr. centri za gospodarenje otpadom, odvojeno prikupljati vrlo veliki broj frakcija komunalnog otpada, odvojeno prikupljati otpadnu plastiku koja se tržišno izuzetno skupo plasira te dolazi i do požara skladišta odvojeno sakupljene otpadne plastike). S druge strane odgovorni zanemaruju da se oduvijek krupni otpad u RH odvojeno sakuplja i gotovo redovito odvozi bez obrade na odlagalište ili smetlište. Također je propisano odvojeno prikupljanje biorazgradivih frakcija, a istovremeno Hrvatska unutar EU ima prosječno najmanje kompostana i bioplinskih postrojenja. Središte problema je što u RH gospodarenje otpadom vode političari umjesto stručnjaci. Uvijek će u gospodarenju otpadom biti različitih stavova i interesa. U takvim situacijama političari kako bi ostali na vlasti izbjegavaju sukobe i gubitak glasova, a to je zadržavanje najveće stope odlaganja komunalnog otpada. Na nacionalnoj razini prisutan je nejednak pristup inspektora ili bježanje od suvremenih rješenja. Upravo zbog takvog pristupa u Austriji se posljednjih godina sve više nereciklabilnog otpada, uključujući komunalni otpad, oporabljuje (materi-

Središte diskusije o gospodarenju otpadom treba koncentrirati na stručno utemeljenu raspravu o tehno-ekonomskoj analizi

18

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Odvojeno sakupljanje nije recikliranje jalno i energetski) u cementnoj industriji. S druge strane u RH je stvorena je klima da umjesto struke odlučuju političari. Mišljenja sam da središte diskusije o gospodarenju otpadom treba koncentrirati na stručno utemeljenu raspravu o tehno-ekonomskoj analizi.

Odvojeno sakupljanje je prioritet, ali neka dosadašnja iskustva u Hrvatskoj pokazuju da treba biti oprezan?

Odvojeno sakupljanje nije recikliranje. Kada se stručno osmisli i zatim nadzirano provodi, postižu se najviše stope recikliranja i ujedno odvajanja toksičnih tvari iz toka komunalnog otpada. Do sada u RH odvojenim sakupljanjem nekih posebnih kategorija, zahvaljujući Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, već se ostvaruju izvrsni rezultati. Međutim, nedovoljno educirani pojedinci u RH uvjeravaju javnost da će se odvojenim sakupljanjem smanjiti naknada za komunalni otpad. Takve poruke su posve krive. Kada građani otpad odvojeno prikupe i ispravno odlože u spremnike, to je odraz ekološke svijesti. Na taj se način omogućava najučinkovitije gospodarenje prirodnim resursima akumuliranim u otpadnim tvarima. Kod toga je osobito važno da komunalna tvrtka uredno provodi održivo gospodarenje odvojenim frakcijama komunalnog otpada. Pritom je potrebno osigurati stalnu komunikaciju i edukaciju između komunalne tvrtke i pučanstva.

1-2_KUHN KOMATSU_TE_0520.indd 1

05.10.2020. 15:30:22

PARTNER ZA HRVATSKU Slavonska avenija 1 c M: +385 98 281182

T: +385 1 4810952 tridion@tridion.hr

Tel: +385 99 326 27 80 | office@svet-strojev.hr | www.svet-strojev.hr

AKTUALNO

Novi Zakon o otpadu

ISKUSTVA DAVATELJA JAVNE USLUGE

KLJUČNA ZA IZRADU NO Davor Vić, direktor tvrtke Unikom, Osijek i voditelj Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva, HGK

Grupacija održavanja čistoće Udruženja komunalnog gospodarstva sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori je tijekom 2020. godine, unatoč globalnoj pandemiji COVID-19 djelovala u tijesnoj suradnji s nadležnim institucijama, unatoč svim ograničenjima koje je spomenuta situacija uvela, kako u privatnom, tako i u poslovnom životu. Uobičajeni skupovi članova grupacije u ovoj godini su izostali, jer okupljanje skoro dvjestotinjak ljudi iz cijele Hrvatske u ovom trenutku, a čini se i u bližoj budućnosti ne bi predstavljalo odgovorno ponašanje kakvo se očekuje od svih nas, a pogotovo institucija poput spomenute.

Sedam godina implementacije regulative EU Iza Republike Hrvatske je sedam punih godina članstva u EU, a jednako toliko dugo traju i zajednička nastojanja svih dionika sustava gospodarenja otpadom, od nadležnih institucija, korisnika, odnosno građana i gospodarstvenika te članica grupacije odnosno društava koja se bave javnom uslugom odvoza otpada da uspostave sustav propisan Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji je usuglašen s EU direktivama.

Iako su ciljevi zadani Zakonom o održivom gospodarenju otpadom nesumnjivo izostali, neosporno je da se stvari ipak kreću u pravom smjeru. Odvojeno odlaganje otpada na kućnom pragu ili putem reciklažnih dvorišta je nešto što je našim građanima sad već poznata i uobičajena stvar, odnosno nije više nešto o čemu se isključivo razgovara, a tek u stranim zemljama, koje često smatramo naprednijima, primjenjuje. Čak su i stanovnici sredina gdje sustav odvojenog sakupljanja otpada sa spomenutim elementima nije uspostavljen u potpunosti upoznati s konceptom i svjesni su toga da će i kod njih on uskoro biti primjenjivan.

Kad govorimo o odlagalištima otpada i konceptu odlaganja otpada na njima također dolazimo do spoznaje da se radi o nečem što je kod dionika „unutar“ sustava, ali i u općoj javnosti prepoznato kao koncept koji se napušta, te se često o „smetlištima“ već sada govori u prošlom vremenu, unatoč tomu što su brojna od njih još uvijek aktivna.

Kako je i sam Zakon o održivom gospodarenju otpadom star sedam godina, neupitno je da je došlo vrijeme da ga se revidira. Unatoč tomu što su njegove temeljne odredbe i ciljevi kojima one služe dobro postavljene, potrebno je mijenjati ono za što su se svi dionici gospodarenja otpadom, dakle i nadležne institucije i davatelji javne usluge, te naši korisnici uvjerili da u stvarnosti nije provedivo. I da te promjene budu u skladu sa dosadašnjim iskustvom, a ono je nakon sedam godina uistinu veliko, pogotovo kod komunalnih društava koja svakodnevno rade na uspostavi održivog sustava. Stoga je i prostora za „lutanje“ u konceptu prikupljanja otpada od korisnika sve manje.

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom Davor Vić

20

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Iza članova grupacije su vrlo značajne posljednje i turbulentne tri godine važenja Uredbe o gospodarenju komu-

E PRIKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

OVOG ZAKONSKOG OKVIRA nalnim otpadom koja vrlo egzaktno definira odnose između proizvođača i sakupljača otpada. Stavljeno u kontekst zaštite javnog interesa, a zbog kojeg su zapravo članice grupacije u formi nekadašnjih komunalnih poduzeća i osnovane, proizvođače otpada zapravo čine naši građani, tj. ljudi s kojima smo okruženi i s kojima svakodnevno surađujemo dok su sakupljači najčešće javna i u manjem obimu privatna trgovačka društva koja pružaju javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, te uslugu povezanu sa spomenutom uslugom, a koja podrazumijeva uspostavu i održavanje sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada.

I upravo zato što ciklus gospodarenja otpadom započinje predajom otpada od strane korisnika spomenutim komunalnim društvima, neovisno o odabranom konceptu završne obrade otpada, velik dio odgovornosti, a može se reći i tereta uspostave odr-

živog sustava gospodarenja otpadom je u spomenutom razdoblju bio upravo na članicama grupacije održavanja čistoće.

Transfomacija poslovanja komunalnih društava Nekadašnja isključivo komunalna društva su kroz svakodnevnu suradnju sa svojim korisnicima odnosno sugrađanima morala uspostaviti i njihov angažman oko odvajanja otpada na kućnom pragu kako bi se stvorili preduvjeti za odvojeno prikupljanje otpada i rasterećenje lokalnih odlagališta.

Vrijednost sirovina poput plastike, pa čak i papira i kartona se u posljednjih nekoliko godina doslovno strmoglavila iz pozitivnog u negativan predznak

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

21

AKTUALNO

Novi Zakon o otpadu iz pozitivnog u negativan predznak. Sve to, kao i brojne druge obveze poput uvođenja dodatnih smjena odvoza, upravljanja reciklažnim dvorištima, besplatnog odvoza i zaprimanja, te zbrinjavanja glomaznog otpada su spomenuta društva morala preuzeti na sebe, te tomu prilagodili svoje poslovanje koje se dotad temeljilo na ostvarivanju prihoda od računa za odvoz koji su iznosima uvijek bili vrlo skromna, gotovo neprimjetna stavka kućnog budžeta, a za koju vlasnici tih društava, tj. jedinice lokalne samouprave na čijem teritoriju ona djeluju uglavnom i žele da ostanu na spomenutoj razini.

Pored svega toga, komunalnim tvrtkama u Istri i Primorsko-goranskoj županiji se razdoblje implementacije odredbi uredbe poklopilo s početkom rada centara za gospodarenje otpadom, što je za njih donijelo nove izazove, poglavito u vidu višestruko povećanog troška zbrinjavanja otpada, a što je upravo ovih dana tema oko koje se lome koplja.

Pogotovo velika iskušenja prošle su najaktivnije odnosno članice grupacije koje su prve i bez odgode krenule sa implementacijom ili barem pokušajem implementacije Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom čiji je temelj naplata usluge sukladnoj predanoj količini otpada. Time su se našle na udaru kritika i tužbi pojedinih svojih korisnika, te su brojne od njih dobile mišljenja lokalnih i regionalnih uprava da im cjenici i odluke nisu usklađene sa zakonodavnim okvirom, iako se uistinu radilo o dobroj namjeri da se odredbe uredbe tumače uvažavajući lokalne prilike i mogućnosti, od gospodarskih do funkcionalnih. Epilog svega je trenutna ocjena ustavnosti spomenute uredbe, odnosno njenih izmjena. S druge strane, oni gradovi i općine koji ni do dandanas nisu donijeli cjenik usklađen s uredbom su prošli nekažnjeno. Pogotovo lošu poruku šalje činjenica da spomenuto nisu učinili neki od najvećih gradova, a za koje je jasno da moraju biti nositelji transformacije sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj. Spomenuto nečinjenje potječe od lokalnih političara koji nisu dovoljno ozbiljno shvatili koliko je proces implementacije zaštite okoliša zahtjevan i dugotrajan, te da se na njemu ne bi trebali dobivati politički bodovi. Stoga je politiku, preciznije politikantstvo potrebno što prije odvojiti od bavljenja zaštitom okoliša.

Novi zakon Uspostavom odvojenog prikupljanja ta društva su postala sudionici vrlo hirovitog tržišta otpadnih sirovina. Obveza javnih komunalnih tvrtki da od svojih korisnika preuzimaju sav odvojeni otpad bez naknade neovisno o tomu koja je njegova trenutna tržišna vrijednost, izbrisala je granicu između obavljanja javnog interesa i aktivnosti isključivo tržišnog tipa. A vrijednost sirovina poput plastike, pa čak i papira i kartona se u posljednjih nekoliko godina doslovno strmoglavila

Predlažemo jačanje komunalnog redarstva bez kojeg je nemoguće uspostaviti uređen sustav

22

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Zbog svega prethodno navedenog, grupacija se sa svojim radnim skupinama aktivno i spremno angažirala sa sugestijama i komentarima pri izradi budućeg zakona kako bi on općenito bio primjenjiviji u stvarnom životu nego što je bio dosad, te kako bi napokon uvažio i dozvolio potrebu za različitim konceptima gospodarenja otpadom u različitim dijelovima naše zemlje.

Posljednjih godina smo na primjeru brojnih iznimki koje potvrđuju pravilo uvidjeli da je dobre rezultate u pogledu odvajanja otpada, a što se smatra osnovnim principom kružnog gospodarenja otpadom, moguće postići i u kontinentalnoj i obalnoj Hrvatskoj, i na kopnu i na otocima, u malim i velikim gradovima, u mjestima s velikim fluktuacijama korisnika uslijed turizma, kao i onima gdje je to zanemarivo. Postoje i županije u kojima su uspostavljeni centri za gospodarenje otpadom i oni gdje ih još nema.

I upravo zbog uspješnog angažmana pojedinih komunalnih društava i njihovih jedinica lokalne samouprave, te ostvarenih pozitivnih rezultata danas pronalazimo sve više razumijevanja nadležnih institucija za sugestije i iskustva koja posjedujemo. Tako je i pri izradi ovog zakona grupacija izašla sa brojnim prijedlozima kako riješiti problem jednake cijene obavezne minimalne javne usluge za različite vrste korisnika, kako proporcionalnije i pravilnije raspodijeliti iznose poticajnih naknada, tako da ona i dalje budu dostatan izvor prihoda za sve one projekte koji će se putem nadležnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provoditi, ali i da ubuduće veće naknade plaćaju oni koji su postigli manje u pogledu odvajanja otpada. Dostavljeni su i prijedlozi za brže i jednostavnije izdavanje izmijenjenih dozvola za gospodarenje otpada, za jačanje mogućnosti komunalnog redarstva bez kojeg je nemoguće uspostaviti uređen sustav gospodarenja otpadom, kao i prijedlozi za razmještaj reciklažnih dvorišta i drobilišnih postrojenja za glomazni i drveni otpad. Također je predloženo kako pojačati ulogu javnog interesa razdvajajući obveze koje javna trgovačka društva imaju prema fizičkim osobama od onih koje imaju prema privredi na način da sustav odvojenog prikupljanja otpada bez naknade bude primarno i isključivo namijenjen građanima.

Iako su se uz sve navedene izazove, a kako nevolja često ne dolazi sama, brojne članice grupacije našle u velikim problemima uslijed utjecaja globalne pandemije, postoje brojni razlozi za optimizam u daljnji tijek razvoja naše javne usluge.

Ova pandemija je, kao i brojnim drugim gospodarskim čimbenicima pokazala nužnost transformacije dosadašnjeg poslovanja javnih trgovačkih društava ka fleksibilnijem, te koliko

je nužno da spomenuta transformacija započne od njih samih, a ne isključivo od nadležnih institucija i jedinica lokalne samouprave.

Ovo je i prilika za zahvalu članicama i članovima radne skupine grupacije koji su jako puno svog vremena, zalaganja, kreativnosti i iskustva uložili u kvalitetne i korisne prijedloge za izmjene zakonodavnog okvira. Bez njihova entuzijazma, kao i onog članica koje predvode napredak u stvaranju održivog sustava gospodarenja otpadom, Hrvatska u tom pogledu ne bi bila na pravcu na kojem je danas.

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

23

INTERVJU

Alessandra Astolfi, Italian Exhibition Group

Hibridno izdanje Ecom

digitalnu platformu i streaming comondo je najavljen kao »hibridno« izdanje, uz fizičku prisutnost brojnih izlagača u sajamskom prostoru te uz proširenje digitalnih usluga i aktivnosti. Koje su njegove jake strane?

Počevši od kalendara, tu su kvaliteta i tehnološka inovacija koju predlažu izlagači, znanstveni značaj konferencija i usvojeni sigurnosni protokoli za sigurno održavanje izložbe. Ecomondo 2020, koji organizira Italian Exhibition Group (IEG), bit će prvi međunarodni salon koji će ove godine pokriti vrlo širok spektar ključnih sektora za prelazak na održivo gospodarstvo. Gospodarenje otpadom, kružno biogospodarstvo, vodni ciklus, melioracije i hidrogeološki rizik – četiri su izložbena područja koja se može posjetiti i u kojima se mogu ostvariti poslovne prilike. Osim toga, ove godine tu je i jedna važna novost koja višestruko povećava prilike za poslovanje među izlagačima na Sajmu i kupcima iz drugih zemalja koji zbog ograničenja uslijed pandemije neće moći doputovati u Italiju: digitalna platforma koja će, između ostalog, izlagačima omogućiti mjerenje interakcije s kupcima i povrata ulaganja. Nadalje, moći će se pratiti streaming mnogih događaja.

24. izdanje međunarodnog salona kružnog gospodarstva i zelenih tehnologija Ecomondo održat će se od 3. do 6. studenog na sajamskom prostoru u talijanskom Riminiju.

O konceptu ovogodišnjeg Ecomonda razgovarali smo s Alessandrom Astolfi, brend menadžericom tvrtke Italian Exhibition Group, divizije Green and Technology

24

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Europska politička agenda, s Ursulom von der Leyen kao predsjednicom Europske komisije, krenula je putem koji je definitivno usmjeren zelenom gospodarstvu, uz zalaganje da će Europa do 2050. postati prvi kontinent s nultom stopom emisija. Koliku važnost ima Zeleni plan u ovom izdanju sajma Ecomondo?

Zeleni plan već se počeo provoditi, a Ecomondo po tradiciji dovodi u kontakt javne politike s tržištem. Vizija izražena u tom dokumentu koji je „svjetionik” Europske komisije osobito je ambiciozna i angažira opskrbne lance održivog gospodarstva u strategiji koju se nikad prije nije pokušalo provesti. S te točke gledišta kriza izazvana koronavirusom dramatično je pokazala da je održivost jedini način na koji se može povratiti konkurentnost. Poduzeća koja izlažu na sajmu Ecomondo 2020 pokazat će da su prihvatila ovaj industrijski izazov i da već imaju spremne odgovore. Zatim, tu je i institucijsko-znanstveni dio izložbe koji intervenira i u tom smislu.

Na koji način? Što je pripremio znanstveni odbor Ecomonda?

Za operatere iz Europske unije kao što je Hrvatska bitno je shvatiti koncepcijski okvir Zelenog plana, njegove mehanizme financiranja i pristupanja raspoloživim fondovima, ali i shvatiti kako će se ta vizija ostvarivati u lancima opskrbe, ili dolaziti u dodir s povijestima slučajeva. Znanstveni odbor Ecomonda, čiji je predsjednik profesor Fabio Fava sa Sveu-

monda uz

g događanja čilišta u Bolonji, osmislio je više od 50 sastanaka vrlo visokog međunarodnog profila s cijelim skupom istaknutih ličnosti na našim konferencijama po ovoj shemi: upoznavanje, gospodarsko-socijalna vizija, propisi, primjene. To za javne donositelje odluka i za poduzeća predstavlja dodatnu vrijednost.

Možete li nam dati jedan primjer?

Gospodarenje otpadom, svakako. Bez obzira na specifične nacionalne propise u Italiji i Hrvatskoj, krećemo se po zajedničkom terenu koji ciklus otpada čini bitnim dijelom zelenog gospodarstva i ciljamo na spašavanje što je moguće više količine u raznim oblicima i za različite svrhe. Po pitanju izložbenog dijela, imat ćemo na Sajmu tehnologije i najinovativnije strojeve za obradu otpada, opremu i sredstva za sakupljanje i prijevoz otpada, spremnike za otpad, strojeve i opremu za premještanje i dizanje pa sve do novih materijala – takozvanih „sekundarnih sirovina” i, na kraju, cijeli sustav usluga u vezi s tim opskrbnim lancem. Dodat ću i to da su za vrijeme lockdowna tehnologije sakupljanja i gospodarenja otpadom pokazale solidnost i dalekovidnost ovog sektora koji je temeljan za gospodarstvo. U konferencijskom dijelu, jakoj međunarodnoj prisutnosti među izlagačima dodajemo teme sustava nove generacije i nacionalnu strategiju ciklusa otpada; aktivnosti kontrole i klasifikacije otpada, osobitosti jednog novog tipa otpada koje su se pokazale upravo za vrijeme pandemije. I nadalje: opskrbni lanac plastike u gospodarenju komunalnim otpadom, s usporedbom najboljih međunarodnih praksi; uloga industrijske simbioze za postizanje cilja Zero Waste. Navela sam one općeg karaktera, no ako želimo, možemo vidjeti i posebne slučajeve poput frakcije tekstilnog otpada, a koji imaju novu ulogu u kružnom gospodarstvu. Danas se u Italiji sakupljanje tekstilne frakcije odvija po slobodnoj inicijativi pojedinih lokalnih uprava i stvara oko 130.000 tona godišnje. No, tu intervenira tema eko-dizajna, tj. projektiranja materijala koji su već od stavljanja na tržište osmišljeni kako bi se mogli reciklirati preciznim tehnologijama. Vjerujem da, kako se može zaključiti iz ovog sažetka glavnih tema, susret sa zainteresiranim stranama i institucijama na istom fizičkom i digitalnom mjestu predstavlja razlikovnu vrijednost sajma Ecomondo.

Koje su ostale važne teme ovog izdanja?

Zaštita i obnavljanje tla te Plavi rast. Zbog utjecaja otpada – naročito plastike – u našem zajedničkom Jadranskom moru, Hrvatska i Italija već su partneri u važnim projektima

istraživanja kao što je NETWAP koji se provodi u najosjetljivijim obalnim mjestima naših dviju zemalja. Općenitije, u Sredozemlju, ova tema pretvara se u priliku da i sami proizvođači ponovno razmisle o lancu vrijednosti plastika. Istovremeno, briga o tlu i bioraznolikost postaju značajniji zbog kvalitete proizvoda prehrambene industrije, ali i utjecaja koji kvaliteta tla ima općenito po naše zdravlje. To su dva primjera za međudjelovanje sveučilišta, institucija, klastera, gospodarskih aktera i civilnog društva na sajmu Ecomondo. Značajan aspekt imat će sektori poput vodnog ciklusa ili praćenja kvalitete zraka te, općenitije, samog kružnog gospodarstva pred izazovom i utjecajem pandemije koronavirusa.

Kako je pandemija utjecala na pripremanje izložbe?

Razvili smo složenu strategiju usmjerenu na potpunu sigurnost izlagača i posjetitelja: protokol #Safebusiness koji je redizajnirao prostore i korištenje uslugama u sajamskom prostoru; međunarodna akreditacija GBAC STAR kad se radi o ublažavanju rizika te standard u procesima sanifikacije prostorija radi sigurnosti izlagača i posjetitelja; produljenje radnog vremena Sajma od 8.30 ujutro pa sve do 19 sati. To su konkretni znakovi kojima je IEG želio objasniti zajednici Ecomondo da će izložba biti sigurna, visokog znanstvenog profila i da će putem digitalne platforme o kojoj smo malo prije pričali usvojiti inovativna rješenja za poslovanje.

Razvili smo složenu strategiju usmjerenu na potpunu sigurnost izlagača i posjetitelja: protokol #Safebusiness Vratimo se na središnju ulogu Zelenog plana; koje mjesto on zauzima u programu konferencija na sajmu Ecomondo 2020? Četvrtak 5. studenog bit će ključni dan za shvaćanje utjecaja Zelenog plana na industriju i na vladine agende država članica EU. Bit će predstavljen akcijski plan za kružno gospodarstvo, tj. „Circular Economy Action Plan” (CEAP) koji u jednom jedinom okviru okuplja različite mjere koje treba usvojiti kako bi se omogućila promjena paradigme koju kružno gospodarstvo danas zahtijeva. Dakle, neka vrsta operativnog plana kojim se ostvaruje manifest Zelenog plana. I ne samo.

Istog dana bit će predstavljen i program LIFE - višegodišnji instrument financiranja Zelenog plana. Tu ćemo doprijeti do srži ciljeva za održivost okoliša koje je Europska komisija naznačila za kružno gospodarstvo, obnovljive energije, klimatsku neutralnost te elastičnost europskog industrijskog sustava. Na kraju, istaknut će se „Talijanska platforma aktera kružnog gospodarstva” koja je sučelje one europske (ECESP - Europska platforma dionika kružnog gospodarstva), a obuhvaća oko 200 organizacija među institucijama (centralnim i lokalnim), poduzećima, iz svijeta istraživanja te iz civilnog društva. Očigledno je da se radi o „vertikalizaciji” tema, osmišljenoj kako bi se dali instrumenti donositeljima odluka, poduzećima i civilnom društvu.

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

25

EUROPSKI ZELENI PLAN – ŠANSA ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO Europska komisija 11. prosinca 2019. godine predložila je Europskom parlamentu „Europski zeleni plan“ (European Green Deal). U to vrijeme tek se pojavila korona kriza u Kini. Konačno Europski zeleni plan je usvojen u travnju 2020. godine kada i u Europi dolazi do ubrzanog širenja korone. Tada već i javnosti postaje jasno da će korona kriza uzrokovati veliki slom gospodarstva [autor] dr.sc. Zlatko Milanović

bjava Europskog zelenog plana je ukazala na nove održive mogućnosti razvoja i opstanka gospodarstva. To je dugoročni plan, koji do 2050. godine predlaže mjere. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je predstavljajući Zeleni plan, najavljujući oporavak gospodarstva nakon korona krize, izjavila: „Zahvaljujući planu oporavka golemi izazov koji je pred nama pretvorit će se u priliku, ne samo oporavkom nego i ulaganjem u našu budućnost: Europski zeleni plan i digitalizacija potaknut će otvaranje radnih mjesta i rast, otpornost naših društava i zdravlje našeg

26

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

AKTUALNO

okoliša. Ovo je trenutak za Europu. Naša spremnost na djelovanje mora biti na razini izazova s kojima se svi mi suočavamo. Uz pomoć instrumenta Next Generation EU možemo ambiciozno odgovoriti.“ Europa je, u odnosu na druge kontinente, siromašna izvorima energije i sirovina. Naročito je Europa siromašna prirodnim sirovinama (rijetkim zemljama, platinom itd.) nužnim za razvoj digitalizacije i druge elektronike. Nedostatak prirodnih vrijednosti Europa može prevladati znanjem i marljivošću. U raspravi na Europskom parlamentu predsjednik Charles Michel u svojem je obraćanju u svibnju 2020. istaknuo da prelazak na klimatski neutralnu EU ima središnju ulogu u oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Cilj EU je postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Europski zeleni plan posebno se usmjerava i financijski će poticati gospodarstvo, a pogotovo sada u korona krizi. Gospodarstvo se mora obnoviti, te mu treba financijska pomoć.

Tu pomoć je nužno iskoristiti ne samo za oživljavanje već i za transformaciju gospodarstva koje će pomoći ozdravljenju planeta. Čelnici EU posebno ističu potrebu zdravlja našeg planeta, te je vrijedno naglasiti da je već prije nekoliko godina uzoran hrvatski gospodarstvenik, Đuro Horvat (Tehnix), naglasio: „Ekologija je zaštita zdravlja našeg planeta.“ Javnost Hrvatske sada je već više nego dobro uvjerena kako na Zemlji dolazi do promjene klime. Zanimljivo kako mnogi u RH nisu razumjeli poruku gospodina Horvata. On sustavno upozorava da za održivo gospodarenje otpadom treba razviti i podržavati ekološku industriju. Priroda učinkovito gospodari prirodnim otpadom, ali suvremeni otpad je prvenstveno proizvod industrije. Zbog toga odgovorno i ekološki uzorno gospodarenje otpadom zahtijeva uključivanje industrijskih procesa. Razumljivo, uvijek prioritet imaju prirodni procesi u okviru Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Međutim, brojne industrijske proizvode kada postanu otpad prvenstveno treba obnoviti, reciklirati i energijski oporabiti industrijskim ekološkim procesima.

Europski zeleni plan

EU se obvezala na ostvarenje klimatske neutralnosti do 2050. Postizanje tog cilja podrazumijeva transformaciju europskog društva i gospodarstva antropogenog otpada. Konkretno, Europskim zelenim planom treba transformirati i povećati gospodarstvo te jamčiti veći BDP uz smanjenje negativnih učinaka na okoliš. Za dostizanje tog cilja potrebne su sociološke promjene. To je moguće uz povećanje edukacije i komunikacije. Najvažnije je da i građani Hrvatske poznaju Europski zeleni plan i spoznaju potrebu transformacije svih društvenih razina.

EU se obvezala na ostvarenje klimatske neutralnosti do 2050. Postizanje tog cilja podrazumijeva transformaciju europskog društva i gospodarstva, koja će morati biti isplativa i pravedna te socijalno uravnotežena.

U komunikaciji Europske komisije o Europskom zelenom planu navode se inicijative politike čiji je cilj pomoći EU-u da postigne cilj klimatske neutralnosti do 2050. Vijeće raspravlja o zakonodavnim i drugim inicijativama u okviru Europskog zelenog plana nakon što ih Komisija predloži.

U zaključcima iz lipnja 2019. Europsko vijeće pozvalo je na povećanje napora u borbi protiv klimatskih promjena te je od Komisije zatražilo da ostvari napredak u postizanju klimatski neutralnog EU-a, u skladu s međunarodnim obvezama EU-a preuzetima na temelju Pariškog sporazuma.

EU može i mora biti predvodnik, i to pokretanjem temeljite transformacije vlastitoga gospodarstva i društva, kako bi ostvario klimatsku neutralnost.

Ciljevi Europskog zelenog plana EU do 2050. godine će se preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s tržišno konkurentnim gospodarstvom. Maksimalno će se optimizirati prirodnim vrijednostima – resursima. Cilj je i zaštita, očuvanje i povećanje prirodnog kapitala, te zaštititi zdravlje i dobrobit ljudi od rizika povezanih s okolišem. Do 2050. ukupna emisija stakleničkih plinova u okoliš bit će nula. Dosadašnja europska iskustva pokazuju da je to ostvarivo. Između 1990. i 2018. godine EU je smanjila emisiju stakleničkih plinova za 23 %. Kroz isto vrijeme gospodarstvo je poraslo za 61 %. U sljedećem desetljeću odnosno do 2030.

EU planira emisiju stakleničkih plinova smanjiti najmanje do 50 %. Isto tako Europskim zelenim planom poticat će se dekarbonizacija energetike. To nije samo postupno odstupanje od ugljena, nafte, već i dekarbonizacija plina.

Cilj nije prestati koristiti energiju, već osigurati proizvodnju energije s manjom emisijom stakleničkih plinova i manje ovisiti i fosilnim gorivima. Isto vrijedi i za gospodarenje otpadom. Povećati gospodarstvo uz manje u okoliš odbačenog

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

27

AKTUALNO

Sekundarne sirovine

Plastika i gospodarenje otpadnom plastikom Uz klimatske promjene u interesu javnosti je i gospodarenje otpadnom plastikom. U svijetu je proizvodnja plastike još uvijek nekoliko puta veća od reciklirane količine.

Zbog toga je otpadna plastika svjetski problem, koji zahtjeva korjenitu promjenu ponašanja i mišljenja [autor] dr.sc. Zlatko Milanović nogi ne znaju da plastika postoji i u prirodi.

Anorganski i organski polimeri stariji su i od 4 milijarde godina. U svakom slučaju bioplastika je vrlo stara, a ne novi i revolucionarni materijal. Isto vrijedi za kompozite i biogumu koja je poznata već oko 3.700 godina.

Poradi nedovoljnog znanja pojedinci u javnosti iznose krive spoznaje o plastici. Tako neki kvazi educirani iznose da je plastika stara nešto više od sto godina, a da guma postoji od devetnaestog stoljeća. Činjenica je da proizvodnje gume (gumeno brisalo za olovku) u Europi postoji od kraja 18. stoljeća (J. Priestley 1770.). Međutim drevni stanovnici Srednje Amerike su proizvodili gumu od lateksa čak gotovo četiri tisuće godina prije otkrića procesa vulkanizacije. Profesor emer.

Igor Čatić uvijek ističe da je u razvoju plastike nužno razlikovati tri temeljne faze: prirodna plastika, umjetna plastika uključujući bioplastiku i fosilna plastika.

28

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Središnji problem suvremenog čovjeka je industrijska plastika koja može biti umjetna i naročito fosilna. Moderna industrijska proizvodnja započinje s dva izuma iz devetnaestog i dvadesetog stoljeća. Parkes je 1864. godine otkrio parkezin odnosno plastiku celuloznog tipa, a Baekeland je 1907. godine otkrio bakelit, prvu sintetsku plastiku – fenol, tj. formaldehid.

Istinski problemi s otpadnom industrijskom plastikom započinju 1950. godine, kada se u svijetu proizvelo samo 1,5 milijuna tona plastike. Goleme prednosti plastike su omogućile da do početka novog tisućljeća proizvodnja industrijske plastike prelazi 200 milijuna tona. Već 2015. godine proizvelo se 322 milijuna tona plastike i 26,8 milijuna tona prirodnog i umjetnog kaučuka. U sljedećim godinama ljudi su nastavili povećavati proizvodnju plastike. To je rezultiralo tek nešto manjim količinama otpadne plastike.

Industrijska plastika je izvrstan materijal koji je bitno doprinio razvitku ljudskog društva. Međutim plastika ima i opasna svojstva, te je otporna na prirodni proces biorazgradnje. Zbog toga zaostaje u okolišu, gdje se postupno usitnjava.

Opasne posljedice otpadne plastike javnost su emocionalno dirnule fotografijama ugušenih odnosno izgladnjenih komadićima plastike. U tom smislu posebno je opasna mikro plastika, a zatim se utvrdila i opasnost nano plastike. Otkrilo se da i ljudi sve više, i ne znajući, jedu i piju nevidljivo sitne komadiće otpadne plastike. Najnovija istraživanja ukazuju da plastika čak može ulaziti u strukturu stanice živih bića.

Europska unija u svijetu prednjači i u zaštiti klime i razvitku cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Zbog toga je Europa ekološki svjetionik. Za gospodarenje otpadnom plastikom EU već nekoliko posljednjih godina, pored posebne strategije gospodarenja otpadnom plastikom, donosi konkretne odluke. Tako je u cilju smanjenja otpadne plastike zabranjeno korištenje jednokratnih plastičnih proizvoda.

Najzanimljiviji je možda trenutni prijedlog dodatnog penaliziranja nereciklirane otpadne plastike iz ambalaže. Zemlje članice EU upravo diskutiraju o učinkovitosti plaćanja 500 do 800 eura po toni nereciklirane otpadne plastike. U potrošački orijentiranom materijalnom svijetu opravdano je financijski usmjeriti tranziciju gospodarstva prema ponovnom korištenju i recikliranju otpadne plastike.

www.tehnix.com

EKOMUNAL + MERCEDES NAJBOLJE SPECIJALNO KOMUNALNO VOZILO 10 m3, 12 m3, 14 m3, 16 m3, 18 m3, 20 m3 SAMO DVIJE OSOVINE OSO OVIN NE

POGODNOSTI ZA NABAVU VOZILA VRLO POVOLJNI UVJETI KREDITIRANJA NOVOG VOZILA PUTEM LEASINGA 02*8ý1267 =$0-(1( , 5(&,./$æ( 1$-67$5,-(* MODELA VOZILA ZA NOVO EKOMUNAL VOZILO GARANTIRANI PLANIRANI SERVIS VOZILA I NADOGRADNJE EKOMUNAL U TEHNIXU TEHNOLOGIJE ZA ZAŠTITU OD COVID-19 I GOSPODARENJE OTPADOM

AUTOMATSKA PREŠA BALIRKA APB-60 s opremom za doziranje

CORONA C CO ORONA KREMATOR – postrojenje za termièku obradu infektivnog medicinskog otpada od COVID-19 i drugih zaraznih bolesti

PRESS-BOX 10 m3 - automatik za beskontaktno odlaganje suhog komunalnog otpada i zaštita od COVID-19

KOMPOST ROTO SHREDDER AUTOMATIK TIP TEHNIX 100/20 m2/h

TEHNIX d.o.o., Braæe Radiæa 35, 40320 Donji Kraljevec, e-mail: tehnix@tehnix.com, telefon: 040 650 100

Energetska oporaba postaje energetski ključ budućnosti Sisački Depos godišnje proizvede oko 10.000 tona gorivog otpada i glavni je proizvođač goriva iz otpada unutar C.I.O.S. Grupe oncept kružnog gospodarstva, jedan od ključnih ciljeva europskih politika, jest funkcioniranje sustava na način da je povratak proizvoda, tvari i materijala u gospodarstvo i njihovo ponovno korištenje učinkovit i primjenjiv. Čvrsto opredijeljena ka tom konceptu, svaka članica C.I.O.S. Grupe, vodeće grupacije u regiji i Hrvatskoj u sektoru gospodarenja otpadom, ima svoju funkciju i ulogu, a u radu značajno doprinosi očuvanju okoliša kroz svoje inovativne, suvremene tehnologije. Jedna od bitnih sastavnica Grupe je društvo DEPOS d.o.o., koje u svom postrojenju u Sisku obrađuje neopasni industrijski otpad, u velikoj mjeri i ostatke procesa obrade automobila, godišnje proizvodeći oko 10.000 tona gorivog

Tvornica u Sisku predstavlja trenutno jednu od najboljih post-šrederskih tehnologija u Europi

30

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

DEPOS d.o.o. otpada, zapravo goriva za buduću energanu. Tako je osnovna djelatnost DEPOS-a mehanička obrada frakcija koje nastaju u procesima obrade otpada, pa tako i u procesima obrade otpadnih vozila.

A znate li koliko se godišnje starih olupina zapravo prikupi u Hrvatskoj? Kroz članice C.I.O.S. Grupe ukupno je tako lani sakupljeno i obrađeno 50.000 tona otpadnih vozila, što predstavlja rast od 56% u odnosu na godinu prije. Te olupine vrijedan su izvor sekundarnih sirovina, a kroz jedinstveno i tehnološki inovativno postrojenje za mehaničku obradu otpadnih frakcija osigurava se stopa ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila predanih na obradu veća od 85% prosječne mase otpadnog vozila, čime je Grupa osigurala ispunjenje hrvatskih nacionalnih ciljeva.

Upravo time u DEPOS-u i Grupi potvrđuju još jednom da odgovornost prema okolišu za njih nije samo fraza nego način poslovanja jer, ustvrdit će, zaštita okoliša postaje stil života, civilizacijski prag. Potanko opisujući tijek obrade i kako obradom otpada nakon recikliranja automobila, od usitnjavanja do izdvajanja metala, u C.I.O.S. Grupi dobivaju gorivo visoke kvalitete.

Sve počinje prihvatom auto-olupina koje se dovozi besplatno u prostore reciklažnih centara Centra za reciklažu CE-ZA-R. Vlasnicima se pritom, temeljem uredne dokumentacije, isplaćuje i pripadajuća naknada. Iz otpadnih se vozila izdvajaju preostale tekućine, akumulatori, tekući i plinski spremnici, plastične, gumene i staklene komponente... Završna faza obrade automobila je u dva stupnja. Metalne dijelove usitnjava tzv. šreder. Primarno usitnjavanje školjke automobila obavlja se na predtrgaču, a nakon toga se metalni ostaci dalje usitnjavaju i sortiraju. Nusprodukt koji nastaje obradom, dodatno se obrađuje u sisačkom postrojenju DEPOS. Primjenom inovativne tehnologije, koja je produkt hrvatskog znanja, u DEPOS-u iz ostatka ostataka koji nastaju u procesima obrade različitih vrsta otpada dodatno se izdvaja još korisnih sekundarnih sirovina. Izdvajaju se polimeri, minerali, magnetični i nemagnetični metalni materijali i goriva frakcija, tzv. RDF. Tehnološka linija, koju su osmislili i projektirali C.I.O.S.-ovi inženjeri, bazirana je na tzv. suhom procesu koji nema štetnosti po okoliš, nema termičke obrade, niti postupka flotacije iza koje ostaje otpadni mulj.

Postrojenje DEPOS smješteno je Gospodarskoj zoni SisakJug. Tvornica koja predstavlja trenutačno jednu od najboljih post-šrederskih tehnologija u Europi i kojom se, u kombinaciji s prethodnim procesima obrade otpadnih vozila, sto-

PREDSTAVLJAMO

Alternativno gorivo danas u Republici Hrvatskoj nije iskorišteno za proizvodnju nove energije pu ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila predanih na obradu tijekom godine unaprijedilo do preko 95% prosječne mase otpadnog vozila. U postrojenju se, tijekom oporabe otpada, proizvodi visokokvalitetni materijal definirane kemijske i energetske kvalitete, dostatne kalorijske vrijednosti za proizvodnju energije. To gorivo iz otpada jest tzv. alternativno gorivo koje korištenjem u raznim industrijama, primjerice cementnoj, pridonosi očuvanju prirodnih resursa. Prihvatljivo je u smislu zaštite okoliša i bitno pridonosi načelima kružnog gospodarstva za koje se zalaže i u praksi primjenjuje C.I.O.S. Grupa. Nažalost, takvo gorivo danas u nas još uvijek nije iskorišteno niti se koristi za potrebe i svrhu koja mu je namijenjena - kao alternativno gorivo. Cementare, koje ga sada preuzimaju, gorivo koriste kao alternativu, smanjujući i troškove i potrošnju fosilnih goriva.

Alternativno gorivo proizvedeno u sisačkom postrojenju, iznimno je vrijedan ulazni materijal za buduću energanu, kogeneracijsko postrojenje koje je C.I.O.S. Grupa opredijeljena graditi upravo u Sisku, u sklopu Južne industrijske zone. U tehnološkom smislu, bit će to ogledni primjer primjene u Hrvatskoj već dokazano uspješno primijenjenih tehnologija u razvijenim zemljama EU, kao i primjene najviših standarda i relevantnih EU direktiva, kojom će se zasigurno smanjiti poražavajuće brojke o visokom udjelu odlaganja otpada u Hrvatskoj i stvoriti potreba za energetskom oporabom otpada.

Energetska oporaba postaje energetski ključ budućnosti, zar ne?

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

31

25 godina Avermanna u Hrvatskoj Naplata odvoza otpada prema zadanom volumenu je danas vrlo popularan i nov pojam, zapravo radi se o sustavu kojeg je tvrtka S.T.P. d.o.o. svojim korisnicima ponudila prije čak 25 godina.

Prva službena studija napravljena je u pogonu Pliva d.d. 1998., nakon koje su Avermannovi preskontejneri postali sastavni dio svakog većeg industrijskog dvorišta u Hrvatskoj Od 1946. u proizvodnji industrijske opreme Njemačka tvrtka Avermann je u obiteljskom vlasništvu i već 74 godine postavlja standarde u proizvodnji industrijskih postrojenja. Prvi preskontejner u Hrvatskoj pušten je u rad 1995. u pogonu tadašnje Tvornice duhana Zagreb, a danas taj isti uređaj u originalnoj prvoj boji i bez reparaturnih zahvata radi u sklopu centra u Biogradu n/m. Pojavom šoping centa-

Jesenski Zagrebački velesajam 1998. g.

32

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Arena Zagreb

Kurt Avermann i Marko Brnčić

ra 1999. g. postao je nezamjenjivim sredstvom u suvremenom gospodarenju otpadom i njegovom odvajanju u nastanku. Trgovački centri Mercatone i Billa bili su pioniri i uzor svim današnjim lancima, tim više što ti isti Avermann preskontejneri i danas rade u tri smjene sedam dana u tjednu.

PLIVA d.d. i plan gospodarenja komunalnim otpadom.

1998. godine Josip Lokobauer iz Plive primio je na test Avremannov uređaj MPC-10 s kojim je ostvario toliko velike uštede u odnosu na tadašnji konvencionalni režim odvoza otpada da se ta vijest brzinom munje proširila ne sve ostale zagrebačke industrijske pogone. Tako je Avermanna dobio: Kraš, Franck, TDZ, Zvijezda, Klara, Robni terminali, Gavrilović i mnogi drugi. Jednostavna tehnička rješenja i rukovanje, komunikacija s korisnikom na hrvatskom jeziku, elektronska dojava popunjenosti, kao i visoke performanse uz niske troškove održavanja, učinili su Avemann bestsellerom koji se proširio uzduž i poprijeko Hrvatske, od Konavala do Pule kao i od Brača do Vukovara, čime je postao omiljenim osnovnim

Avermann

SPONZORIRANI PRILOG

Nacionalni parki Brijuni MPC-10

Avermann 40 m3 kompozicija

Kanfanar

Dubrovnik

sredstvom mnogobrojnih reciklažera koji ih i danas koriste poput: METISA, DS Smith Unijapapira, Europapira, Jolly, Hamburger Recycling ENS-a, Eko-Flora, CIOS-a, 3KF-a, Reome, Jakob Beckera i mnogih drugih.

Prodajna AKCIJA Avermann MPC-10 već od 59.900 kn

Velike pogodnosti za vjerne korisnike i one koji će to tek postati Ovlašteni zastupnik Avermanna za Republiku Hrvatsku, tvrtka S.T.P. d.o.o. iz Lučkog, povodom 25 godišnjice Avermannovog prisustva u Hrvatskoj, organizira promotivne cijene za sve narudžbe Avermannovih preskontejnera zaprimljene u prvom tromjesečju 2021. godine. Svi korisnici koji dostave svoj Avermann MPC-10 uređaj stariji od 20 godina na adresu tvrtke S.T.P. d.o.o. (nebitno u kojem stanju), dobit će nov uređaj po promotivnoj cijeni od 59.900 kn + PDV! Također osigurane su akcijske cijene i za sve ostale uređaje kao i korisnike koji to tek žele postati.

Mobilna pretovarna stanica MPC-20

Kaštela

Mobilna pretovarna stanica MPC-20

Split

Rijeka

Trogir

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

33

okretanja, s rotirajućom strijelom i visokoprotočnom hidraulikom), 309 CR VAB (proširuje mogućnosti 309 CR strijelom varijabilnog kuta), 310 (također novi model u klasi s fiksnom strijelom standardno izbačenim repom i nožem s dva hidraulička cilindra što ga čini pogodnim za guranje veće mase materijala).

Kabina

Nova generacija

mini bagera Caterpillar u kategorijama bagera mase od jedne do dvije tone i od sedam do 10 tona kupcima nudi čak 11 potpuno novih strojeva konstruiranih prema zahtjevima svojih klijenata

Caterpillar je u novoj generaciji mini bagera posebno naglasio udobnost i sigurnost operatera te ergonomiju i jednostavnost upravljanja

34

upci su u ovoj klasi bagera tražili bolje performanse, napredniji sustav upravljanja, udobno radno mjesto i što je moguće niže cijene održavanja i korištenja.

Caterpillar je isporučio traženo u pet modela veličine od jedne do dvije tone: 301.5, 301.6, 301.7 CR, 301.8 i 302 CR. Preostali mini bageri veličine su od sedam do 10 tona. Radi se o modelima: 307.5 (sa standardno izbačenim repom i fiksnom strijelom), 308 CR (model kompaktnog radijusa okretanja s rotirajućom strijelom), 308 CR VAB (s dvodijelnom rotirajućom strijelom), 309 CR (novi model kompaktnog radijusa

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Caterpillar je u novoj generaciji mini bagera posebno naglasio udobnost i sigurnost operatera te ergonomiju i jednostavnost upravljanja. Svih 11 bagera ima brtvljene kabine pod tlakom što sprečava prodiranje prašine i operateru daje čist okoliš za rad. Ujedno i produljava vijek opreme u kabini. Redizajniran je sustav grijanja/hlađenja/izmjene zraka koji pruža operateru mogućnost potpune prilagodbe uvjeta u kabini bez obzira na vremenske uvjete u kojima stroj radi. Sjedala na svim strojevima su na amortizerima i opremljena širokim sigurnosnim pojasom. Upravljačke konzole imaju odmorište za ruke. Sveukupna buka u kabini ne prelazi 72 dB(A).

Sučelje za upravljanje opcijama stroja je veliki LCD ekran koji pruža sve informacije važne operateru u jednostavnom i lako razumljivom obliku. Komande se unose putem rotirajuće tipke (jog dial). Operater može sačuvati svoje postavke stroja uključujući i postavke upravljačke palice. Sustav sigurnosti u vidu lozinke ili privjeska za pokretanje dio je standardne Zagreb s ponude. Postoji mogućnost ugradnje BluetoothArena povezivanja radio aparatom.

Kabine su dodatno ostakljene s bokova i s gornje stranice radi bolje vidljivosti. Dodatna oprema nudi kameru za gledanje unatrag koja prikazuje sliku na monitoru u kabini.

Karakteristika Next Generation mini bagera je Caterpillarov Stick Steer sustav koji omogućava operateru da koristi upravljačke palice za vožnju stroja. Prebacivanje se obavlja pritiskom na tipku i na taj način je brže i jednostavnije upravljati strojem nego starim sustavom pedala i upravljača.

Svi strojevi imaju automatsku mjenjačku kutiju s dvije brzine, a tempomat je opcija koja se može doplatiti.

Zaštita kabine je ROPS (ISO 12117-2:2008), TOPS (ISO 12117:1997) i top guard (ISO 10262:1998 Level II). Halogena svjetla na strijeli pomažu osvjetljenju radnog prostora, a mogu se doplatiti prednja i zadnja LED svjetla za povećanu preglednost i sigurnost. Svi mini bageri nove generacije na šasiji imaju točke za vezanje pri transportu.

Caterpillarov Stick Steer sustav omogućava operateru da koristi upravljačke palice za vožnju stroja

Caterpillar

PREDSTAVLJAMO

Performanse Nova generacija Caterpillarovih bagera koristi potpuno novi, štedljiv hidraulički sustav koji se prilagođava opterećenju stroja. Sustav je, zbog dodatnih ušteda i optimizacija, opremljen elektronički upravljanom varijabilnom klipnom pumpom s maksimalnim protokom od 167 litara u minuti za modele 307.5 i 308, dok modeli 309 i 310 imaju pumpu maksimalnog protoka 233 litre u minuti. Ovakav moderni sustav daje novim mini bagerima veće sile pri kopanju i podizanju te bolje upravljanje priključcima/alatima. Caterpillar 309 posebno se ističe mogućnostima rada s dodatnim alatima.

Sekundarni hidraulički sustav nudi protok u jednom smjeru, u dva smjera i kontinuirani protok. Dostupne su ručne i hidrauličke spojke te paket spreman za hvatač i certificiran otvor za podizanje. Korpe se mogu montirati spojkom i klinovima.

Modeli 307.5, 308 CR i 309 CR imaju podvozje standardne duljine, a model 309 nudi se u varijanti s produljenim podvozjem. Model 310 standardno dolazi s duljim podvozjem radi veće stabilnosti stroja.

Nož za guranje materijala na ovim je strojevima vrlo sposoban alat i značajno povećava njihovu svestranost.

Osnovna struktura novih malih bagera, kao što su: donja i gornja šasija, gusjenice i ruka, dizajnirani su po uzoru na velike Caterpillarove strojeve zbog čega im je bitno povećana trajnost. Redovni servisi mogu se obaviti kroz bočne otvore dostupne s tla. Otvori se, u slučaju oštećenja, mogu jednostavno i brzo zamijeniti. Akumulator stroja ne zahtijeva nikakvo održavanje.

Upravljanje palicama manje umara operatera koji sjedi u novim, udobnijim kabinama. Modeli sa zatvorenim kabinama su zabrtvljeni i ne dopuštaju ulazak prašine na radno mjesto. Na modelima 301.8 i 302 CR moguće je doplatiti klimatizaciju kabine.

Novi mali bageri veličine od jedne do dvije tone nude najbolje brojke u klasi po pitanju produktivnosti i performansi.

Svi su opremljeni motorom C1.1 snage 16,1 kW (21,6 KS) koji po-

štuje europske Stage V propise o emisiji ispušnih plinova i u kombinaciji s ovim strojevima nudi uštede do 20% u odnosu na starije generacije.

Caterpillar 307.5 pokreće Cat C2.4 turbo dizel motor snage 41,7 kW (55,9 KS), preostalih pet većih modela pokreće Cat C3.3 dizel motor snage 52,4 kW (70,3 KS). Svi motori su sukladni s EU Stage V standardima emisije ispušnih plinova.

Novi mini bageri imaju i duži servisni interval što znači i duže vrijeme na gradilištu. Pored toga, Caterpillar se potrudio ponuditi rezervne dijelove za ove strojeve po vrlo konkurentnim cijenama. Čelična konstrukcija strojeva napravljena je tako da ih učini trajnima i u teškim uvjetima rada. Izdržljivost i pouzdanost odlike su po kojima se poznaju Caterpillarovi strojevi, a nova serija mini bagera utjelovljenje je te filozofije.

Nova generacija bagera koristi potpuno novi, štedljiv hidraulički sustav koji se prilagođava opterećenju stroja.

Novi mali bageri veličine od jedne do dvije tone nude najbolje ocjene u klasi po pitanju produktivnosti i performansi.

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

35

Cleango 500

Strojevi za čišćenje i pranje javnih površina Aebi Schmidt jedan je od najvećih, renomiranih proizvođača visokokvalitetnih strojeva za čišćenje javnih površina, izvođenje radova tijekom zimskog i ljetnog održavanja te drugih višenamjenskih zadataka.

od dobro pozicioniranom i prepoznatljivom robnom markom Schmidt, korisnici mogu birati između strojeva za čišćenje različitih kapaciteta, a u prodajnom programu možete pronaći i razne nadogradnje i priključke za kamione, traktore i specijalna komunalna vozila. Tu su i plugovi za snijeg raznih veličina i oblika, freze za snijeg i posipači snijega.

Za čišćenje i pometanje javno prometnih površina u ponudi su tri različita modela: Multigo 150, Swingo 200+ i Cleango 500.

Strojevi se razlikuju po veličini i kapacitetu, ali svima je zajedničko da mogu biti opremljeni raznim dodacima i priključcima, čime stroj postaje višenamjenski i može se koristiti osim čišćenja i za druge zadatke, poput primjerice za radove zimske službe.

Najmanji stroj, Multigo 150, opremljen je dizelskim motorom snage 50 kW, obujam kolektora je 1,5 m³, a najveća ukupna dopu-

36

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Multigo 150

Aebi Schmidt

PREDSTAVLJAMO

Swingo 200+

štena masa je 3.500 kg. Svojim dimenzijama Multigo 150 pogodan je i za uske ulice i skučene prostore, parkirališta, turističke komplekse i sl.

Swingo 200+ u osnovi je opremljen dizelskim motorom od 62 kW koji udovoljava Euro 6c emisijskim standardima ili 55 kW dizelskim motorom koji udovoljava Euro 5 normi. Kapacitet spremnika je 2 m³, a najveća dopuštena masa stroja je 4.000 kg. Swingo 200+ može biti opremljen s dvije ili tri četke za pometanje po želji, a kupac također može odabrati konfiguracije s različitim maksimalnim brzinama.

Swingo je dostupan i u električnoj verziji, označenoj kao eSwingo 200+. Čak i u takvoj konfiguraciji, stroj ima spre-

mnik kapaciteta 2 m³, a snažni paket baterija omogućuje autonomiju od približno 4 sata. S nula ispušnih plinova, stroj je posebno pogodan za zatvorene prostore, kao što su podzemne garaže, proizvodne hale i slično.

Cleango 500 ima spremnik zapremnine 5 m³ i njegova najveća dopuštena masa je 12.100 kg. U osnovi je stroj opremljen dizelskim motorom snage 120 kW, na zahtjev kupca može biti opremljen s dvije ili tri četke za pometanje, a izbor je moguć i prilikom konfiguriranja najveće dopuštene brzine.

Kupac može birati između različite opreme i svaki od strojeva može biti savršeno prilagođen njegovim zahtjevima ili potrebama. Osim strojeva za čišćenje i pometanje, u prodajnom programu Schmidta možete pronaći i razne četke za čišćenje kao dodatak za upotrebu na kamionima, traktorima ili višenamjenskim vozilima.

Korisnici Schmidtovih strojeva dobivaju odgovarajuću obuku i uvod u rad sa strojem ili priključkom, uz pomoć kojih će rukovatelji strojevima steći potrebno znanje i iskustvo.

Osigurana im je vrhunska usluga, serviseri su opremljeni najnovijom dijagnostičkom opremom, a u skladu s filozofijom Aebi Schmidt Grupe osigurana je i glatka i brza opskrba rezervnim i istrošenim dijelovima. Sve to pomaže minimizirati moguće zastoje stroja i s tim povezane troškove.

Marka Schmidt sinonim je za kvalitetne strojeve i uređaje ili priključke. Njihova je upotreba jednostavna i učinkovita, a sve to potvrđuje i iskustvo njihovih vlasnika. Strojevi na skladištu se mogu testirati ili unajmiti, a prodajni tim će ponuditi i konfigurirati stroj ili priključak koji će u potpunosti zadovoljiti zahtjeve i očekivanja kupca.

Za sve dodatne informacije obratite se tvrtki TRIDION d.o.o. koja je ovlaštena za prodaju i servis i tvrtki Svet strojev d.o.o., koja je službeni predstavnik marki Aebi Schmidt Grupe za Hrvatsku.

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

37

PREDSTAVLJAMO

Powerscreen

POWERSCREEN - KORAK NAPRIJED

TWS (Terex washing system) / Terex sustav za učinkovito pranje i odstranjivanje nečistoća po najvećim standardima

38

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Powerscreen je jedan od najvećih proizvođača mobilnih sijačica i drobilica na svijetu. Počeci tvrtke sežu još u 1966. godinu, kada je osnovana. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća njihova paleta strojeva sadržavala je svega 5 vrsta strojeva; danas Powerscreen izrađuje preko 50 vrsta strojeva koje plasira na tržište putem svoje distributerske mreže.

ao dio svjetske grupacije Terex, ime Powerscreen je svojim iskustvom i tehnološkim znanjem postalo sinonim za prosijavanje, reciklažu, razvrstavanje te smanjivanje otpada i upravljanje okolišem u cijelom svijetu.

Zbog tržišnih noviteta, kvalitetnog upravljanja, raširenosti po cijelom svijetu te odlične postprodajne potpore, Powerscreen je već 45 godina broj 1 za dobavu strojeva i opreme za oporabu recikliranog materijala. Ime Powerscreen se s ponosom ističe u više od 100 država svijeta.

Powerscreen opskrbljuje različite tržišne segmente, od rudarstva, kamenoloma, sortirnica materijala do reciklaže i obrade industrijskog, komunalnog i organskog otpada. Svaki stroj napravljen je na način da jednostavno djeluje u paru s drugim Powerscreen strojem, kao i s drobilicama, sijačicama i strojevima za obradu drugih proizvođača.

Suho sijanje – modeli Chieftain Powerscreen je vodeći proizvođač na području obrade materijala i sortiranja te reciklaže i razvrstavanja otpadnog materijala. Na izbor je velik broj mobilnih sijačica koje prosijavaju, sortiraju i razvrstavaju otpadni materijal prema granulaciji.

Powerscreen sijačice imaju visoku iskoristivost i produktivnost pri sijanju i razvrstavanju materijala u najzahtjevnijim pogonima u kamenolomima, rudnicima i reciklažnim dvorištima te na većim gradilištima.

Reciklaža – modeli Warrior U slučaju da je cilj reciklaža i ponovna uporaba materiala iz otpada, Powerscreen nudi najveću ponudu različitih drobilica i sijačica sa svom pripadajućom opremom.

Cijeli izbor reciklažnih sijačica baziran je za rad s građevinskim materijalom, razbijenim i otpadnim materijalom pri gradnji

i rušenju, š j ddrvlja, lj grmlja, lj industrijskih i d t ij kih i komunalnih k l ih otpada, t d zemlje, tla i reciklažnog materijala.

Powerscreen strojevi svuda u svijetu trošak pretvaraju u dobit, kako u privatnom sektoru upravljanja otpadom tako i u javnom reciklažnom sektoru upravljanja otpadom kao i u javnim reciklažnim centrima i deponijama te na širokom području uporabe kao npr: sortiranje otpadnog materijala, drobljenje većih komada, oporaba drvnog otpada i slično.

Trakpactor 320SR mobilna drobilica

Postprodajna potpora Rezervni dijelovi i kvaliteta servisa važni su iz pozicije korisnika i zato Powerscreen veliku pažnju pridaje pružanju najbolje moguće potpore kupcu. Zaliha originalnih rezervnih dijelova je raspoloživa za promptnu isporuku kod zastupnika u Hrvatskoj, tvrtke Kuhn Hrvatska d.o.o.

Za kvalitetu u postprodaji i stručno servisno osoblje Powerscreen se brine redovitim seminarima, treningom i obukom osoblja.

Za projektno rješenje i stručni savjet kontaktirajte poduzeće Kuhn Hrvatska d.o.o.

Warrior 2100 reciklažna sijačica

TWS (Terex washing system)

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

39

SPONZORIRANI PRILOG

Iride

Nadogradnje IRIDE za pranje i dezinfekciju kanti i kontejnera – neophodne u doba epidemije Zakon o održivom gospodarenju otpadom obvezuje jedinice lokalne samouprave da na svom području osiguraju prikupljanje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada te odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike i tekstila, u adekvatnim spremnicima. Postavljene spremnike za prikupljanje otpada potrebno je adekvatno održavati i prati, te dezinficirati, posebno u ovo doba epidemije koronavirusa. Nadogradnje IRIDE stvorene su za taj zadatak.

Slika 1

40

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

roizvođač komunalnih nadogradnji IRIDE s.r.l. već godinama potvrđuje svoju vodeću poziciju na europskom tržištu malih komunalnih vozila za prikupljanje otpada, ali i vozila za strojno pranje komunalnih spremnika.

S obzirom na sve veću važnost održavanja čistoće i podizanja razine higijene komunalnih spremnika, program komunalnih nadogradnji za pranje IRIDE podrazumijeva niz različitih modela nadogradnji. Nadogradnje za pranje mogu imati spremnik vode zapremine od 1000 do 6000 litara vode, s mogućnošću hladnog ili toplog pranja te dezodoracije i dezinfekcije spremnika otpada nakon pranja (slika 1,2).

Nadogradnje za pranje komunalnih spremnika izrađene su od INOX čelika AISI 304, što garantira trajnost i kvalitetu svih elementata tijekom eksploatacije. Nadogradnje su opremljene posebno pozicioniranim visokotlačnim sapnicama

Slika 2

koje omogućuju unutarnje i vanjsko pranje komunalnih spremnika uz minimalnu potrošnju vode i veliku autonomiju u radu. Također omogućuju podešavanje trajanja ciklusa pranja ovisno o onečišćenosti spremnika, kako bi se postigla maksimalna ušteda vode i prilagođavanje ciklusa pranja konkretnim potrebama korisnika.

Težište spremnika čiste i spremnika otpadne vode uvijek je u težištu vozila u svim izvedbama komunalnih nadogradnji IRIDE (slika 3,4), a sve su nadogradnje opremljene aparatom za prekretanje kanti i kontejnera zapremine 801100 litara, sa sigurnosnim sustavom koji omogućuje njihovo čvrsto fiksiranje prilikom pranja.

Nadogradnje za pranje komunalnih spremnika IRIDE opremljene su i visokotlačnom cijevi za ručno interventno pranje komunalnih spremnika, samog komunalnog vozila te po potrebi za uklanjanje nečistoća s javnih površina.

Komunalne nadogradnje IRIDE u svim svojim izvedbama edbama i opcijama izrađene su sukladno CE normama i važećim ećim zakonima zaštite na radu, te svojom certificiranom kvalitetom i višegodišnjom garancijom jamče pouzdanost u radu.

Promišljeno oblikovan proizvodni program i iznimno imno visoka razina kvalitete nadogradnji IRIDE omogućuju uju korisnicima diljem Europe pouzdano i učinkovito prikupljanje kupljanje komunalnog i reciklažnog otpada te učinkovito pranje nje i dezinfekciju kanti i kontejnera.

Provjerena kvaliteta kao rezultat dugogodišnjegg razvoja te besprijekorna efikasnost uz minimalne postprodajne prodajne troškove održavanja glavne su prednosti komunalnih ih nadogradnji IRIDE. Navedene prednosti zagarantirale su vodeću poziciju proizvođaču IRIDE na europskom, ali i na hrvatskom tržištu malih komunalnih vozila.

Detalje o svim modelima komunalnih nadogradnji nji IRIDE

Slika 3

potražite kod ovlaštenog zastupnika proizvođača IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Slika 4

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

41

DOPPSTADT METHOR – odrađuje svaki zadatak, vrijedi svaku kunu Doppstadt je opet dokazao da je jedan od vodećih proizvođača u segmentu obrade najrazličitijih vrsta materijala. Najnovija linija primarnih drobilica započinje potpuno novim modelom – Doppstadt METHOR, najmanji Doppstadt model u segmentu primarnih drobilica koji nudi sve prednosti veće serije i beskompromisnu kvalitetu Doppstadtove visoke performanse

Methor u radnom položaju

oppstadt je kombinirao svoj cjelokupni knowhow i zahvaljujući modularnom dizajnu razvio primarnu drobilicu koja profesionalno usitnjavanje čini atraktivnim za široku paletu primjene. Zahvaljujući tom modularnom dizajnu korisnik može birati između nekoliko verzija drobilice: verzija šasije (abroll šasija, gusjenice, stacionarna), verzije pogona (diesel motor, električni pogon, bez vlastitog pogona – vanjski motor), verzije brzo izmjenjivih rotora za drobljenje različitih vrsta materijala (6, 8, 26 ili 36 zuba).

Namijenjen malim i srednjim tvrtkama koje žele imati univerzalnu primarnu drobilicu širokog spektra drobljenja materijala Methor jednostavno nema granica. Jednostavnom promjenom rotora za drobljenje (za koje je potrebno cca. 60 min), korisnik može imati jedan stroj namijenjen drobljenju gotovo svih vrsta materijala: od mješovitog građevinskog materijala, otpadnog drva, kućanskog i industrijskog otpada, zelenog otpada, madraca,…

Kao i kod svakog stroja srce drobilice čine motor, a to je u ovom slučaju motor CAT snage 205 kW (272 KS) dovoljan za izvršavanje i najzahtjevnijih zadataka, te patentirani HydroDirect Drive patentirani prijenos snage s motora na osovinu za drobljenje. Inovativni pogon HydroDirect Drive kontinuirano prilagođava performanse sustava usitnjavanja prema zahtjevu. Istodobno, okretni moment opterećenja na pogonu

PREDSTAVLJAMO

Lako izmjenjivi rotor za drobljenje

kontinuirano je optimiziran, što pozitivno utječe na potrošnju i trošenje alata. Ako se tlak pumpe naglo poveća kao rezultat začepljenja, pogon se automatski prebacuje u reverzibilni rad, program rada unatrag. Cilj ovoga je zaštititi Methor od oštećenja. Instalirana okomito, osovina za usitnjavanje obrađuje materijal u smjeru trake za transport materijala, osiguravajući tako izvanrednu pouzdanost procesa.

Methor je jedina primarna drobilica s jednom osovinom u svojoj klasi s brzo izmjenjivim zubima na vijke - i istovremeno sustav s najvećim izborom alata.

Smart Hooper (pametni lijevak za punjenje materijala) usko je povezan sa sustavom drobljenja materijala. Nagibnim mehanizmom kojim se povećavaju dimenzije utovarnog lijevka (dužina 5,5m, volumen 3,8 m3) kontrolira se pritisak i opterećenje osovine za drobljenje te time automatizira punjenje materijala te osigurava kontinuirani izlaz materijala iz stroja o kojem ovise maksimalne performance. Široko otvaranje velikih bočnih vrata omogućava obavljanje svih poslova oko održavanja i servisiranja jednostavnim i lako dostupnim. Svi radovi održavanja i servisiranja mogu se izvoditi s tla s dobrom pristupnošću. Definitivno najbolji u klasi.

Uz upotrebu intuitivne upravljačke ploče uređaja, ključne se funkcije mogu aktivirati i bežičnim daljinskim upravljačem.

Methor se također može koristiti za postavljanje WiFi žarišne točke, omogućujući mu konfiguriranje i nadgledanje pomoću bilo kojeg preglednika instaliranog na uređaju s omogućenim internetom.

Ovisno o radnim uvjetima i zahtjevima ma korisnika, Methor može biti opremljen magnetnim separatorom, dodatnim hidrauličkim izlazom (za za priključenje nekog drugog hidrauličnog priključka sito ili sl.), vlaženjem,…

Za sve druge informacije oko ovog ili nekog drugog Doppstadt proizvoda možete se obratiti generalnom zastupniku za Republiku Hrvatsku tvrtki R-PIM d.o.o. te provjeriti na Internet stranici www.r-pim.hr

DOPPSTADT – METHOR

Veličine rotora za drobljenje Size XL, L, M i S

Abroll system transporta

Jednostavno izvođenje servisnih radnji

PREDNOSTI • Novi patentirani HydroDirect Drive pogon i Smart Hooper s kontrolom opterećenja • Sposobnost drobljenja različitih vrsta materijala - mješoviti građevinski otpad, madraci, komunalni, industrijski, zeleni, drvo…

• Jedina drobilica u kategoriji s izmjenjivim noževima (zubima) • Zamjenjivi rotor za drobljenje različitih vrsta materijala (cca. 60 min) • Niska potrošnja i velika snaga • Najbolja dostupnost za radove održavanja Lako izmjenjivi zubi na rotoru

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

43

Lynx održava pogone kompanije Tehnix Lynx čisti kompleks od 100.000 kvadrata, njime upravlja jedna dama, a zamijenio im je sate neproduktivnog metenja Urednost kompanije utječe na raspoloženje zaposlenika Tehnix je hrvatska kompanija koja se bavi proizvodnjom tehnologija za zbrinjavanje otpada i modularnih sustava za stanovanje.

Izvoze, baš kao i Rasco, oko 80% svega što proizvedu. Veliku pažnju posvećuju čistoći i urednosti jer, kako kaže vlasnik i generalni direktor Đuro Horvat, urednost kompanije utječe na raspoloženje zaposlenika kojih Tehnix trenutno ima gotovo 500. Kriza uzrokovana koronavirusom ih, dodaje, uopće nije omela u rastu.

"Ove godine smo pojačali poslovnu aktivnost da nadoknadimo probleme koje je korona uzrokovala. I dalje intenzivno razvijamo vlastite proizvode. Naše su aktivnosti najviše vezane uz zaštitu prirode, zaštitu voda, gospodarenje otpadom. Radimo i kabine, kontejnere i smještajne kapacitete koji su hit u Europi s obzirom na pomanjkanje radne snage i korone koja je na neki način odgodila zapadnu industriju. Imamo osigurano tržište i rast oko 15% te smo se pripremili za krizu. Sada će se najviše investirati u ekologiju i tu ima najviše prostora, pogotovo za one koji imaju inovativne tehnologije, a to smo prije svega mi", objasnio je Đuro Horvat.

44

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

LYNX

PREDSTAVLJAMO

Jednostavno upravljanje: sve na gumb Lynx je u Tehnix stigao tijekom rujna, radi svaki dan i čisti preko 100.000 kvadratnih metara prostora.

Održava cijeli kompleks, parkiralište i prostor oko hala, kad god zatreba. Čistilica ima funkciju da se četke mogu širiti, što je jako dobro jer tako mogu počistiti baš uz same rubove zgrada. Glavni parking se počisti vrlo brzo, za samo 15 minuta. Upravljanje svim funkcijama je vrlo jednostavno, na gumbe, a i okreće se skoro u mjestu.

Serviser Nikola Madić brine da je Lynx spreman za rad kad kolegicama zatreba. Ističe snažno usisavanje otpada, manevriranje u uskom prostoru, prebacivanje u rikverc pritiskom na gumb i vlastiti perač.

Ima jaku turbinu koja vuče, može pokupiti komadiće rezne ploče i vijke koji padnu s viljuškara i kontejnera. Veoma je praktično što ima i svoj perač, kad se istovari smeće, na licu mjesta se može i oprati. Tako da se ne mora voziti do praonice. Manevarske sposobnosti su odlične, može se okrenuti skoro na mjestu. Lynx posjeduje i opciju za brzo prebacivanje u stupanj za vožnju unatrag, samo pritiskom na gumb. Prilikom nailaženja na oštro skretanje, nije potrebno ići lijevodesno, već se pomoću ove funkcije izbjegne veliko kruženje.

Lynx Tehnixu štedi vrijeme i resurse Đuro Horvat je istaknuo Rasco kao kompaniju koja s velikim uspjehom radi u uskoj tržišnoj niši. Baš kao i u području tehnologija zbrinjavanja otpada, smatra, i u komunalnoj tehnologiji uvijek ima mjesta za napredak i poboljšanja.

"Mi smo se odlučili za ovu čistilicu prije svega jer je to hrvatski proizvod, zato jer je kvalitetan proizvod i zato što je u praksi pokazao da ima dobre performanse odnosno rezultate koji su nama trebali. Mi smo velika kompanija, imamo 100.000 kvadrata površina koje treba održavati i čistiti. To smo do sad radili na klasičan način, metla ili ostalo, ali ovo je sada veliko olakšanje tako da umjesto tri zaposlenice, sada to radi jedna. Dakle, preporučam svima!", odlučan je Horvat.

U Rascu ne kriju zadovoljstvo što je kompanija Tehnix, čiji su pogoni udaljeni svega 50-ak kilometara od Rasco-vog sjedišta, prepoznala kvalitetu Lynxa i uvrstila ga u svoj vozni park. Ovakve suradnje su velika motivacija za daljnji razvoj čistilice jer za Lynx ima posla u velikom gradu, maloj općini, ali i visokotehnološkom proizvodnom kompleksu kakav je Tehnix.

Super, prva liga je! Kaže Marijana Gudlin, zaposlenica Tehnixa i vozačica Lynxa. Marijana i njezine kolegice su odgovorne za održavanje prostora oko kompanijskih zgrada. Prije Lynxa taj posao je svaki tjedan zahtijevao po nekoliko sati ručnog metenja. Metlu je sada zamijenila visokotehnološka čistilica, koja sve očisti u djelić prethodno potrebnog vremena.

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

45

EU U str traatteggijija zaa voddik ik

ENER ENER EN ERGI G JA

Vodik je nova nafta EU je 8. srpnja donijela strategiju korištenja vodika s kojom će doživjeti potpunu energetsku obnovu i do 2050. ne samo eliminirati emisiju CO2, već će biti i potpuno energetski neovisna [autor] Ma Matkko Jo Jovi vićć vi ako pogon s dizel motorima dominira u svijetu gospodarskih vozila i udio vozila s nekom drugom vrstom pogona jedva da postoji, stvari se ubrzano mijenjaju. Sve stroži propisi, ne samo o emisiji štetnih sastojaka u ispuhu, već i o količini CO2 tjeraju proizvođače na korištenje drugih rješenja. Iako upotreba električnih vozila koja se strujom napajaju iz baterija (BEV) pomalo uzima maha kod osobnih vozila, veće mase vozila kao i opterećenja čine primjenu ovakve tehnologije kod gospodarskih vozila puno zahtjevnijom. Kad je riječ o lakim gospodarskim vozilima, ona u najvećoj mjeri također koriste ista rješenja kao i osobna vozila.

Elektroliza vode proizvodnja čistog vodika Vodik se proizvodi razdvajanjem molekule vode (H2O) na vodik i kisik uz pomoć električne energije. Koristi se istosmjerna struja koja se spaja na elektrode koje se nalaze u vodi, a reakcijom koja nastaje vodik se skuplja na katodi, a kisik na anodi. Elektroliza čiste vode je spora i troši puno energije pa se vodi dodaju elektroliti, odnosno različite soli.

Elektroliza Voda s dodatkom soli Katoda

Istosmjerni izvor električne energije

46

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Spremnik vodika

Iako većina proizvođača u ponudi ima (ili priprema) kamione i (gradske) autobuse s električnim pogonom, radi se o vozilima koja rade malu dnevnu kilometražu (do 150 km) te su uvijek u blizini punionica. Iako postoje i teška vozila s baterijskim električnim pogonom, sve više prevladava ideja o korištenju vodika kao (čistog) energenta, odnosno pogona s gorivim ćelijama. Da ne bude zabune, i ovdje se radi o električnom pogonu, ali se struja proizvodi u samom vozilu, odnosno u gorivim ćelijama te je elektromotor koristi za pogon pri čemu je vodik puno bolji energetski spremnik od baterija.

Europska strategija za vodik Europska komisija je prepoznala važnost i potencijal vodika kao čistog energenta te 8. srpnja usvojila strategiju korištenja vodika kojom planira do 2050. postati CO2 neutralna. Pri tome treba naglasiti kako se radi o strategiji korištenja vodika kao energenta u svim segmentima gospodarstva (proizvodnja energije, industrija, kućanstva), a ne samo u prometu.

Danas se određene količine vodika proizvode iz prirodnog plina što pri čemu se oslobađa CO2 i takav se vodik ne smatra čistim kao niti njegova upotreba. Za početak EU strategija definira da je "čisti vodik" onaj koji se proizvodi elektrolizom vode pri čemu struja koja se koristi u tom procesu mora biti iz obnovljivih izvora. Druga opcija proizvodnje čistog vodika je iz bioplina što je u CO2 neutralan proces, ali realno to ne mogu biti neke ozbiljne količine.

Strategija EU se bavi isključivo čistim vodikom, a ono što se smatra glavnim izvorom struje za njegovu proizvodnju su solarni paneli odnosno vjetroelektrane, pri čemu su solar-

Vodik

GUSTOĆA ENERGIJE POJEDINIH NOSITELJA ENERGIJE

ni paneli jednostavniji za postavljanje te zahtijevaju manje početne investicije i u osnovi ih m o ž e Prirodni plin Dizel/Benzin i m a ti svaka kuća.

EU strategija za vodik uključuje sljedeće: EU u prvoj fazi do 2024. namjerava dekarbonizirati postojeću proizvodnju vodi-

Vodik ima vrlo veliku gustoću energije po kilogramu, ali se radi o najlakšem poznatom elementu pa jedan kilogram treba jako puno obujma

Solid-state baterije

Litij-polimer baterije

VODIKOVI ČLANCI Postoji više vrsta vodikovih članaka pri čemu se najčešće koristi izvedba s polimernom membranom (negdje se naziva i protonska membrana) pri čemu se najčešće koriste kratice PEM ili PEMFC. Elektro-kemijska reakcija koja se događa u svakoj ćeliji kombinira vodik i kisik čijim se spajanjem stvara električna energija uz oslobađanje topline i vodene pare. Iako ova dva plina burno reagiraju eksplozija se neće dogoditi jer plinove dijeli polupropusna membrana osiguravajući kontroliranu reakciju. Najprije se svaka molekula vodika dijeli na pozitivno nabijene protone i negativne elektrone pri čemu protoni polaze kroz membranu do katode dok negativni elektroni ostaju na anodi. Rezultat je razlika napona na različitim stranama membrane čijim se spajanjem dobiva strujni krug.

Litij-ion baterije

Jedinica mjere (MJ/kg)

Električna struja

Uvođenje kisika (zrak)

Uvođenje vodika

Anoda (-)

Katoda (+)

Polimerna elektrolitska membrana (PEM)

Vodik H2 Protoni H+ Kisik O2 Atom kisika

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

47

ENERGIJA

EU strategija za vodik

Hyzon počinje s proizvodnjom u Nizozemskoj

Hyundai XCIENT Fuel Cell Prvih 10 Hyundai XCIENT Fuel Cell kamiona s pogonom na vodik, odnosno gorive ćelije, stiže u Švicarsku ovih dana, do kraja godine će ih biti 50, a do 2025. ukupno 1.600. Kao baza je poslužio Hyundai XCIENT čiji je klasični pogon zamijenjen vodikovim člancima. XCIENT Fuel Cell u ovoj konfiguraciji ima spremnike ukupnog kapaciteta 32,09 kg vodika što je dostatno za oko 400 km. Također, Hyundai razvija i izvedbu dugolinijskog tegljača s dosegom od 1.000 km. Vodikovi članci su snage 195 kW i napajaju elektromotor najveće snage 350 kW (476 KS) te okretnog momenta od 3.400 Nm. Postoji i baterija koja se puni viškom snage iz gorivih ćelija te rekuperacijom prilikom usporenja vozila. Iako kod manjih vozila s električnim pogonom nema klasičnog mjenjača, zbog većeg momenta i mase vozila ovdje je ugrađen automatski Allison mjenjač sa šest stupnjeva prijenosa na različitim stranama membrane čijim se spajanjem dobiva strujni krug. ka te u tom razdoblju instalirati pogone za elektrolizu ukupne snage 6 GW čime bi se proizvelo milijun tona čistog vodika. U ovom trenutku je ukupna snaga pogona za elektrolizu oko 1 GW. Troškovi pogona za elektrolizu u ovom razdoblju bi iznosili 5 do 9 milijardi eura.

U drugoj fazi 2024. – 2030. planira se instalacija pogona za elektrolizu snage najmanje 40 GW te proizvodnja 10 milijuna tona čistog vodika. U tom razdoblju se očekuje značajnije povećanje korištenja vodika u svim područjima, uključujući i promet. Troškovi pogona za elektrolizu u ovom razdoblju bi iznosili 26 do 44 milijardi eura.

U trećoj fazi 2030. do 2050. i kasnije, proizvodnja i primjena vodika bi trebala dosegnuti potpunu zrelost te masovne razmjere što bi značilo potpunu dekarbonizaciju cijelog društva.

Koliko je to realno? Procjena je da bi za realizaciju strategije do 2050. trebalo investirati od 200 do 400 milijardi eura

Azijsko-američka tvrtka Hyzon Motors u Nizozemskoj će proizvoditi vozila pogonjena vodikom namijenjena europskom tržištu. Hyzon je dogovorio suradnju s nizozemskom tvrtkom Holthausen iz Groningena koja se inače bavi preradama svih vrsta vozila na pogon vodikom odnosno bioplinom.

Za početak će se koristiti šasije i kabine postojećih modela kamiona u koje će se ugrađivati novi pogon. Na prvim ilustracijama vidljivo je kako je novi Hyzon tegljač nastao na DAF-u XF. Hyzon Motors Europe odmah započinje s proizvodnjom, a ističu kako će do kraja 2021. na tržište izbaciti najmanje 100 kamiona najveće dopuštene mase do 50 tona.

Prvi kamioni trebali bi se naći na cesti za 6-8 mjeseci, a u isto vrijeme se traži lokacija za potpuno novu tvornicu čiji bi kapacitet bio oko 2.000 kamiona s vodikovim člancima godišnje.

što obuhvaća proizvodnju struje iz obnovljivih izvora potrebnu za proizvodnju vodika, distribuciju, skladištenje te u konačnici i upotrebe vodika. U cijelom procesu proizvodnje, distribucije i upotrebe nastalo oko milijun novih radnih mjesta. Čisti vodik bi 2050. trebao zadovoljavati četvrtinu ukupnih

Nikola Tre Nikola Tre će se početi proizvoditi u Ivecovim pogonima u Ulmu, pri čemu izvedbu s vodikovim člancima možemo očekivati 2023. Osnova će biti Iveco S-Way u kojeg se ugrađuje pogon vodikovim člancima. Nudit će se kao tegljač i šasija, te u izvedbama 4x2 ili 6x2, snaga elektromotora je 480 kW, a najveći okretni moment 1.800 Nm. Imat će spremnike pod tlakom od 700 bara u kojima će se moći uskladištiti do 80 kg vodika što će biti dostatno za 800 km dosega.

48

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

Scania na vodik

Quantron Njemačka tvrtka Quantron poznata po preradama klasičnih kamiona na električni pogon, najavila je cijelu gamu vozila s pogonom na vodik. Model Energon najavljen za 2022. bazira se na Iveco Stratoru, a najavljena je snaga elektromotora od 340 kW (462 KS) koji će preko dvostupanjske transmisije pogoniti kotače. Instalirana snaga vodikovih članaka bit će 130 kW, a uz to će biti ugrađene baterije kapaciteta 110 kWh koje će se moći puniti i iz mreže. Spremnici s vodikom osigurat će doseg od najmanje 700 km.

Najavljeni su i lakši modeli na bazi Dailyja, i to izvedba najveće dopuštene mase 4,2 tone s motorom 100 kW i izvedba od 7,2 tone i motorom snage 147 kW. Ovisno o broju ugrađenih spremnika doseg će biti od 300 do 500 km.

Hino i Toyota Toyota i Hino su predstavili konceptni kamion s pogonom na vodik nastao na modelu Hino Profia. Ugrađena su dva vodikova članka iz Toyote Mirai koje reakcijom vodika i kisika proizvode struju te litij-ionska baterija koja služi kao međuspremnik električne energije. Najveća dopuštena masa vozila je 25 tona, pokreće ga asinkroni izmjenični elektromotor, a vodik je uskladišten pod tlakom od 700 bara pri čemu je najavljena potrošnja vodika od 760 g/100 km.

I Scania je izbacila nekoliko prototipova s pogonom na vodik koji su već na cestama. Najnovija su četiri distributivna kamiona za norveški maloprodajni lanac ASKO. Za pogon se koristi elektromotor vršne snage od 290 kW, odnosno 210 kW kontinuirane snage, koji razvija okretni moment od 2.200 Nm. Nema klasičnog mjenjača već je samo ugrađen jednostupanjski prijenosnik. Vodikovi članci su snage 90 kW, a ugrađena je i baterija kapaciteta 56 kWh koja se može puniti i iz mreže preko punjača snage 22 kW. Kamion je s G kabinom te u 6x2*2 konfiguraciji s trećom pratećom osovinom i ima spremnike vodika podtlakom od 350 bara u koji mogu primiti 33 kg vodika što je dostatno za 400 do 500 vožnje.

svjetskih potreba za energijom, pri čemu bi vrijednost godišnje prodaje iznosila oko 630 milijardi eura. Jedini problem koji bi mogao usporiti provođenje strategije je COVID-19, odnosno značajna sredstva koja EU planira potrošiti na saniranje posljedica pandemije.

Nadamo se kako će se (barem veći) dio ove strategije provesti jer bi, osim ekoloških, imao i pozitivne gospodarske posljedice za EU gospodarstvo te u konačnici značio energetsku neovisnost Europe od arapske nafte i ruskog plina.

Vodik u prijevozu Postaje jasno kako bi izgradnja električne mreže i punionica potrebnih za punjenje milijuna kamiona na struju bilo preskupo i nepraktično jer bi unatoč punionicama velike snage punjenje trajalo satima. Istina je i da kamioni moraju raditi pauze koje bi se moglo iskoristiti za punjenje, ali da bi se to uskladilo i omogućilo svima da pune kada i koliko žele, zahtijevalo bi goleme kapacitete za punjenje, pogotovo ako znamo da u ovom trenutku nije moguće osigurati niti dovoljno parkirnih mjesta.

Suradnja Daimlera i Volva Daimler Trucks i Volvo Group osnivaju zajedničku tvrtku s ciljem razvoja i proizvodnje sustava vodikovih članaka za pogon (prije svega teških) gospodarskih vozila. Cilj je u drugoj polovici ovog desetljeća ponuditi vozila za dugolinijski prijevoz s pogonom na gorive ćelije.

Budući se radi o dva najveća svjetska proizvođača gospodarskih vozila koji godišnje zajedno proizvedu gotovo milijun kamiona, ovo je vrlo znakovito u svjetlu određivanja budućeg smjera razvoja pogona gospodarskih vozila.

LISTOPAD/OCTOBER 2020.

49

20

www.kamion-bus.hr a

s vam a n i god

STRUČNE INFORMACIJE PRATITE I NA WEB STRANICI

86̩-̌8) 23:-, /%1-32% 1%2.) 43834 %983&97% 46-/30-') - (378%:2- 730-(22,70 €

00820

CIJENA 20 kn

9

771332

303008

GODINA XXI | BROJ 123 | kolovoz/rujan 2020.

4 / 2020

M A G A Z I N

Z A

G O S P O D A R S K A

V O Z I L A

I

*36( 86%27-8 86%-0 - %'8-:)

P R O M E T

4%/)8 3 13&-02378- 4923 23:378- /3.) 2)ʼ) 7:- :30.)8-

4%1)82- 8%,3+6%*- ̌83 7) 463:.)6%:% 46- -74-8-:%2.9#

1)6')()7 &)2> 1)6')()7 &)2> e'-8%63 /%( ʼ)13 +% :-(.)8- 2% 2%̌-1 ')78%1%#

AROCS -:)'3 (%-0= 7 : %

PRETPLATITE SE !

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA

Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, Zagreb T: +385 1 6311 800 E: kamion-bus@bmcroatia.hr

CIJENA ZA HRVATSKU:

120 kn (uključena poštarina i PDV) KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

)9 (32-.)0% 786%8)+-.9 >% :3(-/ 001_NASLOVNA_4_b.indd 1

23:- 1%2 8+< (69+% :3̩2.% .3̌ &30.- (3.13:29.07.2020. 10:36:00

www.tehnoeko.com.hr

STRUČNE INFORMACIJE PRATITE I NA WEB STRANICI

4/202 /20 2 0 godinaa XVI XVIII XV

brooj 88 broj 8 srpanj/ anj/ nj/ july uly 2020.

2020 0020.

20. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

PRETPLATITE SE !

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (uključena poštarina i PDV)

Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, Zagreb E: tehnoeko@bmcroatia.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

Intervju

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

MARIJA STANIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE METIS D.D.

STUMMER, TEHNIX, NTM, CATERPILLAR IRIDE, MOLOK

ANALIZA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM, ENERGETSKA OPORABA

001_NASLOVNA_3.indd 1

16.07.2020. 16:37:49