Tehnoeko 91

g ddiinaa XVVIIIIII go

broj br oojj 91 sijeeča si čanj nj// nj janu ja nuar nu ary ar ry 2 21 20 21.. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

STRUČNO

PREDSTAVLJAMO

AKTUALNO STANJE U GOSPODARENJU OTPADOM

AEBI SCHMIDT, ATRIK, CATERPILLAR, GRADATIN, IRIDE, POWERSCREEN, TEHNIX

u

e k o l o g i j i

ANALIZA TRŽIŠTA I SUFINANCIRANJE ELEKTRIFICIRANIH VOZILA

TU SMO DA VI RADITE BEZ ZASTOJA! 6TGDCVG TG\GTXPG FKLGNQXG! 5GTXKU! +NK UVTWçPK UCXLGV! 0G DTKPKVG UVQLKOQ W\ XCU UC UXKO PCĦKO WUNWICOC FC DK XK PGQOGVCPQ TCFKNK UCFC K W DWFWãPQUVK Tu smo za vas!

6GMPQZITQWR *TXCVUMC F Q Q 10000 Zagreb 4CFPKçMC EGUVC

&WIQRQNLG 5RNKV 5X .GQRQNFC /CPFKãC #

1UKLGM 5X .GQRQNFC /CPFKãC \

EQPVCEV JT"VGMPQZITQWR EQO YYY VGMPQZITQWR EQO JT VGMPQZITQWR ECV

-CUVCX 4KLGMC ĺGIQVK

SADRŽAJ

6 14

Vijesti

22

32

Gospodarenje otpadom Gospodarenje otpadom u Austriji 2018. godine

Impressum

Atrik Atrik i teretna vozila s pogonom na CNG

Aebi Schmidt Multigo 150 – jedan stroj, pet mogućnosti

Tehnix Eko industrija

Aktualno Komentar na aktualno stanje u gospodarenju otpadom

20

28

34

Obljetnica 30 godina Gradatina

36

Powerscreen Powerscreen – korak naprijed

TEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Savska cesta 182, 10000

Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, F: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

KOLUMNA

RECIKLIRANJE I SPALJIVANJE OTPADA U Hrvatskoj se već trideset godina, prvenstveno zbog nedostatka znanja, stalno ponavlja diskusija oko recikliranja ili spaljivanja komunalnog otpada.

dr. sc. Zlatko Milanović

Zemlje koje najbolje gospodare otpadom optimizacijom recikliranja i spaljivanja izbjegavaju odlaganje komunalnog otpada. Recikliranje je prioritet, a spaljuje se samo nereciklabilni otpad, kao i otpad koji treba termički neutralizirati ili stabilizirati.

Apsolutni prioritet su mjere smanjivanja otpada, koje su do sada u RH bile zanemarene, a uporno se nameću diskusije: spalionica ili recikliranje. Posljednjih godina „šapatom“ bez

38

Iride Komunalne nadogradnje optimizirane za svakog korisnika

javne pozornosti nestaju reciklažna dvorišta. U pravilu se zatvaraju postojeća reciklažna dvorišta u gusto naseljenim središtima naselja, a nova se otvaraju uz veliku pozornost medija, na rubnim područjima. Reciklažna dvorišta omogućuju građanima odvojeno prikupljanje vrlo velikog broja sastavnica/frakcija. Zeleni aktivisti u Zagrebu zatvaranju reciklaž-

40

Caterpillar CAT 306 CR – Mini rovokopač sljedeće generacije

44

Analiza tržišta elektrificiranih automobila Strelovit rast prodaje elektrificiranih modela

48

Sufinanciranje kupnje elektrificiranih automobila

nih dvorišta, kao i Otvorenom dućanu, nisu pridali pozornost.

Propisi EU i RH zahtijevaju, zbog brojnih ugroza i potrebe oporabe, izbjegavanje odlaganja neobrađenog komunalnog otpada. Odlaganje je najlakše provedivo i „kratkoročno najjeftinije“. 2018. godine u Poljskoj je bilo 117 požara na komunalnim odlagalištima, koji su opasno ugrozili okoliš, a osobito zdravlje ljudi. Nakon velikog požara na poljskom odlagalištu Zgierz se pokazalo da su neke njemačke tvrtke ilegalno izvozile miješani komunalni otpad u Poljsku. Cijena odlaganja u Poljskoj je između 80 i 100 eura po toni, a cijena spaljivanja u Njemačkoj je i do 200 eura. Tako velika razlika u cijeni bila je poticaj da se ilegalno od 2015. godine iz Njemačke u Poljsku izvezlo i više od 250.000 tona otpada. Formalni pravni okvir za izvoz je recikliranje otpadne plastike.

Deklariranje miješanog komunalnog otpada kao otpadna plastika temeljeno je na uzimanju probnog uzorka. U komunalnom otpadu ima i više od 20 posto mase, ali čak 60 posto volumena plastike. Zbog toga su moguće svakojake prevare.

Uz državnu pomoć uvijek je lakše

Poljsko iskustvo pokazuje da jeftino odlaganje, a ne spaljivanje, priječi razvoj ponovne uporabe i recikliranja.

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

5

VIJESTI

Tehnix će u Koprivnici graditi kompostanu vrijednu 15 milijuna kuna Tvrtka Tehnix gradit će postrojenje za recikliranje biootpada kompostiranjem u naselju Herešin u Koprivnici. Ugovor vrijedan 14,9 milijuna kuna potpisali su Nataša Tetec, predsjednica Uprave koprivničkog Komunalca, član Uprave Goran Međurečan i Đuro Horvat, direktor i vlasnik Tehnixa. Investicija je sufinancirana iz fondova Europske unije, kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.2020.”, a Tehnix je za izvođača izabran na javnom natječaju.

Postrojenje bi trebalo biti u funkciji u siječnju 2022. Prema projektu, gradit će se dvije hale na postojećoj Kompostani, na površini od 4.000 četvornih metara, koje će služiti za zaprimanje, obradu i predobradu biootpada te proizvodnju komposta.

U jednoj će hali biti laboratorij za praćenje samog procesa kompostiranja. Bit će ugrađene i dvije sabirne jame za tehničke vode, a napravit će se i recirkulacija vode za daljnje zalijevanje. Dodatno će se sagraditi i natkriveni dio, gdje će se skladištiti gotov kompost, nova pakirnica za vreće od 10 do 50 kilograma. Nabavit će se i novi strojevi, a kapacitet postrojenja bit će 9.000 tona biootpada godišnje.

Cilj projekta je smanjiti količinu otpada koji se odlaže na odlagalište te povećati iskorištavanje biootpada kompostiranjem. Novi pogon će imati zatvoreni ciklus obrade pa se time rješava problem neugodnog mirisa na postojećoj Kompostani, koja je u cijelosti na otvorenom.

6

STUDENI/NOVEMBER 2020.

Efikasna sita – mreže za sijanje ljepljivih materijala Specijalne mreže visoke rezonancije kanadskog proizvođača Major pokazale su se u posljednjih godinu dana, u Sloveniji, kao izvrstan odabir. Posebno se to odnosi na primjenu u kamenolomima gdje se nalazi dolomit, pun vlage. Po lošem vremenu bilo je teško sijati frakcije, jer se materijal odmah lijepio na pletene mreže.

Tvrtka Skalar je, u suradnji s tvrtkom Major, montirala posebne mreže na kojima su žice postavljene pojedinačno i ne dodiruju se. Povezane su samo poliuretanskim trakama, bez žica popreko. Znači, svaka žica vibrira za sebe i postiže visoke vibracije. Mreže su izrađene za svako sito odvojeno. Parametri se mogu odrediti izuzetno precizno – otvor, debljina žice i položaj poliuretanskih traka, koje se oslanjaju na svaku potpornu šipku.

Sada se, i u najzahtjevnijim uvjetima, postiže veći kapacitet i manje lijepljenja materijala za mreže. Primjer sijanja dolomita na mobilnoj sijačici: na mobilnoj sijačici s tri etaže na donjoj etaži instalirana je mreža Flexmat 'S' za proizvodnju 0-4 mm i Flexmat 'S' za proizvodnju 4-8 mm.

U usporedbi sa starim mrežama, kapacitet se izuzetno povećao i sada mogu sijati čak i po vlažnijem vremenu. Za više informacija i ponudu mreža možete kontaktirati tvrtku Skalar d.o.o., Medvode, Slovenija.

JANAF pustio u pogon svoju prvu solarnu fotonaponsku elektranu Na JANAF-ovom Terminalu Žitnjak-Zagreb puštena je u rad integrirana solarna fotonaponska elektrana nazivne snage 90 kW. To je prvi JANAFov izveden projekt obnovljivog izvora energije.

Solarno fotonaponsko postrojenje, izgrađeno na približno 600 četvornih metara krovne površine zgrade, godišnje će proizvoditi oko 108.540 kWh električne energije i tako uštedjeti oko 70.000,00 kn godišnje troškova za električnu energiju. Emisije CO2 na godišnjoj razini smanjit će se za 65 tona. Za postavljanje je odabran krov postojeće pomoćne građevine na Terminalu Žitnjak te se na takav način nisu zauzimale površine na tlu, a izgradnju je JANAF financirao vlastitim sredstvima.

Stjepan Adanić, predsjednik Uprave JANAF-a, istaknuo je da je puštanje u rad solarne fotonaponske elektrane prvi korak JANAF-a prema osmišljavanju i realizaciji dugoročne niskougljične razvojne strategije u obnovljive izvore energije. „U novoj razvojnoj strategiji Društva posebna će se pozornost staviti na identificiranje razvojnih projekata, poglavito u sektoru obnovljivih izvora energije, a moguće i u druge kompatibilne, propulzivne i visoko-profitabilne industrije visokih tehnologija, s ciljem ostvarivanja većih prihoda i stvaranja novih dodanih vrijednosti. Također, pri tome će se razmatrati i projekti koji se mogu financirati iz europskih fondova, osobito iz Inovacijskog fonda, Europskog zelenog plana i Programa oporavka“, kazao je Adanić.

Beč obara rekorde u izgradnji solarnih postrojenja Glavni grad Austrije prepoznao je važnost solarne energije te kontinuirano ulaže u izgradnju fotonaponskih postrojenja i poboljšanje njihove snage. Unatoč pandemiji koronavirusa bečko gradsko poduzeće za opskrbu energijom „Wien Energie” prošle je godine postavilo u prosjeku jednu novu solarnu elektranu tjedno. Instalirana snaga postrojenja u 2020. povećana je za 26 MW, što predstavlja novi rekord na godišnjoj razini.

Solarna postrojenja u Beču proizvode zelenu energiju koja je dovoljna za opskrbu 25.000 kućanstava. Pritom je više od 80 posto njih instalirano na krovovima zgrada. No, da bi se postigli klimatski ciljevi, potrebno je koristiti i druge površine.

Jedan je od takvih primjera i veliko postrojenje koje se od jeseni 2020. gradi na području nekadašnje deponije šljunka u gradskom okrugu Donaustadt. Ovo solarno postrojenje snage 11,5 MW prostirat će se na površini od 12,5 hektara, što otprilike odgovara površini 15 nogometnih igrališta, a dobivenom energijom moći će se podmiriti potrebe oko 5.200 kućanstava.

Očekuje se da će se ondje godišnje proizvoditi otprilike 13 GWh električne energije čime bi se emisija ugljikovog dioksida na godišnjoj razini trebala smanjiti za 4.500 tona.

Posebnost postrojenja je što će travnato područje oko solar-

nih modula služiti za ispašu stada od oko 150 planinskih ovaca koje će ondje umjesto kosilica održavati zelene površine, dok će površine između nekoliko redova okomitih panela biti korištene u poljoprivredne svrhe. Završetak radova i njegovo puštanje u pogon očekuje se na proljeće 2021.

U svibnju 2020. u pogon je puštena najveća solarna elektrana u Beču koja je u vlasništvu građana. Nalazi se u gradskom okrugu Favoriten i ima 6.500 solarnih modula te snagu od gotovo 2 MW, a njezina površina odgovara onoj od gotovo četiri nogometna igrališta. Nekoliko tisuća građana iz Beča i okolice uključilo se u njezino financiranje kupnjom vaučera u iznosu od 250 eura.

Gradsko energetsko poduzeće Wien Energie je, s preko 260 solarnih elektrana i ukupnom instaliranom snagom od gotovo 60 MW, najveći operater solarne energije u Austriji.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

VIJESTI

Za zbrinjavanje otpada s potresom pogođenih područja Fond osigurao 50 milijuna kuna Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je, u cilju što brže sanacije šteta uzrokovanih potresima na području Sisačko-moslavačke županije, osigurao 50 milijuna kuna za provedbu mjera gospodarenja otpadom: sakupljanje, prijevoz, odvajanje i obradu otpada, nabavu opreme, kao i ostale nužne aktivnosti za gospodarenje otpadom.

Kako bi se započelo s obnovom potresom pogođenih područja potrebno je prethodno očistiti sve lokacije na kojima je došlo do urušavanja zgrada te na adekvatan način zbrinuti građevinski i drugi otpad. Plan je da se, u skladu s kružnim gospodarstvom, iskoristi što više vrijednih svojstava otpada, odnosno da se odvojeno prikupe razne vrste otpada iz kućanstava kako bi se tako sakupljeni otpad uputio na daljnju obradu.

Koprivnica dobiva spremnike za odvojeno prikupljanje otpadne plastike Građani Koprivnice kroz nekoliko mjeseci dobit će nove žute spremnike za odvojeno prikupljanje plastičnog otpada. Spremnici su nabavljeni preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu Javnog poziva za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada od 2018. godine.

Ugovor s Fondom potpisao je Grad Koprivnica, a nabavljeno je 8.500 spremnika za plastiku. Postotak sufinanciranja koji će platiti Fond za zaštitu okoliša iznosi 85 po-

„Navedene mjere obuhvaćat će financiranje svih troškova vezanih za sakupljanje, prijevoz, odvajanje i obradu otpada, nabavu potrebne opreme, kao i ostalih aktivnosti, koje su nakon potresa nužne za provedbu gospodarenja otpadom na području Sisačko - moslavačke županije“, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Ako bude potrebe, Fond će osigurati i 100 posto iznosa sredstava za eventualne dodatne radove na sanacijama odlagališta otpada ili za žurnu izgradnju reciklažnih dvorišta za građevinski i glomazni otpad, kao i za ostale vrste otpada. Fond će provesti i informiranje građana s tog područja kako bi bili upoznati s načinom zbrinjavanja otpada iz svojih porušenih kućanstava.

Na području Sisačko-moslavačke županije postoji pet aktivnih odlagališta, od kojih se tri nalaze baš na potresom pogođenim područjima, no cilj je da što manje otpada završi na njima te da se iskoristi sav koristan otpad.

sto, dok će ostatak podmiriti Grad Koprivnica.

U siječnju je obavljena primopredaja spremnika između Grada Koprivnice, Fonda za zaštitu okoliša i tvrtke Gradatin koja je isporučila spremnike, a podjela će krenuti kroz par mjeseci. Žute kante podijelit će GKP Komunalac svakom kućanstvu u Koprivnici i građani će ih besplatno koristiti, a u slučaju viška plastičnog otpada, i dalje će moći koristiti žute vreće koje mogu dobiti na blagajnama Komunalca.

ATRIK nadogradnje nadogradn i oprema za gospodarenje otpadom

Zapadna lozica 10 | HR-10040 Zagreb | T: +385 1 4810 952 | F:+385 1 481 7534 | e-mail:tridion@tridion.hr 1-3_TRIDION_TE_0420.indd 1

15.07.2020. 14:35:44

Isporuka traktora s traktorskim priključkom – Palfinger dizalicom PK 14.501 SLD5 Tvrtka Palfinger isporučila je Poljoprivrednom poduzeću Orahovica dizalice PK 14.501 SLD 5 dohvata 14,8 metara na traktoru Class Arion 660 Cmatic. Dizalica ima radio upravljanje s LED zaslonom koji je vidljiv u svim vremenskim uvjetima. Palfinger dizalica se koristi kao traktorski priključak i vrlo jednostavno se može demontirati s postojećih priključaka.

U Virovitici otvoreno novo reciklažno dvorište

foto: virovitica.hr; Matija Rođak

Od 1. veljače građani Virovitice i prigradskih naselja mogu besplatno na jednom mjestu odložiti gotovo dvadesetak vrsta otpada iz kućanstava, u posebne spremnike. Novoizgrađeno Reciklažno dvorište nalazi se u blizini Gradskog odlagališta otpada Virovitica. Riječ je o projektu vezanom uz održivo gospodarenje otpadom kojim je stvorena dodatna infrastruktura za odvajanje različitih kategorija otpada na području grada Virovitice kako bi se povećale količine odvojeno prikupljenih, posebnih i korisnih kategorija otpada. Nositelj projekta Izgradnje Reciklažnog dvorišta, vrijednog 4.9 milijuna kuna, je Grad Virovitica, a izradila ga je Razvojna agencija VTA. Projekt je s 4,1 milijuna kuna sufinancirala Europska Unija iz Kohezijskog fonda.

U Reciklažnom dvorištu građani mogu besplatno odložiti problematični otpad, papir,metal, staklo, plastiku, tekstil, krupni (glomazni) otpad, jestiva ulja i masti, boje, deterdžente, lijekove, baterije i akumulatore, električnu i elektroničku opremu, te građevni otpad iz kućanstva. Ondje se nalaze i posebni spremnici za lijekove, koji se inače moraju vratiti u ljekarnu nakon isteka roka trajanja.

VIJESTI

Za zbrinjavanje otpada nakon potresa, Fond daje po 8 milijuna kuna komunalnim društvima iz Siska, Petrinje i Gline Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je 50 milijuna kuna za mjere zbrinjavanja otpada s potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije. Direktor Fonda Siniša Kukić pojasnio je način provedbe mjera predstavnicima županije i gradova Siska, Petrinje i Gline. „Kako bi se započelo s obnovom potresom pogođenog područja, potrebno je prethodno očistiti sve lokacije na kojima je došlo do urušavanja zgrada te na odgovarajući način zbrinuti građevinski i drugi otpad“, kazao je Kukić.

Sve aktivnosti će Fond i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provoditi u suradnji s lokalnim komunalnim društvima, uz stalnu koordinaciju sa Stožerom civilne zaštite. U tu svrhu potpisani su ugovori o suradnji s tvrtkama Gospodarenje otpadom Sisak d.o.o., Komunalac Petrinja d.o.o. i Komunalac Glina d.o.o. Svakom od ova tri komunalna društva Fond će dodijeliti 8 milijuna kuna, a 200 tisuća kuna avansa će im odmah biti uplaćeno. Načelnica sektora za zaštitu okoliša u Fondu Aleksandra Čilić je pojasnila da će, u sklopu ovih ugovora, Fond financirati sakupljanje, prijevoz, odvajanje i obradu otpada, kao i nabavu potrebne opreme.

Cilj je da se što veća količina korisnog otpada uputi na daljnju oporabu, a ne da završi na odlagalištima otpada, posebno zato što se tri od pet odlagališta koliko ih je aktivno u Sisačkomoslavačkoj županiji nalaze na potresom pogođenim područjima.

Rasco otvorio nove pogone vrijedne 46 milijuna kuna Tvrtka Rasco, jedna od vodećih europskih proizvođača opreme za održavanje komunalne infrastrukture, u svom pogonu u Kalinovcu krajem 2020. godine završila je izgradnju dvije nove zgrade. Radi se o hali u koju je smješten dio proizvodnje i zgradi uprave čime je kompanija završila najveći investicijski ciklus u svojoj povijesti.

Ukupna vrijednost projekta koji je trajao tri godine i uključivao izgradnju još jedne hale otvorene početkom 2019., iznosila je preko 46,3 milijuna kuna, od čega je 14,9 milijuna predviđeno za sufinanciranje kroz Europski fond za regionalni razvoj. „Zadržavanje konkurentnosti na globalnom tržištu zahtijeva stalna ulaganja u znanje, ljude i proizvodne kapacitete. Povećanjem proizvodnog prostora tvrtke za 60 posto, nabavom najmodernijih strojeva za CNC obradu metala, robotsko zavarivanje i površinsku zaštitu te edukacijom postojećih i novih zaposlenika za korištenje novouvedenih tehnologija, tvrtka je u potpunosti spremna za izazove koje pred nju stavljaju kupci, globalni konkurenti i tržišta na kojima posluje“ – istaknuo je predsjednik uprave Ivan Franičević.

Novi pogoni ukupne unutarnje površine od 5.000 četvornih metara, te vanjskih 17.500 četvornih metara, omogućuju kvalitetniju pripremu proizvodnje, skladištenje repromaterijala te optimizaciju proizvodnog procesa izrade komponenti za njihove proizvode koji se koriste za održavanje prometnica u preko 40 zemalja na pet kontinenata. Tvrtka Rasco trenutno zapošljava 400 ljudi, a 80 posto prihoda ostvaruje od izvoza. U 2019. predstavili su prvu hrvatsku cestovnu čistilicu Lynx i trenutno rade na prototipu električne verzije i testne serije vozila.

Proizvodnja struje na krovu dvorane u Zaprešiću

Palfinger radna platforma za Energo

Nova školska sportska dvorana u Zaprešiću jedina je javna obrazovna ustanova u Zagrebačkoj županiji s fotonaponskom elektranom. Postavljena je i puštena u probni rad, a nalazi se na krovu sportske dvorane osnovne škole A. Augustinčića.

Gradnja dvorane započela je u siječnju 2020. godine, a radi se o trodijelnoj dvorani koja će sa školom biti povezana tzv. toplom vezom. Radi se o staklenom spoju koji će učenicima omogućiti kretanje među objektima, a što će biti osobito važno za hladnog i kišnog vremena.

Elektrana je snage 98,5 kW, a proizvedena struja koristit će se za klimatizaciju (hlađenje i grijanje) te rasvjetu dvorane. U ljetnom periodu, kada dvorana neće raditi maksimalnim kapacitetom, višak proizvedene struje prodavat će se HEP-u. Ovakvom se proizvodnjom energije smanjuje zagađenje ugljičnim dioksidom za 23,14 tona godišnje. S unutarnjim uređenjem i postavljanjem potrebne opreme, procjenjuje se da će ova investicija stajati gotovo 25 milijuna kuna.

Ovo je još jadan korak dalje u korištenju obnovljivih izvora energije u Zaprešiću, a u planu su i daljnje aktivnosti u tom smjeru, izvijestili su iz Grada.

Tvrtki Energo iz Rijeke isporučena je Palfinger radna platforma P200A, radne visine 19,8 metara na Iveco Dailyu 35S14. Bočni dohvat radne košare je 8,4 metara. Košara je aluminijska i ima maksimalno opterećenje 250 kg. U radnoj košari postoji kutija za alat, komanda za start/stop iz košare, priključak za vodu ili zrak, te utičnica za 12 V i 230 V.

VIJESTI

Suvremenom LED javnom rasvjetom do uštede energije Grad Beč nastavlja s prelaskom na energetski učinkovitu i ekološki prihvatljivu LED rasvjetu koja smanjuje potrošnju energije i svjetlosno onečišćenje, a istovremeno povećava sigurnost u prometu Beč je 2017. godine započeo sa zamjenom postojeće javne rasvjete suvremenim, energetski učinkovitim i ekološki prihvatljivim rasvjetnim tijelima koja koriste LED tehnologiju. Od ukupno 154.000 rasvjetnih tijela u Beču njih 50.000 viseće su svjetiljke koje su bile u upotrebi već oko 60 godina. U prvoj fazi modernizacije bečke javne rasvjete, koja je dovršena krajem 2020., postavljeno je 50.000 novih LED visećih svjetiljki, a sada počinje druga faza.

Tijekom druge faze, koja će trajati do 2026. godine, suvremena LED tehnologija zamijenit će 80.000 postojećih rasvjetnih tijela na stupovima. Projektom nisu obuhvaćene svjetiljke koje se nalaze u povijesnim dijelovima grada i dio su kulturne baštine.

Već nakon prve faze uštedjet će se više od 60 posto električne energije, dok će se emisija ugljikovog dioksida smanjiti za 700 tona godišnje, što predstavlja značajan doprinos zaštiti klime.

Nova LED javna rasvjeta u Beču omogućuje i učinkovitiju osvijetljenost prometnica i pločnika, čime se povećava sigurnost u prometu.

Pritom rasvjetna tijela, na primjer, jače osvjetljavaju raskrižja, pješačke prijelaze i biciklističke staze, dok se intenzitet svjetla smanjuje na onim mjestima na kojima to nije potrebno. Ujedno, uvelike doprinosi i smanjenju svjetlosnog onečišćenja.

Zahvaljujući modularnom postavljanju i suvremenoj LED tehnologiji ovakva energetski učinkovita rasvjeta zahtijeva manje održavanja u odnosu na uobičajena rasvjetna tijela, stoga je dugoročno isplativija.

12

STUDENI/NOVEMBER 2020.

Europska investicijska banka podržala Hrvatsku i njena veća ulaganja u projekte energije, klime i održivosti S ciljem proširenja suradnje na razvoju i financiranju ključnih energetskih, održivih i klimatskih projekata, u četvrtak, 28. siječnja 2021., potpisan je Sporazum o razumijevanju između Europske investicijske banke i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Potpisivanju su prisustvovali ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić, potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieca, voditelj stalnog predstavništva Europske unije u Republici Hrvatskoj Ognien Zlatev te Anton Kovačev, voditelj ureda Europske investicijske banke u Zagrebu.

Sporazumom je dogovoreno kako će se kontinuirano razvijati zajedničke operacije u sektorima kao što su infrastruktura za proizvodnju i prijenos električne energije iz obnovljivih izvora; mjere čiste energije i energetske učinkovitosti, obnove i prenamjene zgrada; zelena mobilnost; te pružiti potporu transformaciji hrvatskog gospodarstva u kružno gospodarstvo. „Sporazum predstavlja suradnju na zajedničkim ciljevima vezanim uz energetiku, održivost i klimatske projekte u Hrvatskoj. Omogućit će Hrvatskoj da maksimalno iskoristi mogućnosti koje proizlaze iz različitih programa, fondova i inicijativa EU-a i privuče više sredstava za ključne operacije, što će pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva", istaknuo je Dario Scannapieco, potpredsjednik Europske investicijske banke.

Ministar Tomislav Ćorić naveo je, među ostalim, kako je Hrvatska donijela novu Energetsku strategiju koja će biti temelj održivom gospodarstvu u sljedećem desetljeću te je predloženo niz mjera koje se odnose na dekarbonizaciju, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, promet, poljoprivredu kako bi se ispunili ciljevi zacrtani u Strategiji i Nacionalnom energetskom i klimatskim planu. „To je prilika za razvoj zelene ekonomije u Hrvatskoj, a EIB vidimo kao značajnog partnera u provedbi tih projekata“, rekao je ministar Ćorić.

Ognien Zlatev, voditelj stalnog predstavništva Europske unije u RH, kazao je da će ova suradnja pomoći Hrvatskoj da najbolje iskoristi Europski zeleni plan, te uspješno implementira njegove ambiciozne energetske i klimatske projekte, u skladu s ciljem Europske unije kako bismo postali klimatski neutralni do 2050. godine.

Recycling kompozicija za Sekundar usluge Tvrtki Sekundar usluge iz Jurdana isporučena je PK nadogradnja s Palfinger Epsilon dizalicom M110Z96 dohvata 9,6 metara i Palfinger navlakačem kontejnera T18. Nadogradnja je izvedena na Volvo FH460HP 6×4. S kamionom je isporučena i prikolica za prijevoz abroll kontejnera PKM 200.

Osijeku isporučeni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada U Osijeku je tijekom prosinca prošle godine izvršena primopredaja spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, čime je komunalna infrastruktura grada dobila prvih 550 spremnika za biootpad. Dio je to od ukupno 31.600 naručenih spremnika - 15 500 spremnika za plastiku i 16 100 spremnika za biootpad. Riječ je o ulaganju vrijednom 7,8 milijuna kuna, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava 85 posto sredstava, dok je 15 posto, odnosno oko 1,5 milijuna kuna, investicija Grada.

Primopredaji su nazočili ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić, Boris Piližota, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka i Davor Vić, direktor komunalnog društva Unikom.

Direktor Fonda Siniša Kukić istaknuo je kako je dodjela spremnika za odvojeno prikupljanje otpada najveći projekt takve vrste u Europi, vrijedan 370 milijuna kuna koje su nadležno Ministarstvo i Fond osigurali iz EU sredstava. „Osijek doista može služiti kao primjer urbane sredine koja izuzetnu pažnju poklanja pitanju zaštite okoliša i općenito uređenju svog sustava za gospodarenje otpadom. Nedavno je završena sanacija odlagališta Nemetin, ranije je sanirano odlagalište Filipovica, u tijeku je i sanacija odlagališta Sarvaš, a izgrađena su i nova reciklažna dvorišta i kompostana. Ovih 32 tisuće spremnika, koliko će Osijeku u konačnici biti isporučeno, nadogradnja su postojećeg sustava gospodarenja otpadom“, rekao je Kukić.

Tijekom 2019. godine razina odvajanja otpada u cijeloj Hrvatskoj povećana je s 31 na 37 posto, što je iskorak ostvaren kombiniranom akcijom izgradnje infrastrukture te povećanja svijesti i informiranosti građana, naglasio je ministar Ćorić.

Iz Grada Osijeka ističu kako sustavno ulažu u gospodarenje otpadom. „U proteklom razdoblju smo, uz jedno postojeće, izgradili još dva reciklažna dvorišta, u vrijednosti 8 milijuna kuna, od čega su 85 posto sredstva EU fondova. Trenutno smo u fazi izgradnje četvrtog reciklažnog dvorišta gdje bi radovi trebali započeti u prvom tromjesečju 2021. godine“, rekao je zamjenik gradonačelnika Boris Piližota.

Osijek je prvi grad u Hrvatskoj u kojemu je krenula isporuka novih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada.

PARTNER ZA HRVATSKU Slavonska avenija 1 c M: +385 98 281182

T: +385 1 4810952 tridion@tridion.hr

Tel: +385 99 326 27 80 | office@svet-strojev.hr | www.svet-strojev.hr

AKTUALNO

Gospodarenje otpadom u vrijeme pandemije i potresa

KOMENTAR NA AKTUALNO STANJE U

GOSPODARENJU OTPADOM Vrijeme je korona krize koja ugrožava zdravlje ljudi, ali je ugroženo i gospodarstvo. Nacionalne vlade nalaze se pred dilemom: uvesti strožu ili blažu izolaciju građana i kako pomoći gospodarstvu. Vlada RH se dodatno nalazi i pred velikim problemom otklanjanja posljedica dva snažna potresa. U takvoj situaciji sve su veće količine dvije kategorije posebnog otpada: građevni i zarazni medicinski otpad [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

U Hrvatskoj su zbog potresa naglo povećane količine građevnog otpada

14

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

rađevni otpad je u Hrvatskoj tradicionalno zanemaren. U aktualnom nacionalnom Planu gospodarenja otpadom 2015. godine zbog nedovoljne evidencije samo je navedena očekivana godišnja količina od 2,3 milijuna tona (oko 560 kg/stanovniku). S druge strane, u Austriji je za 2018. godinu točno evidentirana godišnja količina od 48 milijuna tona odnosno 5.400 kg/stanovniku.

U Austriji je najveća količina iskopa (77,7 %), a otpada s gradilišta i otpada od rušenja je oko 11 %.

Problem građevnog u otpada nije samo nedovoljna evidencija, već i način gospodarenja. Građevni otpad se izvrsno reciklira, ali u naseljima je golemi problem gdje ga odložiti. Grad Zagreb tražio je godinama lokaciju za otvaranje planirke, tj. odlagališta čistih iskopa i ostalog građevnog otpada. Zbog toga se građevni otpad u RH često baca na ilegalna odlagališta. Odlaganje građevnog otpada treba izbjegavati, a u razvijenim zemljama stopa recikliranja je veća od 90 posto. U RH jedno veliko stabilno postrojenje za recikliranje građevnog otpada radi u Zagrebu, a postoji niz manjih mobilnih i stabilnih postrojenja za pojedine vrste (otpadni asfalt, crijep, ciglu i sl.).

U Hrvatskoj su zbog potresa naglo povećane količine građevnog i krupnog otpada.

Povećane količine građevnog otpada od potresa se mogu barem privremeno odložiti, ali treba svakako odmah izdvojiti onečišćeni građevni i krupni otpad.

Zarazni (infektivni) medicinski otpad je u RH trenutno također sve ozbiljniji problem. Količina zaraznog otpada u bolnicama koje liječe pacijente oboljele od virusa COVID 19, se povećala i deset puta. U jednoj informativnoj emisiji u siječnju ove godine, ravnatelj KB Dubrava (Zagreb) je upozorio da bolnica nema gdje zarazni otpad poslati na zbrinjavanje (ta bolnica imala je specijalno postrojenje Hoval za obradu zaraznog otpada).

Prema aktualnom nacionalnom Planu gospodarenja otpadom, u 2015. godini je evidentirano 4.232 tone medicinskog otpada, od čega je 77 % opasni (3.260 tona), a 23 % (972 tone) neopasni medicinski otpad. Također, u Planu koji je usvojen prije pune četiri godine, istaknuto je: „Postojeći sustav gospodarenja medicinskim otpadom potrebno je unaprijediti te na prikladniji način riješiti gospodarenje pojedinim vrstama medicinskog otpada koji se trenutno izvoze.“. Za 2017. godinu Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) je evidentira-

la 4.960 tona (3.779 t opasnog i 181 t neopasnog) medicinskog otpada. Od toga je: 3.887 t predano na zbrinjavanje (D 10), 600 kg je oporabljeno, oko 5 tona uskladišteno i 312 tona izvezeno.

HAOP konstatira da se opasni medicinski otpad najčešće zbrinjava u autoklavima.

U nekim bolnicama postojeći autonomni sustav zbrinjavanja medicinskog otpada je napušten ili zapušten. Najčešće se na mjestu nastanka medicinski otpad uredno odvaja na opasni i neopasni, a zarazni otpad se sukladno Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom NN 50/2015 i Izmjenama i dopunama NN 56/2019) umjesto u vrećama isključivo odlaže u čvrstim posebno označenim plastičnim posudama. Postupno se u RH razvilo desetak privatnih tvrtki za gospodarenje opasnim medicinskim otpadom. To je omogućilo odgovornije postupanje medicinskim otpadom i razvoj gospodarstva. Veliki broj privatnih tvrtki omogućuje nadmetanja i održavanje realne cijene zbrinjavanja. Privatne tvrtke, sukladno količinama, postupno su nabavile posebna manja postrojenja za sterilizaciju parom pod tlakom (autoklaviranje). Takva su postrojenja raspoređena širom

Hrvatske, pa se na taj način izbjegava prijevoz zaraznog otpada.

Neočekivano, 2020. godine počela je korona kriza. Privatna postrojenja rade praktično 24 sata dnevno, ali krajem 2020. količina zaraznog medicinskog otpada nekoliko je puta povećana. Izvoz zaraznog otpada nije više moguć, jer su sve europske spalionice prepunjene. Skladišta zaraznog medicinskog otpada, koja su propisom vremenski ograničena, su puna te se i dalje povećavaju.

Situacija u RH je izvanredna i zahtijeva izvanredna rješenja. Privatne tvrtke su već 1. srpnja 2020. godine upozorile dva nadležna ministra (zaštite okoliša i zdravstva) na problem zbrinjavanja zaraznog otpada. Korona kriza je tijekom ljeta kao zamrla, ali u jesen se ubrzano povećava broj pacijenata i količina zaraznog medicinskog otpada. Hrvatska nema spalionicu opasnog otpada, a izvoz nije moguć. HGK krajem 2020. ponovo pokreće razgovor svih nadležnih, ali rješenja za sada nema. U izvanrednoj situaciji treba se iznaći izvanredno rješenje. Moguća su barem tri izvanredna rješenja, samo ne bi trebalo prešutno prihvatiti sadašnje nezakonito stanje.

Krajem 2020. količina zaraznog medicinskog otpada nekoliko je puta povećana

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

15

Gospodarenje otpadom u vrijeme pandemije i potresa

AKTUALNO

Komunalni otpad Posljednje dvije godine komunalni otpad bio je tema brojnih diskusija. Prvenstveno to su bili lokalni protesti protiv neugodnih mirisa i požara na odlagalištima te skladištima otpada.

Pored toga se često osporavala učinkovitost dva izgrađena javna CGO-a. Sve više neuređenih odlagališta (smetlišta) se zatvaralo, a otvaranje nove lokacije za odlagalište više gotovo nije moguće. U dva navrata vreće smeća su čak završile i na stolicama Hrvatskog sabora. U nastavku su aktualni problemi.

Stručnjaci već godinama predlažu da se plaćanjem odlagališne naknade (landfill tax) opterete JLS koje najviše otpada odlažu

Hrvatska nema spalionicu opasnog otpada, a izvoz nije moguć

16

• Uredbu o Izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom – je donijela Vlada RH u rujnu 2019. godine, ali prvo je tvrtka Ponikve eko otok Krk, a zatim su gotovo sve komunalne tvrtke uložile žalbu, na koju je 29. siječnja 2020. Ustavni sud RH donio Rješenje (NN 14/20.): „privremeno, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, obustavio izvršenje svih općih i pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju člnaka 2., 3., 5. i 8. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 84/19).“ • Hrvatska je “po tiho izgubila zaštitu okoliša“ - u srpnju 2020. godine, nakon nacionalnih izbora, promijenjena je organizacija Vlade RH, te je Hrvatska ostala bez „zaštite okoliša“ u naslovu ministarstva, a uveden je „održivi razvoj“ te dodatno gospodarstvo (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja). To na prvi pogled ne mora biti veliki problem jer Europski zeleni plan ukazuje na potrebu održive transformacije gospodarstva uz otvaranje novih zelenih radnih mjesta. Međutim, zaštita okoliša nikako ne obuhvaća samo gospodarstvo već i druge gospodarske grane (promet, gradnja, turizam, obrazovanje, zdravstvo itd.).

Održivi razvoj znači omogućiti razvoj društva, a pritom ne ugroziti budućnost nadolazećih naraštaja. To ne znači samo omogućavanje održivog razvoja gospodarstva već i održive promjene potrošačkog ponašanja ljudi. Pojednostavljeno, održivost znači znanjem „promijeniti ljudsko promišljanje“.

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

• Zakon o gospodarenju otpadom - U prosincu 2020. je završeno javno savjetovanje o novom tekstu Zakona o gospodarenju otpadom (novi Zakon). Zanimljivo novo ministarstvo (MGOR) je u prijedlogu teksta novog Zakona izbacilo „održivost“. Vjerovati treba da to nije učinjeno iz političkih razloga. U Obrazloženju MGOR se navodi da je osnova za donošenje Prijedloga novog Zakona Odluka Ustavnog suda RH, kao i potrebe za usklađivanjem promjena legislative EU od 2013. do 2020. godine. U javnosti je novi Zakon izazvao poznate prijepore oko gradnje Centara za gospodarenje otpadom (CGO). U jednoj stručnoj emisiji javne televizije koja se emitirala krajem siječnja 2021., objavljeno je obrazloženje MGOR koje je pojasnilo: „Obveza predaje miješanog komunalnog otpada pripadajućem CGO-u nije novost jer je propisana postojećim ZOGO. Računi će građanima biti veći što više otpada bude odloženo u CGO. Svaka JLS mora ponajprije ispuniti svoje obveze odvajanja i recikliranja otpada, a na CGO se odvozi samo miješani komunalni otpad.“ Također se u emisiji spominje da su u RH izgrađena dva ŽCGO-a s MBO tehnologijom te da se planira izgraditi još devet novih. Zanimljivo, izvan pozornosti ostaje da postoji i privatno MBO postrojenje, koje također prihvaća MKO. U nastavku su objavljene kritike lokalnih eko udruga, kao i nekoliko puta mišljenje jednog stručnjaka. Prema njihovom mišljenju, razlozi osporavanja CGO su već poznati (CGO nije kružno nego linearno gospodarenje otpadom; to nije lokalno već centristički usmjeren koncept; nepotrebno povećanje cijena za sedam puta i sl.). Također, eko aktivisti ističu da CGO nije kružno gospodarstvo, a MGOR odgovara da jest.

Eko aktivisti za loše gospodarenje otpadom u HR prozivaju propise, odnosno državnu vlast, te je za njih novi tekst Zakona o gospodarenju otpadom samo nastavak dosadašnje prakse. Pri tome se ne razlikuju odvojeno sakupljanje od sekundarne sirovine i recikliranja, kao ni kružno gospodarenje od cjelovitog sustava. S druge strane MGOR odgovara: „U Hrvatskoj se od 2016. povećava udio prikupljenog otpada i taj rast je svake godine sve veći. 2019. godine povećali smo stopu OS komunalnog otpada – papira, metala, plastike i stakla na 37 posto. To je povećanje od 6 posto u odnosu na 2018. – kada je ista iznosila 31 posto i smanjili odlaganje na 59 posto, što je smanjenje od 7 posto u odnosu na 2018.“ Međutim, Eko aktivisti i novinari u emisiji ne ističu da je obveza JLS-a odvojeno sakupljanje frakcija komunalnog otpada još od 2013. Tu su obvezu do 2016. godine gotovo sve JLS zanemarile i RH se nalazi među tri EU zemlje koje prednjače u odlaganju. Nedovoljno educirani, ističu dobre primjere iz susjednih zemalja i zanemaruju da odvojeno sakupljanje nije recikliranje. Ističu primjer Ljubljane u kojoj je izgrađen upravo CGO. Na kraju se prijeti plaćanjem penala EU, te ministarstvo odgovara: „Što se tiče kazni, najvažnije je koje je aktivnosti država članica poduzela da bi ispunila cilj te se u pravilu od države članice očekuje akcijski i terminski plan za ispunjenje cilja u potpunosti, a sankcije slijede tek ako država članica ne poduzima potrebne aktivnosti za ispunjenje cilja.“ • Problem RH nisu prvenstveno penali, nego odlaganje otpa-

da. Stručnjaci već godinama predlažu da se plaćanjem odlagališne naknade (landfill tax) opterete JLS koje najviše otpada odlažu. Tako prikupljena financijska sredstva treba obvezno uložiti u mjere edukacije, ponovne uporabe i recikliranja. Isključivo udruživanjem i komuniciranjem će se razviti cjeloviti i održivi i kružni sustav gospodarenja otpadom. Stvarno nije problem, da se umjesto ciljane stope, kako predlaže jedna eko udruga, predloži da je cilj, umjesto 55 posto upisati stopu 60 ili 65, već motivirati općine i gradove da smanje odlaganje i povećaju recikliranje. To neće biti lako, jer na nedavno završena nadmetanja za sortirnice i kompostane najveći broj općina i gradova nije se ni javio?

Umijeće i sposobnost recikliranja Izuzetno je važno u RH sustavno povećati stopu materijalne oporabe odvojeno sakupljenog otpada. 2020. može i treba biti godina razvoja zelenoga gospodarstva temeljenog na oporabi otpada.

Povratna naknada za ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode - Vlada RH je početkom 2020. izmijenila Uredbu o gospodarenju otpadnom ambalažom, te između ostalog regulirala i proširila sustav povratne naknade (0,5 kn) ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda, kao ambalažom od pića volumena 0,2 litre. Na taj se način moglo uvelike smanjiti količinu i naročito volumen miješanog komunalnog otpada. Povratna naknada se trebala uvesti 1. siječnja 2021., ali Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MGOR) je u listopadu najavljivalo da rok produljuje do 1. srpnja 2021.

Odvojeno sakupljanje (OS) i recikliranje – U RH 2019. godine odvojeno sakupljanje komunalnog otpada je povećano za 6,9 posto. Veće povećanje odvojenog sakupljanja se očekuje u 2020. godini, ali odvojeno sakupljanje povećava troškove za 15 do 20 posto (ovisno o lokalnim uvjetima) i dodatno može opteretiti okoliš. OS je tek jedna mjera cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koja mora biti povezana s ponovnom uporabom i recikliranjem. Ako se odvojeno prikupljeni otpad odloži, nastaju nepotrebna financijska i ekološka opterećenja.

Stoga je povećanje odvojenog sakupljanja u RH vrlo vrijedno, ali zahtijeva posebnu pozornost. Čelnici komunalnih tvrtki na to stalno upozoravaju jer se propisima zahtijeva povećanje odvojenog sakupljanja i „zarada“ od prodaje reciklabilnog otpada. OS komunalni otpad nije sekundarna sirovina te ga treba prvo mehanički obraditi (sortirati), a zatim tržišno plasirati.

Propisom je komunalna tvrtka (odnosno JLS) obvezna odvojeno sakupiti komunalni otpad pa različite odvojene frakcije ostaju u njihovom vlasništvu. Država je propisom naredila OS i nije osigurala utržištenje odvojeno sakupljenih frakcija. Također u RH i dalje su vrlo snažne konfrontacije oko spaljivanja i suspaljvanja, a trenutno (siječanj 2021.) za preuzimanje odvojeno

sakupljene otpadne plastike (plastičnog smeća) treba platiti 1.200 + 1.500 kn/t (+ PDV). Za preuzimanje ostalih frakcija, osim otpadnih metala, treba platiti, a ne ostvariti prihod.

U takvoj situaciji komunalnim tvrtkama, uz velike i odgovorne obveze održavanja čistoće javnih površina, nameće se obveza „najpovoljnije“ prodaje odvojeno prikupljenih frakcija. Povećanjem stope odvojenog sakupljanja u RH uvelike će se povećati problemi „utržištenja“.

Sposobnost recikliranja – Privatne tvrtke najčešće gospodare sekundarnim sirovinama. Zbog toga je i gospodarenje odvojeno sakupljenim otpadom gotovo redovito u području privatnog gospodarstva (izuzetak može biti samo kompostiranje odnosno interno recikliranje.

Komunalne tvrtke (npr. Pre-kom, Prelog) mogu predsortirati odvojeno sakupljene frakcije i uz povoljnije financijske uvjete ih predati privatnim tvrtkama.

U svakom slučaju, recikliranje je područje koje će u duhu Europskog zelenog plana postati ogroman razvojni potencijal. Recikliranje izaziva i vrlo veliku znanstvenu pozornost te tako primjerice: Profesor em. Igor Čatić (siječanj 2021.) piše o R-kriteriju, koji može uključiti niz pojmova određenih engleskom riječi kao primjerice riječ Rethink, koja ukazuje da i proizvođač i kupac moraju promisliti prije akcije (početka proizvodnje odnosno prije kupnje). Sljedeća riječ je Remember; podsjeća kupca zašto je bilo nužno kupiti neki proizvod. Respect - zahtijeva iskonsko saznanje o količini prirodnih vrijednosti utrošenih za neki proizvod (npr. za proizvodnju 1 četkice za zube ostaje 1,5 kg otpada ili 1 mobitela 75 kg ili 1 kućnog računala do 1,5 tona otpada), Reduce - smanjiti upotrebu jednokratnih proizvoda, Refuse -

U Hrvatskoj su i dalje vrlo snažne konfrontacije oko spaljivanja i suspaljvanja nereciklabilnog otpada odustati od potrošnje, Repair - obnoviti i ponovo koristiti proizvod, Re-gift - pokloniti umjesto baciti, Reuse - ponovo upotrijebiti bez obrade itd. Za materijalnu oporabu naročito su zanimljive riječi: Recovery - ponovo upotrijebiti uz obradu za istu namjenu, Recycling - ponovno upotrijebiti uz obradu za istu, ali i za drugu namjenu.

Profesor Roland Pomberger (studeni 2020.) je na velikoj Međunarodnoj virtualnoj konferenciji Recycling DepoTeh 2020 Leoben održao prvo plenarno uvodno predavanje „Teoretska i realna sposobnost Reuse ponovo upotrijebiti recikliranja“. U suvremenom gospodarenju sve se češće rabe riječi kompostirabilno i reciklabilno. Na Međunarodnoj konferenciji u Leobenu bilo je tridesetak stručnih i znanstvenih radova od kojih je ne-

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

17

AKTUALNO

Gospodarenje otpadom u vrijeme pandemije i potresa usporedivo najviše njih bilo vezano uz recikliranje i mehaničku obradu odnosno predobradu kojom se iz odvojeno sakupljenog otpada pridobivaju sekundarne sirovine. U kružnom toku materijala na stopu reciklabilnosti određenog proizvoda djeluje niz međusobno povezanih antropogenih čimbenika.

Cjelovito gospodarenje otpadom, odnosno sposobnost recikliranja (kompostabilnost i reciklabilnost) ne započinje odvojenim sakupljanjem otpada, već daleko prije, projektiranjem proizvodnih procesa. Primjerice, proizvodnjom sirovina iz ruda zaostaju ogromne količine jalovine. Slijedi zatim projektiranje proizvodnje proizvoda gdje je moguće više koristiti sekundarne sirovine. Kada je proizvod gotov i upakiran, na reciklabilnost utječe trgovina, prijevoznici, distributeri i potrošači. Svakako treba razlikovati vrste sposobnosti recikliranja otpada: • teoretska sposobnost recikliranja (oko 80 posto potencijala) • tehnička sposobnost recikliranja (oko 70 posto potencijala) • realna sposobnost recikliranja (oko 35 posto potencijala).

Naročito je istaknut primjer reciklabilnosti otpadne plastike.

EU ima za cilj do 2030. godine postići 100 %-tnu stopu ponovne promjene i recikliranja. Aktualno stanje u Austriji je prikazano za regiju Steiermark u kojoj je 2018., gdje je bilo ukupno 425.000 t otpada koji je sadržavao plastiku. Od ukupne količine otpadna plastika je sačinjavala 130.000 tona (30,6 %). U konačnici je, nažalost, samo 800 t ponovo uporabljeno i 12.000 tona reciklirano.

Na sposobnost recikliranja uz tehničke mjere (osobito mehaničku obradu otpada) vrlo je važno uzeti u obzir socijalnoekonomski faktor. U tom smislu prapočetak nije projektiranje već dizajniranje proizvoda odnosno „promjene u glavama ljudi“. Tako T. Pretz iz njemačkog Instituta za pripremu i recikliranje na primjeru Münchena pokazuje da gustoća naseljenosti utječe na sposobnost recikliranja:

Područje

Grad München Okrug München

18

Broj i gustoća stanovnika

MKO

Reciklabilnost

1,552.000 5.000 st/km2 350.000 528 st/km2

244 kg/a (58 %) 143 kg/a (30 %)

179 kg/a (42 %) 338 kg/a (70 %)

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

Ukupni KO

423 kg/a 481 kg/a

Umjesto političarima, odluke treba prepustiti stručnjacima, ali ne riječima, već konkretno Grad München ima, vjerojatno zbog bolje educiranosti, manje godišnje ukupne količine komunalnog otpada. U gradu je stopa reciklabilnosti (42 %) bitno niža od stope u okolnom području (70 %), te je godišnja količina miješanog komunalnog otpada čak 244 kg i za 100 kilograma veća od količine u okolnim područjima.

Zaključno Stopa reciklabilnosti (kruženja) u postocima mase prema ukupnoj otpadnoj masi, prema (Martin Wellacher, Montanuniversität Leoben, siječanj 2020 „Möglichkeiten zur Umsetzung der EU-vorgaben betrefend Getränkegebinde, Pfandsysteme und Mehrweg“) iznosi: • 14 % jednokratni PET • 35 % jednokratne doze • 67 % jednokratno staklo • > 95 % višekratno staklo.

Taj sažeti pregled reciklabilnosti jasno pokazuje da jednokratna PET ambalaža u Austriji ima stopu od svega 14 posto, kod višekratnog stakla je i veća od 95 posto. Međutim, stopa sposobnosti recikliranja je tek dio cjelovite analize životnog ciklusa, koja uvijek lokalno i globalno mora biti temelj određenja cjelovitog sustava gospodarenja prirodnim vrijednostima (resursima).

Za RH je najvažnije poznavati austrijska i druga europska iskustva u gospodarenju otpadom, ali uvijek treba sustav odrediti polazeći od vlastitih uvjeta i mogućnosti. Ima problema (gradnja novih CGO-a, izgrađena javna i privatna MBO postrojenja, postupanje s odvojeno sakupljenim komunalnim otpadom, značajno povećane količine građevnog i opasnog medicinskog otpada). Važno je naglasiti da su razvijene zemlje imale i još uvijek imaju probleme.

Umjesto međusobne nepotrebne konfrontacije, potrebno je da u RH zajedno postupno smanjimo odlaganje i povećamo stopu kompostabilnosti i reciklabilnosti otpada. Umjesto političarima, odluke treba prepustiti stručnjacima, ali ne riječima, već konkretno. U RH ponekad postoje različita mišljenja stručnjaka, ali sasvim sigurno postoje mjere u kojima su jedinstveni.

Stalna i promišljena edukacija svih društvenih razina, mjera je koju u RH svi podržavaju. Također, mehaničku obradu i kompostiranje svi bez iznimke prihvaćaju. Te tri mjere su prioritetne mjere CSGO-a, ali upravo to su mjere koje se mogu bez stranih stručnjaka najbolje provoditi. Hrvatske tvrtke za komunalni otpad već proizvode u praksi dokazanu opremu i postrojenja za kompostiranje i mehaničku obradu (predsortiranje i sortiranje). Također, u RH ima znanja da se utvrdi postupno rješenje za povećane količine građevnog i medicinskog otpada.

PREDSTAVLJAMO

Aebi Schmidt

Multigo 150 - Jedan stroj, pet mogućnosti Višenamjenska mogućnost uporabe stroja i niski troškovi održavanja, jamstvo su njegove ekonomske učinkovitosti ebi Schmidt je proizvođač visokokvalitetnih strojeva za čišćenje, pranje i pometanje javnih površina, košnju i ostale radove tijekom zimskog i ljetnog održavanja. Brend Aebi Schmidt sinonim je za kvalitetne strojeve, uređaje i priključke, čija je uporaba jednostavna i učinkovita, što potvrđuju iskustva dosadašnjih korisnika.

Iz ponude proizvoda korisnici mogu birati između cestovnih čistača različite snage odnosno kapaciteta, priključaka za teretna vozila i traktore, te širokog izbora opreme za potrebe zimske službe, kao što su snježni plugovi, posipači i freze za snijeg.

U bogatoj paleti proizvoda nalazi se i višenamjenski stroj za čišćenje, pranje i pometanje javno prometnih površina - nositelj priključaka Schmidt Multigo 150. Opremljen dizelskim motorom snage 50 kW, koji ispunjava sve ekološke standarde, čini ga pogodnim za urbana područja.

Zahvaljujući svojim dimenzijama, Multigo 150 pogodan je za korištenje i u skučenim gradskim jezgrama, uskim ulicama, te drugim tijesnim prostorima.

Multigo 150 svoju svestranost potvrđuje mogućnošću uporabe u vrijeme zimskog, kao i ljetnog održavanja. Pet

20

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

Multigo 150 svoju svestranost potvrđuje mogućnošću uporabe u vrijeme zimskog, kao i ljetnog održavanja.

načina uporabe koje stroj nudi, te brza i jednostavna izmjena te montaža priključaka, čine Multigo 150 višenamjenskim i vrlo učinkovitim strojem.

Stroj je moguće opremiti, u skladu sa zahtjevima ili potrebama korisnika, i sa priključkom za čišćenje, pometanje i usisavanje, kapaciteta 1.500 litara i inovativnim sistemom četki sa zaštitom od udara. Moguće je ugraditi i rotacijsku četku. Za potrebe održavanja zelenih površina, stroj može biti opremljen kosilicom koja omogućava maksimalnu širinu košnje do 1.500 mm, što u idealnim uvjetima omogućava kapacitet košnje i sakupljanja trave do 15.000 m2/h.

Multigo 150 može preuzeti i ulogu stroja za mokro čišćenje površina - s namjenskim priključkom i istodobnim usisavanjem otpadne vode, a posebnost je mogućnost dohvata i čišćenja sve do rubova i eventualno teško dostupnih kuteva. U razdoblju zimskog održavanja, Multigo 150 može biti opremljen snježnim plugom, s prilagodljivom geometrijom ili pak običnim snježnim plugom, a korisnik sam može izabrati između dva različita tipa posipača.

Zahvaljujući svojim dimenzijama i brzini od 40 km/h, Multigo 150 je jednostavan za kretanje između pojedinih radilišta. S najvećom dozvoljenom težinom od 3.500 kg, za vožnju je dovoljna vozačka dozvola B kategorije, a višenamjenska mogućnost uporabe stroja te niski troškovi održavanja, jamstvo su njegove ekonomske učinkovitosti. Vlasnicima Multigo 150 stroja, kao i svih drugih proizvoda skupine Aebi Schmidt, kupnjom je zajamčena obuka i uvod u rad sa strojem, a za vrijeme korištenja stroja osiguran je i kvalitetan servis. Serviseri su opremljeni s najnovijom dijagnostičkom opremom, a osigurana je i stalna dobava potrošnih i rezervnih dijelova.

Kod ovlaštenog zastupnika ponudit će vam i podešavanje stroja ili priključka koji će najbolje odgovarati vašim potrebama i očekivanjima, a neke od strojeva također je moguće isprobati ili iznajmiti.

Za sve dodatne informacije, kontaktirajte tvrtku Svet strojev d.o.o., ovlaštenog zastupnika brendova iz skupine Aebi Schmidt za Hrvatsku (www.svet-strojev.hr) ili društvo Tridon d.o.o. koje je ovlašteno za prodaju i servis.

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

21

GOSPODARENJE OTPADOM

Austrija

Gospodarenje otpadom u Austriji 2018. godine Austrija je primjer uspješne provedbe Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO). 2018. godine je imala 8,822 milijuna stanovnika, približno dva puta više od Hrvatske. Za razliku od RH, u Austriji se posljednjih godina broj stanovnika povećava, 2019. je bilo 8,859 milijuna. Glavni grad Beč ima približno dva puta više stanovnika od Zagreba.

Austrija je 2004. godine, odmah iza Švicarske (prije Njemačke) zabranila odlaganje neobrađenog otpada. Odvojeno prikupljanje biootpada, kao i u Zagrebu, je počelo krajem prošlog stoljeća.

Za razliku od Zagreba i Hrvatske, u Austriji se odvojeno sakupljanje komunalnog otpada nastavilo razvijati. Trenutačno Austrija pomaže i Sloveniji i Hrvatskoj u termičkoj oporabi energijski vrijednog otpada [ ut [a utor or]] dr dr. sc. dr. sc. Zl sc Z at atk tko ko Mililan anov o ić ov i

avezno ministarstvo zaštite klime, okoliša, energije, mobilnosti, inovacija i tehnologije Republike Austrije je 2020. godine objavilo pregled „Stanje/inventar gospodarenja otpadom 2018. godine“3.

Podaci su prikupljani iz Saveznog ureda za okoliš (Umweltbundesamt), ali i od niza instituta, saveznih udruga za otpad i otpadne vode, reciklažnih centara, gospodarske komore, tvrtki za gospodarenje otpadom itd. U uvodu su navedeni i važeći regionalni planovi gospodarenja otpadom, od kojih neki su izrađeni prije deset i više godina (Salzburger Abfallwirtschaft plan 2006.). Grad Beč ima petogodišnji plan (2019. – 2024.) u kojem je, sukladno EU legislativi, sastavni dio i plan smanjivanja otpada.

Za razliku od Hrvatske, u Austriji razlikuju primarni otpad od sekundarnog, odnosno ostatke obrade primarnog otpada (npr. troska – šljaka). Od 1990. godine u Austriji se redovito bilanciraju godišnje količine primarnog otpada (43 milijuna tona).

Od tada je količina uglavnom povećavana do 58 milijuna tona (2007. godine). Nakon toga se količina primarnog otpada do 2011. godine postupno smanjila na 48 milijuna tona. Povećanje se 2012. nastavilo, te je 2018. godine evidentirano: • primarnog otpada - 66,47 milijuna tona (7.534 kg/stanovniku), • sekundarnog otpada - 2,97 milijuna tona (337 kg/stanovniku).

Bilance pojedinih vrsta otpada Komunalnog otpada je evidentirano 4.407.700 tona odnosno 499 kg komunalnog otpada po stanovniku. U odnosu na 2017.

22

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

godinu, količina komunalnog otpada u 2018. je povećana za 6 posto.

Količine većine vrste otpada, prema Saveznom planu gospodarenja otpadom iz 2017. godine, su povećane u odnosu na 2015., ali ne jednako: • Iskopi zemlje i drugih materijala su povećani za 17 posto te je 2018. iskopano 37,74 milijuna tona zemlje i ostalih materijala. Važno je uočiti da su u Austriji iskopi uključeni u bilancu gospodarenja otpadom. Polazište za postupanje s iskopima je čistoća iskopanih materijala. Tako primjerice zemlja i drugi materijali ispod bivše benzinske crpke ili ispod kemijske industrije mogu sadržavati toksične tvari. Zato svaki iskop zahtijeva nadzor i izradu procedura za gospodarenje prije samog početka. U praksi se pokazalo da najveće količine iskopa nisu onečišćene, ali na svim sumnjivim lokacijama je potrebno prvo istražiti stupanj onečišćenja podzemnog dijela tla.

• Opasne vrste otpada su povećane za 6,7 posto (1,36 milijuna tona, od toga je iz Austrije izvezeno 244.700 tona), • Građevni otpad odnosno ostaci građenja i rušenja su povećani za 11 posto (11,14 milijuna tona), • Otpad koji sadrži azbest (73.400 tona) je povećan od 2015. godine za 11 posto.

• Ambalažni otpad (staklo, metal, plastika) iz kućanstva je povećan za oko 4 posto (419.000 tona).

• Otpad iz komunalnih zelenih površina povećan je za 6 posto (498.8080 tona), • Ostaci spaljivanja i termičke obrade – od 2015. godine ostaju na razini oko 1,23 milijuna tona.

Tablica 1. Gospodarenje otpadom u Austriji 2018. (bez iskopa)3 Način Odlaganje Spaljivanje Zatrpano (Verfüllung) Reciklirano Ostalo (MBO*, F/KO** …)

Udio mase 10 % 15 % 4% 60 % 11 %

*MBO = mehaničko biološka obrada, **F/KO = Fizikalno kemijska obrada

U Tablici 1. je pregled načina gospodarenja otpadom, bez iskopa zemlje i drugih materijala. Reciklirano je čak 60 posto, na drugom mjestu je spaljivanje uz termičku energijsku oporabu koje sudjeluje s 15 posto, a odlaganje s 10 posto. U Austriji je dozvoljeno odlaganje isključivo obrađenog i oporabljenog otpada. Drugi postupci obrade ( npr. postupci Mehaničko biološke obrade) sudjeluju s 11 posto. Zatrpavanje mineraliziranog i netoksičnog otpada (materijalno korištenje za gradnju prometnica) sudjeluje sa 4 posto.

Gospodarenje komunalnim otpadom 2018. je bilo 4,407 milijuna tona otpada, što je u odnosu na 2017. povećanje za 2,0 posto. Miješani komunalni otpad (MKO), u komunalnom otpadu (KO) ima udjel od 33,1 % (1.458.800 tona odnosno 165 kg po stanovniku). Proizlazi da je stopa odvojeno sakupljenog otpada 67,1 posto količine komunalnog otpada, te je već 2018. godine Austrija uvelike nadmašila stopu odvojenog

sakupljanja od 50 posto. Velike su razlike između regija u količini komunalnog otpada. Najmanje komunalnog otpada je proizvedeno u Voralbergu (366 kg), a najviše u Burgenlandu (575 kg po stanovniku). U Beču je godišnja količina 477 kg/stanovniku i manja od prosjeka Austrije (499 kg po stanovniku). To je pokazatelj da se u Beču učinkovito provode mjere prevencije. Redovito bečki gradski ured MA 48 već godinama izdaje veliki broj brošura i letaka o odgovornom postupanju s komunalnim otpadom, koje su čak i prevedene na strane jezike. MA 48 u usporedbi s hrvatskim komunalnim tvrtkama u godišnjem planu za edukaciju građana izdvaja nekoliko puta više financijskih sredstava.

Međutim, s druge strane, Beč ima najviše miješanog komunalnog otpada (282 kg/stanovniku), a u regiji Vorarlberg je najmanje MKO-a (72 kg/stanovnik).

Krupnog otpada je najmanje u Beču (16), a najviše u Burgenlandu (54 kg/stanovniku). Odvojeno je sakupljeno ukupno 263.261 tona krupnog otpada, odnosno po stanovniku 30 kg. Za razliku od Hrvatske, krupni otpad se prikuplja sustavom donošenja. Vrlo su visoke kazne za neodgovorno odbačeni otpad (do 2.000 eura za trosjed i sl.).

Sve su količine komunalnog otpada iz kućanstva obrađene i oporabljene, te je izbjegnuto odlaganje neobrađenog komunalnog otpada: • 52 % je materijalno oporabljeno (reciklirano), • 43 % je termički energetski oporabljeno, • 5 % je mehanički i biološki obrađeno.

U Tablici 2. je način prikupljanja komunalnog otpada u Austriji. Posljednjih godina se sustavno smanjuju količine prikupljenog MKO-a, a istovremeno se povećavaju količine odvojeno prikupljenih vrsta (krupnog, iskoristivog, biootpada, problematičnog otpada). Uz povećanje odvojenog sakupljanja u Austriji se pravovremeno grade novi uređaji i postrojenja za obradu i oporabu. Na taj način se postiglo povećanje BDP-a, a smanjuje količina MKO-a, izbjegava odlaganje i povećava korištenje vlastitih resursa.

U Beču su 3 velike spalionice miješanog komunalnog otpada s ukupnim godišnjim kapacitetom 700.000 t/a

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

23

GOSPODARENJE OTPADOM

Austrija

Tablica 2. Sastav komunalnog otpada iz kućanstva3 Vrsta otpada

Maseni postotak

(Prostorna gustoća)

Miješani komunalni otpad Krupni/glomazni otpad OS iskoristivi otpad

33,1 % 6,0 % 37,0 %

OS biootpad OS problematične tvari

23,5 % 0,4 %

(130 kg/m3) (100 kg/m3) (staklo 280 kg/m3 papir 150 kg/m3 e-otpad 200 kg/m3 tekstil 200 kg/m3 plastika 30 kg/m3 (190 kg/m3) (100 kg/m3)

Odvojeno sakupljanje EE otpada, 114.900 t, 13 kg/stanovniku

Najviše je, prema postotku mase odvojeno sakupljenog materijalno iskoristivog komunalnog otpada (37 posto): • EE otpad (e otpad) (114.900 t, 13 kg/stanovniku) • Otpadni papir (653.600 t, 74 kg/stanovniku) • Otpadno ambalažno staklo (230.200 t, 26 kg/stanovniku) • Otpadna metalna ambalaža ( 27.900 t, 3 kg/stanovniku) • Ostali otp. metali iz kućanstva ( 96.500 t, 11 kg/stanovniku) • Otpadni tekstili ( 37.700 t, 4 kg/stanovniku) • Otp. amb. plastika i složenci (161.000 t, 18 kg/stanovniku) • Otp. drvo i amb. drvo (283.600 t, 32 kg/stanovniku) • Ostale frakcije i ostala amb. ( 26.500 t, 3 kg/stanovniku)

Problematični otpad se također odvojeno prikuplja (18.400 t), te u ukupnim količinama komunalnog otpada sudjeluje s 0,4 %. Prosječna godišnja količina odvojeno prikupljenog problematičnog otpada je 2,1 kg po stanovniku uz odstupanja po regijama od 0,8 do 2,9 kg. Time se postiže detoksikacija komunalnog otpada i olakšava oporaba miješanog komunalnog otpada.

Prema Tablici 3. u problematičnom otpadu je najveći udio otpadnih boja, lakova i razrjeđivača (30 %), otpadnih ulja i masti uljem onečišćenih goriva (24 %). Isti je udio otpadnih baterija i akmulatora (24 %).

Tablica 3. Sastav problematičnog otpada iz kućanstva Vrsta Otpadne boje, lakovi i razrjeđivači Otpadna ulja i masti, uljem onečišćeno gorivo Otpadne baterije i akumulatori Otpadne kemikalije Otpadna ambalaža sa stlačenim plinom Ostalo

Postotak mase 30 % 24 % 24 % 7% 4% 11 %

EE otpad (uz obojeno drvo, otpadna vozila itd.) je opasni otpad iz kućanstva, koji se odvojeno prikuplja kao: električni i elektronski otpad (EE-otpad odnosno e-otpad), koji je opasan, ali sadrži vrlo vrijedne sirovine. U 2018. je ostvarena sljedeća struktura odvojeno prikupljenog EE otpada: • veliki uređaji 50,4 % • fotovoltni moduli 0,0 % (8 tona) • rashladni uređaji 11,9 % • uređaji s ekranima 9,4 % • mali e-uređaji 27,6 % • svjetiljke 0,7 %.

Otpadna vozila se sastoje iz oko 10.000 dijelova u kojima može biti 40 iskoristivih tvari. Također, otpadna vozila sadrže i opasne tvari (gorivo,ulja, masti, rashladnu tekućinu, akumulator kondenzatore, EE uređaje). Procjenjuje se da suvremena otpadna vozila sadrže oko 55 % čelika, oko 11 % lijevanog željeza, 3 do 8 % nehrđajućih metala (Al, Cu), oko 11 % plastike, gume i tekstila, 2 – 3 % stakla, 2 – 5 % kapljevina (goriva, ulja itd.) i do 10 % drugih materijala. U Austriji prometuje oko 5 milijuna osobnih vozila, a godišnje se velik dio starih automobila izveze, oko 250.000 se kao otpadna vozila usitni i zatim oporabljuje. Dio dijelova otpadnih automobila se obnovi i ponovo koristi. Oko 700 obrta i tvrtki (trgovaca, servisera, zbrinjavača i šreder postrojenja) uključeno je u gospodarenje otpadnim vozilima. 2018. godine usitnjeno je oko 60.000 vozila težine oko 61.000 tona. Stopa ponovne uporabe i recikliranja je 86,2 %, a stopa ponovne uporabe i oporabe 97,8 %.

Biootpad 2018. je ukupno odvojeno prikupljeno 1.035.316 tona biootpada, odnosno 117 kg po stanovniku uz odstupanja po regijama: od 54 (Beč, Kärnten) do 169 (Niederösterreich, okolica Beča). OS biootpada u Austriji je organizirano redovitim sakupljanjem u

24

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

posude za biootpad sustavom dolaženja po otpad (tzv. „od vrata do vrata“) te povremenim sakupljanjem poglavito zelenog otpada sustavom donošenja otpada do povremeno postavljenih spremnika, reciklažnih dvorišta i izravno do ulaza u kompostanu. Zbirno su u 2018. ostvareni sljedeći rezultati: • sakupljanjem posudama za biootpad 543.485 t (61 kg/stanovniku) odnosno 52 %, • sakupljanjem zelenog otpada i oreza 491.831 t (56 kg/stanovniku) odnosno 48 %.

U ukupnim količinama komunalnog otpada od pučanstva, 2018. godine ukupno odvojeno sakupljeni biootpad sudjeluje s 23,5 posto (Tablica 2.). Ako se uzme u obzir još i OS papira, tada je u Austriji odvojeno prikupljeno oko 40 posto količine komunalnog biorazgradivog otpada.

Okvirno u Austriji računaju s prostornom masom biootpada od oko 190 kg/m3, dok za MKO računaju sa 130 kg/m3. Način prikupljanja biootpada prilagođen je lokalnim uvjetima. Primjerice u središnjim okruzima grada Beča odvojeno sakupljeni biootpad se oporabljuje u bioplinskom postrojenju Pfaffenau, a iz rubnih dijelova Beča biootpad se oporabljuje najvećim dijelom u velikoj središnjoj otvorenoj kompostani Lobau2.

Prema regijama naročito su velike razlike u vrsti odvojeno sakupljenog biootpada. Tako je u Beču pet i više puta sa-

Tablica 4. Mjesečno odvojeno sakupljene količine biootpada1 Siječanj

4 % (uključujući božićna drvca)

Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

3% 6% 9% 7% 7% 6% 6% 12 % 16 % 14 % 10 %

kupljenog biootpada u bioposudama od odvojeno prikupljene količine zelenog otpada. S druge strane, u Burganlandu i Oberösterreichu je tri odnosno dva puta veća količina zelenog otpada (sakupljenog spremnicima/kontejnerima, u reciklažnim dvorištima i izravno na ulazu u kompostane). Porijeklo zelenog otpada u Austriji je: • komunalni zeleni otpad (vrtovi i parkovi) 38 % • zeleni otpad s groblja 13 % • otpad iz zelenila uz prometnice (trava, lišće) 49 %.

Procjenjuju da je kućnim i zajedničkim kompostiranjem iskorišteno 1,5 milijuna tona biorazgradivog otpada, odnosno 169 kg po stanovniku. U Austriji je odvojeno prikupljanje biootpada od kućanstva, kao i u Zagrebu, počelo 1991./1992. Na početku je bilo problema (neugodni mirisi, mogući prijenos bolesti, povećani troškovi itd., ali se u Austriji sustav odvojenog sakupljanja biootpada iz kućanstva nastavio razvijati1. U Hrvatskoj postojeći projekti odvojenog sakupljanja biootpada su postupno zanemarivani, uz manji broj časnih iznimaka (npr. Čakovec, Krk, Prelog itd.). Tek 2019. godine, kada je zahvaljujući FZOEU nabavljen velik broj smeđih posuda, nastavljen je u RH ubrzani razvoj odvojenog sakupljanja biootpada iz kućanstva.

U Austriji se, kao i u drugim EU razvijenim zemljama, velika pozornost pridaje gospodarenju otpadnom biljnom i životinjskom hranom: • oporaba u bioplinskim postrojenjima (78 %), • kompostiranje (9 %), • ostalo - termička oporaba, MBO ili izvoz (13 %).

Zeleni otpad uključujući vrtni otpad redovito nastaje većinom početkom proljeća i krajem jeseni. Izuzetak je siječanj kada se pojavljuje velik broj božićnih drvaca. S druge strane, kuhinjski otpad i ostaci hrane iz velikih kuhinja te ostaci prehrambenih artikala približno jednako nastaju tijekom čitave godine.

U Tablici 4. je austrijsko iskustvo u raspodjeli godišnje količine biootpada.

Gospodarenje otpadnim muljem Za razliku od Hrvatske, u Austriji se gospodarenje otpadnim muljem prati u okviru izvješća za gospodarenje komunalnim otpadom. U Austriji oko 5 posto stanovništva nije priključeno na javni sustav odvodnje. Od 2015. godine količina otpadnog mulja se gotovo ne mijenja i iznosi oko 231.100 tona ST (suhe tvari). U otpadnom mulju sadržane su prirodne vrijednosti, koje se mogu i trebaju iskoristiti. Ovisno od sadržaja otrovnih tvari u Austriji se otpadni mulj: • izravno koristi u poljoprivredi 20 %, • termički energijski oporabljuje 53 %, • kompostira, ozemljuje, MBO 27 %

Od 2015. godine količina otpadnog mulja se gotovo ne mijenja i iznosi oko 231.100 tona suhe tvari

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

25

GOSPODARENJE OTPADOM

Austrija

Uređaji i postrojenja za gospodarenje otpadom U Austriji postoji nekoliko javnih i privatnih sustava i udruga i tvrtki koje prikupljaju komunalni otpad. Na stručnim skupovima vrlo često se diskutira učinkovitost javnog u odnosu na privatne sustave prikupljanja komunalnog otpada. Prikupljeni i odvojeno prikupljen najčešće preuzimaju i oporabljuju privatne tvrtke. Kompostiranje, koje se naziva i interno recikliranje je izuzetak.

Istovremeno sa širenjem odvojenog sakupljanja u Austriji proširio se broj uređaja i postrojenja za oporabu i obradu otpa-

Najveća austrijska spalionica Dürnrohr (525.000 t/a) je izgrađena u regiji Niederösterreich nedaleko Beča gdje se energetski oporabljuje MKO koji se željeznicom dovozi i s većih udaljenosti da. Ukupno ima i više od 2.000 uređaja i postrojenja za oporabu i obradu otpada (Tablica 5.). Najviše je postrojenja za obradu građevnog otpada 927, od kojih je čak 126 stacionarnih. To su izuzetno učinkovita postrojenja, koja ne samo obrađuju već i oporabljuju građevni otpad. U Hrvatskoj ih je trenutno nekoliko puta manje i radi samo jedno stacionarno postrojenje za obradu građevinskog otpada. Prema broju, na drugom mjestu su kompostane, kojih u Austriji ima čak 405, što je u odnosu na Hrvatsku, prema broju stanovnika i do deset puta manji broj. Na trećem mjestu su sortirnice, kojih također u Hrvatskoj nema dovoljno.

Tablica 5. Uređaji i postrojenja za obradu otpada u Austriji3 Vrsta uređaja (postrojenja, građevine)

Broj

11 Postrojenje za termičku obradu KO Postrojenja za termičku obradu 50 (bez uređaja za obradu KO) 15 MBO postrojenja 151 Bioplinska postrojenja 405 Kompostane 54 Uređaji za FKO 927 (154 stacionarna i Uređaji za obradu građevinskog otpada 773 mobilna) 14 Uređaji za obradu onečišćenog tla Uređaji za obradu EE otpada, metala, 111 automobila Uređaji za sortiranje i recikliranje 58 otpadne plastike 220 Uređaji za sortiranje otpada Uređaji za materijalnu oporabu OS 90 otpada 7 Uređaji za obradu specijalnog otpada Spalionica za MKO ima 11 s ukupnim godišnjim kapacitetom 2,6 milijuna tona. Neke od spalionica izgrađene su u novom mileniju. U Beču su 3 velike spalionice miješanog komunalnog otpada s ukupnim godišnjim kapacitetom 700.000

26

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

t/a, koje uspješno rade već više od trideset godina. Izgrađene su i peći s vrtložnim slojem za termičku oporabu energetski vrijedne frakcije iz MBO postrojenja i otpadnog mulja iz središnjeg bečkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (110.000 t/a). Najveća austrijska spalionica Dürnrohr (525.000 t/a) je izgrađena u regiji Niederösterreich nedaleko Beča. U toj se spalionici energetski oporabljuje miješani komunalni otpad, koji se željeznicom dovozi i s većih udaljenosti. Ukupno je termički 2018. godine oporabljeno 1,1 milijuna tona miješanog komunalnog i obrtničkog otpada, te oko 0,9 milijuna ostataka iz MBO postrojenja, 0,1 milijuna tona mulja iz anaerobne biološke stabilizacije, oko 94.000 tona ostataka iz prerade papira i 83.983 tone krupnog komunalnog otpada.

MBO postrojena ima 15, koje prema dozvoli za rad imaju ukupni godišnji kapacitet najmanje 672.800 tona. Najveća su postrojenja u Salzburg-Siegerrwiesen (140.000 t/a) i Frohnleiten-Graz (93.700 t/a).

Kompostane su prvenstveno lokalno organizirane i koriste se za oporabu zelenog i sličnog otpada. Prijevoz zelenog otpada, prvenstveno zbog male prostorne gustoće, je vrlo skup i kod cestovnog prijevoza povezan s velikim emisijama stakleničkih plinova. Godišnji kapacitet 405 kompostana, koje imaju najmanji godišnji kapacitet od 1,5 milijuna tona.

Bioplinskih postrojenja 2018. je 151 od čega su 44 postrojenja za digestiranje otpadnog mulja od pročišćivanja komunalnih otpadnih voda. Ukupni najmanji godišnji kapacitet bioplinskih postrojenja je 1,25 milijun tona od čega je za biorazgradivi otpad 690.750 t.

Zaključno Austrija je geografski zemlja bliska Hrvatskoj, ali u gospodarenju otpadom je među najboljim, a Hrvatska među najgorim EU zemljama. Posljednjih trideset godina i u Austriji je bilo vrlo loših projekata gospodarenja otpadom. Krajem prošlog stoljeća se pokazalo da kompostiranje miješanog komunalnog otpada može rezultirati velikim onečišćenjem komposta. Između ostalog, visoke koncentracije toksina su pronađene u mlijeku (pa i u mlijeku za dojenčad) zbog krava koje su pasle na alpskim pašnjacima na koje se odlagao kompost proizveden iz miješanog komunalnog otpada. Tada su u Austriji zabranili kompostiranje miješanog komunalnog otpada. Postojeće kompostane nisu zatvorene, već su rekonstruirane.

Nešto kasnije, u središnjoj bečkoj spalionici izbio je veliki požar u kojem je izgorjelo postrojenje za pročišćavanje dimnih plinova. Nakon požara spalionica Spittelau nije zatvorena već je obnovljena i estetski nanovo kreirana. Novi vanjski oblik izradio je ugledni austrijski umjetnik Hundertwasser, koji je bio pristaša zelenih udruga. Nakon edukacije prihvatio je dizajniranje spalionice Spittelau, koja od tada uspješno radi te postala je i turistička atrakcija grada Beča.

U novom mileniju u Austriji su se pojavili problemi i na nekim MBO postrojenjima za obradu i oporabu miješanog komunalnog otpada. MBO postrojenja nisu konačno rješenje, jer su izravno povezana najčešće s projektima odlagališta i termičke obrade.

Tako primjerice, kada je na MBO postrojenju Frohnleiten (u blizini grada Graza) ispunjeno odlagalište, rekonstruirano je MBO postrojenje tako da se biorazgradivi biološki otpad osuši i zatim odlazi na termičku energijsku oporabu.

Temelj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Austriji je sustavna i stalna edukacija svih društvenih razina. Primjerice, prije početka gradnje velike spalionice nedaleko Beča, edukacija i komunikacija s lokalnim pučanstvom trajale su šest godina. U konačnici je održan referendum na kojem je više od sedamdeset posto građana prihvatilo gradnju spalionice. Nakon deset godina uspješnog rada spalionica Dürnrohr je proširena.

Posljednjih godina u Austriji se povećava količina komunalnog otpada, ali zahvaljujući provedbi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom ne povećava se količina miješanog komunalnog otpada. Izbjegnuto je odlaganje neobrađenog otpada, sve više se komunalni otpad materijalno i/ili energetski oporabljuje.

U Austriji se naročito razvija oporaba (materijalno i energijski) u industriji cementa. Sustavno se proširuje odvojeno prikupljanje komunalnog otpada te je već ostvarena ciljana stopa. Tako je primjerice ostvarena stopa odvojenog sakupljanje EE otpada odnosno e-otpada 2019. godine i veća od 65 posto. U otpadnim vozilima također su sadržani vrijedni metali, te je 2018. godine u Austriji stopa ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila bila čak 85 posto. Edukacija i komunikacija među svim čimbenicima je polaznica odgovornog održivog i kružnog gospodarenja otpadom. Pri tome se ne smije zaboraviti da su kazne najmanje željeni, ali nužan način edukacije. Tako se za bacanje krupnog otpada (npr. kauča) na javnu površinu plaća kazna i do 2.000 eura. Krupni otpad građani mogu sami uvijek odvojeno odložiti u reciklažnom dvorištu ili u sortirnici. U Hrvatskoj problem krupnog otpada prebačen je na komunalne tvrtke uz opravdanje da je to jedini način da se izbjegne „nastajanje divljih deponija“. Takav pristup često nepotrebno povećava troškove i emisiju stakleničkih plinova.

U Austriji je instalirano najviše postrojenja za obradu građevnog otpada, njih 927, od kojih je čak 126 stacionarnih

Literatura: 1. Raninger Bernhard i drugi: „Bioabfall Kompostierung in Österreich“, VÖEB, Premier Public Relations GmbH, Salzburg 2. Amlinger Florian, Rogalski Wocjciech: „BIO Tonne Wien, Theorie und Praxis“, MA-48, Verlag Anton Schroll, Wien 1993 3. „Die Bestandsaufnahme der Abfallwirtschaft in Österreich (Statusbericht 2020) (Referenzjahr 2018), Bundesministerium für Klimaschutz, Umwelt, Energie, Mobilitਙt, Innovation und Technologie, Wien 2020

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

27

SPONZORIRANI PRILOG

EKOMUNAL KOMUNALNO VOZILO INOVACIJA GODINE 2019

U

druga inovatora Hrvatske dodijelila je nagradu Inovacija godine tvrtki TEHNIX d.o.o. iz meðimurskog Donjega Kraljevca za njihovu inovaciju EKOMUNAL TEHNIX – specijalno komunalno vozila za sakupljanje i odvoz komunalnog otpada. Nagrada Inovacija godine dodjeljuje se za komercijalizirane inovacije koje promièu inovatorstvo te utjeèu na podizanje inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva Republike Hrvatske. Nagradu e u au auli li S veuè ve uèil uè iliš il išta iš ta u Z ag gre rebu bu u ruru mu jje Sveuèilišta Zagrebu uru-

èio predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Ivan Braèiæ u nazoènosti zagrebaèkog rektora prof. dr. sc. Damira Borasa, prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr.sc. Miljenka ŠimpraJH WH GUçDYQH WDMQLFH 0LQLVWDUVWYD ]QDQRVWL i obrazovanja izv. prof. dr. sc. Ivane Franiæ. ĄXUR +RUYDW GLUHNWRU 7HKQL[D FLMHOL MH çLvot posvetio zbrinjavanju otpada i priznaje da ga zabrinjava što se naš planet sve zagaviše guši u smeæu, što je okoliš sve zaga ðeniji. ðeni ðe niji ni j. ji

EKOMUNAL - SPECIJALNO KOMUNALNO VOZILO ZA SAKUPLJANJE I PRIJEVOZ KOMUNALNOG OTPADA

INOVACIJA GODINE 2019

EKONOMIÈNO – EKOLOŠKO – TRAJNO GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM SVI KUPUJU DOMAÆE I KVALITETNO, A VI?

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

TEHNOLOGIJE ZA ZAŠTITU OD COVID-19 I BESKONTAKTNO ODLAGANJE INFEKTIVNOG MEDICINSKOG OTPADA

SPONZORIRANI PRILOG

MODULARNA ARHITEKTURA POSLOVNI I STAMBENI MODULI

K

ompanija Tehnix vodeæa je eko industrija ne samo u Republici Hrvatskoj, nego i u svijetu. Razvili smo gotovo 360 proizvoda i tehnologija koji su u funkciji zaštite okoliša, zaštite pitkih voda i gospodarenja otpadom. Posebno nas veseli nova tehnologija za bioreaktorsko kompo-stiranje. Prije 14 godina razvili smo PRELOQX DUKLWHNWXUX NRMRP VPR QD WUçLštu Njemaèke, Luksemburga, Švicarske, Rusije, Dubaija i drugih razvijenih zemaOMD L]D]YDOL YHOLNL LQWHUHV WUçLåWD ]D VWDPbene module koji potpuno zadovoljavaju standard za cjelodnevni boravak radnika i ostalih korisnika. Gradimo škole, vrtiæe, stambena naselja, bolnice, dograðujemo

postojeæe graðevine.

Modularna stambena arhitektura ima velike prednosti u stabilnosti isporuèenih modula, brzoj gradnji, prijenosu na nova gradilišta, otporni su na sve prirodQH RSDVQRVWL SRWUHVH SRçDUH SRSODYH Kompanija Tehnix sa svojim kadrovskim i tehnološkim potencijalima te inovativno razvojnim idejama doprinosi gotovo u cijeloj Europi novim rješenjima u stambenoj i boravišnoj industriji.

3RVHEQR çHOLP QDJODVLWL GD VPR GRVDGD proizveli i isporuèili te montirali samo u razvijenim zemljama gotovo 100 tisuæa stambenih modularnih jedinica. Republika Hrvatska je u tom podruèju na poèet-

ku. U proizvodnji stambenih modula koriste se svi materijali koji se kasnije mogu reciklirati i ponovno koristiti kao sirovine za novi proizvod. To su uglavnom profilirani èelièni limovi, biorazgradivi paneli, podovi od specijalnih cementnih ploèa, visokokvalitetna PVC stolarija, dakle sve åWR LPD VYRMVWYR UHFLNODçH L GXJRWUDMQRVWL 9DçQR MH QDSRPHQXWL GD çHOLPR VXUDāLvati s projektantima, arhitektima, krajnjim korisnicima, lokalnom upravom te politièarima koji mogu donijeti prave i dobre odluke za svoje graðane. Turistièka i nautièka industrija ima veliku razvojnu priliku koristeæi modularne boravišne sustave

MI ZNAMO REALIZIRATI PRAVA RJEŠENJA POTREBNA VAMA! • MOGUÆNOST SMJEŠTAJA OD 1-4 OSOBE PO SOBI – 780 m² • MODULARNO DIZALO U SKLOPU EKO-PROJEKTA • POSTAVLJANJE OBJEKTA NA RAZLIÈITIM LOKACIJAMA • EKONOMIÈNA I BRZA IZGRADNJA – MOBILNA ARHITEKTURA • 02*8ý$ 1$'2*5$'1-$ , 3267$9/-$1-( 8 5$=/,ÿ,7,0 32/2æ$-,0$ • SAVJETUJEMO – PROJEKTIRAMO – PROIZVODIMO – MONTIRAMO - LEASING

326-(7,7( .203$1,-8 7(+1,; 0, æ(/,02 %,7, 9$ä 3$571(5 ZA SVE NARUÈENE I ISPORUÈENE PROIZVODE DAJEMO KOMPLETNU DOKUMENTACIJU

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

TEHNIX STANDARDNI PRENOSIVI PROTUPOTRESNI I 3527832æ$51, 0217$æ1, 02'8/, SIGURNO – TRAJNO - POVOLJNO TEHNIX TIPSKI POSLOVNI I STAMBENI MODULI

TEHNIX TIPSKA MODULARNA ARHITEKTURA

1 1.

2.

3.

4.

5.

2

STANDARDNI KONTEJNER 6055 x 2435 x 2591 mm (15m2) STAMBENI MODUL S OPREMOM TEHNIX 6055 x 2991 x 2800 mm (18m2) POSLOVNI MODUL (S OPREMOM) 8000 x 4000 x 3000 mm (32m2) POSLOVNI/STAMBENI MODUL (S OPREMOM) 8000 x 8000 x 3000 mm (64m2) STAMBENI MODUL (S OPREMOM) (APARTMAN/KUĆA ZA ODMOR) 6055 x 6010 x 2591 mm (36m2)

MODULARNA KUÆA ZA TURIZAM

3 5

4

STAMBENI MODULI, TURISTIÈKI MODULI, MODULARNI VRTIÆI I ŠKOLE, SPORTSKE DVORANE, TURISTIÈKI HOSTELI, BOLNICE, AMBULANTE I OSTALO Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

ATRIK i teretna vozila s pogonom na CNG Proizvođač komunalnih nadogradnji ATRIK ima dugogodišnje iskustvo s izradom nadogradnji na šasije komunalnih vozila za prikupljanje otpada s pogonom na CNG omprimirani prirodni plin, za koji upotrebljavamo kraticu CNG (engl. compressed natural gas – CNG), kod nas poznat i kao metan, alternativno je pogonsko gorivo. Riječ je o tehnološki obrađenom prirodnom plinu komprimiranom na 200 bara. Kao takav zauzima malo prostora te je pogodan kao pogon-

32

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

sko gorivo za osobna, poslovna i teretna vozila te za javni prijevoz putnika.

CNG ima veću kalorijsku vrijednost od benzina i dizela. Kao alternativno gorivo ima i čišće izgaranje, a motori su i tiši od benzinskih i dizelskih.

CNG ≠ LPG Ukapljeni naftni plin, koji se naziva i UNP (engl. LPG), posebna je vrsta plina koja se sastoji od butana i propana. Ne bi se trebao ograničavati na prirodni plin, jer ukapljeni naftni plin u osnovi je nusproizvod proizvodnje sirovog prirodnog plina i sirove nafte.

Kod nas je ukapljeni naftni plin dobio naziv autoplin ili auto plin, ali inače je usvojena međunarodna kratica LPG, prema njegovu engleskom nazivu Liquified Petroleum Gas. Vozila s pogonom na CNG razlikuju se od vozila s pogonom na LPG i po nekim voznim svojstvima. Osobito u zimskom razdoblju vozila s pogonom na LPG prilikom kretanja i na početku vožnje kad je potrošnja najveća trebaju više vremena za prebacivanje na plin i tako dulje voze na benzin, s time da kod vozila s pogonom na CNG tih problema nema, prebacivanje na plin je brže, a većina novih vozila ima pokretanje izravno na plin do – 10 °C. Spremnici za CNG podvrgnuti su najstrožim sigurnosnim standardima i testirani pod tlakom od 600 bara, iako su u praksi izloženi maksimalnom tlaku od 200 bara. Spremnici su opremljeni sigurnosnim ventilom, koji u slučaju oštećenja osigurava kontrolirano ispuštanje i izgaranje prirodnog plina, zato eksplozije nisu moguće.

Teretno vozilo s pogonom na CNG specifično je i po tome što ima drugačiji okretni moment od dizelskoga, zato je za odgova-

ATRIK

rajuće funkcioniranje komunalnih nadgradnji potrebno prilagoditi okretaje motora i uskladiti ih s funkcioniranjem nadgradnje. Proizvođač komunalnih nadogradnji ATRIK ima dugogodišnje iskustvo s izradom nadogradnji na šasije komunalnih vozila za prikupljanje otpada s pogonom na CNG. Mnoga komunalna poduzeća u Sloveniji koriste ovu vrstu pogona za svoja vozila s nadogradnjama ATRIK za sakupljanje i prijevoz otpada. Ona su se pokazala kao dobitna kombinacija za zaštitu i očuvanje okoliša.

ATRIK nadogradnje imaju tvorničko višegodišnje jamstvo te brzu i pouzdanu servisnu podršku tijekom korištenja. Za više informacija i detalje o nadogradnjama ATRIK i mogućnostima montaže na podvozja pogonjena s CNG-om, potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke TRIDION d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 1c, telefon: 01/4810952, faks: 01/4817534, e-mail: tridion@tridion.hr.

PREDSTAVLJAMO

Spremnici za CNG podvrgnuti su najstrožim sigurnosnim standardima

Vozila s nadogradnjama ATRIK za sakupljanje i prijevoz otpada pokazala su se kao dobitna kombinacija za zaštitu i očuvanje okoliša

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

33

30 godina Gradatina Tvrtka osnovana 1991. godine, slavi 30 uspješnih godina poslovanja, pod motom „Gradatin prijatelj čistoće“, obilježavajući time svoju izgrađenu i definiranu poziciju lidera na tržištu komunalne opreme u Hrvatskoj i regiji.

Gradatin

OBLJETNICA

Kupnja iz udobnosti vlastitog doma/ureda

ahvaljujući visoko postavljenim standardima poslovanja Gradatin njeguje dugogodišnju uspješnu suradnju, kako s dobavljačima tako i s kupcima. Kontinuiranim dopunama programa novim proizvodima i zastupstvima šire asortiman svojih proizvoda i usluga, a poseban naglasak stavljaju na ekološko prikupljanje i zbrinjavanje otpada.

Kao ekskluzivni zastupnici te tržišni lideri renomiranih europskih proizvođača, jamče kvalitetu i ažurnost pri isporuci robe. Sva komunalna oprema odgovara europskim zadanim normativima.

Za svu ponuđenu opremu nude ovlašteni servis s originalnim rezervnim dijelovima, kako bi svojim kupcima i korisnicima omogućili sigurnost i neprekidni rad, što je u današnje vrijeme imperativ društveno odgovornog poslovanja na suvremenom tržištu.

Osim servisnog centra u Sesvetama i Našicama te servisnog tima na području Dalmacije imaju i nekoliko mobilnih servisnih jedinica (koje interveniraju na poziv) čime su pokrili svoje kupce i korisnike na cijelom prostoru Republike Hrvatske.

Kako bi svojim kupcima i korisnicima olakšali kupovinu i omogućili veliku uštedu vremena, koje je u današnje doba vrlo bitan faktor, Gradeko je lansirao novi web shop u sklopu svoje web stranice. Na jednom mjestu može se pogledati sav asortiman iz ponude: • komunalna oprema • urbana oprema • oprema za skladištenje • oprema za radionice Jednim klikom možete odabrati proizvod i očekivati narudžbu na vašoj adresi, dok je za poseban dio asortimana preuzimanje u Sesvetama na skladištu.

Gradeko, kao ekskluzivni zastupnik renomiranih europskih proizvođača, jamči za kvalitetu svih isporučenih proizvoda.

Neki od spomenutih europskih proizvođača su: • Glasdon – koševi, klupe, zimsko održavanje • Schreder – javna rasvjeta, specijalna rasvjeta, tunelska rasvjeta, industrijska rasvjeta i smart rasvjeta • Benito – koševi, klupe, žardinjere, fontane • Cervic – raznovrsni koševi za razdvajanje otpada • Flora - oprema za vrtlarenje i uređenje zelenih površina Besprijekornost, transparentnost i etičko ponašanje su oduvijek glavne vrijednosti u skladu s kojima tvrtka Gradeko posluje. Stoga veliku pažnju pridodaje upravo certifikatima i znakovima kvalitete na državnoj i međunarodnoj razini.

• ISO 9001:2015 • ISO 14001:2015 Stalna prisutnost na tržištu, postojan prodajni tim, zadovoljstvo kupaca te kvaliteta i trajnost proizvoda jamče da je Gradeko d.o.o. dobar i siguran poslovni partner.

Gradeko d.o.o.

Sestrinska firma Gradeko d.o.o., osnovana 1995. godine, bavi se prodajom cestovne i dekorativne rasvjete, urbane opreme, opreme za hotelijere i industriju. Kontinuiranim dopunama programa širi svoj asortiman proizvoda i usluga te, također, nudi servis s originalnim rezervnim dijelovima.

Kao ekskluzivni zastupnici te tržišni lideri renomiranih europskih proizvođača, jamče kvalitetu i ažurnost pri isporuci robe SIJEČANJ/JANUARY 2021.

35

PREDSTAVLJAMO

Powerscreen

POWERSCREEN - KORAK NAPRIJED

TWS (Terex washing system) / Terex sustav za učinkovito pranje i odstranjivanje nečistoća po najvećim standardima

36

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

Powerscreen je jedan od najvećih proizvođača mobilnih sijačica i drobilica na svijetu. Počeci tvrtke sežu još u 1966. godinu, kada je osnovana. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća njihova paleta strojeva sadržavala je svega 5 vrsta strojeva; danas Powerscreen izrađuje preko 50 vrsta strojeva koje plasira na tržište putem svoje distribucijske mreže

ao dio svjetske grupacije Terex, ime Powerscreen je svojim iskustvom i tehnološkim znanjem postalo sinonim za prosijavanje, reciklažu, razvrstavanje te smanjivanje otpada i upravljanje okolišem u cijelom svijetu.

Zbog tržišnih noviteta, kvalitetnog upravljanja, raširenosti po cijelom svijetu te odlične postprodajne potpore, Powerscreen je već 45 godina broj 1 za dobavu strojeva i opreme za oporabu recikliranog materijala. Ime Powerscreen se s ponosom ističe u više od 100 država svijeta.

Powerscreen opskrbljuje različite tržišne segmente, od rudarstva, kamenoloma, sortirnica materijala do reciklaže i obrade industrijskog, komunalnog i organskog otpada. Svaki stroj napravljen je na način da jednostavno djeluje u paru s drugim Powerscreen strojem, kao i s drobilicama, sijačicama i strojevima za obradu drugih proizvođača.

Suho sijanje – modeli Chieftain Powerscreen je vodeći proizvođač na području obrade materijala i sortiranja te reciklaže i razvrstavanja otpadnog materijala. Na izbor je velik broj mobilnih sijačica koje prosijavaju, sortiraju i razvrstavaju otpadni materijal prema granulaciji.

Powerscreen sijačice imaju visoku iskoristivost i produktivnost pri sijanju i razvrstavanju materijala u najzahtjevnijim pogonima u kamenolomima, rudnicima i reciklažnim dvorištima te na većim gradilištima.

Reciklaža – modeli Warrior U slučaju da je cilj reciklaža i ponovna uporaba materijala iz otpada, Powerscreen nudi najveću ponudu različitih drobilica i sijačica sa svom pripadajućom opremom.

Cijeli izbor reciklažnih sijačica baziran je za rad s građevinskim materijalom, razbijenim i otpadnim materijalom pri gradnji

i rušenju, š j ddrvlja, lj grmlja, lj industrijskih i d t ij kih i komunalnih k l ih otpada, t d zemlje, tla i reciklažnog materijala.

Powerscreen strojevi svuda u svijetu trošak pretvaraju u dobit, kako u privatnom sektoru upravljanja otpadom tako i u javnom reciklažnom sektoru upravljanja otpadom kao i u javnim reciklažnim centrima i deponijama te na širokom području uporabe, kao npr: sortiranje otpadnog materijala, drobljenje većih komada, oporaba drvnog otpada i slično.

Trakpactor 320SR mobilna drobilica

Postprodajna potpora Rezervni dijelovi i kvaliteta servisa važni su iz pozicije korisnika i zato Powerscreen veliku pažnju pridaje pružanju najbolje moguće potpore kupcu. Zaliha originalnih rezervnih dijelova je raspoloživa za promptnu isporuku kod zastupnika u Hrvatskoj, tvrtke Kuhn Hrvatska d.o.o.

Za kvalitetu u postprodaji i stručno servisno osoblje Powerscreen se brine redovitim seminarima, treningom i obukom osoblja.

Za projektno rješenje i stručne savjete kontaktirajte zastupnika u Hrvatskoj - tvrtku Kuhn Hrvatska d.o.o.

Mobilno postrojenje za prosijavanje isporučeno u Sisku

TWS (Terex washing system)

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

37

IRIDE - komunalne nadogradnje OPTIMIZIRANE za svakog korisnika

38

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

Komunalne nadogradnje IRIDE, dostupne u više od 20 izvedbi, uspješno se prilagođavaju svim zahtjevima korisnika te svojom kvalitetom opravdavaju važnu poziciju na europskom tržištu malih komunalnih vozila RIDE je talijanski proizvođač s najvećim proizvodnim programom malih komunalnih nadogradnji u Europi koji uspješno zadovoljavaju potrebe komunalnih tvrtki diljem Europe. Više od dvadeset godina duga tradicija proizvodnje komunalnih nadogradnji, uz kontinuirano usavršavanje, rezultirala je specijaliziranim proizvodnim programom visoke kvalitete. Uspješno prilagođavanje tržištu omogućeno je objedinjavanjem cjelokupnog procesa nastanka komunalnih nadogradnji, od projektiranja, preko proizvodnje i testiranja, do održavanja tijekom cijelog radnog vijeka vozila.

U vrijeme nastanka prvih nadogradnji IRIDE, ideja prikupljanja otpada „od vrata do vrata“ malim komunalnim vozilima bila je tek u začetku. Danas, prikupljanje otpada manjim komunalnim vozilima iz personaliziranih kanti direktno od „vrata korisnika“ hrvatska je stvarnost. Upravo vizionarska ideja i razvoj u smjeru diversifikacije modela malih nadogradnji dovela je proizvođača IRIDE u vodeći položaj na tržištu malih komunalnih vozila.

Komunalne nadogradnje IRIDE su u svim svojim opcijama i izvedbama do posljednjeg detalja prilagođene potrebama korisnika, a zahtjevno prikupljanje otpada u najužim i najopterećenijim gradskim zonama specijalnost je komunalnih nadogradnji IRIDE. Ovisno o potrebama korisnika, nadogradnje mogu biti izrađene od različitih materijala te dostupne u različitim izved-

IRIDE

bama, jednokomorne ili višekomorne, od najjednostavnije kiper kade bez potisne ploče, do modela s jednodijelnom ili dvodijelnom potisnom pločom. Potisna se ploča svojom konstrukcijom i prilagodljivim omjerom sabijanja prilagođava vrsti otpada koji se prikuplja, garantirajući maksimalnu učinkovitost u radu. Zahvaljujući preciznoj studiji optimiziranja potisne ploče, nadogradnje IRIDE imaju veliki omjer sabijanja i veliku korisnu nosivost otpada, što uz malu ukupnu bruto masu znatno povećava učinkovitost uz istovremeno manje troškove korištenja i održavanja vozila.

Sve komunalne nadogradnje IRIDE mogu biti opremljene robusnim dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80-1100 litara, koji ovisno o potrebama korisnika, može biti smješten na stražnjoj ili bočnoj strani nadogradnje.

Sve nadogradnje IRIDE dostupne na tržištu apsolutno su sigurne za korisnike, jer je praćenje normi i direktiva te njihovo poštivanje za proizvođača prioritet. Sigurnost nadogradnji i njihovu sukladnost sa svim važećim normama potvrđuju certifikati o kontroli nadogradnji, izvršenoj od strane ovlaštenog, neovi-

PREDSTAVLJAMO

snog instituta za kontrolu kvalitete.

Detalje o svim modelima komunalnih nadogradnji IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika proizvođača IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o.

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

39

PREDSTAVLJAMO

Catepillar

CAT 306 CR mini rovokopač sljedeće generacije Performanse i bogata standardna oprema mini rovokopača CAT 306 CR, uz brojne dodatne nadogradnje, pružaju jedinstveno iskustvo za kupca i najudobnije iskustvo za operatera

ljen s kupcem i njegovim potrebama kao osnovnom inspiracijom. Njegove performanse i iskustvo krajnjeg korisnika odskaču od svega dosad viđenog u toj klasi strojeva. Sigurnost je vrlo važan aspekt ove točke, zato CAT 306 CR ima brtvljenu kabinu pod tlakom i širok i čvrst sigurnosni pojas vidljive boje.

Pristupačnost aterpillarov mini rovokopač 306 CR dizajniran je i napravljen prema povratnim informacijama Catovih kupaca. Stroj je zamišljen i realiziran kao velik napredak u odnosu na starije Catove strojeve te klase pa tako i u odnosu na konkurenciju.

Caterpillar ovaj stroj predstavlja zainteresiranim kupcima naglašavajući pet ključnih točaka:

Kupac CAT 306 CR stroj nove generacije dizajniran je i naprav-

40

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

Omjer uloženog i dobivenog je odličan za Cat 306 CR. Najbolji pokazatelj je bogata oprema baznog modela kao što je vožnja upravljačkom palicom i veliki LCD ekran.

Performanse Mini rovokopač odskače performansama od konkurencije i svih prethodnih Catovih mini rovokopača. Posljedično mu je nedostižna i produktivnost. Ovi strojevi brže voze, dižu više, svestraniji su i jednostavno su najbolji u kopanju i kopanju kanala u svojoj klasi.

Usporedba standardne opreme i specifikacija Model 305 E2 Strijela Kabina/kavez Motor Neto snaga Bruto snaga Masa (min) Masa (max) Širina (raspon) Dubina kopanja – standardna Dubina kopanja – dugačko Snaga zahvata pri kopanju Snaga na strijeli – kratka Snaga na strijeli – duga

kW hp kW hp kg Ib kg Ib mm ft / in mm ft / in mm ft / in kN Ibf kN Ibf kN Ibf

XTC Extra Tool Carrier Vožnja upravljačkom palicom Tempomat Brtvljena kabina pod tlakom Pretinac u krovu kabine Grijano sjedalo na amortizerima Klima uređaj LCD zaslon s rotacionom tipkom za upravljanje Postavke koje može mijenjati operater Bluetooth/USB konektor Integrirana kamera Sigurnosna šifra za pokretanje stroja Paljenje bez ključa Nož pod kutom Plutajući nož Kontrole pod prstima: zakretanje strijele Kontrole pod prstima: aux Neprekinuti dotok Namještanje pomoćnog hidrauličkog sustava Automatska vožnja u dvije brzine Automatsko prebacivanje motora u neutralan rad Korištenje korpe kao lopate Palac dodatak za strijelu Okasto podizanje** Ventili za provjeru ruke/strijele Product link Gumene gusjenice Čelične gusjenice Čelične gusjenice s gumenim umecima Produženo podvozje Visok protok

VAB (Variable Angle Boom) ruka varijabilnog kuta

305.5 E2

306

zaokretna strijela Kavez/kabina Cat C2.4 30 40.2 21.2 41.8 4975 10970 5185 11433 1980 6' 6" 3280 10' 9" 3670 12' 44 10050 27 5550 21 4788 + + 0 + 0 + + + + + + + + + + 0 + 0 0 0 -

zaokretna strijela Kavez/kabina Cat C2.4 32.9 44.1 34.1 45.7 5217 11503 5423 11958 1980 6' 6" 3470 11' 5" 3870 12' 8" 51 11445 29 6500 25 5575 + + 0 + 0 + + + + + + + + + + 0 + 0 0 0 -

zaokretna strijela Kavez*/kabina Cat C2.4 Turbo 41.7 55.9 43.2 57.9 6411 14136 7175 15821 1980 6' 6" 3710 12' 2 4110 13' 5" 51 11578 29 6632 26 5957 0 + + + + 0 + + + 0 0 + 0 0 + + + + + + + + + + 0 + 0 0 0 -

-

-

-

307.5 fiksna Kabina Cat C2.4 Turbo 41.7 55.9 43.2 57.9 7505 16549 8120 17905 2200 7' 2" 4107 13' 5" 4649 15' 3" 55 12272 38 8504 34 7579 + + + + 0 + + + 0 + + 0 + + + + + + + + + + 0 + 0 0 +

308 CR

309 CR

zaokretna strijela Kabina Cat C3.3B 52.4 70.3 55.4 74.3 8440 18610 9105 20077 2300 7' 6" 4058 13' 3" 4593 15' 62 13946 42 9509 36 8032 + + + + 0 + + + 0 + + 0 + + + + + + + + + + 0 + 0 0 + -

zaokretna strijela Kabina Cat C3.3B 52.4 70.3 55.4 74.3 8500 18743 9565 21091 2300-2470 7' 6" - 8' 1" 4058 13' 3" 4593 15' 62 13946 42 9509 36 8032 + + + + 0 + + + 0 + + 0 + + + + + + + + + + 0 + 0 0 + 0 +

0

0

310 fiksna Kabina Cat C3.3B 52.4 70.3 55.4 74.3 9601 21166 10181 22447 2470 8' 1" 5211 17' 78 17459 49 11060 + + + + 0 + + + 0 + + 0 + + + + + + + + + + 0 + 0 + + -

-

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

41

PREDSTAVLJAMO

Catepillar

Ključne značajke 1.

• • •

Kupac: krajnji korisnik je na prvom mjestu Dizajn fokusiran na kupca Suradnja s ključnim kupcima tijekom cijelog razvoja Stvoren je najsigurniji, najudobniji i najproduktivniji okoliš za operatere

2. Pristupačnost: niži operativni troškovi i troškovi vlasništva • Povećane performanse • Dijeljenje komponenti s drugim strojevima radi nižih troškova proizvodnje i održavanja • Jednostavni servisi, produženi servisni intervali, niži troškovi operacija i vlasništva • Kompetitivna cijena 3. Produktivnost: konkurentne performanse • Vodeće performanse podizanja u klasi • Pojačan moment rada ruke na uzbrdici • Vožnja upravljačkom palicom povećava produktivnost • Bolje performanse u vožnji • Poboljšana sposobnost raščišćavanja materijala 4. Iskustvo: nedostižan komfor u kompaktnom stroju • Jednak raspored komandi u cijeloj seriji olakšava obuku • Velik ekran u boji za upravljanje opcijama, kao opcija ekran osjetljiv na dodir • Brtvljena kabina pod tlakom • Operater može namještati mnoštvo opcija radi ubrzanja u radu

• • • • •

Poboljšani klima uređaj Pretinac u krovu kabine, klizni prozori Široki sigurnosni pojas Prilagodljivi nasloni za ruke Opcija ugradnje kaveza umjesto kabine

5. Dodatne opcije: Kabina: • radio uređaj kojim se upravlja kroz upravljački ekran • priključak za mobilni telefon • Bluetooth • Klizni bočni prozori i ventilatori za odmagljivanje • Krovni prozor • Dodatni pretinci • Pod koji se lako čisti Prednji kraj: • Integrirano okasto podizanje • Korištenje korpe kao lopate Podvozje: • Gumene gusjenice • Čelične gusjenice • Čelične gusjenice s gumenim umecima • Opcija široke (550mm) gusjenice Servis: • Pristup servisnim točkama s nivoa tla • Najduži intervali zamjene mazivih tekućina • Produžen interval zamjene filtara

Iskustvo Krajnje iskustvo korištenja ovih strojeva je na sasvim novoj razini. Performanse i bogata standardna oprema (vožnja upravljačkom palicom, brtvljena kabina pod tlakom, napredni LCD ekran) te bogate nadogradnje (klima uređaj, ekran osjetljiv na dodir i mnoštvo drugih) pružaju jedinstveno iskustvo za kupca i najudobnije iskustvo za operatera.

Servis Servisne točke rovokopača 306 CR su sve u razini tla i lako dostupne. Caterpillar je poboljšanjem ključnih komponenti produžio intervale zamijene mazivih tekućina i filtara.

Motor koji pokreće rovokopač Cat 306 CR je C2.4 Turbo Diesel u potpunosti sukladan Stage 5 (Tier IV) standardima o kontroli ispušnih plinova. Osim ekoloških sukladnosti, ovaj motor nudi vrhunske performanse, pouzdanost i trajnost.

Nazivlje ovog motora odgovara masi stroja u tonama, kao i kod drugih Catovih strojeva. Cat 306 CR nudi se s ravnim nožem, nožem pod kutom i u XTC (Extra Tool Carrier) konfiguracijama.

42

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

Jedini specijalizirani magazin i portal za mobilnost s nultom emisijom štetnih plinova

www.zemobility.hr

CIJ EN A: 20 ,00 kn

01220

BR OJ 1

mobility 9

772757

072005

PRO SINA C/D

MAGAZI

FORD E-Transit

N ZA T EHNOL

OGIJE

N U LT E

EMISIJ

E

Opel Mokka -e (VYKE KIRIVEG MNE TSTYPEVRS K G WXMŁI M Y IPIOXVM VSWWSZIVE ÐRSQ M^HERNY PUNIO

NICE

Business Media Croatia Metalčeva 15, Zagreb | T: +385 1 6311 800 | E: zemobility@bmcroatia.hr 001-076_V

ANJSKE KOR

ICE.indd 2

6,*851267 (/(.75,Í1

,+ $87202 %,/$ /SPMOS NI VIEPRE STEWRSWX ^ETE PNIRNE FEXIVMNI #

-RJVEWXVYOXYVE OES OPNYÐ VEWXE FVSNE IPIOXVMÐRML ZS ^MPE

GOD INA 1

ECE MBE R

202 0.

Tržište elektrificiranih automobila

Strelovit rast prodaje elektrificiranih modela Iako prodaja elektrificiranih modela polako raste i u Hrvatskoj, Europa svjedoči pravoj eksploziji broja elektrificiranih modela čiji će broj u ovoj godini premašiti 1,5 milijuna [autor] Matko Jović

Hyundai Kona electric je sa 129 registracija najprodavaniji električni model u Hrvatskoj. Vrlo blizu je i Škoda Citigoe iV sa samo dva vozila manje

dok ukupna prodaja automobila u Europi u ovoj godini (zbog poznatih razloga) bilježi ozbiljne minuse, prodaja modela s električnim i hibridnim pogonom doživjela je vrlo snažan rast. Najave zabrane motora s unutarnjim izgaranjem u brojnim zemljama te sve stroža ograničenja pristupa za neke kategorije dizelaša potopile su njihovu prodaju. Tako je u prvih 10 mjeseci ove godine u Europskoj uniji registrirano nešto više od 8 milijuna svih novih vozila što je za 26,8% manje nego u istom razdoblju prošle godine.

No, rujnu je broj registracija elektrificiranih (električnih i hibridnih) vozila po prvi put u povijesti bio veći od broja vozi-

Registrirana električna vozila u Hrvatskoj (1. studeni 2020.)

Model 1. Hyundai Kona Electric

127

3. BMW i3

109

4. Renault Zoe

108

5. Volkswagen up!

89

6. Nissan Leaf

87

7. smart eq fortwo

82

8. Volkswagen e-Golf

59

9. Tesla Model 3

48

10. Tesla Model S

45

11. Mitsubishi i-MiEV

34

12. smart eq forfour

34

13. Volkswagen ID.3

31

14. Tesla Model X

19

15. Hyundai Ioniq

12

16. Porsche Taycan

10

17. Jaguar I-Pace

9

18. Peugeot iOn

9

19. Mazda MX-30

9

20. Mini Cooper

8

21. Audi e-tron

7

22. Citroën C-Zero

6

23. Citroën Saxo

5

24. Nissan NV200

5

25. Renault Fluence

5

26. Opel Corsa-e

4

Ukupno

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

129

2. Škoda CITIGOe iV

27. Ostali

44

Broj

59 1.149

Renault Zoe je uvjerljivo najprodavaniji električni automobil u Europi ove godine, u 2019. je to bio Tesla Model 3

Registrirana hibridna vozila u Hrvatskoj (1. studeni 2020.) mild hibridi

1. Toyota 2. Suzuki

900

3. Volvo

104

Ukupno

4.245

14

4.259 900

93 67

6. Porsche 7. Fiat

plug-in hibridi

31

135

27

120

63

118

133

4. Lexus 5. Mercedes-Benz

hibridi

133

109

109 88

88

9. BMW

65

18

83

10. Audi

55

26

81

8. Mitsubishi

6

55

12. Land Rover

29

1

13. Volkswagen

27

11. Honda

61 18

48

14

41

14. Renault

17

15

32

15. Peugeot

21

1

22

18

20

17

17

12

4

16

20. Ford

3

11

21. Ostali

3

11

5

1.408

4.600

335

16. Kia

2

17. Infinity 18. Hyundai

15

19. Škoda

22. Ukupno

S rastom prodaje električnih vozila od 10%, Europa je nadmašila sva ostala važna tržišta Europa

Kina

Sjeverna Amerika

Japan 10%

5

15 14 0

6 6.343

Q1 2016

Q3

Q1 2017

Q3

Q1 2018

Q3

Q1 2019

Q3

Izvor: BloombergNEF

Marka

la s dizelskim motorima. Sjetimo se da su do prije pet godina dizelska vozila dominirala u europskoj prodaji. U prvih 10 mjeseci ove godine u Europi je registrirano gotovo 919.000 elektrificiranih vozila što je tržišni udio od 9,5 posto (pri čemu je udio električnih vozila u ukupnoj prodaji 5,1%). Do kraja godine bi ukupni broj elektrificiranih vozila mogao premašiti 1,2 milijuna. Statistike su prilično šarolike jer neki izvori u elektrificirane modele uključuju samo plug-in hibride, a neki i full hibride U Hrvatskoj je u prvih 11 mjeseci registrirano 382 električna vozila (što je udio od 1,1%) te 2.244 hibridnih vozila (udio od 6,6%), pri čemu značajan broj hibridnih modela čine mild hibridi koji i nisu hibridi u pravom smislu riječi. Po broju registracija prednjači Škoda sa 135 modela Citigoe iV, slijedi Hyundai Kona electric s 83, Volkswagen s ID.3 i e-up!, Renault Zoe, itd.

Q1 2020

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

45

Tržište elektrificiranih automobila S obzirom na relativno mali broj vozila odlučili smo izvući koliko je uopće elektrificiranih modela na hrvatskim cestama. U studenom je na hrvatskim cestama bilo ukupno 1.149 električnih te 6.340 hibridnih vozila. Kao što možete vidjeti u tablici, ako gledamo po modelima, u Hrvatskoj najbolje stoji Hyundai sa 129 Kona Electric, ali ako se gleda rezultat marke onda je na prvom mjestu Volkswagen s ukupno 179 model (e-up!, e-Golf i ID.3).

Od ukupno 6.352 hibrida koliko registrirano u Hrvatskoj do 1. studenog, čak 4.259 su Toyote koja drži dvije trećine ukupnog broja, unatoč navali mild hibrida koje sada nude gotovo svi.

Kao što se može vidjeti u tablici, spomenutih je mild hibrida na cestama 1.408, pravih (odnosno full) hibrida 4.600 te plug-in hibrida 399 pri čemu je ovdje najjači Mitsubishi s 88 plug-in hibridnih registracija.

Ove godine je postalo jasno da nas očekuje električna budućnost

Eksplozija elektrificiranih u EU

Volkswagen ID.3 je odlično prihvaćen na tržištu te je u listopadu bio najprodavaniji električni model u Europi

Nakon što je udio elektrificiranih modela u rujnu bio veći od dizela, trend se nastavio i u listopadu kad je udio elektrificiranih modela bio 27%, a dizela 26%, no treba imati na umu da od ukupnog broja elektrificiranih modela tek četvrtinu čine potpuno električni model. U listopadu ove godine u Europi je registrirano ukupno 73.257 električnih automobila što je rast od 192% u odnosu na prošlu godinu.

Također, u prvih 10. mjeseci ove godine prodaja potpuno električnih vozila u Europi je premašila brojku od 500.000, a kao što je vidljivo u tablici, Renault Zoe je uvjerljivo najprodavaniji model s 73.403 registracije, a slijedi Tesla Model 3, Hyundai Kona electric, itd. No, iako je po ukupnoj prodaji u ovoj godini tek na 9. mjestu, Volkswagen ID.3 je bio najprodavaniji model u rujnu i listopadu nadmašivši Zoe za nekoliko stotina vozila. U isto vrijeme Tesla Model 3 koji je ukupno drugi, u listopadu nije bio ni u prvih 10. te do kraja godine ne može uloviti Renault Zoe tako da definitivno neće ponoviti uspjeh iz 2019. kad je bio najprodavaniji električni model u Europi.

Za utjehu, Tesla Model 3 je najprodavaniji električni automobil u svijetu te je sa 142.000 registracija u prvih šest mjeseci ove godine daleko nadmašio Renault Zoe koji je skupio 38.000 registracija. No, treba imati na umu da se Model 3 prodaje u Americi, Europi i Kini, dok su europski modeli većim di-

Toyota Yaris Hybrid je najprodavaniji hibridni model u Hrvatskoj

Najprodavaniji električni modeli u Europi u 1.-10. 2020.

Br. Model

Vozila

1. Renault Zoe

73.403

2. Tesla Model 3

58.063

3. Hyundai Kona EV

31.832

4. Volkswagen e-Golf

29.024

5. Audi e-tron

26.721

6. Peugeot e-208

24.860

7. Kia Niro e

23.847

8. Nissan Leaf

23.372

9. Volkswagen ID.3

20.337

10. BMW i3

17.857

Renault Zoe je s trona skinuo Teslu Model 3, a u poretku se brzo uspinje i novi Volkswagen ID.3

Najprodavaniji električni modeli u Europi u listopadu 2020.

Br. Model

Vozila

1. Volkswagen ID.3

10.584

2. Renault Zoe

46

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

9.890

3. Hyundai Kona electric

5.441

4. Kia Niro e

3.938

5. Peugeot e-208

3.839

6. Audi e-tron

3.451

7. Smart fortwo e

2.847

8. BMW i3

2.811

9. Opel Corsa-e

2.684

10. Mini Cooper e

2.477

jelom fokusirani na domaće tržište.

Slijedi Nissan Leaf (koji je u padu na većini tržišta) s 24.000, Volkswagen e-Golf s 21.000, itd. Zanimljivo da je najbolje plasirani kineski model BYD QinPro tek na petom mjestu s 21.000 registracija u prvih šest mjeseci.

Razvoj infrastrukture Ključno pitanje električne mobilnosti je infrastruktura za punjenje jer iako možemo očekivati povećanje dosega električnih automobila, oni ipak ostaju jako ovisni o punionicama. EU je prije šest godina imala sam 34.448 javno dostupnih punionica da bi taj broj krajem 2019. dosegnuo gotovo 200.000 (ovdje nije uračunata Norveška jer nije članica EU).

No, problem je što je najveći broj punionica koncentriran u najbogatijim zapadnoeuropskim zemljama te se čak 75% svih punionica nalazi u samo četiri zemlje (Nizozemska, Njemačka, Francuska i V. Britanija). Možda je još bolji pokazatelj broj punionica na 100 km ceste gdje opet dominira Nizozemska koja u prosjeku ima punionicu na svakih tri kilometra. U svakom slučaju procjenjuje se kako na 10 električnih automobila treba jedna punionica pa prema tome možemo očekivati daljnji rast broja javno dostupnih mjesta za punjenje (stanje s punionicama u Hrvatskoj možete vidjeti u članku na strani 6).

2020.

2019.

Također, električni automobili su (još uvijek) značajno skuplji od klasičnih, a ta cijena ostaje relativno visoka i kad se oduzmu iznosi poticaja koje daju gotovo sve EU članice. Stoga je očekivano kako je broj prodanih električnih automobila direktno povezan s kupovnom moći građana, pa je udio električnih automobila u prodaji najveći u najbogatijim zemljama.

Osim što su tamo građani bogatiji, te zemlje imaju i dobro ra-

Tržišni udjeli pojedinih vrsta pogona u prošloj ovoj godini – pad dizela i rast elektrificiranih modela

Za daljnji rast broja električnih vozila nužno je razviti infrastrukturu u svim područjima EU

zvijen sustav poticaja kao i zakonodavstvo koje kombinacijom ograničenja za stara vozila te prednosti posjedovanja novih (električnih) u konačnici potiče građane da se odluče za kupnju električnih ili hibridnih modela.

Broj punionica u Europi se u pet godina povećao za gotovo 500%

Broj vozila ovisno o vrsti pogona u EU 2014.-2019.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

Benzin

5.358.452

6.036.564

6.800.116

7.563.739

8.521.418

8.964.034

Dizel

6.599.462

7.039.611

7.175.630

6.617.051

5.402.079

4.650.558

246.483

366.782

434.363

644.852

898.720

1.355.700

Elektrificirani Električni

37.517

59.165

63.479

97.667

147.428

284.812

Hibridi

176.525

218.755

278.729

426.769

598.462

896.785

Plug-in hibridi

32.441

88.862

92.155

120.416

152.830

174.103

38

176

123

253

266

535

Vodik

Dok se broj dizelaša smanjio za 50 posto, broj elektrificiranih modela je narastao pet puta

Broj punionica za električne automobile u EU Godina

Broj punionica

2014.

2015.

2016.

34.448

59.200

89.214

2018.

2019.

%14./19.

126.449 142.803

2017.

199.825

+480%

Broj punionica na 100 km cesta 1. Nizozemska

36,4

2. Luksemburg

31,6

3. Nemačka

17,6

4. Portugal

12,5

5. V. Britanija

6,8

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

47

Sufinanciranje kupnje elektrificiranih vozila

Uz državnu pomoć

uvijek je lakše U Hrvatskoj smo do sada imali jedne od najizdašnijih potpora, a ostaje za vidjeti s kojim iznosima će Država ubuduće poticati kupnju elektrificiranih vozila te kako će taj sustav funkcionirati [aautor or]] Iv Ivan vaann Cve v tk tkov ović ović ov ić

ijekom ljeta, kada su se realizirali natječaji za sufinanciranje kupnje elektrificiranih vozila, pratili smo mnoge napise koji su govorili kako hrvatski način subvencioniranja kupnje elektrificiranih vozila nije pravedan. Bez obzira govorimo li o dijelu koji se odnosi na kupnju vozila za pravne osobe ili pak onog koja se odnosi na kupnju, odnosno sufinanciranje kupnje ekološki prihvatljivijih vozila za fizičke osobe.

Mnogi su se “dizali na zadnje noge” i govorili kako nije pravedan sistem “najbržeg prsta”.

O načinu funkcioniranja sustava bi se dalo razgovarati, ali je on već nekoliko godina više-manje isti.

Razlika je pak u tome što je ove godine sve bilo digitalizirano. Nije bilo potrebno odlaziti u poštu, paziti u koje vrijeme će se dokumentacija poslati ili pak kampirati ispred Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kako bi među prvima urudžbirali sve potrebne papire.

Mišljenja smo kako to nije najsporniji dio, već je iznos koji je godišnje predviđen za tu namjenu, a ove je godine bio 44 milijuna kuna, trebao biti daleko veći. Isto tako bi iznosi pojedinačnih subvencija mogli biti i nešto niži, a što bi sve zajedno dovelo do većeg broja zainteresiranih kupaca elektrificiranih vozila. I danas mnogi smatraju kako su električna vozila nebuloza, i da ona kod nas neće zaživjeti još 50 godina. Na njihovu žalost, to nije tako.

Električni automobili su tu, i oni će vrlo velikom brzinom postati naša svakodnevica. O načinu subvencioniranja će se voditi još mnoge diskusije, pa tako posto-

Financiranje u Hrvatskoj

44 milijuna kn

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2020. je godine osigurao za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila: 22 mil. kn za fizičke i 22 mil. kn milijuna za pravne osobe

40%

do bespovratnih sredstava za kupnju vozila koje u trenutku unosa, uvoza ili prodaje u Hrvatskoj ili ranije, nije bilo registrirano

48

SIJEČANJ/JANUARY 2021.

Građani i pravne osobe mogli su aplicirati za poticaj za električno vozilo i vozilo na vodik u iznosu do

Plug-in hibridno vozilo s ispustom CO2 manjim od 50 g/km u iznosu do

Za električne četverocikle, motocikle i mopede do

70.000 kn

40.000 kn

20.000 kn

Njemačka

Sufinanciranje kupnje električnih i autobusa na vodik Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će sufinancirati i kupnju autobusa na električnu energiju i vodik s nultim emisijama, a radi se o vozilima M2 (vozila s više od osam sjedala i manje od pet tona najveće dopuštene mase) i M3 (vozila koja imaju više od osam sjedišta te najveću dopuštenu mase veću od pet tona) kategorije. Korisnici potpora mogu biti jedinice lokalne samouprave (JLS) ili društva u vlasništvu JLS koja obavljaju javni prijevoz putnika koji obavljaju javni cestovni prijevoz putnika.

Iznos dodijeljenih sredstava ne smije prijeći 40% opravdanih troškova odnosno može biti najviše 40 milijuna kuna po korisniku, a raspoloživa sredstva u ovom pozivu iznose 100 milijuna kuna.

Opravdani trošak je trošak kupnje vozila za javni prijevoz putnika plaćen gotovinom, kreditom ili financijskim leasingom, ali ne i operativnim leasingom. Sredstava se dodjeljuju do kraja godine ili do iskorištenja.

Država sufinancira i izgradnju punionica za električnu energiju i vodik, a mogući korisnici su svi koji žele graditi. Najviši iznos je 200.000 kn po korisniku, a ukupna sredstva 10 milijuna kn.

9ZMNIO WI ZSPMQS YWTSVIÔMZEXM W 2NIQEÐOSQ OSNE NI SH PMTRNE HS TVSWMRGE WQERNMPE 4(: ^E RE ZS^MPE W QERNSQ IQMWMNSQ MWTYĤRML TPMRSZE 8EOSÔIV XY NI M HVŁEZRE WYFZIRGMNE SH IYVE ^E OYTRNY TPYK MR LMFVMHE SHRSWRS IYVE ^E OYTRNY IPIOXVMÐRSK ZS^MPE

Velika Britanija :PEHE :IPMOI &VMXERMNI RYHM M^Y^IÊE SH TSVI^E RE WZE ZS^MPE W RYPXSQ IQMWMNSQ MWTYĤRML TPMRSZE Ş ^REÐM IPIOXVMÐRE ZS^MPE 4SVIH XSKE XY NI M HS JYRXM HVŁEZRML TSXTSVE ^E OYTRNY ZS^MPE OSNE OSĤXENY QERNI SH JYRXM E OEOS FM WI TSXEORYPE OYTRNE IPIOXVMÐRML ZS^MPE M OSH OYTEGE RIĤXS WPEFMNI TPEXIŁRI QSÊM

*VERGYWOE NI TVMTVIQMPE M^HEĤRI WYFZIRGMNI RE IPIOXVMÐRE ZS^MPE OSNE OSĤXENY QERNI SH IYVE 9 VE^HSFPNY SH PMTRNE HS TVSWMRGE XY NI TSTYWX HS IYVE ^E ZS^MPE TVMZEXRI OYTGI SHRSWRS HS IYVE ^E ZS^MPE OSNE OYTYNY TVEZRI SWSFI 7YFZIRGMNE NI SKVERMÐIRE RE GMNIRI ZS^MPE 9^ XS TPYK MR LMFVMHM OSNM OSĤXENY HS IYVE M MQENY HSQIX RE IPIOXVMÐRM TSKSR Y KVEHY QERNM SH OQ TVIQE ;084 Y QSKY SWXZEVMXM TSTYWX HS IYVE STIX SKVERMÐIR RE GMNIRI ZS^MPE

Norveška >IQPNE W RENZIÊMQ FVSNIQ IPIOXVMÐRML EYXSQSFMPE RYHM TVMQNIV OEOS XVIFE TSXMGEXM OYTRNY IOSPSĤOM TVMLZEXPNMZML ZS^MPE FI^ HMVIOXRML TSXTSVE 8EOS OYTGM IPIOXVMÐRML ZS^MPE RI TPEÊENY 4(: WTSQMRNI WI HE FM WI SR MTEO QSKES ZVEXMXM RE ZS^MPE WOYTPNE SH IYVE RI TPEÊE WI GEVMRE OSNE ^E RTV :SPOW[EKIR +SPJ +8- M^RSWM IYVE 8EOSÔIV IPIOXVMÐRM EYXSQSFMPM TPEÊENY QERNY GIWXEVMRY QSŁI FMXM MPM RENZMĤI VIHSZRI GMNIRI SZMWRS S TSOVENMRM MQENY FIWTPEXER TEVOMRK QERNY GMNIRY TVMNIZS^E XVENIOXSQ QERNE KSHMĤRNE REOREHE ^E GIWXI TVMPMOSQ VIKMWXVEGMNI MXH

/YTGM IPIOXVMÐRML ZS^MPE Y ģTERNSPWOSN QSKY OSVMWXMXM HVŁEZRM TSXMGEN SH IYVE MPM ÐEO IYVE Y WPYÐENY HE HENY RE VIGMOPMVERNI ZS^MPS WXEVMNI SH WIHEQ KSHMRE 3WMQ XSKE OYTGM TPYK MR LMFVMHE QSKY YĤXIHNIXM IYVE Y XVIRYXOY OYTRNI SHRSWRS IYVE EOS VIGMOPMVENY WXEVMNI ZS^MPS 4SVIH XSKE XY WY M VE^RI TSVI^RI SPEOĤMGI OEOS Y XVIRYXOY OYTRNI ZS^MPE XEOS M XMNIOSQ YOYTRSK VE^HSFPNE ZPEWRMĤXZE

Italija Samo za pravne osobe pri kupnji električnog bicikla tu je bilo i do

5.000 kn

4SÐIZĤM SH WVTRNE 2M^S^IQWOE RYHM YĤXIHY HS IYVE WZMQ OYTGMQE IPIOXVMÐRML ZS^MPE W RYPXSQ IQMWMNSQ MWTYĤRML TPMRSZE

Češka Republika ÏIĤOM WY HVŁEZPNERM HS PMWXSTEHE MQEPM QSKYÊRSWX MWOSVMWXMXM M^HEĤRI WYFZIRGMNI ^E OYTRNY IPIOXVMJMGMVERML ZS^MPE 7YFZIRGMNI WY WI VE^PMOSZEPI SZMWRS S XMTY ZS^MPE TE WI XEOS ÐIĤOML OVYRE IYVE HSFMZEPS ^E OYTRNY IPIOXVMÐRML QSHIPE (ZEHIWIX TSWXS QERNI SHRSWRS OVYRE IYVE FMS NI TSXMGEN ^E OYTRNY TPYK MR LMFVMHE XI OVYRE IYVE ^E OYTRNY ţSFMÐRMLŤ LMFVMHE

Turska Francuska

Španjolska ji i inicijativa da se na razini Europske unije na električna vozila ukine PDV. Vidjet ćemo kako će se to još razvijati u narednom periodu, a mi donosimo pregled kako su pojedine države do sada subvencionirale kupnju ekološki prihvatljivijih vozila, bez obzira pričamo li o hibridima ili pak potpuno električnim modelima.

Nizozemska

/YTGM IPIOXVMÐRML EYXSQSFMPE Y -XEPMNM M^QIÔY OSPSZS^E M TVSWMRGE KSHMRI QSKY MWOSVMWXMXM IYVE IOS FSRYWE 9 MWXSQ VE^HSFPNY OYTGM TPYK MR LMFVMHE QSKY MWOSVMWXMXM TSTYWX SH IYVE 2S XS RMNI WZI /YTGM OSNM SHPYÐI VIGMOPMVEXM WZSNI WXEVS ZS^MPS QSKY HSFMXM HSHEXRM FSRYW SH IYVE OYTYNY PM TPYK MR LMFVMHE SHRSWRS IYVE OYTYNY PM IPIOXVMÐRS ZS^MPS

-EOS 8YVWOE RI RYHM RMOEOZI RSZÐERI WYFZIRGMNI ^E OYTRNY IPIOXVMÐRML ZS^MPE SHPYÐMPE NI WQERNMXM M^RSW TSWIFRSK TSVI^E RE TSXVSĤRNY OYTGMQE RSZML IPIOXVMJMGMVERML ZS^MPE M XS W M^ZSVRI WXSTI SH TSWXS SZMWRS S O; FEXIVMNE RE TSWXS

Finska :IÊ HYPNI ZVMNIQI NSĤ SH TE HS KSHMRI *MRGM QSKY YĤXIHNIXM M^QIÔY M IYVE OEHE OYTI MPM TSXTMĤY YKSZSV S HYKSVSÐRSQ RENQY RSZSK IPIOXVMÐRSK EYXSQSFMPE

Grčka 7YFZIRGMNE M^RSWM TSWXS TVSHENRI GMNIRI TVMNI STSVI^MZERNE E RENZMĤI HS IYVE 3WMQ XSKE OYTGM XEOSÔIV QSKY MWOSVMWXMXM TSXMGEN SH IYVE ^E VIGMOPMVERNI WXEVSK ZS^MPE 8EOSÔIV IPIOXVMÐRE ZS^MPE RI TSHPMNIŁY RMOEOZSQ TSVI^Y RE YZS^

Slovačka - 7PSZEGM MQENY TVMNEZI ^E HVŁEZRY TSXTSVY OYTRNI IPIOXVMÐRML ZS^MPE M XS HS IYVE E OSNI QSKY MWOSVMWXMXM HS QNIWIGM REOSR SHSFVIRNE

Island -WPERH RYHM QSŁHE RENM^HEĤRMNI WYFZIRGMNI SH WZML 1SKYÊI NI SWXZEVMXM YĤXIHY HS MWPERHWOML OVYRE IYVE FI^ 4(: E RE TVIXLSHRS OYTPNIRE ZS^MPE W RYPXSQ IQMWMNSQ MWTYĤRML TPMRSZE

Slovenija 9 WYWNIHRSN REQ 7PSZIRMNM OYTGM QSKY MWOSVMWXMXM ZPEHMRY WYFZIRGMNY SH IYVE OEHE OYTI IPIOXVMÐRM EYXSQSFMP /ES M OSH REW MQENY RE VEWTSPEKERNY SHVIÔIRM KSHMĤRNM FYHŁIX OSNM WI QSŁI OSVMWXMXM FMPS OEHE HSO WI XEN FYHŁIX RI MWXSTM

Austrija %YWXVMNWOE ZPEHE HENI IYVE YĤXIHI ^E IPIOXVMÐRE ZS^MPE OSNE OSĤXENY QERNI SH IYVE M OSNM WY OYTPNIRM M^QIÔY WVTRNE M TVSWMRGE >E TPYK MR LMFVMHI XY NI TSXMGEN SH IYVE SIJEČANJ/JANUARY 2021.

49

www.tehnoeko.com.hr

5/202 /20 20 0 20 godina ina na X XVII VII

bro 89 broj 8 listopad listopad/ ad ad/ october octobe e er 2020.

0020.

20 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

PRETPLATITE SE !

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (uključena poštarina i PDV)

Business Media Croatia d.o.o.

Savska cesta 182, Zagreb E: tehnoeko@bmcroatia.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

Intervju

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

ALEKSANDRA D ANIĆ VUČINIĆ, VUČINIĆ, P PREDSJEDNIC A HUGO A ALESSANDRA ASTOLFI, ST IEG

ECOMONDO 22020, IRID IRIDE, DEPOS, CATERPILLAR, ILL AEBI SC SCHMIDTT, POWERSCREEN, AVERMAANN, N DOPPSTADT, RASCO DOPPSTAD ASC

TOPP 100, 100 NOVVI ZAKO ZAKON O OTPADU, TTPADU PADU, EU STRATEGIJA ST STRATEG STRAT ZAA VODIK V

001_NASLOVNA.indd 1

05.10.2020. 17:56:42

M E Đ U N A R O D N A

KO N F E R E N C I J A

O

Z A Š T I T I

O KO L I Š A

2.- 4. lipnja 2021. Poreč Hotel Parentium Plava Laguna

Rezervirajte termin!

NUŽNA KARIKA CJELOVITOG SUSTAVA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM ?

www.tehnoeko.com.hr

ENERGETSKA OPORABA

Termička obrada otpada Zemlja (kg/stanovnik)

Odlaganje

Spaljivanje

Recikliranje

Kompostiranje

18%

Njemačka (611)

0%

35%

47%

Švedska (462)

1%

52%

32%

15%

Nizozemska (551)

2%

49%

24%

26% 16%

Francuska (534)

28%

33%

23%

Italija (529)

41%

20%

24%

14%

Španjolska (464)

63%

10%

17%

10%

Grčka (503)

82%

0%

16%

2%

Poljska (314)

75%

1%

13%

12%

Bugarska (460)

73%

0%

24%

3%

IZVOR: Brošura "Otpad je naša stvar", ", Njemačka udruga komunalnih tvrtki – VKU (Verband komunaler Unternehmen) - pregled stanja gospodarenja podarenja komunalnim otpadom u nekim EU zemljama za 2012.

(Eurostat ožujak 2014.)

ORGANIZATOR

Business Media Croatia d.o.o., Zagreb, greb, konferencija@bmcroatia.hr, T. +385 1 6311 800

EKOMUNAL - SPECIJALNO KOMUNALNO VOZILO ZA SAKUPLJANJE I PRIJEVOZ KOMUNALNOG OTPADA

INOVACIJA GODINE 2019

EKONOMIÈNO – EKOLOŠKO – TRAJNO GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM SVI KUPUJU DOMAÆE I KVALITETNO, A VI? TEHNIX d.o.o. Braæe Radiæ 35, 40320 Donji Kraljevec www.tehnix.com; +385 40 650 100; tehnix@tehnix.com