Tehnoeko 92

godi go d na XV di XVIIIIII

broj br oojj 92 ožuj ož ujak uj a / ak marc ma rch rc h 2021 20 21.

21 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

INTERVJU

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

JOSIP GRGIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE RCGO ŠAGULJE

CATERPILLAR, COMLAND, EGGERSMANN, BROCK, MOLOK, TEHNIX, RUBBLE MASTER, IRIDE, PIAGGIO

KOMENTAR: TOMISLAV ĆURKO, ENERGETIKA I EKOLOGIJA, GOSPODARENJE OTPADOM VELIKE BRITANIJE

M E Đ U N A R O D N A

KO N F E R E N C I J A

O

Z A Š T I T I

O KO L I Š A

2.- 4. lipnja 2021. Poreč Hotel Parentium Plava Laguna

Rezervirajte termin!

NUŽNA KARIKA CJELOVITOG SUSTAVA KRUŽNOG GOSPODARENJA OTPADOM ?

www.tehnoeko.com.hr

ENERGETSKA OPORABA

Termička obrada otpada Zemlja (kg/stanovnik)

Odlaganje

Spaljivanje

Recikliranje

Kompostiranje

18%

Njemačka (611)

0%

35%

47%

Švedska (462)

1%

52%

32%

15%

Nizozemska (551)

2%

49%

24%

26% 16%

Francuska (534)

28%

33%

23%

Italija (529)

41%

20%

24%

14%

Španjolska (464)

63%

10%

17%

10%

Grčka (503)

82%

0%

16%

2%

Poljska (314)

75%

1%

13%

12%

Bugarska (460)

73%

0%

24%

3%

IZVOR: Brošura "Otpad je naša stvar", ", Njemačka udruga komunalnih tvrtki – VKU (Verband komunaler Unternehmen) - pregled stanja gospodarenja podarenja komunalnim otpadom u nekim EU zemljama za 2012.

(Eurostat ožujak 2014.)

ORGANIZATOR

Business Media Croatia d.o.o., Zagreb, greb, konferencija@bmcroatia.hr, T. +385 1 6311 800

SADRŽAJ

6

Vijesti

17

Tehnix Hrvatska ne treba nova odlagališta smeća

18

Komentar Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gopodarstva pri HGK i savjetnik direktora Čistoće Zadar

24

Intervju Josip Grgić, predsjednik Uprave Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje

Gospodarenje otpadom Korona pandemija i sektor gospodarenja otpadom u UK i Engleskoj

31

Energetika i ekologija Energetska oporaba u budućnosti će biti neophodna

22

26

Comland Održivo gospodarenje građevinskim otpadom

32

Caterpillar CAT 232 D3 – mali utovarivač D3 serije

34

Teuton Z50 Nova verzija jednoosovinskog univerzalnog usitnjivača

36

Brock Kamionske čistilice za održavanje prometnica

Impressum TEHNOEKOO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Novinarka Sanja Plješa | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, F: +385 1 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

OŽUJAK/MARCH 2021.

KOLUMNA

PARS EST IN TOTO, TOTUM NON EST IN PARTE ODVOJENO SAKUPLJANJE NIJE NI CJELOVITO NI KRUŽNO GOSPODARENJE OTPADOM, ALI CJELOVITO - KRUŽNO UKLJUČUJE I ODVOJENO SAKUPLJANJE. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO) je rješenje za antropogene dr. sc. Zlatko Milanović proizvodne i potrošačke ostatke. U novom tisućljeću nakon održivog gospodarenja europska politika je promovirala zero waste (J. M. D. Barosso) i zatim kružno gospodarenje (J. C. Juncker), te na kraju Europski zeleni plan (Ursula von der Leyen). Stručnjaci su inače kružno gospodarenje promovirali prije trideset godina uz najavu da gospodarenje otpadom treba postati gospodarenje resursima.

Gospodarenje otpadom u EU do 2030.

38

Molok Pametne stanice za odvojeno odlaganje otpada

40

Rubble Master RM120X – prvi stroj izgrađen u skladu s RM NEXT filozofijom

42

Iride Iride 8 – najnoviji model komunalne nadogradnje

44

Klimatske promjene 2020. je druga najtoplija zabilježena godina

46

Piaggio Gradski kamion Piaggio Porter NP6

Stupanj recikliranja KO Odlaganje KO Stupanj recikliranja otpada Smanjenje morskog otpada

Barroso

Juncker

70 % 5% 80 % 30 %

65 % 10 % 75 % > 25 %

Aktualnim Planom gospodarenja otpadom RH, odvojeno sakupljanje je, još jednom (nakon ZOGO) određeno kao prioritet. Međutim, neprijeporno odvojeno sakupljanje nije recikliranje, kao što ni kružno gospodarenje ne obuhvaća sve mjere CSGO. Svakako odvojeno sakupljanje, ponovna uporaba i recikliranje su naročito važne mjere kružnog i cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. To su sekundarne mjere koje nastupaju kada je otpad već nastao. Kada se odvojeno prikupljeni otpad ipak odloži, odnosno nakon sortiranja većim dijelom odloži, nastaju nepotrebni troškovi i veće ugroze okoliša i osobito ugroze zdravlja ljudi.

Apsolutno prioritetne mjere su edukacija i sprječavanje nastajanja otpada. Javnost nije upoznata da se u Hrvatskoj vrlo slabo provode mjere prevencije. Kada je sredinom prošle godine objavljen Izborni program HDZ-a, s ciljanom stopom odvajanja miješanog komunalnog otpada od 55 posto (kraj 2025.), došlo je do kritika zelenih udruga. Međutim to nikako ne znači da ne treba doseći i veću stopu (60 ili 65 posto), a neusporedivo je važnije kako će se postupati s odvojeno prikupljenim otpadom. Programom HDZ-a se najavljuje i izgradnja 150 reciklažnih dvorišta, koja imaju veliku edukativnu ulogu, ali to su samo mjesta odvojenog sakupljanja sustavom donošenja. Uz ograničenu učinkovitost povećavaju troškove.

Program HDZ-a ističe da „su ugovorena sredstva u iznosu od 2,4 milijarde kuna za odvojeno prikupljanje i recikliranje“ te se predlaže i izgradnja preostalih centara za gospodarenje otpadom. Najavljeno je i sufinanciranje izgradnje novih sortirnica i kompostišta. Međutim, na javne pozive, koji su čak i produljeni, za sufinanciranje sortirnica i kompostišta nije se javilo dovoljno jedinica lokalne samouprave odnosno javnih i privatnih komunalnih tvrtki. Razlog tome je nedovoljna (kvazi) edukacija i osobito opasnost od povećanja troškova.

Posljednjih godina u RH je nabavljen veliki dio posuda za odvojeno sakupljanje, ali bez sljedećih mjera CSGO-a to može biti veliki propust, ako javno gospodarstvo ne dogovori suradnju s privatnim gospodarstvom.

Europski zeleni plan, kao i najavljeni Akcijski plan za kružno gospodarstvo, temelje se na razvitku zelenog gospodarstva. U RH je golema prepreka gradnji javnih sortirnica i kompostišta ogroman broj općina i gradova. U takvoj situaciji javne i privatne komunalne tvrtke mogu i trebaju postati nositelji razvitka zelenog gospodarstva. Upravo to pokazuju i dosadašnja iskustva komunalnih tvrtki koje objedinjuju potrebe desetke jedinica lokalne samouprave.

OŽUJAK/MARCH 2021.

5

VIJESTI

HBOR uz podršku EIB-a potiče održiva ulaganja u Hrvatskoj Europska investicijska banka (EIB) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisale su Sporazum o financiranju razvoja i provedbi savjetodavnih usluga za ulaganja.

Ovim sporazumom HBOR je dobila podršku Europskog savjetodavnog centra za ulaganja u jačanju kapaciteta pružanja savjetodavnih usluga i tehničke pomoći javnom sektoru pri ulaganjima i realizaciji investicija u važne grane hrvatskog gospodarstva, poput zaštite i upravljanja okolišem, učinkovitog korištenja resursa, kružnog gospodarstva, pametnih gradova i socijalne infrastrukture.

Zahvaljujući bespovratnoj pomoći u okviru Plana ulaganja za Europu, HBOR će izgraditi i pružati široki spektar savjetodavnih usluga kako bi pomogla jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave u pripremi i strukturiranju održivih i isplativih projekata, poticanju ulaganja i rasta te realizacije investicija, s posebnim naglaskom na ulaganja u nedovoljno razvijenim područjima RH. Ukupna vrijednost programa veća je od 670.000 eura, od čega će se grantom Europskog savjetodavnog centra za ulaganja financirati do 500.000 eura, dok će preostali iznos HBOR financirati iz vlastitih sredstava.

Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a zadužen za aktivnosti u Hrvatskoj, naglasio je da ovim Sporazumom podržavaju HBOR u poticanju zelenog i održivog rasta u Hrvatskoj.

Sporazum se temelji na savjetodavnoj i tehničkoj pomoći koju je EIB već pružao javnim i privatnim nositeljima projekata u Hrvatskoj u području energetske učinkovitosti, poljoprivrede, pametnih gradova, održive infrastrukture i institucionalnih kapaciteta.

Za poboljšanje sustava vodoopskrbe Dubrovnika Europska komisija odobrila više od 60 milijuna eura

Europska komisija je početkom ožujka odobrila ulaganje u iznosu od 60 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za nadogradnju infrastrukture za vodoopskrbu, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u Dubrovniku i oko njega, izvijestili su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. „Ovim će se projektom stanovnicima osigurati pristup pitkoj vodi i smanjiti gubitci vode, kao i povećati komercijalna i turistička privlačnost područja čime će se poboljšati lokalni društveni i gospodarski razvoj. Kohezijskom politikom nastoje se pronaći konkretna rješenja za lokalne izazove“, kazala je Elisa Ferreira, povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme.

Projektom je planirano ukupno više od 40 kilometara radova na modernizaciji sustava vodoopskrbe, kao i 31 kilometar radova na sustavu javne odvodnje, izgradnja novih crpnih stanica, vodosprema i ostale potrebni objekti. Radovi na vodoopskrbi obuhvaćaju Dubrovnik, ali i općine koje opskrbljuju sustavi Zaton-Orašac-Elafiti i Mioševići-Visočani, dok dio projekta koji se odnosi na otpadne vode pokriva samo aglomeraciju grada Dubrovnika.

Projektom će se pridonijeti usklađenosti s Direktivom EU-a o vodi za piće, Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, Direktivom o podzemnim vodama i Okvirnom direktivom o vodama.

UPRAVA ZAGREB 10000 Zagreb, g , 4CFPKçMC EGUVC 6GN (CZ

PJ RIJEKA -CUVCX 4KLGMC ĺGIQVK 6GN (CZ

PJ SPLIT 2QUNQXPC \QPC &WIQRQNLG 5X .GQRQNFC /CPFKãC C 6GN (CZ

PJ OSIJEK 1UKLGM 5X .GQRQNFC /CPFKãC \ 6GN (CZ

www.teknoxgroup.com 1-4_CAT_TE_0221.indd 1

15.03.2021. 9:21:59

PZC Varaždin preuzeo nadogradnju Schmidt za zimsko posipavanje

Otvoreno reciklažno dvorište u Dugoj Resi U Dugoj Resi je početkom ožujka otvoreno reciklažno dvorište, rezultat uspješne prijave i realizacije projekta “Reciklažno dvorište Duga Resa”. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.470.812,50 kuna, a gotovo 85 posto sufinancirano je iz fondova Europske unije.

Projekt pokriva administrativno područje Grada Duge Rese od ukupno 11.180 stanovnika. Reciklažnim dvorištem Duga Resa upravljat će komunalno poduzeće Čistoća Duga Resa d.o.o. Uspješnom provedbom ovog projekta ispunjene su obveze Grada Duge Rese o odvojenom prikupljanju problematičnog otpada, otpadnog papira i kartona, metala, stakla, plastike i tekstila te komunalnog otpada.

U veljači ove godine tvrtka PZC Varaždin preuzela je i pustila u pogon nadogradnju za zimsko posipavanje renomiranog njemačkog proizvođača SCHMIDT. Isporuku, montažu i puštanje u pogon je izvršio TRIDION d.o.o. Zagreb.

Tel: +385 99 326 27 80 | office@svet-strojev.hr | www.svet-strojev.hr

VIJESTI

30 milijuna kuna iz EU fondova za izgradnju sortirnice u Varaždinu Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok potpisao je početkom ožujka Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava kojim se iz fondova Europske unije financira izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 35,8 milijuna kuna, od čega će Grad Varaždin s ostalim općinama dobiti bespovratno 30,4 milijuna kuna. To znači da je Varaždin zajedno s još 19 jedinica lokalna samouprave dužan osigurati samo 10 posto ukupnih sredstava, a 90 posto sredstava osigurava Europska unija.

Lokacija sortirnice je uz postojeće reciklažno dvorište, a izgradnja će početi ove godine. Ovime Grad Varaždin zaokružuje važan komunalni proces. Samo je desetak gradova u Hrvatskoj uspjelo aplicirati i dobiti sredstva za tu namjenu iz Europske unije.

"To je jako važan objekt i gospodarska djelatnost obzirom da je riječ o gospodarenju otpadom odnosno sortiranju različitih vrsta otpada. To će, prije svega, omogućiti gospodarenje otpadom u skladu s pravilima Europske unije, a donijet će veću čistoću i urednost te brže zbrinjavanje otpada. Naravno, to će također dovesti do pojeftinjenja ukupne cijene zbrinjavanja otpada s obzirom na to da se sada mogu razvrstati i izdvojiti one frakcije otpada koje je moguće na tržištu i prodati“, rekao je Čehok.

Više od 20 milijuna kuna iz fondova Europske unije osigurano za vodnokomunalnu infrastrukturu Belog Manastira Ugovor o izgradnji sustava odvodnje na projektu poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Belog Manastira, vrijedan je nešto više od 38 milijuna kuna, od kojih 72 posto iznosa nepovratno sufinancira Europska unija.

Ugovor su, početkom ožujka, potpisali direktor Baranjskog vodovoda Krunoslav Rob i predstavnici pet tvrtaka iz Zajednice izvođača radova, a potpisivanju je bila nazočna i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak. „Više od 20 milijardi kuna je vrijednost projekata vodno-komunalne infrastrukture koji se upravo financiraju iz fondova EU, a u novom programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine čeka nas omotnica novih projekata i izazova kojima ćemo, nadam se, konačno učiniti ovakvu infrastrukturu dostupnu u cijeloj Hrvatskoj“, istaknula je ministrica Tramišak.

Ugovor se odnosi na izgradnju sustava javne odvodnje Belog Manastira i prigradskih naselja Branjin Vrha, Šećerane i Šumarina, a obuhvaća izgradnju 18.029 metara gravitacijskih cjevovoda, 3942 metra tlačnih cjevovoda, 12 crpnih stanica i 850 priključaka.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić rekao je kako su na području Osječko-baranjske županije, u suradnji s Hrvatskim vodama, u tijeku projekti vrijedni više od dvije milijarde kuna.

U Splitu postavljeni novi pametni spremnici za odlaganje miješanog otpada Na četiri nove lokacije u Splitu, krajem veljače, postavljena su četiri nova Bigbelly solarna kompaktora.

Nove lokacije pametnih spremnika za odlaganje miješanog otpada su kod zgrade Gradske uprave, u Marmontovoj ulici, u blizini Turističke palače te Trajektne luke. Ranije su postavljeni spremnici na Rivi i kod Galerije umjetnina.

Instalacija novih Bigbelly solarnih kompaktora nastavak je investicije Čistoće Split u vodeće rješenje na svjetskom tržištu za pametno upravljanje javnim otpadom. Čistoća Split implementirala je prve inovativne Bigbelly spremnike krajem 2018. godine, a daljnje širenje mreže pametnih spremnika bio je logičan sljedeći korak nakon izvrsnih rezultata i velikih ušteda pri pražnjenju, a pritom bez ružnih prizora s vidljivim otpadom koji se zbog malog kapaciteta nerijetko prelijevao iz starih košarica, koje su sada zamijenili inovativni Bigbelly spremnici.

Ovi spremnici za miješani otpad posjeduju ugrađenu prešu na solarni pogon. Ugrađena preša stješnjava otpad zbog čega može zamijeniti znatan broj klasičnih koševa koji se koriste na javnim površinama. Ugrađeni senzori mjere popunjenost i

1-2_KUHN KOMATSU_TE_0520.indd 1

povezani su sa sustavom notifikacije. Sam dojavljuje putem mobilne aplikacije i e-mail poruke kada je pun. Zahvaljujući posebnom dizajnu otvora onemogućen je fizički pristup ubačenom otpadu, Spremnik Bigbelly u Marmontovoj ulici posjeduje i audio modul, pri odlaganju otpada u spremnik korisnik dobiva glasovnu poruku sadržaja: „Hvala što čuvate naš grad čistim“.

05.10.2020. 15:30:22

VIJESTI

Nevkoš nabavio Stummer specijalno vozilo

Do ljeta preko milijun spremnika za otpad za gradove i općine

Komunalno vozilo sa Stummer Medium XLS nadogradnjom, O-K-TEH d.o.o. isporučio je za tvrtku Nevkoš iz Vinkovaca. Riječ je o nadogradnji kapaciteta 19 m 3 sa Zoeller Delta 2301 Premium Automatic podizačima na Scania P 320 B6x2*4NA šasiji.

Ima mogućnost odabira načina rada za ručno, polu- ili potpuno automatsko pražnjenje spremnika na 2 kotača, dok se spremnici na 4 kotača prazne isključivo manualnim putem.

Delta 2301 opremljeni su senzorima aktivne sigurnosti za sprečavanje neispravnosti i grešaka u radu, sigurnosnim barijerama s fleksibilnom mehaničkom zaštitom u radnom području podizača.

Do sredine lipnja ove godine četiristotinjak gradova i općina koji su se javili Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobit će spremnike za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima.

Naime, u tijeku je isporuka oko 1,18 milijuna kanti različitog volumena za odvojeno prikupljanje papira, plastike, biootpada te ostalog reciklabilnog otpada.

Fond je već ranije jedinicama lokalne samouprave isporučio i oko 48.000 većih mentalnih i plastičnih kontejnera u kojima građani, također, mogu odvojeno odlagati razne vrste otpada po svojim kvartovima.

Radi se o projektu ukupne investicije od oko 370 milijuna kuna koju je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za ovu namjenu odobrilo Fondu i za to osiguralo sredstva iz EU fondova. "Hrvatska je u 2019. godinu u odnosu na 2018. godinu zabilježila porast od šest posto u odvojenom prikupljanju otpada i sada taj postotak na nacionalnoj razini iznosi 37 posto. Osiguravajući građanima dostupnu infrastrukturu i uz konstantnu edukaciju i informiranje javnosti taj će se postotak sigurno nastaviti povećavati“, komentirao je direktor Fonda Siniša Kukić.

U odvojenom prikupljanju otpada prednjače jedinice lokalne samouprave s područja Međimurske županije i otoka Krka koji već dugi niz godina kontinuirano ulažu ne samo u komunalnu infrastrukturu nego i u sustavnu edukaciju građana.

Više od 50 posto odvojenog prikupljanja otpada bilježe Prelog, Čakovec, Koprivnica, a iznad državnog prosjeka su i gradovi Varaždin, Buzet, Cres i Mali Lošinj, ali i brojne općine po raznim hrvatskim županijama.

Od ukupnog broja, prema iskazanom interesu, najviše spremnika naručile su jedinice lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske, Istarske, Osječko-baranjske i Zadarske županije. Inače prema podacima Eurostata za 2019. godinu Hrvatska je s 445 kg komunalnog otpada po stanovniku nešto ispod europskog prosjeka koji iznosi 502 kg po stanovniku.

Uz spremnike za odvojeno prikupljanje otpada iz sredstava fondova Europske unije sufinancirala se izgradnja reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostana te nabava komunalnih vozila. Saniraju se i odlagališta komunalnog otpada, dio se financira nacionalnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša, a dio je osiguran kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija iz kojeg se sufinancira i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.

Potpisan sporazum o suradnji Grada Zagreba, INE i ZET-a na uvođenju vodika u javni gradski prijevoz

Schmidt nadogradnje za zimsku službu isporučene Zagrebačkim cestama

INA i Grad Zagreb potpisali su, početkom ožujka, Sporazum o zajedničkoj suradnji na projektu uvođenja vodika kao ekološki prihvatljivog goriva za čista i energetski učinkovita vozila u prometnom sektoru na području Zagreba te poticanju razvoja tržišta vodika u Hrvatskoj. Partner na projektu je Zagrebački električni tramvaj (ZET). Potpisnici sporazuma zajednički će raditi na razvoju prvog projekta uvođenja flote od 20 gradskih autobusa s pogonom na vodik te odgovarajuće infrastrukture za punjenje na području Zagreba kao i na razvoju detaljnog programa primjene vodikovih tehnologija i gorivnih članaka.

Uz potporu Ine, Zagreb je lani uspješno prijavio projekt „Vodik“ na otvoreni poziv Zajedničkog poduzeća Gorive ćelije i vodik (FCH JU – Fuel Cell Hydrogen Joint Undertaking), udruženja koje ima potporu Europske Komisije na uvođenju vodikovih tehnologija u europska gospodarstva. U projekt će se uložiti oko 25 milijuna eura.

Početak izgradnje infrastrukture trebao bi biti u lipnju ove godine, a prvi autobusi mogli bi voziti gradskim ulicama 2023. godine.

U prosincu 2020. tvrtka TRIDION d.o.o. iz Zagreba isporučila je dva kompleta nadogradnje za zimsku službu renomiranog njemačkog proizvođača SCHMIDT. Nadogradnje su montirane na vozila Mercedes Benz Arox, koji su zajedno s nadogradnjama isporučeni u Zagrebački Holding d.o.o. – Zagrebačke ceste. Nositelj isporuke je bila tvrtka Hidraulika Kurelja d.o.o.

VIJESTI

Novi Stummer za VRH-KOM Tvrtka O-K-TEH d.o.o. isporučila je u Komunalac VRH-KOM iz Vrhovina novo komunalno vozilo sa Stummer nadogradnjom na MAN šasiji, ukupne zapremine 8 m 3 . Vozilo je snagom motora, mjenjačem i robusnom nadogradnjom optimizirano za godine dugog i bezbrižnog rada.

Vozilo je kupljeno uz podršku programa Europskog fonda – Konkurentnost i kohezija.

Erste Group postupno će do 2030. godine ukinuti poslovne aktivnosti u industriji termalnog ugljena Erste Group krajem 2020. godine pokrenuo je dugo planiranu reviziju poglavlja o fosilnim gorivima u svojoj „Odgovornoj politici financiranja“. „Pandemija koronavirusa jasno se pokazala kao prilika za ponovno ekološko pokretanje cijelog gospodarstva. Vjerujem da budući rast mora dolaziti iz održivih projekata“, rekao je Bernd Spalt, izvršni direktor Erste Grupe.

Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C utvrđeno Pariškim sporazumom iz 2015. godine može se postići samo ako se upotreba ugljena kao izvora energije postupno ukine već do 2030. godine. To je razlog zbog kojeg se Erste Group obvezao na postupno

smanjivanje financiranja rudnika termalnog ugljena i proizvodnje električne energije iz ugljena, s krajnjim ciljem postizanja nulte neto izloženosti do 2030. godine.

Novo izravno financiranje ulaganja u imovinu povezanu s ugljenom ili novčani tokovi vezani uz rudarstvo, preradu ugljena, preradu koksa ili proizvodnju električne energije na bazi ugljena više neće biti prihvatljivi. Navedeno uključuje proširenje, obnavljanje i servisiranje postojećih postrojenja, kao i opskrbni lanac namijenjen izravno imovini rudnika ugljena ili elektrana na ugljen. Korporativno financiranje više se neće osiguravati za tvrtke ili grupe tvrtki koje proširuju svoje kapacitete za ugljenokope i proizvodnju električne energije na bazi ugljena te one tvrtke koje više od 25% prihoda ostvaruju u industriji ugljena.

Sektor termalnog ugljena značajno doprinosi porastu temperatura našeg planeta, a time utječe i na globalna društva i buduće generacije s obzirom na očuvanje okoliša, ljudska prava te javno zdravlje i dobrobit.

U regiji SIE, ugljen je još uvijek važan čimbenik koji osigurava energetsku sigurnost i ostaje značajan primarni izvor energije u centraliziranim sustavima grijanja za neke od zemalja regije. Uzimajući u obzir tu ovisnost o ugljenu, Erste Group želi podržati tranziciju regije prema napuštanju ugljena bez ugrožavanja energetske sigurnosti i društvene odgovornosti.

ATRIK nadogradnje nadogradn i oprema za gospodarenje otpadom

Zapadna lozica 10 | HR-10040 Zagreb | T: +385 1 4810 952 | F:+385 1 481 7534 | e-mail:tridion@tridion.hr 1-3_TRIDION_TE_0420.indd 1

15.07.2020. 14:35:44

Otvoreno reciklažno dvorište u Slunju Riječ je o projektu vrijednom 2,4 milijuna kuna koji je sufinanciran s 85 posto bespovratnih europskih sredstava, a uspješno je proveden u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja.

U reciklažnom dvorištu bit će moguće odlaganje preko 20 vrsta otpada, čime će se doprinijeti povećanju stope od-

8 6 ̩ - ̌ 8 ) + 3

7 4 3 (% 6 7 / - , :3

> - 0 % 4 6 3 (%

.% 2 3: - , /

% 1 - 3 2 % 9

7 1 % 2 .

ZZZ NDPLRQ EXV KU

) 2 % > % 00221

771332

303008

CIJENA 20 kn

2,70 €

9

+3(-2% <<-- `

&63. ` ZI

1 / 202 1

I N M A G A Z

Z A

PNE˃E S ̪YNEO

A D A R S K G O S P O

A V O Z I L

I

T P R O M E

vojenog prikupljanja komunalnog otpada i smanjenju količine otpada.

Otvorenju Reciklažnog dvorišta su bili nazočni predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Karlovačke županije i komunalnog društva Lipa d.o.o., koje će upravljati Reciklažnim dvorištem. „Grad Slunj je kroz svoju povijest pokazao kako se može raditi i živjeti u svojoj prirodi, a da se ostavi sačuvanom za buduće naraštaje. Ovo Reciklažno dvorište omogućuje i suvremenom čovjeku da reciklira otpad na kvalitetan način, čuvajući prirodu." - istaknula je županica Martina Furdek-Hajdin.

U Karlovačkoj županiji trenutno ima sedam reciklažnih dvorišta, 13 mobilnih reciklažnih dvorišta, a u realizaciji je dodatnih pet. Reciklažna dvorišta važan su segment u okviru sustava održivog gospodarenja otpadom jer omogućuju da se otpad zbrinjava na kvalitetan način.

U sklopu 2 otvorena poziva za građenje i uspostavu reciklažnih dvorišta na razini Republike Hrvatske ukupno je ugovoreno 190 projekata za koje je dodijeljeno 431,46 milijuna kuna bespovratnih sredstava za ukupnu investiciju od 514,75 milijuna kuna. Sredstva su dodijeljena za sufinanciranje izgradnje i opremanja reciklažnih dvorišta te za nabavu mobilnih jedinica, izvijestili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

)2 8)78 :30/7;%+ 8('%((= '%6+3

:3>-0- 713 ) 1%2 0-32 7 '-8=

6 24 4-%++-3 4368) 2 +6%(7/- /%1-3

)6 3&-0.)̩%:% 7',;%6>1ʘ00 (-2% +3

> 1)6')()7 &)2

%'8637 *

-:)'3 < ;%= %7 < > ,6 32 x

%< &0 *36( 869'/7 * 1 &)86388)6 :30:3 *1 +03

%'/0-2)

16.03.2021. 14:25:29

1 001_NASLOVNA.indd

( 35(73/ $7,7( 6

(1$

8ÿ .1 32ä7$5,1$ 8./52-(9$

%

7$ /$ 73 *2',ä1-$ 35(

.217$.7

%XVLQHVV 0HGLD &URDWLD _ WHO

%XVLQHVV 0HGLD &URDWLD _ WHO

H PDLO NDPLRQ EXV#EPFURDWLD KU _ LQIR#EPFURDWLD KU

VIJESTI

Tvrtki Mulić isporučeno novo komunalno vozilo

Komunalno društvo Mulić iz Sali na Dugom otoku, u svom voznom parku broji još jedno novo komunalno vozilo. Isporuku je početkom veljače, ispred prostorija tvrtke Mulić izvršila tvrtka Tridion d.o.o. iz Zagreba, čime je završena glavna aktivnost projekta „Nabava komunalnih vozila – ZA ČIŠĆI OKOLIŠ”.

Navedeno vozilo je sufinancirano sredstvima EU u okviru OP Konkurentnost i kohezija 2014.2020. iz Kohezijskog fonda, a doprinijet će povećanju udjela odvojeno prikupljenog komunalnog otpada u ukupnom komunalnom otpadu te tako doprinijeti oporabi otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta.

Rijeka, Velika Gorica i Karlovac dobili financijsku potporu za energetsku tranziciju Rijeka, Velika Gorica i Karlovac nalaze se u društvu 30 europskih gradova koji su sredinom veljače potpisali ugovore o financijskoj i stručnoj potpori inicijative European City Facility (EUCF). Izabrani gradovi primit će financijsku podršku u iznosu od 60.000 eura za izradu investicijskih dokumenata za lokalne projekte energetske tranzicije i održivosti.

Jedinstvena je to prilika za tri hrvatska grada da snažno zaokrenu prema većem broju energetski učinkovitih projekata u cilju stvaranja veće energetske održivosti svojih građana. Dokumente će morati izraditi u roku od godinu dana, a dvije godine nakon izrade promatrat će se i sama realizacija. Prijave hrvatskih gradova odabrane su u okviru 1. poziva EUCF, u konkurenciji 257 gradova iz čitave Europske unije.

Iako trenutno provodi niz projekata energetske učinkovitosti i održivog razvoja, Grad Rijeka nema integralni koncept kojim se ti projekti cjelovito povezuju. Temelj budućeg riječkog investicijskog koncepta razvoj su čiste energije s malim udjelom CO2 i obnovljivi izvori energije što predstavlja glavne ciljeve zelene tranzicije u Europi i Republici Hrvatskoj.

Gradu Karlovcu odobreno je financiranje projekta ”Korištenje potencijala geotermalne energije na području grada Karlovca – GEO4KA.” Želja nam je ostvariti konačni cilj – gradsko grijanje putem geotermalnih izvora. Razvijat ćemo, također, korištenje geotermalnih potencijala u smjeru razvoja poljoprivrede i turizma te proizvodnju električne energije. Istaknuo je gradonačelnik Damir Mandić.

Treći korisnik EUCF potpore, Grad Velika Gorica, uspješno je prijavio projekt ”Razvoj energetski pozitivnih i klimatski neutralnih naselja”. Pilot područje odabrano za izradu investicijskog koncepta uključuje rubna gradska naselja okružena šumom i poljoprivrednim zemljištem koja imaju dovoljno potencijala u lokalnim obnovljivim izvorima za postizanje energetske neovisnosti. „Ovim se projektom želi ispitati mogućnosti stvaranja samoodrživih naselja s minimalnim zagađenjem zraka. Inicijativa European City Facility pokrenuta je u okviru programa Horizon 2020 za podršku jedinicama lokalne samouprave u razvoju investicijskih dokumenata za ulaganja u održivu energiju Podršku potencijalnim prijaviteljima u Hrvatskoj pružaju Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Udruga gradova u RH koji su odgovorni za stručno praćenje i podršku provedbi koncepata. Drugi poziv EUCF-a bit će otvoren od 29. ožujka do 31. svibnja 2021 godine.

Kako smanjiti troškove odvoza MKO za 80%?

Zna MOLOK!“ S.T.P. d.o.o. /XÿNL RGYRMDN /XÿNR VWS#VWS KU ZZZ VWS KU

1-4_STP_TE_0120.indd 1

06.02.2020. 10:36:59

U Beču se proizvodi ambalaža od podvodnih biljaka Bečki znanstvenici prepoznali su velik potencijal podvodnog bilja koje je vrlo prikladno za proizvodnju ambalažnog materijala Znanstvenici s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU rade na proizvodnji ambalažnog materijala od makrofita, odnosno podvodnih biljaka koje se svake godine kose i sakupljaju u Dunavu na području Beča i

Donje Austrije. Ondje se godišnje iz vode izvuku tisuće tona podvodnog bilja. Količina podvodnog raslinja u Dunavu posljednjih se godina znatno povećala. Razlog tomu iznimno su visoke temperature koje potiču brži i snažniji razvoj makrofita. Budući da u samo četiri tjedna mogu narasti i po dva metra, redovito se kose i sakupljaju. Za to je od ožujka do listopada u glavnom gradu Austrije zaduženo čak 17 brodova koji sprječavaju prekomjerno širenje podvodnog raslinja te kupačima osiguravanju odličnu kvalitetu vode tijekom sezone kupanja na Dunavu. Nakon košnje makrofiti se sakupljaju i odvoze u gradsku kompostanu gdje se dalje prerađuju u prirodni kompost.

Bečki znanstvenici prepoznali su velik potencijal podvodnih biljaka. Naime, moguća je njihova višestruka primjena, a vrlo su prikladne za proizvodnju ambalažnog materijala.

Prvi prototipovi ekološke jednokratne ambalaže za čuvanje voća ili biorazgradivog posuđa izrađeni od makrofita puno obećavaju. Znanstvenici trenutno rade na optimizaciji proizvodnje ambalažnog materijala i istraživanju područja primjene nusproizvoda koji nastaju prilikom tog procesa. Oni bi se u budućnosti, primjerice, mogli koristiti kao gnojivo, a moguća je i proizvodnja bioplina njihovom fermentacijom.

Ovom inovativnom projektu dodijeljena je prestižna nagrada u području zaštite okoliša Energy Globe za područje Donje Austrije za 2020. godinu, a pobjedu je odnio u kategoriji voda.

Također je nominiran za nagradu Energy Globe na nacionalnoj razini čiji će se dobitnici saznati krajem ove godine.

VIJESTI

Coseco isporučen u Požegu Tvrtka O-K-TEH d.o.o. isporučila je komunalno vozilo u Komunalac Požega. Riječ je o vozilu s COSECO K5 nadogradnjom, zapremnine 16 m3, na Iveco EuroCargo šasiji.

Vozilo je opremljeno hidrauličnim po-

dizačem za prihvat i pražnjenje posuda za otpad volumena 80/120/240/360/1100 l, kamerom sa stražnje strane s monitorom u kabini, daljinskim komandama za istovar otpada, itd. Omjer sabijanja otpada je 5:1, što će u mnogome pomoći korisniku da smanji troškove prikupljanja i skrati vrijeme potrebno za obilazak terena.

U Metkoviću započinje izgradnja bioplinskog postrojenja vrijednog 111 milijuna kuna Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije Metković potpisali su ministar gospodarstva i održivoga razvoja Tomislav Ćorić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić te direktor tvrtke Respekt d.o.o. Tomislav Mandić.

Riječ je o projektu vrijednom 111 milijuna kuna, pri čemu je iznos bespovratnih sredstava 49 milijuna kuna. „Postrojenje za proizvodnju energije iz OIE Metković gradit će se na području Poslovne zone Dubravica, a rješavat će problem zbrinjavanja biootpada na jugu Hrvatske, prvenstveno iz mreže poduzetnika iz turizma, a istovremeno će se proizvoditi električna energija.

Projekt izgradnje bioplinskog postrojenja omogućit će i otvaranje novih radnih mjesta, ali i doprinijeti da se područje Dubrovačko-neretvanske županije i jednog dijela Splitsko-dalmatinske županije, na uspješan način pozabavi pitanjem biootpada“, kazao je ministar Ćorić.

Postrojenje će omogućiti zbrinjavanje 22 tisuće tona biootpada, ali će, baš kao i sustav gospodarenja otpadom na području Grada Metkovića, doprinijeti da Hrvatska bude korak bliže svome cilju u uspješnom gospodarenju otpadom.

Projekt se sastoji od tri faze. Početak prve faze i gradnja postrojenja trebala bi započeti u svibnju ove godine, a u idućim fazama planira se i izgradnja i Centra za gospodarenje otpadom. Završetak gradnje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora očekuje se u svibnju 2023. godine, a realizacijom projekta otvorit će se 40 novih radnih mjesta. Po završetku druge faze projekta planira se zapošljavanje još 50 osoba koje će raditi na poslovima gospodarenja otpadom.

02%,/1$ , 67$&,21$51$ 326752-(1-$ =$ '52%/-(1-( , 6,-$1-( 6:,66 0$'(

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

69( =$ .$0(12/20 , 5(&,./$æ8 1$ -('120 0-(678 *,32 $* Za više informacija www.gipo.ch

SPONZORIRANI PRILOG

HRVATSKA VIŠE NE TREBA NOVA ODLAGALIŠTA SMEÆA 5$=9,/$ -( 1$-%2/-8 7(+12/2*,-8 =$ 5(&,./$æ8 KOMUNALNOG OTPADA I BRZU PROIZVODNJU EKO KOMPOSTA

K

RPSDQLMD 7HKQL[ RGUçDOD MH ]DYUåQX NRQIHUHQFLMX PLOLMXQD NXQD YULMHGQRJ HXURSVNRJ SURMHNWD NRMLP MH UD]YLMHQD PRGHUQD WHKQRORJLMD ]D ELRUHDNWRUVNR NRPSRVWLUDQMH 5LMHĀ MH R GRPDþRM KUYDWVNRM LQRYDFLML QD ĀLMHP MH UD]YRMX X] 7HKQL[ UDGLR L ĀLWDY QL] VWUXĀQMDND L] DNDGHPVNH ]DMHGQLFH SRSXW SUHGVWDYQLND ]DJUHEDĀNRJ )DNXOWHWD NHPLMVNRJ LQçHQMHUVWYD L $NDGHPLMH WHKQLĀNLK ]QDQRVWL 1RYD SUHGVWDYOMHQD LQRYDWLYQD WHKQRORJLMD RPRJXþDYD ]QDWQR NUDþH WUDMDQMH NRPSRVWLUDQMD ELRUD]JUDGLYRJ NRPXQDOQRJ RWSDGD 'R VDGD VH NRPSRVW XRELĀDMHQR SURL]YRGLR X URNX RG GR WMHGDQD GRN VH X 7HKQL[RYRP SRJRQX NYDOLWHWDQ HNR NRPSRVW SURL]YHGH X JRWRYR XSROD NUDþHP YUHPHQX RGQRVQR ]D GR WMHGDQD 1RYD WHKQRORJLMD RPRJXþLW þH RGUçLYX EXGXþQRVW L NUXçQR JRVSRGDUVWYR GUXJLP ULMHĀLPD QHþH YLåH ELWL SRWUHEH ]D RGODJDQMHP ELRPDVH QD GHSRQLMH YHþ þH VH RG QMH PRþL ODNR GRELWL NYDOLWHWQR JQRMLYR ]D NRULåWHQMH X SROMR-

SULYUHGL 7LPH VH XMHGQR VPDQMXMX åWHWQH HPLVLMH L SRVWLçX FLOMHYL NUXçQH HNRQRPLMH X JRVSRGDUHQMX RWSDGRP 8 UD]YRM RYRJ VXVWDYD ELRUHDNWRUVNRJ NRPSRVWLUDQMD XORçHQR MH YLåH RG PLOLMXQD NXQD RG ĀHJD MH PLOLMXQD GRELYHQR SXWHP 2SHUDWLYQRJ SURJUDPD .RQNXUHQWQRVW L NRKH]LMD D VDP SURMHNW WUDMDR MH WUL JRGLQH L XVSMHåQR MH ]DYUåHQ åWR MH GRND] L GREDU SULPMHU VXUDGQMH DNDGHPVNH ]DMHGQLFH L JRVSRGDUVWYHQLND =DNOMXĀQR UD]YLMHQR WHKQRORåNR UMHåHQMH SULEOLçLOR VH FLOMDQRP NRQFHSWX ÁQXOWH VWRSH RWSDGD³ ÁQXOWH VWRSH åWHWQLK HPLVLMD³ MHU MH SRYHþDQ XGLR UHFLNOLUDQRJ ELRUD]JUDGLYRJ NRPXQDOQRJ RWSDGD SRVWXSNRP NRPSRVWLUDQMD NRML VH RGYLMD X NRQWUROLUDQLP XYMHWLPD NUR] UD]YRM VXVWDYD UHFLNOLUDQMD WHKQLĀNH L SULNXSOMDQMD RERULQVNH YRGH 'RELYHQL SURL]YRG SRVMHGXMH XQDSULMHāHQH NYDOLWHWH VHNXQGDUQRJ SURL]YRGD GHNODULUD VH NRPSRVWRP , NODVH NRML LPD PRJXþQRVW SULPMHQH X SROMRSULYUHGL L XUHāHQMX RNROLåD SURL]YRGQMD HQHUJHW-

VNLK NXOWXUD L VDQDFLMD GHYDVWLUDQLK WHUHQD 3RWUHEQR MH QDJODVLWL GD VH FLMHOL SRJRQ ELRUHDNWRUVNRJ SRVWURMHQMD XNODSD X QRYL ]HOHQL SODQ (8 NRML WHçL åWR YHþHP SRVWRWNX UHFLNODçH ELRUD]JUDGLYRJ NRPXQDOQRJ RWSDGD SUHWYDUDMXþL JD X ELRNRPSRVW ]D RERJDþLYDQMH WOD MHU EULJD ]D WOR MH EULJD ]D çLYRW 1RYD UD]YLMHQD WHKQRORJLMD MH YHOLNL QDSUHGDN X RGUçLYRP JRVSRGDUHQMX NRPXQDOQLP RWSDGRP X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM JGMH VH GR VDGD JRWRYR NRULVQRJ RWSDGD RGODJDOR QD GHSRQLMH 9HOLNL LQWHUHV JUDGRYD L ORNDOQLK XSUDYD WUDçL XSUDYR WDNYD UMHåHQMD NRMLPD VH ELWQR XQDSUMHāXMH VXVWDY RGUçLYRJ UD]YRMD 0LQLVWDUVWYR JRVSRGDUVWYD L RGUçLYRJ UD]YRMD SRGUçDYD WDNDY NRQFHSW UD]YRMD WH MH SUHNR )RQGD ]D ]DVWLWX RNROLåD L HQHUJHWVNX XĀLQNRYLWRVW UDVSLVDOR QDWMHĀDMH ]D ILQDQFLUDQMH NRPSRVWDQD WH WLPH GLUHNWQR XWMHĀH QD UHGXFLUDQMH RGODJDQMD QD GHSRQLMH V FLOMHP VPDQMHQMD NOLPDWVNLK SURPMHQD WH SRVWL]DQMD ]HOHQRJ SODQD (XURSVNH XQLMH

BIOREAKTORSKO KOMPOSTIRANJE BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA IRI - RAZVOJNI PROJEKT KOMPANIJE TEHNIX I PARTNERA FKIT OD 03/2018 - 03/2021

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

ENERGETIKA I EKOLOGIJA ENERGETI

Cjeloviti sustav gospodarenja odarenja otpadom o

Energetska oporaba u budućnosti će biti neophodna

Što to druge zemlje vide u izgradnji postrojenja za energetsku oporabu, a mi ne vidimo? S jedne strane, ljudi kod nas nisu dobro educirani u vezi energetske oporabe i lako se njima manipulira, a s druge strane, nema ni političke volje i konsenzusa oko ove bitne teme. Evidentno je da država u tom području stagnira i gomila probleme. [autor] Sanja Plješa

Energana na GIO u Kopenhagenu (Danska)

stitucije ne žele pozabaviti tim problemom sustavno i konačno zaokružiti sustav gospodarenja otpadom.

Prema javnim podacima, Marišćina i Kaštijun godišnje proizvode oko 70 tisuća tona goriva iz otpada. U Hrvatskoj se planira daljnja izgradnja CGO-a i tu dolazimo do problema. Kuda s gorivom iz otpada koji se pojavljuje u produkcijskom procesu CGO-a?

Djelomičan izlaz iz te situacije je u suspaljivanju u cementarama. Tamo se to i radi, ali oni gledaju na kvalitetu goriva te uzimaju samo ono što im odgovara u tehnološkom procesu, tj. preuzimaju samo kvalitetno gorivo.

Kako se radi u cementari Nexe ispričao je Stjepan Ergović, predsjednik Uprave Nexe i član Uprave za proizvodnju i tehnologiju Nexe Grupe. „Termin i primjena energetske oporabe otpada u Hrvatskoj postoji već duži niz godina, a smatramo kako je važna u cilju smanjenja udjela korištenja neobnovljivih prirodnih resursa, dok se istovremeno smanjuje količina otpada kojeg je nužno odlagati na odlagalištima“, rekao je Ergović. Dodao je kako tvornica cementa NEXE d.d. u skladu s najbolje raspoloživim tehnologijama i sukladno ishođenim dozvolama (okolišna dozvola, dozvola za gospodarenje ot-

U Hrvatskoj se planira daljnja izgradnja CGO-a i tu dolazimo do problema. Kuda s gorivom iz otpada koji se pojavljuje u produkcijskom procesu CGO-a? laskom u EU prihvatili smo strategiju kružnoga gospodarstva, odvojenog sakupljanja i obrade raznih frakcija komunalnog otpada, te deponiranja ili obrade u centrima za gospodarenje otpadom (CGO) samoostatnog komunalnog otpada. CGO-i se zasnivaju na primjeni mehaničko-biološke obrade (MBO tehnologije) pri čemu se izdvajaju vrijedne sirovine za reciklažu, dok se ostatak nereciklabilnog otpada oporabljuje. Za CGO se stoga, s pravom može reći, da su zapravo „tvornice“ goriva iz otpada (GIO).

Naime, taj otpad se više ne može reciklirati, a zbog svojih karakteristika (toplinska moć goriva) može poslužiti kao energent. Za zbrinjavanje otpada izgrađena su prva dva CGO-a, jedan u Marišćini kod Rijeke, a drugi Kaštijun u Istri. U pripremi je i izgradnja trećeg CGO-a u Zadru. Nažalost, u njima se ne može iskoristiti gorivo iz otpada, tj. nedostaje karika energetske oporabe da se zaokruži cijeli proces.

Kako bi se iskoristilo gorivo iz otpada (GIO) Grad Rijeka je pokušao realizirati projekt izgradnje energane. No, i taj je slučaj neslavno završio kao i neki drugi prije njega.

Energetska oporaba je „vrući krumpir“ za svaku lokalnu vlast i u pravilu postaje predmet političkih sukobljavanja onih na vlasti i oporbe. Jasno je zašto ljudi pružaju toliki otpor izgradnji energana – jednostavno zbog neznanja i straha za zdravlje. Ali veće je pitanje zašto se nadležne in-

padom) u svom procesu koristi različite vrste otpada kojima je cilj smanjiti udjel korištenja fosilnih goriva u procesu proizvodnje, te na taj način dodatno ostvariti pozitivni utjecaj na okoliš.

NEXE d.d. za proces suspaljivanja ima postrojenje za pripremu i doziranje RDF-a, zatim postrojenja za skladištenje i doziranje otpadnih guma i otpadnih ulja, te sustav za doziranje otpadnog mulja. U tvornici cementa u Našicama oporaba otpada (R1 postupkom) obavlja se od 2008. godine kao sastavni dio procesa proizvodnje klinkera, za

Priopćenje iz FZOEU O CGO-ima U Hrvatskoj je predviđena izgradnja 11 centara za gospodarenje otpadom, a do danas su izgrađena i u pogon puštena dva: CGO Kaštijun u Istarskoj i CGO Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji. U izgradnji su centri Biljane Donje (Zadarska županija) i Bikarac (Šibensko-kninska županija), a u postupku nabave izvođača radova, odnosno pripreme natječajne dokumentacije su Babina Gora (Karlovačka županija), Lećevica (Splitsko-dalmatinska županija), Lučino Razdolje (Dubrovačko-neretvanska) i Piškornica (za 4 županije sjeverozapadne Hrvatske), dok je u tijeku izrada studijsko-projektne dokumentacija za centar za gospodarenje otpadom Grada Zagreba te centre CGO Orlovnjak i CGO Šagulje.

OŽUJAK/MARCH 2021.

19

ENERGETIKA I EKOLOGIJA

Energana na GIO u Pilsenu (Češka)

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom

što su potrebne temperature do 1.500 °C. U procesu dolazi do potpune razgradnje otpada. Eventualni ostatak ili pepeo mijenja svoj kemijski sastav i ugrađuje se u mineralnu strukturu klinkera, koji se kasnije koristi u proizvodnji cementa. Zahvaljujući tome, nema nikakvih ostataka, niti štetnih emisija u atmosferu iznad dozvoljenih granica.

Ergović je rekao kako se otpad nabavlja po tržišnom principu od raznih dobavljača, a količine sukladno dozvolama i mogućnostima procesa, uz primjenu najbolje raspoloživih tehnologija u cijelom procesu oporabe otpada. „Dakle, uzimajući u obzir tehnološke i tehničke mogućnosti, te pozitivne okolišne efekte (smanjenje emisija stakleničkih plinova i količina otpada na odlagalištima, smanjenje udjela korištenja fosilnih goriva), uloga industrije cementa u kružnom gospodarenju otpadom je neizostavna“, naglasio je.

Zaključio je kako gorivo iz otpada ne treba zbrinjavati na deponijama, već treba koristiti njegova termička svojstva u tehnološkom procesu, na način kako se to primjenjuje u NEXE d.d. u skladu s važećim direktivama EU i na taj način ostvariti pozitivni utjecaj na okoliš.

Hoćemo li ostati samo na praznim pričama ili ćemo ipak krenuti u izgradnju energana u kojima se koristi gorivo iz

Priopćenje iz FZOEU O ZBRINJAVANJU GIO

Fond je ove godine sklopio ugovor s tvrtkom Eko plus i tvrtkom Kaštijun te je svakoj od njih odobrio po 5,6 milijuna kuna za zbrinjavanje nastalog SRF-a. Problematika nepovoljnijih uvjeta u plasmanu goriva iz otpada proizlazi iz činjenice da je radi zabrane uvoza u Kinu došlo do oštrog pada izvoza plastike i papira za reciklažu te je to posredno utjecalo i na povećanje cijene koje za to trebaju plaćati ove tvrtke. Upravo iz tih razloga problem zbrinjavanja goriva iz otpada u budućnosti treba sustavno rješavati. Sadašnji Zakon o održivom gospodarenju otpadom predviđa i energetsku oporabu otpada koju je moguće primijeniti nakon što se ispune svi prethodni koraci u hijerarhiji gospodarenja otpadom.

otpada?

Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK i savjetnik direktora Čistoće Zadar je rekao kako će „u jednom segmentu energetska oporaba u budućnosti biti neophodna“. „Još uvijek se sramežljivo priča o spalionicama kao takvim i općenito o energetskoj oporabi jer se Hrvatska predodredila za regionalne centre za gospodarenje otpadom koji koriste već poznate tehnologije. Što se tiče miješanog komunalnog otpada to je vrlo upitno i vjerojatno se neće ni dogoditi, međutim mišljenja sam da trebaju postojati energetske oporabe pogotovo u kategoriji opasnog otpada kao što je medicinski otpad koji se sada u velikoj mjeri izvozi u neke druge države Europske unije“, rekao je Ćurko.

Po njemu je pitanje energetske oporabe kompleksno pitanje. No, kako ističe, ona nije nužna tako dugo dok postoji mogućnost izvoza u zemlje EU-a, ali ipak bi bilo bolje da imamo svoju energanu na otpad.

Razlozi tome su višestruki. Jedan od njih svakako je i činjenica što izvoz takvog opasnog otpada u druge zemlje iziskuje dodatna financijska sredstva i postavlja se pitanje bi li bilo jeftinije da se one sagrade u Hrvatskoj.

“S obzirom na količine, svakako bismo trebali pogledati taj financijski karakter ‘cijele priče’ odnosno kolika je cijena izvoza tih količina i kolika bi bila cijena da se takve energane sagrade u Hrvatskoj. U svakom slučaju, segment domaće 'proizvodnje' je uvijek bolji nego izvoz i plaćanje drugima. Postavlja se pitanje što je to tako dobro drugim zemljama, odnosno ako su energane na gorivo iz otpada dobre u tim drugim zemljama zašto nisu nama“, upitao se Ćurko.

Posljednjih godina sve se više otvaraju teme o potre-

20

OŽUJAK/MARCH 2021.

sektor u tom smislu, to je isto pod znakom pitanja. Za razliku od Hrvatske, u Sloveniji se sve priprema za energetsku oporabu. Prema izjavi Sebstijana Zupanca, direktora Komore komunalnog gospodarstva pri Gospodarskoj zbornici Slovenije (GZS), u razgovoru koji smo vodili prije četiri mjeseca, Slovenija propisuje okvire za spaljivanje gorivih frakcija miješanog komunalnog otpada. Otpad će morati prolaziti mehaničko-biološku obradu prije spaljivanja, a prosječna raspoloživa toplinska snaga goriva iz komunalnog otpada trebala bi biti 90 megavata godišnje. Prema tamošnjoj Uredbi predviđa se davanje koncesije na spalionicu na najviše 20 godina, a koncesija će se dodijeliti na temelju javnog natječaja. Osim toga, operater spalionice će morati definirati određene uvjete, primjerice spalionica će biti namijenjena za termičku obradu otpada iskorištavanjem dobivene topline izgaranja otpada, a nominalni kapacitet postrojenja za spaljivanje ne smije biti manji od tri tone na sat. Spalionica će morati postići najmanje 65 posto energetske učinkovitosti u spaljivanju komunalnog otpada. Prema slovenskom ministarstvu upućene su primjedbe i prijedlozi stručnih i komunalnih društava i sada se radi se na pravnom podlogama i okviru poslovanja.

A što radi Hrvatska po tom pitanju?

Energana na GIO u Beču (Austrija)

bi izgradnje energetskih oporaba. I Ćurko smatra kako je to kompleksna priča koja će sigurno u jednom segmentu proći, ali u kojem za sada još uvijek nije poznato. „Ovisi o spremnosti na cjelovito rješenje zbrinjavanja svih kategorija otpada u domaćoj režiji, tj. unutar granica RH“, naglasio je Ćurko.

Stručnjaci iz energetike slažu se kako je problem u tome što postoji otpor prema takvom načinu zbrinjavanja otpada odnosno obrade. Ćurko smatra kako su ljudi loše i nedovoljno educirani jer kada se govori o spalionicama onda to ružno zvuči, ali zapravo to tako ne mora biti. Zašto? U današnje doba tehnologije su drugačije, također su i mjere zaštite drugačije u odnosu na ono kako je bilo nekada, a danas se i cijeli proces može u potpunosti kontrolirati s naglaskom na transparentno. „Ponovno se vraćam na ono zašto je nekome energetska oporaba dobra, a nama nije? Nekome služi svrsi, a mi se unaprijed ograđujemo od toga. Jedno rješenje drugo ne isključuje, dapače različite kategorije otpada i iziskuju različite tehnologije obrade. Postojeća tehnologija obrade za koju smo se opredijelili kada je u pitanju KO ima svoje nedostatke, međutim imaju ih sve. Kod svih tehnologija postoji ostatak od obrade, bilo kroz RDF, SRF ili pepeo stoga, ‘bezdeponijski’ koncept ne postoji. Postoje različita mišljenja u stručnim krugovima odnosno zastupaju se različiti pristupi pri odabiru koncepta obrade tj. vrste tehnologija.

Nezahvalno je reći što je bolje, a što lošije. Jedno i drugo je dobro te jedno drugo ne isključuje. Mislim da smo predaleko otišli da bi mijenjali cijeli koncept načina zbrinjavanja KO, ali da ga možemo nadopuniti - to svakako“, istaknuo je Ćurko.

Hoće li se u budućnosti pojaviti nešto vezano uz realni

OŽUJAK/MARCH 2021.

21

KOMENTAR

Tomislav Ćurko dipl.ing.stroj., predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK i savjetnik direktora Čistoće Zadar

Što donosi novi Zakon o gospodarenju otpadom?

Svaki novi Zakon je bolji, tako je načelno i ovaj bolji, međutim ima stvari koje će unijeti neke promjene.

Najveći dio promjena će se dogoditi kod definiranja cijene minimalne javne usluge sakupljanja miješanog komunalnog otpada [obradila] Sanja Plješa

Tomislav Ćurko

22

OŽUJAK/MARCH 2021.

a iznos cijene minimalne javne usluge tzv. “fiksnog dijela” bit će zadužena gradska ili općinska vijeća.

Snosit će dio odgovornosti, što je po meni dobro jer čim je odgovornost veća, tada je i angažman sustavniji i bolji, kaže Tomislav Ćurko.. Pružatelji usluge, tj. komunalna poduzeća definirat će varijabilni dio.

CMJU prema prijedlogu novog Zakona o otpadu mora biti za sve jednaka. Kod domaćinstava odnosno građana je generalno to i bilo jednako, međutim, kod gospodarskih subjekata u većem dijelu JLS-a to baš i nije tako.

Prema mišljenju Grupacije održavanja čistoće Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK, to će biti vrlo turbulentno za primjenu jer smo do sada imali različit "fiksni dio", pogotovo u gospodarstvu i to u većem dijelu JLS-a. Kako smo već rekli, kod građana je tako donekle i bilo. Do određene veličine stana, kuće, posude ili broja članova domaćinstava taj fiksni dio je iznosio određeni iznos. Npr. cijena će biti ista i za nekoga tko živi u stanu od 40 četvornih metara i za onoga tko ima kuću od 200 četvornih metara i za onog koji ima veliku i za onog koji ima malu posudu. Znači, za građane će biti jednaka. Do sada, u načelu je tako i bilo. Međutim, nije tako bilo kod gospodarstva. I tu se definira cijena minimalne javne usluge, jednaka za sve, što znači da će jedan kafić u zgradi imati jednaku cijenu minimalne javne usluge kao i neki veliki restoran. De facto oni će plaćati svi istu cijenu

Poticajna naknada – poticaj ili kazna?

minimalne javne usluge. U varijabilnom dijelu će veći subjekti npr. restorani po logici stvari proizvoditi veću količinu otpada, pa u skladu s tim i plaćati višu cijenu. Pred 10 ili 20 godina sve se obračunavalo na način da su veliki subjekti u konačnici plaćali veće račune, a manji manje. Ovaj novi model obračuna je zasigurno pravedniji, ali teško će ga biti iznivelirati, rekao je Ćurko.

Dodao je kako to sada treba dobro izbalansirati na koji način će se nekome povećati, a nekome smanjiti cijena. Generalno će u većem dijelu velikim sustavima usluga pojeftiniti, a manjima poskupiti. Teško je napraviti algoritam, ali tako će načelno biti. No, trebat će dobro 'plivati' u svemu tome i naći jedno kompromisno rješenje jer treba sačuvati proračune komunalnih poduzeća na istom nivou da ih se financijski ne ugrozi i da bi mogli nesmetano dalje funkcionirati. „Dugo je zakonodavac pritiskao za jednaku minimalnu cijenu javne usluge za gospodarstvo. Grupacija se opirala tome na način da se to uvodi “preko noći”. Po nama, kroz nekoliko godina bi se to trebalo iznivelirati. Kako će to završiti, još uvijek se ne zna. Hoće li se to u konačnici mijenjati ili neće, isto se ne zna. Najmanji problem je korigirati iznos na računu, međutim, bit će puno muke oko pronalaska financijske ravnoteže“, naglasio je Ćurko.

Zaključno, ističe da je novi zakon načelno bolji od starog i slaže se s direktivama. Od 1. srpnja ove godine zabranjena je prodaja jednokratnih plastičnih boca i ostalog plastičnog pribora. Promijenila se formula u vezi poticajne naknade koja će biti pravednija u smislu poticanja onih koji su više odvajali da ih se ne kažnjava jer ih se praktički destimuliralo. Cijena minimalne javne usluge u gospodarstvu i u domaćinstvu svima mora biti jednaka, ali to će izazvati određene turbulencije.

Hoće li se to moći regulirati kroz neke druge alate, tek će se vidjeti. Sve to imat će za posljedicu promjenu cijena. Ponovno, čak i više, naglasak se stavlja na odgovornost gradonačelnika i načelnika, naravno uz odgovornost i komunalnih društava. „Međutim, oni (načelnici i gradonačelnici) puno toga mogu potaknuti, a s druge strane, za izostanak angažmana i odgovornosti može ih se i kazniti“, zaključio je Ćurko.

Svrha uvođenja poticajne naknade za smanjenje količine MKO-a, kako to i sam naslov govori, je poticanje svih proizvođača otpada - kako građana, gospodarskih subjekata tako i svih ostalih koji proizvode ili posjeduju otpad da ga odvojeno predaju kako bi se smanjila količina otpada koji nastaje, povećale količine odvojeno prikupljenog otpada, ispunila obveza RH prema EU i najvažnije -smanjila količina otpada koji se zbrinjava odlaganjem. Zamišljeno je da FZOEU obračunava iznos poticajne naknade po zadanoj formuli propisanoj Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, i to jedinicama lokalne samouprave za prethodnu godinu. Tako akumulirana sredstva vraćala bi se u sustav kroz financiranje i sufinanciranje projekata iz područja zaštite okoliša odnosno smanjenja nastajanja otpada, povećanja količina odvojeno prikupljenog otpada te njegovog odlaganja na odlagališta. Ovakav sustav, po mom mišljenju, je dobar.

Međutim, kroz formulu su definirane i granične količine MKO-a za JLS-e koje su zapravo i kamen spoticanja jer, referirajući se na njih, JLS-i koji su više odvajali i manje odlagali na odlagališta plaćali su veće poticajne naknade, pa zapravo poticajna naknada u ovim slučajevima nije poticajna već ima učinak kažnjavanja za one JLS-e koje bolje rade. Tu smo kao Udruženje odnosno Grupacija reagirali. Ponudili smo rješenje kroz novi algoritam koji je “pravedniji” te sam uvjeren da će se usvajanjem novog Zakona i to regulirati. Ovdje moram naglasiti da smo kao struka uvijek uključeni u izradu zakonskih i podzakonskih akata te da imamo dobru suradnju s resornim ministarstvom. Također, istaknuo bih da je poticajna naknada ili, ako ćemo oštrije, “penali” po meni dobra stvar, jer se JLS-e prisiljava na veći angažman oko osiguranja sustava za prikupljanje otpada te njegovo poboljšanje.

Poticajnu naknadu, kako je spomenuto, plaćaju JLS-i što u konačnici znači porezni obveznici odnosno građani i gospodarski i ini subjekti. Koliko će se naknade naplatiti, ovisi o nekoliko elemenata, navodi predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK i savjetnik direktora Čistoće Zadar Tomislav Ćurko. Ističe kako s jedne strane treba djelovati na ekološku svijest stanovništva, poglavito kroz edukaciju i promidžbu, a druga strana je vezana uz financijski dio, kroz povećanje cijene koštanja usluge prikupljanja otpada. Cijena koštanja raste odnosno pada ovisno o količini odvojenog, a samim time i odloženog otpada na odlagalište. Kod nekih korisnika primjenjuje se jedan, a kod drugih drugi način obračuna, a implementirano zajedno djeluje kao treće, što je dvostruki - ujedno i najbolji efekt.

OŽUJAK/MARCH 2021.

23

INTERVJU

Josip Grgić, predsjednik Uprave Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje

Postaje svima jasno da „točka na i޵ cjelovitog sus

intervj vu

Josip Grgić

24

Cjelovit sustav gospodarenja otpadom u RH gradi se već više od 20-ak godina.

Centri za gospodarenje otpadom nisu sami sebi svrha, već su nužnost u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. O novom Zakonu o gospodarenju otpadom, na koji način se rješava problem gospodarenja otpadom, kao i o drugim vezanim temama, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje, Josipom Grgićem, koji ujedno obnaša i dužnost voditelja Grupacije CGO-a pri HGK [obradila] Sanja Plješa

OŽUJAK/MARCH 2021.

Što mislite o novom Zakonu o gospodarenju otpadom?

Hoće li on donijeti neke značajnije pozitivne promjene?

Zakoni se donose i mijenjaju. U pravilu svaki novi unosi nešto kvalitetnije, suvremenije, životnije. Tako će, duboko sam uvjeren, sigurno biti slučaj i s novim Zakonom o otpadu. On bi svakako trebao doprinijeti značajnim pozitivnim promjenama, ili bolje rečeno pozitivnim pomacima u pogledu nastanka/ proizvodnje otpada i postupanju s istim prije svega, jer bi u njega trebale biti involvirane sve pozitivne EU direktive i norme, iskustva i dosadašnja dobra praksa.

No, poznato je da su i najsavršeniji propisi „mrtvo slovo na papiru“ ako ih, oni koji bi to trebali i na koje su usmjereni, ne poštuju odnosno ne primjenjuju. Stoga je važnije od svega da se svi mi kao čimbenici u lancu ponašamo ozbiljno, odgovorno, dosljedno i sukladno propisanim normama. To je jedini put ka uspjehu. Svijest o potrebi ovakvog ponašanja svi mi moramo razvijati zajednički, svatko u svom okruženju u ovisnosti o ulozi koju u tom zatvorenom krugu imamo. Voditi brigu da proizvedemo minimalne, ili bolje rečeno, samo nužne količine otpada te da onda i njima kvalitetno gospodarimo i trajno odložimo najmanju moguću količinu otpada, osnova je uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Zakon određuje smjernice i konačne ciljeve, obveze i prava svakog sudionika, te nudi lepezu alata i postupaka kako da do tih ciljeva dođemo.

Ne bih sada analizirao odredbu po odredbu predloženog teksta Zakona jer uvijek, vjerujem da se slažemo svi, sigurno može i bolje. Predlagat ćemo i mijenjati u hodu ono što budemo vidjeli da nije dobro rješenje. Ali iznimno je važno da u cijelom ciklusu svatko od nas da svoj maksimum - svatko u svom domu, na svom poslu, na lokalnoj, područnoj/regionalnoj i državnoj razini, kako u pogledu kvalitete, stručnosti tako i brzine reakcije.

Je li veći naglasak na CGO-ima u novom Zakonu o gospodarenju otpadom?

Ima ga u nekim dijelovima, ali prema mom i mišljenju mojih kolega iz drugih centara za gospodarenje otpadom, očekivali smo puno više direktnog i preciznijeg. Cjelovit sustav gospodarenja otpadom u RH gradi se već više od 20-ak godina. Sada je posve jasno da centri za gospodarenje otpadom nisu sami sebi svrha već su nužnost u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. To se svakodnevno potvrđuje, kako kroz centre koji već postoje, ovih nekoliko u nastajanju, tako i ovih koji se tek pokreću, kao npr. RCGO Šagulje.

Problemi su uglavnom definirani, a i iskustva više ne nedostaje. Dakle, naglasak na centre za gospodarenje otpadom u Zakonu bi trebao biti veći. Mi smo svoje stavove i prijedloge,

je energetska oporaba stava gospodarenja otpadom mislim na Grupaciju centara za gospodarenje otpadom koja djeluje pri HGK, u okviru organizirane javne rasprave dostavili predlagatelju i iskreno se nadamo i očekujemo da se najveći dio istih i prihvati te uvrsti u odredbe Zakona. Svoje stavove detaljno smo i „naširoko“ elaborirali sa svim dokazima kojima ih potkrepljujemo, a za ove potrebe spomenuo bih samo one najvažnije: precizno određivanje teritorijalnog obuhvata (opisivanjem preciznih granica ili teritorija) svakog od 11 centara u Hrvatskoj, čime bi se onemogućila danas postojeća situacija da neke regionalne/područne i lokalne samouprave još uvijek ne znaju „kome pripadaju“, zatim jasno formulirana i precizno definirana obveza JLS da najmanje svoj ostatni miješani komunalni otpad predaju pripadajućem centru za gospodarenje otpadom čime bi se izbjegao problem obveze potpisivanja sporazuma ili ugovora o uređenju međusobnih odnosa između trgovačkih društava koja grade i upravljaju centrima i budućih komitenata-komunalnih trgovačkih društva (isporučitelja javne usluge sakupljanja otpada) u gradovima i općinama, potom način i visina financiranja/sufinanciranja ovih projekata te energetska oporaba goriva iz otpada, koja unatoč nizu primjera dobre prakse iz EU, u našim zakonodavnim okvirima nije pronašla adekvatno mjesto, a sada je posve jasno svima da je upravo to „točka na i“.

Kako ovoga svega nema, naše je mišljenje da centrima za gospodarenje otpadom ni u ovom prijedlogu Zakona nije posvećena dužna pažnja, da na predloženi način još uvijek ostaje vrlo veliki dio problematike koja nije uređena jasnim i nedvojbenim normama i da sve te okolnosti i dalje čine veliko breme za centre za gospodarenje otpadom, a time i za konačnu uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH. Mada držimo da su centri za gospodarenje otpadom zaslužili možda i jedno manje poglavlje u Zakonu, zadovoljni bismo bili i s jednom cjelovitom ili nekoliko zasebnih normi kojima bi na

Shema CGO Šagulje

dosljedan, jasan i posve nedvojben način bila uređena/regulirana prethodno spomenuta pitanja/problematika.

Koji je danas status CGO Šagulje?

Regionalni centar za gospodarenje otpadom Šagulje d.o.o. je u fazi izrade studijsko-projektne dokumentacije te još nije počeo s radom. Potpuna funkcija i kretanje u pogon u planu je za 2026. godinu. Prema trenutačnoj situaciji i raspoloživim podacima, količine otpada u RH se povećavaju iz godine u godinu.

Naglasak na CGO u novom Zakonu bi trebao biti veći i držimo da su zaslužili i jedno manje poglavlje Kakva je tehnologija obrade otpada planirana u CGO Šagulje?

Tehnologija koja će se koristiti za obradu otpada bit će definirana Studijom izvedivosti, a prema najboljoj raspoloživoj tehnologiji u EU. Upravo smo u fazi pregleda dokumentacije od strane EU konzultanata - Jaspersa. Nakon dovršetka tog postupka očekujemo zajednički definirati tehnologiju koja je najbolja i najprihvatljivija za obuhvat Centra. Naravno, vodeći računa o tome da su troškovi uspostave i tehnologija priuštivi za krajnjeg korisnika.

Na koji način je definirano teritorijalno pokrivanje CGO Šagulje i razmatra li se već sada plasman produkta goriva iz otpada (GIO), a s obzirom na problematična iskustva Kaštijuna i Marišćine?

RCGO Šagulje d.o.o. je u fazi pripreme projekta, tj. izrade studijsko-projektne dokumentacije za centar s obuhvatom od tri županije: Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i dio Sisačko-moslavačke županije. Puštanje Centra u pogon planira se za 2026. godinu, a samo zbrinjavanje goriva iz otpada ćemo riješili kroz suradnju s postrojenjima koja imaju mogućnost obrade GIO u RH i inozemstvu. U ovoj fazi je bitno naglasiti da imamo odgovarajuća Pisma namjere koja su dostatna za ovu fazu projekta. Što će se prikupljati u CGO Šagulje?

U Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Šagulje obrađivat će se tri toka otpada: miješani komunalni otpad, ostatci sa sortirnica i glomazni otpad. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) su zadužene za prikupljanje suhe frakcije i odvojeno prikupljanje, biootpad, a za prikupljanje opasnog otpada zadužena je Država.

OŽUJAK/MARCH 2021.

25

GOSPODARENJE OTPADOM

Velika Ve ka Britaanija nija ni

Korona pandemija i sekto

UK i Engleskoj

Svijet je suočen s neočekivanim valovima korona kriza. Tijekom godine dana pandemija COVID-19 prvo se smanjuje, a zatim se iznenada pojavljuje novi val. Najgore je što se kraj korona krize produljuje, a brojne gospodarske grane dolaze u sve veće probleme. Zbog toga je već početkom 2020. godine smanjen indeks proizvodnje automobila za 32, a proizvodnje gumenih i plastičnih proizvoda za 29 postotaka. Smanjenje strojogradnje je za 14 posto, proizvodnja metala i vozila imala je minus od čak 37 posto, a proizvodnja tekstila minus 22 (EU Recycling o5/2020). Samo vrlo mali broj sektora gospodarstva pokazuje rast i povećanje aktivnosti (zdravstvo, proizvodnja maski, zaštitnih odijela, pleksi stakla i sredstava za dezinfekciju), a gospodarenje otpadom se nalazi pred novim izazovima [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

26

OŽUJAK/MARCH 2021.

okazalo se da sektor gospodarenja otpadom mora opstati i u vrijeme korona krize. U RH je ova kriza izuzetno opteretila sustav gospodarenja potencijalno zaraženim (infektivnim) otpadom. U takvoj izvanrednoj situaciji treba pronalaziti izvanredna rješenja, uključujući izvanredne promjene propisa. Ne bi trebalo prihvatiti praksu da se „svjesno krše propisi i jednostavno gura glavu u pijesak“.

S ciljem da se sektor gospodarenja otpadom unaprijed pripremi za moguća iznenađenja, vrijedno je upoznati, kako neke druge zemlje gospodare otpadom u vrijeme epidemije virusa COVID-19. Prema narudžbi engleske vlade, britanska savjetnička tvrtka Tolvik izradila je pregled mogućih utjecaja korone, pod nazivom „COVID-19 i sektor gospodarenja otpadom u UK“.

Autori Adrian Judge, Chris Jonas i Sally Freshwater po kvartalima su analizirali, prema nekoliko scenarija, promjene količine zaostalog otpada od početka 2020. do kraja 2021. godine.

Pregled sadrži procjenu mogućih utjecaja na sektor gospodarenja otpadom u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK), sa 65,6 milijuna stanovnika i osobito na promjene količine zaostalog otpada (Residual Waste) u Engleskoj s 56,3 milijuna stanovnika.

or gospodarenja otpadom u

Analize su pokazale da se, u odnosu na 2019. godinu, očekuje smanjenje godišnje količine zaostalog otpada (te obrtničkog i osobito glomaznog/krupnog otpada) između 0,5 i 1,6 milijuna tona. Preračunato to smanjenje iznosi između 2,2 i 6,5 posto. Polaznica smanjenja količine otpada je očekivano smanjenje BDP-a, prvenstveno zbog korona krize. Prije procjene tvrtke Tolvik očekivana su veća smanjenja količine obrtničkog i industrijskog otpada od 5,0 do čak 14 posto.

Prema Eurostatu 2019. u EU zemljama je po stanovniku proizvedeno prosječno 509 kilograma komunalnog otpada (MSW).

To je gotovo ista količina proizvedena 2005. godine. Stopa materijalnog recikliranja (uključujući kompostiranje) u EU 2019. godine je bila 48 posto. U UK je proizvedeno 463 kilograma po stanovniku odnosno oko 10 posto manje od prosjeka EU. Za razliku od EU, u odnosu na 2005. godinu, u UK je količina komunalnog otpada smanjena za oko 7 posto (498 kg). Stopa recikliranja kućnog otpada u Engleskoj 2019. godine je bila 44 posto odnosno oko 10 posto niža od prosjeka EU. Epidemija COVID-19 donijela je prve rezultate velikih smanjenja rada uslužnih djelatnosti. Početkom 2020. godine u vrlo kratko vrijeme ostvareno je smanjenje od čak 50 posto

količine proizvodnog (obrtničkog i industrijskog) otpada. S druge strane, količina otpada od stanovništva se povećavala i do 14 posto. Građani su počeli redovito objedovati i večerati kod kuće, češće se koristilo usluge „sam svoj majstor“, više se radilo u vrtovima, krojilo i plelo. Iznimno je porasla Online trgovina, koja značajno povećava količinu otpadne ambalaže.

Tablica 1.: Ukupni otpad u Engleskoj 2018. godini (Tolvik) Vrsta otpada

Industrijski otpad Komercijalni otpad Kućni otpad UKUPNI OTPAD

Nastali otpad

Zaostali otpad

10,1 Mt 27,1 Mt 23,0 Mt 60,2 Mt

1,8 Mt (18 %) 9,3 Mt (34 %) 13,0 Mt (57 %) 24,0(1) Mt (40 %)

U Engleskoj je 2018. godine nastalo ukupno 60,2 milijuna tona čvrstog otpada, odnosno oko 1.069 kg po stanovniku.

Od toga je udio kućnog otpada 38 posto (23,0 milijuna tona).

2018. godine je nastalo ukupno 37,2 milijuna tona proizvodnog odnosno industrijskog i komercijalnog otpada (engleski: I&C),

OŽUJAK/MARCH 2021.

27

GOSPODARENJE OTPADOM

Velika Britanija

što obuhvaća 62 posto ukupne količine otpada (Tablica 1.).

Količina zaostalog (engl. Residual) otpada je oko 40 posto količine ukupno nastalog otpada, pri čemu je kod kućnog (komunalnog) otpada udio zaostalog oko 57 posto, kod industrijskog otpada udio zaostalog je samo 18 posto, a kod komercijalnog otpada udio zaostalog je oko 34 posto.

Industrijski otpad ima najmanji udio (samo oko 18 posto) zaostalog otpada u odnosu na ukupno nastalu količinu (10,1 Mt). To je pokazatelj da industrija najodgovornije gospodari otpadom. U Tablica 2. su prikazana učešća pojedine vrste industrijskog otpada u zaostalom otpadu i procjena utjecaja epidemije COVID-19 na količinu industrijskog otpada.

Tablica 2.: Vrste industrijskog otpada, s učešćem u zaostalom otpadu i procjenom utjecaja korona epidemije (Tolvik) Vrsta industrijskog otpada Industrija hrane i pića Kemijska industrija i farmaceutika Proizvodnja metala Elektronska i auto industrija Industrija papira i kartona Ostalo UKUPNO

Zaostali otpad (%) 30,0 % 29,9 % 20,0 % 10.0 % 10,0 % 0,1 % 100 %

(Mt) 0,5 Mt 0,5 Mt 0,4 Mt 0,2 Mt 0,2 Mt 0,0 Mt 1,8 Mt

Utjecaj COVID-19 (%) 90 % 50 % 25 % 25 % 50 % 25 %

(Mt) 0,5 Mt 0,3 Mt 0,1 Mt 0,0 Mt 0,1 Mt 0,0 Mt 1,0 Mt

Očekuje se da će epidemija virusa COVID-19 u UK smanjiti godišnju količinu industrijskog otpada s 1,8 milijuna tona (2018.) na 1 milijun tona. Prema strukturi, u zaostalom industrijskom otpadu je najveći udio otpada iz industrije hrane i pića (30 %), te otpada iz kemijske industrije i industrije lijekova (29,9 %). Najveći utjecaj COVID-19 ima na otpad iz industrije hrane i pića. Bitno je manji taj utjecaj (25 %) kod industrije metala te u elektronskoj i auto industriji.

Komercijalni otpad (27,1 Mt) ima najveći udio (45 posto) u ukupno nastalom čvrstom otpadu. Udio zaostalog u nastalom otpadu (oko 34 %) je manji od udjela zaostalog kućnog otpa-

da, ali primjetno veći od udjela zaostalog industrijskog otpada. U Tablici 3. su područja u kojima nastaje komercijalni otpad te procjena utjecaja epidemije virusa COVID-19.

Tablica 3.: Vrste komercijalnog otpada, s učešćem u zaostalom otpadu i procjenom utjecaja korona krize (Tolvik) Udio u zaostalom Područje Utjecaj COVID-19 komercijalnog otpada otpadu Trgovina na veliko 22,3 % 59 % Zdravstvena i socijalna 18,4 % 107 % zaštita Stručno, znanstveno, 13,1 % 26 % tehničko Edukacija 13,0 % 15 % Hrana, turizam, 10,7 % 0% ugostiteljstvo Logistika 7,2 % 100 % Javno/obrana 5,7 % 25 % Administracija 2,7 % 25 % Imovina/vlasništvo 2,5 % 25 % IT sektor, komunikacija 1,3 % 100 % Financije 1,0 % 25 % Umjetnost 0,7 % 0% Ostalo 1,3 % 50 % Izuzetno je veliki broj djelatnosti (12 +1) u kojima nastaje komercijalni otpad. Najviše, odnosno gotovo četvrtina zaostalog komercijalnog otpada nastaje u trgovini na veliko (veleprodaji), a utjecaj epidemije smanjuje količinu na 59 posto.

Otpad iz zdravstva i socijalne zaštite (npr. domovi starijih i nemoćnih osoba) u zaostalom komercijalnom otpadu sudjeluju s 18,4 posta, a procijenjeni utjecaj korone je čak 107 posto. Za dvije vrste komercijalnog otpada (područje logistike i IT sektor te komunikaciju) procjenjuje se utjecaj COVID-19 od 100 posto. S druge strane za dva područja (umjetnost i hrana, turizam te gospodarstvo) utjecaj korone je nula posto.

Tablica 4. Utjecaj korone na sastavnice zaostalog komercijalnog otpada (Tolvik) Vrsta frakcije Hrana Vrtni i slični otpad Papir i karton Staklo Metali Plastika Tekstili Elekro i elektronski Drvo Miješano (različito) UKUPNO – 2018.

28

OŽUJAK/MARCH 2021.

Zaostali otpad (2018.) (%) (Mt) 25 % 2,3 Mt 2% 0,2 Mt 30 % 2,8 Mt 2% 0,2 Mt 4% 0,4 Mt 19 % 1,8 Mt 3% 0,3 Mt 1% 0,1 Mt 3% 0,3 Mt 10 % 0,9 Mt 100 % 9,3 Mt

Udarac (utjecaj) korone (%) (Mt) 10 % 0,2 Mt 0,0 % 0.0 Mt 56 % 1,6 Mt 25 % 0,1 Mt 52 % 0,2 Mt 78 % 1,4 Mt 61 % 0,2 Mt 50 % 0.0 Mt 55 % 0,2 Mt 67 % 0,6 Mt 4,5 Mt

U zaostalom komercijalnom otpadu je najviše papira i kartona (30 posto) te hrane (25 posto). Relativno je veliki udio plastike (19 posto odnosno 1,8 Mt. Utjecaj odnosno utjecaj COVID-19 je od nula posto (vrtni i slični otpad) do 78 posto (otpadna plastika). Vrlo visoki utjecaj korone je na mješavinu različitih otpadnih tvari odnosno ostale tvari u komercijalnom otpadu (67 posto).

Procjenjuje se, da će se zbog utjecaja epidemije COVID-19, ukupna količina zaostalog komercijalnog otpada smanjiti sa 9,3 milijuna tona na 4,5 milijun tona (tablica 7). Pored toga, korona će promijeniti i sastav komercijalnog otpada. Najviše je otpadnog papira i kartona i prije i nakon udarca korone. Međutim 2018. godine na drugom mjestu je otpadna hrana, a nakon utjecaja korone na drugom mjestu je otpadna plastika. Također, utjecaj korone je kod plastike najmanji (78 posto), tako da je godišnja količina plastike smanjena s 1,8 na 1,4 milijuna tona.

Kućni otpad ima najmanji stupanj (57 posto) odvajanja nastalog otpada (Tablica 1.). Od 23 milijuna tona nastalog otpada, zaostaje čak 13 milijuna tona otpada. To je pokazatelj da je najveći potencijal razvitka recikliranja motiviranje građana i djelovanje komunalnih tvrtki. Analize su pokazale da pandemija COVID-19 različito može utjecati na sastavnice kućnog otpada (od 10 do 67 posto). U Tablici 5. se nalazi stopa recikliranja pojedinih frakcija kućnog otpada.

Tablica 5.: Svojstva pojedinih frakcija kućnog otpada, 2018. (Tolvik) Frakcija Otpadna hrana Suhi reciklabilni otpad (papir, metali itd.)

Vrtni otpad i slično Centri za recikliranje Ostalo UKUPNO

Nastali Zaostali otpad otpad 4,2 Mt 3,8 Mt

Stopa recikliranja 10 %

10,0 Mt

5,2 Mt

48 %

3,2 Mt 4,2 Mt 1,4 Mt 23 Mt

1,1 Mt 1,7 Mt 1,2 Mt 13 Mt

67 % 59 % 11 % 44 %

U nastalom (tablica 5), kao i u zaostalom, kućnom otpadu je najviše (oko 44 posto) suhog otpada (papira, metala, plastike, tekstila itd.), koji se nakon mehaničke obrade može izvrsno tržišno unovčiti. Tvrtka Tolvik procjenjuje stopu recikliranja suhog otpada od 48 posto, što znači da se materijalno iskoristi oko polovice nastale količine. Vrlo je važno naglasiti da u UK prvenstveno prate stopu recikliranja, a ne samo stopu odvojenog sakupljanja. Najveću stopu recikliranja (67 posto) ima vrtni i slični otpad, koji je moguće kompostirati i na taj način interno reciklirati. Udjel vrtnog i sličnog otpada (3,2 Mt) u nastalom otpadu je oko 14 posto. Važno je uočiti da se odvojeno bilancira nastala količina otpadne hrane (4,2 Mt) od količine nastalog i zaostalog vrtnog i sličnog otpada. Zajedno biootpad (otpadna hrana i vrtni otpad) u ukupno nastalom kućnom otpad sudjeluje s 32 posto (7,4 Mt). Analiza pokazuje da otpadna hrana ima najnižu stopu recikliranja (10 posto), a vrtni i slični otpad postiže najvišu stopu recikliranja (67 posto).

Za razliku od RH, gdje se grade centri za gospodarenje otpadom, u Engleskoj se evidentira učinak centara za recikliranje

otpada (HWRC – Household Waste Recycling Center), za koje se procjenjuje relativno velika stopa recikliranja od 59 posto.

Utjecaj krize COVID-19 na promjene količine otpada Početno su, zbog korona krize, u UK bila zatvorena reciklažna dvorišta (EU-Recycling 05/2020). Nastavno je evidentirano i smanjenje reciklirane količine otpada za oko 14,5 posto. Između ostalog, to je povećalo i količinu zaostalog komunalnog otpada. U pojedinim trenutcima, zbog gospodarske krize u UK moralo se dijeliti otkaze, ali u isto vrijeme evidentiran je nedostatak radnika za prikupljanje povećane količine komunalnog otpada od stanovništva.

Tablica 6.: Utjecaj epidemije COVID-19 na količinu zaostalog kućnog otpada (Tolvik) Sastavnica (frakcija) Otpadna hrana Suhi otpad Vrtni otpad i sl.

Ostali otpad CRO (HWRC) UKUPNO

Nastala količina 2018.

4,2 Mt 10,0 Mt 4,1 Mt 0,5 Mt 4,2 Mt 23,0 Mt

Utjecaj COVID-19

Revidirana količina

+ 1,1 Mt + 1,2 Mt + 0,4 Mt + 0,1 Mt + 0,4 Mt + 3,0 Mt

5,3 Mt 11,2 Mt 4,5 Mt 0,6 Mt 4,6 Mt 26,0 Mt

U Tablici 6. prikazana je procjena promjene količine zaostalog kućnog otpada zbog utjecaja epidemije virusa COVID-19.

Pri tome se u procjeni utjecaja korone uzima u obzir i promjena trendova u trgovini. Procijenjeno je povećanje godišnje količine zaostalog kućnog otpada s 23 na 26 Mt odnosno za 12,6 posto. Najveće povećanje (1,1 Mt) je kod frakcije ot-

OŽUJAK/MARCH 2021.

29

GOSPODARENJE OTPADOM

Velika Britanija

padna hrana te na poziciji suhi reciklabilni otpad (1,2 Mt). Nešto manje povećanje, zbog epidemije, je procijenjeno na sastavnici vrtni i slični otpad (0,4 Mt). Uzroci tih povećanja su dulji boravak pučanstva kod kuće, kao i povećanje internetskog kupovanja.

Smanjenje gospodarskih aktivnosti smanjuje i cijene primarnih sirovina te se smanjuju i potražnja, ali i cijena sekundarnih sirovina kao i tržišno plasiranje odvojeno prikupljenog otpada. Primjerice, ako se za oko 35 posto smanji industrija recikliranja, normalno je da će se povećati količina zaostalog otpada.

Procjene stope recikliranja Autori savjetničke tvrtke Tolvik su za procjenu promjene količine zaostalog kućnog otpada izradili 3 moguća scenarija recikliranja (Tablica 7.). Najmanja stopa recikliranja je 35 posto, srednja 60 posto i najveća 85 posto. Uz očekivana smanjenja količine industrijskog i komercijalnog otpada, za svaku odabranu stopu recikliranja kućnog otpada određena su tri količine ukupnog zaostalog otpada (25 Mt, 23,3 Mt i 21,5 Mt).

Tablica 7.: Mogućnost recikliranja i utjecaj COVID-19 na ukupnu količinu zaostalog otpada u Engleskoj (Tolvik) Vrsta otpada (Mt)

Zaostali otpad

Industrijski otpad Komercijalni otpad Kućni otpad UKUPNO

2018.

1,8 9,3 13,0 24,0

Stopa recikliranja 35 % 1,0 4,7 19,4 25,0

60 % 1,0 4,7 17,7 23,3

85 % 1,0 4,7 15,9 21,5

Tolvik je, zbog korona krize, procijenio promjene količine zaostalog otpada za svako tromjesečje (Tablica 8.). U zadnjem tromjesečju 2019. godine (Q4 2019.) količina zaostalog otpada bila je 6,0 Mt (4 x 6.0 = 24,0 Mt godišnje). Na procjenu količine zaostalog otpada određena su tri moguća utjecaja COVID-19: • jaki utjecaj, • srednji utjecaj, • mali utjecaj.

Tablica 8.: Procjena kvartalne količine zaostalog otpada (Tolvik) Scenarij utjecaja Jaki utjecaj Srednji utjecaj Mali utjecaj

Tromjesečje Q4 19 6,0 Mt 6,0 Mt 6,0 Mt

Q2 20 6,26 Mt 6,26 Mt 5,82 Mt

Q4 20 5,37 Mt 5,56 Mt 5,37 Mt

Q2 21 5,13 Mt 5,28 Mt 5,39 Mt

Q4 21 5,61 Mt 5,70 Mt 5,87 Mt

Prema scenariju s jakim i srednjim utjecajem korone, kvartalna količina zaostalog otpada se u drugom tromjesečju 2020. povećava sa 6 na oko 6,3 milijuna tona. U četvrtom kvartalu 2020. godine (Q4 20) dolazi do smanjenja količine zaostalog otpada i to za sve tri vrste utjecaja.

Za drugi kvartal procijenjeno je daljnje smanjenje količi-

30

OŽUJAK/MARCH 2021.

ne zaostalog otpada. Najmanja količina zaostalog otpada u drugom tromjesečju 2021. godine (5,13 Mt) je procijenjena u scenariju s jakim utjecajem. Na kraju 2021. se očekuje smanjenje količine zaostalog otpada između 2,2 posto (mali utjecaj COVID-19) i 6,5 posto (jaki utjecaj COVID-19).

Na stopu oporabe kućnog otpada, uz recikliranje, utječe i dostupnost postrojenja za termičku energijsku oporabu. Poznato je da Engleska nema dovoljno postrojenja za termičku energijsku oporabu te tradicionalno izvozi gorivo iz otpada (RDF) u europske energane na otpad (godišnje oko 1 Mt). Međutim uvođenje nove naknade u Nizozemskoj za uslugu termičke energijske oporabe, u odnosu na dvije prethodne godine, u siječnju 2020. godine do 60 posto se smanjio izvoz goriva iz otpada u europske energane na otpad. Smanjivanje izvoza RDF-a iz Engleske može ograničiti utjecaj COVID-19 na tržište zaostalog otpada.

Uglavnom, pandemija COVID-19 će snažno djelovati na gospodarenje kućnim odnosno komunalnim otpadom i nastavno na lokalnoj razini uzrokovati nove ekonomske izazove.

Comland roblem nagomilavanja otpada je sveprisutan u svijetu. Većina građevinskog otpadnog materijala trenutno se upotrebljava kao materijal za nasipavanje terena ili se nekontrolirano odlaže na divljim odlagalištima.

Održivo gospodarenje građevinskim otpadom vodi do znatnog smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. Gospodarenje otpadom jedan je od prioriteta svakog društva jer dobro gospodarenje otpadom može povećati kvalitetu života.

Osnovna načela kvalitetnog gospodarenja otpadom su: smanjenje masovne proizvodnje novog otpada, pronalaženje načina za recikliranje i ponovnu upotrebu postojećeg te sigurno i ekonomski prihvatljivo odlaganje neupotrebljivog otpada. Recikliranje je ponovna upotreba starog materijala kao sirovine za proizvodnju novog radi sprječavanja nakupljanja velikih količina otpada i očuvanja prirodnih izvora materijala. Recikliranje glinene opeke ekološki je prihvatljiv način njezina odlaganja.

Jedan od načina ponovne upotrebe jest upotreba kao reciklirani agregat, dobiven drobljenjem opeke nastale rušenjem zidanih građevina.

Tako dobiven reciklirani agregat može se upotrijebiti u proizvodnji novih betonskih mješavina. Upotreba recikliranog materijala, nastalog rušenjem zidanih građevina, kao agregata za proizvodnju morta i betona, osim ekološkog, može imati pozitivan učinak i s ekonomskog stajališta. Naime, očuvanje prirodnih materijala značajno je za ekološki odgovorno i održivo građenje koje bi bilo ujedno i financijski prihvatljivo. Takav način gradnje implicira upotrebu jeftinih materijala koji mogu biti upotrijebljeni bez negativnog utjecaja na okoliš. Ekološki odgovoran i održiv način građenja podrazumijeva postizanje potpuno zatvorenog ciklusa upotrebe materijala. Zatvoreni ciklus u ovom slučaju obuhvaća recikliranje materijala i dobivanje nove sirovine za novi proizvod (npr. beton s recikliranim agregatom) ili ponovno dobivanje izvornih proizvoda (npr. glinene opeke i crijepa) njihovim čišćenjem i toplinskom obradom.

Recikliranje u bilo kojem obliku postalo je, po smjernicama Europske unije, primaran zadatak država članica, a na nižim razinama građevinskih, komunalnih i tvrtki u šumarskoj industriji kao jedini put ka očuvanju okoliša i u konačnici većeg profita. Proizvođači opreme su brzo reagirali i na tržištu se može pronaći i oprema za male tvrtke poput komunalnih i građevin-

ODRŽIVO GOSPODARENJE GRAĐEVINSKIM OTPADOM

BUDIMO ODGOVORNI UZ POVEĆANJE PRIHODA Tijekom proteklih desetljeća, sve većom industrijalizacijom i urbanizacijom dolazi do povećanja količina građevinskog otpada te se njegov obujam kontinuirano povećava

skih, kojima je reciklaža samo jedan dio poslova koji obavljaju.

Pored građevinskog otpada, reciklaža drvnog i komunalnog otpada je još jedan način ponovnog iskorištavanja i zaokruživanja proizvodnih procesa s najmanjim mogućim negativnim djelovanjem na prirodu i okoliš.

Drobljenje i sortiranje raznih vrsta drvnog otpada koji bi do sada završavao u prirodi ili na divljim deponijama danas se vraća u nove prozvode te pored zaštite okoliša proizvodi novu vrijednost i smanjuje troškove.

OŽUJAK/MARCH 2021.

31

PREDSTAVLJAMO

Catepillar

Caterpillar 232 D3 - mali utovarivač D3 serije Mali utovarivač 232 D3 značajan je iskorak u odnosu na starije D i D2 modele

mah konfigurira upravljački sustav prema priključku te obavijesti operatera o statusu alata i upravljanju.

Poboljšanja za operatere ovi stroj je evolucija D i D2 utovarivača koji imaju zavidnu reputaciju po pitanju kvalitete, udobnosti i performansi. Cat 232 D3 ima podršku za Pametne priključke (Smart Attachments).

Ova napredna tehnologija omogućava stroju da prepozna alat koji je priključen na njega i od-

32

OŽUJAK/MARCH 2021.

Kabina 232 D3 mini utovarivača ima povećan razmak između upravljačkih palica za 76 mm i osjetno veća (40 posto) vrata za ulazak. Volumen kabine uvećan je za 15 posto. Ojačano gazište, šira površina i robustan rukohvat pomažu da sigurno uđete u kabinu. Sve navedeno bitno povećava udobnost korištenja ovog stroja.

Cat 232 D3 mali utovarivač opremljen je naprednim zaslonom preko kojega operater može prilagoditi odziv stroja, odziv hidrauličkog sustava i kontrolu puzanja. Ekran prikazuje i sliku s kamere za vožnju unatrag.

Pogonski sklop visokih performansi pruža maksimalne performanse zahvaljujući sustavu elektroničkog upravljanja zakretnim momentom i elektroničkom ručnom/nožnom gasu s mogućnošću usporavanja papučicom. Cat 232 D3 ima dvije brzine za vožnju.

Napredno upravljanje Ovaj mini utovarivač opremljen je i Pametnim tehnologijama koje poboljšavaju integraciju stroja i alata i u potpunosti podržava pametne priključke (Smart Attachments). Napredna tehnologija omogućava stroju da prepozna alat koji je priključen na njega i odmah konfigurira upravljački sustav te obavijesti operatera o novom statusu.

Mali, ali sposoban stroj podržava napredne tehnologije Return-to-Dig (automatsko vraćanje žlice na početni položaj za kopanje) i Work Tool Positioner (automatsko vraćanje žlice na položaj koji je operater unio i spremio) koje operateru pomažu u repetitivnim zadacima kakvi su česti prilikom profiliranja terena, kopanja i utovara. Obje spomenute tehnologije spojene su sa sustavom za automatsko izravnavanje po dvije osi i doprinose većoj automatizaciji upravljanja radnim strojevima.

Cat 232 D3 jedan je od najboljih malih utovarivača na tržištu

Industrijske žlice velikog kapaciteta imaju 30 posto veći kapacitet i omogućuju veću produktivnost premještajući više materijala po prolazu. Žlice također imaju deblji čelik i dodatni habajući materijal, zakrivljene bočne ploče i standardne bočne sjekače.

Evolucijske, ali značajne promjene koje donosi Cat 232 D3 čine ga jednim od najboljih malih utovarivača na tržištu.

Cat 232 D3 mini utovarivač opremljen je Pametnim tehnologijama koje poboljšavaju integraciju stroja i alata

OŽUJAK/MARCH 2021.

33

TEUTON Z50 - nova verzija jednoosovinskog univerzalnog usitnjivača TEUTON Z50 je sposoban drobiti bilo koju vrstu materijala te isporučiti visokokvalitetni krajnji produkt u jednom ciklusu prolaza (usitnjavanja)

Novi patentirani sistem primarno/sekundarnog usitnjavanja kroz jedan ciklus drobljenja

ggersman Grupa sa svojim dugogodišnjim iskustvom u izradi specijalnih strojeva za reciklažna postrojenja savršeno poznaje potrebe krajnjih korisnika ovakvih strojeva.

S TEUTON Z50 – univerzalnom jednoosovinskom drobilicom za usitnjavanje drva, zelenog otpada, industrijskog otpada, guma, plastike, madraca i sl. - Eggersmann je razvio i patentirao visoko učinkoviti univerzalni stroj (šreder) koji udovoljava svim današnjim povećanim zahtjevima korisnika.

S obzirom na to da svjetsko tržište sve više zahtijeva homogenu i dovoljno usitnjenu frakciju kao krajnji proizvod, stručnjaci iz tvrtke Eggersmann su konstruirali i proizveli šreder TEUTON koji može proizvesti finalni proizvod kroz primarno, tako i kroz sekundarno drobljenje (usitnjavanje) materijala u samo jednom radnom ciklusu. Mogućnost proizvodnje gotovog proizvoda kroz jedan proces usitnjavanja do max. 80 mm (ovisi o dimenziji otvora na situ) je ujedno i ključni faktor za investitora kod odabira Teuton šredera.

Kontra škare (češalj) za rezanje – bočna greda, opremljena je patentiranim hidrauličkim sustavom za brzu promjenu veličine krajnjeg proizvoda, a korištenjem opcionalnog sustava košara, TEUTON Z50 može generirati krajnji proizvod koji se može, ako je potrebno, proizvesti u samo jednoj operaciji usitnjavanja.

Pogon s modernim Cumminsovim dizel motorom osigurava dugi vijek trajanja i snažne performanse uz malu potrošnju i male emisije, što je u skladu s trenutnim standardom emisije Stage 5 motora.

Glavne tehničke karakteristike stroja TEUTON Z50 su: • Ukupna težina: maksimalno 25 tona (troosovinska prikolica) • Motor: 6-cilindrični dizelski motor Cummins X12, izdašan sustav hlađenja s reverzibilnim ventilatorom • Norma emisije: (Euro standard) Stupanj V

34

OŽUJAK/MARCH 2021.

TEUTON Z50 • Mlaznice za vodu ugrađene u stranice prihvatnog bunkera s priključkom i instalacijom za vodu • Sustav sita koji se sastoji od koša i držača (1 komplet Hardox), dostupne su različite dimenzije otvora sita 80-120 mm čime se regulira krajnji proizvod.

Prednosti

Brza ugradnja Hardox sita (košare) sa nosačima

• • • • • • • • • • • •

Snaga motora: 373 kW (500 KS) Zapremina spremnika goriva: 650 litara Broj zamjenjivih zubaca / rotora za usitnjavanje: 30 Duljina rotora: 3.000 mm Brzina vrtnje rotora (promjenjiva): maksimalno 36 okretaja u minuti Pogon rotora: hidromehanički Promjer rotora: maksimalno 1.050 mm IFM 7-inčni dodirni ekran + daljinski upravljač sa zaslonom Automatski sustav podmazivanja minimizira svakodnevno održavanje, automatski podmazuje sva potrebna mjesta Permanentni magnet s hidrauličnim podizanjem i spuštanjem, sklopivo za transportni položaj Adapter na rudi za povlačenje stroja pomoću bagera, utovarivača ili kamiona Hidrauličke stranice - povećanje bunkera za 400 mm, obostrano

• Sposobnost drobljenja različitih vrsta materijala • Novi patentirani sistem primarno/sekundarnog usitnjavanja kroz jedan ciklus drobljenja, dimenzije frakcije prema potrebi • Izmjenjive i razne vrste noževa obzirom na preferirani materijal • Zamjenjivi rotor za drobljenje različitih vrsta materijala • Niska potrošnja i velika snaga • Servisna podrška i lager rezervnih dijelova Pored modela Teuton Z50, Eggersmann proizvodi i nešto veći i jači usitnjivač model Z60 (600 KS motor) na poluprikolici i manje dvoosovinske šredere tipa Forus SE250 (250 KS motor) čime upotpunjuje sve zahtjeve tržišta i različitosti korisnika.

Tvrtka O-K-TEH d.o.o., zastupnik Eggersmann Grupe za Hrvatsku i BiH, nedavno je uz podršku programa Europskog fonda – Konkurentnost i kohezija isporučila Teuton Z50 usitnjivač (šreder) u tvrtku REOMA GRUPA d.o.o., u Zagrebu.

Više informacija o Eggersmann specijalnim strojevima, rezervnim dijelovima te servisu dostupni su u tvrtci O-K-TEH Zagreb (https://www.o-k-teh.hr/)

PREDSTAVLJAMO

Kamionske čistilice za održavanje prometnica Tvrtka Gradatin proširila je svoj prodajni asortiman, te je od 2021. godine ekskluzivni zastupnik renomiranog njemačkog proizvođača kamionskih čistilica Brock Kehrtechnik GmbH za tržište Republike Hrvatske.

Brock Kehrtechnik čistilice - 100 posto njemački proizvod Tvrtka osnovana 1993. u Bochumu, (Njemačka) proizvođač je specijaliziranih kamionskih nadogradnji za čišćenje javnih površina i aerodromske opreme. Zbog potrebe za većom operativnom površinom, 2006. godine premještaju tvornicu iz Bochuma u Witten, a 2009. godine, zbog rastuće situacije s narudžbama proširuju tvornicu s dodatnih 6500 m2 proizvodnog pogona. Širom svijeta godišnje isporučuju više od 150 specijalnih nadogradnji. Uz stručno znanje visoko motiviranog osoblja i bliskom suradnjom sa svojim partnerima uvijek pronalaze optimalna rješenja za svoje kupce bez obzira na specifičnost zahtjeva.

Stalnim zalaganjem za inovativnost i kompetentnost stekli su titulu tržišnog lidera s dugogodišnjim iskustvom u razvo-

36

OŽUJAK/MARCH 2021.

Gradatin

SPONZORIRANI PRILOG

ju, dizajnu i proizvodnji isključivo visokokvalitetnih kamionskih nadogradnji za čišćenje.

Koncept BROCK nadogradnji namjerno je razvijen kao modularni sustav. Ovisno o tipu šasije, veličine spremnika (od 4 do 12 m³) vozila mogu biti opremljena s desnom, lijevom ili obostranom jedinicom za čišćenje. Također postoji mogućnost dodavanja dodatnih spremnika za vodu te ostale dodatne opreme.

Visoki standardi kvalitete Tvrtka je certificirana prema DIN EN ISO 9001: 2015, što znači da njihov sustav upravljanja kvalitetom (QM) ispunjava stroge zahtjeve postavljene u tom standardu. To im omogućuje ne samo pružanje proizvoda koji udovoljavaju tržišnim zahtjevima, već i povećati obostrano zadovoljstvo koje pružaju svojim kupcima.

OŽUJAK/MARCH 2021.

37

PREDSTAVLJAMO

MOLOK pametni polupodzemi sustavi

Pametne stanice za odvojeno odlaganje otpada Uz pomoć EU fondova realiziran je projekt nabave i ugradnje prve pametne stanice za odvojeno prikupljanje otpada za potrebe Javne ustanove „Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje“, na projektu Posjetiteljski centar Sošice prekrasnom pitoresknom mjestašcu Sošice na samom ulazu u Park prirode Žumberak niknuo je novi posjetiteljski centar koji će uz mnoge multimedijske sadržaje svojim posjetiteljima pružati visoke standarde smještaja, prostora za prezentacije te visoku opremljenost tehnikom i opre-

38

OŽUJAK/MARCH 2021.

mom za povezivanje i zbližavanje posjetitelja s prirodom. Uz konferencijski centar grade se objekti različitih namjena i to na način kako bi se što bolje uklopili u autohtoni prostor i okoliš.

Uz takav ambijent koji je pažljivo osmišljen i projektiran na smislen i funkcionalan način, pazilo se na svaki kvadratni metar. U takvim je okvirima trebalo pronaći idealan sustav za odvojeno prikupljanje otpada.

Izbor je pao na MOLOK koji već par godina zaredom nosi titulu najboljeg sustava u odvojenom prikupljanju na svijetu.

Zadatak nije bio nimalo lak, a to je omogućiti posjetiteljima odvojeno odlaganje velikog kapaciteta otpada na malom prostoru uz maksimalnu prilagodbu autohtonom okolišu uz najviši stupanj higijene.

Pametna polupodzemna stanica Prvi polupodzemni sustavi u Hrvatskoj - MOLOK postali su gotovo punoljetni, pa vjerujemo kako nije potrebno trošiti previše riječi na to što sve oni nude. Fokusirat ćemo se na trodijelnu Pametnu polupodzemnu stanicu koja će posjetiteljima osigurati bezbrižno odlaganje tri frakcije (papir, plastika i MKO) otpada. Uz ogroman kapacitet na nadzemno malom prostoru od gotovo 1,5 m3 po frakciji, MOLOK Domino polupodzemni kontejner doživio je svoju premijeru i u Hrvatakoj. Prvi takav kontejner ukupne zapremnine 5 m3 uz odvojeno sakupljanje tri sirovine ponudio je prešanje i hlađenje otpada koristeći isključivo prirodne zakone bez priključaka hirdaulike ili struje. Uz sve benefite polupodzemnog sakupljanja sve tri frakcije bit će 24 sata pod nadzorom uprave parka koja će uz pomoć WI-FI signala biti u konstantnoj vezi sa Stanicom.

Uz mnogobrojne podatke o mogućnostima, istaknut ćemo: nadzor ispunjenosti svake frakcije, nadgledanje temperature unutar samog spremnika, dojavu bilo kakvih fizičkih kontakata, vibracija ili promjene položaja, dojave naglih promjena temperature, komunikaciju sa službom za pražnjenje kao i optimizaciju rute za pražnjenje ukoliko u blizini ima još kontejnera opremljenih ovim sustavima. Uz upotrebu naprednih cloud softvera moguće je vršiti i samostalno slanje i obradu radnih naloga preko kojih je moguće voditi precizne evidencije cirkulacije pojedinih vrsta otpada u posjetiteljskom centru, a i šire.

Pametna stanica se svojim dizajnom uklopila u ostale sadržaje parka, te vjerujemo kao će je posjetitelji s oduševljenjem koristiti i čuvati na način na koji to rade svi korisnici MOLOK uređaja već gotovo 30 godina diljem svijeta.

Pametna podzemna stanica MOLOK osigurava bezbrižno odlaganje tri frakcije otpada (papir, plastiku i MKO) Marina Punat - prva hrvatska marina koja koristi MOLOK sustav Ako izuzmemo službeno predstavljanje prvog zelenog plutajućeg otoka u Marini Mandalini u Šibeniku 2012. godine, gdje smo svjedočili prvoj instalaciji MOLOK kontejnera na plutajući ponton, simultano uz instalaciju u Parku izvodila se i prva podmorska instalacija u nekoj hrvatskoj marini. Tako je Marina Punat na otoku Krku službeno postala prva hrvatska marina koja koristi polupodzemene sustave MOLOK kako bi svojim gostima pružila najviši stupanj u zaštiti okoliša na kakav su gosti ovakvih objekata navikli svuda po svijetu.

Podmorske instalacije nisu novina jer su one izvedene prije ravno 10 godina u Novalji na otoku Pagu i na Bolu na Braču. Obje su instalacije još uvijek u funkciji s istim vrećama bez dodatnih zahvata i održavanja.

Takvu pouzdanost i dugovječnost može ponuditi samo MOLOK, jer ne postoji stariji sustav koji tako uspješno prkosi godinama, suncu, moru i soli.

OŽUJAK/MARCH 2021.

39

PREDSTAVLJAMO

RUBBLE MASTER

Rubble Master next

filozofija Prvi stroj izrađen u skladu s RM NEXT filozofijom je mobilna drobilica RM 120X – stroj koji svojim karakteristikama predstavlja kombinaciju maksimalne sigurnosti korisnika, izdržljivosti i prilagodljivosti

Mobilna drobilica RM 120X svojim karakteristikama predstavlja kombinaciju maksimalne sigurnosti korisnika, izdržljivosti i prilagodljivosti

40

ubble Master je robna marka koju povezujemo, ne samo s kvalitetnim strojevima, već i s inovacijama, neprestanim razvojem na području tehnike sijanja i drobljenja, pouzdanim postprodajnim uslugama, profesionalnim odnosom i individualnim pristupom svakom korisniku.

Znanje i stalno usavršavanje su jedne od smjernica društva Rubble Master, koje kontinuirano ulaže sredstva u unaprjeđenje i inovativni razvoj svojih proizvoda, s ciljem da ih što više približi korisnicima.

OŽUJAK/MARCH 2021.

U 2008. godini Rubble Master je uveo RM GO načelo koje je, zbog svojih revolucionarnih rješenja, postalo sinonim za jednostavnu upotrebu i optimizaciju radnih i servisnih troškova. Kroz godine rasta društva i razvoja proizvoda, RM Group je danas ponovno na putu evolucije – načelo RM GO! postaje sastavni dio filozofije pod nazivom RM NEXT, u sklopu koje će biti razvijeni svi idući modeli te robne marke.

RM NEXT, osim na jednostavnost upotrebe, stavlja naglasak na sigurnost korisnika stroja i optimizaciju rada. Četiri osnove NEXT filozofije (Xtremely service oriented, Xtremely simple, Xtremely safe i Xtremely efficient) predstavljaju prvi korak u optimizaciji cjelokupnih proizvodnih linija koje uključuju Rubble Master strojeve.

Prvi stroj izrađen u skladu s RM NEXT filozofijom je mobilna drobilica RM 120X, stroj koji svojim karakteristikama predstavlja kombinaciju maksimalne sigurnosti korisnika, izdržljivosti i prilagodljivosti.

Pomoću aplikacija RM Operations Assist i RM GO! SMART, korisnik stroja može dobiti informacije o njegovu radu bez napuštanja kabine utovarivača, dok drobilica, sukladno zahtjevu, može biti konfigurirana s različitom dodatnom opremom i pogonskom tehnologijom.

RM 120X pokreće dizelski motor ili, opcionalno, dizelski motor u kombinaciji s plug-in hibridnom tehnologijom, ovisno o vrsti ulaznog materijala, a može obraditi do 350 t/sat, dok mu je težina, ovisno o vrsti pogona i dodatnoj opremi, između 35.600 do 46.400 kilograma.

Razna dodatna oprema osigurava da RM 120X bude u pot-

Kontinuirano usavršavanje, inovativni razvoj proizvoda, profesionalno osoblje i individualan pristup korisnicima, smjernice su društva Rubble Master

punosti konfiguriran prema željama i zahtjevima korisnika, što je jamstvo za optimalnu iskoristivost stroja, a u izboru će ih osobno savjetovati stručno osposobljeno prodajno osoblje.

U skladu s načelima RM Group, za sve strojeve Rubble Master osigurana je podrška na lokaciji rada stroja, a korisnicima je također omogućeno osposobljavanje i uvođenje u rad sa strojem. Stručno osposobljeni serviseri pobrinut će se za brzu i kvalitetnu uslugu servisa, dok će brza i neometana nabava potrošnog materijala i rezervnih dijelova doprinijeti skraćenju vremena mogućeg prekida rada stroja i time povezanih troškova.

Za sve dodatne informacije obratite se tvrtki Svet strojev d.o.o., koja je ovlašteni zastupnik robne marke Rubble Master za Hrvatsku (www.svet-strojev.com).

Razna dodatna oprema osigurava da RM 120X bude u potpunosti konfiguriran prema željama i zahtjevima korisnika

OŽUJAK/MARCH 2021.

41

PREDSTAVLJAMO

IRIDE

IRIDE 8 - najnoviji model komunalne nadogradnje IRIDE Daljnjim širenjem svojeg proizvodnog programa IRIDE uspješno odgovara na potrebe korisnika uz prepoznatljivu visoku razinu kvalitete

Kontinuirano unapređivanje proizvoda i razvoj novih modela nadogradnji omogućio je proizvođaču IRIDE vodeću poziciju na tržištu. IRIDE 8 najnoviji je model komunalne nadogradnje Iride, nastao kao odgovor na potrebu prikupljanja veće količine otpada u nadogradnji izvedenoj iz jednog komada.

U ukupno malim dimenzijama Iride je uspjela konstruirati robusnu nadogradnju sa zavidnim performansama klasičnih velikih nadogradnji. Imperativ je bio stvoriti optimizirano komunalno vozilo, s najvećom neto korisnom nosivošću, uz najmanju ukupnu dozvoljenu bruto masu i kompaktne dimenzije.

Nadogradnja, izvedena iz jednog komada, opremljena je preklopivom stražnjom stranicom, aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera, dvodijelnom potisnom pločom za sabijanje otpada te potisnom pločom za pražnjenje nadogradnje.

Strukturni elementi snažnog sustava dvodijelne potisne ploče adekvatno su dizajnirani kako bi se postigao maksimalni omjer sabijanja otpada. Poput ostalih nadogradnji Iride, i IRIDE 8 ima mogućnost prilagodbe omjera sabijanja vrsti otpada koji se prikuplja, kako bi se optimalno iskoristila zapremina spremnika i korisna nosivost vozila.

I ova nadogradnja IRIDE opremljena je dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80-1100 litara,

Aparat za pražnjenje kanti i kontejnera opremljen je bočnom zaštitom operatera

42

OŽUJAK/MARCH 2021.

koji prilagođavanjem brzine kretanja unutar ciklusa omogućuje očuvanje polietilenskih kanti i kontejnera, osiguravajući njihovu dugotrajnost u korištenju. Dodatno, aparat za pražnjenje može biti opremljen sustavom za prikupljanje otpada u PVC vrećicama.

Aparat za pražnjenje kanti i kontejnera opremljen je bočnom zaštitom operatera, kako bi rukovanje i upotreba bili u skladu sa zaštitom na radu i uz maksimalnu sigurnost operatera. Nadogradnja je dizajnirana na način da ne može doći do interference između aparata za pražnjenje i potisne ploče za sabijanje, garantirajući sigurnost u radu.

Komande potisne ploče i aparata za pražnjenje izvedene su i pozicionirane tako da omogućuju konstantnu vidljivost radne zone, te su smještene izvan radne zone aparata za pražnjenje, radi sigurnosti operatera.

Svi dijelovi nadogradnje IRIDE 8 dizajnirani su i izrađeni tako da korisnicima omoguće maksimalnu razinu pouzdanosti, trajnosti i potpunu sigurnost u radu. Zato su nadogradnje Iride sinonim za kvalitetu.

Kompletna nadogradnja sa svim svojim sigurnosnim sustavima, kao i cijeli proizvodni program komunalnih nadogradnji IRIDE, izvedeni su sukladno važećim europskim normama i direktivama.

Detalji o komunalnim nadogradnjama IRIDE dostupni su kod ovlaštenog zastupnika proizvođača IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

OŽUJAK/MARCH 2021.

43

NASA: 2020. je druga najtoplija zabilježena godina U NASA-inom izvješću objavljenom početkom godine navodi se da je prosječna globalna temperatura u 2020. vrlo blizu prosjeku iz 2016., najtoplije zabilježene godine do sada.

44

OŽUJAK/MARCH 2021.

2020. godini prosječna globalna temperatura bila je za 1,02 stupnja Celzija veća od srednje globalne temperature u razdoblju od 1951.-1980. koja se koristi kao osnovna usporedna vrijednost, utvrdili su NASA-ini znanstvenici s Goddard instituta za svemirske studije (GISS) u New Yorku. Osim toga, “posljednjih sedam godina bilo je najtoplijih sedam zabilježenih godina, što je tipično za trajni i dramatični trend zagrijavanja”, rekao je direktor GISS-a Gavin Schmidt “Važni su dugoročni trendovi. S ovakvim trendovima, a s obzirom da ljudski utjecaj na klimu raste, očekujemo daljnje rušenje rekorda.”

Posljedice klimatskih promjena su velike. Primjerice, globalno zbog posljedica rasta temperature godišnje umire gotovo 300.000 ljudi starijih od 65 godina, navodi se u istraživanju nedavno objavljenom u časopisu The Lancet. A u 2020. godini prirodne katastrofe rezultirale su štetama od 210 milijardi dolara, procjena je globalne osiguravajuće kuće Munich Re. “Razumijem da se ljudi ponekad osjećaju nemoćno, ali mislim da je napravljen velik napredak koji ponekad ne dolazi do prvih stranica novina jer pomaci nisu dramatični”, kaže znanstvenica Lesley Ott iz NASA-e koja izučava klimatske promjene. „Na primjer, postignut je velik napredak u tehnologijama vezanim uz obnovljive izvore energije, zbog kojih takvi izvori postaju učinkovitiji i smanjuju se troškovi..“ No, može se učiniti i mnogo više. “Ljudi slušaju mišljenja znanstvenika, ali žele čuti i rješenja. Žele znati što oni sami mogu učiniti, koja je njihova uloga”, razlaže Ott. „A može se učiniti puno, pogotovo ovih dana. Vidimo toliko katastrofa dok sjedimo u kući.”

NASA

KLIMATSKE PROMJENE

Ott ističe kako je jedna od više stvari koju ljudi mogu sami učiniti da pravilno izoliraju svoje domove, da ih ne moraju toliko grijati i hladiti. I potrošači mogu dvaput razmisliti prije nego što naruče putem interneta nešto što treba dopremiti iz daleka. „U NASA-i se trudimo kloniti politike“, tumači Ott. „Naš zadatak je prikupljati podatke i razumjeti kako Zemlja funkcionira. No, glasanje za političare koji se zalažu za ekološki i klimatski prihvatljive politike je također nešto što mogu učiniti ljudi širom svijeta koji su zabrinuti zbog klimatskih promjena.“ Rješavanje klimatskih promjena jedan je od primarnih ciljeva o kojima je govorio i novi američki predsjednik Joe Biden. Njegov plan usmjeren je na ulaganje 2 bilijuna dolara u izgradnju održive energetske infrastrukture u Sjedinjenim Državama, kroz koja bi se stvorili milijuni radnih mjesta u proizvodnji, trgovini i inženjerstvu.

Kolektivno djelovanje ima veći potencijal za promjene Ott predlaže da poduzmete male korake u svojoj okolini.

“Klima je trenutno toliko široko i izazovno pitanje da možete pridonijeti na puno načina, bez obzira na svoju profesiju.

Pogledajte što se događa u vašoj sredini, gradovima, državama i što biste mogli sami promijeniti. Lokalni aktivisti mogu se zalagati za više zelenih površina, pouzdan javni prijevoz i za izgradnju uredskih i stambenih zgrada koje su prilagođene ljudima i okolišu, tumači Lesley Ott. „Kad se udružite s drugim ljudima, kroz kolektivno djelovanje možete znatno snažnije pozitivno djelovati na okoliš.”

Milijarder i filantrop Bill Gates rekao je kako bi klimatske promjene mogle biti gore od pandemije koronavirusa. “Globalna kriza šokirala je svijet. Uzrokuje tragičan broj smrtnih slučajeva, ljudi se boje napuštati dom, a takve ekonomske posljedice nisu viđene već generacijama. Učinci su vidljivi širom svijeta”, napisao je Gates prošle godine. “Naravno, govorim o pandemiji koronavirusa. Ali za samo nekoliko desetljeća, na isti način ćemo opisivati novu globalnu krizu nastalu zbog

klimatskih promjena.” Budućnost možda ipak nije tako sumorna. “Jedan od razloga za optimizam je što su mlađi ljudi svjesni problema. Ne treba ih u to uvjeravati”, kaže Ott. “Ovo je problem koji će oni naslijediti i kasnije će im biti puno gore, pa mislim da su aktivizam i svijest o klimatskim promjenama razlozi da budemo optimisti.”

OŽUJAK/MARCH 2021.

45

PREDSTAVLJAMO

Piaggio Porter NP6

Gradski kamion

Piaggio je predstavio potpuno novi Porter NP6, a i ovaj put se radi o vozilu koje kombinira kompaktne dimenzije s velikim mogućnostima prijevoza kao i mogućnostima korištenja različitih nadogradnji što ga čini idealnim za primjenu u urbanim sredinama [autor] Matko Jović [foto] Piaggio me Piaggio tradicionalno se veže uz legendarnu Vespu, ali i ništa manje poznati Ape, neuništivo minijaturno gospodarsko vozilo na tri kotača čija je proizvodnja počela nedugo nakon rata te u Europi trajala sve do 2013., a još uvijek se proizvodi u Indiji. Naprosto je nevjerojatno za kakve su ga sve namjene koristili talijanski farmeri i obrtnici te je postao zaštitni znak gradova i sela Apeninskog poluotoka.

No Piaggio od 1992. proizvodi i Porter, također kompaktno lako gospodarsko vozilo, ali sa četiri kotača, komfornom kabinom i bitno većim mogućnostima prijevoza. Iako veći nego Ape, Porter je još uvijek manji od ostalih dostavnih modela te savršen za urbane zadatke bilo kao dostavno ili komunalno vozilo. U gotovo 30 godina Porter je prošao brojna unaprjeđenja, nove motore, uključujući i električnu izvedbu.

Potpuno novi model

Porter NP6 tvornički se nudi u izvedbi s fiksnim sandukom ili kiperskom nadogradnjom odnosno kao šasija za ugradnju specijaliziranih nadogradnji

46

OŽUJAK/MARCH 2021.

Krajem siječnja predstavljena je potpuno nova izvedba Porter NP6, koja je zadržala istu filozofiju kompaktnih dimenzija, ali sa značajno povećanim mogućnostima prijevoza, razinom udobnosti te sigurnosti. Porter NP6 i dalje kombinira maksimalnu nosivost i fleksibilnost s minimalnim dimenzijama te ovisno o konfiguraciji ima nosivost od 1,6 tona u samo 4,08 m duljine (najveća duljina ovisno o izvedbi može ići do 5 m) i 1,64 m širine što je tlocrtna površina manja od sedam kvadratnih metara.

Piaggio za novi Porter NP6 koristi naziv "City Truck", što on zaista i jest jer unatoč kompaktnim dimenzijama, konstrukcijski je izveden kao kamion s nosivom šasijom te stražnjim pogonom. Naravno, nije namijenjen međunarodnom prijevozu ili velikim gradilištima, ali je bez premca u gradskom okruženju gdje se može koristiti za različite namjene od klasične dostave, lakih građevinskih zadataka ili, ovisno o nadogradnji, za različite komunalne poslove.

Budući se koristi u urbanim sredinama gdje je važno smanjiti zagađenje, Porter NP6 za pogon koristi četverocilindrični 1,5-litarski CombiFuel motor koji koristi plin (LPG ili CNG) ili benzin. Nude se dvije izvedbe plinskih spremnika, manji (Short Range) namijenjen isključivo gradskim operacijama te veći (Long Range) koji je sposoban i za nešto veće udaljenosti kao i veći teret.

Osim što zadovoljava Euro 6D normu, motor je potpuno aluminijski sa četiri ventila po cilindru, dva bregasta vratila s dvostrukim faznim zakretom na usisnim i ispušnim ventilima.

Najveća snaga motora je, u odnosu na stari motor, povećana

1,5 litarski Euro 6D motor

za 30% i iznosi 78 kW (106 KS) pri 6.000 o/min dok je okretni moment 136 Nm pri 4.500 o/min.

Kao i kod svih plinskih motora, start je uvijek na benzin te se automatski prebacuje na plin kad se motor zagrije, ali vozač može pomoću prekidača birati gorivo. Motor s plinom ima nešto manju snagu te je ona za LPG 102 KS i 132 Nm dok je za CNG 92,5 KS i 118 Nm, budući da energetske vrijednosti goriva nisu iste.

Snaga se preko 5-stupanjskog ručnog mjenjača prenosi na stražnje kotače, Porter NP6 nudi i PTO izvod snage 16 kW na motoru odnosno mjenjaču (opcija). Također, nude se dvije izvedbe diferencijala, sa standardnim ili niskim prijenosnim omjerom.

Gorivo Obujam motora Provrt x hod Najveća snaga1 Najveći okr. moment1 Najveća snaga2 Najveći okr. moment2

Benzin+LPG

Benzin+CNG 1.498 ccm 74 x 87,1 mm 75 kW (102 KS) pri 6.000 o/min 68 kW (92 KS) pri 6.000 o/min 132 Nm pri 4.500 o/min 118 Nm pri 4.500 o/min 78 kW (106 KS) pri 6.000 o/min 136 Nm pri 4.500 o/min

1 Snaga i moment u LPG/CNG modu 2 Snaga i moment s benzinom

Do 1,6 tona nosivosti Nosivost je jedna od najvažnijih značajki svih gospodarskih vozila, a Porter NP6 u osnovnoj verziji ima nosivost od 1.275 kg, a sa stražnjom osovinom s dvostrukim kotačima nosivost se povećava do 1.610 kg. Također, bitno je naglasiti kako je u svim slučajevima najveća dopuštena masa 2,8 tona.

Ovakve vrijednosti moguće su zbog specifične konstrukcije koja je u osnovi kamionska, šasija od čelika visoke čvrsto-

S obzirom na primjenu u gradskim sredinama, pogon je plinski (LPG ili CNG), a najavljena je i električna izvedba

OŽUJAK/MARCH 2021.

47

PREDSTAVLJAMO

Piaggio Porter NP6

Jednostruki kotači Izvedba Međuos. razmak (mm) Dimenzije (dxšxv) (mm) Dimenzije sanduka (mm)

Short Range Long Range 2.650 4.215 x 1.680 x 1.840 2.200 x 1.680

Short Range

Long Range

4.545 x 1.680 x 1.840 2.530 x 1.680

Short Range Long Range 3.070 4.815 x 1.680 x 1.840 2.800 x 1.680

Naj. dopuštena masa (kg)

2.120

2.260

2.260

2.400

2.260

2.400

Nosivost (kg)

930

1.045

1.000

1.115

975

1.090

Short Range

Long Range

Dvostruki kotači Izvedba Međuos. razmak (mm) Dimenzije (dxšxv) (mm) Dimenzije sanduka (mm)

Short Range Long Range 3.000 4.545 x 1.800 x 1.840 2.530 x 1.800

4.815 x 1.800 x 1.840 2.800 x 1.800

Short Range Long Range 3.250 5.095 x 1.800 x 1.840 3.080 x 1.800

Naj. dopuštena masa (kg)

2.520

2.800

2.520

2.520

2.800

2.400

Nosivost (kg)

1.195

1.440

1.155

1.150

1.395

1.090

će zavarena je i integrirana s konstrukcijom kabine što osigurava robusnost te malu vlastitu masu. Prednji McPherson ovjes te kruta osovina s dvostrukim lisnatim oprugama stra-

Kiperske izvedbe imaju elektrro-h hidraulički susttav podizanja te nosivost do 1.245 kg, a nagib kipera je do 45 stupnjeva

ga, omogućuju nosivost stražnje osovine od 2.200 kg te 1.000 kg prednje osovine.

Osim što se nudi u izvedbama s jednostrukim i dvostrukim kotačima te s većim ili manjim spremnicima plina, postoje i dva međuosovinska razmaka te nekoliko varijanti najveće dopuštene mase koja je (ovisno o izvedbi) od 2.120 do 2.800 kg. Tvornički se nude izvedbe s fiksnim sandukom, kiper ili šasija za nadogradnju. Šasija omogućuje ugradnju različitih vrsta nadogradnji, pri čemu postoje četiri različite vr-

Osim tvorničkih izvedbi, šasija nudi mogućnost različitih nadogradnji za komunalne namjene (prihvat i prijevoz kontejnera za otpad), održavanje (dizalice), distribuciju hrane (hladnjače) ili građevinu (specijalne nadogradnje)

48

OŽUJAK/MARCH 2021.

Piaggio Porter NP6 u osnovnoj izvedbi ima nosivost 1.275 kg što se u izvedbi s dvostrukim kotačima povećava na 1.610 kg, a sve s najvećom dopuštenom masom od 2,8 tona

ste šasije što je jamstvo da će se prilagoditi potrebama svake nadogradnje. Ukupno se nudi oko 1.400 različitih mogućnosti konfiguracije.

Udobnost i sigurnost U usporedbi s prethodnom generacijom, duljina kabine je povećana za 245 mm te iznosi 1.640 mm, što značajno povećava komfor za vozača i suvozača, ali je još uvijek za oko pola metra manje od prosječnih vrijednosti ostalih lakih dostavnih modela. Konstrukcija "trambus" kabine koja je dijelom iznad motora, osigurava najbolji odnos veličine i raspoloživog prostora za teret. Na raspolaganju je pet razina opreme: Start, Plus, Top, HD i HD Top koje nude različite opcije dodatne opreme. Kabina prima dvije osobe, a pruža pot-

Izvedbe s fiksnim sandukom omogućuju nosivost do 1,4 tone te prijevoz predmeta duljine preko tri metra iIi smještaj do četiri euro palete. Aluminijske stranice su visine 800 mm

Kabina nudi mogućnost prijevoza za dvije osobe, a kombinira visoku razinu udobnosti s materijalima koji su otporni na habanje i lako se održavaju. Oprema uključuje klima uređaj, digitalni DAB radio, bluetooth povezivost kao i mogućnost upravljanja nadogradnjom iz kabine

OŽUJAK/MARCH 2021.

49

PREDSTAVLJAMO

Piaggio Porter NP6

punu razinu komfora uključujući klima uređaj, digitalni radio, Bluetooth povezivost, USB priključke, električno podešavanje retrovizora itd.

Sjedala su udobna te izvedena od materijala koji osiguravaju trajnost, instrumenti su pregledni, a ovisno o izvedbi tu su i prekidači za upravljanje nadogradnjom (nor. za kiper). U svim izvedbama vozački zračni jastuk je serija, dok je suvozački opcija ovisno o razini opreme.

Porter NP6 nudi i visoku razinu aktivne sigurnosti što uključuje: ESP, ABS, ASR, EDB (elektronska raspodjela sile kočenja), TCS (elektronska blokada diferencijala), TSM (sustav stabilizacije prikolice), ARP (aktivna preventiva prevrtanja selektivnim kočenjem) kao i ECALL (automatski poziv interventnim službama u slučaju nesreće).

Novi zastupnik – Benussi Osim novog modela, novost je i da je servis i prodaju Piaggio gospodarskih vozila za Hrvatsku i Sloveniju preuzela tvrtka Benussi koja je već dobro poznata jer na istim tržištima ima prodaju i servis Iveco vozila. Na ovaj način se značajno povećava ne samo prodajna već, što je još važnije, servisna mreža tako da svi kupci mogu biti sigurni u brzu i kvalitetnu uslugu na svim lokacijama kako u Hrvatskoj

50

OŽUJAK/MARCH 2021.

tako i u Sloveniji. Razgranata servisna mreža, odnosno blizina servisa je ključan preduvjet za širu primjenu ovakvih vozila u komunalnim i sličnim primjenama jer, za razliku od kamiona koji ionako voze širom zemlje pa se mogu servisirati bilo gdje, ovakva vozila prometuje najčešće samo lokalno. Poslovnice i servisni centri se nalaze u Puli, Rijeci, Zagrebu, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Zadru i Splitu.

Jedini specijalizirani magazin i portal za mobilnost s nultom emisijom štetnih plinova

www.zemobility.hr

CIJ EN A: 20 ,00 kn

01220

BR OJ 1

mobility 9

772757

072005

PRO SINA C/D

MAGAZI

FORD E-Transit

N ZA T EHNOL

OGIJE

N U LT E

EMISIJ

E

Opel Mokka -e (VYKE KIRIVEG MNE TSTYPEVRS K G WXMŁI M Y IPIOXVM VSWWSZIVE ÐRSQ M^HERNY PUNIO

NICE

Business Media Croatia Metalčeva 15, Zagreb | T: +385 1 6311 800 | E: zemobility@bmcroatia.hr 001-076_V

ANJSKE KOR

ICE.indd 2

6,*851267 (/(.75,Í1

,+ $87202 %,/$ /SPMOS NI VIEPRE STEWRSWX ^ETE PNIRNE FEXIVMNI #

-RJVEWXVYOXYVE OES OPNYÐ VEWXE FVSNE IPIOXVMÐRML ZS ^MPE

GOD INA 1

ECE MBE R

202 0.