g ddiina XVVIIIIII go
broj br oojj 94 srpa sr p nj pa nj// july ju ly 2 211. 20 s t r u č n i
č a s o p i s
z a
t e h n o l o g i j e
u
e k o l o g i j i
STRUČNO
aktualno
PREDSTAVLJAMO
GRAĐEVINSKI OTPAD U AUSTRIJI, USPOREDNA ANALIZA GOSPODARENJA OTPADOM U ZEMLJAMA EU
SUFINANCIRANJE KUPNJE ENERGETSKI UČINKOVITIH VOZILA
TEHNIX, MAVITEC, RASCO, TANA, CATERPILLAR, STUMMER, FIBO INTERCON, KOMATSU, IRIDE
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA
AKTUALNI LEGISLATIVNI OKVIRI kružnog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
TEME Novi Zakon o gospodarenju otpadom Problematika gospodarenja komunalnim otpadom s pozicije lokalne samouprave Termičko-energetska oporaba otpada Vodik iz otpada, je li ili još nije rješenje? Biološka obrada - Biološka termička oporaba Mehanička obrada - neizbježna mjera kružnog gospodarenja otpadom Zašto RH bježi od kompostiranja? CGO mora imati MO i BO, ali ne mora sadržavati MBO Edukacija i mediji Gospodarenje otpadom je ekološka, ekonomska i sociološka tema Novi trendovi gospodarenja ambalažnim otpadom NPOO i financiranje projekata gospodarenja otpadom
28. -29.9.2021. -29.9.2 T Terme Tuhelj Hotel Well****
ORGANIZATOR: ORGANIZATOR
OČEKIVANI POKROVITELJI
Business Media Croatia d.o.o Redakcija magazina TEHNOEKO Metalčeva 5, 10000 Zagreb T. 01/6311-800 e-mail: konferencija@bmcroatia.hr
Prijavite sudjelovanje na www.tehnoeko.com.hr
www.tehnoeko.com.hr
SADRŽAJ
6
Vijesti
18
Tehnix Prvi Tehnixov projekt bioreaktorskog kompostiranja u RH
22
33 34
Mavitec Green Energy Rasco Komunalno vozilo Muvo i čistilica Lynx predstavljeni kupcima iz regije
30
Impressum
Caterpillar CAT mini bageri nove generacije - veća učinkovitost uz niže troškove
36
Stummer Stummer Bin Washer – ekonomično vozilo za prikupljanje otpada i pranje spremnika
Građevinski otpad Gospodarenje građevnim otpadom u Austriji
Tana Shark Izvanredno svestrani stroj za usitnjavanje otpada
Snaga Paddle Depackera
29
Recikliranje Grad Zagreb nabavlja drobilice za građevinski otpad
Kružno gospodarstvo EU zemlje i kružno gospodarstvo
26
32
38
Fibo Mobilne betonare Fibo Intercon
tEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb,
Hrvatska| Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Novinari Sanja Plješa, Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.
4
SRPANJ/JULY 2021.
KOLUMNA
POTPUNO RECIKLIRANJE I NULA OTPADA - JESU ILI NISU ISTO?
40
Komatsu Komatsu serija MR-5E0 i MR-11E0 mini i midi rovokopača
42
Iride Komunalna nadogradnja Iride – prva među najmanjima
44
TE Plomin Razmatraju se nova rješenja kao odgovor na energetske izazove
46
Inovativne tehnologije Dodijeljene nagrade za inovativne tehnologije u proizvodnji održivih materijala
48
Niti jedna zemlja u Europi nije potpuno reciklirala niti izbjegla stvaranje otpada. Posljednjih trideset godina u EU, kao i u RH, se povećavala godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku. 2020. godine u RH je količina dr. sc. Zlatko Milanović smanjena na količinu iz 2017. (414 kg) te proizlazi da je COVID-19 najučinkovitija mjera prevencije? U novom mileniju razvijene zemlje nisu zabranile spaljivanje, ali su izbjegle odlaganje i sve su količine komunalnog otpada oporabile. Njemačka je u 2020. ostvarila rast zelenog gospodarstva od 5,6 posto, uz čak 18,3-postotno smanjenje emisije CO2 te povećanje recikliranja za 13,6 posto i 3,9 posto energijske oporabe otpada. U RH, nakon što je država osigurala nabavu velikog broja posuda, ubrzano raste odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Sve je više općina i gradova sa stopom odvojenog sakupljanja većom od ciljanih 50 posto. Ministar gospodarstva i „održivog“ razvoja u Hrvatskom saboru je najavio novi tekst Zakona o („održivom“?) gospodarenju otpadom i donio jednokratne plastične tvorevine koje će biti zabranjene. Od 1. srpnja je vraćena povratna naknada za ambalažu od mlijeka i mliječnih napitaka. U zajedništvu Zelene akcije, Ponikva Krk i sedam JLS-a otoka Krka promovirana je Odluka o implementaciji strategije „zero waste“. Cilj je u pet godina dostići stopu odvojeno prikupljenog otpada od 70 posto i smanjenje količine ostatnog otpada s 235 na 150 kg po stanovniku (uključujući otpad od turista). U RH već postoje gospodarske tvrtke koje jamče preuzimanje vlastitih proizvoda nakon isteka roka trajanja, obnovu i recikliranje. Postoje i tvrtke koje vlastiti proizvodni otpad potpuno recikliraju, kao i one koje u potpunosti vlastitu potrošnju električne energije osiguravaju iz obnovljivih izvora. Dokazano je da zeleno gospodarstvo u RH, bez velike javne pozornosti, najbrže povećava proizvodnju, prihod i izvoz. „Nacionalni plan oporavka i otpornosti“ treba poimati kao obvezu da se pomogne zelenom gospodarstvu, a ne da se priječi razvitak. Europski zeleni plan inzistira, ne samo na odvojenom prikupljanju i recikliranju, već i na povećanju stope korištenja reciklata u proizvodnji novih proizvoda. Isključivo zeleno gospodarstvo jamči da se odvojeno prikupljeni otpad ne odlaže (uz veće troškove i veće ekološko opterećenje), već da se povećava potražnja za reciklatima uz veće otkupne cijene odvojeno sakupljenog otpada. Komunalne tvrtke su nositelji povećanja stope odvojenog sakupljanja otpada, a općine i gradovi su dužni visinu naknade za komunalni otpad prilagoditi tome, a nikako „političkim predizbornim interesima“.
Sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila 90 milijuna kuna za 1.943 vozila
SRPANJ/JULY 2021.
5
VIJESTI
U rad puštena Energana Gospić 1, vrijedna 20 milijuna eura Završeni su radovi na izgradnji i opremanju kogeneracijskog postrojenja Energana Gospić 1 u poslovnoj zoni Smiljansko polje u Gospiću. Investicija vrijedna više od 20 milijuna eura druga je najveća greenfield investicija na području Grada Gospića od osamostaljenja Hrvatske, nakon izgradnje tvornice Calcit. Investitor je tvrtka Energana Gospić 1 iza koje stoji češki holding GEEN s dugogodišnjim iskustvom u energetskom sektoru. Izvođač radova je tvrtka Đuro Đaković TEP d.o.o. iz Slavonskog Broda. U postrojenju će biti zaposleno oko 30 radnika. Ovo postrojenje na biomasu, izlazne snage 5 MW, karakterizira istodobna proizvodnja dva korisna oblika energije – električne i toplinske - u jedinstvenom procesu. U okviru ovog projekta napravljen je i dodatni pogon, sušara drvne sječke, čime će se povećati učinkovitost kogeneracije. Proizvedenu električnu energiju preuzimat će HEP, dok će se toplinska energija primarno koristiti za potrebe tehnološkog procesa (sušenje biomase), a ukaže li se potreba i za grijanje grada Gospića. „Gospić je danas dobio jedno novo proizvodno postrojenje na tragu Nikole Tesle – mi proizvodimo struju. Važno je naglasiti da u ovom trenutku imamo određeni dio nusproizvoda, a to je toplina za koju već imamo plan da bi je u dogledno vrijeme proveli prema gradu i zaokružili ovaj projekt zelenom energijom.“, kazao je gradonačelnik Gospića Karlo Starčević. “Đuro Đaković TEP je tvrtka sa stogodišnjom tradicijom koja proizvodi, montira i gradi ovakve energane. Ovo je osma energana po principu ‘ključ u ruke’, što obuhvaća projektiranje, izgradnju i opremanje. Gradimo ovakve energane na šumsku sječku diljem Europe. Ovu energanu smo izgradili u prilično kratkom roku i nadamo se da će biti na ponos i zadovoljstvo sadašnjih vlasnika, ali i kupaca”, istaknuo je u ime izvođača radova Zdravko Stipetić, predstavnik tvrtke Đuro Đaković TEP d.o.o.
6
SRPANJ/JULY 2021.
Komunalno vozilo za odvojeno prikupljanje otpada za 1. MAJ iz Labina U sklopu manifestacije “Žive ulice/ Living streets”, koja se održala u Labinu, izvršena je svečana primopredaja prvog od dva komunalna vozila za odvojeno prikupljanje otpada kojeg komunalna tvrtka 1. MAJ nabavlja uz sufinanciranje Europske unije iz Kohezijskog fonda, a putem Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”. Održavanjem primopredaje u sklopu manifestacije poslana je snažna poruka javnosti o trudu koji 1. MAJ ulaže u infrastrukturu i resurse za odvojeno prikupljanje otpada. Komunalno vozilo isporučila je tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke.
Skanska će graditi vodoopskrbni tunel vrijedan 330 mil. eura
Građevinska tvrtka Skanska dobila je ugovor vrijedan 330 milijuna eura za izgradnju tunela za opskrbu vodom u norveškom glavnom gradu Oslu. Iz švedske multinacionalne građevinske tvrtke kažu da će za izgradnju 19 kilometara dugog tunela za opskrbu vodom i kanalizacijsku odvodnju upotrijebiti dvije bušilice za tunele (TBM – tunnel boring machines). Tunel će dopremati vodu iz Holsfjordena do novog postrojenja za pročišćavanje podzemnih voda u zapadnom dijelu Osla. Riječ je o drugom ugovoru kojeg je Skanska dobila u sklopu velikog razvojnog projekta čiji je cilj osigurati opskrbu pitkom vodom na tom području, čak i u slučaju kvara na dijelovima opskrbnog sustava. Prvi ugovor s Agencijom za vodoopskrbu i odvodnju općine Oslo potpisan je u kolovozu prošle godine, a obuhvatio je miniranje kamenih komora i izgradnju tri velika tunela ukupne dužine pet kilometara. U sklopu oba ugovora Skanska će izvesti do sedam bušotina i iskopat će ukupno 1,2 milijuna kubičnih metara čvrste stijene. Radovi na novom tunelu započet će u kolovozu ove godine, a očekuje se da će biti završeni do 2027. godine.
Beč postigao cilj od 1.000 javnih punionica za električna vozila Vozila na električni pogon sve su popularnija u Beču. Samo u ovoj godini ondje je registrirano više od 12.000 električnih automobila, a povećana je i potražnja za javnim gradskim punionicama. Od kraja 2017. građani su svoje električne ljubimce punili preko 320.000 puta na gradskim stanicama za punjenje, u kojima je napunjeno čak pet milijuna kWh električne energije. Tolika količina energije dovoljna je da se prijeđe otprilike 33,5 milijuna kilometara, što iznosi oko 760 krugova oko Zemlje. Puštanjem u rad nove punionice za električne automobile Beč je u lipnju ove godine dosegnuo cilj od ukupno 1.000 javnih punionica. Tako se u glavnom gradu Austrije sada gotovo svakih 400 metara može pronaći punionica. S udjelom od gotovo 40 posto, promet u najvećoj mjeri sudjeluje u emisiji CO2 u Beču. Zato je širenje mreže punionica za električne automobile važan korak u smjeru daljnjeg poboljšanja kvalitete života te očuvanja okoliša. Još od 2017. godine Beč provodi veliki projekt postavljanja javnih električnih punionica kojim želi osigurati njihovu dostupnost što većem broju korisnika. Pored izgradnje pješačkih i biciklističkih staza te širenja mreže javnog prijevoza, prelasku na ekološki prihvatljivu mobilnost u Beču uvelike pridonosi poticanje električne mobilnosti, kazala je Ulli Sima, članica gradskog
poglavarstva za inovacije, urbanizam i mobilnost. Naglasila je i da Bečani imaju vrlo niske emisije ugljikovog dioksida po glavi stanovnika jer više od 70 posto svakodnevnih ruta prelaze javnim prijevozom, biciklom ili pješice. Najavljeno je i postavljanje novih 200 punionica na lokacijama na kojima postoji potreba za njima. Za izgradnju mreže za punjenje zaduženo je bečko gradsko poduzeće za opskrbu energijom „Wien Energie“. Osim toga, planirana je gradnja postaja za brzo punjenje, a snaga pojedine punionice trebala bi iznositi do 150 kW. Uz to, s partnerima se istražuju inovativni načini punjenja. U glavnom gradu Austrije nalazi se više od 1.850 punionica. Uz 1.000 javnih punionica bečko gradsko energetsko poduzeće također upravlja s nekoliko stotina punionica na polujavnim površinama poput garaža.
Tel: +385 99 326 27 80 | office@svet-strojev.hr | www.svet-strojev.hr
VIJESTI
Husqvarnino najnovije autonomno rješenje za košnju namjerava promijeniti svijet komercijalne njege travnjaka
Pokretanje investicija od 500 milijuna kuna u fotonaponske elektrane U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja predstavljen je projekt PVMax, ukupne vrijednosti 1,98 milijuna eura., čiji je cilj razviti tržište za obnovljive izvore energije, a osobito potaknuti izgradnju fotonaponskih elektrana na krovovima zgrada u privatnom, komercijalnom i javnom sektoru. Projektom, koji su predstavili ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac, planira se u sljedeće tri godine pokretanje investicija u najmanje 100 MW integriranih i fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj, u ukupnom iznosu od preko 500 milijuna kuna. Očekuje se da će solarni paneli biti instalirani na više od 3.000 zgrada, podjednako u javnom sektoru, kod građana i u komercijalnom sektoru, odnosno svugdje gdje postoji potrošnja električne energije i krovovi koji se mogu iskoristiti. Projekt je započeo 1. srpnja, a financira se iz sredstava tehničke pomoći programa ELENA (European Local Energy Assistance) kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB)., a operativno će ga provoditi REGEA. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,98 milijuna eura, namijenjenih za pripremu tehničke dokumentacije. Projekt je prijavljen uz potporu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i niza ovdašnjih dionika i postao je prvi projekt u EU kada je jedna organizacija, u ovom slučaju REGEA, drugi put dobila. Prema podacima EU Observer Photovoltaic Barometer u Hrvatskoj je po glavi stanovnika, trenutno instalirano tek oko 17 W što je malo u usporedbi s ostatkom Europe. Njemačka bilježi više od 500 W po stanovniku, Italija više od 300 W po stanovniku, Slovenija više od 100 W po stanovniku. Hrvatska se time svrstava među najniže instalacije po stanovniku, unatoč tome što ima značajan solarni potencijal zbog geografskog položaja. Domac je objasnio kako se u sklopu projekta planira, u partnerstvu s poslovnim bankama, osnivanje poola, koji će građanima i županijama olakšati proceduru i financiranje tih projekata kroz sredstva tehničke pomoći koja su odobrena. Mehanizmi će biti slični onima koji su dostupni u zemljama EU. Projekt PVMmax kompatibilan je sa strateškim energetskim razvojem države kojim se predviđa razvoj najmanje 768 MW fotonaponskih sustava u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske do 2030. godine.
8
SRPANJ/JULY 2021.
Sa svojim ogromnim kapacitetom košnje, CEORA™ robotska kosilica izvrsna je vijest za sve profesionalce koji se bave održavanjem velikih zelenih površina. Sustavna košnja i virtualne granice donose vrhunske rezultate i lakše upravljanje travnjakom na površinama većima nego ikad! Štoviše, ovo rješenje s niskom razinom buke, bez emisija plinova, nudi uzbudljiv budući potencijal. Ogroman površinski kapacitet i održive sposobnosti znače da CEORA™ predstavlja idealno ulaganje za objekte i velike javne površine kojim se žele postići ciljevi u pogledu smanjenja emisija i razine buke. Nadalje, zamjena ručne košnje robotskim rješenjem koje može pokriti površine do 75.000 m² dva puta tjedno pruža priliku za velike uštede na radu i troškovima opreme. Moguće su i nove razine fleksibilnosti i performansi, uz brigu o travnjaku potpomognutu virtualnim granicama. CEORA™ je vrhunsko rješenje za autonomnu košnju vođenu Husqvarna EPOS tehnologijom. Precizna satelitska navigacija s virtualnim granicama eliminira gnjavažu oko postavljanja fizičkih graničnih i žica za navođenje. Brzo definiranje radnih područja i zona košnje pružaju optimalno pokrivanje travnjaka, dok je prozračivanje olakšano bez rizika od oštećenja žica. Robotska kosilica putuje između radnih područja definiranim prometnim stazama, dok se za fleksibilnije upravljanje travnjakom mogu stvoriti zone privremenog boravka. Kako bi CEORA neometano funkcionirala potrebna je instalacija referentne stanice Husqvarna EPOS (operativni sustav za točno pozicioniranje). Ovo obrađuje signale između proizvoda i satelitskog sustava. EPOS referentna stanica kompatibilna je s ostalim robotskim kosilicama Husqvarna EPOS. CEORA™ ostaje ažuriran najnovijim softverom putem FOTA-e (Firmware Over The Air) značajke, dok je lako održavanje i rukovanje omogućeno ergonomskim položajem za rezanje. Rezno kućište se kao i kod Husqvarna Ridera može nagnuti radi jednostavnog pristupa izmjenjivim reznim diskovima kao i za lako čišćenje.
Ploče i okolna naselja dobivaju novu modernu infrastrukturu Projekt izgradnje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Ploče donosi konkretne pogodnosti za stanovnike Ploča i okolnih naselja te doprinosi boljoj kvaliteti površinskih voda, poboljšanju kakvoće vode za kupanje te ukidanju troškova održavanja septičkih jama. Osim toga, projektom se smanjuje emisija CO2 i doprinosi očuvanju ekosustava i biološke raznolikosti. Ukupna vrijednost projekta iznosi 199.275.528,58 kuna bez PDV-a, od čega bespovratna sredstva Europske unije iz Kohezijskog fonda, iznose 137.594.215,63 kuna. Ostatak iznosa financiraju Izvor Ploče d.o.o., Grad Ploče, Hrvatske vode te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Razdoblje provedbe je od 2017. do 2022. godine. Projekt uključuje izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda razdjelnog tipa u naseljima Pločama, Baćini, Peračkom Blatu, Rogotinu i Šarić Struzi, kojem je svrha ponajprije povećanje priključenosti stanovništva na javni sustav odvodnje i pročišćavanja. Time će se postići smanjenje onečišćenja vodotoka i podzemlja te poboljšanje kvalitete vodotoka nizvodnih korisnika, kao i očuvanje općih zdravstvenih uvjeta stanovništva te postizanje i održavanje dobrog stanja voda. Korisnik projekta je poduzeće Izvor Ploče d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju koje je usmjereno na djelatnosti javne vodoopskrbe, javne odvodnje i izvođenja priključaka. Za izgradnju mreže sustava odvodnje zadužena je tvrtka Kamgrad, dok izgradnju uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda i podmorskog ispusta vrši zajednica ponuditelja koju čine poduzeća Pomgrad Inženjering i Miab. Za nabavu opreme zaduženi su Agra Trgovina i Auto Hrvatska Prodajno servisni centri. „Ovaj će nam projekt pomoći u daljnjem osiguravanju pouzdanosti vodoopskrbnog sustava te omogućiti zbrinjavanje otpadnih voda na adekvatniji i ekološki prihvatljiviji način. Osim okolišnih učinaka, važno je istaknuti i kako se ovakvim projektima smanjuju i gubici u vodoopskrbi, što je također važna stavka u održivom upravljanju sustavom“, poručio je Boris Palac, direktor poduzeća Izvor Ploče, korisnika projekta.
VIJESTI
Aparat za otkup ambalaže postavljen u Novokom
Usvojena Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine
U reciklažnom dvorištu Kurjakana u Novskoj tvrtka O-K-TEH isporučila je i postavila aparat za otkup ambalaže u sustavu povratne naknade FZOEU, proizvođača RVM systems AB. RVM aparati mogu biti dvostruki ili jednostruki, za automatsko prikupljanje PET, ALU i staklene ambalaže od pića. Aparati su modularni te se lako prilagode prostorima (fiksni objekti ili kontejneri) i zahtjevima kupca, a ovisno o predviđenoj količini otkupa. RVM systems AB aparati za prikupljanje ambalaže imaju jednostavno i logično korisničko sučelje razumljivo svim korisnicima. Svi aparati opremljeni su sa 360° brzim čitačem barkoda, te su u potpunosti usuglašeni sa svi zahtjevima i uputama od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Hrvatski sabor je početkom lipnja usvojio Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Temeljni ciljevi Niskougljične strategije uključuju postizanje održivog razvoja temeljenog na ekonomiji s niskom razinom ugljika i učinkovitom korištenju resursa. Put kojim nas vodi niskougljična strategija dovest će do postizanja gospodarskog rasta uz manju potrošnju energije i s više korištenja obnovljivih izvora energije. Mjere će provoditi svi sektori gospodarstva, počevši od energetike, prometa, industrije, zgradarstva, gospodarenja otpadom, poljoprivrede, turizma i usluga. U niskougljičnoj tranziciji može sudjelovati svaki građanin naše zemlje odabirom lokalno uzgojene i svježe hrane, čistog prometovanja te ekonomičnog grijanja i hlađenja svog doma. Prelazak na niskougljično gospodarstvo prilika je za otvaranje novih radnih mjesta, za povećanje sigurnosti opskrbe energijom i smanjenje ovisnosti o uvozu. Ujedno doprinosi poboljšanju kvalitete života zbog smanjenja onečišćenja zraka.
Palfinger Platforms Demo Tour Tvrtka PK-Palfinger Kran domaćin je projekta Palfinger cije novih Platforms Demo Tour 2021., europske prezentacije modela Palfinger radnih košara. Premijerno se predstavlja Palfinger P 170 TXE-E E-E Smart Plus model s elektro hidrauličnim upravljanjem. ljanjem. U razdoblju od 19. do 30. srpnja planirane su prezentacije, snimanja i testiranja novog modela. ela Radi se o modelu koji svojim karakteristikama odgovara širokom spektru djelatnosti. Ističe se brzim i preciznim upravljanjem, adaptaciji stabilizatora na radnu okolinu, KTL lakiranjem te mnoštvom dodatnih praktičnih opcija. Rezervacija termina ili više informacija dostupni su na službenim stranicama www.pk.hr
Moćna kompaktna čistilica za najbolje rezultate U lipnju je kompanija Rasco isporučila čistilicu Lynx na otok Rab. Tamošnji operateri su odmah počeli raditi sa strojem, jer su morali sve pripremiti za nadolazeću ljetnu sezonu. Čistilica im najviše pomaže kod čišćenja uske gradske jezgre, kao i kod održavanja luka i parkirališta uz more i trajektnih pristaništa. S Lynx-om mogu doći na mjesta gdje većina drugih čistilica u klasi ne može: popeti se preko visokih bankina i ući u niske podzemne garaže. Uz standardno čišćenje s dvije četke, na Lynx je moguće ugraditi i treću četku, koja povećava širinu čišćenja s 2,8 na 3,2 m. Ako želite probati sve radne mogućnosti Lynxa u Vašem gradu ili općini, javite nam se na info@rasco.hr
Još jedan Stummer za Nevkoš Tvrtka O-K-TEH isporučila je komunalno vozilo sa Stummer Medium XLS kombiniranom nadogradnjom za prikupljanje i prijevoz otpada te pranja spremnika za otpad (BIN WASHER) u tvrtki Nevkoš iz Vinkovaca. Riječ je o posebnom vozilu koje kombinira sakupljanje otpada i čišćenje kanti u jednom postupku, s jednim vozilom i jednim timom. Tako se, na vrlo ekonomičan način, mogu ispuniti zahtjevi kućanstava da imaju higijenske spremnike. Nadogradnja od 16,5 m3 je opremljena sustavom za pranje i podijeljenim, automatskim podizačem ZOLLER Delta 2301 Premium Automatic s dvije neovisne radne jedinice za podizanje posuda putem češlja te je montirana na podvozje SCANIA P 320 B6x2*4NA.
VIJESTI
Končar gradi trafostanicu za Rimac kampus Tvrtke Končar – Montažni inženjering i Rimac Automobili ugovorile su izgradnju trafostanice od 110/20 kilovolta (kV), izmještanje postojećeg 110 kV dalekovoda Rakitje – Tumbri 3 i izgradnju novog priključnog zračno kabelskog voda 110 kV. Posao vrijedan 57,2 milijuna kuna dogovoren je po modelu “ključ u ruke”. Ugovor su potpisali direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac i član Uprave Končar – Montažnog inženjeringa Gordan Planinić. Rok za izgradnju postrojenja je 14 mjeseci od uvođenja u posao i dostave pravomoćne građevinske dozvole. Nova trafostanica nužna je za opskrbu električnom energijom budućeg istraživačko proizvodnog centra za razvoj i proizvodnju baterija i hiperautomobila Rimac Kampus, smještenog u Kerestincu. Trafostanica će se graditi iza dvorca Kerestinec. U sastavu objekta će biti energetsko postrojenje s pripadajućom upravljačkom i ostalom opremom, dok
se energetske transformatore, kao i kabelske priključke vodnih i transformatorskih polja planira smjestiti na plato transformatorske stanice. Procijenjena potrebna snaga trafostanice je oko 20 megavata, a priključak će se realizirati preko Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), i to naponskog nivoa 110 kilovolti.
POTPUNA RJEŠENJA ZA ZELENE POVRŠINE
VIJESTI
Hrvatska se uključuje u Savez za proizvodnju energije bez ugljena Republika Hrvatska priključila se međunarodnom Savezu za proizvodnju energije bez ugljena (Powering Past Coal Alliance) i pridružila zemljama čija budućnost energetskog sustava neće ovisiti o ugljenu, objavili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Jedina aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj nalazi se u Plominskom zaljevu, ima ukupnu snagu 210 MW i služi za uravnoteženje sustava opskrbe električnom energijom. Konkurentnost same termoelektrane, koja dozvolu za rad ima do 2040. godine, u perspektivi će se svakako promijeniti zbog Sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU ETS) kojem trenutno Plomin II predaje više od milijun emisijskih jedinica godišnje. Ukupnim emisijama Republike Hrvatske Plomin doprinosi sa skoro 6 posto. Komentirajući ulazak Hrvatske u Savez za proizvodnju energije bez ugljena, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić naglasio je kako će sveukupna gospodarska i društvena tranzicija potaknuti veću potrebu za električnom energijom, stoga moramo dobro planirati kako bi tu tranziciju iznijeli novi obnovljivi kapaciteti. „Stvaramo uvjete za prestanak korištenja ugljena u proizvodnji električne energije i sa sigurnošću možemo reći da će se to dogoditi prije isteka dozvole za rad Plomina II. Dinamika uključivanja obnovljivih izvora energije ovisit će o razvoju suvremene elektroenergetske
infrastrukture primjenom novih tehnologija i posebice razvojem postrojenja za skladištenje energije“, istaknuo je ministar Ćorić. Prema postojećim strateškim dokumentima, za ostvarenje nacionalnog cilja Republike Hrvatske od 36,6 posto u udjelu obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji do 2030. godine, neophodno je u elektroenergetski sustav priključiti preko 2.500 MW novih postrojenja obnovljive energije. Osim velikih projekata, jednako je važno otvaranje mogućnosti aktivnog uključivanja svih građana i poduzetnika u sustavu distribuirane proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora te će u tom smjeru ići i prilagodbe sustava.
Čisti otoci u turističkoj sezoni U srpnju je kompaktna čistilica Lynx, kompanije Rasco, stigla u Malinsku na Krku. Odmah je stavljena u pogon, i to za čišćenje šetnica uz plaže, pješačkih zona i prometnica u mjestu. Uz čišćenje s dvije četke, Lynx je u Malinskoj opremljen s ručnim usisnim crijevom i ručnim visokotlačnim peračem. Usisno crijevo služi za čišćenje nedostupnih područja, dok se peračem skida i najtvrdokornija prljavština s javnih površina, ali i pere čistilica nakon smjene. Ako želite isprobati sve radne mogućnosti Lynxa u Vašem gradu ili općini, možete se javiti na info@rasco.hr.
ATRIK nadogradnje nadogradn i oprema za gospodarenje otpadom
Zapadna lozica 10 | HR-10040 Zagreb | T: +385 1 4810 952 | F:+385 1 481 7534 | e-mail:tridion@tridion.hr 1-3_TRIDION_TE_0321.indd 1
12.05.2021. 15:34:51
Važna uloga bioplina u energetskoj tranziciji Dekarbonizacija energetskog sektora, ulaganje u nove i inovativne tehnologije, 14 posto udjela OIE u sektoru prometa do 2030., postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, samo su neki od ciljeva koje trebamo ostvariti u području energetike, prometa, klime, industrije i zaštite okoliša. Važnu ulogu u toj zelenoj transformaciji imat će i bioplin, a kako bi se iskoristio njegov puni potencijal nužna je međusektorska suradnja, istaknula je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac povodom osnivanja Radne skupine za bioplin. Cilj inicijalnog sastanka Radne skupine, na čijem čelu će u 2021. godini biti Marija Šćulac Domac, bio je utvrditi prioritetne aktivnosti kojima će se iskoristiti svi benefiti koje bioplin nudi, a koje su do sada bile fokusirane samo na proizvodnju električne energije. Radna skupina će raditi na unaprjeđenju zakonskog okvira za bioplin, utvrdit će potencijal i benefite koje bioplin nudi za pojedini resor, te na temelju toga davati preporuke Vladi RH u vezi donošenja strateških dokumenata, politika i mjera, kao i gradovima i općinama kako pokrenuti proizvodnju i korištenje bioplina u svojim sredinama po principima kružnog gospodarstva. "Rast i razvoj poljoprivrede za sobom nosi određene posljedice u vidu povećanja CO2. Dodatnim vrednovanjem proizvodnje bioplina otvorit će se prilika uključivanja stočara i poljoprivrednih proizvođača u programe smanjenja CO2, što će im podići konkurentnost. Osim toga, bioplin može odigrati veliku ulogu i u dekarbonizaciji sektora prometa. Smanjenje CO2, proizvodnja biometana, zelena radna mjesta, čist zrak i voda, uravnoteženje energetske mreže, diverzifikacija poljoprivrednih gospo-
darstava, proizvodnja organskog gnojiva i obnova kapaciteta – sve su to potencijali koje bioplin nudi, a koji nisu u potpunosti iskorišteni", naglasio je Zoran Alavanja, voditelj Grupacije za bioplin koja djeluje u sklopu Zajednice obnovljivih izvora energije HGK. U radu Skupine sudjelovat će predstavnici resornih ministarstava (energetike, gospodarstva i klime, te poljoprivrede i prometa), Energetskog instituta Hrvoje Požar, HERA-e, HROTE-a, fakulteta (Agronomski i FSB), Hrvatske udruge poslodavaca, a njome će naizmjenično predsjedavati predstavnici HGK i HUP-a. Prema izvješću Hrvatskog operatora tržišta električne energije (HROTE) završno s prošlom godinom u Hrvatskoj postoji 41 elektrana na bioplin ukupne instalirane snage 45.922,00 kW. Proizvodnja električne energije iz OIE u RH u 2019. godini iznosila je ukupno 2 635,4 GWh, od čega na bioplin otpada 401,0 GWh.
Isporuka dvokomornog komunalnog vozila za odvoz i sakupljanje sekundarnih sirovina NTM KGBH-2K za Bibinjac d.o.o.
Isporuka specijalnog radnog stroja čistilice Bucher 5006 za Čistoću d.o.o., Zadar
EOL-EKOS d.o.o. Mučići 50 A, 51000 Rijeka, Email: info@eol-ekos.hr Tel : +38598674461 / +385953672204 / +385953766614, , www.eol-ekos.hr 1-2_EOL-EKOSS_TE_0421.indd 1
15.07.2021. 14:39:51
VIJESTI
U pet godina za 213 projekata reciklažnih dvorišta dodijeljeno 465 milijuna kuna
3,38% 4,45%
0,50%
0,03%
5,36%
Papir i karton Glomazni otpad Biootpad
28,94%
5,66%
Plastika
Staklo 6,45%
Metal Električni i elektronički otpad
9,71%
Ostalo 18,71% 16,81%
Drvo Tekstil Baterije i akumulatori
Udjeli odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2020. godini po vrstama
16
SRPANJ/JULY 2021.
60.000
200 180 177
160 152
140 120
40.000
127 30.000
100 80
89
60 40
20.000
71 52
10.000
20 0
50.000
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
0
Godina Broj aktivnih reciklažnih dvorišta Količina komunalnog otpada preuzeta putem reciklažnih dvorišta (t)
Broj aktivnih reciklažnih dvorišta i količine komunalnog otpada sakupljene putem reciklažnih dvorišta u razdoblju od 2015. do 2020. (Izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja)
Kroz 91 projekt provedbe izobrazno-informativnih aktivnosti obuhvaćeno je više od 3 milijuna stanovnika. Za ove projekte odobreno je 53,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava. U primarnu selekciju otpada uloženo je 315 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU, što je 85% investicije za nabavu 1.230.695 komada kanti i spremnika za odvojeno prikupljanje otpada za 407 jedinica lokalne samouprave. Uz to, sufinanciraju se i izgradnje sortirnica, kompostana, nabave vozila za odvojeno prikupljanje otpada te sanacije odlagališta otpada. Sve to direktno doprinosi ostvarenju ciljeva povećanja stope odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada te smanjenju odlaganja na odlagalištima. Ključno je da svi, od građana, preko jedinica lokalne samouprave do nacionalne razine, svakodnevno nastave raditi na uspostavi sustava gospodarenja otpadom kako bismo u narednom periodu nastavili s ovim pozitivnim trendom i ostvarivali dobre rezultate zasnovane na razvoju kružnog gospodarstva i smanjivanju pritiska na okoliš. Preliminarni pregled podataka izrađen je na temelju prijava obveznika u Registar onečišćivanja okoliša, prijava podataka o prekograničnom prometu otpada i dodatnih procjena.
Količina (t )
U 2020. godini nastalo je 1.680.428 tona komunalnog otpada, odnosno 414 kilograma po stanovniku. To je smanjenje od 7 posto u odnosu na ukupnu količinu komunalnog otpada iz 2019., navodi se u preliminarnom pregledu podataka o komunalnom otpadu u Republici Hrvatskoj za prošlu godinu koji je izradilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Pregled sadrži informacije o nastalom i odvojeno prikupljenom otpadu na nacionalnoj razini, a podaci pokazuju značajno smanjenje evidentiranih količina miješanog komunalnog i ambalažnog otpada. Kod ambalažnog otpada najveće smanjenje je evidentirano kod količina odvojeno sakupljene otpadne staklene ambalaže i otpadne ambalaže od papira i kartona, dok je kod plastične otpadne ambalaže, drvene otpadne ambalaže i metalne otpadne ambalaže evidentiran blagi porast količina. U ukupnim količinama komunalnog otpada, miješani komunalni otpad činio je 59% dok su ostatak od 41% činile ostale vrste otpada uključujući i miješane frakcije poput glomaznog otpada, ostataka od čišćenja ulica i sl. Odvojeno je sakupljeno 686.475 tona komunalnog otpada, što je za 15.705 tona više nego u 2019. godini. Stopa odvojenog sakupljanja iznosila je 41 posto, što je povećanje za 4 posto u odnosu na 2019. Rezultat je to značajnih ulaganja u infrastrukturu za odvajanje otpada i edukacije stanovništva. Kao i prethodne godine, u odvojeno sakupljenom komunalnom otpadu najveći udio činile su sljedeće vrste otpada: papir i karton, glomazni otpad, biootpad i plastika.
U 2020. nastavlja se trend porasta broja aktivnih reciklažnih dvorišta, a time i porast količina sakupljenih putem reciklažnih dvorišta. Od 2016. do danas je kroz dva otvorena poziva u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija odobreno 213 projekata reciklažnih dvorišta koji su sufinancirani s 85 posto EU bespovratnih sredstava, a ukupna dodijeljena sredstva iznose 465 milijuna kuna.
Broj aktivnih reciklažnih dvorišta
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je preliminarni pregled podataka o komunalnom otpadu u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu koji sadrži informacije o nastalom otpadu i odvojenom sakupljanju na nacionalnoj razini.
SPONZORIRANI PRILOG
EKOMUNAL TEHNIX – SPECIJALNA KOMUNALNA VOZILA
N
Sveèano uruèenje nagrade direktoru kompanije Tehnix Ðuri Horvatu od strane direktora Igora Geršaka za isporuèenih 200 podvozja Mercedes
akon samo godinu dana od uruèenja nagrade i velikog priznanja tvrtke Star Import d.o.o. iz Zagreba, glavnog zastupnika i distributera vozila Mercedes i Fuso za isporuèena podvozja kompaniji Tehnix, postignut je još veæi uspjeh isporukom 200. vozila Mercedes kao rezultat kvalitete, kompetentnosti, trajne funkcionalnosti te prije svega meðusobnog partnerstva i povjerenja. Sveèano uruèenje nagrade odrçDQR MH OLSQMD X VMHGLåWX SRGXzeæa Star Import u Zagrebu. Nagrada je uruèena od strane direktora Igora Geršaka, predstavnika Mercedesa, predsjedniku kompanije Tehnix Ðuri Horvatu. Zajednièkim snagama postignut je znaèajan uspjeh X GRSULQRVX RGUçLYRP UD]YRMX L ]DåWLWL RNRliša te su postignute smjernice zelenog plana EU. Zadovoljstvo kupca i visoka kvaliteta prioritet su zajednièke suradnje kompanija Tehnix i Mercedes.
Isporuka komunalnog vozila EKOMUNAL TEHNIX 16 m3 za komunalno društvo Škovacin d.o.o. Rogoznica
352,=92',02 ± 6(59,6,5$02 2'5æ$9$02 Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100
SPONZORIRANI PRILOG
PRVI TEHNIX PROJEKT BIOREAKTORSKOG KOMPOSTIRANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
K
ompanija Tehnix zajedno s ekspertima Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske i vodeæim struènjacima sa strukovnih fakulteta preuzela je projektnu obavezu iz EU fondova za unapreðenje tehnološkog sustava kompostiranja biorazgradivog otpada kao znaèajnog zagaðivaèa okoliša. Projekt ugovora o razvoju nove tehnologije bioreaktorskog kompostiranja potpisan MH JRGLQH WH MH WDNYD VWUXĀno razvojna obaveza dala kreativnu sloboGX L YHOLNR ]DGXçHQMH GD WHRUHWVNH VSR]QDje pretvori u suvremenu potrebnu praksu, koja æe znaèajno unaprijediti dosadašnji manufakturni naèin proizvodnje i uporabe biorazgradivog otpada, tako da se najveæim dijelom biorazgradivi otpad odlagao na neureðene deponije ili kasnije na skupa ureðena odlagališta. Projekt razvoja pogona za bioreaktor-
sko kompostiranje uspješno je završen te je prva primjena u praksi provedena kroz projekt dogradnje, unapreðenja i opremanja postrojenja za recikliranje odvojeno sakupljenog biootpada u kojem se provodi tehnološki proces kompostiranja u Herešinu u Koprivnici, èije je otvaranje bilo VUSQMD RYH JRGLQH ,]JUDāHQLP SURMHNWRP SRVWLçH VH EU]D L NYDOLWHWQD SURL]YRGnja biorazgradivog otpada te ga u vremeQX RG GR WMHGDQD SUHWYDUD X NYDOLWHWQR eko gnojivo za postizanje obogaæenja tla za novi agro ciklus. Kao kruna uspješnice izgraðenog projekta nastao je i Tehnološki priruènik za bioreaktorsko kompostiranje u kontroliranim uvjetima inovativnom WHKQRORJLMRP 7HKQL[ NRML VOXçL NDR SRGORJD za obuku korisnika u sklopu škole kompostiranja koju provodi kompanija Tehnix, a u svrhu postizanja kvalitetnih operativnih i
tehnoloških rezultata. Financiranjem tako znaèajnog razvojnog projekta od strane Republike Hrvatske i Europske komisije ostvarili smo globalne ciljeve neprocjenjive vrijednosti, kojima þHPR ]QDĀDMQR GRSULQLMHWL RGUçLYRVWL SODnete Zemlje. Europska komisija u stvaranju zelenog plana EU istaknula je èinjeniFX GD MH EULJD ]D WOR EULJD ]D çLYRW GDNOH tlo je resurs koji moramo èuvati od zagaðenja, obogaæivati ga bio gnojivima proizvedenim na tvornièki naèin, uz što manje troškove, koristeæi u proizvodnji što manje energije i vremena, stvarajuæi nova radna mjesta, èuvajuæi pitke vode kao znaèajQL QHREQRYOMLYL UHVXUV 1DMYDçQLMH MH SURizvoditi na zdravoj zemlji zdravu hranu. ,]JUDGQMRP RYDNYRJ SURMHNWD PRçHPR VD sigurnošæu tvrditi da nam deponije više nisu potrebne.
Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100
SPONZORIRANI PRILOG
6$9-(78-(02 352-(.7,5$02 352,=92',02 2'5æ$9$02
KRUŽNO GOSPODARSTVO
Zemlje Europske unije
EU zemlje i kružno gos Europska unija obuhvaća 27 (28) zemalja, koje su različite po gospodarskoj snazi, kulturi, socijalnom statusu i prirodnom bogatstvu. Velike su i razlike u aktualnom stanju pri gospodarenju otpadom, koje treba žurno unaprijediti u smjeru kružnog gospodarenja potrošačkim i proizvodnim ostacima. Prema riječima Valdisa Dombrovskog, potpredsjednika Europske komisije „Dobra je vijest, da se posljednjih godina smanjuju razlike u gospodarenju otpadom između EU zemalja“. U nastavku je stanje (početak 2020.) gospodarenja otpadom u EU zemljama. Detaljnije je prikazano gospodarenje otpadom u Poljskoj u 2020. te u 2021. (EU-Recycling + Umwelttechnik), koje može biti vrlo poučno za RH [autor] dr. sc. Zlatko Milanović
uropska komisija je objavila početkom 2020. godine vrlo detaljan pregled aktualnog stanja gospodarenja otpadom u EU 28 zemalja (2020 European Semester: Country Reports). U stručnom magazinu EU Recycling je objavljen sažet usporedni pregled stanja po zemljama. U Hrvatskoj smo opravdano nezadovoljni stanjem gospodarenja otpadom, ali usporedbom s nekim EU zemljama možda i nismo najgori, osobito ako se uzmu u obzir brze pozitivne promjene do kojih posljednjih godina dolazi. Posljednje dvije godine, usprkos dva potresa, u RH se vrlo ubrzano razvija odvojeno sakupljanje komunalnog otpada. Prema podacima jednog od najvećih sakupljača (Unija papir) godišnje je, uvođenjem plavih posuda, za 30 posto veća količina odvojeno prikupljenog otpadnog papira. Najveće priznanje zaslužuje stvaranje pozitivne svijesti u RH i prepoznavanje potrebe za žurnim promjenama u smjeru Europskog zelenog plana.
podarstvo Austrija – već je ispunila dva EU cilja. Stopa recikliranja otpadne plastične ambalaže je 33,6 posto, ali to je još uvijek 20 posto niže od EU cilja za 2030. godinu. Stope odvojenog sakupljanja otpadne ambalaže i otpadnog papira stagniraju (nešto više od 1 milijun tona). Trenutno se energijski oporabljuje odnosno spaljuje 71 posto otpadne plastike odnosno čak 90 posto nesortirane plastike. Belgija – ostvarila je EU ciljeve određene za 2020. Nalazi se među gospodarski najsnažnijim EU zemljama. Osobitost je velika razlika u stopi odvojenog sakupljanja (2017.) između područja Bruxellesa (43 posto) i regija Flandrije i Valonije (70 posto). Bugarska – sa stopom od 36 posto (2018.) nalazi se značajno ispod prosjeka EU zemalja (47 posto). Pored toga, predanost proizvodnji sekundarnih sirovina je ispod prosjeka EU zemalja. Bugarska se nalazi među ekonomski najslabijim EU zemljama, te još nema Strategiju kružnog gospodarstva. Cipar – stopa recikliranja je čak oko pedeset posto ispod EU cilja za 2020. godinu. Energetska oporaba se ne odvija. Proiz-
vodi MBO uređaja završavaju na odlagalištu? Za realizaciju EU ciljeva do 2030. godine nužno je investirati 102 milijuna eura. Češka – stopa odlaganja je nešto iznad prosjeka EU zemalja. Stopa recikliranja je relativno niska. Isto tako, odvojeno sakupljanje otpadnih plastičnih boca, kao i otpadne ambalaže golemi je izazov. Danska – je vodeća EU zemlja prema količini proizvedenog komunalnog otpada po glavi stanovnika. Najveće količine komunalnog otpada energijski se oporabljuju spaljivanjem. 2018. godine Vlada Danske je usvojila Strategiju kružnog gospodarstva, koju temelji na 16 zelenih inicijativa uz podršku od 16 milijuna eura. Estonija – nema strategiju kružnog gospodarstva (2020.) te aktualno stanje gospodarenja otpadom pokazuje preveliki kapacitet spalionica otpada i nedostatak kapaciteta za recikliranje. Planira se u 2021. godini usvajanje strategije kružnog gospodarstva uz investicije od 63 milijuna eura za razdoblje 2021. – 2027. godine. Finska – po glavi stanovnika se proizvodi više komunalnog otpada od prosjeka EU zemalja, a 2017. godine se odložilo samo 1 posto neobrađenog otpada. Stopa recikliranja 2017. je bila 47 posto uz stalno povećanje pa bi se EU cilj od 50 posto trebao ostvariti.
U posljednje dvije godine u RH se vrlo ubrzano razvija odvojeno sakupljanje komunalnog otpada
SRPANJ/JULY 2021.
23
KRUŽNO GOSPODARSTVO
Zemlje Europske unije
Hrvatska stopa recikliranja komunalnog otpada u 2018. godini je bila samo 25 posto
Francuska – sa stopom recikliranja u 2017. godini od 43 posto može do 2020. godine ostvariti EU cilj. Za povećanje stope recikliranja komunalnog otpada, kao i otpadne ambalaže Francuska planira za razdoblje od 2021. do 2027. uložiti čak 3,3 milijarde eura, što je najveće ulaganje među EU zemljama. Grčka – stopa recikliranja je svega 17 posto. Osobitost i problemi gospodarenja otpadom su 80 posto učešća ilegalnog odlaganja i mehaničko-biološka obrada.
Slovenija je zemlja koja iskazuje povećane stope odvojenog sakupljanja i visoku stopu recikliranja (od 58,9 posto) Hrvatska – stopa recikliranja komunalnog otpada u 2018. godini je bila 25 posto, što je značajno ispod prosjeka EU zemalja. Stopa odlaganja otpada od stanovništva je 66 posto što je bitno veća vrijednost od EU prosjeka (22 %). Za dostizanje EU ciljeva predlaže se ulaganje 222 milijuna eura kroz razdoblje 2021. do 2035. godine. Irska – po stanovniku proizvodi čak 20 posto veću količinu komunalnog otpada od prosjeka EU zemalja. Između 2013. i 2016. godine stopa odlaganja se smanjila s 38 na 26 posto. S druge strane stopa recikliranja se povećala s 37 na 41 posto, a povećala se i stopa spaljivanja sa 16 na 29 posto. Italija – stopa recikliranja 2018. godine je bila 49,8 posto, uz vrlo velike razlike među regijama. U tijeku su dva postupka, koja EU vodi protiv ove države zbog neusklađenih odlagali-
24
SRPANJ/JULY 2021.
šta i neadekvatnog gospodarenja otpadom u regiji Kampanija (Campania, glavni grad Napulj). Vlada planira obnoviti strategiju smanjivanja otpada. Latvija – stopa recikliranja i kompostiranja je 25 posto, uz stopu odlaganja od 59 posto (2018.). Realno je očekivati da se neće ostvariti EU ciljevi ponovne uporabe i recikliranja do 2020. godine. Nedostaju poticaji za investicije u smjeru odvojenog sakupljanja. Litva – na tragu je da će ispuniti EU ciljeve za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada do 2020. Postoje mogućnosti za razvitak sustava recikliranja materijala iz pojedinih vrsta komunalnog otpada. U 2016. godini reciklati odnosno sekundarne sirovine su nažalost samo sa 4,5 posto sudjelovali u proizvodnji novih proizvoda. Luksemburg – usprkos proizvodnji komunalnog otpada po glavi stanovnika, bitno iznad prosjeka EU zemlja sigurno će ostvariti EU ciljeve do 2020. godine. Luksemburg ostvaruje nadprosječno učinkovito rabljenje prirodnih resursa u proizvodnji, ali je uporaba reciklata u novim proizvodima ispod prosjeka EU zemalja. Vlada upravo (2021.) priprema donošenje strategije kružnog gospodarenja otpadom. Mađarska – je pripremila akcijski plan nacionalnog kružnog gospodarstva, uključujući plan i strategiju gospodarenja otpadom. Još je 2018. godine stopa neobrađenog odlaganja komunalnog otpada bila previsoka - 49,5 posto. Također, uporaba reciklata u proizvodnji je još uvijek samo 6,4 posto. Prema Europskoj komisiji u razdoblju od 2021. – 2025. se planira investirati u kružno gospodarenje otpadom oko 500 milijuna eura. Malta – nije iskoristila mogućnost otpad upotrijebiti kao re-
surs. Stopa recikliranja je niska, osobito u poslovnom sektoru. 2017. godine od 2,2 milijuna tona građevinske šute 56 posto se koristilo za zatrpavanje otpada, a 19 posto je zbrinuto u moru. Posljednjih pet godina stopa recikliranja je smanjena s 8,5 na 6,5 posto. Nizozemska – već 2018. godine je ostvarena stopa recikliranja od 56 posto. S druge strane, po glavi stanovnika proizvode više komunalnog otpada od prosjeka EU zemalja. Spaljivanjem se energijski oporabljuje 44 posto komunalnog otpada, što je također više od EU prosjeka. Nizozemska je sa 29 posto korištenja sekundarnih sirovina u novim proizvodima daleko iznad prosjeka EU zemalja (11 %). Njemačka – 2018. godine je ostvarila stopu recikliranja 67,3 %. S ciljem dostizanja cirkularne ekonomije planirane su investicije u izbjegavanje i smanjivanje otpada, povećanje učinkovitosti korištenja sirovina, ponovna uporaba, obnova i recikliranje otpada. Poljska - 2020. godina - Stopa recikliranja komunalnog otpada je 34,3 posto. Poljska vlada će poticati povećanje recikliranja. Otvorit će se tržište za otpadne materijale, kao i za obradu te zbrinjavanje komunalnog otpada. Od 2021. godine za određene vrste miješanog otpada više neće biti dozvoljeno spaljivanje i davat će se poticaji privatnom gospodarstvu za odvojeno sakupljanje. Ukratko, potiče se uključivanje privatnog gospodarstva u kružno gospodarenje komunalnim otpadom. 2021. godina - Poljska (38,5 milijuna stanovnika) je kao i Hrvatska tranzicijska zemlja, ali je po broju stanovnika gotovo deset puta veća. Prema podacima Eurostata u Poljskoj se godišnje proizvede 329 kilograma komunalnog otpada, što je manje od Hrvatske (432 kg) i od prosjeka EU (492 kg). Ukupno je 2019. godine proizvedeno 127 milijuna tona otpada odnosno oko 12 milijuna tona komunalnog otpada (oko 9,5 %). Najveće količine otpada se proizvode u rudarstvu (oko 55 %), industriji (oko 24 %) i energetici (oko 12 %). Prema GUS-u (Glowny Urzad Statystyczny) 49 posto se ponovo koristi, 43 posto se odlaže i ostalo su drugi postupci zbrinjavanja. U 2019. godini započeta su 259 projekta gospodarenja otpadom. Postoji 286 legalnih odlagališta i oko 1.868 „divljih smetlišta“. U Poljsku je 2019. je uvezeno 504.000 tona otpada (najviše iz Njemačke, 376.000 tona). Izvezeno je 100.000 tona i dodatno 75.000 tona e-otpada. U 2019. godini odvojeno je sakupljeno oko 30 posto komunalnog otpada, od toga je trećina papir, staklo, trećina je biootpad i oko 21 posto su ambalaža, tekstil i e-otpad. Do 2019. godine investiranje u gospodarenje otpadom u Poljskoj je bilo stabilno. U pogonu je 9 spalionica s energetskom oporabom (Bydgoszcz, Bialystok, Konin, Krakow, Poznan, Stetin, Rseszow, Warsaw). Gradi se spalionica (WtE) u Gdanjsku kapaciteta 160.000 tona godišnje. Planira se gradnja energane na otpad u Olsztyn i Wlocklawek. Grad Rzeszow planira graditi drugi uređaj za spaljivanje. Razmišlja se i smiju li gradovi Veoli i Loz graditi spalionicu. Tvrtka Posco Engeenering & Construction iz Južne Koreje najavljuje proširenje spalionice u Varšavi sa 40.000 na čak 305.000 tona godišnje. Donekle su neke informacije o gospodarenju otpadom proturječne. Dostignuta je stopa recikliranja komunalnog otpada od 34,5 posto. Od 2021. godine određene vrste miješanog otpada
neće biti dozvoljeno odlagati, što će biti poticaj razvoju privatnog poduzetništva za odvojeno sakupljanje otpada. EU je sa 100 milijuna eura sufinancirala (2020.) gradnju spalioce MKO-a u gradovima Danzingu i Olsztynu, koje trebaju ući u pogon početkom 2023. Slovačka – stopa recikliranja od 36,5 posto je ispod prosjeka EU zemalja, a stopa odlaganja od 55 posto je među najvišima u EU. Procjenjuje se da neće ostvariti EU ciljeve za 2020. godinu. Do promjene može doći samo ako se donese novi propis za povećanje recikliranja i propis koji ograničava neodgovorno gospodarenje otpadom. Slovenija – je zemlja u kojoj se forsira kružno gospodarstvo. To pokazuje povećanje stope odvojenog sakupljanja i visoka stopa recikliranja (od 58,9 posto). Problem što reciklati odnosno reciklirani materijali nisu konkurentni primarnim sirovinama. Korištenje reciklata u proizvodnji novih proizvoda je 8,5 posto, što je ipak ispod EU prosjeka. Španjolska – značajno smanjuje odlaganje komunalnog otpada i ubrzanim koracima se kreće u smjeru kružnog gospodarstva i dostizanja EU ciljeva za 2020. godinu. Službeno je stopa recikliranja 36 posto. Za dostizanje EU specifikacije recikliranja planiraju se investicije od 2.457 milijuna eura u trajanju od 2021. do 2025. godine. Švedska – je 2018. godine prijavila smanjenje stope recikliranja na 45,8 posto. To će se promijeniti, ako se prihvate jačeg uvođenja mjera kružnog gospodarstva: prevencija, smanjenje, učinkovito gospodarenje resursima, ponovna upotreba, reparacija i recikliranje. Ujedinjeno Kraljevstvo – stopa recikliranja (2017.) je bila 44 posto. Pored toga, većina pokazatelja govori da je gospodarenje otpadom iznad prosjeka EU zemalja.
SRPANJ/JULY 2021.
25
SPONZORIRANI PRILOG
Hrvatska Mavitec Green Energy
Snaga Paddle
Depackera Rješenje za izazove gospodarenja biootpadom s pametnom tehnologijom brinjavanje biootpada problem je s kojim se ljudski rod susreće na svakodnevnoj bazi. U globaliziranom svijetu svakodnevno povećanje količina biootpada stvara prijetnju kvaliteti okoliša, utječe na zdravlje ljudi i veliki je problem u lokalnim i regionalnim zajednicama. Održivo gospodarenje biootpadom zasniva se na postupcima koji su usmjereni na smanjenje, sakupljanje, oporabu i primjenu načina postupanja s biootpadom na način koji je održiv, uz sudjelovanje svih razina vlasti (države, županija, gradova i općina). Diljem svijeta biorazgradivi otpad na odlagalištima otpada glavni je čimbenik generiranja stakleničkog plina metana. Republika Hrvatska se nalazi u procesu uspostave sustava održivog gospodarenja otpadom koji proizlazi iz Ugovora o pristupanju EU i europskih Direktiva koje su zakonodavni akti kojima se utvrđuje cilj koji sve države članice moraju ostvariti. Prema zadnje dostupnim službenim podacima Ministarstva
Kompletna linija Paddle Depacker
26
SRPANJ/JULY 2021.
gospodarstva i održivog razvoja za 2019. godinu, procijenjene količine nastalog biootpada iz komunalnog otpada ne mijenjaju se značajno od 2012. godine te u prosjeku iznose oko 530.000 tona godišnje, dok količina oporabljenog biootpada ukupno iznosi 14 posto, a odvojeno sakupljanje biootpada provodilo se na području 172 JLS, odnosno 31 posto gradova i općina u čitavoj Hrvatskoj. Podjelom spremnika i kanti za biootpad od strane FZOEU taj postotak će se povećati, ali postavlja se pitanje kako i na koji način riješiti izazove kad se taj biootpad odvojeno sakupi. Rješenje za navedeni izazov postoji i zove se Paddle Depacker; to je uređaj koji omogućava da organski otpad pretvorite u vrijednu sirovinu. Sa sjedištem u Nizozemskoj, Mavitec Green Energy je razvio vrlo učinkovitu i djelotvornu opremu za rješavanje izazova s biootpadom, hranom kojoj je istekao rok trajanja te mnogim drugim vrstama organskog otpada. Na taj način Mavitec Green Energy doprinosi kružnom gospodarstvu. Rješavanje izazova s biootpadom koji se sakuplja kod građana i hranom kojoj je istekao rok trajanja, ovisi o mnogim čimbenicima; prije svega to je uspostava kvalitetne usluge odvojenog sakupljanja, zakonodavni okvir i, naravno, tehnologija. Kada je Mavitec Green Energy razvio Paddle Depacker prije pet godina, krenuo je u postupak što jednostavnijeg i učinkovitijeg postupka odvajanja organske frakcije od neorganske i deambalažiranja hrane kojoj je istekao rok trajanja u ambalaži. Sada, s preko 60 instalacija diljem Europe i Bliskog istoka, tvrtka je na dobrom putu da postane svjetski broj jedan.
Najčišći izlazni proizvod (organska juha) Budući da se biootpad i otpad od hrane sve više smatra potencijalnim izvorom energije, uspješno gospodarenje istim odnosi se na iskorištavanje potencijala takve vrste otpada. Paddle Depacker odvaja organski materijal od ambala-
biootpada i otpada od hrane za upotrebu u bioplinskim postrojenjima. Paddle Depacker obrađuje do 30 m³ biootpada i otpadne hrane na sat i također proizvodi čistu frakciju plastike, odnosno ostale frakcije ambalaže u kojoj su bili proizvodi, koja je također pogodna za recikliranje.
Učinkovito i ekonomično
Čist organski proizvod ("organska juha")
že i proizvodi 99,5% čistih organskih proizvoda u skladu s najnovijim europskim zakonodavstvom kao što su primjeri iz Danske VEJ br. 9609. Najnoviji laboratorijski rezultati pokazuju čak manje od 0,4% fizičkih nečistoća iz različitih vrsta
"Naši klijenti su tvrtke koje se bave sakupljanjem i oporabom biootpada, preko komunalnih društava i gradova, sve do trgovačkih lanaca i bioplinskih postrojenja, a svi oni proizvode vrijedne sirovine iz organskog otpada. Mavitec Green Energy razvio je i isporučio mnoge instalacije u obliku linija za deambalažiranje (Paddle Depacker), linija za promjenu veličine (Martinater) i sustava za skladištenje i rukovanje, kao što su spremnici i transporteri", objašnjava Marko List, direktor tvrtke Consultare koja je službeni distributer tvrtke Mavitec Green Energy za tržište Hrvatske. “Paddle Depacker je provjereno rješenje za deambalažiranje velikog kapaciteta za veliku raznolikost prehrambenih proizvoda i biootpada. Jednostavan dizajn s niskim troškovima održavanja, te brzim otvaranjem za lako čišćenje, Paddle Depacker se razlikuje od ostalih sustava." Nizozemska tvrtka izuzetno je ponosna na svoju tehnologiju i ponosi se svojim doprinosom u proizvodnji bioplina. List nastavlja: "U ovom trenutku to je jednostavno najučinkovitije rješenje za izazove u gospodarenju biootpadom i otpadom od hrane, jednostavno za održavanje i najbolje ekonomsko rješenje za deambalažiranje."
SPONZORIRANI PRILOG
Hrvatska Mavitec Green Energy su se mogućnosti i za deambalažiranje novih raznih vrsta organskog otpada iz prehrambene industrije kao što su: keksi, pudinzi, jogurti, gotove juhe, namazi itd.
Mliječni i ostali proizvodi za deambalažiranje
Razvoj i inovacije Mavitec neprestano poboljšava svoja rješenja kako bi postigao optimalne performanse i najbolje moguće rezultate. Ni plastične vrećice nisu problem. Rizik da se omota oko osovine koja se vrti čest je problem, ali Mavitec je nedavno uspio unaprijediti svoju tehnologiju, te riješiti i ovaj problem. „Dakle, dajte nam velike vreće s biootpadom”! To je snaga Paddle Depacker-a, uređaja za preradu svih vrsta otpada od hrane, biootpada, voća i povrća itd. Tvrtka Mavitec uvijek radi na novim inovacijama i konstantno unaprjeđuje rad uređaja. U nizozemskom sjedištu Mavitecovi inženjeri rade na raznim pametnim rješenjima. Glavni izazov za naredne godine je usredotočiti se na optimizaciju kvalitete ambalaže kako bi bila prikladna za daljnju reciklažu, ali i dobivanje svih organskih sastojaka iz ambalaže. Prvi testni stroj u kombinaciji s Mavitecovom provjerenom prešom testirat će se na cjelovitom rješenju. Mavitec je nedavno proširio svoj servisni tim kako bi još bolje služio svojim sadašnjim i budućim klijentima. Koja je Mavitecova ambicija? Postati vodeća tvrtka u svijetu u deambalažiranju i omogućiti svakoj tvrtki koja se bavi gospodarenjem biootpadom da kupi svoj Paddle Depacker, kako bi ostvarili profit, smanjili troškove i optimizirali svoje poslovanje s biorazgradivim otpadom.
Mavitec Green Energy je razvio vrlo učinkovitu i djelotvornu opremu za rješavanje izazova s biootpadom, hranom kojoj je istekao rok tranjanja, te mnogim drugim vrstama organskog otpada
Želite svoj otpad od hrane pretvoriti u najčišći organski proizvod i od toga stvoriti zelenu energiju? Obratite se našim partnerima u Hrvatskoj na info@consultare.hr ili nas kontaktirajte direktno na sales@mavitec.com Saznajte više na: www.consultare.hr ili na www.mavitecgreenenergy.com
Širok izbor organskog otpada Paddle Depacker je intenzivno testiran na širokom spektru organskih materijala i materijala s ambalažom gdje je ostvario odlične rezultate. Popis proizvoda koji se mogu preraditi i stalno se povećava i uključuje povrat robe iz supermarketa, mliječne proizvode, čokoladu, kolačiće, čips, kruh, umake i konzervirane proizvode poput ribe, mesa, povrća i pića. Tvrtke za sakupljanje i oporabu organskog otpada, kao i vlasnici bioplinskih postrojenja, usredotočeni su na pronalaženje uređaja koji je jednostavan za upotrebu kod deambalažiranja organskog materijala s kojim će proizvesti organsku “juhu”, sirovinu za bioplinska postrojenja iz koje će proizvesti električnu i toplinsku energiju. Prvi Paddle Depacker je nedavno instaliran i pušten u rad kod klijenta OPG-a Vrček u blizini Varaždina koji ima bioplinsko postrojenje i koji između ostalog oporabljuje bio-otpad, a koji nažalost, zbog nedostatka svijesti i nemara građana, sadrži u velikoj mjeri druge vrste otpada. No, to ne predstavlja problem za Paddle Depacker, upravo suprotno. Kroz investiciju u Paddle Depacker otvorile
28
SRPANJ/JULY 2021.
Konditorski proizvodi za deambalažiranje
RASCO
PREDSTAVLJAMO
Komunalno vozilo Muvo i čistilica Lynx
predstavljeni kupcima iz regije upci iz regije su kroz tri dana, u manjim grupama, posjetili kompaniju i saznali novosti o komunalnom vozilu MUVO i čistilici LYNX. Obišli su dio proizvodnih pogona i pogledali rad komunalnih vozila. Radni dio dana je otvorilo posipanje posipačem Solid XG, ugrađenim na komunalno vozilo MUVO.
Početak ljeta je idealan za demonstraciju najboljih pomagača u održavanju gradova: komunalnog vozila MUVO i kompaktne čistilice LYNX
MUVO - zimska služba i čistilica u jednom vozilu Nakon posipanja je došlo vrijeme za čišćenje. Drugi MUVO nadograđen čistilicom za ceste SX2 je demonstrirao snagu čišćenja i brzo usisao sav šljunak. Prednost ugradnje priključaka na komunalno vozilo MUVO je brza izmjena, što znači da se vozilo može koristiti tijekom cijele godine. Operater tako dobiva stroj za čišćenje ulica, zimsku službu, odvoz smeća ili košnju, sve u jednom vozilu. Svi priključci dostupni za MUVO se mogu ugraditi i na većinu sličnih vozila drugih proizvođača.
LYNX – idealan čistač grada U drugom dijelu dana je predstavljena LYNX kompaktna čistilica zapremine spremnika otpada 2 m3. Odlično čišćenje jamči jedan od najširih usisnih otvora u industriji i snaga usisavanja otpada od 9.000 m3/h. Lynx je „prošetao“ ispred gostiju i očistio sve pred sobom: šljunak, tvrdokornu prljavštinu, mokro lišće, plastične boce. Za kraj radnog dijela RASCO stručnjaci su pokazali čišćenje LYNX ručnim usisnim crijevom i visokotlačnim peračem. Crijevo je namijenjeno za usisavanje otpada s teško dostupnih područja, dok se perač koristi za pranje tvrdoglave nečistoće s ulica ili same čistilice nakon radnog dana. Odlične manevarske sposobnosti još su jedan od benefita LYNX-a. Čistilica ima podesivi ovjes koji omogućuje da se podigne i popne na rubnjak od 150 mm, ali i spusti da uđe u podzemne garaže.
Posjetitelji nisu skrivali zadovoljstvo viđenim prezentacijama, a u Rascu vjeruju u uspješan nastavak suradnje. Za informacije o ovim ili sličnim proizvodima kontaktirajte tvrtku Rasco, info@rasco.hr. *Događaji spomenuti u ovom članku održani su na otvorenom prostoru i prema epidemiološkim preporukama Vlade Republike Hrvatske.
SRPANJ/JULY 2021.
29
GRAĐEVINSKI OTPAD
Austrija
Gospodarenje građevnim otpadom u Austriji Za razliku od Njemačke, gdje još uvijek na saveznoj razini nije regulirana, u Austriji od 2016. postoji regulacija korištenja recikliranih materijala [autor] dr. sc. Zlatko Milanović rađevni otpad (GO) je proizvodni otpad, koji sadrži malo biorazgradivih sastavnica i može se bez većih problema privremeno uskladištiti i zatim postupno prvo mehanički obrađivati, a potom reciklirati. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, odnosno kružno gospodarenje prioritetno zahtijeva odvojeno prikupljanje i to, kako na mjestima rušenja
30
SRPANJ/JULY 2021.
zgrada i prometnica, tako i na gradilištima gdje niču nove građevine. Trenutno su u Hrvatskoj, osobito nakon dva velika potresa, stvorene velike količine otpada od rušenja, a uskoro će biti i sve veće količine od gradnje novih građevina. Treba znati da su drobljenje i sortiranje građevnog otpada samo preduvjeti za recikliranje. Ključni čimbenik recikliranja građevnog otpada su propisi upotrebe recikliranih građevnih materijala u gradnji novih građevina. Austrija (8,859 milijuna stanovnika, 2019.) ima dugogodišnju tradiciju recikliranja građevnog otpada. Kod pripreme gradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina u Austriji se unaprijed izrađuje i detaljan projekt recikliranja građevnog otpada. Tako je, primjerice kod rušenja Hrvatima poznatog starog južnog željezničkog kolodvora Südbahnhof snimljen i edukativni film, koji do detalja prikazuje rušenje i recikliranje građevnog otpada. Sličan primjer je gradnja novog stambenog
naselja korištenjem betonskih krhotina (loma) iz rušenja obližnje stare cementare. U tijeku je gradnja željezničkog tunela Koral (rok dovršenja 2025.), Semmering Base (dovršenje 2027.) i Brenner Base tunela (dovršenje 2028.) te je 2017. godine tako iskopano čak 35 milijuna tona materijala koji se odmah mehanički obrađuje i reciklira u gradnji cesta i drugih novih građevina. U konačnici, vrlo mala će se količina građevnog otpada odložiti.
Količina građevnog otpada je višestruko veća od količine komunalnog otpada Od 2008. godine u Austriji se više ne odlaže neobrađeni, odnosno neoporabljeni otpad. Ukupno je 2017. godine proizvedeno 64,2 milijuna tona otpada (7.300 kilograma po stanovniku). Prema podacima Njemačkog instituta za gospodarstvo za 2018., u recikliranju otpada Austrija je na drugom mjestu u EU. U Njemačkoj i Austriji, kao i drugim zemljama, najveći je problem nedostatak recikliranja otpadne plastike. Zbog toga oporaba otpada spaljivanjem jamči izbjegavanje odlaganja otpada. Posljednjih godina se stalno povećava broj postrojenja za mehaničku obradu (drobljenje i sortiranje). U Austriji je 2017. bilo oko 3.000 postrojenja za recikliranje u 778 tvrtki, s oko 14.000 zaposlenih i ukupnim prihodom od 14 milijardi eura (izvor: Germany Trade&Invest, Statistik Austria). Prema podacima BRV-a (Austrijski savez recikliranja građevnih materijala) u Austriji se godišnje proizvodi oko 12 milijuna tona građevnog otpada (1.400 kilograma po stanovniku) odnosno petina ukupne količine otpada. Građevni otpad je najveća pojedinačna vrsta, koja je nekoliko puta veća od količine komunalnog otpada.
2016. godine objavljena je nova regulacija propisa za recikliranje građevnog otpada (Novelierte Recycling-Baustoffverordnung) s ciljem pridobivanja što veće količine kvalitetnih materijala za recikliranje iz građevnog otpada, prema Ö Norm B 3151. Odvojenim sakupljanjem na mjestu nastanka građevnog otpada ne jamči se samo recikliranje već i izdvajanje toksičnih materijala kao i drugih nečistoća iz toka građevnog otpada. Recikliranjem građevnog otpada naročito se čuvaju mineralne prirodne vrijednosti. Recikliranje odvojeno sakupljenog građevnog otpada je učinkovito. Načelno, pravilno sakupljen građevni otpad, koji ostane nakon rušenja zgrada i prometnica može se iskoristiti za gradnju sličnih građevina. To vrijedi i za ostatke asfalta nastale tijekom obnove gornje površine asfaltiranih površina. Isto tako je moguće reciklirati odvojene nečistoće pa i toksične tvari: otpadno drvo, plastične folije, ter-papir, mineralnu vunu, mineralna ulja itd. Kod količine do 750 tona odnosno 3.500 m3 otpada od rušenja je moguće, bez analitičkog istraživanja, građevni otpad teh-
U Austriji je 2017. bilo oko 3.000 postrojenja za recikliranje u 778 tvrtki, s oko 14.000 zaposlenih i ukupnim prihodom od 14 milijardi eura nički iskoristiti u gradnji. Kod količina većih od 750 tona odnosno obujma većeg od 3.500 m3 otpada od rušenja građevina (prema prethodno navedenom austrijskom propisu) nužno je prema Ö Norm B3151 provesti istraživanje sadržaja štetnih i onečišćujućih tvari. Iskopi zemlje su izuzeti, uz ograničenje količine od 750 tona odnosno 3.500 m3, ali je nužno znati iz kojeg područja dolaze iskopi. Naime, iskopi zemlje iz područja gdje su bili industrijski kompleksi mogu biti ispunjeni štetnim tvarima i obvezno ih treba prije daljnjeg postupanja također analitički istražiti.
Austrija prednjači u recikliranju Na području Austrije rade čak 152 stabilna postrojenja za recikliranje. Stopa recikliranja građevnog otpada je 88 %, što je najveća stopa recikliranja među EU zemljama. Veoma velika pozornost od strane struke pridaje se poticanju recikliranja građevnog otpada. Stručna udruga BRV postoji već 30 godina i vrlo aktivno sudjeluje u kreiranju nove regulative za recikliranje građevnog otpada.
SRPANJ/JULY 2021.
31
RECIKLIRANJE
Građevinski otpad
Grad Zagreb nabavlja drobilice za građevinski otpad Kao lokacija za privremeno odlaganje građevinskog otpada razmatra se čestica na istočnom dijelu grada, na Žitnjaku, ali još treba potvrditi da su vlasnički odnosi čisti te dobiti dozvolu Ministarstva za privremeno odlaganje [autor] Tihomir Dokonal
Ima puno situacija u kojima su radovi kroz anekse s izvođačima odgođeni
32
agrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegovi zamjenici Luka Korlaet i Danijela Dolenec održali su konferenciju za medije na kojoj su govorili o svojim aktivnostima u prvih mjesec dana nakon preuzimanja gradske uprave. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika koji se primarno bavi poslovima obnove Zagreba, izvijestio je o aktivnostima iz svog "portfelja". Podijelio ih je u sedam točaka. Grad je angažirao stotinjak inženjera konstrukcije na preliminarnim pregledima i pregledi svih prijavljenih preostalih oštećenih zgrada su sada pri kraju. Ostalo je nekoliko najkompliciranijih. Tako će baza Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo s crvenim, žutim i zelenim oznakama napokon biti kompletirana. Intenzivirana je komunikacija s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Fondom za obnovu grada Zagreba i okolice. S ministrom Darkom Horvatom i ravnateljem Fonda Damirom Vanđelićem održavaju redovite koordinacije, rekao je Korlaet.
SRPANJ/JULY 2021.
Prema dogovoru s ministrom Horvatom i ravnateljem Fonda Vanđelićem iz deset Gradskih ureda regrutirano je dvadeset stručnjaka raznih profila – građevinara, arhitekata, ekonomista, pravnika i drugih struka - koji su stavljeni na raspolaganje Fondu za obnovu kako bi se pospješio i ubrzao njegov rad. Oformljeni su mobilni timovi s ukupno 18 ljudi koji će operirati na terenu u gradskim četvrtima Donji grad, Podsljeme i Donja Dubrava. Ti timovi će ići od vrata do vrata i ispunjavati prijave za sve one suvlasnike koji još nisu aplicirali prema Fondu. Pokrenuta je inicijativa umrežavanja baza podataka svih dionika vezanih uz potres: Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, Fonda za obnovu, Državne geodetske uprave, Ministarstva graditeljstva, Gradskog ureda za katastar, Gradskog ureda za gospodarstvo i svih ostalih, čije će preklapanje dati trenutnu i jasnu sliku stanja na određenoj adresi, čime će se obnova također ubrzati. S obzirom na to da je organizirana obnova odnosno uklanjanje oštećenih zgrada konačno počela, Grad Zagreb razmatra nekoliko lokacija za privremeno odlaganje građevinskog materijala od rušenja i čini se da smo na pragu rješenja. "Riječ je o čestici na istoku grada u katastarskoj općini Žitnjak. Ali, naravno, moramo vlasnički biti potpuno sigurni i zatražiti od Ministarstva dozvolu za privremeno korištenje te lokacije", pojasnio je Korlaet. Kao sedmu točku naveo je kako je u postupku nabava dviju mobilnih drobilica koja se financira iz sredstava Europske unije kako bi se građevinski otpad mogao usitnjavati i oporabljati te tako značajno smanjivati. "U suradnji s Uredom za gospodarstvo razmišljamo o javnom pozivu za najam drobilica iz cijele Hrvatske kako bismo skupili snage i pospješili proces", dodao je zamjenik gradonačelnika. Na kraju je poručio kako je "energija dobra" i da je uvjeren kako su, što se obnove tiče, "uhvatili dobar zamah". "Ima puno situacija u kojima su radovi kroz anekse s izvođačima odgođeni. Ugovarani su rokovi u kojima se to neće napraviti. Moram priznati da su i cijene na tržištu građevinskih radova podivljale, da je tvrtkama sve teže dobiti radnike. Za projekte obnove javnih zgrada, a posebno za projekte obnove privatnih zgrada koje pokreću građani, sve teže je doći do izvođača i do toga da se radovi obave kvalitetno i u roku", rekao je gradonačelnik Tomašević istog dana gostujući na televiziji N1.
Tana Shark
PREDSTAVLJAMO
Izvanredno svestrani stroj za usitnjavanje otpada Tana Shark višenamjenski stroj za usitnjavanje otpada ima mogućnost obrade raznih materijala i može se upotrijebiti za cijeli niz zadataka dio recikliranog otpada globalno se povećava, a svake godine nastaju nove mogućnosti za korištenje resursa dobivenih na taj način. Zakonodavstvom se u mnogim zemljama želi spriječiti nastajanje i postići smanjenje odlagališta otpada. Pri odabiru stroja za usitnjavanje ne biste trebali imati u vidu samo današnje, već i buduće potrebe. Odabirom stroja TANA Shark na raspolaganju vam je cijeli niz mogućnosti. Dugi niz godina za poslove recikliranja razvijani su strojevi za usitnjavanje koji su bili namijenjeni vrlo specifičnom, uskom području djelovanja i primjene. Riječ je o višenamjenskom stroju za usitnjavanje otpada koji se može upotrijebiti za cijeli niz zadataka. A sve uz učinkovitost, pouzdanost i kvalitetu kakvu jamči samo tvrtka Tana. Tana Shark stroj ima mogućnost obrade raznih materijala poput automobilskih guma, komercijalnog i industrijskog otpada, građevinskog otpada, krutih uporabljenih goriva, plastike, komunalnog i drvenog otpada, željezničkih pragova, madraca i namještaja, papira, šindre, otpada papirne industrije i drugih posebnih materijala. Energetska oporaba otpada, recikliranje i ostale alternative za tretiranja otpada stvaraju nove postupke i potrebe za raznim strojevima i opremom. Tana Shark zadatke može izvršavati jednim strojem. Dok smo u prošlosti imali po jedan
stroj za prvotno usitnjavanje, jedan za glavno usitnjavanje i jedan za prosijavanje, primjenom Tana Shark stroja, koji objedinjuje sve te radnje u jednom uređaju, znatno se smanjuju troškovi za gorivo i cijena rada, a time se otvaraju i nove poslovne prilike za reciklažnu industriju.
SRPANJ/JULY 2021.
33
PREDSTAVLJAMO
Caterpillar
CAT mini bageri nove generacije - veća učinkovitost uz niže troškove Mini bageri nove serije Cat 302.7 CR, 303 CR i 303.5 CR izgrađeni su na platformi Next Generation koja nudi operateru istovjetno iskustvo upravljanja na strojevima u rasponu od 1,5 do 10 tona
ovi mini bageri Cat 302.7 CR, 303 CR i 303.5 CR povećavaju operativnu učinkovitost, lakoću servisiranja i udobnost operatera. Izgrađeni su na platformi Next Generation koja nudi operateru istovjetno iskustvo upravljanja strojevima u rasponu od 1,5 do 10 tona. Novi modeli, kao standardnu opremu, imaju upravljanje palicom, tempomat, postavke stroja koje može namjestiti operater i kavez ili nagibnu kabinu. Svi mini bageri nove serije koriste mnoštvo zajedničkih dijelova čime se pojednostavljuje održavanje, ali i snižava cijena rezervnih dijelova. Dnevne provjere vrše se s razine tla
34
SRPANJ/JULY 2021.
kroz bočna vrata. Pristup komponentama za servisiranje dodatno olakšava nagibna kabina. Produženi servisni intervali znače da bageri ove serije provode više vremena na poslu, a manje vremena u radionici. U kombinaciji, ove značajke smanjuju ukupne troškove vlasništva i do 5 posto, u usporedbi s prethodnim modelima. Istodobno, poboljšani dizajn novih modela 302.7 CR, 303 CR i 303.5 CR daje do 10 posto veće performanse u vožnji i kopanju kanala. Nadogradnje hidrauličkog sustava poboljšale su snagu dizanja, dok postavke stroja koje operater sam postavlja poboljšavaju njegovu učinkovitost. Motor Cat C1.1 Turbo pokreće modele 302.7 CR i 303 CR, dok model 303.5 CR pokreće Cat C1.7. Oba motora zadovoljavaju EU Stage V standarde kontrole emisije ispušnih plinova i nude 17,6 kW neto snage. Standardni automatski rad u praznom hodu i automatsko isključivanje motora pomažu uštedjeti potrošnju goriva u radnom režimu.
Fleksibilnost povećava performanse Mini bageri nove generacije imaju kompaktni radijus okretanja koji smanjuje prevjese pri bočnom radu, omogućujući strojevima bolje performanse u skučenim radnim prostorima. Fiksne širine podvozja na 302,7 CR, 303 CR i 303,5 CR od 1500 mm, 1550mm i 1780 mm, pružaju pravu ravnotežu između pristupačnosti gradilištu i stabilnosti stroja za podizanje tereta. Opcija proširivanja podvozja za model 302.7 CR omogućuje operateru da hidraulički uvuče širinu gusjenice na 1.355 mm za ulazak u skučene prostore, a zatim proširi širinu na 1.780 mm za vrhunsku stabilnost kopanja i dizanja. Izmjenjivi paketi protuutega omogućavaju kupcima da težinu stroja prilagode zahtjevima posla. Fleksibilni protuutezi nude ravnotežu između niskog tlaka na tlu i performansi dizanja tereta. Opcija protuutega "light" dodaje 100 kg težini stroja, dok opcija "extra" dodaje 250 kg. Sva tri modela Next Gen nude standardne i duge ruke kako bi povećali svestranost stroja. Standardne dubine kopanja kreću se od 2.450 do 2.810 mm, dok dugačka konfiguracija ruke omogućuje strojevima da dosegnu od 2.650 do 3.110 mm dubine.
Standardna oštrica dozera dodatno povećava fleksibilnost stroja za rješavanje zadataka zatrpavanja i profiliranja terena. Sadrži dovoljno hoda iznad i ispod razine profiliranja i ima funkciju plutanja za jednostavno čišćenje terena. Opcija oštrice pod kutom na 303.5 CR daje dodatnu fleksibilnost u radovima zatrpavanja. Učinkovita hidraulika osjetljiva na opterećenje s pumpom promjenjive zapremine osigurava protok ulja koji doseže 100 l/min i sve to uz uštedu goriva u odnosu na prijašnje modele. Visoki tlakovi u glavnom vodu, zajedno s brzim protokom, generiraju hidraulički kapacitet za velike sile kopanja i dizanja i učinkovitiju upotrebu niza priključaka. U kompletu s vodovima za brzo odvajanje, standardni pomoćni sustav omogućuje izbor jednosmjernog, dvosmjernog ili kontinuiranog protoka.
Upravljanje palicom, tempomat, postavke stroja koje može namjestiti operater i kavez ili nagibna kabina dio su standardne opreme novih modela CAT mini bagera
Udobnost i jednostavno upravljanje Novi 302.7 CR, 303 CR i 303.5 CR nude poboljšane sigurnosne zaštite, lozinku i Bluetooth ključ. Strojevi najnovije generacije su opremljeni velikim zaslonom osjetljivim na dodir koji operateru pruža intuitivnu kontrolu nad funkcijama stroja i jednostavno praćenje kritičnih radnih parametara, kao što su razina goriva, temperatura rashladne tekućine i evidencija održavanja. Ekskluzivni Cat Stick sustav upravljanja pojednostavljuje upravljanje strojem i jednostavnim pritiskom na tipku rukovatelj, s minimalnim naporom, prebacuje s konvencionalnih upravljača ručice / nožne pedale na upravljanje joystickom. Dva režima vožnje brzinom do 4,5 km/h pomažu u olakšavanju kretanja oko gradilišta, a standardni tempomat minimalizira ulogu operatera prilikom putovanja na veće udaljenosti između radnih mjesta. Novi bageri sljedeće generacije nude izbor između kaveza s krovom ili zatvorene kabine. Zatvorena kabina pod pritiskom nudi čisto i tiho okruženje za rukovatelja, a može biti opremljena grijanjem i/ili klima uređajem za rad u svim vremenskim prilikama. Velike staklene površine kabine i krovni prozor omogućuju odličnu vidljivost i pregled nad radnim prostorom.
SRPANJ/JULY 2021.
35
PRED PR EDST STAV AVLJ LJAM AMO O
Sttum umme merr me
STUMMER BIN WASHER – ekonomično vozilo za prikupljanje otpada i pranje spremnika Riječ je o posebnom vozilu koje kombinira sakupljanje otpada i čišćenje kanti u jednom postupku, s jednim vozilom i jednim timom tummer Kommunalfahrzeuge već 40 godina nudi najsuvremenija rješenja i tehniku koja omogućuje smanjenje prašine, buke te neugodnih mirisa kod prikupljanja i odvoza otpada, uz konstantno poboljšanje snage, sigurnosti i brzine, što poboljšava efikasnost nadogradnji. Sve kompleksnije potrebe gospodarenja otpadom zahtijevaju nova rješenja. Desetljećima stečeno iskustvo i znanje problematike gospodarenja otpadom, visokokvalitetne proizvodnje i servisa oznaka su kvalitete inovativne tehnologije zbrinjavanja otpada.
36
SRPANJ/JULY 2021.
Stummer kombinirani sustav skupljanja otpada i pranja kanti i spremnika omogućuje značajne uštede u troškovima, ljudstvu i poboljšava efikasnost te održavanja kanti i spremnika. Sustav je koncipiran tako da se kanta ili spremnik isprazni te potom ispere s rotirajućom mlaznicom. Ispiranje se radi po cijeloj unutrašnjoj površini kanti ili spremnika, uključujući i poklopac, te dodatno ručno s vanjske strane, ukoliko je potrebno. Sustav može funkcionirati s toplom i hladnom vodom, te može koristiti dezinficijense za dodatnu zaštitu, što je posebno bitno kod spremnika biootpada. Sam postupak pranja kanti prilikom pražnjenja produžuje cijeli ciklus za 4 do 8 sekundi, ovisno o izabranom ciklusu pranja, što u konačnici znači 12 do 16 sekundi za kante ili 16 do 18 sekundi za spremnike, što je idealno rješenje za gradske gužve i optimalnu dinamiku rada. Sa sustavom ECO-control nema podizanja okretaja motora prilikom pražnjenja ili ispiranja spremnika što, osim što pogodno utječe na potrošnju i ekologiju, omogućuje tihi rad. Ci-
jeli sustav je iznimno dobro zaštićen od izlijevanja tekućina, s ugrađenim tankvanama za skupljanje prljavih tekućina, te pneumatskim sustavom za pražnjenje i samoispiranje kompletnog sustava, što omogućava lakši i efikasniji rad. Izvedba poda i spremnika od nehrđajućeg čelika omogućuje dugotrajan vijek čak i kod agresivnih svojstava biootpada. Korisna nosivost spremnika otpada nije narušena dodatnim sustavom ispiranja kanti, jer se prilikom punjenja spremnika otpada, prazni spremnik čiste vode, čime nije narušena primarna funkcija skupljanja i odvoza otpada. Riječ je o posebnom vozilu koje kombinira sakupljanje otpada i čišćenje kanti u jednom postupku, s jednim vozilom i timom. Stoga se zahtjevi kućanstava da imaju higijenske spremnike mogu ispuniti na vrlo ekonomičan način.
SUSTAV ZA PRANJE SPREMNIKA Sustav se sastoji od: • Spremnika čiste vode s ukupnim kapacitetom od oko 2.000 litara čiste vode – ovisno o međuosovinskom razmaku podvozja • Jednog spremnika otpadne vode kapaciteta oko 800 litara, pri čemu se prljava voda skuplja iz korita nadogradnje • Jednog spremnika za odvod otpadnih voda kapaciteta od oko 300 do 400 litara, u kojem se sakuplja otpadna voda iz tijela nadogradnje.
Kanta ili spremnik se isprazne te potom isperu s rotirajućom mlaznicom
Svi spremnici izrađeni su od nehrđajućeg čelika. Sustav za pranje pod visokim tlakom sastoji se od: • hidraulične pogonske pumpe s regulatorom vodenog tlaka, • dva sustava s rotirajućim glavama za pranje, • sigurnosnog uređaja koji isključuje visokotlačnu pumpu kad razina vode padne na minimum. Više detalja o Stummer nadogradnjama i sustavima prikupljanja otpada potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke O-K-TEH d.o.o., Zagreb.
Stummer kombinirani sustav skupljanja otpada i pranja kanti i spremnika omogućuje značajne uštede u troškovima i poboljšava efikasnost
SRPANJ/JULY 2021.
37
PREDSTAVLJAMO
Fibo
Mobilne betonare
Fibo Intercon Društvo Fibo Intercon prisutno je na svjetskom tržištu više od 70 godina, a njihovi proizvodi su prepoznatljivi po kvalitetnoj izradi, pouzdanom i ekonomičnom radu te jednostavnoj upotrebi anski Fibo Intercon jedan je od vodećih ponuđača i proizvođača mobilnih, polu-mobilnih i stacionarnih betonara kao i pripadajuće opreme i mehanizacije, a ujedno nudi i cjelovita rješenja koja su klijentu potrebna na području proizvodnje betonskih mješavina ili recikliranja i ponovne uporabe. Tvrtka je već preko 70 godinaa prisutna na svjetskom tržištu, njihovi proizvodi su prepoznatljivi po kvalitetnoj izradi te pouzdanom i ekonomičnom radu, dok je široko rasprostranjena mreža ovlaštenih zastupnika i servisera jamstvo za brzu
Programska oprema omogućuje prilagodbu i izmjenu pripravaka betonskih mješavina neposredno iz upravljačkog centra, bez potrebe odlaska u betonaru.
38
SRPANJ/JULY 2021.
i kvalitetnu uslugu održavanja i nabave rezervnih dijelova. Osim mobilnih betonara, u prodajnom asortimanu također su dostupne betonare za privremeno postavljanje (polu-mobilne betonare) i stacionarne betonare. Sve proizvode iz prodajnog asortimana Fibo Intercona moguće je prilagoditi željama i potrebama svakog pojedinačnog klijenta te ih i dodatno opremiti, na primjer transportnim trakama, silosima za različite vrste materijala, miješalicama i dr. Većina proizvoda iz asortimana Fibo Intercon može biti opremljena elektroničkim nadzorom rada i praćenjem proizvodnog procesa, što znači da se klijentu u realnom vremenu omogućava pristup svim parametrima rada. Nadzorni sustav Fibo LINK kojim, ovisno o željama klijenta, mogu biti opremljeni proizvodi predstavlja najsuvremeniji nadzorni sustav koji se koristi u proizvodnji betonskih mješavina, a funkcionira na bazi „oblaka” (cloud-based). Sustav je razvijen u suradnji sa stručnjacima za betonske mješavine radi jamstva kvalitete u proizvodnji betonskih mješavina. Napredna programska oprema nadzire postupak doziranja pojedinih materijala te djelovanje samog uređaja. Svi podaci pojedine serije betonske mješavine automatski se šalju i pohranjuju u bazu podataka u „oblaku”, što znači da su sigurno pohranjeni, jednostavno uporabljivi za automatizaciju dokumentacije te analizu i obradu. Klijent u vlastitom proizvodom procesu može prilagoditi produktivnost uređaja i u realnom vremenu vršiti nadzor kvalitete.
Programska oprema omogućuje prilagodbu i izmjenu pripravaka betonskih mješavina neposredno iz upravljačkog centra, bez potrebe odlaska u betonaru, na lokaciji postavljanja. Svi proizvodi robne marke Fibo Intercon su jednostavni za korištenje i pristupačni korisnicima te je upravljanje istima potpuno automatizirano i osposobljeno i za upravljanje na daljinu.
S odgovarajućom programskom opremom, klijent također može pratiti trenutnu količinu odnosno zalihu pojedinih materijala, potrebne servisne intervale i predložene preventivne mjere te neprekidno pratiti trenutnu lokaciju stroja. Kvalificirani zastupnici savjetovat će Vas u izboru najbolje individualne konfiguracije za Vaše potrebe i zahtjeve te se pobrinuti za odgovarajuće osposobljavanje i uvođenje u rad s uređajem, dok će za cijeli životni vijek trajanja uređaja biti osiguran i kvalitetan servis. Pri kupnji proizvoda iz programa proizvođača Fibo Intercon, klijenti mogu odabrati i financiranje Fibo FINANCE, koje pod određenim uvjetima omogućuje 12-mjesečnu odgodu plaćanja ili se mogu odlučiti za neku drugu vrstu financiranja. Za sve dodatne informacije javite se društvu Svet strojev d.o.o., koje je ovlašteni zastupnik robne marke Fibo Intercon za Hrvatsku (www.svet-strojev.com), te dogovorite razgled jednog od postojećih uređaja u radu.
Svi podaci pojedine serije betonske mješavine automatski se šalju i pohranjuju u "oblaku"
SRPANJ/JULY 2021.
39
PREDSTAVLJAMO
Komatsu
Komatsu serija MR-5E0 i MR-11E0 mini i midi rovokopača Komatsu kontinuirano nastavlja s proširenjem svoje palete u mini/midi segmentu rovokopača s najnovijim Stage V standardima motora omatsu je proširio svoju paletu mini i midi rovokopača s dva nova modela PC58MR-5E0 i PC88MR-11E0. PC58MR-5E0 je stroj s jednim od najboljih kapaciteta podizanja u klasi, najviših standarda u pogledu specifikacija, zadržavajući kompaktnost stroja (MR dimenzije) i izdržljivost kao Komatsu standard bez konkurencije. S rastućim zahtjevima u pogledu zaštite okoliša, urbane sredine postaju posebno osjetljive na emisije ispušnih plinova, a svojim značajkama MR serija mini/midi rovokopača Komatsu osigurava kupcima mogućnost participiranja svakom natječaju, demonstrirajući definitivno najveću moguću zaštitu okoliša.
40
SRPANJ/JULY 2021.
PC58MR-5E0 novi benefiti za korisnike: • Povećana težina (290 kg) u odnosu na PC55MR-5E0 – znači povećana stabilnost stroja i kapacitet podizanja, a sve kroz redizajnirani protuuteg, zadržavajući kompaktan radijus MR serije • Gornja ispušna cijev • Dodatna rolka donjeg postroja u odnosu na PC55MR-5E0 • 13% veća sila podizanja • Grammar sjedalo kao standard • LED radna svjetla kao standard • 2+1 proporcionalna linija te 1 linija za Powertilt kao standard
PC88MR-11E0 novi benefiti za korisnike:
Stage V motori su postignuti kroz: • Visokotlačni common rail sustav ubrizgavanja • Integrirani DPF filter • NOx kontrolnu dijagnostiku i kontrolu prisustva čestica. Interval čišćenja DPF filtera na 6.000 radnih sati praktično znači da je DPF bez održavanja više od 12 godina (prema Komatsu prosječnim vrijednostima radnih sati na tim tipovima strojeva). Komtrax Step 6 je najnoviji, najdetaljniji sustav satelitskog praćenja lokacije stroja, parametara rada i servisnog menija. Najnoviji strojevi MR serije imaju sve ostale benefite te serije: 6 radnih modova, upozorenja pregrijavanja, kabinu pod pritiskom sa zatamnjenim staklima, grijana zračna sjedala s podešavanjem visine, lumbalnog dijela s naslonima za ruke, uređaji za upozoravanje opterećenja, ventili protiv propadanja grane i ruke sa zaštitom itd. Odabirom nekih od strojeva MR serije s najnovijim standardima motora Stage V, vrlo brzo ćete se uvjerili u nisku potrošnju, povećane performanse i učinkovitost bez konkurencije.
• • • • • • • • • • • • • •
Novi, moderan dizajn stroja EU Stage V motor s DPF-om (briga oko okoliša) Povećana snaga u odnosu na seriju MR-10 Viskozni ventilator motora – niska buka (1dB u odnosu na MR-10) i smanjena potrošnja goriva (6% manja u odnosu na MR-10) Protok hidraulike za alate 12% veći (potpuno podesiv kroz monitor u kabini) Promijenjen dizajn dozer daske LED svjetla kao standard Radio sa Bluetooth-om 26% veća brzina okretanja i podizanja Bez SCR-a, bez AdBlue-a Protok za alate podesiv kroz monitor u kabini Dozer daska zakrivljenija u odnosu na MR-10 (bolje rolanje materijala) Monitor 7“ u boji sa svim informacijama o održavanju, načinu rada, lokaciji stroja Dvije kamere
Za sva pitanja i informacije kontaktirajte Kuhn Hrvatska d.o.o., ovlaštenog zastupnika marke Komatsu za područje RH www.kuhn.hr.
SRPANJ/JULY 2021.
41
PREDSTAVLJAMO
Iride
Komunalna nadogradnja IRIDE
– prva među najmanjima Vodeću poziciju u segmentu malih komunalnih vozila nadogradnje Iride zaslužile su nedvojbeno dokazavši svoju kvalitetu i pouzdanost dugogodišnjom prisutnošću na hrvatskom tržištu konomično i pouzdano prikupljanje komunalnog i reciklažnog otpada komunalne nadogradnje Iride omogućuju u svim svojim izvedbama. Jedan od najprisutnijih modela komunalnih nadogradnji Iride na hrvatskom tržištu je SAT 500 SAR 5 m3, koja na podvozju Fuso Canter ima ukupnu širinu od samo 1.710 mm. Navedena širina te ukupno male dimenzije, uz visoku razinu efikasnosti, čine ovo komu-
42
SRPANJ/JULY 2021.
nalno vozilo izrazito okretnim te nezamjenjivim u prikupljanju otpada u uskim gradskim ulicama. Kvaliteta nadogradnji Iride rezultat je kontinuiranog usavršavanja, neprestanog poboljšavanja te usvajanja povratnih informacija korisnika. Svojim dimenzijama i masom nadogradnje Iride prilagođavaju se podvozju tvoreći kompaktna, adekvatno optimizirana komunalna vozila specijalizirana za prikupljanje otpada „od vrata do vrata“. Sve nadogradnje Iride opremljene su dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80-1.100 l, koji sprečava oštećivanje kanti i kontejnera prilikom pražnjenja. Posebno dizajnirana potisna ploča na komunalnim nadogradnjama Iride osigurava potpunu iskoristivost spremnika otpada i visok omjer sabijanja otpada, uz optimiziranu neto
SAT 500 SAR korisnu nosivost. Omjer sabijanja otpada može se prilagoditi vrsti otpada koji se prikuplja i sabija na upravljačkom panelu u kabini. Potisna ploča za sabijanje otpada i aparat za pražnjenje kanti i kontejnera rade sinkronizirano, sukladno važećim propisima i normama, te omogućuju brzo i učinkovito pražnjenje kanti i kontejnera te sabijanje otpada. Sve nadogradnje Iride imaju upravljački panel u kabini na hrvatskom jeziku, koji omogućuje jednostavno upravljanje nadogradnjom, analizu rada, mogućnost prilagodbe performansi radnim uvjetima korisnika te prikaz stanja svih elemenata nadogradnje. Uz to, sve nadogradnje Iride, uključujući SAT 500 SAR, mogu biti opremljene stražnjim platformama za operatere, koje su svojom površinom, pozicijom i sigurnosnim sustavom izvedene u potpunosti sukladno važećim normama. Također mogu biti opremljene preklopnom stražnjom ili bočnom stranicom, radi lakšeg utovara otpada i kontrole spremnika, kao i sustavom za automatsku ili manualnu dezinfekciju kanti i kontejnera. Nadogradnje IRIDE SAT 500 SAR jednostavno se prazne prekretanjem, uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje, uz prethodno automatsko spuštanje dva stražnja stabilizatora. (slika 3,4) Sve su nadogradnje Iride izvedene u potpunosti sukladno normama EN 1501-1 i 2006/42/CE, za što posjeduju certifikat izdan od strane ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete. Sukladnost s normama potvrđena mjerodavnim certifikatom jamči korisnicima pouzdanost i kvalitetu na najvišoj razini.
Jedan od najprisutnijih modela komunalnih nadogradnji Iride na hrvatskom tržištu je SAT 500 SAR 5 m3
Sve nadogradnje Iride opremljene su dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80-1100 l l
Sve detalje o nadogradnjama IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.
SRPANJ/JULY 2021.
43
ENERGETIKA
Modernizacija TE Plomin
Razmatraju se nova rješenja kao odgovor na energetske izazove Sukladno postojećoj energetskoj strategiji, blok TE Plomin 2 može raditi do 2040. godine te se u skladu s time poduzimaju mjere i aktivnosti za osiguravanje normalnog rada pogona u idućem razdoblju, ističu u HEP-u [autor] Sa Sanj njaa Pl P je j ša TE Plomin
44
SRPANJ/JULY 2021.
ermoelektrana Plomin nalazi se u vrhu Plominskoga zaljeva, podno Plomina. Već se nekoliko godina govori o rekonstrukciji i modernizaciji TE Plomin. Hrvatska elektroprivreda (HEP) želi oživjeti Plomin 1. Naime, na lokaciji Plomin nalaze se dva bloka: Blok A (TE Plomin 1) i Blok B (TE Plomin 2). Blok A prestao je s radom u svibnju 2017. godine i od tada nije bio u pogonu. Blok A (TE Plomin 1) ima Rješenje o okolišnoj dozvoli koje je na snazi od 2019. godine. Okolišna dozvola TE Plomin 1 usklađena je s Odlukom o Zaključcima o NRT Europske komisije iz 2017. godine. U Rješenju su navedeni uvjeti koje TE Plomin 1 mora ispuniti, ukoliko želi nastaviti s radom. TE Plomin 2 ima ishođeno Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša 2016. godine, a kako ističu u HEP-u, u tijeku je postupak usklađivanja postojeće okolišne dozvole sa Zaključcima o NRT koje je objavila Europska komisija. U HEP-u ističu kako su analizirane mogućnosti revitalizacije TE Plomin 1. „Uzimajući u obzir ciljeve EU vezane za zaštitu klime, povećanje udjela obnovljivih izvora u potrošnji energije, povećanje energetske učinkovitosti te zaštite okoliša općenito, prije donošenja investicijske odluke o revitalizaciji TE Plomin 1, planiraju se provesti dodatne analize, kako bi se u potpunosti osiguralo da revitalizacija bude ekonomski isplativa, tehnički izvediva te da zadovoljava sve zahtjeve zaštite okoliša. U analizama će se razmatrati mogućnosti zamjene ugljena alternativnim gorivima“, rekli su u HEP-u. To znači da još uvijek nije poznato koliko je teška investicija revitalizacije TE Plomin. Prije nekoliko godina izgrađeno je DeNOx postrojenje za izdvajanje dušikovih oksida iz dimnih plinova bloka 2. To je novi sustav koji je u „dimnim plinovima kotla SCR tipa s probnim radom počeo u prosincu 2017.“ Kako ističu u HEP-u, taj je sustav pokazao visoku djelotvornost, što je vidljivo i iz rezultata kontinuiranih mjerenja koja su dostupna javnosti na stranicama MINGOR-a (Emisije iz nepokretnih izvora). Od ugradnje do danas vrijednosti emisija dušikovih oksida su ispod propisanih okolišnom dozvolom i važećih propisa. U TE Plomin provodi se odsumporavanje dimnih plinova koja je, kako kažu, najbolja raspoloživa tehnika za uklanjanje SO2 iz emisija postrojenja. TE Plomin 2 od početka rada, 2000. godine, ima ugrađenu tehniku za odsumporavanje dimnih plinova. Učinkovitost ove tehnike pročišćavanja je više od 95 posto, a produkt pročišćavanja je gips koji se predaje na oporabu cementarama u skladu s ciljevima kružne ekonomije. Trenutno propisana granična vrijednost iznosi 200 mg/Nm3 dok su vrijednosti TE Plomin 2 dobivene kontinuiranim mjerenjem u 2020. bile ispod 50
mg/Nm3 tj. četiri puta niže od propisanih. U TE Plomin koristi se sustav zaštite emisija dimnih plinova. „Sustav pročišćavanja dimnih plinova u TE Plomin 2 uključuje primarne mjere uklanjanja emisije NOx (low NOx-gorionici), sekundarne mjere uklanjanja emisije NOx tj. selektivnu katalitičku redukciju (SCR), elektrostatski filter za smanjenje emisija krutih čestica i postrojenje za odsumporavanje radi uklanjanja sumporovih spojeva. TE Plomin 2 provodi kontinuirana mjerenja emisija dimnih plinova i sve vrijednosti su manje od propisanih graničnih vrijednosti. djelotvornost, svi rezultati mjerenja su dostupni javnosti na stranicama ministarstva - Emisije iz nepokretnih izvora“, navode u HEP-u. Kada je riječ o BAT tehnologiji koja se provodi u čišćenju dimnih plinova u Plominu, u toj se termoelektrani koriste sve najbolje raspoložive tehnike iz BREF dokumenta Europske komisije za velike uređaje za loženje tzv. BREF LCP. Što se tiče krutih čestica u dimnim plinovima, u TE Plomin se one uklanjaju pomoću elektrostatskog filtera (NRT za krute čestice). Elektrostatski filter uklanja 99 posto krutih čestica iz dimnih plinova. Preostale krute čestice dodatno se uklanjanju u procesu odsumporavanja zbog „pranja“ dimnih plinova otopinom vapnenca. Propisana granična vrijednost za emisiju krutih čestica je 20 mg/Nm3 dok je svakodnevna emisija niža od 10 mg/Nm3. U TE Plomin se očito ništa ne prepušta slučaju već se kontroliraju emisije dimnih plinova. U HEP-u navode kako „TE Plomin 2 posjeduje automatski mjerni sustav, AMS, za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari. Svi podaci su javno dostupni na stranicama ministarstva. Rezultati kontinuiranih mjerenja ukazuju da se nisu prekoračivale dozvoljene granične vrijednosti“. „Obvezno postupanje u slučaju prekoračenja definirano je Okolišnom dozvolom, odnosno važećim propisima. U slučaju trenutnog prekoračenja mora se započeti sa smanjenjem snage bloka radi smanjenja emisije onečišćujuće tvari koja je dovela do prekoračenja. Ukoliko smanjenje ne daje željeni rezultat, postrojenje mora izaći iz pogona. Uz navedeno, jedinica lokalne samouprave obavještava se o nastaloj situaciji. Nadalje, JLS ima obvezu obavijestiti ministarstvo i ostale nadležne institucije“, ističu u HEP-u. Od izgaranja nastaju nusprodukti, koji su, kako kažu u HEPu, „sukladno Pravilniku o Katalogu otpada klasificirani kao neopasni otpad“. Sav lebdeći pepeo i gips predaju se cementarama i betonarama na daljnju oporabu u skladu s propisanim dozvolama za gospodarenje otpadom i zakonskim propisima iz područja gospodarenja otpadom. TE Plomin ima vlastito interno odlagalište neopasnog otpada i dozvolu za gospodarenje otpadom - zbrinjavanje otpada na odlagalištu. Nusproizvodi proizvodnog procesa se ovisno o potrebama i interesu cementne industrije predaju na oporabu kao mineralni dodaci u procesu proizvodnje. Tako je ove godine obližnja tvornica Holcim preuzela svu šljaku proizvedenu u TE Plomin. U razdobljima kad nema takve mogućnosti zbrinjavanja, šljaka se odlaže na odlagalište elektrane. U HEP-u ističu kako na lokaciji ne nastaje otpadni mulj. Obradom otpadne vode s postrojenja za odsumporavanje na-
staje tzv. filtarski kolač tj. neopasan otpad, koji se također odlaže na odlagalište. Što treba učiniti s otpadom koji se više ne može reciklirati i je li dobrodošla spalionica koja će riješiti problem? „Sigurno je da energetska oporaba otpada ima svoje mjesto i ulogu u zbrinjavanju otpada, jer se s nekim vrstama otpada ne može postupati na neki od načina koji imaju prioritet u hijerarhiji gospodarenja otpadom, a to su izbjegavanje nastanka otpada, ponovna uporaba i oporaba. U te vrste otpada primjerice spadaju gorivo iz otpada iz centara za gospodarenje otpadom ili mulj od pročišćavanja otpadnih voda. Energetskom oporabom takvog otpada izbjegava se njegovo odlaganje, proizvodi se korisna energija, smanjuje se potrošnja fosilnih goriva te se štiti klima i okoliš. Sigurna i okolišno prihvatljiva tehnologija za to postoji, ali je za realizaciju takvih projekata potrebno usklađeno djelovanje nadležnih državnih tijela, jedinica lokalne samouprave i potencijalnih operatera takvih postrojenja“, navode u HEP-u. Dodaju kako se otpad u postojećim termoenergetskim postrojenjima može koristiti kao dodatno gorivo uz prethodno provedene prilagodbe postrojenja za dodatno gorivo. Ukoliko se dodatnim analizama utvrde raspoloživost dovoljnih količina i odgovarajuća kvaliteta otpada, a navedeno bude u skladu s planskim dokumentima RH iz područja gospodarenja otpadom, otvorit će se mogućnosti za energetsku oporabu otpada. Kako će u budućnosti izgledati TE Plomin? U HEP-u ističu kako „sukladno postojećoj energetskoj strategiji blok TE Plomin 2 može raditi do 2040. godine, te se u skladu s time poduzimaju mjere i aktivnosti za osiguravanje normalnog rada pogona u idućem razdoblju“. „Naravno da HEP na lokaciji TE Plomin razmatra i nova rješenja u skladu s mogućim pravcima razvoja elektroenergetskog sustava kako bi mogao odgovoriti na energetske izazove budućnosti. Na više objekata u krugu TE Plomin pri kraju je ugradnja integriranih sunčanih elektrana za pokrivanje dijela vlastite potrošnje. U pripremi je i izrada studije koja bi trebala dodatno istražiti te ponuditi alternativne smjerove razvoja, za buduće korištenje lokacije“, zaključili su u HEP-u.
Pogled na Plomin i Plominski zaljev
SRPANJ/JULY 2021.
45
ODRŽIVI RAZVOJ
Inovativne tehnologije
Dodijeljene nagrade za i u proizvodnji održivih ma Na virtualnoj Konferenciji o obnovljivim materijalima održanoj u svibnju prvu nagradu dobile su nizozemske tvrtke Plantics i Vepa za održive stolice izrađene iz vlakana konoplje i biološke smole [autor] Tihomir Dokonal drživost je u 21. stoljeću imperativ. Resursi koji su reciklabilni i obnovljivi pomažu da Zemlja bude sigurnija, zelenija i bolja za buduće generacije. Recikliranje je praksa pretvaranja otpadnih proizvoda u nove zalihe i proizvode, a obnovljivi resursi su oni koji se kroz neko vrijeme mogu prirodno i organski zamijeniti. S obzirom na prijetnju klimatskih promjena, razumijevanje i širenje svijesti o recikliranim i obnovljivim materijalima izuzetno je važno. Od 18. do 20. svibnja ove godine održana je virtualna Konferencija o obnovljivim materijalima, u organizaciji nova-Institute GmbH, njemačkog privatnog i nezavisnog istraživačkog instituta, na kojoj su nagrađena inovativna rješenja za proizvodnju od održivih materijala. Od 36 pristiglih prijava iz cijelog svijeta, Savjetodavni odbor konferencije nominirao je šest projekata koje predstavljamo u nastavku teksta.
MMAtwo (Europska unija) Novi polimer dobiven je iz regeneriranog metil metakrilata (MMA). Riječ je o novim, potpuno recikliranim proizvodima kao što su akrilne ploče i kompoziti. Predstavljeni su proizvodi poput prozora za kamp kućice i kuhinjskih sudopera. Regenerirani MMA proizveden je inovativnim postupkom koji je razvijen u okviru projekta MMAtwo koji financira Europska unija i uskoro bi se trebao naći na tržištu. Dobiva se depolimerizacijom polimetil metakrilata (PMMA), također poznatog kao akrilno staklo ili pleksiglas. U procesu recikliranja, PMMA se zagrijava, a MMA se izdvaja iz lanca polimera. Sirovi MMA se dalje pročišćava kako bi se postigla vrlo visoka čistoća (99,8 posto u velikim serijama).
Carbios (Francuska) Prve prozirne plastične boce od enzimski recikliranog tekstilnog otpada Carbios je prva i jedina tvrtka koja razvija biološke proce-
46
SRPANJ/JULY 2021.
inovativne tehnologije aterijala se za održivi životni ciklus plastike i tekstila. Ideja je omogućiti industrijsko rješenje za recikliranje PET plastičnog otpada i tekstila. Ova enzimska tehnologija recikliranja rastvara bilo koju vrstu PET plastičnog otpada na osnovne komponente (monomere) koji se potom mogu koristiti za proizvodnju nove PET plastike djevičanske kvalitete. Godine 2020. proizvedena je prva prozirna plastična boca od enzimski recikliranog poliesterskog tekstilnog otpada. Mehaničke tehnologije recikliranja ne mogu učinkovito reciklirati tekstilni otpad, no ovaj novi enzimski postupak omogućuje da se poliesterska vlakna "upcikliraju" u visokokvalitetni PET pogodan za proizvodnju prozirnih boca.
Eastman (SAD) Eastmanove napredne tehnologije kružne reciklaže Kružna ekonomija je smjer kojim bismo svijet mogli učiniti održivijim za buduće generacije. To je razlog zašto je tvrtka Eastman predana razvoju kružne ekonomije. Nove tehnologije molekularne reciklaže mogu dovesti do beskonačnog vijeka trajanja - uistinu kružnog rješenja - za otpadne materijale kojima je prije bilo suđeno da završe na odlagalištima ili u spalionicama. Eastmanove napredne tehnologije kružne reciklaže razlažu plastični otpad na molekularne gradivne blokove i prerađuju ih u nove materijale poput tepiha i tekstila, stvarajući tako uistinu kružno rješenje. U Eastmanu očekuju da će do 2030. reciklirati do 225.000 tona otpadne plastike godišnje.
LanzaTech (SAD / Švicarska) Najveća švicarska maloprodajna tvrtka Migros i njegova podružnica Mibelle Group lansirali su 2020. u sklopu svog portfelja sredstava za čišćenje niz tekućih proizvoda koji sadrže LanzaTech CarbonSmart etanol. Proizvodi su dostupni u supermarketima Migrosa u Švicarskoj. Etanol CarbonSmart proizvodi se od recikliranog ugljika nastalog iz proizvodnje čelika. Novi pristup smanjuje emisiju stakleničkih plinova i zadržava dodatne fosilne izvore u zemlji, štiti biološku raznolikost i izbjegava prenamjenu šumskog zemljišta u gospodarsko ili stambeno. Značajan doprinos održivosti potvrđen je neovisnom analizom, a projekt su podržali i stručnjaci iz švicarskog WWF-a (World Wildlife Fund).
Malai Biomaterials Design (Indija) Malai - biljna koža izrađena od otpadne vode kokosa i prirodnih vlakana
Malai je novi biokompozitni materijal na bazi bakterijske celuloze koja se uzgaja u otpadnim vodama od zrelih kokosovih oraha pomiješanih s vlaknima iz stabljika banane, konoplje i sisala. Napravljen je bez ikakvih tvari na bazi ulja ili otrovnih tvari, isključivo na biološkoj bazi i kompostiran. Po svojim svojstvima i izgledom je sličan koži i koristi se za proizvodnju modnih dodataka poput torbica ili većih torbi. Malai se proizvodi u otpadnim vodama, u postrojenju za preradu kokosa u južnoj Indiji. Mala biljka kokosa dnevno stvori oko 4.000 litara te vode, koja se obično ispušta u okoliš, gdje kiseli tlo. Malai sakuplja i sterilizira vodu koja se koristi kao hrana za bakterije koje pak proizvode nanocelulozne listove, koji se dodatno obogaćuju prirodnim vlaknima kako bi se dobio konačni materijal.
Plantics i Vepa (Nizozemska) Nizozemski proizvođač namještaja Vepa prvi je na svijetu lansirao kolekciju stolica od jedinstvenog biomaterijala. Korišteni materijali vlakna konoplje i biološke smole u potpunosti su prirodni, biljnog porijekla i mogu se reciklirati. Novi materijali i smola dio su inovativne obitelji materijala nastalih na biološkoj osnovi koju je razvila i na globalnoj razini za razne primjene patentirala nizozemska tvrtka Plantics. Plantics i Vepa intenzivno su surađivali dvije godine kako bi biomaterijal pretvorili u visokokvalitetnu školjku sjedala. Kolekcija je u potpunosti proizvedena u Nizozemskoj i trenutno uključuje stolice i barske stolice. Proizvodni proces apsorbira više ugljičnog dioksida nego što ga emitira. Osim toga, stolice su dizajnirane tako da se dijelovi lako odvajaju, a materijali se mogu koristiti beskonačno. Sudionici konferencije su internetskim glasanjem odabrali pobjednike. Prvu nagradu dobili su nizozemske tvrtke Plantics i Vepa, drugu nagradu dobio je francuski Carbois, a treću američko-švicarska tvrtka LanzaTech.
SRPANJ/JULY 2021.
47
ANALIZA
Sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila
90 milijuna kuna
za 1.943 vozila Država pomaže kupnju 1.785 električnih, 157 plug-in hibridnih te jednog vozila na ukapljeni prirodni plin, a 1.294 vozila su M1 kategorije, odnosno osobna vozila, dok je rezervirano i 599 vozila iz segmenta mopeda i motocikala
Top 10 naručenih električnih modela, pri čemu SU ZBROJENE sve izvedbe istog modela
Hyundai Kona EV
20
Peugeot e-208
20
[autor] Ivan Cvetković
Renault Kangoo Electric
23
Audi Q4 e-tron
riča oko sufinanciranja kupnje energetski učinkovitih vozila iz godine u godinu privlači sve više pažnje. Tako je bilo i ove godine. Ipak, ove godine uvedene su i neke novine, ali o tome smo već i pisali. Ono što je najbitnije, povećana je raspoloživa suma novaca koja je namijenjena za poticanje kupnje uglavnom električnih i hibridnih vozila. Tako je ove godine bilo pripremljeno 90 milijuna kuna namijenjenih tvrtkama
49
Škoda Enyaq iV
63
Volkswagen ID.3
766
Volkswagen ID.4
777
Tesla Model 3
S ukupno 166 rezervacija električnih modela Volkswagen je druga najuspješnija marka
126 12 26
Dacia Spring
133
Renault Twingo Electric 0
48
SRPANJ/JULY 2021.
50
100
150
200
250
300
350
400
i fizičkim osobama te još dodatnih 15 milijuna kuna za javni sektor. Za prvi dio od 90 milijuna kuna, sredstva su već dodijeljena, odnosno rezervirana za prijavljene dok je za javni sektor još u tijeku. U svega nekoliko sati prijavljeni su zainteresirani za 90 milijuna kuna, a nakon što neki nisu uplatili jamčevinu, u drugom je krugu sve popunjeno, pa sada možemo rezimirati što je kako prošlo. Znači, rezervirana su sredstva za kupnju 1.943 vozila, i to 1.785 električnih, 157 plug-in hibridnih te jedno vozilo na ukapljeni prirodni plin. Od ukupnog broja, 988 vozila rezervirale su pravne, a 955 fizičke osobe. Kao što se i očekivalo, najviše se traže osobna vozila. Na njih otpadaju 1.294 prijave. Zatim su tu mopedi i motocikli, a koji se nalaze u kategorijama od L1 do L7. Ukupno je tu 599 rezervacija. Spomenimo i 49 rezervacija za manje dostavnjake te jednu za N3, odnosno teretnjake preko 12 t najveće dopuštene mase. Ako pogledamo regionalnu raspodjelu, na prvom je mjestu Zagreb sa Zagrebačkom županijom gdje je rezervirano 623 vozila (Grad Zagreb 517 rezervacija), na drugom Splitskodalmatinska županija uz 554 vozila, te slijedi Primorsko-goranska uz 169 rezervacija. Sve ostale županije su na dvoznamenkastim rezultatima, osim Virovitičko-podravske koja je na začelju uz 9 rezervacija za vozila. Zanimljivo je kako se 392 rezervacije, odnosno više od 65% ukupnog broja, skutera i motocikla odnosi na područje Splitsko-dalmatinske županije, a slijedi Grad Zagreb uz njih 95, te Zagrebačka županija s 82. U lovu na 90 milijuna kuna bilo je više od 260 prodajnih mjesta, a na kojima se mogla ostvariti rezervacija za 86 marki vozila te 499 modela. Od ukupno 1.943 rezerviranih vozila, sufinanciranje se odnosi na 176 modela. I te modele možemo malo suziti jer se zasebno navode pojedine jačine baterija, odnosno snage motora. Dolazimo do toga da je bilo traženo nekih 140-ak modela. Idemo vidjeti koji su to bili najtraženiji kad govorimo o osobnim vozilima. Na prvom je mjestu Renault Twingo Electric uz 433 rezervacije. Na drugom je mjestu Dacia Spring uz 133 zatražena vozila. U oba slučaja riječ je o jeftinijim vozilima. Izvrstan re-
Od ukupnog broja od 1.943 vozila, 1.294 su osobna, 599 skuteri i mopedi, 49 dostavna te jedan kamion zultat ostvarila je Tesla s Modelom 3 za koji je napravljeno čak 126 rezervacija. Slijedi Volkswagen ID.4 uz 77 rezervacija, a samo jednu manje imao je VW ID.3. Slijedi Škoda Enyaq iV uz 63 rezervacije, te Audi Q4 e-tron uz njih 49. Peugeot je za model e-208 imao 20 rezervacija, koliko i Hyundai za električnu Konu. Najtraženiji model u kategoriji skutera i motocikala je ZAP E-Fun E2Go 2000W uz 384 rezervacije. Tome valja pribrojati još 35 primjerka ostalih ZAP modela. Druga najtraženija marka bila je Dayi Motor uz 29 rezervacija. Iako neki smatraju kako je kupcima najskupljih modela ispod časti tražiti poticaje, imajte na umu kako su poticaji odobreni i za 4 primjerka Porsche Taycana, koliko i Audijevih SUV modela e-tron, odnosno jedan e-tron GT quattro. Jedini iz “teškog” programa je Iveco S-Way C13 460 KS LNG.
Plug-in hibridi Od ukupno 157 plug-in hibrida najviše rezervacija ima Mercedes-Benz - ukupno 48 modela pri čemu je najviše GLE 350 de koji broji 23 rezervacije. Tu je još i 12 primjeraka modela GLA 250 e, četiri primjerka modela A 250 e, koliko i primjeraka modela CLA 250 e, zatim tri modela GLE 350 e te jedan GLC 300 de. Škoda ima 22 plug-in modela (najviše Octavija), Volkswagen 20 (najviše Tiguan), Audi 11, Cupra 7 i Seat 6. Također, Renault ima 14 rezervacija za Captur E-Tech i jednu za Megane E-Tech.
433 4450 50
500 500
Renault je uvjerljivo na čelu s ukupno 470 rezervacija eletričnih modela
SRPANJ/JULY 2021.
49
Jedini specijalizirani magazin i portal za mobilnost s nultom emisijom štetnih plinova
www.zemobility.hr
&,- (1 $ 20 ,00 kn
00721
mobility 9
MAGAZIN
Tko puni QDMEUĿH L WU RĢL QDMPDQMH"
772757
ZA TEHN OLO
GO DIN A2
072005
SRP ANJ /KOL
GIJE NU LT E E M I SIJE
Volkswage n ID.4 3HPMÐER IPIO XVMÐRM TSKSR ZIPMOM HSWIK M ZVLYRWOE M^ZI HFE IZVED
BE PO
GONA (/(.
75,Í1
Business Media Croatia %REPM^E FV^MRI Metalčeva 15, Zagreb | T: +385 1 6311 800 | E: zemobility@bmcroatia.hr TYRNIRNE M TSXV SĤRNI ^E 001-076_V ANJSKE KOR ICE.i
ndd 2
IPIOXVMÐRML QSHIPE
,+ 92 =,/$
.IHER HZE X VM MPM Ð IPIOXVSQSXSVE IXMVM ^E TSKSR TVIH RNML WXVEŁRNML MPM WZML OSXEÐE
OVO Z 202 1.