Tehnoeko 95 by bmcroatia

godi go dina di naa XV XVIIIII IIII

broj br oojj 95 ruja ru jan/ ja n/ sept se ptem pt embe em berr be 2 21 20 21.. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

e k o l o g i j i

STRUČNO

aktualno

PREDSTAVLJAMO

NJEMAČKA - ULAGANJE U ZELENE TEHNOLOGIJE, ODLAGANJE OTPADA U REPUBLICI HRVATSKOJ

TEHNOEKO KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA 2021 - AKTUALNI LEGISLATIVNI OKVIRI U GO U REPUBLICI HRVATSKOJ

IRIDE, RVM SYSTEMS, MUVO, BIGBELLY, KOMPTECH, TANA, MOLOK, SCHMIDT

SADRŽAJ

6 18

Vijesti

Analiza Odlaganje otpada u Republici Hrvatskoj

Impressum

Analiza Njemačka – do 2025. se očekuje godišnji porast ulaganja u zelene tehnologije do čak 9,9 posto

Reportaža Međunarodna konferencija o zaštiti okoliša „Aktualni legislativni okviri kružnog gospodarenja otpadom u RH“

Stručno Treći krug cirkularne ekonomije: materijalna oporaba ostatnog otpada pomoću termičke obrade

tEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb,

Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Novinari Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

KOLUMNA

GOSPODARENJE OTPADOM – POZITIVNI POMACI, ALI NEDOVOLJNI

Iride Redizajnirana komunalna nadogradnja Iride CM

RVM Systems Aparati za otkup ambalaže

Rasco Muvo se vraća kući

Bigbelly Sinonim za pametni solarni kompaktor

Komentar PAYT – utopija ili?

Komptech Kompostiranje 2021.

TANA Shark Najsvestraniji stroj za usitnjavanje otpada na tržištu

Schmidt Sve za zimsku službu

Na tradicionalnoj Međunarodnoj konferenciji magazina Tehnoeko, održanoj krajem rujna u Tuheljskim Toplicama, naglašeno je da se posljednje tri godine u Republici Hrvatskoj ubrzano povećava stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Početkom ove dr. sc. Zlatko Milanović godine FZOEU je završio, prema specifikacijama općina i gradova, nabavu 1,23 milijuna posuda i spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada. Stoga će 2022. godine biti odvojeno prikupljena još veća količina otpada i naročito otpadnog papira i otpadne plastike. Stručnjaci sustavno upozoravaju da odvojeno prikupljanje nije recikliranje, te povećanje stope odvojenog sakupljanja postavlja pred komunalne tvrtke nove ozbiljne obveze. Ako se odvojeno sakupljeni otpad odloži, neopravdano nastaju dodatni ekonomski troškovi i nepotrebna ekološka opterećenja. Središnja tema Međunarodne konferencije bila je provedba Zakona o gospodarenju otpadom (ZGO), koji je nedavno usvojen (srpanj ove godine). Neprijeporno, ZGO zahtijeva ozbiljne promjene u gospodarenju komunalnim otpadom koje će, prema mišljenju sudionika konferencije biti i „korak naprijed, ali i korak nazad“. To će nadasve ovisiti o znanju i vještinama komunalaca. Između ostalih, i jedna čelnica velike komunalne tvrtke je naglasila da pred komunalnim tvrtkama stoji ozbiljan rad i snalažljivost. Osobito je upozoreno da vođenje naplate usluge reciklažnog dvorišta može povećati ilegalno odlaganje. To se i ne mora dogoditi, ako se sustav prikupljanja komunalnog otpada pravilno organizira (npr. kao u Austriji). ZGO i propisuje da proizvođači proizvoda trebaju više (financijski) pomoći komunalnim tvrtkama u gospodarenju komunalnim otpadom. Svi u Hrvatskoj, uključujući zelene odnosno eko aktiviste, prihvaćaju da je samo cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO) jedino rješenje za problem otpada. Isključivo provedbom CSGO-a razvijene europske zemlje izbjegle su odlaganje, te se time prebacile na maksimalno vrednovanje prirodnih vrijednosti (resursa) sadržanih u otpadu. Nažalost, u Hrvatskoj su još uvijek u središtu pozornosti negativne diskusije prema pojedinoj mjeri CSGO-a. Najčešće se protestira protiv projekata termičke energetske oporabe i centara za gospodarenje otpadom. Takve diskusije neki uporno ponavljaju, iako pojedinačna provedba neke mjere nije CSGO. Gotovo je nepoznat podatak da je u Zagrebu kroz 30 godina bježanja od energane na otpad izgubljena najmanje trostruka količina ukupne potrošnje primarne energije. Istovremeno je izgubljena i neprocjenjivo velika količina sirovina uz ogromno nepotrebno opterećenje klime stakleničkim plinovima. Europske zemlje koje imaju najveću stopu termičke energetske oporabe postižu najveću stopu recikliranja te su potpuno izbjegle odlaganje. Grad Beč je s četiri energane na otpad primjer vrlo visoke stope recikliranja. Zahvaljujući prvenstveno, u okviru CSGO, usklađenoj kombinaciji biološke i termičke energetske oporabe, u Europi je sve više gradova koji postaju klimatski neutralni. EU nije zabranila termičku energetsku oporabu, već je 2017. direktivom jasno odredila ulogu u okvirima kružnog gospodarenja otpadom. Gotovo je nepoznat podatak da Hrvatska u gospodarenje nekim posebnim kategorijama otpada, sadržanih i u komunalnom otpadu, već uveliko nadilazi EU ciljeve. Bez velike javne pozornosti odvija se gospodarenje otpadnom staklenom ambalažom, autogumama, elektronskim i električnim otpadom, otpadnom plastičnom ambalažom itd. U gospodarenju otpadnim automobilima već je ostvarena stopa recikliranja veća od 90 posto. Mnoge razvijene europske zemlje iskazale su i zainteresiranost za hrvatski sustav depozita. Takvi pozitivni primjeri mogu pomoći u stvaranju pozitivne klime za provedbu cjelovitih i sustavno usklađenih mjera gospodarenja komunalnim otpadom. Usvojeni Plan oporavka i otpornosti i osigurana financijska sredstva polaznica su budućih pozitivnih projekata. Na Tehnoeko konferenciji posebno je naglašeno da financijskih sredstava ima, ali za sada nema dovoljno dobro osmišljenih projekata.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

VIJESTI

STUMMER za Ilok i Zadar O-K-TEH je isporučio vozilo za prikupljanje otpada u tvrtke Kom-Ilok i Čistoću Zadar. Vozila se sastoje od podvozja MAN, tip TGM 18.290 BL (međuosovinski razmak 3.875 mm), s nadogradnjom od 16 m 3 vrhunskih performansi marke STUMMER, tip MEDIUM XLS. MEDIUM XLS je nadogradnja pogodna za gradska područja zbog malog stražnjeg prevjesa. Kapacitet korita je nešto smanjen, ali je izuzetno povećane manevarske sposobnosti što će vozači znati cijeniti prilikom prolaska kroz uske ulice.

U Milanu se gradi poslovni toranj obložen fotonaponskim panelima

Foto: ArchDaily

U Milanu se gradi nova poslovna zgrada CityWave koja će se napajati isključivo iz obnovljivih izvora. Riječ je o zgradi nove generacije koja ima za cilj dizajnom nadići nulti utjecaj te tako pozitivno utjecati na okoliš, tumače investitori, tvrtka Generali Real Estate. “Ova zgrada je novi iskorak u evoluciji poslovnih nekretnina: uredska zgrada koja objedinjuje pozitivan utjecaja na okoliš i kvalitetu života s

novim načinima korištenja prostora nakon šoka zbog zaključavanja uslijed pandemije COVID-19”, rekao je Aldo Mazzocco, izvršni direktor Generali Real Estatea i predsjednik CityLifea. Zgradu je projektirao Bjarke Ingels Group. Njen vanjski dio bit će obložen s 11.000 četvornih metara fotonaponskih panela koji će formirati najveći fotonaponski sustav u Milanu. Procjenjuje se da će paneli godišnje isporučivati 1.200 MWh energije, kroz instaliranu snagu od gotovo 2 MWh. Zgrada će također imati sustav za prikupljanje i korištenje kišnice te veliku natkrivenu javnu zelenu površinu. Zgrada je projektirana tako da troši 45 posto manje energije od standardnih uredskih zgrada zahvaljujući rješenjima poput upotrebe termalnih podzemnih voda. Najavljene su uštede od 520 tona CO2 godišnje, što je jednako emisijama koje apsorbira 20.000 stabala. Izgradnjom CityWavea privodi se kraju opsežniji projekt urbane regeneracije pod nazivom CityLife, kojem je cilj pretvoriti gradsku četvrt oko Fiera Milano (Milanskog sajma) u područje “koje obilježava održivost, kvaliteta života i usluga”. Projekt su osmislili arhitekti poput Zahe Hadid, Arata Isozakija i Daniel Libeskinda. CityWave bi trebao biti završen 2025. godine, a početak građevinskih radova svečano je obilježen uz prisustvo gradonačelnika Milana Giuseppea Sale, koji je poručio „Imat ćemo najveći urbani fotonaponski park, sustav ponovne uporabe kišnice i kompleks koji će trošiti 45 post manje energije od ostalih zgrada. To će biti simbol Milana kakav želimo: održivog, međunarodnog, lijepog.”

Objavljen Javni poziv za obnovu kuća vrijedan 300 milijuna kuna Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je 15. rujna Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Poziv je dostupan na internetskim stranicama Fonda, a prijave građana čiji objekti nisu oštećeni u potresu počinju se zaprimati 14. listopada 2021. godine. Direktor Fonda Siniša Kukić istaknuo je da su prošle godine osigurana sredstva za obnovu 3.100 kuća, a ove godine će ih biti još i više s obzirom da je dostupno čak 300 milijuna kuna. U okviru istog poziva, sufinancira se i cjelovita energetska obnova, ali i samostalni sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske elektrane. Ono u čemu se ti projekti razlikuju je postotak sufinanciranja i minimalni energetski razred kuće koja se prijavljuje za obnovu. Toplinska zaštita vanjske ovojnice ili cjelovita energetska obnova kuća financirat će se kućama lošijih energetskih svojstava, energetskog razreda D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj. Iznos sufinanciranja je do 60% bespovratnih sredstava, pri čemu je toplinska zaštita nekog od elemenata vanjske ovojnice (vanjskih zidova, krova, poda ili stolarije) obvezna mjera, za koju je maksimalno moguće dobiti do 120.000 kuna. No, poželjno je da obnova bude cjelovita, odnosno da uključuje i ugradnju nekog od sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. U tom slučaju je maksimalan iznos poticaja čak 204 tisuće kuna, navode iz Fonda.

Sredstva će za takve sustave moći dobiti i kuće boljih energetskih svojstava, kojima nisu potrebne mjere energetske obnove. Riječ je o kućama energetskog razreda C ili boljeg u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno B ili boljeg u primorskoj Hrvatskoj, kojima će na raspolaganju biti do 40, 60 ili 80% bespovratnih sredstava za sustave korištenja obnovljivih izvora energije, ovisno o lokaciji. Na Javni poziv Fonda mogu se prijaviti građani, vlasnici ili suvlasnici kuća površine do 600 četvornih metara ili do 3 stambene jedinice, u kojima je više od 50% površine namijenjeno stanovanju, a obavezan uvjet je suglasnost ostalih suvlasnika te prebivalište na navedenoj adresi, prijavljeno najkasnije 30 dana prije podnošenja prijave koje će i ove godine biti isključivo elektroničkim putem.

POTPUNA RJEŠENJA ZA ZELENE POVRŠINE

VIJESTI

Otvoreno prvo reciklažno dvorište za građevinski otpad u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Dva nova komunalna vozila isporučena tvrtki Dundovo s otoka Raba Tvrtka Dundovo iz Raba obnovila je svoj vozni park s dva nova komunalna vozila Fuso Canter s nadogradnjom IRIDE 8 m3. Isporuku vozila izvršila je tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke, a nabava vozila sufinancirana je bespovratnim sredstvima iz Europske unije kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020.

Splitsko-dalmatinska županija dobila je prvo reciklažno dvorište za građevinski otpad, otvoreno kroz zajedničku inicijativu i suradnju Grada Kaštela i tvrtke Cemex. Reciklažno dvorište, smješteno u zapadnom dijelu rudnika Sv. Juraj – Sv. Kajo, može zaprimiti oko 30.000 tona otpada godišnje i to internog neopasnog otpada, odnosno svog građevnog otpada koji ne spada u red opasnog otpada. Velimir Vilović, direktor CEMEX-a Hrvatska, istaknuo je kako je ovo izvrstan primjer kružnog gospodarstva koje smanjuje otpad, a povećava reciklažu vrijednih građevinskih materijala „S jedne strane, obrađeni građevni otpad pretvarat će se u materijal za sanaciju dijelova našeg rudnika u kojem je završena eksploatacija mineralnih sirovina. S druge, ovo ulaganje će osigurati novu vrijednost za naše gradove i županiju, odnosno mogućnost svim građanima da odgovorno gospodare otpadom“, kazao je Vilović. Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović podsjetio je da je prethodno otvoreno reciklažno dvorište za različite vrste otpada u Rudinama te najavio uvođenje podzemnih kontejnera na pojedinim lokacijama u gradu. U planu je i izgradnja još jednog gradskog reciklažnog dvorišta u Kaštel Sućurcu čime bi se zaokružila cijela priča o propisnom zbrinjavanju otpada. Reciklažno dvorište započelo je s radom 16. rujna, a njime upravlja tvrtka Reciklator, koja je u 25-postotnom suvlasništvu Grada.

EU do 2026. planira izdavanje zelenih obveznica vrijednih do 250 mlrd. eura Europska komisija usvojila je početkom rujna okvir za izdavanje zelenih obveznica u iznosu od 250 milijardi eura, što predstavlja oko 30 posto ukupne vrijednosti programa Next Generation EU koji je namijenjen gospodarskom oporavku i razvoju zemalja Unije. Komisija je izdavanje prvih obveznica najavila za listopad, ovisno o uvjetima na tržištu. Usvojeni okvir jamči investitorima da će prikupljena sredstva biti korištena za financiranje zelenih projekata i da će Europska komisija izvještavati o svom utjecaju na okoliš. “Oporavak europskog gospodarstva i zelena tranzicija idu ruku pod ruku”, rekao je povjerenik za proračun Johannes Hahn, dodajući da će zelene obveznice pomoći Europi da postigne svoj cilj – da do 2050. godine bude ugljično neutralna – te da će biti važan alat u naporima Unije u borbi protiv klimatskih promjena. "Namjera EU-a da izda do 250 milijardi eura zelenih obveznica do kraja 2026. učinit će nas najvećim izdavateljem zelenih obveznica na svijetu. To je također izraz naše predanosti održivosti i stavlja održivo financiranje u fokus napora koje EU -a čini za oporavak gospodarstva." Komisija je također razmotrila svoj plan financiranja oporavka za 2021. i potvrdila svoju namjeru da ove godine izda ukupno oko 80 milijardi eura dugoročnih obveznica, koje će se nadopuniti izdavanjem desetke milijardi eura vrijednih kratkoročnih zapisa EU. Zapisi će se plasirati putem aukcija koje će se održavati dva puta mjesečno, svake prve i tre-

će srijede u mjesecu. Prva dražba trebala bi biti 15. rujna. Prihodom od zelenih obveznica u sklopu Next Generation EU financirat će se ulaganja vezana uz borbu protiv klimatskih promjena u Planu oporavka i otpornosti. Svaka država članica u okviru nacionalnog plana mora najmanje 37 posto sredstava uložiti u projekte vezane uz zelene tehnologije i druge oblike borbe protiv klimatskih promjena, a mnoge države članice planiraju uložiti i više od propisanog minimuma. Prema pravilima Plana oporavka i otpornosti države članice moraju izvijestiti Komisiju o zelenim izdacima koje ostvaruju. Komisija će te podatke upotrijebiti kako bi ulagateljima pokazala kako su prihodi od zelenih obveznica korišteni za financiranje zelene tranzicije. Izvještavanje će biti organizirano u devet kategorija navedenih u okviru Next Generation EU Green Bond okvira, pri čemu najveći udio imaju čista energija, energetska učinkovitost i čisti transport.

VIJESTI

Smart Campus od 2016. godine sjedište je tvrtke Wiener Netze, austrijskog poduzeća koje svakodnevno opskrbljuje dva milijuna ljudi strujom, plinom i grijanjem te pruža telekomunikacijske usluge, a posluje u okviru bečkog gradskog holdinga Wiener Stadtwerke. Zgrada kombinira tehnologiju pametne gradnje, fotonaponske module i standarde pasivne kuće. Time osigurava pametno i ekološki prihvatljivo radno mjesto za 2.400 zaposlenika. Održivost, zaštita okoliša, ekološki prihvatljiva tehnologija, obnovljivi izvori energije, kao i postizanje klimatske neutralnosti izuzetno su važni za bečki gradski koncern Wiener Stadtwerke pa su tako čak tri četvrtine ulaganja koncerna usmjerene prema ekološkim projektima. Jedan od njih je Smart Campus. Umjesto na deset različitih lokacija, Wiener Netze objedinio je svoje urede na jednom mjestu, što ima ne samo logističke prednosti, nego pridonosi i zaštiti okoliša. Primjenom standarda za pasivne kuće te proizvodnjom električne energije na krovu postrojenja, Smart Campus je, otkako je 2016. izgrađen, uštedio 10.000 tona ugljikovog dioksida. Prilikom izgradnje centrale, za transport dijela iskopnog materijala umjesto kamiona koristila se željeznica pa se tako uštedjelo čak 55 tona CO2. I stanovnici u blizini gradilišta bili su pošteđeni prašine i buke koje bi inače proizvelo 6.000 kamiona. Energija se štedi na dnevnoj razini i to automatskim vanjskim zasjenjivanjem, korištenjem podzemnih

Foto: dunav.at

Bečki Smart Campus jedna je od najvećih pasivnih zgrada u Europi

voda za sustav hlađenja prostora, fotonaponskim modulima, solarnim termalnim elektranama te zahvaljujući 10.000 energetski učinkovitih LED žarulja. Centrala koja se prostire na 100.000 četvornih metara tako troši upola manje energije nego uobičajene zgrade i jedna je od najvećih pasivnih kuća u Europi. Bečko poduzeće ulaganjima u obnovljive izvore odnosno postavljanjem fotonaponskih modula i solarnih termalnih elektrana na krovove svog poduzeća godišnje proizvede 500 MWh struje kojom se opskrbljuje centrala, ali koristi se i za punjenje električnih automobila. Tako se godišnje uštedi i do 130 tona ugljikova dioksida.

Mathieu Flex isporučen u Kostrenu Mathieu cestovnu čistilicu MC210 FLEX tvrtka O-K-TEH isporučila je u KD Kostrena. Ova cestovna čistilica kapaciteta 2 m3 i širine čišćenja 1,65 – 2,45 m (2,7 m s trećom četkom) isporučena je s dosta dodatne opreme, od čega treba istaknuti treću četku za čišćenje i visokotlačni pištolj s 5 metara crijeva za miniwash.

ATRIK nadogradnje nadogradn i oprema za gospodarenje otpadom

Zapadna lozica 10 | HR-10040 Zagreb | T: +385 1 4810 952 | F:+385 1 481 7534 | e-mail:tridion@tridion.hr 1-3_TRIDION_TE_0321.indd 1

12.05.2021. 15:34:51

Virski "Čisti otok" u čipiranje kanti za mješoviti otpad uložio 750 tisuća kuna Po stopi odvajanja otpada u Zadarskoj županiji predvodnici su općine Tkon s 18,88 posto i Vir s 18,31 posto. U virskom komunalnom poduzeću "Čisti otok" svjesni su kako su te brojke još uvijek daleko od onih kakve bi željeli kako bi Vir doista bio čist i zelen otok. „Mjere koje smo poduzimali u posljednjih desetak godina kako bismo ostvarili taj cilj mogu se podijeliti u tri osnovne kategorije: podizanje i unaprjeđenje tehničke i tehnološke opremljenosti poduzeća; saniranje svih ilegalnih odlagališta otpada na otoku te edukacija građana", pojašnjavaju iz virske komunalne tvrtke. Čisti otok nedavno je nabavio dva potpuno nova vozila za odvojeno prikupljanje otpada. Vozila su približne vrijednosti 1,7 milijuna kuna bez PDV-a, od čega će poduzeće Čisti otok investirati vlastitih 260.000 kuna, dok će ostatak od 1,47 milijuna kuna sufinancirati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, odnosno Uprava za programe i projekte Europske unije, europske i međunarodne poslove. Ovim posebno dizajniranim i opremljenim vozilima za odvojeno prikupljanje otpada s dva spremnika, jedan za papir od dva do tri kubika i ostatak za plastiku, osigurano je efikasnije prikupljanje i odvajanje otpada, a do kraja godine Čisti otok će građanima podijeliti i kontejnere za papir i plastiku. Dosad su korisnici razdvajali otpad u obojanim vrećicama koje su se skupljale dva puta tjedno po zonama na otoku. Nakon što se podijele kontejneri, građani će biti obvezni razvrstavati otpad. Za 11.000 korisnika osigurano je i 12.500 kanti za prikupljanje mješovitog otpada. U čipiranje kanti, kako bi se svaka povezala sa šifrom korisnika i bazom podataka, uloženo je 750.000 kuna.

Recycling PK nadogradnja s Palfinger dizalicom za tvrtku Dankor Recycling PK nadogradnja s Palfinger navlakačem kontejnera PH T 18 SLD5 i Epsilon dizalicom M12Z83 isporučena je tvrtki Dankor. Recycling nadogradnja montirana je na MAN TGS 26.430 6×2-4. Navlakač kontejnera PH T18 SLD5 ima 18 tona nosivosti i predviđen je za transport kontejnera maksimalne dužine 6.600 mm. Recycling nadogradnja opremljena je s Palfinger Epsilon dizalicom M12Z83 maksimalnog dohvata 8,3 m. Dizalica je opremljena s Epsilon polipnom grabilicom SG300A za manipulaciju s otpadom. Kamionska nadogradnja predviđena je za transport i manipulaciju otpada.

VIJESTI

Višenamjenska komunalna izmjenjiva nadogradnja za Marinski komunalac Komunalna izmjenjiva nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 13.501K SLD3 dohvata 11,7 m isporučena je u Marinski komunalac. Radi se o PK sistemu izmjenjive nadogradnje gdje operater može kombinirati dvije nadogradnje – trostrani kiper TK1154.2 i Palfinger dizalicu ili stražnji komunalni kiper SKK15-4.2 i Palfinger dizalicu. Dizalica je opremljena polipnom grabilicom kapaciteta 210 l i XST sistemom za pražnjenje podzemnih kontejnera. Kamionska nadogradnja izvedena je na Iveco X-Way AD200X33.

Flora VTC nabavila prvo komunalno vozilo na hibridni pogon U sklopu Otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga za projekt Nabava komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada, a koji uključuju dodjelu bespovratnih sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Flora je nabavila trokomorni smećar na hibridni pogon. Prvo je to takvo vozilo u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Vozilo je u 54 postotnom iznosu, u visini od 1.480.000 kuna, sufinancirano iz EU fondova. Flora će svoj udio u cijeni vozila otplatiti kroz tri godine financijskim leasingom. Najveći je to ugovor sklopljen po ovom natječaju, budući da se Flora jedina u Hrvatskoj odlučila za nabavu velikog trokomornog komunalnog vozila na struju. Flora je još prije 15 godina prva počela inovativno u svoju flotu komunalnih vozila uvoditi višekomorne smećare za odvojeno prikupljanje otpada. Danas su dvokomorni smećari postali standard kod svih boljih hrvatskih komunalaca. Flora je u međuvremenu otišla korak dalje te jedina u Hrvatskoj već pet godina ima samo trokomorne smećare. Vozilo ima nadogradnju s tri potpuno odvojene i neovisno upravljive komore i pogonjene punjivim baterijskim sklopom. Osim bitnog smanjenja troškova goriva, smanjenja emisije CO2, eliminacije buke, niti ostali pozitivni ekološki učinci na ljude i okoliš nisu zanemarivi. Krajnji korisnici su svi stanovnici obuhvaćeni Florinom uslugom odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada na području grada Virovitice i općina Lukač, Gradina, Špišić Bukovica i Suhopolje. Ako se ovaj iskorak Flore pokaže uspješnim, Fond za zaštitu okoliša najavio je da će ubrzo napraviti poseban Javni poziv samo za sufinanciranje ovakvih i sličnih komunalnih vozila na alternativne pogone. Ovakvim nabavama vozila za odvojeno prikupljanje otpada osigurava se jedan od osnovnih preduvjeta za uspostavu sustava održivog gospodarenja otpadom te ispunjenja strateških ciljeva RH na lokalnoj razini. U 2020. godini je nastalo 1.680.428 tona komunalnog otpada odnosno 414 kg po stanovniku, što je smanjenje od 7 posto u odnosu na ukupnu količinu iz 2019. godine, pokazuju podaci iz preliminarnog pregleda podataka o komunalnom otpadu u Republici Hrvatskoj za prošlu godinu koji je izradilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Odvojeno je sakupljeno 686.475 tona komunalnog otpada. Pritom je stopa odvojenog skupljanja iznosila 41 posto, što je povećanje od 4 postotna boda u odnosu na 2019. godinu.

Kako smanjiti troškove odvoza MKO za 80%? Zna MOLOK!“ S.T.P. d.o.o. /XÿNL RGYRMDN /XÿNR VWS#VWS KU ZZZ VWS KU

1-4_STP_TE_0120.indd 1

06.02.2020. 10:36:59

Thalassotherapia Crikvenica dobit će zeleni energetski sustav

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia Crikvenica dobit će infrastrukturu potrebnu za korištenje obnovljivih izvora energije, što će znatno utjecati na očuvanje okoliša i uštedu primarne energije veću od 70 posto. Projekte Seadrion i Blue Deal predstavio je početkom rujna Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB), u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Thalassotherapijom, na konferenciji povodom Dana Plave energije. Riječ je o ugradnji postrojenja dizalice topline voda-voda, koja će korištenjem mora grijati objekte, bazene, hidromasažne kade i sanitarnu vodu tijekom cijele godine, dok će se u drugoj fazi projekta ugraditi i solarni kolektori koji će grijati objekte crikveničke Thalassotherapije između svibnja i rujna. Novi sustav grijanja kompleksa gotovo će u potpunosti zamijeniti kotlovnicu, koja će se koristiti samo pri inicijalnom godišnjem punjenju bazena, što predstavlja značajni iskorak u

iskorištavanja toplinskog potencijala mora. Voditelj projekata, prof. dr. sc. Neven Duić, istaknuo je kako more kao energetski izvor nudi brojne mogućnosti eksploatacije energije vjetra, valova, plime i oseke, topline i morskih struja. “More, kao veliki toplinski spremnik, omogućava izrazito efikasan način iskorištavanja toplinskog potencijala za potrebe grijanja i hlađenja korištenjem dizalica topline morska voda-voda. Takvi sustavi mogu se efikasno koristiti i u manjim objektima, kao što su kućanstva, ali i u većima, kao što su hoteli ili bolnice”, objasnio je. Interreg Mediterranean Blue Deal (Blue Energy Deployment Alliance) europski je projekt, sufinanciran od Europskog fonda za regionalni razvoj i Instrumenata pretpristupne pomoći, za kapitalizaciju Plave energije u kojem sudjeluje 12 partnera iz šest zemalja Sredozemlja. Dizalice topline voda-voda koriste mnogi veliki sustavi duž jadranske obale: Knežev dvor u Dubrovniku, Marina Kaštela, hotel Le Méridien Lav u Splitu, hotel Falkensteiner u Zadru, Thalassotherapia Opatija, bolnica u Rovinju te hotel Parentium u Poreču. Komercijalno najveći potencijal za iskorištavanje Plave energije imaju pučinske vjetroelektrane, za koje je područje sjevernog Jadrana vrlo atraktivna lokacija zbog relativno plitkog mora i povoljnog položaja. Izgradnjom takvih pogona, zbog visoke razine tehnološke spremnosti i potencijala proizvodnje električne energije, Hrvatska više ne bi imala potrebu uvoziti, već bi postala izvoznik električne energije, istaknuto je na konferenciji.

VIJESTI

Ubrzani rast količine podataka ugrožava klimu Tehnološke i građevinske tvrtke trebale bi više surađivati kako bi zadovoljile potražnju za kvalitetnom informatičkom infrastrukturom, prvenstveno za podatkovnim centrima, navodi se u analizi konzultantsko-građevinske tvrtke Mace. U izvješću se naglašava kako broj internetskih korisnika na globalnoj razini stalno raste, tako da potražnja za kapacitetima za obradu i pohranu podataka također raste i to sve brže. Istovremeno su sve gospodarske grane i branše pod pritiskom da smanje ugljične emisije. Procjenjuje se da digitalna infrastruktura globalnoj emisiji ugljičnog dioksida pridonosi s 3,2 posto. Globalna tehnološka industrija također bi morala mijenjati pristup i graditi drugačije kako bi doprinijela globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Samo u 2020. godini izgrađeno je više od 100 hipervelikih podatkovnih centara, pri čemu 39 posto ukupne globalne digitalne infrastrukture otpada na Google, Microsoft i Amazon. Prema Maceovom izvješću „Globalna povezivost: Transformacija digitalne infrastrukture” (“Global connectivity: Transforming digital infrastructure”) globalne tehnološke tvrtke moraju radikalno promijeniti pristup izgradnji svoje podatkovne infrastrukture usvajanjem suvremenih metoda gradnje, strojnog učenja, umjetne inteligencije i najnovijih rješenja za gradnju uz niske ugljične emisije kako bi se preokrenuo njihov negativan utjecaj na klimatske promjene. “Potrebno je brzo reagirati kako bi se smanjio ugljični otisak koji

ostavlja brzi rast podatkovnih centara. Nužan je zajednički napor tehnoloških tvrtki, konzultanata i dobavljača kako bi se usvojile proizvodne metode koje će omogućiti održivi rast na globalnoj razini”, poručio je Ivan Jeffery, direktor za međunarodne tehnologije u tvrtki Mace. „Vjerujem da ćemo u roku od pet godina primjenjivati složene građevinske programe koji će biti brži, održiviji i sigurniji nego što smo mogli zamisliti prije desetak godina.” Europski zeleni plan predviđa da bi Europa do 2050. trebala postati prvi klimatski neutralni kontinent. Isti cilj postavljen je i u Europskoj podatkovnoj strategiji prema kojoj bi svi podatkovni centri u Europskoj uniji trebali postati klimatski neutralni do 2030. godine.

PARTNER ZA HRVATSKU Slavonska avenija 1 c M: +385 98 281182

T: +385 1 4810952 tridion@tridion.hr

Tel: +385 99 326 27 80 | office@svet-strojev.hr | www.svet-strojev.hr

Završeni radovi na zaštitnom zidu uz desnu obalu rijeke Kupe vrijedni 3,3 mil. eura Krajem rujna završeni su radovi na zaštitnom zidu uz desnu obalu Kupe kod naselja Hrvatsko u okviru projekta »Prekogranično usklađeno smanjenje rizika od poplava 2.3 – strukturne mjere na slivu Drave i Kupe« (FRISCO 2.3) FRISCO 2.3 strateški je projekt, koji se provodio u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020. s ciljem realizacije strukturnih mjera za smanjenje rizika od poplava u slivovima Drave i Kupe. Projekti partneri projekta su Hrvatske vode, kao vodeći partner i Direkcija Republike Slovenije za vode kao partner projekta. Projekt je započeo u travnju 2019. godine, a njegova vrijednost iznosila je 3.339.872,78 eura, od čega je 85 posto iznosa financirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) a preostalih 15 posto financirali su projektni partneri iz vlastitih sredstava. Investicije na rijeci Kupi odnosile su se na izgradnju/rekonstrukciju protupoplavnog zida u naselju Hrvatsko u Republici Hrvatskoj te uređenje lijeve obale u naselju Kuželj u Republici Sloveniji. Projektne aktivnosti na rijeci Dravi odnosile su se na rekonstrukciju nasipa Otok Virje - Brezje na području Republike Hrvatske, odnosno na otvaranje rukavca rijeke Drave na desnoj obali kod Male Vasi na području Republike Slovenije. Cilj navedenih projektnih aktivnosti je smanjenje prekogranične poplavne ugroženosti na područjima zajedničkih prekograničnih rijeka. Protupoplavni zaštitni zid u dužini od 109 metara izveden je kao armirano betonska zaštitna greda širine 40 dubine 80 cm na koju se veže zaštitni zid debljine 30 te promjenljive visine od 50

do 70 cm. Radovima je obuhvaćena i odvodnja putem kanalica, drenažne cijevi i revizijskih okana. Zid se naslanja na ranije izgrađeni zaštitni zid i zajedno čine funkcionalnu cjelinu koja omogućava zaštitu cijelog naselja od velikih voda rijeke Kupe. Povećanu sigurnost u smislu obrane od poplava time je dobilo 49 stanovnika naselja, a zaštitom je obuhvaćeno i 2 ha poljoprivrednih površina. Za očekivati je da će ova dodatna sigurnost ohrabriti žitelje na daljnja ulaganja u gospodarske djelatnosti, poljoprivredu te pogotovo smještajne i ugostiteljske kapacitete.

Isporuka specijalnog radnog stroja čistilice Bucher CityCat V20 za tvrtku Montraker d.o.o.

Isporuka komunalnog vozila NTM KGBH-2K za odvojeno prikupljanje otpada za potrebe Čistoće Duga Resa d.o.o. EOL-EKOS d.o.o. Mučići 50 A, 51000 Rijeka, Email: info@eol-ekos.hr Tel : +38598674461 / +385953672204 / +385953766614, www.eol-ekos.hr

1-2_EOL-EKOSS_TE_0521.indd 1

06.10.2021. 21:24:58

VIJESTI

Prvi autobus na vodik od prosinca u Beču

Početkom rujna u 21. bečkom okrugu, u garaži gradskog poduzeća za javni prijevoz „Wiener Linien”, položen je kamen temeljac za izgradnju prve punionice vodika koja će ekološki prihvatljivim pogonskim gorivom opskrbljivati autobuse

i teretna vozila bečkog gradskog koncerna „Stadtwerke”. To je jedino poduzeće na širem području Beča koje će samostalno proizvoditi vodik, njime opskrbljivati svoja vozila te ga koristiti kao gorivo. Već u prosincu ove godine bečkim bi ulicama trebao početi prometovati prvi autobus s pogonom na vodik, a do tada bi trebala biti završena i punionica. Osim toga, u 11. okrugu Simmering u tijeku su pripremni radovi za izgradnju postrojenja snage 2,5 MW koje će vodik proizvoditi elektrolizom vode. Autobus na vodik tvrtke Solaris bio je pušten u testnu fazu još u lipnju prošle godine kada su stanovnici Beča punih devet dana imali priliku potpuno se besplatno provozati njime na liniji 39A. Prema najavama gradskog poduzeća za javni prijevoz do 2024. godine na toj bi liniji trebalo prometovati deset autobusa na vodik. Ekološki prihvatljiviji javni prijevoz jedan je od važnih ciljeva glavnog grada Austrije. Stoga Beč ulaže u „zeleni” vodik, odnosno vodik proizveden iz obnovljivih izvora energije. Vodik je jedan od važnih čimbenika u postizanju cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. Može se upotrebljavati u različitim područjima kao što su energetika, industrija i prijevoz, a ekološki je prihvatljiv jer pri korištenju ne emitira ugljikov dioksid.

Sanirano odlagalište otpada Samograd u općini Starigrad Odlagalište otpada Samograd u općini Starigrad uspješno je sanirano i zatvoreno. Radovi na sanaciji odlagališta započeli su krajem studenog 2020. godine, a završeni su 5. svibnja 2021. Tehnički pregled uspješno je proveden 12. srpnja, a nakon toga ishođena je Uporabna dozvola. Ukupna vrijednost projekta, koji je s 85 posto ukupno prihvatljivih sredstava financiran iz Kohezijskog fonda Europske unije, iznosi 7,11 milijuna kuna, od čega prihvatljivi troškovi iznose 5,37 milijuna kuna, a sufinancirani iznos 4,57 milijuna kuna. U financiranju projekta s udjelom od 10 posto prihvatljivih i procijenjenih troškova sudjelovao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostatak sredstava osiguran je iz proračuna Općine Starigrad. Radove je izvela tvrtka G.T. Trade iz Splita, za stručni nadzor i koordinaciju zaštite na radu tijekom radova bila je zadužena tvrtka Konus iz Zadra, za projektantski nadzor PanGeo Projekt iz Zagreba, a za pružanje usluga tehničke pomoći pri upravljanju projektom, promidžbu i vidljivost projekta Maxicon iz Zagreba. Radovi su obuhvatili preoblikovanje otpada prema projektom definiranoj geometriji, prekrivanje preoblikovanog otpada završnim prekrivnim slojem, izgradnju sustava za prikupljanje i odvodnju oborinskih voda, izgradnju sustava pasivnog otplinjavanja, izgradnju interne ser-

visne makadamske prometnice, izgradnju ograde oko prostora saniranog odlagališta i ulaznih vrata te pejzažno uređenje. Sanirana je površina od 0,54 hektara. Po završetku sanacije slijedi operativna faza projekta koja uključuje praćenje stanja okoliša te održavanje saniranog odlagališta kroz narednih 30 godina. Sanacijom su eliminirani negativni učinci odlaganja otpada, zaštićene su podzemne i površinske vode, ljudsko zdravlje i okoliša u cjelini, a omogućena je i regeneracija zemljišta.

REPORTAŽA

Konferencija časopisa TEHNOEKO, Terme Tuhelj 2021. (1. dio)

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

AKTUALNI LEGISLATIVNI OKVIRI kružnog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

OTVORENJE KONFERENCIJE

Nenad Žunec, direktor tvrtke Business Media Croatia

Tajana Tomašević, članica Uprave C.I.O.S. grupe

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

Sudionicima konferencije u uvodnom dijelu obratili su se: u ime organizatora Nenad Žunec, direktor tvrtke Business Media Croatia, Tajana Tomašević, članica uprave C.I.O.S grupe (zlatni sponzor konferencije) te u ime pokrovitelja konferencije: Dijana Varlec iz Hrvatske gospodarske komore i Maja Feketić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a stručni skup je pozdravio i ujedno otvorio Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova u RH.

Maja Feketić, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Časopis Tehnoeko, Business Media Croatia d.o.o., i ove je godine organizirao tradicionalnu međunarodnu konferenciju na kojoj je 250 stručnjaka analiziralo stanje gospodarenja otpadom u okvirima aktualne legislative RH. Uz hrvatske stručnjake, 28. i 29. rujna 2021. u Termama Tuhelj, u radu Tehnoeko konferencije sudjelovali su i ugledni stručnjaci iz Slovenije, Austrije i Luksemburga. Prema programu, rad se odvijao kroz šest sekcija: Termičko-energetska oporaba otpada, Zakon o gospodarenju otpadom, Problematika zbrinjavanja komunalnog otpada s aspekta JLS, CGO i mehaničko biološka oporaba/obrada otpada, Edukacija i mediji te Novi trendovi gospodarenja ambalažnim otpadom. Organizator je osigurao prisustvo vrlo uglednih stručnjaka iz svakog od navedenih područja, čime je program bio na visokoj stručnoj razini. U okviru svake sekcije održana je panel diskusija u kojoj su uz paneliste vrlo aktivno sudjelovali i brojni sudionici. [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

Termička energetska oporaba otpada

Dijana Varlec, Hrvatska gospodarska komora

Željko Turk, predsjednik Udruge gradova u RH

Termička energetska oporaba otpada, u RH najčešće nazivana spaljivanje otpada, je tema koja često izaziva javne diskusije. Termička energetska oporaba nije svekoliko rješenje problema otpada, već samo posljednja mjera CSGO-a prije odlaganja zaostalog otpada. U odnosu na odlaganje, postrojenje W-t-E (waste-to-energy) smanjuje emisiju CO2 za čak 1.000 kg ekvivalenta CO2 po toni miješanog komunalnog otpada. Trenutačno u EU nedostaje slobodnih kapaciteta za termičku oporabu otpada, što i hrvatskim tvrtkama izaziva ozbiljne probleme. Voditelj sekcije dr. sc. Renato Šarc s austrijskog Montanuniversitäta Leoben u uvodnom predavanju je naglasio da uzimajući u obzir kapacitet i broj postojećih W-t-E postrojenja u EU, za ispunjenje ciljeva Paketa kružnog gospodarstva (CEWEP), potrebno je do 2035. godine još izgraditi čak 210 W-t-E postrojenja.

Konferencija je započela sekcijom i panelom na temu Termičkoenergetska oporaba otpada

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

REPORTAŽA

Konferencija časopisa TEHNOEKO, Terme Tuhelj 2021. (1. dio)

dr.sc. Renato Šarc, Montanuniversität Leoben

Više od 250 sudionika konferencije iskoristilo je priliku za razmjenu iskustava i u pauzama između panela

doc.dr.sc. Filip Kokalj, Fakultet za strojništvo, Univerza v Mariboru

Pokazuje se da su energane na otpad izgrađene prvenstveno u zapadnoj Europi odnosno u zemljama s većim BDP-om. Istočna Europa je gotovo bez W-t-E postrojenja. U našoj regiji se konačno događaju određene promjene, npr. Beograd (Vinča) je s francuskom tvrtkom Suez potpisao ugovor o gradnji velike spalionice odnosno energane na otpad (W-t-E). To je izazvalo uobičajene prosvjede zelenih, koji ističu da će buduća „đubretara“ onemogućiti Srbiji dostignuti EU ciljeve stope recikliranja. Primjeri iz europske prakse pokazuju da zemlje s W-t-E imaju visoke stope recikliranja. Dr. Šarc je naglasio da kemijsko recikliranje miješanog komunalnog otpada (piroliza, uplinjavanje, likvifikacija, plazma) u Europi nisu komercijalno upotrebljiva alternativa. U tijeku je i gradnja velikog postrojenja W-t-E u Istanbulu (3.000 tona na dan), Ferrybridge (UK) godišnjeg kapaciteta 675.000 tona/a, kao i najveća u Dubaiju (UAE) godišnjeg kapaciteta od čak 1,888.000 tona/a. Naglašeno je da besplatno i jeftino odlaganje izravno priječi razvoj recikliranja. Vrlo argumentirano je pojasnio zašto u RH treba uvesti naknadu za odlaganje. Vrlo slikovito je prikazao da najveću stopu recikliranja imaju zemlje u kojima je i najveća stopa termičke energijske oporabe. U industriji cementa, suspaljivanjem otpada

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

prof. dr. sc. Daniel R. Schneider, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu

se jamči ne samo energetska već i materijalna oporaba otpada. Također, riješeno je i iskorištenje pepela odnosno materijalnih ostataka spaljivanja. Doc. dr. Filip Kokalj s Fakulteta za strojništvo Maribor prezentirao je Stanje i budućnost termičko-energetske oporabe u Sloveniji. U Europi je vrlo uočljiva razlika koja pokazuje da je najviše energana na otpad u razvijenim zemljama. Spalionice komunalnog otpada gotovo ne postoje u nerazvijenim europskim zemljama. Najviše postrojenja W-t-E po glavi stanovnika ima u Francuskoj, Njemačkoj, SAD, Italiji, Švedskoj, Švicarskoj, Danskoj itd. U Sloveniji postoje sljedeća postrojenja za termičko-energetsku oporabu otpada (rujan 2021.): ∆ Energetika Celje (24.900 t/a RDF-a i 5.100 t/a SS, odnosno 3.750 t/h mješavine), ∆ Lek, Lendava (100 kg/h čvrstog otpada, 400 kg/h pastoznog otpada, 200 kg/h otapala, 800 kg/h otpadnih voda; ukupno godišnje oko 12.000 tona otpada D 10), ∆ Lek, Mengeš (800 kg/h otapala odnosno 1.500 t/a otpada statusa R 1), ∆ Salonit Anhovo (15.560 t/a opasnog otpada, do 50.000 t/a komunalnog otpada (MSW) ukupno 108.960 t/a otpada statusa R 1), ∆ Vipap Videm Krško (129.629 t/a otpada statusa R 1), ∆ Albaugh, Rače (500 kg/h čvrstog i pastoznog otpada i 400 kg/h kapljevitog otpada). Prof. dr. sc. Daniel Schneider s Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba je prezentirao zanimljiv rad „Energane na otpad kao negativni emiteri CO2“. U radu je podsjetio da će prema procjeni Svjetske banke 2050. godine u svijetu biti proizvedeno 4,14 milijarde tona otpada, od toga će 460 milijuna tona biti spaljeno odnosno energetski oporabljeno! Svjetska banka procjenjuje da je tijekom postupanja sa čvrstim otpadom (osobito kod odlaganja) globalno nastalo 1,83 milijarde CO2, što je oko 5 % ukupne antropogene emisije CO2. U svijetu postoji oko 2.100 energana na otpad, koje su izgrađene u 42 zemlje iz Azije (1.500) i Europe (490). U Europi je termički energijski oporabljeno odnosno spaljeno 2017. godine 70 milijuna tona komunalnog otpada, što je čak 118 % više nego 1995. godine. Pokret Zero Waste Europe procjenjuje da ENO-i odnosno W-t-E postrojenja emitiraju

i do 1,7 tona CO2 po toni spaljenog otpada. Mnogi „zaboravljaju“ da je proces obrade otpada u ENO-u najbolje nadzirani proces postupanja s antropogenim otpadom. Pored toga W-t-E postrojenja omogućuju primjenu tehnika CCU/S (Carbon Capture and Usage/Storage) odnosno hvatanje ugljika, skladištenje i njegovo korištenje. Postoji niz tehnologija za hvatanje i skladištenje CO2, od kojih je za hvatanje CO2 u W-t-E postrojenjima već spremna za industrijsku primjenu tehnika kemijske apsorpcije otopinama na bazi amina. Naime, između amina (skupina organskih spojeva koji u molekuli sadrže jedan ili više atoma dušika) i ugljičnog dioksida postoji snažni afinitet. Tom tehnologijom moguće je ukloniti i više od 90 % CO2. U komercijalnoj upotrebi je hvatanje i skladištenje CO2 na sljedećim W-t-E postrojenjima: Twence, Hehgelo (Nizozemska), AVR, Duvien (Nizozemska), Klemetsrudanlegget, Fortum Oslo (Norveška) i Haraldrud, Oslo (Norveška). Nakon uvodnih izlaganja, svi su sudionici ukazali da je termička energetska oporaba nužan dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Termički energetski oporabiti treba isključivo nereciklabilni otpad, kako je i određeno EU Paketom za kružno gospodarenje otpadom. Na kraju panela, u elektronskoj anketi je čak 93,9 posto sudionika bilo mišljenja da termičku energetsku oporabu treba uvesti u CSGO u RH.

ANKETA | Treba li u cjeloviti sustav GO u RH uvesti i spaljivanje otpada u WtE postrojenjima?

Davor Vić, konzultant, voditelj panela

Mario Roboz, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH

ma za ponovnu uporabu (CPU-ima) neće dolaziti do ukidanja statusa otpada, već će dolaziti do dekategorizacije te će obnovljeni otpad na izlazu biti kategoriziran kao novi proizvod. Utvrđene su i dvije kategorije komunalnog otpada: kućanstva i ne-kućanstva. U diskusiji nakon uvodnih izlaganja naglašeno je da su promjene koje donosi novi ZGO između ostalog obveze usklađivanja hrvatske legislative s legislativom EU. Naročito je važno da se područje gospodarenja otpadom za gospodarske tvrtke izjednačuje s uvjetima djelovanja u EU.

1. DA 93,9% 2. NE

ANKETA | Smatrate li novi Zakon o gospodarenju otpadom: 1. Korak naprijed

6,1%

Zakon o gospodarenju otpadom U srpnju ove godine je usvojen tekst novog Zakona o gospodarenju otpadom, koji je iz naslova izgubio „održivost“ samo kako bi se razlikovao od dosadašnjeg ZGO-a. Zanimljivo da je novi ZGO predložilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Sekciju je umjesto opravdano odsutnog Tomislava Ćurka (Grad Nin) vodio Davor Vić. Uvodno izlaganje voditelja sekcije Davora Vića imalo je pomalo provokativni naslov: „Zakon o gospodarenju otpadom – Može li ovaj put biti provediv? On je ukazao na nove izazove za komunalne tvrtke kao i općine i gradove. Vrlo detaljno je prikazao promjene legislative u RH od 2013. godine do danas. Izlaganje o novom ZGO održao je Mario Roboz iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH. On je prikazao glavne značajke zakona, koji pred komunalne tvrtke i jedinice lokalne samouprave donosi nove, izuzetno složene i velike izazove. Ubuduće plan gospodarenja otpadom moraju donositi županije. U posebnim kategorijama otpada više nisu biootpad, morski otpad i otpadni mulj. U posebne kategorije otpada uvršten je ribolovni alat koji sadrži plastiku. Ukida se Registar gospodarenja posebnim kategorijama otpada, a formira se Registar proizvođača s proširenom odgovornošću (FZOEU – FINA). Vrlo je zanimljiva i promjena da u Centri-

20,0% 2. Korak nazad 40,0% 3. Niti jedno niti drugo 40,0%

Panel o novom Zakonu o gospodarenju otpadom

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

REPORTAŽA

Sonja Polonijo, Udruga gradova u RH

ZGO, ČLANAK 73. Kriteriji za umanjenje cijene javne usluge (čl. 73.) moraju poticati korisnika da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad.

3. Panel na temu Problematika zbrinjavanja komunalnog otpada s aspekta JLS

Konferencija časopisa TEHNOEKO, Terme Tuhelj 2021. (1. dio) Iz tog razloga, kao i nužnosti provedbe CSGO i kružnog gospodarstva u RH također predlaže uvođenje NAKNADE ZA ODLAGANJE. Davor Vić govorio je i o mogućnosti Uspješnosti javne usluge u dosezanju EU direktiva u Republici Hrvatskoj. Evidentne su velike razlike unutar pojedinih županija odnosno područja RH. Polazno treba naglasiti da su unutar RH isti propisi za odvoKoviljka Aškić, Eko Adria Aleksandra Čilić, FZOEU Davor Vić, konzultant jeno sakupljanje i dostizanja ciljanih stopa Europske unije. Upozorio je da od 2013. godine u RH postoji propis koji određuje odvojeno priProblematika zbrinjavanja komunalnog kupljanje komunalnog otpada, koji se nejednako provodi. Možda otpada s aspekta JLS razlike u provedbi propisa, ali i nadzora provedbe istih propisa Za komunalne tvrtke je ova sekcija bila osobito zanimljioslikavaju velike razlike u stopi odvojenog sakupljanja komunalva. Voditeljica sekcije Sonja Polonijo (Eko Murvica, Crikvenica nog otpada u četiri najveća grada (2020.): Zagreb 29,74 %; Split i Udruga gradova u RH) održala je uvodno, naročito konkretno i zanimljivo izlaganje „ZGO – kako se prilagoditi?“. Otvorila 4,05 %; Rijeka 14,21 %; Osijek 38,69 %. je temu aktualnih izazova za komunalna poduzeća i predloAleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u žila načine rješavanja. Naglašene su sljedeće teme: obvezna FZOEU, prezentirala je konačne rezultate vrlo značajnog prominimalna javna usluga (OMJU) za kućanstva i ne-kućanstva; jekta nabave spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog varijabilni dio cijene ovisan o količini predanog otpada, a ciotpada. Upravo je završen projekt koji u RH osigurava postavjena se određuje prema cijeni pražnjenja (kriteriji volumena) ljanja posuda i spremnika za provedbu najučinkovitijeg suili prema 1 kg otpada (kriterij količine)?; ugovorna kazna NIJE stava prikupljanja otpada (od vrata do vrata). dio cijene OMJU (PDV 25 %); korisnici javne usluge koji u svoUkupno je nabavljeno 1.230.695 komada i potrošeno je oko jim objektima obavljaju bilo kakvu gospodarsku djelatnost, pa 360 milijuna kuna, od čega je oko 307 milijuna kuna iz sredstai privatni iznajmljivači, svrstavaju se u kategoriju ne-kućanva EU, a oko 54 milijuna kuna su sredstva JLS-a. Najviše je nastva (70 do 80 %) i plaćaju uslugu reciklažnog dvorišta, probavljeno žutih i zatim plavih posuda i spremnika. U nabavu je izvodni otpad predaju ovlaštenim tvrtkama, mali kiosk i veliki bilo uključeno 407 JLS-a odnosno 73,3 % ukupnog broja u RH. hotel plaćaju OMJU; muke za kriterije popusta, prema ZGO-u. Konačno je u RH evidentan kontinuirani razvoj OS i recikliranja komunalnog otpada: Koviljka Aškić, (Eko-Adria d.o.o.) održala je predavanje „Po2010. 2020. stojeći CGO u sustavu“. Upozorila je na aktualne prosvjede u Odvojeno sakupljeno (OS) 14 % 41 % Istarskoj županiji protiv ŽCGO-a Kaštijun. Središnji problem je Reciklirano 4% 34 % otpad za vrijeme turističke sezone. U Istri 49 % godišnje količine MKO-a nastaje u četiri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj, koZahvaljujući nabavi velikog broja posuda i spremnika, za 2022. se lovoz, rujan). U Istri (208.055 stanovnika) je 2019. godine prikuprocjenjuje veliko povećanje odvojeno sakupljenog komunalnog pljeno 80.152 tone MKO odnosno 261 kg po stanovniku (0,7 kg otpada. To će biti osobito veliki izazov jer bi sve odvojeno sakuna dan odnosno 0,9 kg po noćenju). Konkretno, stanovništvo pljene količine obvezno trebale biti reciklirane ili kompostirane. je proizvelo 67,75 %, a turizam 32,25 % količine MKO-a. Stanje gospodarenja otpadom zorno je ilustrirala trenutačnim ciANKETA | Hoće li naplata usluga reciklažnog dvorišta jenama preuzimanja u ŽCGO Kaštijun 542 kn/t (592 kn/t na predovesti do povećanja ilegalno odloženog otpada? tovarnoj postaji), zbrinjavanje biootpada 1.000 do 1.600 kn/t, 1. DA zbrinjavanje otpadne plastike 1.000 do 1.200 kn/t. Uz takvo sta100,0% nje cijena, KOME SE ISPLATI ODVOJENO SAKUPLJATI OTPAD?

2. NE

0,0%

ANKETA | Je li za JLS bolje: 1. ulaganje u infrastrukturu sustava održivog gospodarenja otpadom 83,3% 2. plaćanje „poticajne naknade“ 16,7% Drugi dio reportaže objavit ćemo u sljedećem broju časopisa.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

AKTUALNI LEGISLATIVNI OKVIRI kružnog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

28. -29.9.2021. Terme Tuhelj, Hotel Well****

ZAHVALJUJEMO pokroviteljima i sponzorima koji su podržali organizaciju konferencije „Aktualni legislativni okviri kružnog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj“

POKROVITELJI

ZLATNI SPONZORI

SREBRNI SPONZORI

SMART SOLUTIONS FOR CITIES

EKP

PRIJATELJI KONFERENCIJE

ODLAGANJE OTPADA U REPUBLICI HRVATSKOJ [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

U svibnju 2021. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MGOR) objavilo je „Pregled podataka o odlaganju i odlagalištima otpada za 2020. godinu“ (Pregled), koji je izradio Zavod za zaštitu okoliša i prirode (autorica Marcela Kušević-Vukšić) dlaganje otpada je oduvijek bio najčešći način zbrinjavanja otpada. U drugoj polovini dvadesetog stoljeća dolazi do ubrzanog povećanja industrijske proizvodnje, ali i potrošnje. Konačni rezultat je sve veća količina i sve toksičniji otpad, koji se i dalje zbrinjavao na smetlištima odnosno neuređenim odlagalištima. Sve veća smetlišta ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi, ali i razvoj gradova. U cilju smanjenja ugroze okoliša, razvijene zemlje uređuju odlagališta. Ubrzo uviđaju da se uređenjem odlagališta ne mogu otkloniti svi rizici odlaganja (Z. Milanović Deponij – trajno odlaganje otpada, 1992.). Zbog toga početkom novog milenija razvijene zemlje zabranjuju odlaganje neoporabljenog komunalnog otpada. Nastavno, EU političari u drugoj dekadi novog milenija promoviraju kružno gospodarenje otpadom (KGO), koje se temelji na potpunoj oporabi (materijalnoj i energijskoj) sastavnica otpada.

neuređenih odlagališta odnosno smetlišta. Tada se procjenjivalo (Agencija za zaštitu okoliša) da u Hrvatskoj postoji više od tisuću smetlišta. U RH je prvo uređenje smetlišta počelo krajem dvadesetog stoljeća (Jakuševec). Dvadeset godina kasnije Hrvatska je primljena u EU i, zahvaljujući nacionalnom Fondu

Tablica 1.: Broj aktivnih i zatvorenih odlagališta otpada (prema primljenim prijavama operatora) Aktivna odlagališta Aktivna odlagališta komunalnog otpada

Aktivna odlagališta proizvodnog otpada

Ukupno aktivna odlagališta u 2020.

Zatvorena odlagališta Zatvorena odlagališta u 2020. godini

Broj odlagališta

Zatvorena odlagališta do 31.12.2019.

225

Krajem prošlog stoljeća u RH nije postojao cjeloviti nadzor

Ukupno zatvorena odlagališta do 31.12.2020.

228

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

Pregled podataka o odlaganju i odlagalištima otpada za 2020. godinu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, počinje brže uređenje smetlišta. U isto vrijeme je usvojen ZOGO (Zakon o održivom gospodarenju otpadom), koji propisuje CSGO uz obvezu većeg nadzora toka otpada od mjesta nastanka do odlagališta. ZOGO je vrijedio do srpnja ove godine, te je u Tablici 1. pregled stanja aktivnih odlagališta otpada i promjena posljednjih deset godina. Prema Pregledu, početkom milenija u RH je bilo 317 lokacija službenih odlagališta (306 komunalnog i 11 proizvodnog otpada), ali i veliki broj neslužbenih smetlišta. Do 2020. godine broj aktivnih odlagališta komunalnog otpada se smanjio s 306 na 84 odnosno gotovo četiri puta. Sustavno smanjivanje broja odlagališta je u RH vrlo dobar pokazatelj. Planiran cilj je bio do 2020. godinu broj komunalnih odlagališta smanjiti na manje od 20. Prema tadašnjem nacionalnom Planu gospodarenja otpadom, u svakoj županiju trebao je biti jedan CGO (Centar za gospodarenje otpadom) s odlagalištem obrađenog otpada. Prema ZOGO je bila i mogućnost da nekoliko obližnjih županija zajedno izgradi jedan CGO, te je ukupni broj CGO-a i komunalnih odlagališta mogao biti i manje od 20. U RH komunalna odlagališta su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Zbog toga treba vjerovati da u Hrvatskoj ne može doći do „napuljskog scenarija“. Broj aktualnih komunalnih odlagališta je sedam puta manji od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave (JLS). Trenutno na jedno odlagalište dolazi prosječno sedam JLS-a.

ANALIZA

odvojenog sakupljanja i recikliranja otpadnog papira i biootpada. U brojnim ruralnim sredinama biorazgradivi komunalni otpad se ponovo oporabljuje i kućno kompostira. Akcijskim planom moguće je ubrzano povećati kompostiranje i smanjivanje odlaganja BKO. Stalna sustavna edukacija je uvijek početni i najvažniji korak. U Hrvatskoj su gotovo svakodnevno prosvjedi zbog neugodnih mirisa iz odlagališta komunalnog otpada, ali evidentan je nedostatak znanja da su neugodni mirisi prvenstveno posljedica odlaganja biorazgradivih frakcija. Povoljno je ipak što se od 2010. godine sustavno smanjuje odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada. Posljednje dvije godine u RH nabavljena je velika količina plavih i sme-

Kod odlaganja je najvažnije, uz nadziranje količine, osigurati da na odlagalište ne dolaze opasne vrste otpada đih posuda za odvojeno prikupljanje biorazgradivog komunalnog otpada. Zbog toga se očekuje ubrzano povećanje odvojeno sakupljenih količina biorazgradivog komunalnog otpada. Za preuzimanje i recikliranje smeđeg i bijelog otpadnog papira bilo je dovoljno privatnih tvrtki. Međutim u RH ima izuzetno malo kompostana i bioplinskih postrojenja, te će već sljedeće godine biti problema s recikliranjem i energijskom oporabom biootpada.

Količine odloženog komunalnog otpada Ulaskom u EU Hrvatska se obvezala postupno smanjivati odlaganje miješanog komunalnog otpada (MKO) i naročito količinu odloženog biorazgradivog komunalnog otpada (BKO). Posljednjih deset godina u RH se smanjila količina odloženog MKO (za 27,3 %) i odloženog biorazgradivog otpada (za 38,2 %). Tako je 2020. godine odloženo 72,7 posto količine MKO iz 2010. godine (Tablica 2.). Brže se smanjivalo odlaganje BKO, te je 2020. godine odloženo samo 61,8 posto odložene količine 2010. godine. Kroz deset godina u odloženom miješanom komunalnom otpadu je smanjen udjel biorazgradivog komunalnog otpada sa 48,3 % na 41,1 %.

Uređenje odlagališta Posebno izazovna tema je uređenje odlagališta. Zbog nedovoljne razine znanja u Hrvatskoj su i dalje prisutni žestoki javni nesporazumi. Primjerice, mnogima u RH nije jasno zašto neugodni mirisi dolaze i iz uređenih „saniranih“ odlagališta komunalnog otpada. Nažalost i brojni kvazi educirani stručnjaci ne znaju da uređenje nije sanacija odlagališta, kao ni da sanitarno odlaganje uključuje uređeno odlaganje, ali uređeno nije sanitarno odlaganje. Uređeno odlaganje smanjuje neugodne mirise i druge rizike odlaganje, ali nikako ih ne izbjegava u potpunosti.

Tablica 2.: Odložene količine MKO i biorazgradivog komunalnog otpada u 2010. – 2015. – 2020. godini Godina 2010. 2015. 2020.

Miješani komunalni otpad 1 1.995.954 t 1.889.201 t 1.451.749 t

Biorazgradivi komunalni otpad 2 963.889 t 828.454 t 596.013 t

(1/2) 3 48,3 % 43,8 % 41,1 %

EU cilj za RH je smanjivanje odlaganja BKO u 2020. godini na najviše 264.661 t, što je dvostruko manje od odložene količine 2020. Postavlja se pitanje je li postupno smanjenje odlaganja biorazgradivog otpada rezultat smanjivanja biorazgradivog u nastalom komunalnom otpadu ili je to rezultat povećanog

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

ANALIZA

Pregled podataka o odlaganju i odlagalištima otpada za 2020. godinu

Tablica 3.: Status „sanacije” odlagališta komunalnog i proizvodnog otpada Postupak sanacije odlagališta Sanacija u pripremi Sanacija u tijeku Sanirano – odlaže se na sanitarni način Sanirano – otpad ostaje, ali otpad se više ne odlaže Sanirano – otpad otklonjen s lokacije Posebni primjer*, ŽCGO Kaštijun ispunjava sanitarne uvjete UKUPNO

Ukupan broj 22 (23,7 %) 29 (31,2 %) 37 (39,8 %)

Komunalnog otpada 18 (21,4 %) 28 (33,3 %) 36 (42,9 %)

Proizvodnog otpada 4 (44.4 %) 1 (11,1 %) 1 (11,1 %)

3 (3,2 %)

1 (1,2 %)

2 (22,2 %)

1 (1,1 %)

0 (0,0 %)

1 (11,1 %)

1 (1,1 %)

1 (1,2 %)

0 (0,0 %)

93 (100 %)

84 (100,0 %)

9 (100 %)

Kod oko 50 posto aktivnih komunalnih i proizvodnih odlagališta otpada sanacija je u pripremi ili već u tijeku. Već je sanirano 44,1 posto odlagališta komunalnog otpada (Tablica 3.). U tijeku je sanacija 33,3 posto komunalnih odlagališta i 11,1 posto proizvodnih odlagališta. U pripremi sanacije više je odlagališta proizvodnog otpada (44,4 posto), a samo 21,4 posto odlagališta komunalnog otpada. 36 komunalnih odlagališta odnosno (42,9 %) je sanirano i na njima se i dalje („na sanitarni način“) odlaže otpad. S druge strane, samo na jednom odlagalištu proizvodnog otpada odnosno na samo 11,1 % se otpad i dalje odlaže. Na tri sanirana odlagališta otpad se više ne odlaže i to na jednom komunalnog i na dva proizvodog otpada. Samo na jednom saniranom odlagalištu (proizvodnog otpada) se otpad više ne odlaže. Pregled stanja sanacije aktivnih odlagališta otpada kao i opremljenost odlagališta pokazuje da se u RH ne razlikuje uređeno i sanirano odlagalište. Između ostalog, na to ukazuje i odgovor iz ŽCGO Kaštijun, koji pravilno ukazuje da njihovo uređeno odlagalište ne odgovara određenim vrstama sanacije (Tablica 3.). Začuđuje da i neki drugi operatori uređenih odlagališta nisu slično odgovorili. Posljedice nedovoljne edukacije o odlagalištima komunalnog otpada u praksi su vrlo žestoki (npr. brojni lokalni protesti zbog neugodnih mirisa iz uređenih odlagališta komunalnog otpada (Prudinec/Jakuševec, ŽCGO Mariščina itd.).

Način odlaganja Pored uređenja odlagališta naročito je važan način odlaganja. U Tablici 4. je pregled nekih (ali ne i svih) postupaka uređenog odlaganja komunalnog otpada. Prikupljeni odgovori operatora odlagališta jasno pokazuju da najveći broj odlagališta u RH nije potpuno uređen. Tako veliki broj voditelja odnosno operatora komunalnih odlagališta ne provodi operacije nužne za uređeno odlaganje. Prethodno je naglašeno da čak trećina odlagališta nema vagu (31,2 %). Naročito zabrinjava da 50,1 posto komunalnih odlagališta nema „bazen za regulaciju“ kao i da 29 posto hrvatskih komunalnih odlagališta nije opremljeno sustavom odvodnje procjedne vode. Sustavom za otplinjavanje je opremljeno samo 59 odlagališta (63,4 %). Od toga 11 odlagališta spaljuje prikupljeni odlagališni plin na baklji. Samo 2 odlagališta i to oba u Zagrebu (odlagalište komunalnog otpada Prudinec i odla-

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

galište otpadnog mulja) odlagališni plin energetski koriste i proizvode električnu energiju. Za sanitarno odlaganje obvezno treba uključiti obradu uz što je moguće učinkovitiju obradu otpada prije odlaganja. Kod odlaganja je najvažnije, uz nadziranje količine, osigurati da na odlagalište ne dolaze opasne vrste otpada. Svakako je potrebno i da se na odlagalište (naročito s krupnim otpadom) spriječi ulaz auto guma, metalnog i drugog iskoristivog otpada. U Hrvatskoj je poseban problem nedovoljni nadzor toka komunalnog otpada. Zbog toga još uvijek u gotovo svim općinama i gradovima postoje „divlje deponije“. Komunalne tvrtke redovito čiste, a neodgovorni građani ih ponovo stvaraju. Nedovoljni nadzor toka je i pokazatelj da čak 30 posto odnosno 29 odlagališta još nema vagu na ulazu u odlagalište. Ipak na najvećim odlagalištima su ugrađene vage, te moguća greška u količini odloženog otpada nije velika.

Tablica 4.: Opremljenost i radni postupci na 93 komunalna odlagališta, prema prijavama operatora Ravnanje Zbijanje Prekrivanje Potpuna ograda Propusni materijal Prekrivanja Sustav odvodnje Procjedne vode Bazen za regulaciju Osnova za utvrđivanje Količine vaganjem Sustav otplinjavanja - ispust u atmosferu - spaljivanje na baklji - energijsko iskorištenje

92,5 % (86 odlagališta) 92,5 % (86 odlagališta) 90,3 % (84 odlagališta) 78,5 % (73 odlagališta) 68,8 % (64 odlagališta) 71,0 % (66 odlagališta) 49,5 % (46 odlagališta) 68,8 % (64 odlagališta) 67,8 % (59 odlagališta) 53,8 % 11,8 % 2,2 %

Odlaganje otpada po županijama Osobitost odlaganja otpada u RH je izuzetno velika razlika po županijama (Tablica 5.). Tako je u nekim županijama po stanovniku odloženo značajno više od prosječne vrijednosti u RH (356 kg), kao npr. 1.977 kilograma u Zadarskoj županiji i 717 kg/stanovnik u Ličko-senjskoj županiji. S druge strane je gotovo izbjegnuto odlaganje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada u Varaždinskoj županiji (2 kg/

U Hrvatskoj je poseban problem nedovoljni nadzor toka komunalnog otpada

Tablica 5.: Godišnje količine odloženog KO i od toga BKO po županijama Županija Zagrebačka Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Zagreb

Ukupno

Stanovnika

KO (t)

BKO (t)

309.306 128.469 158.811 121.261 171.320 111.782 112.848 290.579 47.213 79.886 72.769 149.769 169.853 292.494 103.608 167.721 447.723 207.039 122.257 112.371 804.341

44.787 20.420 36.177 39.672 3.909 47.438 39.717 89.366 33.836 18.537 12.426 41.418 334.071 98.010 44.119 57.482 181.170 38.529 37.907 26.113 206.624 189.976 16.648 1,451.749

28.270 7.688 20.257 20.590 2.605 16.058 16.149 18.393 20.917 9.286 7.181 16.475 55.544 31.672 27.122 33.840 114.766 8.216 24.414 10.247 106.324 106.324 8.324 596.013

KO PO (4,076.000)

Po stanovniku (kg) MKO BKO 145 91 159 60 228 128 327 161 2 2 424 144 351 143 306 63 717 618 232 116 171 99 277 110 1.977 327 335 108 426 262 342 202 405 256 186 40 310 200 232 232 252 132 236 132 356

146

Broj odlagališta Aktivna S vagom 5 5 5 1 6 5 3 2 1 1 4 3 4 4 5 3 5 4 3 1 2 2 3 3 5 3 7 7 3 3 3 3 12 3 8 6 6 2 1 1 2 2

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

ANALIZA

Pregled podataka o odlaganju i odlagalištima otpada za 2020. godinu

stanovnik), ali to je posljedica nepostojanja aktivnog odlagališta u toj županiji. Ukupno je u Hrvatskoj po stanovniku proizvedeno 414 kilograma komunalnog otpada, a od toga je prosječno odloženo 356 kilograma odnosno 86 posto. Biorazgradivog otpada prosječno je odloženo 146 kilograma po stanovniku odnosno 41 posto odložene količine odloženog otpada. U

Tablica 6.: Preostali kapacitet odlagališta u 2020. količina odloženog otpada po županijama Županija

Preostali kapacitet (103 t)

Zagrebačka 1,740* Krapinsko--zagorska 0,073* Sisačko-moslavačka 6,180* Karlovačka 0,111* Varaždinska 0,031* Koprivničko-križevačka 0,206* Bjelovarsko-bilogorska 0,240* Primorsko-goranska 1,686* Ličko-senjska 0,148* Virovitičko-podravska 0,063* Požeško-slavonska 0,113* Brodsko-posavska 0,087* Zadarska 2,786* Osječko-baranjska 0,347* Šibensko-kninska 0,082* Vukovarsko-srijemska 0,027* Splitsko-dalmatinska 0,810* Istra 0,840* Dubrovačko-neretvanska 0,131* Međimurska 0,035* Grad Zagreb 1,295* Ukupno 17,031* *zaokruženo na treću decimalu

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

Odloženo u 2020. (t) (t) 44.787 20.420 36.177 39.672 3.910 47.439 39.717 89.566 33.836 18.537 12.426 41.418 334.071 98.010 44.119 57.482 181.170 38.529 37.907 26.133 206.626 1,451.749

(kg/stanovnik) 145 159 228 327 2 424 351 306 717 232 171 279 1.977 335 426 342 405 40 200 232 252 356

Proračun trajanja odlagališta (a) oko 38,8 oko 3,5 oko 170,8 oko 2,8 oko 7,9 oko 4,3 oko 6,0 oko 18,8 oko 4,4 oko 3,4 oko 9,1 oko 2,1 oko 8,3 oko 3,5 oko 1,9 oko 0,5 ? oko 4,5 oko 21,8 oko 3,5 oko 1,4 oko 6,3 oko 11.7

ukupno nastalim količinama odloženi biorazgradivi otpad sudjeluje s 35 posto. U Zagrebu je 2020. godine odloženo samo 236 kg po stanovniku, što je čak 34 posto manje od prosječne vrijednosti u RH. Preračunato, u odnosu na prosjek RH u Zagrebu je 2020. godini manje odloženo oko gotovo 100.000 tona. Proizlazi da Zagreb značajno doprinosi smanjenju stope odlaganja komunalnog otpada u RH. Istovremeno, u Zagrebu su vrlo česti javni prosvjedi na način gospodarenja otpadom. To nameće potrebu detaljnije stručne analize. Naročito su zanimljivi primjeri Primorsko-goranske i Istarske županije u kojima su prvi izgrađeni centri za gospodarenje otpadom. Ta dva Centra su opremljena modernim postrojenjima za mehaničku i djelomičnu biološku obradu, ali izazivaju stalne proteste lokalnog stanovništva. Postoje i prijepori stručnjaka o odabranoj MBO tehnologiji u ta dva županijska centra za gospodarenje otpadom. Prema Izvještaju MGOR, u te dvije županije postiže se biološka obrada MKO prije odlaganja i odloženo je samo 40 kilograma po stanovniku (Istarska županiji) odnosno 63 kg/stanovnik (Primorsko-goranska županija). Prosječno, prema Pregledu u RH preostali kapacitet komunalnih odlagališta je 11,7 godina. To je relativno dugi rok, pa političari imaju dojam da ne treba ništa urgentno poduzimati. Proračun je proveden (Tablica 6.) temeljem odložene količine otpada po stanovniku 2020. godine. Rezultati među županijama pokazuju ili grešku u prikupljenim podacima ili probleme otpada koji će u pojedinim županijama izazvati velike probleme (Međimurska, Vukovarsko-srijemska, Šibensko-kninska). Trgovanje miješanim komunalnim otpadom u RH postat će sve češća praksa. O problemu povećane emisije stakleničkih plinova (CO2 ekvivalent) zbog odlaganja otpada u RH se vrlo malo razgovara. Isto tako, svi političari govore o kružnom gospodarenju otpadom. Istovremeno, političari u RH izbjegavaju odgovoriti koliko prirodnih resursa se odbacuje u odlagališta i na taj način nepotrebno povećava emisija stakleničkih plinova.

SAJAM

Ecomondo

Od 26. do 29. listopada u Riminiju, na 24. izdanju Ecomonda i 14. izdanju Key Energyja, okupit će se stručnjaci, inovatori, političari, ulagači i poslovni ljudi kako bi razmijenili znanja i dogovarali poslove vezene uz ekologiju i ekološku tranziciju it će to četiri dana intenzivnih poslovnih aktivnosti i razmjene znanja o ekološkom poslovanju i ubrzanju ekološke tranzicije s vrhunskim stručnjacima iz Europske komisije, inovatorima, međunarodnim i nacionalnim tijelima, akademskim i znanstvenim svijetom, donositeljima odluka i ulagačima. Svi oni okupit će se od 26. do 29. listopada u Expo centru u Riminiju, u Italiji, na 24. izdanju sajma Ecomondo i 14. izdanju izložbenog sajma Key Energy u organizaciji Italian Exhibiton Group.

Rimini Expo centar

Ecomondo i Key Energy 2021 – sajmovi fokusirani na europske i afričke zelene izazove „Ova dva događanja koja organiziramo vodeća su na euromediteranskom prostoru kad je riječ o zelenoj ekonomiji i obnovljivoj energiji. Na njima se predstavljaju proizvodi i uspoređuju projekti koji rješavaju globalne ekološke izazove s kojima se susreću sve zemlje, osobito one na afričkom i europskom kontinentu“, poručio je Corrado Peraboni, izvršni direktor Italian Exhibition Group (IEG), talijanske poslovne grupe koja je specijalizirana za organiziranje izložbi i sajmova. Upraviteljica IEG-ove izložbe o zelenim tehnologijama Alessandra Astolfi istaknula je kako će na događanjima koja prate sajmove, uz europska biti prisutna i veleposlanstva Alžira, Egipta, Maroka, Tunisa, Ruande i Kenije, kao i tvrtke, udruge i kupci iz tih zemalja, kako bi unaprijedili svoja znanja, potaknuli umrežavanje i zaključili neke poslovne ugovore. Ovogodišnja izdanja Ecomondo i Key Energy potaknut će autentičnu raspravu i kroz poslovnu platformu, dodatno obogaćenu opcijom izravnih sastanaka kupaca i izlagača, koji će se moći dogovoriti i prije samog događaja. Osim izložbenog prostora, koji će zauzeti cijeli Expo centar i srž je Ecomonda i Key Energyja, bit će održano i 150 seminara i konferencija – većina njih međunarodnog je karaktera i na engleskom jeziku – a vodit će ih profesori Fabio Fava i Gianni Silvestrini, kao voditelji znanstvenih i tehničkih odbora. Glavna tema, „Mediteranski bazen kao dio inicijative BlueMed Pilot“, uz sudjelovanje Europske komisije, bit će usredotočena na strategije proizvodnje i recikliranja plastike za čisto more i za oporavak narušenih ekosustava i staništa. Ostali događaji bavit će se kružnom bioekonomijom u skladu

s prijedlogom Odbora Inicijative za zdravlje tla i hrane (Mission Soil Health and Food) kako bi se osiguralo da 75 posto tla bude zdravo do 2030. godine. Radionice o transformaciji (reciklaži) plastičnog otpada ukazat će na mogućnosti sustava pirolize, kao i pravne prepreke koje još uvijek koče ove vrste tehnologija. U okviru sajma Key Energy, uvodna konferencija pokušat će rasvijetliti prilike koje Italiji otvara njihov Nacionalni plan za oporavak i otpornost (PNRR). Govorit će se o poticajnim politikama za energetsku tranziciju i procjenu njihovog utjecaja na nacionalni sustav. Događanje Afrički zeleni rast (Africa Green Growth) će u suradnji s Talijanskom trgovinskom agencijom (Italian Trade Agency - ITA) okupiti predstavnike institucija i udruga iz Kenije i Ruande te talijanskih tvrtki koje posluju u podsaharskoj Africi. Posebno će se govoriti o budućoj ulozi energije vjetra u energetskom miksu afričkog kontinenta. Elektroenergetski sektor u središtu je i europskih akcija za ponovno pokretanje gospodarstva: europske institucije i udruge sastat će se s talijanskim sugovornicima kako bi definirali najbolju strategiju za provedbu Zelenog plana (Green Deal). Uz Ecomondo i Key Energy, ove godine održat će se i SAL.VE, dvogodišnji sajam zaštite okoliša koji IEG organizira u partnerstvu s Talijanskim udruženjem automobilskih proizvođača - ANFIA, na kojem će biti predstavljen cijeli asortiman vozila i opreme za održavanje grada: od opreme za čišćenje ulica do one za prikupljanje i transport čvrstog i tekućeg otpada. Program događanja i popis sudionika dostupni su na mrežnim stranicama: https://en.ecomondo.com/

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

NJEMAČKA – do 2025. SE OČEKUJE godišnji porast ulaganja u zelene tehnologije od čak 9,9 posto

Njemačko Savezno ministarstvo za okoliš, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost (BMU) je u veljači 2021. objavilo Atlas tehnike zaštite okoliša za Njemačku. Atlas GreenTech BMU redovno se objavljuje svake četiri godine, a prati razvitak kružnog gospodarstva [autor] dr. sc. Zlatko Milanović 2020. godini procijenjeni obujam svjetskog zelenog, odnosno kružnog gospodarstva je prvi put bio veći od 4 bilijuna eura. Posljednjih godina se pokazuje stalni rast zelenog gospodarstva. Tako je u prethodnom GreenTech Atlasu 2016, za 2020. godinu procijenjeni obujam svjetskog tržišta od 4.200 milijuna eura, a ostvaren je obujam od čak 4.628 milijuna eura. Tehnike zaštite okoliša (zelene tehnologije) u njemačkom društvenom bruto proizvodu (2020. godine) sudjelovale su s 15 posto uz procjenu daljnjeg sve bržeg razvoja. Europski zeleni plan je objavljen u vrijeme COVID-19 pandemije. Anketiranjem 400 gospodarskih tvrtki pokazalo se da je pandemija smanjila potražnju za novim proizvodima za

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

čak 37 posto. To je čak ocjenjeno kao dobar znak jer se očekivalo smanjenje potražnje za 40 posto. Međutim, potražnja za tehnikama zaštite okoliša i gospodarenje resursima pandemija se smanjila za 17 posto, što je dvostruko manje nego prosjek gospodarstva. Upravo razvoj zelenog gospodarstva i digitalizacija u sljedećim godinama doprinosit će oporavku EU gospodarstva, a time dati i veći doprinos zaštiti okoliša, a naročito zaštiti klime.

Politički okvir Europska komisija (EK) predložila je Europski zeleni plan (Green Deal) 2021 - 2030, koji je EU usvojila uz osigurano financiranje projekata ekološke obnove uz smanjenje emisija. Europa planira do 2050. godine postati prvi klimatski neutralan kontinent. Treba znati da su i SAD usvojile Zeleni plan, ali i da su sve veća konkurencija Kina i Rusija. U posljednje vrijeme sve je veća konkurencija Brazila, Meksika, Kanade, Japana i Južne Koreje. Očekuje se da će prvenstveno zelene tehnike osigurati zaštitu klime i smanjenje rabljenja prirodnih vrijednosti (resursa). Vrlo je jasna potreba održive transformacije društva uz veće vrednovanje inovacija. Digitalizacija je nova tehnologija, koja omogućuje novo dodatno ubrzanje tehnika kružnog gospodarstva. Velike su mogućnosti i novih tehnologija urbane mobilnosti.

GreenTech made in Germany 2021 U prometu će digitalizacija imati naročito veliku ulogu. Važnu ulogu imat će EMAS (ECO-Management and Audit Scheme), dragovoljni ekološki sustav upravljanja koji izravno i neizravno osigurava veće vrednovanje zaštite i razumno gospodarenje resursima. Procjenjuje se da će sve do 2030. godine godišnje zeleno gospodarstvo održavati stopu rasta od čak 5,9 posto.

Zeleno gospodarstvo Njemačke Stalni rast proizvoda, postupaka i usluga „GreenTech made in Germany“ temelji se na izvozu. Udio njemačkog zelenog gospodarstva u svjetskom gospodarstvu je 3 posto. Međutim, udio njemačkog gospodarstva na svjetskom tržištu zelenih tehnologija čini čak 14 posto. Anketirane tvrtke procjenjuju da će zelene tehnike, sve do 2025. godine, ostvarivati godišnji porast prometa od čak 9,9 posto, što je veći porast od svjetskog prosjeka. Najveći porast u zelenom smjeru očekuje se u području razvitka održivog prometa i povećanja učinkovitosti energetike (12,9 %). Procjenjuje se i godišnje povećanje zapošljavanja za 6,8 posto do 2025. godine. Najviše novih radnih mjesta bit će u području povećanja učinkovitosti energijskih transformacija (8,7 %). Sakupljanje otpada, prijevoz i sortiranje će se prosječno povećavati za 3,3 posto odnosno od 2020. do 2030. godine će se povećati s 24 na 32 milijarde eura. Istovremeno, sektor recikliranja odnosno materijalne oporabe će se povećavati godišnje za čak 13,6 posto, odnosno sa četiri na 13 milijardi eura. Sektor gospodarenja energijom će se povećati za 3,9 posto (s dvije na oko 3 milijarde eura). Najveća stopa rasta (34,6 posto) se očekuje u području smanjenja emisije CO2 (oko 1 milijarda eura).

Svjetska konkurencija Činjenica je da u SAD i Kini dolazi do ubrzanih promjena u poticanju razvitka zelenog odnosno kružnog gospodarstva. Dobro su poznati problemi kada je krajem 2017. godine Kina zabranila uvoz otpada, osobito otpadne plastike i e-otpada. To je izravno zahtijevalo ubrzani razvoj recikliranja u Europi. Razvijene su brojne inovacije recikliranja plemenitih metala i „rijetkih zemalja“ – lantanida, koje su pokazale da je otpad izvor vrlo vrijednih resursa. EU je u konačnici zabranila izvoz e-otpada. Trenutačno Kina uvozi velike količine otpadnog papira, a to pred EU postavlja nove izazove. Njemačke tvrtke očekuju da će u sljedećim godinama dobiti brojne zahtjeve za davanje ponuda iz područja zaštite okoliša i gospodarenja resursima. Prema globalnom indeksu (2021.) inovacije iz područja GreenTech tehnologija, Njemačka se ubraja u Top 10.

ANALIZA

štite klime. S druge strane, američki proizvođač Tesla je razvio električni pogon za osobne automobile i primjer je kako zelene tehnike ostvaruju veliki profit i zapošljavaju uz zaštitu okoliša i klime. Kina je inzistirala na razvoju tehnologije akumulacije električne energije, te proizvodnjom akumulatora odnosno baterija postiže nove profite i povećanje zapošljavanje. Europa za sada u razvoju pogona vodikom i gorivim ćelijama ne zaostaje. U Europi su velika očekivanja od digitalizacije prometa i osobito automatskog vođenja osobnog prometa (individualizacija prometa). Pametan promet vrlo se užurbano istražuje. Njemačka s ponosom stavlja naglasak na svoje tvrtke koje su vodeće u recikliranju akumulatora odnosno baterijskog sustava.

Zaključno – opskrba pitkom vodom je prioritet U njemačkom GreenTech Atlasu najvažnija su poglavlja: • Nove šanse i zadaće za zaštitu klime i okoliša • Globalno i nacionalno tržište tehnike zaštite okoliša i gospodarenja resursima • Pregled tvrtki ponuditelja GreenTech: Pogled na jednu dinamičku branšu • Zeleni potencijal i primjer zelenih promjena u prometu. Atlas vrlo jasno pokazuje da potražnja za projektima zelenih tehnologija ostaje i dalje u fokusu. Procjenjuje se da će do 2030. godine svjetski promet GreenTech sektora dostići 9,38 bilijuna eura. To odgovara prosječnom godišnjem porastu potražnje od 7,3 posto. Kružno gospodarstvo će povećati broj zaposlenih za 4,3 posto, učinkovitije gospodarenje energijom povećat će broj radnih mjesta za čak 8,7 posto, a gospodarenje resursima za 7,2 posto. Opskrba pitkom vodom ostat će prioritet. Samo održiva vodoprivreda može osigurati povećanu količinu pitke vode. Njemačke tvrtke imaju sve veći broj upita za održive projekte vodoopskrbe, naročito za sustave pročišćavanja onečišćenih voda. Na globalnom tržištu se do 2030. godine očekuje porast upita za vodoprivredne projekte na više od bilijun eura. S godišnjim porastom i većim od 21 posto do 2030. gospodarenje vodama je najveći potencijal zelenih tehnologija. Za Hrvatsku je naročito važno uočiti da će opskrba pitkom vodom biti polaznica kružnog gospodarstva.

Održiva mobilnost Održivi promet trenutno je određen razvojem elektro mobilnosti. Za sada se elektro pogon ne koristi kod zrakoplova i brodova, a počeo se koristiti u proizvodnji kamiona. Europska automobilska industrija je razvoj automobila i drugih prometala uporno temeljila na motorima s unutarnjim izgaranjem (Otto i Diesel motori) i primjetno zaostala u razvoju električnog pogona automobila. Inzistiralo se prvenstveno na razvoju sustava pročišćavanja ispušnih plinova i zanemarila se potrebu za-

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

STRUČNO

Energetska oporaba ravnopravno u sustavu cirkularne ekonomije

TREĆI KRUG CIRKULA

MATERIJALNA OPORABA OSTATNOG OT U shemi koja ilustrira sustav cirkularne ekonomije prikazana su dva kruga postupanja s otpadom koji započinju proizvodnjom materijala, potom potrošnjom i proizvodnjom otpada, a završavaju sakupljanjem otpada i vraćanjem korisnih tvari kao reciklanata u polaznu točku različitim postupcima. Taj prikaz zorno predočava kruženje organskih i anorganskih materijala/predmeta. Energetska oporaba, zajedno s odlaganjem pri tome se tretira kao „curenje“ koje, kako se navodi, treba minimizirati. U ovom se radu razmatra dodavanje takvom sustavu trećeg kruga u kojem je energetska oporaba ishodište novog kruga materijalne oporabe. Naime, u komunalnom otpadu najveći je udio ugljika koje se pri energijskoj oporabi kemijskom pretvorbom, najčešće potpunom oksidacijom, pretvara u CO2. Izdvajanjem iz smjese dimnih plinova taj se plin u nizu pretvorbi može iskoristiti za brojne korisne nove materijale. Slično tomu, kruti ostatak se također može obraditi i dobiti korisne proizvode. Time se stupanj cirkularnosti sustava značajno podiže, odnosno količina neuporabljivog otpada značajno smanjuje. Na ovaj način energijska oporaba postaje ravnopravni član sustava cirkularne ekonomije, a ne proskribirani način postupanja s otpadom. [autor] dr. sc. Dinko Sinčić

se spaljuje/termički obrađuje, pa se zbog toga u literaturi ako je pojam cirkularne (kružne) ekonomije (gospodarmogu naći različite veličine za njihove udjele u tim produkstva) već poodavno u uporabi, a najbolje ga ilustrira tima. Glavni je sastojak dimnih plinova ugljikov dioksid, dok poznati prikaz biološkog i tehničkog kruga iskorištavakruti ostatak sadrži najviše mineralne frakcije, pogotovo menja resursa, slika 1. Ukoliko nešto iz tih krugova „izađe“, tala. I ugljikov dioksid iz plinovitog produkta termičke obraodloži se ili energetski oporabi, onda se to smatra cude i kruti ostatak mogu se materijalno oporabiti u posebnim renjem1 (engl. Leakage). Curenja imaju različito značepostupcima. nje za biološke i tehničke tvari. "Curenje" bioloških materijala može biti namjerno i poželjno. Na primjer, biomaterijali se vraćaju u tlo kao hranjive tvari i dio su kontinuiranog toka, 2. Kruti otpad a ne zatvorene petlje. S druge strane to je gubitak mogućno2.1. Sastav sti za maksimalno produženje kaskadnog razdoblja korišteSastav krutog ostatka prema jednom izvješću izgleda kao nja i nemogućnost ugradnje hranjivih tvari natrag u biosferu. u Tablici 1. U tehničkom krugu, "curenje" se odnosi na gubitak materijaU Europi je 2018. u energanama na otpad obrađeno oko 96 la, energije i rada jer proizvodi, komponente i materijali nisu mil. tona otpada3. Pri tome je nastalo oko 19 mil. tona pepela. ili ne mogu biti ponovno upotrijebljeni, obnovljeni niti recikliOkvirni mu je sastav sljedeći: rani. Uzrok je tomu energijska oporaba ili odlaganje na odla• Mineralna frakcija: 80-85% gališta dijela tvari koje iz nekog razloga nisu ili ne mogu biti • Metali: 10-12% (željezo i obojeni metali) vraćeni u svoje odgovarajuće krugove. Posebno se pri tome u • Obojeni metali: 2-5% (od toga 2/3 aluminij) negativnom kontekstu ističe energijska oporaba. Iz te količine može se „izvući“ oko 8% željeza što čini koliMora li i je li energijska oporaba zaista remetilačTablica 1. Raspon vrijednosti glavnih komponenata krutog ostatka ki faktor idealnog sustasagorijevanja MKO u spalionicama s rešetkom u kg Mg–1 otpada2 va cirkularne – kružne ekoOstaci čišćenja dimnih nomije? Vrijednosti Pepeo/šljaka iz ložišta Kotlovski plinova Filtarski Uz energiju, kao primar(bojlerski) pepeo Europa/ Vlažno Suho ni cilj energijske oporapepeo Japan USA čišćenje čišćenje be, nastaju i dimni plino180 100 <2 7 10 20 Min vi te kruti ostatak. Njihov 250 150 5 25 15 60 Max sastav zavisi od sastava 200 120 3 10 12 30 Tipično konkretnog materijala koji

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

ARNE EKONOMIJE:

TPADA POMOĆU TERMIČKE OBRADE činu od oko 1,5 milijuna tona. Za svaku tonu recikliranog metala štedi se oko 2.000 kg ekvivalenta CO2 emisija ili godišnje, na europskoj razini, oko 3,8 milijuna tona. U Nizozemskoj odnosno u Francuskoj iz pepela/šljake je 2014. izdvojeno 20.000 t odnosno 17.000 tona aluminija. Taj se metal uglavnom koristio u odljevcima za automobilsku industriju (blokovi motora itd.), dok je ostatak nakon recikliranja metala iskorišten uglavnom kao građevinski materijal. 2.2. Upotreba inertne frakcije U Činjeničnom letku3, Europska federacija energana na otpad (CEWEP) navodi neke zanimljive informacije o uporabi inertne frakcije. Poslije odvajanja metala, nakon 6 do 20 tjedana starenja, šljaka je stabilna i prikladna za upotrebu. Može se koristiti u izgradnji cesta ili djelovati kao sastojak betona. Mnoge europske zemlje koriste ju kao alternativu prirodnim materijalima poput šljunka i pijeska. U Danskoj već dugi niz godina zakonodavstvo dopušta upotrebu šljake u izgradnji cesta i povećalo je opseg njegove uporabe na ceste s velikim opterećenjem u 2012. Odatle dolazi oko 99% šljake proizvedene u zemlji. Šljaka je prisutna i u izgradnji cesta u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Portugalu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj. U Nizozemskoj i Njemačkoj šljaka se također koristi u izgradnji cesta, nadvožnjaka i zaštitnih zidova. Oni su, na primjer, bili primarni materijal za izgradnju više od 1 km barijere protiv buke duž autoceste A12 u Nizozemskoj. U Švicarskoj se finiji dio šljake koristi kao zamjena za cement u stabilizaciji letećeg pepela. U Ujedinjenom Kraljevstvu šljaka je korištena u izgradnji infrastrukture za Olimpijske igre u Londonu 2012. U olimpijskom selu Stratford 30.000 tona šljake korišteno je kao ispuna za konstrukciju, a 2.000 tona kao pokrivač za pločnik. 5.000 tona iskorišteno je kao podloga za proširenje parkirališta Izložbenog i kongresnog centra, koji je bio domaćin raznih natjecanja tijekom igara.

Tablica 2. Ključne komponente dimnih plinova pri sagorijevanju nekih tvari4 Uplinjavanje Sagorijevanje Sagorijevanje ugljena (dva ENO Dimni plinovi ugljene otpada različita Klemetsrud prašine postrojenja) O2, vol. % N2, vol. % CO2, vol. % H2O, vol. % CO, vol. % SO2, ppmv H2S, ppmv NOx, ppmv

~6 ~ 76 ~ 11 ~6 500-800

7-14 balans 6-12 10-18 0,001-0,06 200 -1500 200-500

~ 4/1 ~ 4/13 ~ 4/1 ~ 58/40 1000 - 4000 -

10-13 58,9-62,9 11,5 15-16 2,5 ppmv 1,21 10,4

šanom komunalnom otpadu obično se kreće u rasponu od 28 do 40% (prosjeci u odnosu na suhu tvar) ili 280-400 kg C po Mg otpada. Otuda proizlazi da spaljivanje 1 Mg komunalnog otpada povezano s proizvodnjom/ oslobađanjem oko 0,7 do 1,2 Mg ugljikovog dioksida. Sa stanovišta zaštite klime, važan je udio ugljika biogenog podrijetla, a taj se kreće obično u rasponu od 33 do 50 %. Podsjećam, samo udio ugljika fosilnog podrijetla odgovoran je za povećanje udjela CO2 kao stakleničkog plina u atmosferi. Sadržaj ugljika izmjeren na pet uzoraka u Švedskoj prikazan je u Tablici 35.

Tablica 3. Udjeli ugljika u otpadu DS – dostavno stanje, ST – suha tvar

C, wt-% (DS) C, wt-% (ST)

25,4 42,5

26,1 48,4

26,2 48

27,8 48,3

23,2 43,5

29,7 47,7

Udio biogenog ugljika mjeren u tri energane na otpad prikazan je u Tablici 4.

3. Dimni plinovi 3.1. Karakteristike dimnih plinova pri sagorijevanju tvari U najčešćem tipu postrojenja za energijsku oporabu otpada, sagorijevanjem otpada nastaju dimni plinovi koji sadrže ugljikov dioksid (CO2), kisik, dušik te niz drugih plinova. Sastav im ovisi o karakteristikama materijala koji sagorijeva, kao što se može vidjeti iz prikaza u Tablici 2. Ono što je od posebnog interesa ovdje jest sadržaj ugljikovog dioksida. On je promjenjiv praktički iz dana u dan, jer se sastav otpada mijenja. Sadržaj ugljika u njemačkom mije-

Tablica 4. Udio fosilnog ugljika mjeren na ulazu u tri ENO postrojenja u Švedskoj5 Udio fosilnog ugljika od ukupnog ugljika (mas. %) Fortum Tekniska Renova Verken 31 48 38 Raspon udjela CO2 u dimnim plinovima zavisi od već spomenutog sastava, ali i topline sagorijevanja te pretička zraka.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

STRUČNO

Energetska oporaba ravnopravno u sustavu cirkularne ekonomije 3.2. Iskorištavanje CO2 iz sustava za energijsku oporabu otpada Ugljikov dioksid iz različitih postrojenja za energijsku pretvorbu materijala0 obično se smatra samo stakleničkim plinom pa odatle i odgovarajući penali za njegovo oslobađanje. Međutim, zaboravlja se da se bacanjem CO2 u atmosferu gubi mogući resurs koji može imati niz primjena kako to pokazuje slika 1. 3.3. Izdvajanje CO2 iz dimnih plinova Za iskorištavanje CO2 prema navedenoj shemi potrebno ga

je izdvojiti iz dimnih plinova. Ta se tehnologija označava kao CCS - Carbon capture and storage. Dakle, hvatanje i skladištenje ugljika. Napomena: Termin carbon odnosno ugljik odnosi se na ugljik fosilnog porijekla jer on sagorijevanjem stvara staklenički plin CO2 koji povećava njegov udio u atmosferi. Stoga termin low-carboneconomy/strategy – niskougljična ekonomija/strategija znači uporabu materijala koji ne sadrže fosilni ugljik. Prva tehnologija izdvajanja CO2 patentirana je još 1930., primjenom u petrokemijskoj industriji, a sa svrhom uklanja-

Slika 1. Osnovni krugovi kružne ekonomije i načini mogućeg korištenja ugljikovog dioksida i šljake u trećem krugu6

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

nja kiselih plinova. Suština postupka je i dalje ista, samo su se mijenjali apsorbenti. Tri su postupka “vađenja” CO2: nakon sagorijevanja, pred-sagorijevanje i sagorijevanje uz kisik (oxyfuel combustion). Oxyfuel combustion je sagorijevanje u čistom kisiku, koji se prethodno mora proizvesti. Ono rezultira u dimnim plinovima s 90-95% CO2 na suhoj bazi. Najjednostavniji je postupak post-sagorijevanje čija je shema prikazana na slici 3. Izdvajanje CO2 najčešće se provodi pomoću različitih amina, koji kao lužina vežu na sebe kiseli CO2. 3.4. Primjena CCS tehnologije u energanama na otpad U norveškoj spalionici Klemetsrud, pokrenut je projekt izdvajanja CO2 2016. U evaluaciji različitih tehnologija hvatanja CO2 tri su kriterija7: 1. Primjenljivost kroz projekt komplementiranja (retrofit projekt) 2. Zrela tehnologija 3. Niska penalizacija. Spalionica Klemetsrud emitira više od 300.000 tona ugljikovog dioksida godišnje, odnosno 0,6 posto norveških antropogenih emisija. Uređaj za ispitivanje instaliran je u pet kontejnera koji provode ispušne plinove kroz niz cijevi i filtara, hvataju trenutačno (2016.) 2.000 tona godišnje. Projekt financira Gassnova, državno poduzeće Norveške za razvoj prikupljanja i skladištenja ugljika. Dimni plin iz Klemetsruda ima visok sadržaj CO2, oko 12 vol%. Predviđa se izgradnja cjelovitog postrojenja do 2020. Ono bi izdvajalo/„zarobljavalo“ oko 300.000 t CO2 iz jednako toliko tona otpada. Ugljikov dioksid može se zatim transportirati u Sjeverno more za injekcije i trajno skladištenje u geološkim strukturama ispod morskog dna ili ubrizgavanjem u naftna i plinska polja kako bi se potaknuo pritisak i podigao proizvodnju. Tvrtka za sada ne iznosi podatke o troškovima, ali se konstatira kako bi cijena emisije ugljikovog dioksida na tržištu trgovanja emisijama Europske unije morala biti daleko iznad sadašnjih 6 eura (6,50 dolara) po toni kako bi tehnologija bila profitabilna. Oko 60 posto smeća spaljenog u Klemetsrudu je biološkog podrijetla - od otpadnog drva do hrane. To znači da će zagađivanje emisija biti korak za ekstrakciju ugljika iz prirodnog ciklusa u takozvanim "negativnim emisijama" jer je 50 do 60 posto otpada otprilike biološkog porijekla odgovornog za negativne emisije, a 40 do 50 % fosilnog. Tvrtka Aker Solutions se nada da će koristiti tehnologiju na lokacijama otpada na energiju širom svijeta, od kojih u Europi postoji oko 450 postrojenja, a oko 700 na globalnoj razini. Energana na otpad AVR u mjestu Duiven8, Nizozemska, obrađuje godišnje 360.000 t miješanog komunalnog otpada. To je prvo postrojenje za spaljivanja otpada u Nizozemskoj koje planira hvatati CO2 u industrijskom mjerilu. Trenutno se sav staklenički plin kojeg proizvodi - oko 400 kilotona godišnje - ispušta kroz dimnjak u zrak. Cilj je uhvatiti šestinu (~ 60 kt) i isporučiti ga u tekućem obliku tankerima Air Liquide plina, koji će zatim isporučiti CO2 u lokalne staklenike. Dodatne količine CO2 odnosno veća koncentracija u zraku pot-

Slika 2. Shema postupaka za izdvajanje CO27

Slika 3. Shema postupka naknadne obrade dimnih plinova7

Slika 4. Shema apsorpcije CO2 aminima8

pomažu rast biljaka. U tu svrhu proizvođači više neće morati spaljivati prirodni plin. Twence je tvrtka za preradu i proizvodnju energije koja se nalazi u istočnom dijelu Nizozemske, grad Hengelo, pokrajina Twente. U tom se postrojenju obradi 300.000 tona MKO pretvarajući otpad u toplinu i električnu energiju. Nedavno je u liniji 3 postrojenja postavljen novi inovativni proces razvijen od strane postupka Gas Treating B.V. U tom se procesu CO2 koristi za mineralizaciju. Naime, CO2 se pretvara u inovativnoj reaktorskoj konfiguraciji: natrijev karbonat (soda) u natrijev bikarbonat (SBC). Proizvedena SBC suspenzija izravno se koristi za pročišćavanje dimnih plinova, prije nego se oslobode u atmosferu. Zbog provedbe ovog procesa, koji je jedinstven u svijetu, smanjen je ugljikov otisak postrojenja. Nova tvornica godišnje proizvodi 8.000 tona natrijevog bikarbonata koristeći 2.000 tona CO2 izvučenog iz dimnih plinova.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

STRUČNO

Energetska oporaba ravnopravno u sustavu cirkularne ekonomije

Slika 5. Shema hvatanja CO2 u postrojenju Twence9

Mineralizacija - proces u kojem CO2 reagira s pepelom od spaljivanja, cementom i nekim produktima iz proizvodnje čelika stvarajući građevinski materijal i druge visokovrijedne kemijske proizvode, što je najbolji primjer kružnog procesa. Tokovi otpada koji bi inače bili odloženi na odlagalištu mogu se pretvoriti putem procesa mineralizacije u ekološki prihvatljive, prodajne proizvode, stvarajući nova radna mjesta i znanja u gospodarenju otpadom.

Slika 6. Shema mineralizacije ugljikovog dioksida10

3.5. Korištenje CO2 u uzgoju algi Alge su posebno pomno istraživane i istražuju se za hvatanje CO211. Posebno je izražena sposobnost mikroalgi, hvatanje gotovo 1,83 kg CO2/kg. Mikroalge imaju znatno veću stopu rasta od većine biljaka na kopnu zbog veće učinkovitosti njihove fotosinteze. Imaju mnogo kraći ciklus rasta, dvostruko veća težina postiže se za oko tri do pet dana, neke vrste mogu imati dvije sezone berbe u jednom danu. Težina prinosa algi godišnje je gotovo nekoliko puta ili čak sto puta veća od prinosa usjeva. Drugim riječima, alge apsorbiraju znatno više CO2 u kraćem vremenu u odnosu na biljke koje bi se mogle koristiti u istu svrhu. Alge se mogu uzgajati u vodenim površinama pa nema natjecanja između poljoprivrednih kultura i algi, ili što je još žešći prigovor proizvodnji biodizela iz vegetabilnih ulja, da oduzimaju hranu! Površine za uzgoj algi mogu se graditi u blizini elektrana kako bi se smanjio trošak transporta dimnih plino-

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

va. Ovaj sustav ne traži velike tehničke zahvate za elektrane. Osim toga, biomasa algi može se preraditi u niz različitih nusprodukata: zdravu hranu, sirovine, bioplin i gnojivo. O algama kao potencijalnom izvoru sirovina za obnovljivo gorivo biodizel, raspravljano je još krajem prošlog stoljeća kako navodi D.Sinčić12. Naime, glavna je sirovina za proizvodnju biodizela biljno ulje, npr. repičino, palmino, suncokretovo. Neke alge sadrže značajne količine ulja koje dostižu 40%, računato na suhu tvar. Prema nekim računicama na 1 ha površine može se proizvesti 7.570 kg ulja, dok jednaka površina pod uljanom repicom ili sojom može dati 1.020 kg. Navedena je računica prema kojoj bi za proizvodnju 1 mil. t biodizela trebalo 130.000 ha površine. Prema najčešće spominjanim prinosima repice, za istu količinu trebalo bi 1 mil. ha zemlje. Istraživači su u okviru jednog projekta istraživali način uzgoja tih algi prikladnih za industrijsku proizvodnju. Došlo se do oblika uzgajališta prikazanog na slici 8. Uzgajalište, dakle, ima oblik trkališta s plitkom vodom uz cirkulaciju mase radi bolje izloženosti suncu. Proces je kontinuiran, a može se zamisliti čitav sustav kao na slici 8. U gradu Saga u Japanu tehnologija hvatanja CO2 i korištenje u susjednoj farmi algi (slika 9) isprobana je najprije u pilotnom postrojenju. 2016. je izgrađeno komercijalno postrojenje koje hvata 10 t vrlo čistog CO2 dnevno nastalog spaljivanjem otpada13. Krajem listopada 2020. Toshiba je objavila da je započela hvatanje CO2 u velikom industrijskom mjerilu kapaciteta 500 t/dan ili preko polovice ukupne emisije u tom energet-

Slika 7. Predloženi oblik uzgajališta algi, D.Sinčić, Svojstva i tehnologija proizvodnje biodizela (2008)

skom postrojenju.13

4. Financijska aspekti

Slika 8. Fotografija postrojenja za uzgoj algi s apsorpcijom CO213

Hvatanje CO2 izaziva značajne troškove koje treba uzeti u obzir pri izračunu ukupnog efekta implementacije te tehnologije. Stanje 2019. izgledalo je kao na slici 9. Kao što se može uočiti, cijene su direktno ovisne o koncentraciji CO2 u plinu/plinovima koji se podvrgavaju procesu njegova izdvajanja. Zbog toga je trošak hvatanja iz zraka, gdje mu je koncentracija 0,03 %, vrlo visoka – od 125 do 350 EUR/t (prema nekim izvorima i viša), a cijena izdvajanja iz prirodnog plina ispod 25 EUR/t. Za industrijske procese koji proizvode "čiste" ili visoko koncentrirane tokove CO2 (kao što je proizvodnja etanola ili prerada prirodnog plina) raspon je 15-25 USD/t CO2. Za procese s „razrijeđenim“ strujama plina, poput proizvodnje cementa i električne energije, troškovi se kreću od 40 do 120 USD/t CO2. Na prvi pogled izgleda da visoki troškovi izdvajanja CO2 onemogućuju njegovu redovitu implementaciju u različitim procesima. Međutim, staklenički plinovi (od kojih je najveći udjel CO2) ispušteni u atmosferu glavni su krivac klimatskih promjena. Kao jedan od načina njihovog smanjenja u skladu s Kyoto protokolom, Direktivom iz 2003.15 osnovan je Sustav trgovine emisijskim dozvolama Europske unije. On dopušta da tvrtke koje prijeđu dodijeljeni limit, umjesto kazni kupuju emisijske jedinice od onih subjekata čije su stvarne emisije manje od dodijeljenih dozvola. Posebno je to značajno imaju li se na umu ciljevi smanjenja tih emisija: do 2020. 20% u odnosu na 1990. godinu, do 2030. 50%. Do 2050. neto emisija stakleničkih plinova trebala bi biti 0. Cijene emisija dugo su se vremena kretale oko 5 EUR/t, da bi 2018. naglo počele rasti te u srpnju 2021. prešle 50 EUR/t16. Već 21. kolovoza 2021. ta je cijena dosegla 54 EUR/t17, a prema nekim analitičarima cijena će doseći 90 EUR/t do 2030.18

Slika 9. Cijene hvatanja CO2 iz različitih izvora14

Slika 10. Kretanje cijena emisija CO2 od 2014. do 2021.

5. Zaključak Energijska oporaba otpada često se svrstava u postupke koji nisu u skladu sa sada toliko proklamiranom cirkularnom ekonomijom. Ovdje je pokazano kako je moguće podići nivo cirkularnosti sustava tretiranjem energijske oporabe - proskribiranog „curenja“ - na način uporabe glavnih produkata sagorijevanja kao sirovine. I šljaka i CO2 mogu se uporabiti u novim krugovima čineći tako treći/četvrti krug cirkularne ekonomije. Odlaganje otpada treba izbjegavati iz dobro poznatih ra-

zloga, ali ni ono ne mora značiti potpuno ne-iskorištenje resursa. Naime, ako otpad koji se odlaže sadrži biorazgradive komponente, nastali odlagališni plin također se može energijski oporabiti.

Literatura 1. Towards the Circular Economy, vol.3, Ellen MacArthur Foundation, Isle of Wight (2014) 2. Vehlow Waste Manage Res 2006: 24: 404–420 PCDD/F and related compounds in solid residues from municipal solid waste incineration – a literature review 3. Bottom Ash factsheet, Confederation of European Waste-to-Energy Plants, CEWEP), https://www.cewep.eu/bottom-ash-factsheet/ 4. Zevenhoven R, Kilpinen P., Control of pollutants in flue gases and fuel gases, Helsinki (2005) 5. Determination of the fossil carbon content in combustible municipal solid waste in Sweden, Avfall Sverige Utveckling (2012) 6. CO2 utilization , The National Energy Technology Laboratory (NETL), https://www.netl.doe. gov/research/coal/carbon-storage/research-and-development/co2-utilization 7. Helsing G.P. , Options for Carbon Capture with Storage or Reuse in Waste Incineration Processes, Norwegian University of Science and Technology (2015) 8. Waste-to-energy plant in Duiven to store CO2, De Ingenieur (2018) 9. Huttenhuis P, Roeloffzenb A, Versteega G, CO2 Capture and Re-use at a Waste Incinerator, Energy Procedia 86 (2016) 47 – 55

10. Lytton, Putting CO2 into the circular economy, Sep 11, 2015 | CCS, Europe 11. Cong Sen, Algae based carbon capture and utilization feasibility study- initial analysis of carbon capture effect , Industrial ecology royal institute of technology, Stockholm (2012) 12. D.Sinčić, Biodizel – svojstva i tehnologija proizvodnje, PBF, (2008) 13. Giving CO2 an economic value: Carbon capture technology helps recycle waste into resources (2018), https://www.toshiba-energy.com/en/thermal/topics/ccu.htm, https:// www.toshiba-energy.com/en/info/info2020_1031.htm 14. Baylin A., Berghout N., Is carbon capture too expensive? (2021) https://www.iea.org/ commentaries/is-carbon-capture-too-expensive 15. DIREKTIVA 2003/87/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ 16. EMBER, https://ember-climate.org/data/carbon-price-viewer/ 17. Euro Markets: Carbon steadies above €54 after busiest-ever August week, August 20 (2021), https://carbon-pulse.com/136686/ 18. Simon F., https://www.euractiv.com/section/emissions-trading-scheme/interview/analysteu-carbon-price-on-track-to-reach-e90-by-2030/

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

PREDSTAVLJAMO

IRIDE

Redizajnirana komunaln

– još bolje performanse u PRIKUPLJANJ

IRIDE predvodi trendove u razvoju komunalnih nadogradnji te se uspješno prilagođava potrebama korisnika neprestanim usavršavanjem svojih proizvoda ontinuirani razvoj omogućio je prilagođavanje nadogradnji IRIDE karakteristikama podvozja i potrebama korisnika, uvijek s jednim ciljem – stvoriti optimizirano komunalno vozilo s najvećom neto korisnom nosivošću uz najmanju ukupnu dozvoljenu bruto masu i kompaktne dimenzije. Primjer neprestanog ulaganja u razvoj je i komunalna nadogradnja IRIDE CM, koja je u redizajnirana u cilju poboljšanja performansi i postizanja još veće učinkovitosti u prikupljanju otpada. Nadogradnja IRIDE svojim dizajnom i dimenzijama jedina iskorištava sav dostupan prostor i potencijal podvozja na koji se ugrađuje te ima najveći volumen nadogradnje u odnosu na nadogradnje sličnih proizvođača u klasi. Uz optimizirane dimenzije i performanse sustava za sabijanje, potpuno vodotijesni spremnik nadogradnje glavni je preduvjet za učinkovito prikupljanje selektivnog i biorazgradivog otpada. Nova izvedba nadogradnje CM sa zaobljenim bočnim stranicama osigurava

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

bolju iskoristivost volumena nadogradnje te jednostavnije održavanje i dugotrajnost u upotrebi. Posebna pažnja posvećena je i novoj potisnoj ploči za sabijanje otpada, s izrazito velikim omjerom sabijanja otpada uz optimizaciju konstrukcije, kako bi se mogla koristiti i na podvozjima ukupne bruto mase 3,5 tona. Cilindri koji pokreću poti-

a nadogradnja IRIDE CM

JU selektivnog i biorazgradivog otpada snu ploču uvijek su smješteni izvan spremnika, bez mogućnosti kontakta s otpadom. Nadogradnja IRIDE CM jednostavno se prazni prekretanjem, direktno u veće komunalno vozilo ili press kontejner, bez potrebe za pretovarnom rampom i bez kontakta otpada s tlom. Nadogradnja je opremljena stražnjim odbojnicima za pretovar koji štite nadogradnju prilikom pretovara i onemogućuju kontakt između aparata za pražnjenje i pretovarnog vozila. Pražnjenje prekretanjem vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje. Stražnji stabilizatori, koji se automatski spuštaju prije podizanja nadogradnje radi pražnjenja, završavaju s valjkastim osloncem radi bolje prilagodbe terenu na kojem se vrši pražnjenje. Pražnjenje nadogradnje vrši se pomoću daljinskih komandi, kako bi operater imao potpunu preglednost radne zone, ali sa sigurne udaljenosti. Svaka nadogradnja IRIDE koja napusti tvornicu, uistinu predstavlja vrhunac tehnologije i kvalitete dostupne u sustavu gospodarenja otpadom. Svi dosadašnji korisnici uvjerili su se u to iz vlastitog iskustva. I svi dosadašnji korisnici s razlogom postaju – višekratni korisnici, koji opet i iznova odabiru komunalne nadogradnje IRIDE. Proizvodni program IRIDE izveden je u potpunosti sukladno važećim europskim normama i predstavlja jedini cjeloviti program komunalnih nadogradnji na europskom tržištu, namijenjen svim radnim uvjetima. Detalji o komunalnim nadogradnjama IRIDE dostupni su kod ovlaštenog zastupnika proizvođača IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

SPONZORIRANI PRILOG

SPECIJALNA KOMUNALNA VOZILA MERCEDES TEHNIX PROIZVODNJA SERVISIRANJE ODRæAVANJE ZAMJENA STARO ZA NOVO PODVOZJA MERCEDES IVECO MAN DO SADA SMO PROIZVELI I ISPORUÈILI 250 VOZILA

KVALITETAN PROIZVOD INDUSTRIJSKE RECIKLAæE

ROBOTIZIRANE AUTOMATSKE PREŠE ZA BALIRANJE 30 – 60 – 90 tona

KOMPAKTNE BALE KORISNIH SIROVINA PLASTIKA – KARTON - PAPIR – PET – MET – TEKSTIL – RDF GORIVO Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

MINI KOMPOSTANA ZA OBUKU DJELATNIKA U PROIZVODNJI EKO KOMPOSTA

STROJEVI I OPREMA ZA BIOREAKTORSKO KOMPOSTIRANJE 6-8 tj.

1. ROTO SHREDDER - UNIVERZALNI SAMOHODNI S DOZIRNIM KRANOM – TEHNIX 2500/210 kW 2. BIO BRAZDER - SAMOHODNI DOZATOR VODE / BAKTERIJA / KISIKA – TEHNIX 3500/165kW 3. KOMPOST ROTOSITO - UNIVERZALNO, POKRETNO, HIDRAULIÈNO – 25/25 12/25 – TEHNIX 4000/75kW 4. UNIVERZALNA PUNILICA - DOZIRANJE I PAKIRANJE GOTOVOG KOMPOSTA U PVC VREÆE do 50 litara 5. MANIPULATIVNI RADNI STROJ SA SPECIJALNOM ZAHVATNOM I BRZOIZMJENJIVOM OPREMOM

TEHNOLOŠKA OPREMA ZA PROIZVODNJU EKOKOMPOSTA 1. KLASE

0217$æ1$ +$/$ 7(+1,; 63(&,-$/1( .216758.&,-6.( ,=9('%( ± 352-(.7,5$1-( , ,=92Ą(1-( 2. HIDRAULIÈNA OPREMA ZA PRIHVAT, PRIPREMU I DOZIRANJE OBORINSKIH VODA .21752/12 0-(51$ 235(0$ 621'$0$ , 0-(51,0 85(Ą$-,0$ , ,167580(17,0$ 4. INFORMATIÈKA OPREMA ZA STRUÈNI TEHNOLOŠKI NADZOR PROIZVODNOG PROCESA 5. UPRAVLJAÈKO-LABORATORIJSKA MODULARNA JEDINICA ZA SMJEŠTAJ I BORAVAK UPRAVITELJA 2000 tona/god BIOMASE dobivamo 1000 tona/god EKOKOMPOSTA ODLAGANJE BIOMASE NA DEPONIJU 300’000,00 €/god I TROŠAK IZGRADNJE DEPONIJE 100’000,00 € PRIHOD OD EKOKOMPOSTA 300,00 €/toni – TROŠAK FOSILNIH GORIVA 500,00 €/t

IZGRAÐENI PROJEKT BIOREAKTORSKOG KOMPOSTIRANJA

KOMPOSTANA HEREŠIN - KOMUNALAC d.o.o. KOPRIVNICA VISOKO KVALITETNI EKO KOMPOST – PROIZVOD TEHNOLOGIJE TEHNIX Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

PREDSTAVLJAMO

RVM SYSTEMS

RVM SYSTEMS – aparati za otkup ambalaže U ponudi renomiranog norveškog proizvođača RVM Systems možete pronaći inovativne aparate za prikupljanje svih vrsta ambalaže ve aparate i sustave iz RVM Systems palete proizvoda odlikuje visoka kvaliteta, modularnost, inovativni dizajn te jednostavnost rukovanja i razmjene podataka o prikupljenoj ambalaži. Aparat može identificirati i razvrstati sve vrste ambalaže. RVM Systems aparate koriste gotovo svi

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

veći maloprodajni lanci u nordijskim zemljama, Austriji, Njemačkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj... RVM X Proline serije su dvostruki i jednostruki višenamjenski aparati za automatsko prikupljanje ambalaže sa spremnicima veličine Euro palete. RVM aparati su pogodni kako za objekte u kojima se očekuje veća količina povratne ambalaže tako i objekte s manjim količinama. Imaju jednostavno i logično korisničko sučelje, razumljivo svim korisnicima, s touch screen displayom 10“ (opcija 21“) na hrvatskom jeziku, te 360° čitač barkoda koji osigurava brzo i kvalitetno čitanje barkodova. Sa svojim modularnim sustavom, mogu biti sastavljeni od

više spremnika, ovisno o potrebama korisnika. Aparati mogu biti s jednom ili dvije linije za nosiljke, pojedinačni ili dvostruki... prilagođeni potrebama objekta, a primaju PET, limenke, staklo i nosiljke. RVM X30 mali samostojeći aparat pogodan je za lokacije s manjim dnevnim otkupom, spremnici su veličine ½ Euro palete, dok je način rada jednak većim modelima. Svi aparati ovog tipa primaju: PET, limenke i staklo. Svi aparati imaju funkciju prešanja primljene ambalaže (Alu i PET), mogu prihvaćati kaucijsku ili ambalažu u sustavu povratne naknade FZOEU-a te su opremljeni grafičkim termo-printerom za ispis teksta, slika, bar kodova, vaučera i FZOEU potvrda za vreće. Aparati se mogu ugraditi u stambene kontejnere. Svi RVM System aparati opremljeni su s 360° brzim čitačem barkoda po standardu za sve aparate za prihvat ambalaže te se redovno nadopunjuju s bazom barkodova koju dostavlja FZOEU. Sve dodatne informacije o aparatima za otkup ambalaže RVM možete dobiti kod regionalnog zastupnika, tvrtke O-K-TEH koja je s RVM SYSTEMS aparatima u sustavu FZOEU na tržištu prisutna više od 7 godina. Aparat može identificirati i razvrstati sve vrste ambalaže

RVM Systems aparate koriste skoro svi veći maloprodajni lanci u nordijskim zemljama, Austriji, Njemačkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj...

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

PRED PR EDST ED STAV ST AV VL LJ JAM AMO O

M VO MU

MUVO

Nakon partnerstva s kompanijama Max Holder i Kärcher, multifunkcionalno vozilo MUVO ponovno je u stopostotnom vlasništvu RASCO grupe

se vraća kući

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

akon šest godina produktivnog izbivanja, multifunkcionalno vozilo MUVO se vratilo kući, u RASCO grupu.

Niz uspjeha širom Europe MUVO je bilo prvo vozilo koje je kompanija razvila, i koje je brzo postiglo niz uspjeha diljem Europe. Postavio je novi standard urbanog održavanja i zauzeo jedno od vodećih mjesta na tržištu malih komunalnih vozila.

Rast i razvoj MUVO vozila

Danas čisti i održava ulice velikih gradova kao što su Pariz, Berlin i Kopenhagen, zračne luke u Münchenu i Istanbulu, i mnoge druge lokacije. MUVO radi i u više od 30 gradova diljem Hrvatske.

Prvo multifunkcionalno komunalno vozilo razvijeno u Hrvatskoj Razvoj MUVO-a započeo je 2008. godine, kao odgovor na rastuće potrebe za komunalnim vozilima diljem Europe. Ispitivanje prototipa započelo je 2010., a prva komercijalna verzija vozila premijerno je prikazana na sajmu IFAT 2012. godine u Münchenu. Službena prodaja je počela 2013., a ubrzo nakon toga je MUVO ušao u flote za održavanje desetaka gradova na tri kontinenta.

Partnerstvo s Max Holderom 2015. godine njemački proizvođač zglobnih komunalnih vozila Max Holder izrazio je interes za MUVO. Upravo im je vozilo takvog tipa nedostajalo za nadopunu proizvodnog programa. Kasnije te godine Rasco i Max Holder potpisali su ugovor o partnerstvu, čime su su obje tvrtke dobile 50% udjela u novoosnovanoj tvrtki Rasco Holder, u kojoj će se dalje odvijati R&D i proizvodnja vozila. Putem velike međunarodne distribucijske mreže Max Holdera, MUVO je postao dostupan mnogo većem broju potencijalnih kupaca. 2016. je na tržište izašao MUVO s verzijom motora EURO 6 (A), dok će se početni model EURO 5 postupno ukinuti. Ubrzo nakon toga, 2017. godine, vozilo je i vizualno. 2019. godine je Kärcher kupio Max Holder, i preimenovao ga u Kärcher Municipal. Akvizicija nije omela partnerstvo s Rascom, koje je nastavilo funkcionirati kao i prije. Ipak, uprave kompanija Kärcher i Rasco su ubrzo shvatile da im se buduće strategije prodaje i razvoja razlikuju, te su se složili da je najbolje završiti partnerstvo. Od kolovoza 2021. sve razvojne, prodajne i marketinške aktivnosti MUVO-a nastavljaju se pod RASCO grupom.

Novi ciljevi – kod kuće „MUVO je oduvijek imao važnu ulogu u kompanijskom identitetu i razvojnoj strategiji Rasco-a. Jako smo uzbuđeni što se naše prvo vozilo 100% vratilo u tvrtku. Vjerujemo da ćemo kod kuće postići nove ciljeve i da će se MUVO uskoro koristiti za održavanje komunalne infrastrukture u cijelom svijetu", naglasili su iz kompanije. Za sve upite vezane za MUVO vozilo i priključke kontaktirajte tvrtku Rasco: info@rasco.hr.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

PREDSTAVLJAMO

Bigbelly

Rezervat Lokrum

BIGBELLY – SINONIM ZA PAMETNI SOLARNI KOMPAKTOR Najnovije implementacije i kontinuirano širenje njegove pametne mreže u 2021. godini potvrda su da je Bigbelly i u Hrvatskoj, kao i u 53 zemlje diljem svijeta, best-in-class u segmentu pametnog upravljanja i odvajanja otpada na javnim površinama iše od dvadeset zadovoljnih korisnika u Hrvatskoj kojima Bigbelly pomaže u održavanju čistoće javnih površina i povećanju operativne učinkovitosti, sad su se pridružili Komunalac Samobor, općina Trpanj i JU Rezervat Lokrum. Čistoća Split je, nakon dvije godine od prve implementacije, dodatno proširila svoju mrežu Bigbelly pametnih spremnika.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

Atraktivan dizajn prilagođava se svakoj okolini - splitska Riva

Bigbelly je svoju snagu zadnjih pet godina dokazao na dubrovačkim ulicama gdje ostvaruje nevjerojatne rezultate broj pražnjenja srezan je za preko 80%. Njegova čvrstoća te visokokvalitetna izrada čine ga otpornim na teške uvjete s kojima se suočava u javnom prostoru, od vremenskih uvjeta do vandalizma. Njegova učinkovitost, izdržljivost i kvaliteta bili su i više nego opravdan razlog da u Rezervatu Lokrum donesu konačnu

odluku i implementiraju Bigbelly sustav od ukupno 20 pametnih spremnika. Estetski atraktivan dizajn koji se može dodatno personalizirati pomoću naljepnica, prilagođava se svakoj okolini pa se uklapa jednako dobro na Stradunu, Korzu, splitskoj Rivi, hvarskoj Pjaci, staroj jezgri Korčule te Rezervatu Lokrum. Za iznimnu učinkovitost zbijanja integrirane preše Bigbelly kompaktora ključan je značajan prodor rame preše duboko prema dnu unutarnje kante te automatsko pokretanje ciklusa zbijanja kada se unutarnja kanta napuni odnosno kada je ono zaista potrebno. U suprotnome, bez ove dvije značajke preša nije ni potrebna, jer neće ispuniti svoju funkciju.

Iznimna učinkovitost i sigurnost Bigbelly kompaktora Veoma je važno spomenuti najvažniju značajku Bigbelly kompaktora - maksimalna sigurnost za javnost. Zbog posebnog dizajna ladice s pregradom nije moguće fizički pristupiti radnom prostoru preše pa nema ni opasnosti od ozljeda korisnika. Važno je naglasiti da je u Bigbelly moguće ubacivati otpad u svakom trenutku i nema zaključavanja ladice, čime se izbjegavaju situacije da korisnici svoj otpad ostavljaju izvan spremnika zbog zaključavanja otvora tijekom ciklusa zbijanja otpada. Bigbelly je jedini solarni kompaktor za javni otpad na tržištu koji je dovoljno učinkovit da može raditi na svakoj lokaciji, jer ne treba direktnu sunčevu svjetlost. U funkciji je tijekom svih godišnjih doba i na sjenovitim lokacijama zahvaljujući Skip-a-CycleTM patentiranoj tehnologiji upravljanja

Zadovoljnim korisnicima kojima Bigbelly pomaže u održavanju čistoće javnih površina pridružili su se Samobor i Trpanj

energijom putem softvera, po čemu je jedinstven na tržištu. Gradovi koji se odluče podići kvalitetu upravljanja javnim otpadom, korištenjem ove suvremene tehnologije koja radi na solarni pogon, trebaju imati mogućnost postaviti svoje pametne spremnike na lokacijama gdje su najpotrebniji bez obraćanja pozornosti na količinu sunčeve svjetlosti. Za više informacija kontaktirajte tvrtku Graml d.o.o., ekskluzivnog Bigbelly distributera: info@graml.eu.

KOME KO MENT NTAR TAR AR

Naappllatta pprrem N ma ko količi koli liči li čini n

Oslo

PAYT – utopija ili? Sve što se unosi može se naplaćivati po količini, jer se radi o unosu vrijednih/potrebnih sirovina (struja, voda, plin..), no sve što se iznosi (kanalizacija, otpad) je vrlo teško kontrolirati, a još teže naplatiti. Koliko će EU zakonodavcima trebati da to shvate, vidjet ćemo anas na tržištu postoje deseci varijanti naplate otpada prema količini. Zajedničko im je jedno, da ne rade, barem ne u onom postotku u kojem bi provajderi tih usluga željeli. Postavljaju se kamere, smišljaju načini, troše enormna sredstva kako bi se građane Prisililo, no rezultat je u pravilu uvijek isti: smeće pored kontejnera. Čak i u slučaju kad korisnik ima volju i želju i posjeduje čip, ključ, karticu... dogodi se da u ruci drži vrećicu, žuri u rješavanje neke svoje obveze, a to sredstvo za otvaranje je ostalo negdje u torbi, autu ili drugim hlačama. Postupak je vrlo jednostavan,

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

Sisak

Čakovec

vrećica se Privremeno ostavlja pored spremnika u želji da se ona odloži u isti po povratku. No, u pravilu, prvi sljedeći korisnik niti ne provjerava sustav pod Pretpostavkom da je isti u kvaru i svoju vrećicu odlaže do prve vrećice. Za 10 minuta imate prazan spremnik i divlji deponiji pored njega pa se i taj savjesni građanin koji je ostavio vrećicu ne hvata u koštac s problemom kojeg je uzrokovao, već misli kako će to napraviti netko čiji je to posao. U pravilu puhne vjetar, dođu životinje i smeća je puna cijela ulica/more, bez obzira na sustav.

Represija ili afirmacija? Već godinama upozoravamo kako se red u sakupljanju Izlaznih sirovina može uvesti samo na jedan način, a to nikako nije represija. Represija rađa bunt, pa se njime tek produciraju problemi i radnje koje normalnim ljudima nikada ne bi ni pale na pamet. Otpad, ako se ne odlaže u zaključani spremnik, odlaže se pored istog, u šumu, potok, rijeku, slijepu ulicu, poljski put, tuđu posudu, javnu posudu i sl. Bunt zna koji put biti toliko jak da se odlaže često i pred vrata zatvorenog reciklažnog dvorišta jer i ono ima Radno vrijeme?! Najčešće subotom popodne ili nedjeljom reciklažna dvorišta ne rade (u vrijeme kad je najviše ukućana kod kuće i imaju Akcije pripremanja ili spremanja). Kod Bunta ne pomažu nadzori, kamere, raketni sustavi... ne pomaže ništa, jer On ako si je zacrtao da će nešto baciti, bacit će! Dakle rješenje je u Afirmaciji.

Trgovački centri, generatori otpada. S postavljanjem zelenih otoka ili reciklažnih dvorišta ispred generatora MKO tj. trgovačkih centara (jer otpad vam ne raste sam u kući) omogućili bismo kupcima da ambalažni otpad iz zadnje kupnje Besplatno vrate na mjesto s kojeg su ga u prethodnoj kupovini i uzeli. Takav pristup reducira broj kanti ispred svakog ulaza i bitno smanjuje pritisak na onu jednu (za MKO) koja bi se u tom slučaju potpuno opravdano mogla naplaćivati po podizanju, jer bi onda ono bilo proizvoljno i nekoliko puta rjeđe i bez zaključavanja. Nestala bi i potreba da se ispred svakih vrata nalazi šarenilo u bojama za kojeg najčešće nema mjesta, a organizirano prikupljanje bi se moglo riješiti i na najfrekventnijim točkama na kojima se građani okupljaju. Osim trgovina to su tržnice, pošte, trgovi... Takav se sustav u svijetu zove Blockcollection i najčešće se rješava polupodzemnim sustavima velikog kapaciteta, koji i sakupljaču tj. reciklažeru osiguravaju veliku količinu kvalitetne sirovine po jednom dolasku. Tako će i ostale karike u lancu reciklaže imati svoj interes jer je to jedini ispravan put do cilja, koji je sustav koji radi na dobrobit i veselje zajednice i svih njenih članova.

MOLOK Blockcollection sustavi u Hrvatskoj koriste se već više od 12 godina. Čakovec je prije 10 godina postavio prvi polupodzemni kontejner s 80l "Drumlid-om". Otok Krk je opremio sva svoja naselja i gradove Blockcollection sustavima, a prvi ukopani polupodzemni MOLOK Blockcollection niknuo je još 2009. godine u Velikoj Gorici, u kojoj i danas funkcionira bez ulaganja u njegovo održavanje

[autor] Marko Brnčić; S.T.P. d.o.o.

S koliko vrećica idete u šoping? To je bilo prvo pitanje koje nam je Veikko Salli (izumitelj prvog polupodzemnog sustava –MOLOK) postavio kad smo se upoznali u Nokiji prije gotovo 20 godina. U tom pitanju leži cijela tajna afirmativnog sustava odvojenog odlaganja otpada. Koliko je takav pristup učinkovit možda najbolje pokazuje količina povratne ambalaže u MKO. PET bocu gotovo da ni ne možete naći jer je ona Vrijedna sirovina. Dakle, afirmativni sustav funkcionira. U MKO nema povratne ambalaže poput PETa, limenki, kaucijom vezanih staklenih boca. Proizvođač plaća njihovo zbrinjavanje i reciklažu. Sad tom sustavu samo treba pridružiti i ostale frakcije, koje je Kupac donio iz trgovačkog centra kući.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

PRED PR E ST ED STAV AV VLJ LJAM AMO O

Koompptech K ch

Kompostiranje 2021 Komptech je vodeći međunarodni dobavljač strojeva i sustava za mehaničku i biološku obradu krutog otpada te za obradu biomase kao obnovljivog izvora energije sortiman proizvoda uključuje više od 30 različitih vrsta strojeva koji pokrivaju sve ključne korake procesa u suvremenom rukovanju otpadom - usitnjavanje, prosijavanje, odvajanje i biološku obradu. Svrha kompostiranja je razgraditi organske

55.000 tona komposta dnevno proizvedeno Komptech tehnologijom 25 godina iskustva u kompostiranju 4.000 zadovoljnih kupaca wzemalja u koje se isporučuju proizvodi

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

tvari kako bi se pretvorile u stabilan, visokokvalitetan humusni proizvod prihvatljiv za biljke, u kontroliranom procesu truljenja koji je jednako učinkovit, brz i nisko emisijski i bez mirisa što je više moguće. U Komptechu intenzivno rade na tome više od 25 godina. Bliska suradnja sa znanstvenicima, poljoprivrednim stručnjacima i strojarskim inženjerima rezultirala je proizvodima i rješenjima za kompostiranjem koji pružaju maksimalnu ekološku i ekonomsku učinkovitost.

Jedan dobavljač za cjelokupno rješenje Komptechovi proizvodi kreću se od mobilnih strojeva za kompostiranje na otvorenom do velikih objekata sa stacionarnim

strojevima za potpunu obradu, pripremu i pakiranje krajnjeg proizvoda. Komptech ima potrebnu stručnost i odgovarajuću tehnologiju strojeva i sustava za sve primjene kako bi otpad pretvorio u vrijedan proizvod, uz očuvanje i recikliranje resursa.

1. Usitnjavanje Za usitnjavanje se koriste strojevi male brzine poput Cramba ili oni velikih brzina poput Axtora. Oba stroja se mogu podesiti, pomoću odgovarajućih košara i zubaca, da se dobije željeni granulat čestica. Usitnjavanje može biti zatvoreno ili na otvorenom, ovisno o ulaznom materijalu i lokalnim uvjetima. Crambo Crambo je jedan od najboljih strojeva za sjeckanje svih vrsta drva i zelenog otpada. Dva bubnja koja sporo rade zubima za usitnjavanje smanjuju emisiju čestica, buku i prašinu. Crambo omogućuje jednostavno podešavanje izlazne veličine čestica jednostavnom promjenom košare sijanja kako bi zrna bila prikladnija za dalju obradu. Axtor Kompaktne dimenzije i velika fleksibilnost čine Axtor idealnim strojem za obradu zelenog otpada. Ostale značajke su široko područje uvlačenja materijala s nagibnim spremnikom, čvrst i agresivan sustav usisavanja te prostrana servisna platforma s izvrsnim pristupom motoru i bubnju za održavanje.

2. Grubo razdvajanje Za jako kontaminirane sirovine, prosijavanje prije kompostiranja, nakon čega slijedi odlaganje ili razvrstavanje ostataka, način je da se ispune kriteriji kvalitete za krajnji proizvod. Ovo grubo prosijavanje obično se vrši stacionarnim strojem, najčešće bubnjem ili Multistar sitom. Također se mogu koristiti cvjetni diskovi i separatori sa spiralnim osovinama. TS 2278 – Stacionarni bubanj za razdvajanje Ove je stacionarno bubanj sito za svaku veličinu sustava/pogona. Potporni kotači za teške uvjete s izravnim pogonom osiguravaju nesmetan rad bubnja i najveću učinkovitost, uz smanjenu potrošnju energije i emisiju buke. Multistar 2-SE Stacionarna Multistar zvjezdasta sita među najučinkovitijim su sustavima odvajanja organskog otpada. Materijal se razdvaja u rasponu od 60 do 100 mm, ovisno o konfiguraciji sita. S modularnim dizajnom Multistara, okviri sa sitima, spremnik za hranu, zračni prosijač i kameno/magnetno razdvajanje mogu se savršeno podesiti za obavljanje bilo kojeg posla - stvarajući do 3 frakcije u jednoj operaciji. Flowerdisc FD 80 Stacionarno diskovno sito učinkovito razdvaja sječku u rasponu od 80 do 100 mm.

stiranje dodaje ispuna i sve se homogenizira okretačem. Obrada okretačem za kompost Topturn poboljšava oksigenizaciju, omogućuje dodatnu hidraciju i osigurava miješanje različitih područja truljenja. Moguće je dodati ventilacijski sustav u podu ispod materijala. U određenim klimatskim uvjetima, radi boljih rezultata, moguće je pokriti okretače. Proces truljenja traje 6 do 12 tjedana, nakon čega slijedi stvrdnjavanje, čije trajanje ovisi o namjeni uporabe komposta. Zatvoreni sustavi Prva faza procesa truljenja često se izvodi u zatvorenom sustavu s ventilacijom i tretmanom ispušnih plinova. Topturn X S čvrstim okvirom, snažnom hidraulikom i velikim bubnjem, Topturn X spreman je za svaki izazov. Dodatni plus su udobna kabina koja se hidraulički spušta radi lakšeg ulaska i prostrane platforme za održavanje koje se sklapaju, isto hidraulički. Šasija dolazi u verziji s kotačima ili verziji s gusjenicama. Dostupne su dodatne opcije poput sustava crijeva za zalijevanje, patentiranog uređaja za struganje za hvatanje najnižeg sloja materijala i verzije za brzo manevriranje. Topturn X Wheel Šasija na kotačima ima najbolje performanse na asfaltu i betonu. Topturn X Track Šasija s gusjenicama idealna je opcija za neasfaltirana područja.

4. Sijanje Kompost se sije kako bi se dobio produkt ujednačene veličine čestica i izdvojile svi kontaminati. Komptech ima široku paletu mobilnih i stacionarnih strojeva za sijanje, bubanj sita i zvjezdastih sita. Veličina proizvedenih čestica kreće se od grubih frakcija komposta za poljoprivredu do fino prosijanog materijala za miješanje u vrtnu i lončarsku zemlju. Nemus/Primus/Maxx/Cribus Linija Komptechovih bubanj sita pokriva gotovo sve potrebe kupaca. Serije Primus i Maxx srednjeg kapaciteta koriste se već

3. Proces truljenja Sirovina i povezani sveukupni uvjeti određuju je li proces truljenja najbolje provesti u zatvorenom prostoru, tj. u zatvorenom dijelu sustava ili na otvorenom. Kompostiranje prozora Kod kompostiranja na zraku, često se u sirovinu za kompo-

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

PREDSTAVLJAMO

Komptech godinama i predstavljaju žilave, provjerene strojeve. Korak više u kapacitetu je Nemus, koji kombinira provjerena rješenja i inovativne detalje s maksimalnom udobnošću za operatera. Serija Cribus ima posebno niske operativne troškove. Sve od spremnika do transportera ima električni pogon čime se minimiziraju troškovi energije, trošenja i održavanja. Multistar S3/L3/XL3 Multistar zvjezdasta sita osiguravaju veliku propusnost i selektivnost čak i kod materijala s različitim udjelom vlage i komposta u različitim fazama obrade. Verzije i konfiguracije dostupne su za gotovo sve primjene i veličine postrojenja. Električni pogon čini sijanje tihim, učinkovitim i ekonomičnim.

5. Razdvajanje Prosijavanje nakon kompostiranja stvara upotrebljive frakcije i otpadnu frakciju. Otpad se može provući kroz Hurrikan zračni prosijač kako bi se uklonile lagane komponente, a zatim koristiti kao ispuna za proces obrade, ili se mogu koristiti kao gorivo za biomasu nakon što je Stonefex uklonio kamenje. Trenutno, strojevi za automatsko sortiranje koji koriste infracrvene senzore ili prepoznavanje boja i slika za odvajanje višaka od biogenog otpada nisu jako rašireni. No, sve veći broj postrojenja primjenjuje ovu vrstu tehnologije za kompost ili sjeckanu sirovinu. Stonefex Stonefex separator kamena pouzdano i vrlo učinkovito uklanja kamenje i inertne objekte iz goriva na biomasu. Patentirani sustav puhala pod tlakom i usisavanjem stvara točno odgovarajući protok zraka u ekspanzijskoj komori za odvajanje kamenja i organske frakcije. Hurrikan Hurrikan zračni prosijači omogućavaju učinkovito uklanjanje plastičnog filma iz otpadnog materijala na sitima. Rade patentiranim postupkom usisavanja pod tlakom koji pruža učinkovitost separacije do 95 posto na Hurrikan S modelu. Električni pogon svih komponenti osigurava vrhunsku učinkovitost, a nudi i dodatne mogućnosti upravljanja. Magnetski i valjkasti separatori mogu dodatno poboljšati kvalitetu recikliranog materijala.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

Fokus je na inovativnoj tehnologiji i rješenjima koja pružaju maksimalnu ekološku i ekonomsku učinkovitost

Održavamo vaš stroj u pogonu Komptech je u suradnji s partnerima izgradio svjetsku servisnu mrežu najviše razine. Preko 300 visoko motiviranih stručnjaka spremno je riješiti sve probleme na licu mjesta, oni svake godine naprave preko 7.000 servisnih poziva. Ako su potrebni opsežniji radovi, servisna mreža ima preko 70 vrhunski opremljenih servisnih lokacija. Stručna podrška Kupci Komptechovih proizvoda i rješenja mogu se osloniti na stručnost servisnih tehničara i servisnih stručnjaka diljem svijeta. ASSIST! informacijski sustav mrežnih usluga i stručno osposobljavanje koje pruža Komptech akademija, osiguravaju da svi servisni tehničari uvijek imaju najnovije informacije. CONNECT! sustav za nadzor stanja daje tehničarima dodatne informacije o stanju stroja i povijesti njegova rada prije nego krenu na servis. CONNECT! omogućava inicijalnu dijagnostiku koja može isključiti određene kvarove, a u mnogim slučajevima može i unaprijed odrediti problem. Tehničarima omogućava da mogu uzeti prave dijelove i alate pri odlasku na intervenciju što bitno skraćuje vrijeme potrebno za ponovno pokretanje stroja. Sigurnost opskrbe zamjenskih dijelova Komptechovi strojevi koriste se u više od 40 zemalja. Njihovi vlasnici znaju da se mogu osloniti na pouzdanu opskrbu rezervnim dijelovima. Najvažniji dijelovi se uvijek drže u pripravnosti na skladištima lokalnim partnera. Da bi imali što kvalitetnije lokalne zalihe rezervnih dijelova Komptech koristi poseban sustav koji dijelove kategorizira prema njihovoj važnosti za rad stroja. Što je važnost veća, dijelovi moraju biti bliže stroju, prethodno zapakirani i spremni za otpremu s lokalnog skladišta. Prodajni i servisni partneri mogu u svakom trenutku pratiti stanje svojih narudžbi i te podatke odmah proslijediti svojim klijentima.

TU SMO DA VI RADITE BEZ ZASTOJA! 6TGDCVG TG\GTXPG FKLGNQXG! 5GTXKU! +NK UVTWçPK UCXLGV! 0G DTKPKVG UVQLKOQ W\ XCU UC UXKO PCĦKO WUNWICOC FC DK XK PGQOGVCPQ TCFKNK UCFC K W DWFWãPQUVK Tu smo za vas!

6GMPQZITQWR *TXCVUMC F Q Q 10000 Zagreb 4CFPKçMC EGUVC

&WIQRQNLG 5RNKV 5X .GQRQNFC /CPFKãC #

1UKLGM 5X .GQRQNFC /CPFKãC \

EQPVCEV JT"VGMPQZITQWR EQO YYY VGMPQZITQWR EQO JT VGMPQZITQWR ECV

-CUVCX 4KLGMC ĺGIQVK

PREDSTAVLJAMO

TANA Shark

Najsvestraniji stroj za usitnjavanje otpada na tržištu Tana Shark je višenamjenski stroj za usitnjavanje otpada koji radi s niskim brzinama i može se upotrijebiti za cijeli niz zadataka. Karakterizira ga učinkovitost, pouzdanost i kvaliteta ugi niz godina za poslove recikliranja razvijani su strojevi za usitnjavanje koji su bili namijenjeni vrlo specifičnom, uskom području djelovanja i primjene. Uvjeti i postupci konstantno se mijenjaju, a zahtjevi koji se postavljaju na razne vrste materijala i krajnjih proizvoda se razlikuju i sežu od energetske oporabe, preko smanjenja količine i prethodne obrade pa sve do proizvodnje sirovina. Ove pretpostavke su bile glavne smjernice u razvoju stroja TANA Shark. Riječ je o višenamjenskom stroju za usitnjavanje otpada koji radi s niskim brzinama i koji se može upotrijebiti za cijeli niz zadataka. A sve uz učinkovitost, pouzdanost i kvalitetu kakvu jamči samo tvrtka Tana. Pri odabiru stroja za usitnjavanje treba imati u vidu ne samo današnje, već i buduće potrebe. Većina niskobrzinskih strojeva za usitnjavanje optimirana je samo za određeni način usitnjavanja ili samo za određenu vrstu materijala. Odabirom stroja TANA Shark kupcima je na raspolaganju cijeli niz mogućnosti. Stroj se može koristiti za prethodno usitnjavanje, dodatno usitnjavanje, usitnjavanje na sitne čestice u jednom koraku te koristiti sustav "in-line".

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

Dok smo u prošlosti imali po jedan stroj za predusitnjavanje, pa za glavno usitnjavanje i jedan stroj za prosijavanje, TANA Shark stroj objedinjuje sve te radnje u jednom uređaju. Tako jedan stroj TANA Shark može zamijeniti čak tri različita stroja, što znatno smanjuje troškove rada, a visok stupanj homogenizacije pri usitnjavanju krajnjeg proizvoda postiže se u samo jednom koraku.

Svestrana primjena za stvaranje novih vrijednosti Stroj ima mogućnost obrade raznih materijala poput automobilskih guma, komercijalnog i industrijskog otpada, građevinskog otpada tj. ostataka od rušenja (cijevi, žice...), krutih oporabljenih goriva, plastike, komunalnog otpada, drvenog otpada, željezničkih pragova, kućnog otpada, madraca i namještaja, papira, šindre, otpada papirne industrije i drugih posebnih materijala. Udio recikliranog otpada globalno se povećava, a svake godine nastaju nove mogućnosti za korištenje tako dobivenih resusrsa. Energetska oporaba otpada, recikliranje i ostale alternative za tretiranja otpada stvaraju nove postupke i potrebe za raznim strojevima i opremom, a time i nove poslovne prilike za reciklažnu industriju. Mogućnost svestrane uporabe strojeva tako postaje dodatna vrijednost za korisnike. “Od otpada do nove vrijednosti” upravo je geslo tvrtke Tana kojom objašnjavaju svoju misiju: pružiti kupcima priliku za optimizaciju poslovanja i povećanje profitabilnosti.

štenim stručnjacima servisne službe tvrtke TANA, lokalnim prodajnim predstavnicima, kao i samom kupcu. Na taj način postiže se precizno otklanjanje poteškoća, zastoji u radu svode se na minimum, a na temelju prikupljenih podataka mogu se odgovarajućom reakcijom spriječiti budući kvarovi.

Mogućnosti oporabe • • • • •

Energetska oporaba Ponovna uporaba frakcija otpada Oporaba vrijednih materijala Konačno zbrinjavanje odbačenog otpada Proizvodnja krutog oporabljenog goriva / goriva od predobrađenog otpada

Jednostavno korisničko sučelje Kontrolni sustav TANA (TCS) nadzire i kontrolira funkcije stroja. Sustav s mogućnošću programiranja 12 načina rada za različite vrste materijala i različite potrebe usitnjavanja otpada. Samim time stroj je moguće prilagoditi stvarnim potrebama korisnika. Pomoću programa stroj se prilagođava optimalnom načinu rada za postizanje željenog rezultata. Na stroju se, primjerice, mogu podešavati granične vrijednosti predtlaka, broj okretaja rotora i brzina transportne trake.

Mogućnost primjene i kod najzahtjevnijih materijala

Jednostavno rukovanje i održavanje Među pametnim funkcionalnim riješenjima stroja za svakodnevni rad spada i otvor na bočnoj strani stroja koji omogućuje jednostavan i siguran pristup radi čišćenja i uklanjanja predmeta, koji se ne mogu usitniti iz rotora. Bočni otvor služi za servisiranje, zamjenu noževa i kontarnoževa u prostoru za usitnjavanje. Noževi i kontranoževi su izrađeni sa dvostrukom površinom za habanje što uveliko pridonosi produženju vijeka trajanja. Tvrtka Tana poznata je po proizvodnji dugotrajnih, otpornih strojeva čiji je cilj osigurati kupcima najbolje iskustvo primjene kroz dugotrajnost i visoku razinu neprekidnosti rada. Pouzdanost stroja i mogućnost neprekidnog rada od ključne su važnosti za kupce. Strojevi su koncipirani za maksimalni neprekidni rad, a Tana servisni centar ima mogućnosti pristupa podacima o radu svih Tana strojeva diljem svijeta. Sve informacije i detalje o TANA Shark strojevima potražite kod ovlaštenog distributera, tvrtke Gradatin (https://www. gradatin.hr/).

Sita za odabir precizne veličine frakcija

Nadzor produktivnosti pomoću integrirane vage Radi boljeg nadzora nad postupkom usitnjavanja, stroj TANA Shark u stvarnom vremenu važe usitnjeni materijal na transportnoj traci. Podaci se prenose na sustav TANA ProTrack® putem kojeg je dostupan pregled prema frakcijama otpada. Također može se usporediti količina koju pojedini rukovatelji stroja postižu u određenom vremenu, na primjer tijekom svoje smjene. Za povećanje učinkovitosti pri radu pojedinih rukovatelja po načelu učenja kroz rad potrebne su povratne informacije, koje pruža vaga na stroju.

TANA PROTRACK® Stroj TANA Shark raspolaže sustavom pametnih funkcija TANA ProTrack® koji omogućuje pristup i pregled stanja stroja ovla-

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

PRED DST STAV AVLJ LJ JAM AMO O

SCHM SC HMID IDTT

SCHMIDT

– SVE ZA ZIMSKU SLUŽBU

Brend Schmidt, dio Aebi Schmidt grupe, u svom prodajnom programu nudi visokokvalitetne strojeve namijenjene čišćenju, metenju, košnji i izvođenju drugih radova tijekom zimskog i godišnjeg održavanja, te drugih višenamjenskih radova roizvodi robne marke Schmidt i cijele Aebi Schmidt grupe među najkvalitetnijima su na tržištu, što potvrđuju i iskustva korisnika. Prodajni asortiman, osim strojeva za metenje i čišćenje te raznih nadogradnji i priključaka, uključuje i cjelovitu ponudu proizvoda za obavljanje zimske službe. Kupci tako mogu izabrati između plugova za snijeg raznih dimenzija i oblika, freza za snijeg i posipača, a u svom prodajnom programu Schmidt nudi i sve potrebne preinake i opremu za ugradnju na pojedinačno vozilo.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

Različite serije posipača, kao npr. Syntos, Stratos, Galeox, Straliq i Traxos namijenjene su za različita osnovna vozila/ šasije i sva područja primjene, mogu se instalirati na teretna vozila, višenamjenska vozila, radne strojeve ili traktore, a kupac unutar svake serije može birati između širokog spektra modela. Serije plugova za snijeg SNK, Cirron, Tarron, EN, CP, FLL, MPC, CPS, PV, PS, VPL, KL-V, U-LS, SNK i dr. su, prema svojim dimenzijama i različitom dizajnu, namijenjene korištenju u gradovima i izvan njih. Kupac može odgovarajući plug za snijeg konfigurirati prema području korištenja, s različitim opcijama serijske i dodatne opreme, što Schmidt plugove za snijeg čini primjerenima za gotovo svako vozilo. Za izvođenje radova u najzahtjevnijim uvjetima Schmidt iz svog prodajnog programa može ponuditi i nekoliko različitih snježnih freza, poput serija Supra, FS HP ili FS 110 T, koje su, kao i svi ostali proizvodi, namjenski izrađene i omogućuju nesmetano izvođenje radova zimske službe. Sva oprema za izvođenje radova zimske službe konstruirana je tako da svaki kupac, u skladu s vlastitim potrebama i zahtjevima, odabere najprikladniju konfiguraciju kako za svoje vozilo ili radni stroj, tako i za samu površinu na kojoj se izvode radovi. U širokom asortimanu proizvoda moguće je pronaći opremu namijenjenu za izvođenje radova u gradovima, na lokalnim ili regionalnim cestama, autocestama, brdskim predjelima, zračnim lukama i svim ostalim područjima koja zahtijevaju odzivni i kvalitetni rad zimske službe. Kupac može, za obavljanje radova zimske službe, iz asortimana Aebi Schmidt grupe, birati između različitih AEBI osnovnih vozila/šasija i, iako su na raspolaganju višenamjenski transporteri serija VT, TP in MT ili višenamjenski priključci serije TT, neke od proizvoda za izvođenje radova zimske službe je, uz odgovarajuću konfiguraciju, moguće postaviti i na strojeve za metenje robne marke Schmidt. Robna marka Schmidt je prepoznata i međunarodno priznata, sa svojim prodajnim predstavništvima je prisutna na gotovo svim svjetskim tržištima, a dugogodišnje iskustvo u razvoju opreme za obavljanje zimske službe je jamstvo da su proizvodi izrađeni po najvišim standardima. Sva oprema za izvođenje

radova zimske službe osmišljena je tako da osigura uštedu goriva i minimalan utjecaj na osnovno vozilo/šasiju i okoliš te je intuitivna i jednostavna za korištenje. Kvalificirani prodajni predstavnici savjetovat će kupca pri odabiru pravilne i odgovarajuće konfiguracije opreme, predstaviti sve tehničke specifikacije i zahtjeve, te će se također pobrinuti za ispravnu ugradnju opreme na vozilo, odgovarajuću obuku i uvođenje u rad. Tijekom cijelog ciklusa korištenja opreme za izvođenje ovih radova educirani serviseri osigurat će brzu i kvalitetnu uslugu servisa, a u skladu s filozofijom Aebi Schmidt Grupe, osigurana je i nesmetana opskrba potrošnim i rezervnim dijelovima što je jamstvo kupcu da će radove obavljati s kvalitetnom opremom, minimalnim prekidima rada stroja te optimiziranim troškovima u odnosu na učinak. Za sve dodatne informacije kontaktirajte tvrtku Svet strojev, ovlaštenog zastupnika brendova AEBI Schmidt Grupe za Hrvatsku (www.svet-strojev.com) ili tvrtku Tridion d.o.o. koja je ovlaštena za prodaju i servis.

RUJAN/SEPTEMBER 2021.

Jedini specijalizirani magazin i portal za mobilnost s nultom emisijom štetnih plinova

www.zemobility.hr

&,- (1 $ 20 ,00 kn

00721

mobility 9

MAGAZIN

Tko puni QDMEUĿH L WU RĢL QDMPDQMH"

772757

ZA TEHN OLO

GO DIN A2

072005

SRP ANJ /KOL

GIJE NU LT E E M I SIJE

Volkswage n ID.4 3HPMÐER IPIO XVMÐRM TSKSR ZIPMOM HSWIK M ZVLYRWOE M^ZI HFE IZVED

BE PO

GONA (/(.

75,Í1

Business Media Croatia %REPM^E FV^MRI Metalčeva 5, Zagreb | T: +385 1 6311 800 | E: zemobility@bmcroatia.hr TYRNIRNE M TSXV SĤRNI ^E 001-076_V ANJSKE KOR ICE.i

ndd 2

IPIOXVMÐRML QSHIPE

,+ 92 =,/$

.IHER HZE X VM MPM Ð IPIOXVSQSXSVE IXMVM ^E TSKSR TVIH RNML WXVEŁRNML MPM WZML OSXEÐE

OVO Z 202 1.

86̩- ̌8)

43 783 :

-̌) 2 3:-, /%1

-32% 2) . )2.%

:% 4 386% ̩2.%

>% 6 %&0. )2-1

771332

ZZZ NDPLRQ EXV KU

00821

303008

CIJENA 20 kn

2,70 €

| kolovoz /rujan | BROJ 129 GODINA XXII

2021.

7'%2-% 4 4,

4 / 202 1

1%2 8+<

3TXM:MI[

I N M A G A Z

(%* <* <+ - <+ 2) 2% 86̩-̌89 2%.:)ʼ) /%&-

,=92(%- <'-)2 *9)0 ')00

1)6')()7 &) %'8637 0

28.07.2021. 16:55:33

d 1 001_NASLOVNA_2.ind

( 35(73/ $7,7( 6

(1$

32ä7$5,1$ 8./-8ÿ -(9$ .1 73/$7$ %52 5( 3 -$ ä1 ', *2

.217$.7

%XVLQHVV 0HGLD &URDWLD _ WHO %XVLQHVV 0HGLD &URDWLD _ WHO H PDLO NDPLRQ EXV#EPFURDWLD KU _ LQIR#EPFURDWLD KU

1-2_KB_TE_0521.indd 1

07.10.2021. 12:15:11

MEDIJ ZA BIZNIS Novosti iz svijeta biznisa, poduzetništva, tehnologije i financija

Podijelite s nama svoju priču o uspjehu!

tockanai.hr | 1-2_TOCKA NA I_TE_0521.indd 1

tockanai@tockanai.hr 07.10.2021. 14:07:19

www.kuhn.hr KUHN-Hrvatska d.o.o., Rakitnica 4, 10000 Zagreb, 8eP 1 40 , *a\ 1 40 04, )-QaiP kYLn-oƾce$kYLn.Lr